BIBLIOTEKA SOCIOLOGIJE SELA -...

BIB LIO TEK A SOCIOLOGIJE SELA

I Z D A V A Č Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu

Lektor: Bosiljka Milinković Korektor: Višnja Trputec

I

c

Izdavanje su financijski pomogli: Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad SR Hrvatske V I i Fond za izdavačku djelatnost i naučno istraživački rad

Predsjedništva CK SK Jugoslavije

V lad im ir Cvjetićanin, Josip D efilipp is, Edhem D ilić , A lija Hodžić, Vlado Puljiz i Maja Štambuk

M JEŠO VITA D O M A Ć IN S TV A I S E L J A C I-R A D N IC I U JUGOSLAVIJI

Zagreb, 1980

S A D R 2 A J

Predgovor..................................................................................................................................g

I - PO R IJEKLO , UZROCI Š IR EN JA I RASPROSTRANJENOSTI M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A(V lad im ir C v je tić a n in ).......................................................................................................11

PO RIJEKLO M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A . . . 11

A K T U A L N I UZROCI N A S T A N K A I O D R Ž A N JA M JEŠO VITIHD O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A .............................................................. 16

RASPROSTRANJENOST M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S T A V AI S E L J A K A -R A D N IK A ....................................................................................................21

Rasprostranjenost seljaka-radnika ................................................................................... 23Stanovništvo u dom aćinstvim a se!ja ka-rad n i ka .............................................................24Gospodarstva seljaka ra d n ik a ........................................................................................... 25Obradive površine m ješovitih d o m a ć in s ta va ............................................................... 25N epo ljoprivredn i dohodak u ukupnom doho tkudomaćinstava se ljaka-radnika ........................................................................................... 25

II - OSNOVNI POJMOVI I PROGRAM IS T R A Ž IV A N J A M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A

(Edhem D ilić )........................................................................................................................27

POJMOVNO ODREĐENJE M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S T A V AI S E L J A K A -R A D N IK A ....................................................................................................28

C ILJE V I IS T R A Ž IV A N J A .............................................................................................. 33

OSNOVNE K A R A K T E R IS T IK E U Z O R K A ............................................................... 34

POSTUPAK P R IK U P LJA N JA I OBRADE P O D A T A K A ........................................ 35

III - B IO S O C IJA LN A I SO C IO EKO NO M SKA O B ILJE Ž JA A N K E T IR A N IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A

(Maja Š ta m b u k ) ..................................................................................................................37

O B ILJE Ž JA D O M A Ć IN S T V A ........................................................................................ 37

Veličina i sastav dom aćinstva ........................................................................................... 37Način fo rm iran ja i au toh tonos t dom aćinstva ............................................................... 38Odseljavanje iz dom aćinstva .............................................................................................. 39Socioekonomska ob ilježja d o m a ć in s tva ....................................................................... 40Osnovna obilježja kućedomaćina .............. • ..................................................................... 43

N E K A O SNO VNA O B IL JE Ž JA OSOBA S DVOJNOM A K TIV N O Š Ć UI NEKE K A R A K T E R IS T IK E VAN JSKE ZA P O SLEN O STI................... 44

Biosoci ja I na ob iljež ja ...........................................................................................................45Socioekonomska ob iljež ja ..................................................................................................45Promjene u vanjskoj ak tivn o s ti ...................................................................................46Tradicija altem acijske zapos lenos ti................................................................................47

IV - EKO NO M SKA O B ILJE ŽJA M JEŠO VITIH G O SPODARSTAVA

(Josip D e filipp is ).................................................................................................................49

PRO IZVO D N I KAPAC ITETI M JEŠOVITIH GOSPO D AR STAVA.......................49

Radna snaga na gospodarstvu ...........................................................................................49Posjedovna s truktura i korištenje zem ljišnihpovršina m ješovitih gospodarstava..................................................................................57S točn i fo n d ...........................................................................................................................61O premljenost gospodarstava suvremenim sredstvima rada........................................65Proizvodni kapacite ti gospodarstva.................................................................................70

EKO NO M SKA REPRODUKCIJA M JEŠOVITIH G O SPO D AR STAVA...............78

Osnovna s truktu ra gospodarstava prematipovim a ekonomske reprodukcije .................................................................................. 79Obilježja progresivnog i regresivnog tipa gospodarstva.............................................. 82Osnovne tendencije ekonomske reprodukcije gospodarstva.....................................87

IZV O R I I RASPODJELA PRIHO DA M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S T A V A 89

Obilježja, izvo ri i s truktura prihoda po ljoprivredn ih i m ješovitihdomaćinstava ........................................................................................................................89Raspodjela prihoda po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava .............................. 93Usporedba po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava s obzirom na karakteristike form iranja i raspodjele p rihoda ............................................................100

V - N E K A OSNOVNA K U LT U R N A O B ILJE ŽJA M JEŠO VITIHD O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A (A lija H odžić)................................ 103

S TR U K TU R A OSOBNE POTROŠNJE.......................................................................104

Ishrana .................................................................................................................................110Stambeni uv je ti i oprem ljenost domaćinstva ..............................................................112

SLOBODNO V R IJE M E ...................................................................................................120

V I - SO C IJALN A REPRODUKCIJA M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S T A V A

(V lado P u ljiz ).....................................................................................................................125

K U Ć E D O M A Ć IN I............................................................................................................126

TIPO VI SOCIJALNE REPRODUKCIJE.................................................................... 128

OSNOVNA D ISTR IBU C IJA D O M A Ć IN S TA V A PREMAT IP O V IM A N A S LJE Đ IV A N JA .................................................................................... 129

V II - STA V O V I I M IŠ LJE N JA S E L J A K A -R A D N IK A O PR O BLEM IM A I BUDUĆNOSTI IN D IV ID U A L N E POLJOPRIVREDE, O ZEM LJIŠNO M POSJEDU I U D R U Ž IV A N JU (Vlado P u ljiz )..................................................................137

PROBLEMI IN D IV ID U A LN E POLJOPRIVREDE. . . ...................................... 137

POTREBNA V E L IČ IN A POSJEDA............................................................................ 142

USTUPANJE I PRODAJA ZEMLJIŠNOG POSJEDA.............................................146

Ustupanje posjeda i socijalna sigurnost po ljop rivredn ika ........................................147Sklonost proda ji zem ljišta ............................................................................................149

M IŠLJENJA O BUDUĆNOSTI POLJO PRIVREDE................................................ 150

M IŠLJENJA O U D R U Ž IV A N JU PO LJO PR IVR ED N IKA ................................ 155

V I I I - M O TIVAC IJE Z A BAVLJENJE DVOJNOM A K TIV N O Š Ć U IPROFESIONALNE NAM JERE S E L J A K A -R A D N IK A (Edhem D ilić ) 167

M O TIVAC IJE ZA BAVLJENJE DVOJNOM A K T IV N O Š Ć U .............................. 167

Osnovni raz loz i zapošljavanja izvan gospodarstva ......................................................169Razlozi za zadržavanje posjeda........................................................................................172R azlozi zbog ko jih sadašnji is k lju č iv ip o ljop riv redn ic i nisu seljaci-radnici.. . 175

P R IO R ITE T A K T IV N O S T I............................................................................................ 177

PRO FESIO NALNE NAM JERE S E L J A K A -R A D N IK A ........................................ 178

IX - TIPO LO G IJA M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S TA V A IS E L J A K A -R A D N IK A (Edhem D ilić ) ......................................................................... 183

T IP O LO G IJA M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A ..................................................... 185

Osnovi tipo log ije m ješovitih domaćinstava.................................................................. 185K ore la ti tipo log ije m ješovitih dom aćinstava ................................................................188

T IP O LO G IJA S E L J A K A -R A D N IK A ..........................................................................198

Osnove tipo log ije seljaka-radnika ....................................................................................198K ore la ti t ipo log ije seljaka-radnika ..................................................................................200

X - Z A K LJU Č N A R A Z M A T R A N JA ..........................................................................207

S U M M A R Y ...........................................................................................................................213

PREDGOVOR

U ovom radu analizira se glavnina rezultata em pirijskog istraživanja projekta "M ješovita gospodarstva i seljaci-radnici u Jugoslav iji" kojeg su naruč ili i fin a n c irali Savezni kom ite t za po ljoprivredu i repub ličk i i pokra jinski sekretarijati za po ljoprivredu. Pored n jih , u financiran ju su učestvovali: Predsjedništvo CK SKJ, Savezna privredna kom ora. Savezna konferencija SSRNJ i Savezni odbor s ind ikata radnika poljoprivrede i prehrambene industrije.

Is traživačku ekipu su, uz autore ove knjige, č in ili još i M ilan Bene, Petar Marko- vić i Joko Sparavalo. R ukovodioci istraživanja b ili su V . Cvjetićanin, E. D ilić i V . Puljiz.

U okv iru priprem a istraživanja izdali smo zbo rn ik radova: "M ješovita gospodarstva i se ljaci-radnic i", ko ji je pub lic iran sredinom 1975. godine. Prvi d io Z b o rn ika sadrži opće teorijske priloge o m ješovitim gospodarstvima i seljacima-radnicima. U drugom d ije lu se daje s in te tičk i pregled pisanja jugoslavenskih autora o m ješovitim gospodarstvima i seljacima-radnicima, te analiza naših s ta tis tičk ih podataka o njim a. U trećem d ije lu nalaze se radovi ko ji govore o d je lom ično j po ljoprivred i u neko liko stranih zemalja. Na kraju se nalaze dva priloga: s ta tistička dokum entacija i b ib liogra fija radova.

U priprem ne radove za ovo istraživanje spada i izdavanje tematskog broja časopisa Sociologija sela (br. 46 ) ko ji je, uz određene radove objavljene u Zbo rn iku , sadržavao i dodatn ih 5 priloga s teo rijsk im razm atranjim a i rezulta tim a istraživanja po ljoprivrede s d je lom ičn im vremenom.

Terenska istraživanja provedena su tokom 1976. godine, a strojna obrada rezultata istraživanja krajem 1976. godine. Pisanje studije o rezu lta tim a istraživanja završeno je sredinom 1977. godine.

Studija je podije ljena u če tir i d ije la, od ko jih je svaki posebno uvezan, a ima u ku pno 1 078 stranica.

Kako je ova knjiga, prvenstveno zbog financ ijsk ih razloga, b itno skraćena u od nosu na završni izvještaj o rezulta tim a istraživanja, a d je lom ično ima i drugačiji pristup analizi to se ova dva rada javlja ju nužno kao kom plem enti. Zbog toga ćemo na ovom mjestu de ta ljn ije izn ije ti sadržaj stud ije iz 1977. godine.

U prvom d ije lu , ko ji sadrži pet poglavlja, prezentirani su: p ris tup istraživanju (uvodna razmatranja i nacrt istraživanja), osnovni podaci i in form acije o rasprostranjenosti m ješovitih gospodarstava i seljaka-radnika u svijetu i u našoj zem lji, te rezu lta ti istraživanja ko ji se odnose na ispitivana naselja i ob ilježja m ješovitih domaćinstava.

U drugom d ije lu , ko ji sadrži šest poglavlja, izloženi su rezulta ti istraživanja o proizvodno-ekonom skim ob iljež jim a m ješovitih gospodarstava i n jihovoj p ro izvodnoj i socija lnoj reprodukc iji.

U trećem d ije lu , ko ji sadrži šest poglavlja, prezentirana je analiza podataka i in form acija o osnovnim ob iljež jim a osoba s dvojnom aktivnošću, nekim karakteristikam a porod ičnog položaja seljaka-radnika, slobodnom vremenu i p a rtic ipaciji, m išljenjim a o prob lem im a ind iv idualnog gospodarstva, budućnosti in d ividualne po ljoprivrede i udruživanju po ljoprivredn ika , zatim analiza mišljenja o m ješovitoj po ljoprivred i i seljacima-radnicima te analiza m otivacija za bavljenje dvojnom aktivnošću i profesionaln ih namjera seljaka-radnika.

9

Č etv rti d io , ko ji sadrži dva poglavlja, jeste završni u c ije lo j s tud iji. U njemu je pregled osnovnih rezultata istraživanja kroz tipo log iju m ješovitih gospodarstava i seljaka-radnika i zaključna razmatranja o m ješovitoj po ljoprivred i i njenoj bu dućnosti.

U ovoj su kn jiz i, kao što je već rečeno, iz razloga kraćenja teksta i d je lom ično izm ijenjenog plana prezentiranja rezultata istraživanja, skoro u cije losti izostavljena poglavlja studije o kooperaciji s društvenim sektorom poljoprivrede, po rod ičnom položaju osoba s dvojnom aktivnošću i m išljenja o m ješovitoj p o ljo privredi i seljacima radnicima.A u to ri knjige, a posebno rukovodioci projekta žele se na ovom mjestu zahvaliti b ro jn im suradnicima i učesnicima u priprem i i realizaciji ovog projekta istraživanja. To je prije svega stručno, tehn ičko i adm in istra tivno osoblje tadašnjeg Centra za sociologiju sela, grada i prostora Institu ta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, koje je obavilo velik i složen organizacijski, tehn ičk i i adm in istra tivn i posao u svim fazama istraživanja. To su, također, bro jn i anketa- ri, ko ji su širom Jugoslavije u 151 naselju sprovodili anketu.

Posebnu zahvalnost dugujemo Samoupravnoj interesnoj zajednici za znanstveni rad u društveno-ekonomskim zajednicama SR Hrvatske (S IZ—V I) i Fondu za izdavačku djelatnost i naučno-istraživački rad Predsjedništva CK SK Jugoslavije ko ji su sufinancirali štampanje ovog rada.

U Zagrebu, studenoga 1980. A u to ri

10

I - PORIJEKLO, UZRO CI Š IRENJA I RASPROSTRANJENOST M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S TA V A I S E L J A K A -R A D N IK A

PO R IJEKLO M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A

Razvojni p u t m ješovitih domaćinstava treba s lijed iti od vremena kada je u selu vladala proizvodno-potrošačka autarkija , t j. onda kada je seoska porodica t ro šila ono što je sama proizvela i kada je izvan tog kruga proizvodnja-potrošnja postojala tek neznatna, periferna razmjena proizvoda i usluga. Ipak, i u tadašnjoj au ta rk ično j seljačkoj ekonom iji n ije postojao jed ino po ljoprivredn i rad. Čak je za to doba neadekvatno ko ris tit i pojm ove današnjih p rivrednih grana, koje su p ro d u k t razvoja društvene podjele rada, pa dakle i današnji pojam "p o ljop riv reda". Riječ je p rije o s inkretiz iranom konglom eratu seljakovih ak tivno sti č iji je c ilj zadovoljavanje osnovnih ž ivo tn ih potreba, a to su: prehrana, o d ije vanje, stanovanje i d r . 11M eđutim , te su druge aktivnosti uglavnom vezane uz po ljoprivredu , uz razmjenu s p rirodom (kako bi rekao M arx), a po ljoprivreda je u njim a centralna i ima integrira juću ulogu. Seljak je nastojao da se nađe na svome posjedu, u neposrednoj svojoj p rirodno j o k o lin i. U nutar seljačke kuće obavlja li su se mnogi poslovi — npr. izrađivao namještaj, odjeća, alatke, prerađivali se pro izvodi s gospodarstva, gradile gospodarske i stambene zgrade. Dakle, seljak i č lanovi njegove po rodice već tada, pored po ljop riv redn ih , obavlja ju i n iz drugih nepo ljoprivrednih poslova, ali sve u okv irim a vlastitog gospodarstva i za vlastite po trebe .2' No, t i poslovi nisu odvojeni i za n jih seljak ne dobiva posebnu naknadu. Bila je to složena kućanska ekonom ija , za koju S. N ovaković kaže da je "selo u m alom e". Mnoge će od t ih seljakovih poslova kasnije preuzeti o b rt i industrija . No, upravo u to j au ta rk ično j seljačkoj e konom iji, u n jezin im sporednim djela tnostim a (kao što su izrada a la tk i, odjeće, kućanskih predmeta) seljak je nalazio mogućnosti da uposli sve svoje članove, a posebno u vrijem e kada jenjavaju in tenzivn i po ljoprivredn i radovi.

V rem enom , m eđutim , dolazi do specijaliziranja u po jed in im poslovima, tako da ih po jed in i č lanovi velikog seoskog domaćinstva p oč in ju obavlja ti i za potrebe vanjske k lijente le . T im e počin je d iferencijacija unu ta r seljačke ekonom ije. Ovaj se proces odvija postepeno, u etapama, a završava izgradnjom seoskih zanata.3’ Dakle, upravo u ovoj fazi razvoja seljačkog gospodarstva rađaju sei »Lenjin o tome piše: "Stanovništvo zemlje sa slabo razvijenom (ili uopšte nerazvijenom) robnom privredom je gotovo isključivo zemljoradničko. Međutim, ne treba shvatm tako kao da se stanovništvo bavi samo zemljoradnjom, to samo znači da stanovništvo koje se bavi zemljoradnjom samo obraduje proizvode zemljoradnje, da razmene i podele rada gotovo ni nema" (V I.Lenjin: Kazvilak kapitalizma u Rusiji. Izabrana dela, tom 2, Kultura. Beograd 1960. str. 20.)2)O tome je vrlo ilustrativan slijedeći citat M. Mirkovića: "Hrana, odjeća, obuća, kuća i namještaj u njoj, alati potrebni za proizvodnju, pretežnim su se dijelom proizvodili u kućnoj zajednici, a izrađivali su ih njezini članovi. Žito se sijalo rukom i oralo se pri sjetvi plugom, koji je u kući izrađen od vlastitog drveta, želo se srpom, koji je negdje bio također izrađen u kući. ali koji se uvijek u kući popravljao i brusio. Vršidba se obavljala cjepovima izrađenim u kući. Mljelo se u kućnom žrvnju, peklo u vlastitoj peći. U kućnoj radinosti prela se vuna, kudelja i lan, tkalo se tkivo, bojadisalo. valjalo, šilo i prelo. Kola, plug, branu, kuću za stanovanje i privredne zgrade, krevete, stolove i stolice, čak i lonce, crepulje, tanjire, zdjele i kašike, izrađivali su članovi kućne zajednice ..." (M. Mirković: l'konomska struktura J ugosla- vije I 9 1 S - I 93 I , Zagreb, Nakladni zavod. 1950., str. 144).3)Inspirirajući se M. Mirkovićem, V. Puljiz razlikuje tri stupnja u izdvajanju sporednih djelatnosti iz seljačke ekonomije: 1. kućna radinost -- pretežno za vlastite potrebe; 2. kućna radinost - pretežno za tržište. 3. zanat ili potpuno izdvajanje iz seljačke ekonomije. (V.Puljiz: Kksodus poljoprivrednika, Zagreb, Centar za sociologiju sela, grada i prostora IDIS-a,1977., str. 27.)

