Biljni organi - WordPress.com · 2015-09-30 · VIŠE I NIŽE BILJKE •Niže biljke –biljke kod...
Transcript of Biljni organi - WordPress.com · 2015-09-30 · VIŠE I NIŽE BILJKE •Niže biljke –biljke kod...
BILJNI ORGANI
VIŠE I NIŽE BILJKE
• Niže biljke – biljke kod kojih čitavo tijelo obavlja sve životne funkcije.
Thallophyta - takve su na primjer alge.
• Više biljke – biljke čije je tijelo izgrađeno od organa. Njihovo tijelo se
zove kormus – Cormophyta. Kormofite imaju dvije vrste organa:
• Vegetativne – korijen, stablo i list
• Generativne – cvijet, plod, sjeme
izdanak
Korijen
list
cvijetVršni pup
stabljika
Alge
Bočna grana
internodiji
STABLJIKA
• Više biljke imaju tijelo čiji je jedan dio u zemlji – korijen a drugi dio iznad zemlje -
izdanak.
• Izdanak obavlja obavlja fotosintezu, transpiraciju i razmjenu gasova
STABLJIKA
• Izdanak se razvija od pupoljčića klice, tako da onaj izdanak čiji rast vodi klicin pupoljčić se naziva osnovni izdanak.
• Bočni izdanci su oni koji nastaju od bočnih pupoljaka.
• Pupoljak je, u stvari, mlad, još nerazvijen izdanak, čiji je najvažniji dio vegetaciona kupa. Diobom ćelija vegetacione kupe nastaju svi dijelovi izdanka.
• Odmah ispod vrha vegetacione kupe začinju se listovi, a u njihovom pazuhu obrazuju se bočni (pazušni) pupoljci iz kojih postaju bočni izdanci.
• Tako nastaje grananje, odnosno obrazuje se sistem izdanaka, kojim se postiže povećanje površine biljnog tijela.
Apikalni meristem stabla (Tjemeni pup)
Pupoljak
1. Tjemeni pupoljak
2. Bočni ili pazušni pupoljci
StabljikaPoložaj u odnosu na tlo:
Dužina stabljike
• Nadzemna
• Podzemna
• Nekoliko MM
• Do 150 m
eukaliptus
Prečnik• Veoma mali
• Do 12 m kod američke sekvoje
Oblik
• Okrugla
• Trokutasta
• Četverokutasta
• Mnogokutasta
METAMORFOZA STABLA
• Kada pored osnovne funkcije, obavlјa još neku, pa se mijenja osnovni oblik i građa, izdanak je
metamorfoziran.
• Izdanak: nadzemni i podzemni
• Podzemni se od korjena razlikuje po tome što ima pupolјke ili bar ostatke zakržlјalih listova.
• Oblici podzemnih izdanaka su:
• Lukovica
• Krtola
• Rizom
Rizom
Zingiber officinale Rosc.,
Đumbir
Solanum tuberosum L., Krompir
Krtola
Кrtola кrompira porijeklom od izdanka i krtola
georgine porijeklom od кorijena su Аnalogni оrgani.
(imaju istu građu i funkciju ali su različitog porijekla).
LUKOVICA
Allium cepa L., Crni luk
Gagea sp., baloće
Urginea maritima, primorski luk sa najvećom lukovicom u Evropi
METAMORFOZE NADZEMNOG IZDANKA
FILOKLADIJE
Ruscus hypoglosum L.
КLADODIJE
Predstavnici fam. Cactaceae,kaktusi
REPASTO ZADEBLJALO STABLO
Brassica oleraceae var. gongyloides, KELERABA
STOLONI kod jagode, Fragaria vesca
Izdanci preobraženi u TRNOVE
Gleditschia sp., gledičija
IZDANCI
PREOBRAŽENI U
RAŠLJIKE
STABLJIKA
• Osnovne uloge stabla su:
• Provođenje vode sa mineralnim
materijama od korjena ka listovima, a
u obrnutom pravcu rastvorenih
organskih materija;
• Stablo i njegove grane nose listove i
postavlјaju ih u najpovolјniji položaj
za primanje sunčeve svetlosti.
