Bijeli Grab

download Bijeli Grab

of 15

  • date post

    01-Jan-2016
  • Category

    Documents

  • view

    303
  • download

    0

Embed Size (px)

description

Carpinus orientalis

Transcript of Bijeli Grab

BIJELI GRAB

BIJELI GRABCarpinus orientalis1

SISTEMATIKACARSTVO:RED:PORODICA:ROD:VRSTA:PlantaeFagalesBetulaceCarpinusCarpinus orientalis2

Bijeli grab (lat.Carpinus orientalis)Bijeli grab, bjelograbi, kukrika, bjelograb je vrsta grabova iz roda Carpinus. porodica Betulaceae ili brezovke drvea i grmlja sa cijelim listovima pilastog ili dvostruko pilastog ruba.Muki cvjetovi su u resama, a enski su skupljeni u uperke. Plod je orai obavijen ovojem u obliku vra ili je prirastao uz tvorevinu poput krilaca. Ta porodica obuhvata rod Carpinus.

3

AREAL BIJELOG GRABAPolusredozemno kserotermno drvo donjeg brdskog regiona oko Jadranskog mora. Inae ga ima u Sloveniji , Hrvatskoj, Dalmaciji, Istri; kraj Drine u Srbiji na sjeveru do Fruke gore i junog podruja Karpata. Preko Italije do Sicilije, a preko Grke, Turske, Krima i male Azije, Kavkaza do Irana.

Raste na krenjacima. Nadmorska visina obino ispod 600 m (1000 m).Javalja se kao jedan od edifikatora u sljedeima asocijacijama: Carpinetum orientalis croaticum u Istri, na Krku, Cresu, kopnenim dijelovima Hrvatske, Hercegovine i Crne gore.ume kserofilnog karaktera, sa jakim ljetnim egama, ali i zimama. Javlja se u zajednici sa sljedeim vrstama: Fraxinus ornus, Acer monspessulanum, qercus cerris, Juniperus oxycedrus, Juniperus communis, Qercus trojana (kraj Neretve i Trebinjice), Quercus farnetto, Prunus mahaleb, Cornus mas, Ligustrum vulgare, Prunus spinosa, Cotinus coggigria, Petteria ramantacea i dr.

Slabije je otporan na jake vjetrove pa ve na umjerenim privjetrinama raste kao kvrgavi polegli grm.To je najea skupina graba du istonog Jadrana, gdje je zonalno rairen u submediteransom umskom klimaksu. Raste sporadino takodjer i u zaledju, npr. uz fensku klimu u dinarskim kanjonima gornje Drine, Vrbasa, gornje Une do Bihaa i u kanjonu Tounjice na Kordunu.

KarakteristikeBjelograb (Carpinus orientalis Mill.) je listopadno, kserotermno stablo. Obino je bunast u izdanakim niskim umama. Drvo III reda. Nalazimo ga u ikarama i degradiranim zemljitima najee kao grm ili manje drvo najee visine 3 4 m, a takoer stablo bijelog graba moe da naraste i do 15 m.

Kora stabla jepepeljasto siva i glatka, s malim primjesama ljubiaste i ukaste boje, slina je kori obinog graba.Na ograncima kronje nanose se jajoliki listovi dugi i do 13 centimetara s nazupanim rubovima. Listovi su dvostruko nazubljeni, te znaajno manji nego kod drugih vrsta grabova.

Biljka je jednodnodomna, to znai da se na istoj biljci nalaze i muki i enski cvjetovi.

Na jednodomnoj biljci nalaze se u resama skupljeni jednospolni cvjetovi.

Muke rese su due i okruglaste, dok su enske dosta krae i dlakave.

Plod je plosnati izdueni orai duine 3 do 5 milimetara, svijetlo-smee boje.

Korjenov sistem mu je jako dobro razvijen, srcast, lahko prodire u kamenite pukotine, to mu omoguava opstanak u ovako tekim uvjetima. Korjenov sistem titi zemlju od erozije, pa se ova biljka esko koristi poumljavanjem goleti

Listovi su dvostruko nazubljeni, te znaajno manji nego kod drugih vrsta grabova. Oko 2 5 cm su dug i dva puta ui.Jajasto lancetast, pri osnovi zaokruen, otro dvostruko testerast, sa 13 15 pari bonih nerava.Drka je 5 7 mm duga.Granice su smee crvene, mlade, dlakave, tanke.Pupoljci su sitni, 2 3 mm dugi, sa dosta sitnih smeih ljuspi. Jajasto konini i dopola prilegli uz granicu.

Muke rese 1 2 cm duge, enske rese kratke, sivo dlakave. igovi su crveni. Plodne rese duge 4 5 cm (bez drke). Plod se nalazi na listu (priperku) koji nije trorenjevit.

Bijeli grab je vrsta koja se najvie koristi radi sprjeavanja erozije, njen razvijeni korjenov sistem onemoguuje taj proces, sprjeava klizanje zemljita, spiranje i sl. Pored toga to sprjeava eroziju, bijeli grab je znaajan za poumljavanje goleti, mjesta gdje su izbili poari, progalama i sl.Bijeli grab se jako uspjeno uzgaja u Bonsai kulturi, a to je tehnika uzgoja preuzeta iz Japana. To je tehnika u kojoj se uzgajaju minijaturna stabla koja mogu da ive i preko 100 godina. Takvi primjerci su tijetki jer je potrebno mnogo truda i umjea da se dobije takvo djelo. Moe se rei da je to i umjetnost. Prema tome u toj umjetnosti mjesto sebi je napravio i Bijeli grab.

Bijelo grab odlino reaguje na orezivanje, lako baca nove izbojke i njihovim orezivanjem postiemo zgunjavanje kronje. Jako je otporan i lahko podnosi temperature ispod nule. U estetskom smislu esto ima neobino kvrgavo deblo i jako povrinsko korjenje koje mu daje stabilnost.

Bijeli grab se koristi u starogradnji, za vale pri potkivanju, rezbarenje, muzike instrumente, suhu destilaciju, ali nema neku naroitu industrijsku primjenu

PITANJA:

Na kakvim stanitima se nalazi bijeli grab i kakva je to vrsta? Korjenov sistem bjelograbiaZnaaj bijelog grabaGdje se uspjeno uzgaja bijeli grab