11

prve klice dvojnosti zanimanja seljaka, jer jedan broj seljaka postaje i zanatlijama ko ji rade za potrebe drugih izvan gospodarstva, i to za novac. Pored toga, u obavljanju raznih sporednih djelatnosti javljaju se i lokalne specijalizacije, kao posljedica dugoga razvoja što ga je obilježila prirodna okolina. Tako su npr. u našoj zem lji Dalmatinci b ili poznati kao zidari, Gorani su b ili poznati po p ro izvodima od drveta, Slavonci iz vinorodnih krajeva b ili su poznati kao bačvari, u S lavoniji i Srijemu žene su pravile sapun, u V iro v itic i se izrađuju m linov i, u slavonskim se brdima prerađuje vuna, kod Slavonskog se Broda prave lonci, Kruševljani su također pravili sapun, D ibrani su b ili grad ite lji crkava, a Crnotra- vci grad ite lji kuća; u Sloveniji oko Ribnice prave se čačkalice, Kočevljani su to rbari, u Gorenjskoj su fužinari, u Koruškoj - lo nča ri.4 ’ Slične lokalne specija lizacije seljaka javljaju se i u drugim zemljama.

U kapitalizm u dolazi do de fin itivnog odvajanja zanata, kućne radinosti i pojed in ih prerađivačkih djelatnosti od poljoprivrede, te do nastanka samostalnih prerađivačkih industrijsk ih grana. Uz to se fo rm ira i industrija koja proizvodi sredstva za poljoprivredu (mašine, alatke, a širi se i unutrašnje tržište po ljop rivre dn ih proizvoda što snažno po tiče i robnonovčane odnose u po ljoprivred i. Na taj se način obavlja sve veća društvena podjela rada, sve veće podruštvljavanje rada, što postaje bazom cjelokupnog daljnjeg ekonomskog razvoja.51

Poljoprivredna proizvodnja u kapita lizm u doživljava revolucionarne promjene: vrši se in tenz ifikac ija proizvodnje na bazi prim jene naučnih i tehn ičk ih dostignuća te permanentnog ulaganja kapitala u pro izvodnju, što sve doprinosi znatnom povećanju p roduktivnosti rada u poljoprivred i. U po ljoprivred i, kao i u indus trij i, mada znatno sporije, napreduje proces koncentracije i centralizacije kapitala. To iz temelja mijenja posjedovnu s truktu ru gospodarstva, u ko jo j sve značajnije m jesto dobivaju krupna kapita lis tička gospodarstva, dok nestaje sve veći broj sitn ih seljačkih posjeda (proletarizacija seljaštva).

Industrija postaje osnovna pokretačka snaga razvoja društva. Ona iz temelja m ijenja sve dotadašnje ustaljene ob like života, među ko jim a u prvom redu one koji su se stoljećima fo rm ira li u po ljoprivred i i selu. Proces industrija lizacije — shvaćen u najširem smislu kao širenje industrijsk ih metoda rada i načina života, praćen istovremeno i procesom urbanizacije, odnosno sve veće koncentracije stanovništva u gradove - ima dalekosežne posljedice za razvoj seoskih zajednica, odnosno organizaciju seljačke proizvodnje i seljačkog načina života. Na te posljedice upozorili su već klasici marksizma, a naroč ito Kautsky i Lenjin, ko ji su na konkre tno j analizi prodora kap ita lis tičk ih društveno-ekonomskih odnosa u poljoprivredu i selo u Njem ačkoj i Rusiji pokazali svo bogatstvo i složenost p ro mjena do ko jih dolazi u cje lokupnom uređenju sela.6 ’ Među takvim promjenama

Detaljnije o tim lokalnim specijalizacijama, ' mejnama" - kako ih naziva R. Bićamć, vidjeti njegov rad Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji ( I 750 I860), Zagreb, JAZU, 1951O tome pišu i drugi autori koji se bave starim selom, a medu njima spomenimo S. Novakovi ća i njegov rad Selo. Beograd, Srpska književna zadruga. 1965.5)Ovaj proces formiranja industrije Lenjin izražava ovim njećima: "Prerađivačka industrija se odvaja od ekstraktivne i svaka od njih se deli dalje na manje vrste i podvrste koje u vidu robe proizvode posebne proizvode i vrše njihovu razmenu sa svim ostalim granama proizvodnje. Prema tome, razvitak robne privrede dovodi do povećanja broja pojedinih i samostalnih i ndustrijskih grana; tendencija tog razvitka sastoji se u tome da se proizvodnja ne samo sva kog pojedinog proizvoda, nego čak i svakog pojedinog dela proizvoda pretvori u posebnu granu industrije — i ne samo proizvodnja proizvoda, nego čak i pojedine operacije oko pri premanja proizvoda za potrošnju". (V I.Lenjin, op. cit., str. 17.)6)Lenjin je ukazao na slijedeće promjene u selu i poljoprivredi do kojih je došlo pod utjecajem prodora kapitalističkih društveno-ekonomskih odnosa, porast društvene podjele rada i izdvajanje zanata, kućne radinosti i drugih prerađivačkih djelatnosti iz poljoprivrede, difere ncijacija seljaštva i zaoštravanje klasnih suprotnosti u selu; porast tržišne i robnonovčane poljoprivrede; formiranje unutrašnjeg tržišta poljoprivrednih proizvoda; primjena mašina u obradi zemlje; smanjivanje poljoprivrednog stanovništva i prijelaz seljaka na rad u industriju i gradove, (Op. cit., str. 4 6 —48. i 279 — 286.)

12

svakako su na jm arkantnije one koje se dešavaju u s tru k tu ri seoskog stanovništva. Naime, sve ubrzanije dolazi do ekonomske i socijalne diferencijacije seljaštva i zaoštravanja klasnih suprotnosti u selu. K ra jn ji rezu lta t t ih promjena svodi se na smanjivanje po ljoprivrednog stanovništva, prije laz seljaka na rad u industriju i gradove, te stvaranje raznovrsnih p rije laznih kategorija po ljoprivrednog stanovništva, 7) među ko jim a je najznačajnija kategorija seljaka-radnika.

Ova faza u evoluciji seljačke ekonom ije , povijesno gledano, u najvećem je bro ju sadašnjih zapadnoevropskih zemalja započela krajem prošloga i poče tkom ovoga stoljeća,81 kada se snažnije razvijala kap ita lis tička industrija lizacija i kada su se sve dublje penetrira li ka p ita lis tičk i društveno-ekonom ski odnosi u p o ljo p rivredu i selo.

Tendencije "m je šo v ito s ti" u stjecanju dohotka javlja ju se kod svih kategorija seljačkih domaćinstava, ali s ra z lič it im reperkusijama i značenjem. 0 tom e je Lenjin pisao: "za sitne ono znači p ro le tarizaciju , smanjenje samostalnosti p o ljo privrednika, jer se tu sjedinjuju s po ljoprivredom takva zanimanja kao što je najamni rad, s itn i zanat i trgovina itd . Za krupne ono znači ili jačanje p o lit ič ko g značaja krupnog zemljoposjeda posredstvom državne, vojne službe itd . ili sjedinjenje šumskog gazdinstva i po ljoprivredn ih te h n ičk ih p ro izvodn ji sa zem ljorad n jo m ".91 Dakle već kod njega nalazimo ovu pojavu diferenciranu prema ra z lič it im osnovama - klasnim , socija ln im , ekonom skim , h is to rijsk im i dr., što će kasniji razvoj u još većoj m jeri po tv rd iti.

U našoj se zem lji ova faza u evoluciji seljačke ekonom ije javlja znatno kasnije, i to u ra z lič ito vrijem e u raznim krajevima zemlje. Zapravo u nas se u to vrijeme više može govo riti o raznim p re tka p ita lis tičk im ob lic im a rada seljaka izvan gospodarstava. To izlaženje izvan gospodarstava prije je počelo u on im kra jevima u koje je ranije p rodrla robnonovčana privreda. U S loveniji su se u selu rano pojavili prole terski ili po lupro leterski slojevi, koje znamo pod nazivima kočari, kajžari, lugari, v in iča rji, d ina rji, gostači, fuž inari, a ko ji su stajali nasuprot sloju "g ru n ta rja " . No i g runtari su se sve više zapošljavali izvan gospodarstava, a dešavalo se da su u kući ostavljali "h la p ca " ili "d e k lu " , ko ji su obavlja li p o ljo privredne poslove.10’

U Gorskom su se K otaru i P rim orju u selu rano razvili razni ob lic i dopunske d je la tnosti, posebno u šumarstvu. S lično je b ilo i u Dalm aciji, gdje se stanovništvo nije m oglo prehran iti vlastitom pro izvodn jom .11’ Prim orski je seljak opet bio i pomorac, i ribar, i radnik, jer je jed ino tako mogao preživjeti.

Lenjm za ove promjene upotrebljava vrlo slikovite termine, kao npr. "obezeml jenje' , "raseljačenje". itd. (Op. cit., str. 150.)8 )Počeci zapravo sežu daleko dublje u prošlost, odnosno u vrijeme prijelaznog perioda iz fe udalizma u rani kapitalizam s kraja 15. i početka 16 stoljeća, kada se u Engleskoj vršilo ' pretvaranje oranica u pašnjake za ovce". O tom periodu Marx piše: "Čak su i ovi (malo brojna klasa pravih najamnih radnika - prim, naša) u stvari bili u isto vreme seljaci sa sa mostalmm gazdinstvom, jer im je osim najamnine davano i 4 i više ekera oranice zaiedno s kotedžom. Uz to su oni s pravim seljacima koristili opštmsko zemljište, na kome su napa sali svoju stoku i odakle su ujedno dobijali sredstva za loženje, drvo, treset, itd." (K. Marx: Kapital. Beograd. Prosveta. 1973 . str. 633.)9) V. I. Lenjin, Prvobitni nacrt teza o agrarnom pitanju. Izabrana dela. tom X II, Beograd. Kultura. 1960.. str. 57510)Ovom raslojavanju sela u Sloveniji dosta je doprinosio sistem nasljeđivanja nazvan "Aner benrecht", prema kojemu je samo stariji sin ostajao na posjedu, dok su drugi bili isplaći vani i odlazili su iz roditeljske kuće. Tako se posjed čuvao od cijepanja. (Više o tome vidjeti CospoJurska in dru/benu zgodovina Slovencev: zgodovina agrarnih panog. Ljubljana. SAZU. 1970 )1 1 i

u 16. stoljeću većina naših primorskih mjesta nije imala dovoljno žita Split ga je imao za četiri, Brač za dva. a Hvar za tri mjeseca. (S. Ožanić: Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti, Split. Društvo agronoma SR Hrvatske - Podružnica Split, 1955, str. 23 -24.)

13

U unutrašnjem području naše zemlje vrlo raširen o b lik rada izvan posjeda b ilo je nadničarenje. N aročito se puno nadničara pojavlju je u vrijeme kriza i nerodnih godina, kada p rije ti glad. No, postojali su i tra jn iji razlozi nadničarenju, a vezani su uz zaduživanje seljaka, koje je u početku b ilo prigodno (ženidba — udaja, plaćanje poreza, kupovina karte za put u Am eriku i s lično), a potom se s tab ilizira lo kao trajan o b lik seljakova ekonomskog ponašanja. N aroč ito su se zaduživale siromašne porodice na malim posjedima. Kom adin ić piše: "M ala, sićušna poljoprivredna gospodarstva zadužuju se, najčešće ne radi pro izvođačkih ciljeva, intenziviranja gazdinstva, već radi popune de fic ita , ko ji su u samom gazdinstvu stalni, a dopun ju ju se, norm alno, samo prodajom radne snage van gazdinstva ili mesta (migracije, pečalbarstvo itd .) " 121

0 tom e ko liko je seljak bio upućen na vanjsku zaradu, govore razni podaci o uposlenosti na seljačkom posjedu. M. Avram ović je jednom anketom iz 1912. godine u tv rd io da u zem ljoradnji po ljoprivredn ik utroši 45% svojih radnih dana ,13) a R. Bičanić je za 1931. godinu u H rvatskoj ustanovio viškove poljoprivredne radne snage od oko m iliju n osoba.14! 0 . Frangeš piše da je na jedin icu radne snage u Dunavskoj Banovini otpadao 91 radni dan, a u Prim orskoj Banovini 11—41 radni dan.15)Teško je reći za takva domaćinstva da su po ljoprivredna.16* No nevolja je bila u tome što posla nije b ilo dovoljno i teško se nalazio. Karak teristika našeg tadašnjeg ekonomskog razvoja bila je u tome što prodor robne privrede u selo i d iferencijaciju seljaštva nije p ra tio odgovarajući razvoj indus trije i gradova, ko ji bi apsorbirao proletariz irano i po lupro le tariz irano seljaštvo, već je ono ostajalo u polutanskoj neizvjesnoj situaciji, u stalnoj potrazi za radom.

Pored nadničarenja, već je odavno b ilo poznato i sezonsko zapošljavanje seljaka, koje je izvorno vezano uz razlike u bio loškim ciklusim a u po ljoprivred i. Mada se ovo po ljoprivredno sezonsko zapošljavanje dugo održalo, u kasnijim su fazama prevladali oni njegovi ob lic i ko ji su b ili vezani uz rad u drugim djelatnostima, posebno u građevinarstvu i šumarstvu te u transportu. S. Vukosavljević upozorava na takve prim jere kod Novog Pazara: "Rada se može naći p riličn o dovoljno jed ino kada država gradi i opravlja puteve". 171 S lično se može reći za prevozni- štvo u o b liku kirijašenja i rabadžiluka, koje je b ilo prošireno u svim našim krajevima, pogotovo onima u kojim a se radilo u šumi ili na ve lik im javnim radovima; 18) rad "na š tre k i" b io je veoma raširen o b lik sezonskog zapošljavanja seljaka, a također i rad na izgradnji kanala, putova, te šumski radovi i slično.

U naše krajeve industrija relativno jače prodire tek u drugoj po lovin i 19. s to ljeća. Razvoj industrije se, kako tvrd i C. Kostić, naslanja na trad ic iju m anufakturnih i zanatskih radionica. M eđutim , ipak su industrijske radionice značile novinu

12)M Komadinić: Problem seljačkih dugova, Beograd, 1934., str. 41.13)M. Avramović: Naše seljačko gazdinstvo, Beograd, Štamparija "Sveti Sava", 1928., str. 29.14)R. Bićanić: Agrarna prenapučenost, Zagreb, Gospodarska sloga 1939 str 1415)O. Frangeš:"Problemi relativne prenapučenosti u Jugoslaviji", Arhiv Ministarstva poljoprivrede, Beograd. 1938., sv. 1 1, str. 22.16)Citiramo Komadinića: "Ova gazdinstva, istina, fizički pripadaju selu, ali u stvari to su ra dničke, proleterske porodice, koje se u najvećem broju slučajeva otkidaju od sela ..." (M.Komadinić, op. cit., str. 42.)

S. Vukosavljević: Pisma sa sela, Beograd, Savremena Škola, str. 69.

18>Zanimljivu analizu raznih oblika seoskog zapošljavanja u prevozništvu nalazimo u knjizi M.Miloševića-Brevinca: Sociologija seoskog saobraćaja, Beograd, "Vuk Karadžić", 1975.

14

u seoskoj sredini.19’U njim a se zapošljavao izvjestan bro j seoske radne snage. U početku je to zapošljavanje b ilo nestalno - svega na neko liko dana ili tjedana. Seljaku je trebala određena ko lič ina novca za neku namjenu, a vlasnici su i tako im ali pred sobom veliku rezervnu arm iju rada, pa su često m ijen ja li radnike. No postepeno se zapošljavanje stabilizira, pa se stab iliz ira i veza između posjeda i radnog mjesta.

Ipak je i u ovom razdoblju poljoprivredna d jelatnost centralna, a zemlja ko tira kao najviša proizvodna vrijednost. "M eđu tim , iako je predratni seljak bio siromašan, a njegov ga posjed nije mogao prehranjivati, pa je morao lu ta ti za novčanom zaradom i zaduživati se, on je ipak rješenje svojih problema v id io u jačanju svog posjeda, u stab ilizaciji na zem lji. U c ije lom seljakovu vrijednosnom sistemu zemlja je bila jedina čvrsta uporišna točka ko jo j se on uvijek vraćao, ili je bar imao iluz iju da će jo j se v ra tit i. Ž iv je ti od svoje zem lje, sa svojom porodicom , u svome selu, to su b ili osnovni ideali se ljaštva."20*

Može se z a k lju č iti da je naše m nogobro jno predratno seljaštvo uslijed oskudice već znatno zakoračilo izvan zemljišnog posjeda, te da se na razne načine dovija lo kako da preživi. Ono je fa k tič k i b ilo u polutanskom statusu, pa nije čudno da je u razdoblju intenzivne poslijeratne industrija lizacije tako masovno prelazilo u industriju .