• U zavisnosti od toga koliko je
stablo odrvenelo, postoje 2 velike
grupe bilјaka:
• Drvenaste
• Zelјaste
• Drvenaste se dijele na:
• Drveće
• Žbunove
• Polužbunove
STABLA
• ŽBUNOVI
• Granaju se skoro od same
površine, tako da nemaju jedno,
glavno stablo, nego su građeni od
nekoliko ili mnogo stablјika manje-
više iste veličine
• Primjer.:Ruža, ribizla, kupina
• POLUŽBUNOVI
• Granaju se kao žbinovi ali su njihovi
izdanci samo u donjem dijelu
drvenasti i višegodišnji.
Jednogodišnji se razvijaju na starim
drvenastim dijelovima, pred zimu
izumiru i otpadaju.
• Primjer: majčina dušica, kantarion,
žalfija
ZELJASTE BILJKE
• NEMAJU VIŠEGODIŠNJE NADZEMNE IZDANKE
• MOGU BITI:
1.Jednogodišnje ( žito, kukuruz)
2.Dvogodišnje (cikla, mrkva) i
3.Višegodišnje-perene (maslačak, lukovi, djetelina
ANATOMSKA GRAĐA STABLA
ANATOMSKA GRAĐA STABLA
Sekundarna
građa stabla
I. Кora
II. Sekundarno drvo
III. Srž
LIST• List je organ koji obavlja tri veoma važne funkcije i to:
1.Fotosintezu
2.Transpiraciju
3.Razmjenu gasova
GRAĐA LISTA• List nastaje od istog tvornog tkiva
kao i stablo – vegetacione kupe
stabla. Potpuno razvijen list se
sastoji od:
• Lisne osnove,
• Lisne drške i
• Lisne ploče (liske)
Lisna plojka
Lisna drška
Lisni zalisciLisna osnova
Lisna osnova se može razviti u lisni rukavac ili lisne zaliske
VRSTE LISTOVA NA ISTOJ BILJCI
VRSTE LISTOVA
• U zavisnosti od toga koliko liski polazi sa jedne lisne drške razlikuju se:
• Prosti i
• Složeni listovi.
Listovi kod kojih sa jedne lisne drške polazi više liski su složeni.
Složeni ili sastavljeni mogu biti prstasto i perasto složeni. Perastosloženi mogu parno ili neparno perasto složeni
Prosti listovi su oni kod kojih sa jedne lisne drške polazi jedna liska.
OBLIK LISTOVA
Ivica lista: nazubljena, testerasta, režnjevita itd.
Perasta nervatura Prstasta nervatura
Raspored listova na stablu
Naizmjeničan Pršljenast
Naspraman
Bifacijalni
Ekvifacijalni list
Unifacijalni
listovi
GRAĐA LISTA
Epidermis lica
Epidermis naličja
Kutikula lica
Kutikula naličja
Ksilem
Floem
Palisadni
parenhim
Sunđerasti
parenhim
stoma
KORIJEN
• UlOGA
• Korijen pričvršćuje biljku za podlogu
• Upija vodu sa mineralnim tvarima
• Ponekad ima spremišnu ulogu
• NASTANAK KORIJENA:
• Ako nastaje iz klice onda je glavni korijen
• Ako nastaje iz nekog drugog dijela biljke onda je adventivni korijn
KORIJEN
Granast korijen Žiličast korijen
Korjenov sistem predstavlja skup svih korjenova jedne biljke!
Ukupna dužina korjenovog sistema kod nekih biljaka
je veoma velika. Na primjer kod jedne individue
pšenice 80 km
METAMORFOZE KORIJENA
Beta cicla – cikla;
repast korijne
Daucus carota subsp.
sativus
Korijen za disanje (ventilacioni korijen)Zračno korijenje
GRAĐA KORIJENA