Naše selo i po ljoprivreda tek u poratnom periodu doživljava utjecaj i posljedice industrija lizacije u š irim razm jerima. Procesi transform acije poljoprivrede i sela, ko ji ob jektivno nastaju pod utjecajem industrija lizacije , vremenski se podudaraju s programom soc ija lis tičkog preobražaja što ga je pred sebe postavilo novo socija lis tičko društvo u našoj zem lji. S oc ija lis tičk i preobražaj po ljoprivrede poslije rata odrazio se i na pojavu seljaka-radnika i m ješovitih domaćinstava u našoj zem lji. Zem ljišn i maksim um od 10 hektara spriječio je jaču polarizaciju dom aćinstava na po ljoprivredna i m ješovita, i utjecao na trend općeg rasta "m ješovi- to s ti" , odnosno dvojnosti izvora dohotka — od rada na gospodarstvu i rada izvan njega. Na širenje "m je šo v ito s ti" dohotka domaćinstava neposredno su u- tjecali proces podruštvljavanja po ljoprivrede, širenje društvenog sektora, te razvoj kooperacije i udruživanja. Naime, tim e se postepeno potiskivao ind iv idualn i sektor na manje zemljišne površine. Istovremeno je društveno organiziranje i- ndividualne proizvodnje (kooperacija, udruživanje) olakšavalo rad na posjedu, te stvaralo m ogućnosti kom bin iran ja po ljoprivredne i nepoljoprivredne ak tivn o sti.

M eđutim , osnovni m akroekonom ski mehanizam ko ji je neprestano generirao mješovita domaćinstva i seljake-radnike vezan je uz industrija lizac iju , odnosno ekspanziju nepo ljopriv redn ih dje la tnosti na jedno j, te deagrarizaciji, odnosno napuštanje po ljoprivrede na drugoj strani. Deagrarizacija je b itn o društveni p ro ces u selu, ko ji se n a roč ito intenzivno odvijao tokom cijeloga poslijeratnog perioda. U širem smislu deagrarizacija znači opći trend slabljenja ovisnosti stanovništva o zem lji, odnosno njegovo udaljavanje od seljačkog načina života.

Jedna od osnovnih karakteristika procesa deagrarizacije u našim uvje tim a jest postepenost odvajanja od posjeda, odnosno polovična deagrarizacija, koja se konkre tiz ira u postojanju veoma bro jnog sloja seljaka-radnika i n jihov ih dom aćinstava — gospodarstava. Predratna po lovična proletarizacija poslije rata se sve više transform ira la u po lov ičnu deagrarizaciju. S talni radni odnos na jednoj strani i zem ljišni posjed na drugoj strani učvršćuju se u svojoj sim biozi. No u to j sim biozi ponder važnosti postepeno prelazi s posjeda na vanjski rad, što je19)C.Kostić navodi da se željezara u Jesemcama nastavlja na tradiciju fužinarstva u Gorenjskom, industrija baruta u Kruševcu na primitivnu seljačku izradu baruta, tekstilne tvornice u Le skovcu na tradiciju tkanja od konoplje, ljevaonice u Varešu na prijašnju preradu rude, sapunare i staklare u Hrvatskoj na ranije slične aktivnosti seljaka, itd (C.Kostić: Seljaci ■industrijski radnici. Rad, Beograd, 1955.)20) „ .Vidjeti opširnije u radu V. Puljiza, op. cit. str 100.

15

bitna razlika u odnosu na stanje prije rata. Naime, predratni autori is tiču veću privrženost ovoga sloja seljaka zem lji i statusu seljaka nego vanjskom poslu. Napustiti zem lju smatralo se neuspjehom, a c ilj je bio kupovina zemlje i povećanje posjeda. Tek ako se to nije moglo postići, tražio se stalni posao u industriji. M. M irkov ić piše: "Sezonski po ljoprivredni radnici uvijek će nastojati, ako im socijalni uspon nije moguć, tj. ako ne budu mogli da i sami postanu mali posjedn ic i, zam ijeniti svoje nestalno i nesigurno zaposlenje u po ljoprivred i stalnijim zaposlenjem u in d u s tr iji."21’ Dakle, socijalnim se usponom smatra povratak u zem ljoradnike, gruntare, a uzor je bio bogat seljak. Mali parcelni vlasnici koji su "d o ra đ iva li" posjed željeli su doseći taj uzor. To je bio njihov "a g ra ris tič k i" san. 221

Mada su ovi po lupro le teri i poluseljaci u mislima b ili vezani uz zemlju i nadali se povratku n jo j, oni ipak po mnogim svojim obilježjim a predstavljaju posebnu skupinu seoskog stanovništva, koja se nalazi na prijelazu u radništvo.231 To se ogleda i u ekonomskom položaju tog sloja, u njegovu socijalnom statusu, u kultu r i. Možemo dakle tv rd iti da je i u doba kada je glavnina siromašnog polupro- letariziranog seljaštva radila izvan svoga posjeda — u šumarstvu, građevinarstvu, na tuđ im posjedima, ono je imalo obilježja posebnog socijalnog s lo ja24’

A k tu a ln i u zroci nastanka i održavanja m ješovitih domaćinstava i seljaka-radnika

U evoluciji suvremene poljoprivrede sve više dolaze do izražaja sim ptom i "m je- š o v ito s ti", odnosno zavisnosti seoskog domaćinstva o nepoljoprivrednom d o h o tku. Na to j osnovi vrši se sve veća socioekonomska diferencijacija gospodarstava. A ko je izdvajanje sporednih djelatnosti iz okvira tradicionalnoga autarkičnog gospodarstva b ilo preduvjet da po karakteru proizvodnje ono uistinu postane po ljoprivredno, a seljak po svom vremenskom angažmanu isk ljuč iv i po ljop riv re dn ik , onda suvremeni društveno-ekonomski razvoj sve više sužava takve mogućnosti samo na uzak krug ekonomski najjačih gospodarstava. Poljoprivrednik ko ji živi na malom porodičnom posjedu biva prisiljen da radi izvan svoga gospodarstva, da vodi dvojnu ekonom iju , da bude po ljoprivredn ik i radnik istovremeno Tako je za ogromnu većinu gospodarstava preostalo da se ili u potpunosti ugase kao proizvodne jedinice, ili da svoju egzistenciju zasnivaju na m ješovitosti, o- dnosno dualite tu dohotka, b ilo na osnovi aktivnosti članova domaćinstva (na gospodarstvu i izvan njega), ili na osnovi stjecanja dvaju dohodaka (po ljoprivre dnog i nepoljoprivrednog). 251

Na takvu evoluciju suvremene poljoprivrede utjecale su mnoge okolnosti. Osim21)M.Mirković, Izbor ekonomskih radova, str 215.22)Upozoravamo na zapažanje B. Stojsavljevića koji piše: "Sitni seljaci držali su se svojih pa rcela, a nisu lako puštali svoja sela, iako od bijednog posjeda nisu mogli živjeti No, nisu gotovo nikada gubili nadu da će ipak kad-tad prikupiti nešto, povećati gospodarstvo i postati pravi seljaci ...". (B.Stojsavljević: Prodiranje kapitalizma u selo I9 I9 - I9 2 9 . , Zagreb, I nstitut za historiju radničkog pokreta, 1965., str. 1 19.)23)Ovakav stav zastupa S.Vukosavljević kada kaže. "Seljak, čija Je baština ispod dva hektara, prestaje mentalno biti seljak. Sedamdeset osam odsto naših zemljoradnika nemaju više o- bjektivnih, materijalnih uslova, da ostanu seljaci. To su samo poljoprivredni radnici-seljacl" (S. Vukosavljević, str. 90.)24)Zanimljivo je svjedočanstvo J.Cvijlća koji o pečalbarima piše: "Pečalbarstvo Je unelo među ljude centralnoga tipa različna I često sasvim suprotna shvatanja života, rada, osečanja i mišljenja". (J.Cvijić: Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje. Beograd. Zavod za i zdavanje udžbenika SR Srbije, 1966., str. 461)25)O uzrocima nastanka, o održanju i značenju mješovitih domaćinstava u nas najviše je i najko mpetentnije pisao S.Krašovec. Upozoravamo na dva njegova novija rada: "Porast mješovitih domaćinstava i problemi njihova istraživanja". Sociologiju sela, br. 46 /1974., str. 5 -3 8 ., i "Seljaci-industrijski radnici", prilog u zborniku Svetoznr Markovic i seljaštvo, Svetozarevo,1978., str. 227-241 .

16

toga, u ovom razdoblju u znatno jačo j m jeri nego u ran ijim dolazi do izražaja zavisnost i povezanost po ljoprivrede i ukupnog privrednog razvoja. U suvremenim uvjetim a društveno-ekonomskog razvoja to znači da industrija postaje određujući fa k to r čitavog društva.

Postoji neko liko osnovnih dim enzija te međuzavisnosti po ljoprivrede i in d u s tr ije, koje su relevantne za generiranje m ješovitih domaćinstava i seljaka-radnika.

a) sve se više razvijaju industrije koje proizvode i rade za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Moderna se poljoprivredna proizvodnja zasniva na inpu tim a koji dolaze iz tih nepo ljoprivrednih sektora (kemijska industrija — um jetna gnojiva, b iljna zaštitna sredstva, plastične mase i d r.; mašinska industrija - tra k to ri, kom bajn i te drugi strojevi i a latke; industrija građevinske i druge opreme; industrija stočne hrane; energetski izvori - struja, nafta).261 Posljedice su toga višestruke. Prije svega, porasla je osje tljivost dohotka seoskog domaćinstva na p ro mjene u cijenama svih vrsta inputa ko ji dolaze izvana, posebno u m alih gospodarstava. Naime, troškovi pro izvodnje u sve se većem obim u fo rm ira ju izvan gospodarstva. V rlo često re la tivno neznatne oscilacije u troškovim a uvje tu ju gub itke u p ro izvodn ji na takv im gospodarstvima. Proizvodnja koja je zasnovana na vanjskim inputim a (a ona je sve više takva) postavlja visoke zahtjeve za kap ita ln im ulaganjima u gospodarstvo. 27) Uslijed toga vrijednost kapita la po zaposlenome u po ljoprivred i u razvijenim zemljama iznosi dva do tr i puta više nego po zaposlenome u indus triji. To najviše pogađa mala i sitna gospodarstva. Ona se jednostavno ne mogu upustiti u trk u za p ro izvodnim inovacijama, pa se tako krug isk ljuč iv ih po ljop rivredn ih proizvođača postepeno sužava na sve manji bro j na jk ru p n ijih i ekonom ski na jjačih gospodarstava. Preostala gospodarstva ili propadaju ili se o rije n tira ju na vanjske prihode, i to putem zapošljavanja č la nova svojih domaćinstava izvan po ljoprivrede, ko jim a financ ira ju sve veće p o tre be što im ih nameće podizanje općeg nivoa života.

b) In tenzivno se razvijaju raz lič ite prerađivačke industrije na bazi po ljo p riv re dn ih sirovina (čuvanje, dorada, prerada, transport). P oljoprivredni se pro izvodi sve više dorađuju i prerađuju, i u tom se o b liku masovno troše. Preradu i doradu obavlja prehrambena i prerađivačka industrija koja u ve lik im serijama izba-

26)Kako raste input u poljoprivredu pokazat ćemo na primjerima nekih drugih zemalja. U prvoj polovini 19. stoljeća nabavke poljoprivrede od drugih grana privrede bile su u Francuskoj manje od 10% godine 1960 1962. U bruuo proizvodu poljoprivrede tih "kupljenih" ele menata u Francuskoj bilo je 24%, u SR Njemačkoj 36%, u Nizozemskoj 43%, a u Velikoj Britaniji 52%. (L.Malassis: Oeveloppement econique et emploi agricole". (ahiers de l'IS I A, tome II. no 1. 1968.. p. 29.) Samo u pedestim godinama vanjski su troškovi gospodarstava u 13 zapadnih zemalja porasli za 50%, a njihovo se učešće u brutto proizvodnji povećalo od 30,2 na 35,7%. (Agriculture et croissance ecnnomique, Paris, OCDE, 1965., p. 43 44 ) ■ Ilustrativni su podaci o porastu mehanizacije, potrošnje umjetnih gnojiva i energije za zemlje EEZ U razdoblju od svega desetak godina, tj. između 1954 /55 god. i 1966/67. g. broj traktora je više nego utrostručen (od 879 povećao se na 2 966 tisuća). Najveće povećanje bi iježe SR Njemačka, F rancuska i I talija (za oko 4 puta), te Belgija (tri puta) i Holandija (dva puta) Potrošnja umjetnih gnojiva porasla je za oko dva puta u razdoblju 1959/60. do 1968/69. U SR Njemačkoj potrošnja dizel-goriva u poljoprivredi porasla je od 0,8 na 1,3 milijuna tona u razdoblju 1 9 6 2 /6 3 -1 9 7 0 /7 1 . g., dok je potrošnja električne energije u seoskim domaćinstvima u istom razdoblju porasla od 2 na 4,3 milijarde kilovata. (Izvori: Economic Survey of Europe in 1966., Geneve. UN, 1956., pp 139, Regional stalistik: Stalisliches Ant der luropaschen (iemeinschaften. Luxemburg, 1971.; Agrarsstatislishes Jahrbuch, Brussel. EWG, 1970., s. 47.; Der liundesminister.fur l.rnahtung l.audwirtschaft und I oralen; Agrarberichl. 1972., s. 22.. sve prema: Z. Prodanović: Agrarni protekcionizam I- EZ i razvoj svetske trgovine poljoprivrednim proizvodima, Beograd, Institut za medu narodnu politiku i privredu NIP Privredni pregled, 1976., str. 51., i 132.)27)Udio kapitalističkih investicija u bruto produktu poljoprivrede porastao je u SR Njemačkoj od 9.6% u 1950 /51. godini na 25.2% u 1969., a u Francuskoj u istom razdoblju od 7,7% na 20.2%. U strukturi kapitalnih ulaganja poraslo je ulaganje u traktore u druge mašine, a smanjilo se ulaganje u zgrade i poboljšanje zemljišta. Prva vrsta ulaganja postala je dominantnom u svim zemljama Evropskog zajedničkog tržišta (od 77,4% u Francuskoj do 51,1% u Holandiji u 1967 /68. godini). Izvor; Towards a Capital Intensive Agriculture, Fourth Raport, Geneve, UN, FAO, 1961.; Agrarstatistich Ant der Europaischen (iemainshaften, Luxemburg, Bruxelles, 1970., no. 4; Agrarstatistik, Brussel, EWG, 1964., no. 4, sve prema Z. Prodanović, op.cit., str. 133.

17

čuje prehrambene proizvode na tržište. Kako industrija traži ogromne ko lič ine sirovina, to poljoprivreda sve više postaje life ran t sirovina, i č in i samo jednu od faza u okv iru ciklusa proizvodnje hrane. 28)K rupni proizvođači po ljoprivrednih sirovina za potrebe nove i velike industrije hrane uglavnom su samo krupna gospodarstva koja se za te svrhe sve više specijaliziraju. Ovakvi razmjeri proizvodnje sirovina zahtijevaju velika kapitalna ulaganja, brojne i skupe inpute iz vanjskih sektora, te prim jenu nauke; dakle sve više se p rim jen ju ju industrijske metode proizvodnje. To najmanje odgovara m alim i sitn im gospodarstvima koja ne mogu zadovoljiti sve zahtjeve takve proizvodnje, te se ona sve više iskopčavaju iz ve lik ih trž išn ih tokova i pretvaraju u mješovita, sa zaposlenim članovima svoga domaćinstva izvan poljoprivrede, i pro izvodnjom na gospodarstvu koja služi pretežno za zadovoljavanje v lastitih prehrambenih potreba.

c) U po ljoprivred i se zaoštrava pitanje proširene reprodukcije proizvodnih je d inica. To postaje akutno, naroč ito u uvjetim a usitnjene agrarne s truktu re , odnosno postojanja velikog broja gospodarstava različ ite veličine (među kojim a u- glavnom dom in ira ju manja, unatoč tome što u posjedovnoj s truk tu ri neprestano dolazi do pomjeranja, odnosno do povećanja prosječne veličine gospodars tva ).291 No, prosječno gospodarstvo u mnogim zemljama ne osigurava p rim je ren ž ivotn i standard porodic i koja na njemu živi. Zato se neprestano odvija proces potiskivanja manje rentab iln ih i neefikasnih gospodarstava na račun povećanja broja onih koja ekonomski mogu zadovo ljiti zahtjeve suvremene p ro izvodnje te koja mogu poslovati re lativno rentabilno i racionalno. 30,Tako se granica tzv. marginalnog gospodarstva (tj. onoga koje je po razmjerima pro izvodnje i nivou p roduktivnosti dovoljno veliko da može b iti ekonomski rentabilno) stalno podiže.

Za utvrđivanje granice marginalnog gospodarstva često se polazi od uspoređivanja s prosječnom razinom standarda lokalne sredine ili zemlje, kao osnovicom za određivanje visine dohotka što bi ga marginalno gospodarstvo trebalo ostvar it i. No, s obzirom na zaostajanje poljoprivrede za drugim granama djelatnosti, ova se ekonomska granica neprestano pomjera.311 Ta, tzv. životna lin ija označava ekonomsku granicu ispod koje gospodarstvo nije u stanju da osigura dovoljan dohodak za domaćinstvo. Takvo je domaćinstvo u pravilu prisiljeno da traži do-' punski prihod radom svojih članova izvan gospodarstva.28)Stupanj prerade poljoprivrednih sirovina dostigao je visoke razmjere naročito u industrijski razvijenim zemljama. Tako se, na primjer, u SAD prerađuje 82,2% poljoprivrednih si rovina, u Holandiji 63,6%, u Belgiji 62,2%, u SR Njemačkoj 65,0% te Francuskoj 63,9%. (Vidjeti: Agroindustrijska proizvodnja u SI KJ (grupa autora), Beograd, NIP "Mala poljoprivredna biblioteka", 1977., str. 182.)29)Za ilustraciju ovih promjena navodimo samo neke podatke. U razdoblju 1960 — 1971. go dine broj gospodarstava u SR Njemačkoj opadao je stopom od 3% godišnje ili ukupno — 30%. Daljnje smanjivanje broja gospodarstava do 1980. godine očekuje se po stopi od 4,2%. No, bez obzira na ovako rapidne promjene u broju gospodarstava, posjedovna struktura je zadržala svoje osnovno obilježje usitnjenosti. Tako je 1972. godine oko 44% gospodarstava bilo veličine do 4 ha, a svega nešto oko 2% veličine 50 i više ha. (Vidjeti opširnije u Agri cultural Policy in Germany, Paris, OECD, 1974., pp. 16 -19 .) Upozorimo i na prosječnu veličinu porodičnog gospodarstva u devet zapadnoevropskih zemalja: u SR Njemačkoj iznosi 11.7 ha, u Belgiji 11,6 ha, u Luxemburgu 19,4 ha, u Nizozemskoj 13,0, u Francuskoj 21 ,0 , u Italiji 7,7 ha, u Velikoj Britaniji 57,4 ha, u Irskoj 17,7 ha, u Danskoj 30,6 ha. Za svih de vet zemalja prosječna veličina posjeda iznosila je 15,6 ha. (Izvor: La I rance et son agriculture, Paris, Chambres d' Agriculture, 1975.)30) ’Mansholtovim su planom postavljene slijedeće granice poljoprivrednog gospodarstva kao ci lja kojega bi u skoroj budućnosti trebalo dostići: za proizvodnju žitarica - 80-120 ha, za proizvodnju mlijeka - 40 60 grla, za proizvodnju goveđeg mesa - 150 200 grla, za proizvo dnju peradi — 100 000 jedinica godišnje, za proizvodnju svinjskog mesa — 450-600 jedinica. (Izvor: Memorandum on the Keform of Agriculture in the European Kconomic Community, Bruxelles, EEC, 1968., pp. 37.; prema Z. Prodanović, op. cit., str. 66.)

Ova se ekonomska granica gospodarstva u SR Njemačkoj u razdoblju 1 9 6 3 /6 4 - 1974 /75.g. povećala za oko 3 puta, tj. od 5 200 na 14 800 maraka. (Vidjeti Part-time Farming, Paris OECD, 1977-, PP- 5-) Ernst Zurek smatra da u SR Njemačkoj gospodarstvo s manje od 20 ha obradivog zemljišta nije dostatno za primjerenu egzistenciju domaćinstva koje na njemu živi (Izvor: Mješovita gospodarstva i seljaci-radnici (zhornik radova), Zagreb. Centar za sociologiju sela, grada i prostora IDIS a. 1975., str. 284.)

18

Dakle, unutar postojeće poljoprivredne s truktu re tzv. n iskodohodovna p o ljo privreda ( " lo w income agricu ltu re ") stalno se proširuje. Iz nje se regrutira pre- težan d io današnjih m ješovitih domaćinstava, odnosno seljaka-radnika.

d) U suvremenim uvjetim a sve više dolazi do disperzije industrije u seoska po dručja (ru rindustrija lizac ija ). Razlog ovoj disperziji industrije u seoska područja nije samo u tom e što je, prijenos energije om ogućio "m o b iln o s t" industrije , već su u p itan ju i mnogi ekonomski razlozi, vezani prije svega uz uštede koje se postižu u transportu sirovina, uz angažiranje je ftin ije radne snage, manjih investicija, uštede u stambenoj izgradnji i si. Uslijed toga ponuda nepoljoprivrednog rada porasla je u neposrednoj b liz in i po ljoprivrednog gospodarstva. Sve to seoskim stanovnicima omogućava da se zapošljavaju blizu mjesta stanovanja i da kom bin ira ju po ljoprivrednu i nepoljoprivrednu aktivnost.

e) Novim tendencijama u industrija lizac iji odgovaraju i nove tendencije u urbanizaciji. Osnovno obilježje suvremene urbanizacije u sve m anjoj m jeri jest koncentracija u velike gradske aglomeracije, a u sve većoj m jeri to je d iruz ija u izvan- gradske prostore (rurbanizacija). Umjesto urbane im plozije sada imamo urbanu eksploziju, kako kaže L. M um ford . E lementi urbanosti ko ji su do sada b ili pri- vileqija isk ljuč ivo gradskog stanovništva, u sve se većoj m jeri šire u rura ln im pod ruč jim a. To se prije svega odnosi na korištenje m odernih izvora energije u do maćinstvu, na uvođenje kućanskih aparata i uređaja, kao i na prisutnost suvremenih in fra s tru k tu rn ih rješenja u naseljima.

Ovakve tendencije u urbanizaciji i industrija lizac iji uvje tu ju revalorizaciju ruralnog prostora. Naime, do sada se taj p rosto r vrednovao isk ljuč ivo ili pretežno sa stajališta njegove proizvodne namjene (po ljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo, h idroenergija), dok sada u sve većoj m jeri dolaze do izražaja i njegove druge vrijednosti: tu ris tičke , rekreativne, zdravstvene, rezidencijalne, "h o b is t ič k e " , sportske i si. Ovakvom revalorizacijom rura ln i prostor postaje sve a tra k tivn iji za gradsko, a sve manje odbojan za seosko stanovništvo.

Sve ove oko lnosti pogoduju razvoju "m ješov itos ti” , i to kako kod p o ljop riv re dnih tako i kod nepo ljoprivredn ih domaćinstava. Poljoprivredna domaćinstva kroz tu "m je šo v ito s t" dobivaju mnogo šire m ogućnosti za povećanje dohotka i životnog standarda. Dakle, nije više povećanje posjeda i orijen tac ija na razvijanje v lastitih po ljop riv redn ih resursa jed in i p u t ka većem do h o tku ; mnogo lakši i p rih v a tljiv iji put k tom e jest kom bin iran je rada u po ljop rivred i s radom izvan poljoprivrede, odnosno dopunjavanje dohotka s gospodarstva sa dohotkom izvan gospodarstva ili obrnu to . Nepoljoprivredna domaćinstva kroz "m ješov ito s t" dobivaju mogućnosti, pored rekreacionih i zdravstvenih, da proizvode vlastite po ljoprivredne proizvode ko jim a dopunjava kućni budžet.

f) Putem fondova za zaštitu po ljoprivrede i fondova za usmjeravanje njezina razvoja, agrarni p rotekcion izam ima za c ilj da razriješi nagomilane problem e i te škoće indiv idualne po ljoprivrede. Kao takav on je š iroko prisutan u većini zapadnoevropskih zemalja, a na specifičan način je prisutan i u soc ija lis tičk im zemljama koje nisu provele ko lektiv izac iju (Jugoslavija, Poljska). Jedan od ciljeva agrarnog pro tekcion izm a jest sprečavanje širenja jaza između visine dohotka u po ljopriv red i i u drugim d jelatnostim a. T im e se ujedno š titi i održava arm ija s itn ih , subm arginalnih proizvođača, ko ji drže re la tivno značajne površine, među ko jim a je i mješovita po ljoprivreda, 321 a što onda blokira ciljeve agrarne politike vezane uz stvaranje većih pro izvodn ih jedinica u po ljopriv red i.

g) Obavljanje m nogih po ljop rivredn ih poslova fiz ič k i je znatno olakšano i vremenski skraćeno, što je rezu lta t kon tinu iranog unapređivanja i usavršavanja tehn ičko-tehno lošk ih postupaka u po ljoprivredno j p ro izvodn ji, novih sredstava32)Čista poljoprivredna gospodarstva u SR Njemačkoj, ili gospodarstva pune zarade, kako ih naziva Zurek, drže danas u svome posjedu malo više od 45% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Sve ostalo zemljište drže razne kategorije mješovitih gospodarstava. (Vidjeti: Mješovita gospodarstva .... op.cit., str. 286.)

19

rada, novih sistema proizvodnje (čija je osnovna karakteristika da se mogu vremenski čvrsto plan ira ti i egzaktno ko n tro lira ti - npr. proizvodnja bro jlera), te redukcija pojed in ih funkc ija u procesu poljoprivredne proizvodnje koje sada većinom obavljaju raz lič ite vanjske institucije , kao i specijalizacije na jednu ili dvije proizvodnje, koje unaprijed "n a ru č u ju " prerađivači hrane. Takvi novi u- vjeti proizvodnje oslobađaju dio radnog vremena aktivn ih osoba u po ljoprivre dn im domaćinstvima, omogućavajući im da uz poljoprivredne obavljaju i razne nepoljoprivredne poslove, b ilo kod kuće (kućna radinost, rad na "s itz " i si.), i l i u radnoj organizaciji. Na to j se osnovi vrši kon tinu irano smanjivanje aktivnog poljoprivrednog u ukupnom poljoprivrednom stanovništvu u gotovo svim zemljama svijeta, a posebno u onima koje se intenzivno industrijsk i razvijaju. 331

h) U okv iru nepoljoprivrednog sektora sve se više razvijaju razne uslužne djelatnosti, od ranije poznatih do potpuno novih i nepoznatih grana. Na taj se način povećava broj ra z lič itih nepoljoprivrednih zanimanja, vrši se njihova diverzifi- kacija, te proširuju mogućnosti i ob lic i stjecanja dohotka m im o rada na vlastitom gospodarstvu.

Stalni rast p roduktivnosti rada u okviru nepoljoprivrednog sektora skraćuje radno vrijeme zaposlenih. Uz to se uvode i novi sistemi radnog vremena, u kojim a obavljanje radnih zadataka nije vezano uz fiksno radno vrijeme i obaveznu prisutnost na radnom mjestu. To utieče na širenje dopunskog rada u p o ljo p rivredi, ali i u drugim djelatnostima,34'što će u budućnosti još više do laz iti do izražaja.

Sve io znatno proširuje mogućnosti dvojne aktivnosti kakvu predstavlja mješovita poljoprivreda, i olakšava njezino obavljanje, jer je sve više nepoljoprivrednih zanimanja i sve više po ljoprivredn ih p ro izvodnji koje se mogu kom bin irano o- bavljati. 351

Z aključno možemo ustvrd iti da suvremeni uvjeti ekonomskog razvoja u još jačo j m jeri nego ranije pogoduju nastajanju m ješovitih gospodarstava i osoba s dvo jn im (poljoprivredno-nepo ljoprivrednim ) zanimanjem. Zapravo u tim novim uvjetim a u većoj m jeri nego ranije djeluje zakonitost prema kojo j je proporcija po ljoprivrednika angažiranih u m ješovitoj po ljoprivred i d irektno razmjerna mo-

33)U zemljama EEZ-a u razdoblju 1954 -1969. godine učešće aktivnog poljoprivrednog u uku pno aktivnom stanovništvu opalo je na slijedeći naćm: u SR Njemačkoj od 20,2 na 9,6% (1970.g., ono se dalje smanjilo na 7,0%), u Francuskoj od 28,1 na 14,7% (1971. ono se da lje smanjilo na 13,0%), u Italiji od 37,7 na 20,8%, u Belgiji od 12,5 na 5,1% (1971.g. 4,2%), u Luxemburgu od 26,1 na 11,6% (1972., g. 9,6%). (Izvori: Statistique de base, de douze pays Europeen, Luxembourg - Bruxelles, Office Statistique des Communautes Europee nnes, 1971., p. 20., prema Z .Prodanović. op.cit., str. 20., za podatke u zagradama: Agricultural Policy in ... (separati za pojedine zemlje), Paris, OECD, 1973 -1977 .)

34)Kombiniranje aktivnosti ne postoji samo između poljoprivrede i nepoljoprivrede, nego i između drugih djelatnosti Ono obično prati smanjenje radnog vremena. Istraživači slobo dnog vremena se 'tuže'' na taj dodatni rad zaposlene populacije. Tako se citira primjer a meričke tvornice "Akron", gdje je radni tjedan skraćen na 32 sata. Odmah se pokazalo da je 40% zaposlenih radnika dodatno radilo, a 17% ih je obavljalo drugo zanimanje. Problem rada "na crno" ili "u fušu" poznat je svuda u svijetu pa tako i u nas. Izgleda da radnici više preferiraju povećanje dohotka od povećanja slobodnog vremena. (O tome opširnije vidjeti u: l.a sociologie. Paris, Centre d'Etude et de Promotion de la Lecture, 1970., p. 282.)

Francuski istraživači su došli do zaključka da mora postojati komplementarnost između rada na gospodarstvu i izvan njega, tj da se podjela između jednog i drugog posla vrši u svakom danu (npr. hranjenje svinja i rad u tvornici), i u različitim sezonama (zimski turizam i proizvodnja sijena). Dakle za mješovita gospodarstva odgovaraju one vrste proizvodnje koje se mogu kontrolirati (tov peradi i svinja), ili su naglašeno sezonske (vinogradi, povrće), ili traže malo radnog vremena (žitarice, proizvodnja goveđeg mesa). (A.Brun, Ph. Lacombe iC.Laurent: "Les agricultures a tempes partial dans l'agriculture francaise", Statistique agricole. Supplement "Serie Etudes", no. 67., aout 1970.. p. 12.). S tim u vezi je i stav seljakaradnika prema inovacijama: oni prihvaćaju one inovacije koje reduciraju njihov radni angažman u poljoprivredi, a neskloni su promjeni sistema kulture koja taj rad komplicira.

20

gućnostima zaposlenja izvan gospodarstva, a ob rnu to razmjerna mogućnostima zaposlenja u po ljo p riv re d i.361

RASPROSTRANJENOST M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S T A V A I S E L J A K A -R A D N IK A

U našim statistikam a rije tko susrećemo registrirane podatke o ovom sloju poluse- Ijaka-poluradnika? S lijed im o li popise stanovništva u Hrvatskoj i S loveniji koji su počeli 1857. godine v id im o da prva dva od tih popisa (1857. i 1869.) ne sadrže značajn ijih podataka o profesionalnoj s tru k tu ri stanovništva. Tek na osnovi podataka popisa stanovništva iz 1880. godine M. Z o rič ić upozorava na 30 000 poluseljačkog stanovništva kojim a je po ljoprivreda glavnim, ali ne i jed in im "vre lom privrede". "S druge strane", piše Z o rič ić , "našao bi se i među žite- Ijstvom ž ivućim ob o b rtn o j in d u s tr iji, trgov in i itd ., n jih p riličan b ro j, ko jim poljo d je ls tv o kao uzgredno zanimanje daje stanovit d io dohotka . . . " 37) P o to m popisu 20,84% gradskog stanovništva pripadalo je po ljod je ljs tvu . Precizniji podatak o b ro ju m ješovitih gospodarstava nalazimo tek u popisu 1931. godine, kada je pored 1 200 000 č is tih po ljoprivredn ih gospodarstava zabilježeno 150 000 gospodarstava ko jim a poljoprivreda nije bila glavno zanimanje. Po istim s ta tis tičk im izvorim a, samo od najamnog rada u po ljoprivred i 1931. godine živje lo je 870 000 osoba, a bez im alo zemlje u selu b ilo je 193 445 dom aćinstava.381 Konačno raspolažemo podatkom za 1938. godinu prema kojemu je od svih osoba u radnom odnosu seljaka-radnika b ilo 160 000 ili 14%.391

M eđutim , ima mnogo razloga za tvrdn ju da je stvarni b ro j m ješovitih dom aćinstava i po lupro letera u našem predratnom selu b io osjetno veći. Svi drugi in d ika to ri osim tzv. stalne zaposlenosti, govore tom e u prilog. Prije svega tu m islim o na razne ob like nadničarskog i sezonskog vanjskog zarađivanja, odlaska u ino zemstvo itd . Kako su s ta tis tičk i popisi b ili odveć fo rm a ln i i re s tr ik tivn i, oni su davali izm ijenjenu sliku stvarnosti. 40)Uostalom , mlada radnička klasa stare Jugoslavije bila je pretežno seljačkog porijek la , ali je jednom nogom bila i na posjedu. U slučaju krize na posjedu su se m ogli preživ je ti teški dani; posjed je36)Ri>eč je poznatoj "push pull" hipotezi o kojoj je G.V. Fuguitt pisao 1959. godine. (Vidjeti u radu toga autora: "Part time Farming ond the Push Pull Hipothesis", I lie American Journal of Sociology, vol. 6 4 /1 95 9 .. no. 4., pp. 375 379.) L.Malassis ide još dalje i zastupa tezu tzv. rezidualne populacije, tvrdeći da u poljoprivredi ostaje onoliko ljudi koliko ih ne mogu apsorbirati druge djelatnosti, što znači da poljoprivrednici koriste svaku priliku za promjenu zanimanja, a da u poljoprivredi ostaje samo rezuidalno stanovništvo. (L.Mala ssis: "Developpement economique et emploi agricole", Cahiers de I'IS I A. tome 1/1968.. no 1, p. 17.)37)M.Zoričić: "Ziteljslvu kraljevine Hrvatske i Slavonije po /vanju i zanimanju". RAD X, Zagreb JAZU. knj. 125. str 84.38)M.Goranović: “ Profesionalna i socijalna struktura sela u Jugoslaviji". Arhiv Ministarstva poljoprivrede, Beograd. V /19 38 .. sv. 12.39)I.Vinski: Klasna podjela stanovništva i nacionalnog dohotka Jugoslavije u I938. godini. Zagreb. Ekonomski institut. 1970., str. 20.40)Takvo zapažanje iznosi i V.Bakanć pišući: "Tako npr. po anketi zagrebačke trgovinske industrijske komore 50% broja radnika s područja te komore su seljaci, sezonski radnici. Ti su seljaci u svim tabelama uvršteni u rubriku poljoprivrede, jer se popis obavljao upravo u mrtvoj sezoni (siječanj-ožujak). (Jednu ilustraciju pojave da seljaci traže zaradu izvan svoga posjeda i to u relativno velikom broju, pružaju i podaci koje je priopćio dr Tanav u "Gospo darskoj slozi" od 1.IX 1939. za srez požeški. Prema njima se od ukupno istraženih 667 domaćinstava nadnicom pomaže 345.)" (V.Bakarić: O poljoprivredi i problemima sela, Beograd, Kultura, I9 60 ., str. 43.)

21

bio sigurnosni ventil za probleme industrije, a i za socijalne nemire u gradovi- maf*11

Tek se u poslijeratnom razdoblju s ta tis tičk i potpun ije prati kretanje broj seljaka-radnika i n jihovih domaćinstava. Naime, poslije rata se svestrano razvija sta tistička služba i sistematski se prate svi segmenti stanovništva i sve društvene dje la tnosti, medu kojim a i stanovništvo u selu i poljoprivreda. Kom bin ira jući raz lič ite statističke izvore, dr Petar M arković u svojem radu o s truktu rn im p ro mjenama u selu iznosi slijedeće podatke o kretanju broja seljaka-radnika u Jugoslaviji u poslijeratnom periodu.421

Tabela 1

Broj osoba stalno zaposlenih izvan gospodarstva 1949.—1960.

— u tisućama

Godina Ukupan broj Godišnje povećanje

1949. 670 201950. 690 231951. 713 251952. 738 281953. 776 341954. 810 421955. 852 481956. 900 581957. 958 871958. 1 045 951959. 1 140 1051960. 1 245 122

Da bismo što točn ije kvan tific ira li pojavu ko ju proučavamo i da bismo ostvar ili uvid u prave razmjere njezine prisutnosti u društvenoj i ekonomskoj s tru k tu ri, izdvo jili smo na osnovi raspoloživih sta tis tičk ih podataka pet grupa in d ikatora, odnosno rela tivn ih pokazatelja rasprostranjenosti seljaka-radnika i n jihovih domaćinstava (gospodarstava) u Jugoslaviji.

Prva grupa ind ika to ra odnosi se na seljake-radnike kao skupinu zaposlenih unutar aktivnog stanovništva. Pri tom utvrđu jem o n jihov razmjer prema ukupnom bro ju aktivn ih po ljoprivrednika, a zatim njihovo učešće u ukupnom broju zaposlenih osoba u nepoljoprivrednim djelatnostima.

Druga grupa ind ika to ra odnosi se na stanovništvo koje živi u domaćinstvima seljaka-radnika. Prvim od tih indikatora utvrđujem o njegovo učešće u ukupnom stanovništvu koje živi na gospodarstvima, a drugim njegovo učešće u ukupnom stanovništvu zemlje.

Treća grupa ind ika to ra odnosi se na domaćinstvo seljaka-radnika, a njima u tv rđujem o učešće ovih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava s gospodarstvom, te n jihovo učešće u ukupnom bro ju domaćinstava u zem lji.

41)Oto Frangeš. jedno vrijeme ministar poljoprivrede, ističe: " ... naši industrijski radnici se najvećim dijelom mogu u slučaju nezaposlenosti vratiti bar na prolazno u svoj seljački dom i tako prebroditi krizu i vratiti se konačno opet na svoj posao u fabriku". (O.Frangeš: "Problem relativne prenapučenosti u Jugoslaviji". Arhiv ministrarslva poljoprivrede. Beo grad, V /19 38 .. sv. 11., str. 40.)

P.Marković: Strukturne promene na selu kao rezultat ekonomskog razvitka, Beograd. Za družna knjiga, 1963., str. 74.

22

Četvrta grupa ind ika to ra odnosi se na zemljišne kapacitete domaćinstava seljaka-radnika, a njima u tvrđu jem o učešće obradiv ih površina ovih domaćinstava u ukupno obradiv im površinama u zem lji. Peta grupa ind ika to ra odnosi se na do hodak domaćinstva seljaka-radnika, ko jim a u tvrđu jem o učešće dohotka izvan gospodarstava u ukupnom doho tku domaćinstva.

Tabela 2

Ind ika to ri rasprostranjenosti seljaka-radnika i n jihov ih domaćinstava u Jugoslaviji

Ind ika to r* °A

I Seljaci-radnici

1. Razmjer prema ukupnom broju aktivn ih po ljoprivredn ika2. Učešće u ukupnom broju zaposlenih osoba izvan p o ljo p ri

27,2

vrede 38,3

II Stanovništvo u dom aćinstvim a seljaka-radnika

1. Učešće u ukupnom stanovništvu koje živi na gospodarstvima 49,92. Učešće u ukupnom stanovništvu 29,6

III Domaćinstva seljaka-radnika

1. Učešće u ukupnom bro ju domaćinstava s ind iv idua ln im gospodarstvima 43,8

2. Učešće u ukupnom bro ju domaćinstava u zem lji 21,2

IV Obradive površine domaćinstava seljaka-radnika

1. Učešće u ukupno obradiv im površinama u zem lji 42,8

V D ohodak izvan gospodarstva u dom aćinstvim a seljaka-radnika

1. Učešće u ukupnom doho tku domaćinstva 64,9

Izvor: "Popis po ljop riv redn ih gazdinstava 1969 .", S ta tis tičk i b ilten SZS, br.720, S ta tis tič k i godišnjak Jugoslavije 1975, Beograd, SZS, 1975.

Rasprostranjenost seljaka -radnika

Prema prvom ind ika to ru razm jer ukupnog broja seljaka-radnika, ko jih je 1969. godine b ilo 1 420 220 prema ukupnom bro ju ak tivn ih po ljoprivredn ika na gospodarstvima, iznosio je nešto više od jedne če tvrtine . Promatrano prema repub likam a i pokrajinam a najveće je učešće seljaka-radnika u Sloveniji (oko p o lo vina) i Hrvatskoj (oko trećine), a najmanje na užem pod ruč ju Srbije (oko jedne p e tin e )4 3 ’

Kada se za izračunavanje ovog ind ika to ra kao baza uzme bro j aktivn ih p o ljo p r ivrednika, bez žena koje samo povremeno obavljaju po ljoprivredne poslove, što smatramo da je mnogo realnije, onda su vrijednosti ovoga ind ika to ra znatno ve-

Svi se indlkatiri odnose na stanje u 1969. godini kada je u Jugoslaviji bilo 1 420 220 seljaka- radnika koji su živjeli na 1 137 708 gospodarstava, s ukupno 2 868 252 ha obradive zemlje; u domaćinstvima seljaka radnika živjelo je ukupno 5 980 534 stanovnika.

43)Ovi razmjeri za republike i pokrajine u 1969. g. iznose; Slovenija - 45.6, Hrvatska - 33,9%, Makedonija - 30,3%, Vojvodina - 28,7%, Bosna i Hercegovina - 28,6%, Crna Gora - 22,7%, Kosovo - 21.8% te uže područje Srbije - 18,8%.

23

će: on za cije lu zem lju iznosi oko dvije petine (41,6%), a u nekim područjim a znatno prelaze polovinu i kreću se do vrijednosti od dvije treć ine .441 Prema drugom ind ika to ru učešće seljaka-radnika u ukupnom broju zaposlenih u nepoljoprivrednim djelatnostim a kreće se nešto ispod dvije petine, a u nekim područjim a i znatno iznad polovine. 451

Zapaža se stalan porast broja seljaka-radnika u poslijeratnom periodu. N jihov se broj u razdoblju od 1955. do 1969. godine skoro udvostručio , a u nekim pod ruč jim a taj je porast bio još i veći.46*

Kada se govori o seljacima-radnicima kao skupini, onda je značajno n jihovo razlikovanje prema statusu što ga zauzimaju u domaćinstvu. Među našim seljacima-radnicima najviše je kućedomaćina (66,4%), što znači osoba koje se u pravilu najviše angažiraju na poslovima gospodarstva; među kućedomaćinima je znatan broj um irovljen ika (oko 30%). Preostalih 33,6% čine ostali članovi domaćinstva, pretežno odrasli i dobrim dije lom školovana djeca, a znatno rjeđe supruge kućedomaćina.

Kada se govori o seljacima-radnicima kao skupini unutar zaposlenih izvan p o ljo privrede, onda je značajna njihova d is tribucija prema djelatnostim a. Najviše ih se zapošljava u industriji i rudarstvu (34,6%), zatim u građevinarstvu (17,08%), društvenoj po ljoprivred i (13,3%), zanatstvu (9,1%) i saobraćaju (7,8%). U ostalim je djelatnostim a znatno manje zaposlenih seljaka-radnika — npr. u trgovini 5,2%, šumarstvu 3,7% te raznim javnim službama 9,3%.

Stanovništvo u domaćinstvima seljaka radnika

Stanovništvo u domaćinstvima seljaka-radnika č in i oko 50% stanovništva koje živi na ind iv idualn im gospodarstvima. U pojedinim republikama i pokrajinama njegovo učešće i znatno više (do 60%). 471 Gledano prema ve lič in i zemljišnog posjeda vidi se da je stanovništvo koje živi u domaćinstvima seljaka-radnika veoma visoko zastupljeno unutar ukupnog stanovništva koje živi na tim posjedim a: to se učešće kreće od 30% (posjedi veličine 8—10 ha) do 72% (posjedi veličine 0,5 ha). 481

I udio ovoga stanovništva u ukupnom stabovništvu može se smatrati visokim, jer se po republikama i pokrajinama kreće između 22,4% u V o jvod in i do 36,7% u Bosni i Hercegovini. 49)44)Prema republikama i pokrajinama ti razmjeri iznose: Slovenija 65.5%, Hrvatska 53,3%, Bosna i Hercegovina 48,2%, Makedonija - 47,5%, Vojvodina - 45,1%, Crna Gora - 36,0%, Kosovo 34,2%, i uže područje Srbije 26,9%.45)To učešće za Vojvodinu iznosi 61.5%, za Bosnu i Hercegovinu 57,0%, Makedoniju 41,7%, Hrvatsku 39,6%, Crnu Goru 37,9%, za uže područje Srbije 33,3%, Kosovo 32,2% i Sloveniju 25,7%.46)Porast broja seljaka radnika u ovom razdoblju bio je najveći u Vojvodini (indeks 300). zatim u Sloveniji (265), Kosovu (218), užem području Srbije (203). Bosni i Hercegovim (194), Makedoniji (184) i Crnoj Gon (133), dok je broj seljaka radnika u Hrvatskoj ostao nepromijenjen. (Podaci ?a 1955. godinu preuzeti od dra P.Markovića: Migracije i promene agrarne strukture, Zagreb. Centra za sociologiju sela. grada i prostora IDIS-a, 1974 , str.53.)47)Za republike i pokrajine to učešće iznosi: Bosna i Hercegovina - 53,8%, Crna Gora 40.8% Hrvatska — 55,3%. Makedonija - 56,3%. Slovenija 59,5%, uže područje Srbije — 41,5%, Vojvodina - 44,1% i Kosovo 47,5%.48)Učešće stanovništva koje živi u domaćinstvima seljaka-radnika u ukupnom stanovništvu koje živi na pojedinim kategorijama posjeda je slijedeće: do 0,5 ha - 72,3%, 0,5 1 ha - 65,2%. 1 -2 ha - 58,1%; 2 - 3 ha - 51,2%; 3 - 4 ha 46,4%; 4 5 ha 42,2%; 5 6 ha -37,0%; 6 —8 ha 36.9%; 8 -1 0 ha -30 ,8% , 1 0 - 1 5 ha 34,4% i 15 20 ha 37,5%.49)Ti su postoci slijedeći: Bosna i Hercegovina 36,7%. Crna Gora 23,3%, Hrvatska 31,2%, Ma kedonija 31,4%, Slovenija 25,3%, uže područje Srbije 25,4%. Vojvodina 22,4% i Kosovo 33,1%.

24

Gospodarstva seljaka-radnika

Gospodarstva seljaka-radnika čine nešto više od dvije petine ukupnog broja go- I spodarstava u našoj zem lji. To učešće u nekim područ jim a znatno prem ašuje/ ovaj udjel i kreće se iznad jedne polovine od ukupnog broja gospodarstava. 501 I Kada se analizira učešće gospodarstava seljaka-radnika unutar po jed in ih posjedovnih kategorija zapaža se da su ona značajno prisutna unutar svih kategorija posjeda. To se učešće kreće od 26,4% u kategoriji gospodarstava veličine 8 —10 hektara do 67,8% u kategoriji gospodarstava velič ine do 0,5% ha. ' 1 *

Obradive površine m ješovitih domaćinstava

Obradive površine koje drže domaćinstva seljaka-radnika srazmjerne su udjelu njihova broja u ukupnom bro ju domaćinstava (gospodarstava). Naime, 42,8% od ukupn ih obradiv ih površina u našoj zem lji drže ova domaćinstva, a u nekim je područ jim a ta zastupljenost još i veća. 521 Tendencija je da se ove površine stalno povećavaju, usporedo s povećavanjem broja m ješovitih domaćinstava.

Kako je zemlja osnova pro izvodnje u po ljop riv red i, to je realno pretpostaviti da je i učešće ovih domaćinstava u ukupnoj po ljoprivredno j p ro izvodn ji veoma značajno.

N epo ljop riv redn i dohodak u ukupnom d o ho tku domaćinstava seljaka-radnika

Na osnovi ovoga ind ika to ra moguće je donositi zak ljučke o stupnju intenzite ta dvojne ekonom ije ko ju mješovita domaćinstva vode, te ocjen jivati što u njih preovladava - da li poljoprivreda ili nepoljoprivreda. Analize su pokazale da u prosjeku skoro dvije trećine svog dohotka ova domaćinstva stječu iz nepo ljo privredn ih izvora (64,9%), a u nekim pod ruč jim a čak i više. 531 No, ovaj odnos između po ljoprivrednog i nepoljoprivrednog dije la ukupnog dohotka nije isti u ra z lič itih kategorija m ješovitih domaćinstava svrstanih prema stupnju radnog angažiranja n jihov ih aktivn ih članova izvan gospodarstava: nepo ljoprivredni je dohodak dom inantan u kategoriji "n e p o ljo p riv re d n ih ", u nešto je manjoj m jeri dom inantan u kategoriji "p re težno n e p o ljop riv redn ih ", a manje u kategoriji "p re težno p o ljo p riv re d n ih ".

50)U Bosni i Hercegovini učešće gospodarstava seljaka radnika u ukupnom broju gospodarsta va iznosi 48.7. u Crnoj Gori 35,3%. Hrvatskoj 46,1%, Makedoniji 52.1%. u Sloveniji 52,4%. užem području Srbije 37.4%. u Vojvodini 37,8%, i u Kosovu 42,5%.51)Udio gospodarstava seljaka radnika unutar pojedinih posjedovnih kategorija je sljedeći: do 0,5 ha - 67,8%; 0,5 1 ha 55.5%. od 1 - 2 ha - 49.1%, 2 - 3 ha - 43,5%; 3 - 4 ha 38,4%, 4 - 5 ha - 35,0%; 5 6 ha - 31,0%, 6 - 8 ha - 31,2%; 8 - 1 0 ha - 26,4%, 10 15 ha -29.4%. 15 20 ha - 35,0% i preko 20 ha - 30,7%.52)Gledano po republikama i pokrajinama zastupljenost obradivih površina u posjedu seljaka radnika u ukupnim obradivim površinama bila je u Bosni i Hercegovini 48,6%. u Crnoj Go ri 35.3%. u Hrvatskoj 46.0%. u Makedoniji 51,1%, u Sloveniji 50,3%. u užem područ|u Srbije 37,4%, u Vojvodini 42,5% te Kosovu 42,8%.53)Učešće nepoljoprivrednog dijela dohotka u ukupnom dohotku domaćinstava seljaka radni ka po republikama i pokrajinama bilo je slijedeće: Bosna i Hercegovina - 68,9%; Crna Go ra 65,3%, Hrvatska 72,5%, Makedonija - 59,2%, Slovenija 64,7%. uže područje Srbije - 62,9%, Vojvodina - 62,2%, i Kosovo 52.6%.

25

Sa sigurnošću se može reći da je stvarna rasprostranjenost seljaka-radnika i n jihovih domaćinstava (gospodarstava) u nas znatno veća nego što to pokazuju izn ije ti ind ika to ri. Takvu konstataciju tem eljim o na restriktivnosti defin ic ije koja se koristila u popisu poljoprivrede 1969. godine. Naime, konstitu tivn i element m ješovitosti domaćinstva bila je stalna vanjska zaposlenost članova. Prema to j d e fin ic iji po ljoprivredn ic i na privremenom radu u inozemstvu ostaju p o ljopriv redn ic i, a njihova se domaćinstva tre tira ju kao čista poljoprivredna do maćinstva. Upravo nam se ta form ulacija ne č in i zasnovanom.

Stoga se postavlja pitanje - ko liko danas stvarno ima m ješovitih domaćinstava. Na žalost, o tome nema nov ijih s ta tis tičk ih podataka. No ipak se može reći da su oni (uz nešto širu de ifin ic iju ) mnogo b ro jn iji nego ranije, a pouzdano se zna da mješovita domaćinstva čine većinu među seoskim domaćinstvima s posjedom, što po tvrđu ju i podaci iz našeg istraživanja.

26

II - OSNO VNI POJMOVI I PROGRAM IS T R A Ž IV A N JA M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S TA V A I S E L J A K A -R A D N IK A

Mješovita domaćinstva i seljaci-radnici po svojoj b ro jnosti, ekonom skoj snazi, društvenoj ulozi i društveno-ekonom skoj nedefin iranosti predstavljaju vrlo ko mpleksnu pojavu, č ije istraživanje stavlja analitičare pred niz teorijsk ih i p ra k tičk ih problema. Od svih tih problema ovdje ćemo spomenuti dva, za koje oc jen ju jemo da b itno u tječu na plan istraživanja i vrijednost dobivenih rezultata.

Prvi je problem vezan uz p rirodu , odnosno ciljeve istraživanja, a s tim e u vezi i s problem om izbora tipa nacrta istraživanja.

U situaciji kada nam nedostaje c ije li niz podataka o osnovnim karakteristikam a "m ješov itos ti” u po ljopriv red i i seljaka-radnika, kada nema pre thodn ih istraživanja i zadovoljavajućih teorijsk ih koncepata ovog fenomena u c je lin i, i kada raspolažemo m alom ko lič in o m upo treb ljiv ih s ta tis tičk ih podataka, č in i nam se nužnim usmjerenje na fo rm u lac iju relativno d ifuznog cilja istraživanja, s pretežno panoramskim sadržajem. U takvoj situaciji nije moguće p r im ije n iti eksperimentalan nacrt istraživanja ko ji bi počivao na precizno de fin iran im pojm ovim a,s razrađenim sistemom varijab li i jasno u tvrđenim hipotezama. Zbog toga se u ovome istraživanju pošlo od eksplorativnog i d ijagnostičkog nacrta istraživanja koji bi trebao osigurati što veći bro j in form acija te dati globalan uvid u situaciju m ješovitih domaćinstava i seljaka-radnika, stvarajući tim e em pirijsku podlogu za n jihovo točn ije de fin iran je. Pri tome smo svijesni da će tako utvrđeni c iljevi, sadržaj i nacrt istraživanja (uz prim jenu manje-više jedinstvenog osnovnog ins tru mentarija za p rikup ljan je podataka, ko ji će se nužno pokazati nedovoljno osjetljiv im kod određenih dije lova sadržaja istraživanja) značajno u tjecati i na m ogućnost dubljeg ulaženja u p rirodu i zakonitost društvene pojave i procesa ko ji su predmet naše analize.

Drugi je problem vezan uz izbor tipa ankete i uzorka, te m etodološkog postupka ko ji će se p rim ije n iti u istraživanje.

Dilejna ko ju smo m ora li razriješiti u fazi p ro jektiran ja istraživanja bila je da li se o d lu č iti za nepodendirano kom parativno istraživanje koje bi se tem e ljilo na uzorku samo m ješovitih domaćinstava i seljaka-radnika, i ko jim bismo nastojali u tv rd iti u ko jo j su m jeri neka ob ilježja i stavovi zastupljeni u po jed in im kategorijama domaćinstava ili pojedinca, ili se o d lu č it i za t ip istraživanja ko ji se tem elji na suprostavljenim uzorcim a (č isto po ljoprivredna nasuprot m ješovitim domaćinstvima, odnosno isk ljuč iv i po ljop riv redn ic i nasuprot seljacima-radnicima) s određenim karakteristikam a "e x post fa c to ” eksperimentalnog plana. Polazeći od shvaćanja po kome mješovita domaćinstva i seljaci-radnici s jedne strane čine prije laznu kategoriju između po ljoprivrednog i nepoljoprivrednog sektora (d je la tnosti), a s druge strane uzim ajući ih kao " c i l j za sebe” , o d lu č ili smo se za soluciju suprostavljenih uzoraka. Č in i nam se, naime, da takav pristup omogućava po tpun ije razumijevanje i objašnjavanje osnovnih uzroka nastajanja mješovite po ljoprivrede te njezin ih karakteristika i perspektiva. No i ovdje načelno m oramo vo d iti računa o m ogućim nedostacima prim ijenjenoga m etodo lo škog postupka (osnovna se opasnost k rije u č in jen ic i da u istraživanju ne pra tim o utjecaj "m je šo v ito s ti" onako kako se on odvijao tokom vremena, nego takav utjecaj pretpostavljam o i is tražujem o ga ex post fac to , polazeći od posljedica i zak ljuču juć i o uzorku).

27

POJMOVNO ODREĐENJE M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S T A V A S E L J A K A -R A D N IK A

Unatoč ekonomskoj snazi i značaju po ljoprivrede s d je lom ičn im vremenom za društveno-ekonomski razvoj, kao i sve većem broju istraživanja koja se njome bave, još uvijek ne postoji jedinstvena i stalna de fin ic ija m ješovitih domaćinstava i seljaka-radnika, što b itno otežava njihovu iden tifilec iju i k lasifikaciju , te usporedbu popisnih i istraživačkih rezultata. 541 Osnovni uzroci za takvo stanje leže u kra jn jo j kompleksnosti i kontraverznosti fenomena o kojim a je riječ, raz lič itom društvenom značenju ko ji im se pridaje, te pragm atičnom određenju ciljeva i problema pojed in ih istraživanja.

U većini sta tis tičk ih popisa ili posebnih istraživanja korištene su (samostalno ili u kom binaciji) slijedeće dimenzije koncepta "m ješovito dom aćinstvo", odnosno "se ljak-radn ik" 551:

1. aktivnost radne snage izvan gospodarstva — gdje se značaj alternacijske zaposlenosti (individualne ili obite ljske) procjenjuje prema njezinu stalnom ili sezonskom karakteru, ili prema utrošku radnog vremena, uz što se često kom binira i k r ite rij visine dohotka ko ji se tim putem ostvaruje;

2. dohodak izvan gospodarstva — gdje se značaj poljoprivrednog dohotka procjenjuje na tem elju njegove usporedbe s dohotkom izvan poljoprivrede;

3. uposlenost radne snage na gospodarstvu — shvaćena kao komparacija između ko lič ine rada na gospodarstvu, utvrđene na osnovi određenih norm i, i ko lič ine rada koja je realno ostvarena;

4. namjena poljoprivredne pro izvodnje - b ilo kao funkc ija namjene pro izvodnje (za autokonzum ili za p rodaju), b ilo u ovisnosti o prihodu za prodane proizvode.

Među anglosaksonskim istraživačima postoji suglasnost da su pojm ovi "p o ljo privreda s d je lom ičn im vremenom (part-tim e farm ing) i "po ljo p riv re d n ik s d je lom ičn im vrem enom " (part-tim e farmer) prvi puta korišteni 1930. godine u Rozmanovoj s tud iji o po ljoprivred i s d je lom ičn im vremenom u Massachusettsu. Rozman je u ovoj stud iji "pa rt-tim e farm ere" defin irao kao poljoprivrednike (voditelje gospodarstva) ko ji u radu izvan gospodarstva provode dva ili više m jeseci godišnje. 56 ’

Iste godine kada se pojavila Rozmanova studija, Popisni b iro SAD je prvi put počeo p rikup lja ti inform acije o po ljoprivred i i poljoprivrednic im a s d je lom ičn im vremenom. U popisu provedenome 1930. godine (a kakva je situacija bila sve do 1950.) nije postojala specifična defin ic ija part-tim e poljoprivrede i p o ljo p rivrednika nego je samo registriran broj dana koje je vodite lj gospodarstva proveo

54)Na brojne razlike u defimcjama i pristupima poljoprivredi s djelomičnim vremenom upo zorio je još 1936. godine L.A. Salter koji kaže: "Konfuzija oko koncepata i definicija poljoprivrede s djelomičnim vremenom onemogućila je usporedbu rezultata istraživanja te veoma otežala njihovu interpretaciju". (Leonard A.Salter "What is part-time farming7”. Journal of farm fconomics, 18 /1936., no. 1, pp. 191-197.)55)Usp. "L'agriculture a temps partiel". Notes et etudes documentaires, no. 3784, pp. 7 -8 .56)D.Rozman: Hart-time farming in Massachusetts. Massachusetts Agricultural Experiment Station, Bulletin No. 266, October 1930., p. 105 (navedeno prema: Julius A. Magne: A .li- pology 'of i'art-time farming, Guelph Report 1). Slijedeći prikaz situacije u SAD i Kanadi bit će uglavnom rađen na temelju izvještaja s Prvog Guelph simpozija o ruralnoj geografiji, posvećenoga problemima poljoprivrede s djelomičnim vremenom, a koji je održan u Onta- riu od 18. do 20. lipnja 1975. godine.-

28

na radu izvan posjeda. Nakon toga p rim jen ju je se de fin ic ija s dva osnovna k r ite rija: a) ukupna vrijednost prodaje po ljoprivredn ih proizvoda, i b) bro j radnih dana vodite lja izvan gospodarstva. 571

U Kanadi nisu p rikup ljen i podaci o po ljopriv red i s d je lom ičn im vremenom sve do popisa 1941. godine. Te godine, a bez specifične de fin ic ije , b ili su p riku p lje ni podaci o bro ju po ljoprivredn ika ko ji (radi dopune dohotka) rade izvan svoga gospodarstva; tim su popisom prikup ljen i podaci i o vrstama izvanpoljoprivre- dn ih zanimanja, ukupnom prihodu iz rada izvan gospodarstva (vodite lja i ostalih članova), kao i o p rihodim a iz drugih izvora izvan gospodarstva. Od 1951. godine korištene su de fin ic ije koje uz određene varijacije (kao i u slučaju SAD) polaze od vrijednosti prodaje po ljoprivredn ih proizvoda i broja radnih dana izvan gospodarstva. 581 U zadnjem popisu od 1971. godine ponovno se odustalo od specifične de fin ic ije poljoprivrede i po ljoprivredn ika s d je lom ičn im vrem enom.

Pojmovi i de fin ic ije ko ji se koriste u SR N jem ačkoj vrlo su složene i dosta se raz liku ju od on ih u SAD i Kanadi.

O dređujući e lementi de fin ic ije poljoprivrede i po ljoprivredn ika s d je lom ičn im vremenom u SR N jem ačkoj, jesu p roporcija nepoljoprivrednog dohotka i radni angažman izvan gospodarstva, tako da se smatra "po ljo p riv re d n o gospodarstvo kao sporedno zanimanje ako 50% njegovog dohotka potječe izvan p o ljop riv re de, i / i l i se ulaže više nego polovica radnog vremena izvan po ljoprivrednog gospodarstva". 59 ’

D efin ic ije koje se temelje na "usp o re d b i" s radnim normama zastupljene su u V . B ritan iji ( "p a rt- tim e " farm erom se smatra svaki onaj ko ji na farm i radi manje

57)Od 1950. do 1959. godine kao part-time definirano je svako gospodarstvo koje je godišnje ostvarivalo vrijednost brutto prodaje od 250 do 1 199 dolara, a da je voditelj radio izvan gospodarstva najmanje 100 dana, i /i l i čiji je obiteljski dohodak iz izvanpoljoprivredmh i zvora bio veći od dohotka ostvarenoga na gospodarstvu.Prilikom popisa 1960. godine utvrđena je sadašnja definicija (primijenjena i u popisu 1964 i 1969. g.) prema kojoj se ' part time farmer" i "farmer" utvrđuju s obzirom na tri krite rija: a) ukupna vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda (od 5 0 -2 499 dolara), b)dob voditelja gospodarstva (ispod 65 godina), c) broj radnih dana izvan gospodarstva (100 i

Drugi tip part-time farme jest gospodarstvo kojim upravlja farmer stariji od 65 godina, a vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda iznosi od 50 do 2 499 dolara. (Usp. Alvin L. Bertrand. Research on part time farming in the U.S.", Sociologija Kuralis, V I I/1 9 6 7 , no.3, pp 296)58)Prema popisu 1951. godine part-time farme su sve one koje imaju brutto prihod od proda je poljoprivrednih proizvoda između 250 i 1 199 dolara, te (1) u kojoj je voditelj radio u popisnoj godini izvan farme najmanje 100 dana ili (2) u kojoj je dohodak iz poljoprivrede manji od dohotka voditelja gospodarstva iz drugih izvora. Prilikom popisa 1961 godine ova je definicija doživjela dopunu u drugom dijelu, tako da uz izvanpoljoprivredni dohodak voditelja gospodarstva obuhvaća takav dohodak i ostalih članova njegove obitelji.U popisu 1966. godine definicija je bila ponovno izmijenjena: kao part-time farmer smatrao se svaki onaj voditelj poljoprivrednog gospodarstva čiji je prihod iz poljoprivrednog ili nepoljoprivrednog rada izvan gospodarstva iznosio najmanje 750 dolara, ili koji je u protekloj godini radio izvan gospodarstva najmanje 75 dana.59)Stane Krašovec "Porast mješovitih domaćinstava i problemi njihovog istraživanja". Sociologija sela. X11/1974., br. 46.. str 13 - 14.Po jednom mišljenju moguće je sva gospodarstva s višestrukim izvorom dohotka u SR Njemačkoj svrstati u jedinstvenu kategoriju "mješovitih gospodarstava". U njih bi spadala: a) čista poljoprivredna gospodarstva (Vollerwerbsbetriebe) u kojima dohodak izvan gospodarstva ne prelazi iznos od 2 000 DM, odnosno ne čim više od 10% od poljoprivrednog netto- dohotka, a poljoprivrednik provodi više od polovine svoga radnog vremena u radu na gospodarstvu. b) mješovita gospodarstva s glavninom dohotka iz poljoprivrede (Zueruerbsbetri- ebe), u kojima zarada izvan poljoprivrede prelazi iznos od 2 000 DM, odnosno predstavlja više od 10% čistog poljoprivrednog dohotka, ali ne čim više od 50% ukupnog dohotka, a poljoprivrednik provodi više od polovine svoga radnog vremena u radu na gospodarstvu, c) mješovita gospodarstva s dopunskim izvorom prihoda u poljoprivredi (Nebeneruerbsbetri- ebe), u kojima zarada izvan poljoprivrede predstavlja više od 50% ukupnog dohotka domaćinstva, a poljoprivrednik provodi više od polovine svoga radnog vremena u nepoljoprivrednim aktivnostima. (Usp. I’arl-lime farming: Uermany, Japan, Norway. United States, Agricultural policy reports, OECD, Paris, 1977., pp. 3 -4 .) .

29

od 40 sati tjedno), 60) Belgiji (kao šef gospodarstva s d je lom ičn im vremenom smatra se onaj ko ji 33 do 50% svoga vremena posvećuje gospodarstvu, tj. 3 sata dnevno ili 2 dana tjedno), te Irskoj i Nizozemskoj. 611

Jugoslavenska statistika je u popisima poljoprivrede i stanovništva, te anketama0 seoskim domaćinstvima i o po trošn ji, defin ira la osnovne kategorije gospodarstava i domaćinstava na temelju k rite rija zaposlenosti i / i l i izvora prihoda.

U dva poslijeratna popisa poljoprivrede u Jugoslaviji (1960. i 1969. godine) m ješovito se gospodarstvo de fin ira lo na slijedeći način: "U mješovita gazdinstva svrstana su sva gazdinstva, u ko jim a ima članova stalno zaposlenih van gazdinstva i članova ko ji rade kao po ljoprivredn ic i isk ljuč ivo na sopstvenom gazdinstvu". 62)Kao stalno zaposleni izvan gospodarstva popisani su svi oni članovi domaćinstva ko ji su u stalnom radnom odnosu, b ilo da su zaposleni u p o ljo p rivredi izvan svoga gospodarstva (zadruge, po ljoprivredna dobra), ili u nepoljoprivrednim djelatnostim a; ovdje se ubrajaju i zanatlije i ugostite lji, b ilo da rade u v lastito j radion ic i ili ugostite ljskoj radnji, ili da rade kod drugih privatnika. U čisto po ljoprivrednim gospodarstvima svi aktivn i članovi zaposleni su isk lju č ivo na svome gospodarstvu, a u nepoljoprivrednim gospodarstvima svi su članovi stalno zaposleni izvan gospodarstva. 63)

Prema anketama o seoskim domaćinstvima "M ešovito domaćinstvo je ono koje ima privatno po ljoprivredno gazdinstvo (najmanje 10 ari obradivog zemljišta) u kome su pored aktivn ih članova na gazdinstvu, jedan ili više članova u stalnom radnom odnosu van gazdinstva, ili su privatne zanatlije, ugostite lji, prevoznici1 si., ili ličn i i porod ičn i penzioneri, ili lica s lobodnih profesija (advokati, umetni- ci itd . ) " ; 6 4 ’ za članove na privremenom radu u inozemstvu uzima se izvor prihoda kojega su imali prije odlaska na rad u inozemstvo. S druge strane, kao poljoprivredna domaćinstva smatraju se ona koja svoj stalni izvor prihoda imaju jed in i od vlastitog poljoprivrednog gospodarstva.

Ista de fin ic ija koristi se i u anketama o prihodim a, rashodima i potrošnji domaćinstava, s tim da se mješovita domaćinstva dalje dijele u poljoprivredno-radn ička , poljoprivredno-zanatska i ostala mješovita domaćinstva.65’Popis stanovništva diferencira domaćinstvo prema izvoru prihoda, i to u po tpunoj obradi podataka popisa 1961. i 1971. godine na tem elju obilježja "d je la tn o s ti" , a u obradi podataka o domaćinstvima i porodicama na osnovi uzorka iz 1971. godine pomoću obilježja "a k tiv n o s ti" i "d je la tn o s ti" članova.66’

S ličnu raznolikost kao kod tih popisnih de fin ic ija susrećemo i kod pojedinih istraživača i grupa eksperata: neki od n jih upotrebljavaju popisne defin ic ije na

60)Ovdje je dopunski kriterij i porijeklo dodatnih izvora.61)Definicija usvojena u Nizozemskoj je najstarija potječe iz 1910. godine.62)Statistički bilten S /S . Beograd, br. 720. str. 19. i 20.63)Anketa o individualnim poljoprivrednim gospodarstvima Saveznog zavoda za statistiku u- vela je dvije podgrupe unutar mješovitih gospodarstava: pretežno poljoprivredno i prete žno nepoljoprivredno mješovito gospodarstvo, što je prihvatio i posljednji popis poljopri vrede iz 1969. godine. "Da li je mješovito gazdinstvo pretežno poljoprivredno ili pretežno nepoljoprivredno, određuje se prema tome da li veći broj aktivnih članova rade kao poljo privrednici na svom gazdinstvu ili je veći broj zaposlen van gazdinstva". (Statistički bilten S7.S. br. 249., str. 4.)64)"Anketa o seoskim domaćinstvima". Statistički bilten S /S , br. 1096., str. 6.65)"Anketa o prihodima, rashodima i potrošnji domaćinstava". Statistički bilten SZS, br. 876. str. 8.66)Usp. Popis stanovništva i stanova I 971.. knj. X II, str. X V II i X V III.

30

arbitraran način, a neki predlažu njihove nadopune.67’

K onstruktivn i elementi pojma m ješovito gospodarstvo (dom aćinstvo), odnosno pojma seljak-radnika, prema S. Krašovcu su slijedeći:

1. dvostruko zaposlenje: prvo, po ljoprivredno na vlastitom gospodarstvu (član domaćinstva zaposlen u izvanpoljoprivrednoj dje la tnosti mora poslije rada izvan gospodarstva rad iti i na ob ite ljskom gospodarstvu ili samo upravlja ti n jim e), i drugo, stalno zaposlenje u nekoj nepo ljoprivrednoj d je la tnosti.

2. dvostrukost dohotka - pri čemu svaki dohodak sam za sebe nije dovoljan za uzdržavanje o b ite lji na nivou prosječnog standarda radnog stanovništva uže regije ili zemlje;

3. dvostruko zaposlenje po svome nastanku mora b iti sam oniklo, tj. mora nastati kao rezulta t višega stupnja podjele rada između sela i grada; zbog toga se isk ljuču ju slučajevi dvojnog zaposlenja ko ji su nastali kao rezulta t stare seoske podjele rada u okv iru samoga gospodarstva, ili kao rezulta t suvremenoga pokreta "povra tka u se lo", "povra tka na ze m lju " i si. 681

Nacionalni in s titu t za rura lnu sociologiju iz Rima (INSOR) predložio je radnoj grupi FAO slijedeću d e fin ic iju part-tim e gospodarstva: part-tim e gospodarstvo je ono u kojem (a) šef, ili (b) pom oćnic i, ili pak šef i pom oćnic i vrše i druge profesionalne d je la tnosti: (1) dopunske, i to iz (2) pretežno ili (3) isk ljuč ivo u (I) po ljoprivred i, ili ( II) u zanatskoj indus triji, ili ( I I I ) u trgov in i i uslugama.

Ova de fin ic ija po C. Barberisu naznačava:

"1 ) da u stvarnosti part-tim e ne č in i gospodarstvo, već porodica koja to gospodarstvo vodi;

2) da je moguće konstru ira ti jedan kon tinuum spomenute parcijalnosti s o b z irom na dvostruku aktivnost u ko jo j učestvuju po jedinci ili porodice, s ra z lič itim in tenz ite tom i m oda lite tim a zaposlenosti;

3)da obilježje parcija lnosti proizlazi iz d je la tnosti osoba, a ne iz prirode n jih o va prihoda. Poljoprivredna porodica koja je nosilac drugih prihoda, b it će po ro dica s d je lom ično po ljoprivredn im prihodom , ali nju nije moguće d e fin ira ti kao d je lom ično po ljoprivrednu porodicu prema vremenu i radnoj aktivnosti;

4) da parcija lnost pretpostavlja podjelu same zaposlenosti (slabe ili in tenz ivne — u n jezinoj sveukupnosti) između dvaju sektora profesionalne d je la tnosti, ili barem između dvije pozicije unutar iste profesije (na p rim jer, po ljoprivredn i vlasnik i nadničar). Stoga part-tim e gospodarstvo neće b iti ono gospodarstvo (ko liko god ono b ilo sićušno) čija je radna snaga njemu isk ljuč ivo posvećena, i zato nepotpuno uposlena". 691

Radna grupa FAO se ipak od luč ila za dvo jn i k r ite r ij "a k tivn o s t i / i l i višestruki dohoci od ko jih se najmanje jedan d io ostvaruje i / i l i u po ljop riv red i, s tim e da se isk ljuču ju dohoci koje vlasnici postižu putem raznih vrsta zakupa", oc jen ju jući da takva de fin ic ija najviše vodi računa o postojećoj situaciji u većini zemalja. 70167)O kritici popisne definicije u SAD usporedi opširnije: Alvin L. Bertrand, up .til., str. 296 do 29768 )Usp. Stane Krašovec. "K splošnemu vprašanju kmeta delavca", l-'.konomski zbornik, Ljubljana. V II/1 9 6 5 ., sv. 1.O ovoj i ostalim definicijama u našoj literaturi usp. opširnije Vladimir Cvjetićanin: "M ješovita gospodarstva i seljaci-radnici u poslijeratnom periodu u radovima jugoslavenskih autora", Sociologija sela, X 11/1974 , br. 46., str. 5 2 - 56.69)Corrado Bareberis: "Porijeklo, definicije i rasprostranjenost poljoprivrede s djelomičnim vremenom", Sociologija sela, X II/1 9 7 4 ., br. 46., str. 42.70)"L'agriculture... " , op.cit., str. 26.

31

Grupa eksperata na seminaru o po ljoprivred i s d je lom ičn im vremenom, njezinu karakteru i implikacijam a, ko ji je održan u okviru Centra za evropski po ljop riv re dni s tud ij, smatra da "po ljop rivredu s d je lom ičn im vremenom upražnjavaju ona domaćinstva u ko jim a je jedan ili više članova angažirano u nekom drugom plaćenom poslu, pored poljoprivrednog na vlastitom gospodarstvu ili uz njega"?11

Osnovne dim enzije u općoj d e fin ic iji, prema njim a, jesu: a) stupanj uključenosti u rad t i po ljoprivred i, i b) stupanj uk ljučenosti u ostali plaćeni rad, pri čemu su iznad nekog m inim um a sve kom binacije po ljoprivredne i druge aktivnosti potencija lno značajne i ne bi se smjele ignorira ti.

O č ito da su pojm ovi "m ješovita gospodarstva" i "se ljaci-radn ic i" otvoreni m nogim interpretacijama. No u b iti se ipak mogu izdvo jiti dvije osnovne skupine de fin ic ija :u prvoj.e lem ent raspoznavanja poljoprivrede s d je lom ičn im vremenom jest aktivnost članova domaćinstva, dok druga skupina de fin ic ija polazi od gospodarstva kao ekonomskog entiteta.

Iz dosadašnjeg je kratkog pregleda v id ljivo da za određivanje važnosti p o ljo p rivrede s d je lom ičn im vremenom češće usvojena je prva skupina defin ic ija , koja obuhvaća raznovrsne aspekte aktivnosti članova domaćinstva (stalni ili sezonski karakter, dužina trajanja, te dohodak ko ji se njome ostvaruje). No kada su u po pisima korištene de fin ic ije ovoga tipa, javila su se dva daljnja problema koja bi se mogla svesti na pitan je : po čemu ocijen iti pretežnost angažmana na gospodarstvu ili izvan njega- da li po utrošenom radnom vremenu ili po veličn i dohotka?72*

Kako prim jena obaju krite rija daje raz lič ite rezultate, većina statistika p rim je njuje kom binaciju obaju krite rija . Takav je npr. slučaj u SR N jem ačkoj. Međutim prema belgijskoj statistici glavno zanimanje jest ono koje apsorbira najveći d io radnog vremena, a u slučaju dvojbe, onda je to ono zanimanje koje osigurava važniji dohodak; statistika u Engleskoj, m eđutim , vodi računa samo o u tro šku radnog vremena.

Drugi je problem vezan uz pitanje č iji se rad i dohodak uvažava - da li samo vod ite lja gospodarstva, ili i ostalih članova domaćinstva?

Statistike SAD i Kanade uvažavaju samo rad voditelja gospodarstva (uz korek tu ru kroz k rite rij vrijednosti prodaje po ljoprivredn ih proizvoda); nasuprot njima, većina ostalih zemalja uvažava rad i dohodak domaćinstva kao cjeline.

Neujednačeni i nejasni pojm ovi te razgraničenja vezana uz mješovitu p o ljo p rivredu i seljake-radnike u sadašnjoj s ituaciji onemogućavaju izradu de fin ic ije koje bi udovoljavale zahtjevima teorijskog koncepta fenomena o kojem je riječ. Zbog toga smo se, kao uostalom i drugi is traživači do sada, o d lu č ili za jedan em p irijs k i koncept, koji prvenstveno odgovara c iljevim a i problem im a našega istraživanja.

U tom smislu mi pod pojm om "m ješovito domaćinstvo podrazumijevamo svako ono domaćinstvo u kojem je najmanje jedan član stalno zaposlen izvan gospodarstva (u radnom odnosu Hi p riva tn i poduzetn ik) i / i l i u kojem najmanje jedan član domaćinstva ima s ta ln i izvor dohotka izvan gospodarstva, s tim da najmanje jedan od članova zaposlenih izvan gospodarstva i / i l i nosilaca dohotka ostvare-

Glenn Fuguitt i dr.: I'art-lime larming: its Nature and Implications, /. Workship report Centre (or European Agricultural Studies, Wye College University of London. Ashford,1977., p. 7.72)Za ove probleme i naćin njihova rješavanja usp. opširnije: Stane Krašovec, ’ Porast...", op.cit., str. 13 -16 .

32

noga izvan gospodarstva rad i (pretežno Hi dopunski) i na gospodarstvu i l i n jim e upravlja . " 73)Nasuprot tom tip u domaćinstva, " č is to " ili " is k lju č iv o " po ljoprivredno domaćinstvo jest ono dom aćinstvo u kojemu n iti jedan njegov član nije stalno radno aktivan izvan gospodarstva i nema stalan izvor nepoljoprivrednog dohotka. 74)

O dluku da kao određujući element koncepta "m ješovita dom aćinstva" uzmemo stalnu aktivnost i / i l i stalni izvanpoljoprivredni dohodak, tem eljim o na procjeni da on:

1. obuhvaća tip ičn e i daleko na jb ro jn ije slučajeve d je lom ične poljoprivrede u našoj zem lji;

2. predstavlja jedan od osnovnih čin ilaca transform acije tradic ionalnog načina života i rada u selu i po ljop riv red i;

3. predstavlja najpouzdaniji pokazatelj za ocjenu socioekonom skih obilježja i perspektiva socijalne i eknomske reprodukcije ovih gospodarstava;

4. unatoč svemu omogućava rela tivno zadovoljavajuću usporedbu s popisnim podacima.

S druge strane, polazeći od užeg etim olog ijskog i sadržajnog određenja, kao " seljaka-radnika" defin iram o svakog onog člana m ješovitog domaćinstva k o ji je stalno radno aktivan izvan gospodarstva (u radnom odnosu i l i p r iv a tn i p odu ze tn ik). s tim da pretežno i l i dopunsk i rad i i na gospodarstvu i l i n jim e upravlja.

C ILJE V I IS T R A Ž IV A N JA

O pći c ilje v i istraživanja b ili su slijedeći:

1. u tv rd iti stupanj raširenosti m ješovitih domaćinstava, te kakve su njihove osnovne društveno-ekonomske karakteristike i perspektive socijalne i ekonomske reprodukcije ;

2. u tv rd iti elemente socijalnog položaja seljaka-radnika u dom aćinstvu i seoskoj sredini, te n jihove osnovne socio-psihološke i ku ltu rne karakteristike.

S pec ifičn i c ilje v i istraživanja b ili su:

1. konstru ira ti i em p irijsk i ve rific ira ti t ip o lo g iju m ješovitih domaćinstava i seljaka-radnika;

2. u tv rd iti razlike, odnosno sličnosti u društveno-ekonom skim karakteristikam a i perspektivama m ješovitih i isk lju č iv ih po ljop riv redn ih domaćinstava;

3. u tv rd iti razlike odnosno sličnosti položaja u domaćinstvu i seoskoj sredini, te u sociopsihološkim i k u ltu rn im karakteristikam a seljaka-radnika i isk ljuč iv ih po ljoprivredn ika .

Pri realizaciji gorn jih ciljeva nastojali smo p r ik u p it i što veći broj inform acija koje bi mogle p ru ž iti za što bo lji globalan uvid u istraživački problem , te u tv rd it i neke b itne odnose među pojavama koje su bile predm et istraživanja, kao i73)Pod "stalnim izvorom dohotka izvan poljoprivrede" podrazumijeva se i dohodak ostvaren u kućnoj radinosti (prije svega u turizmu), ili dohodak dobiven obavljanjem "seljačkog obrta", s time da se ove aktivnosti obavljaju kontinuirano iz godine u godinu, iako mogu biti sezonskog karaktera.74)U slučaju SR Slovenije bili smo prisiljeni djelomično odstupiti od ovako utvrđene definicije u tom pravcu da smo u "čisto poljoprivredna domaćinstva" uvrštavali i ona u kojima postoje korisnici starosne mirovine poljoprivrednika. S obzirom na relativno velik broj korisnika ove vrste mirovina (u 1976. godini koristilo ju je oko 42 000 poljoprivrednika), postojala je opasnost bitnog reduciranja "kontrolne" grupe čisto poljoprivrednih domaći-

33

om ogućiti precizno defin iran je osnovnih koncepta. To znači da je naše istraživanje u jednom dije lu imalo naglašen eksplorativno (o rijentacijski) karakter (točn ije defin iranje pojava koje bi se mogle kasnije preciznije iz u č iti) , a u d ru gom d ije lu imalo karakter dijagnostičkog (deskriptivnog) istraživanja (u tv rd iti obilježja fenomena ko jim se bavimo, kao i njegovu prostornu i vremensku evo- >uciju).

Osnovne varijable u istraživanju bile su: opseg poljoprivredne aktivnosti ( isk lju čiva poljoprivredna vs. mješovita domaćinstva, isk ljuč iv i po ljoprivredn ic i vs. seljaci-radnici), i stupanj zavisnosti od poljoprivredne aktivnos ti i dohotka (o- mjer aktivn ih osoba iz domaćinstva zaposlenih na gospodarstvu i izvan njega, te značaj dohotka ostvarenog radom na gospodarstvu i izvan gospodarstva). Ove varijable, s obzirom na prim ijen jen i m etodski postupak, predstavljaju ujedno i osnovne nezavisne varijable, koje bi trebale objasniti varijacije u okviru slijedećih kompleksnih zavisnih varijab li:

a) sociodemografska i socio-ekonomska obilježja domaćinstva,

b) proizvodna obilježja gospodarstva, i

c) sociodemografska, psihološka i ku lturna obilježja isk ljuč iv ih poljoprivrednika i seljaka-radnika.

OSNOVNE K A R A K T E R IS T IK E U Z O R K A *

Osnovni skup čine domaćinstva s po ljoprivredn im gospodarstvom (isključivo poljoprivredna i mješovita domaćinstva) u seoskim i m ješovitim naseljima SFR Jugoslavije, isk ljuču juć i općinske centre i gradska naselja.

Uzorak je planiran kao proporcionaln i dvostepeni slučaji uzorak. U prvom stupn ju izbora, na tem elju popisa stanovništva 1971. godine, od 27 568 naselja pomoću tablice slučajnih brojeva izabrano je 151 naselje (što č in i 0,548% od ukupnog broja naselja 1971. godine).

U drugom stupnju izbora u svakom je od ovih naselja, na osnovi p rikupljen ih podataka o kućnim brojevima, izrađen okv ir uzorka domaćinstva iz kojeg je

Tabela 3

Realizirani uzorak

S t r a t u m Naselja DomaćinstvaN % N %

Bosna i Hercegovina 33 21,9 821 18,9Crna Gora 6 4,0 103 2,4Hrvatska 38 25,2 1 019 23,5Makedonija 9 6,0 246 6,1Slovenija 29 19,2 283 6,5Srbija - uže područje 25 16,6 1 161 26,8Vojvodina 4 2,6 512 11,8Kosovo 7 4,6 176 4,1

Ukupno 151 100,0 4 339 100,0

Plan uzorka izradio je dr Milan Bene. Za njegovu Siru elaboraciju vidi: Mješovitu gospodarstva i seljaci-radnici u Jugoslaviji, Zagreb, Ćentar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za druStvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1977., sv. 1 , str. 74 80

34

biran njihov p roporcionaln i b ro j, i to sistematskim izborom sa slučajnim početko m : u uzorak je ušlo 4 339 domaćinstava (0,204% od ukupnog broja p o ljo privrednih i m ješovitih domaćinstava 1971. godine).

Usporedba osnovnih s truktura stanovništva i domaćinstava u naseljima koja su uvrštena u uzorak, na c ije lom seoskom pod ruč ju SFR Jugoslavije (uključena su i mješovita naselja) pokazuju da od ukupno 16 ko n tro liran ih obilježja samo kod veličine naselja postoje značajnije razlike, i to u smislu da je uzorak naselja pristran prema većim naseljima.

Tabela 4 Kom parativn i prikaz nekih obilježja naselja*

SF_RJ _ UzorakV e lič ina naselja (prosječna) 465,75 591,72% doseljenog stanovništva 29,0 30,0% doseljenog stanovništva iz grada 10,0 9,9% zaposlenih od ukupnog broja aktivnog

stanovništva 26,0 27,6% zaposlenih izvan naselja u kojem stanuju 66,6 68,0% zaposlenih u sekundarnom sektoru 10,3 11,0% zaposlenih u te rc ijarnom sektoru 15,2 14,7% zaposlenih na privrem enom radu u inozemstvu 7,9 6,3% aktivnog stanovništva 45,2 45,8% aktivnosti po ljopriv rednog u ukupno

aktivnom stanovništvu 70,2 69,5% po ljop rivredn ih domaćinstava 43,8 42,8% m ješovitih domaćinstava 22,9 24,6% nepo ljoprivredn ih domaćinstava 33,2 32,6% stanovništva bez školske spreme 31,4 31,6% stanovništva sa spremom višom od osnovne

škole 7,7 8,0

POSTUPAK P R IK U P LJA N JA I O BR AD E P O D A T A K A

Izvorni podaci p rikup ljen i su slijedećim instrum entim a i postupcim a:

1. u p itn iko m za m ješovito dom aćinstvo — ko ji je popunjavan na tem elju razgovora s jednim ili više članova ko ji su davali in fo rm acije o c ije lom domaćinstvu i gospodarstvu ("repu tac ion i p rin c ip ” ). U pravilu , podatke o domaćinstvu i gospodarstvu davao je n o m in iran i kućedom aćin (osoba na ko ju se domaćinstvo i gospodarstvo vod i). Jedino u s lučaju ako je on bio privrem eno odsutan ili općenito nepogodan za razgovor (visoka starost, ps ih ičk i hendikep i si.), razgovor se mogao obaviti i s nekim drugim članom dom aćinstva;

2. u p itn iko m za č is to po ljop riv redno dom aćinstvo — ko ji je popunjavan na isti način kao i u p itn ik za m ješovito dom aćinstvo;

3. in te rv ju sa seljakom -radnikom k o ji živi u m ješovitom domaćinstvu koje je ušlo u uzorak, pri čemu je p rim ijen jen postupak pojedinačnog dirig iranog in te rvjua;

4. in te rv juom sa isk lju č iv im p o ljop riv redn ikom ko ji živi i radi na čisto p o ljo p r ivrednom gospodarstvu koje je ušlo u uzorak (isto kao pod 3.);

Podaci za naselja iz uzorka izračunati su iz knjiga popisa stanovništva, a za ukupno seosko područje SFR Jugoslavije preuzeti su iz Statističkog biltena SZS, Beograd. 1974., br. 864, str. 20 -23.

35

5. u p itn iko m o društveno-ekonomskim karakteristikam a naselja koja su ušla u uzorak; inform acije su davale osobe za koje se u tv rd ilo da dobro poznaju mjesne p rilike i običaje vezane uz predmet našeg istraživanja; b io je prim ijenjen m ješoviti postupak dirig iranog i otvorenog kvalitativnog intervjua.

Prije terenskog istraživanja obavljeno je pretestiranje istraživačkih instrumenata navedenih pod 1 — 4, s osnovnim ciljem :

a) da se utvrde problem i ko ji se javlja ju kod uspostavljanja kontakta s isp itan icima, kao i u toku samog razgovora;

b) da se u tvrd i u ko jo j m jeri ispitanici shvaćaju pojedina pitanja te da li daju odgovore koje od n jih očekujem o;

c) da se u tvrd i da li dobiveni č in jen ičn i m aterijal i obavještenja odgovaraju predm etu istraživanja.

Pretestiranje je obavljeno u naseljima Helena (općina Zelina) i Buševac fopćina Velika Gorica).

Strojna obrada podataka izvršena je u E lektronskom centru "In d u s tro p ro je k ta " u Zagrebu, pod vodstvom programera m r. Srećka Polića.

36

Il l - BIOSOCIJALIMA I SOCIOEKONOMSKA OBILJEŽJA A N K E T IR A N IH D O M A Ć IN S TA V A I S E L J A K A -R A D N IK A

Prije iznošenja rezultata našega istraživanja nužno je osvrnuti se na osnovne karakteristike anketiran ih domaćinstava (po ljoprivredn ih i m ješovitih), u k lju č u jući obilježja n jihov ih kućedomaćina, te seljaka-radnika u m ješovitim dom aćinstvima o ko jim a su p rikup ljen i de ta ljn iji b io-socija ln i i socio-ekonomski podaci. 751

O B IL JE Ž JA D O M A Ć IN S T V A

V elič ina i sastav domaćinstva

Stalno smanjivanje prosječne ve lič ine seoskog domaćinstva rezu lta t je suvremenih procesa svođenja domaćinstva na bračni par s neoženjenom (neudatom) djecom, te snažne m igracije iz sela, kao i povećanja broja samačnih dom aćinstava, itd .Prema rezulta tim a posljednjed popisa po ljoprivrede (1969. godina) prosječna veličina čistog po ljoprivrednog domaćinstva iznosila je 4,2 člana, a m ješovitog domaćinstva 5,5 članova. Prema rezulta tim a našega istraživanja prosječna velič ina čistog po ljoprivrednog domaćinstva bila je ista (4,2 člana), a m ješovitog je bila manja nego u spomenutom popisu (5,04 člana).

Tabela 5

V e lič ina domaćinstva prema osnovnim tipov im a domaćinstva

T ip domaćinstva

. -RoiioRL'v.red na____ m ješw jta^_U I^£no^

Do 2 člana 25,6 11,1 17,03 do 4 32,8 32,5 32,65 do 6 29,2 36,5 33,57 do 8 8,9 14,6 12,39 i više članova 3,6 5,3 4,6

Ukupno 100,0 100,0 100,0N = 1 768 2 557 4 325

Hi-kvadrat = 181,064; d f = 4, p = 0,001; C = 0,219*

75)Na neka osnovna druStveno ekonomska obilježja naselja u kojima je istraživanje provedeno upozorili smo već u odjeljku o uzorku istraživanja.

Znaćajnost razlika je utvrdivana testom (df = stupnjevi slobode; p - nivo pouzdanosti), a kao mjere asocijacije prijenjeni su korigirani Pearsonov koeficijent kontingencije (C) i Goodman-Kruskalova mjera asocijacije

37

Razlika u ve lič in i m ješovitih i isk ljuč ivo po ljoprivredn ih domaćinstava rezultat je prvenstveno veće zastupljenosti domaćinstava s do dva člana u s truk tu ri po ljoprivredn ih i onih s 5 i više članova u s truk tu ri m ješovitih domaćinstava. Inače među po ljoprivrednim domaćinstvima najbrojnija su ona s 3 do 4 člana, a medu mješovitima ona s 5 do 6 članova; velika domaćinstva - sa 7 i više članova, ta kođer češće nalazimo u s truk tu ri m ješovitih domaćinstava.

Analizom srodničkih odnosa među članovima domaćinstva, utvrđen je po rod ičn i, odnosno neporodičn i sastav domaćinstva. Ta je analiza pokazala da među m ješovitim domaćinstvima ima 98,3% porod ičn ih domaćinstava, te da ih medu čisto po ljoprivredn im ima 94,0%.

Uz razlike u ve lič in i domaćinstava, utvrđene su i određene razlike u porodičnom (kva lita tivnom ) sastavu analiziranih domaćinstava.Tabela 6

Porodični (kva lita tivn i) sastav domaćinstva

T ip domaćinstva

poljoprivredna mješovita U kupno

Bračni par bez djece 18,3 7,3 11,7Bračni par sa neoženjenom (neudatom) djecom 35,7 39,3 37,9Defic ijentna jednoporodična domaćinstva 18,6 18,6 18,6Ostala jednoporodična domaćinstva 3,9 3,1 3,4Pqtpuna višeporodićna domaćinstva 16,5 20,4 18,8Defic ijentna višeporodićna domaćinstva 2,0 3,0 2,6Ostala višeporodićna domaćinstva 5,1 8,4 7,0

Ukupno 100,0 100,0 100,0N = 1 661 2 5 1 0 4 171

Hi-kvadrat = 137,732; d f = 4; p = 0,001; C = 0,186

Sukladno podacima o ve lič in i domaćinstva, d istribucija domaćinstava prema kvalita tivnom porodičnom sustavu pokazuje najveće razlike između poljoprivrednih i m ješovitih domaćinstava u kategoriji "b račn i par bez djece", koja je značajnije zastupljena u s truk tu ri domaćinstva poljoprivrednog tipa, dok su mješovita domaćinstva češće od po ljoprivrednih višeporodićna; inače u struktu ri jednoga i drugog tipa domaćinstva prema porodičnom sastavu najviše je bračnih parova s neoženjenom /neudatom djecom.

Način form iran ja i au tohtonost domaćinstva

Razlikovali smo če tiri načina form iran ja domaćinstva:

a) neolokalno — kada se domaćinstvo osniva kao samostalno u trenu tku sklapanja braka;b) izdvajanje — kada domaćinstvo " izađe" iz sastava rodite ljskog domaćinstva u kojem je ranije živjelo, te form ira samostalno domaćinstvo;

38

c) dioba — kada se dom aćinstvo kojega je sačinjavalo više užih orodica dogovori o podjeli porodičnog gospodarstva, te se fo rm ira ju zasebna domaćinstva;

d) sukcesija — kada se vođenje domaćinstva i gospodarstva preuzme tek nakon onemoćalosti i li sm rti jednoga ili oba predstavnika rod ite ljske generacije.

S obzirom na tip domaćinstva nije ustanovljena io le značajnija razlika u načinu njegova fo rm iran ja .

Tabela 7Način fo rm iran ja domaćinstva

T ip domaćinstva

___________________________________ po ljo privredno m ješovito UkujDnp_

Neolokalno 13,2 13,5 572Izdvajanje 15,6 14,5 652Dioba 21,7 22,6 949Sukcesija 46,2 45,5 1 975Ostali načini 3,4 4,0 157

Ukupno 100,0 100,0 100,0N = 1 760 2 545 4 305

Hi-kvadrat = 2,364; d f = 4; p = 0,70; G = 0,023

S obzirom na vrijeme fo rm iran ja nema gotovo n ikakv ih razlika između p o ljo p rivrednih i m ješovitih domaćinstava: naime polovica anketiran ih domaćinstava zasnovana je ili je preuzela upravljanje od ranijeg kućedomaćina između 1950. i 1969. godine.

Najveći ud io doseljenih domaćinstava nalazimo medu dom aćinstvima neoloka- Inog tipa (22,4% ), a najmanji u onih koja su nastala sukcesijom (3,6%). Od u ku pnog broja neautohton ih domaćinstava, najviše ih se doselilo u razdoblju od 1945 - 1959. godine, t j u vrijeme provođenja poslijeratne agrarne kolonizacije.

Odseljavan je iz domaćinstva

Istraživanjem je ustanovljeno da u tek nešto manje od polovice domaćinstava (46,5%) nema odseljenih članova. 76,Pri tom e je veće iseljavanje zabilježeno kod č isto po ljop riv redn ih (137 članova na sto tinu domaćinstava) nego kod m ješovitih domaćinstava (113). Ovaj podatak jasno govori o prije laznom karakteru m ješovitog domaćinstva u procesu deagrarizacije.

Najčešći razlog odlaska iz domaćinstva jeste udaja odnosno ženidba, tr i če tvrtine domaćinstava im alo je nekoga od svojih članova ko ji se tim načinom odselio . S lijedeći razlog za odseljavanje po važnosti jest zapošljavanje. Frekvencija napuštanja domaćinstva zbog ovoga razloga ovisi o nizu čin ilaca, kao što su npr. stupanj decentra liz iranosti p rivrednih objekata, razvijenost po ljoprivredne p ro izvodnje, mogućnost školovanja, kao i svijest o potreb i obrazovanja, te trad ic ija napuštanja domaćinstva u selu i si.

D ioba porodičnog gospodarstva, i li izdvajanje jednoga člana iz njega, također je jedan od razloga odlaska (istina dosta r ije tko susretanoga u ovome istraživanju.76)Odseljeni članovi su evidentirani od časa kada je sadašnji kućedomaćin preuzeo rukovođenje domaćinstvom.

39

Promjena radnog mjesta najrjeđe se navodila kao razlog napuštanja dom aćinstva.

U istraživanju nisu utvrđene iole značajnije razlike između m ješovitih i po ljo privrednih domaćinstava u razlozima odlaska s gospodarstva.

Socioekonomska obilježja domaćinstva

Osnovu socioekonomske analize članova domaćinstava č in i podjela članova prema aktivnosti (aktivne osobe, osobe s osobnim prihodim a i izdržavane osobe), te osnovna obilježja s trukture svake od ovih kategorija pojedinačno.

Najprije ćemo dati sumaran pregled zastupljenosti tr iju kategorija članova domaćinstava prema aktivnosti za oba tipa domaćinstva.771

Tabela 8

S truktu ra domaćinstava prema kategorijama aktivnosti članova

T ip domaćinstva

poljoprivredna mješovita U kupno% prosjek po % prosjek po % prosjek podomaćinstvu domaćinstvu domaćinstvu

A ktivne osobe 52,9 2,2 49,2 2,5 50,6 2,4Osobe s osobnimprihodom - - 4,9 0,3 3,1 0,2Izdržavane osobe 47,1 2,0 45,9 2,3 46,3 2,2

Ukupno 100,0 100,0 100,0N = 7 401 13 048 20 506

Od ukupnog broja članova č is tih po ljoprivredn ih domaćinstava 52,9% su akti vni, a 47,1% izdržavani članovi. Mješovita domaćinstva imaju relativno niži udjel aktivn ih i izdržavanih članova. M eđutim , prosječan broj aktivn ih po je dnom domaćinstvu veći je u m ješovitim nego u č isto po ljoprivrednim dom aćinstvima (2,5 prema 2,2).

Osim toga, kategorija osoba s osobnim prim anjim a, iako ne baš brojna u m ješovitim domaćinstvima, ipak predstavlja izvjesno ekonomsko pojačanje. U 28,4% m ješovitih domaćinstava nalazimo osobe s osobnim prihodim a, a među njima su na jb ro jn iji um irovljen ic i (26,5%).

Z an im ljiv i su i podaci o s truktu ri po jedinih kategorija članova domaćinstava prema aktivnosti. Tako su sve kategorije izvržavanih osoba (izuzevši nesposobne za rad) više zastupljene u m ješovitim domaćinstvima. Naime, ova domaćinstva imaju veći broj članova, pa se otuda pojavlju ju i značajne razlike u broju domaćinstava s izdržavanim osobama. Tako je na p rim jer nešto više od jedne trećine m ješovitih domaćinstava (34,3%) s predškolskom djecom, dok je čistih p o ljo privrednih domaćinstava s predškolskom djecom tek jedna četvrtina (23,5%). Razlike su nešto manje kada su u pitan ju učenici osnovnih i srednjih škola:77)Radi dobivanja Sto realnije slike o aktivnosti Članova domaćinstva korišteni su dodatni podaci o svakom članu posebno. To se odnosi na kontrolu pitanja o angažiranosti na gospodarstvu. u samostalnoj djelatnosti i raznim dodatnim djelatnostima, zatim o veličini posjeda i broju stoke, te o nosiocima i pomagačima u važnijim poljoprivrednim poslovima. Tako utvrdivanim opsegom aktivnosti neki su umirovljenici (oni prevladavaju u grupi osoba s osobnim prihodom) i domaćice "pretvoreni" u aktivne poljoprivrednike.

40

učenika u osnovnoj školi ima 20,2%, dok su u č isto po ljoprivredn im dom aćinstvima ove kategorije zastupljene sa 37,3% i 16,2%. Za razliku od učenika, veoma je malo domaćinstava sa studentim a: u m ješovitih svako dvadeseto, a u č is tih po ljopriv redn ih svako dvadesetpeto dom aćinstvo ima nekoga na s tud iju.

Zastupljenost domaćica u dvama tipov im a domaćinstava b itno ih međusobno ne razliku je : 48,7% m ješovitih i 45,2% č is tih po ljoprivredn ih domaćinstava ima domaćice. No, vrlo je visoka zastupljenost domaćinstava s osobama nesposobnima za rad: u 13,2% m ješovitih i 16,3% po ljoprivredn ih domaćinstava nalazimo takve osobe.

U s tru k tu ri svih članova domaćinstva važan ind ika to r jest om jer između broja aktivn ih i ostalih dv iju kategorija članova domaćinstva — tj. osoba s osobnim prihodom i izdržavanih osoba, jer ukazuje na stupanj aktiv ite ta domaćinstva u c je lin i. Zbog toga smo prema ovom k rite riju domaćinstva p o d ije lili, prvo, na ona koja imaju veći broj a k tivn ih od ostalih članova, drugo, na ona u kojim a je, jednak broj aktivn ih i ostalih članova domaćinstva, i treće, na ona u kojim a je m anji bro j aktivn ih od ostalih članova domaćinstva. Prvu grupaciju domaćinstava možemo smatrati dom aćinstvim a visokog stupnja, drugu um jerenog, a treću niskog stupnja aktiv ite ta .

U m ješovitim dom aćinstvim a, za razliku od č isto po ljopriv redn ih , nalazimo m anji postotak domaćinstava s većim brojem aktivn ih osoba.

Tabela 9Č lanovi po jed in ih kategorija aktivnosti prema

tip u domaćinstva

T ip domaćinstva po ljopriv redno m ješovito U kupno

Veći bro j aktivn ih članova 49,4 44,6 46,5Jednak b ro j aktivn ih iostalih članova 22,7 18,7 20,3M anji bro j a k tivn ih članova 28,0 36,7 33,1

U kupno 100,0 100,0 100,0N = 1 760 2 557 4 3 1 7

H i-kvadrat = 37,070; d f = 2; p = 0,001; C = 0,116

Domaćinstva s većim brojem aktivn ih članova dom in ira ju i u po ljoprivredn im i u m ješovitim dom aćinstvim a: u po ljoprivredn ih ona čine polovicu domaćinstava, a u m ješovitih nešto manje (44,6%). Podjednak b ro j ak tivn ih i ostalih članova češće se susreće u po ljoprivredn im dom aćinstvim a, dok je on ih s manjim brojem aktivn ih u odnosu na ostale članove (izdržavane i članove s osobnim prihodim a) više među m ješovitima.

Sa stajališta socioekonomske diferencijacije domaćinstava na dva osnovna tipa aktivne osobe su najznačajnije kategorije članova t ih domaćinstava.

Broj ak tivn ih osoba u dom aćinstvu uvelike ovisi o ukupnom bro ju članova domaćinstva. Kod najm anjih domaćinstava (do 2 člana) stupanj aktiv ite ta je znatno veći u po ljoprivredn im nego u m ješovitim dom aćinstvim a. Obje grupe dom aćinstava sa 3 do 4 člana im aju podjednak stupanj aktivnosti. Nasuprot tom e, u dom aćinstvim a s 5 i više članova veći je stupanj aktivnosti u m ješovitima. Među m ješovitim dom aćinstvim a s 9 i više članova skoro su dvije petine domaćinstava

41

s 5 i više aktivn ih osoba (39,7%), dok ih je u po ljoprivredn ih nešto manje od četv rtine (23,8%). S daljn im porastom veličine domaćinstva sve je veća razlika u stupnju aktivnosti u korist m ješovitih domaćinstava.

Ove razlike proistječu iz osnovne razlike u načinu privređivanja. Naime, članovi po ljoprivredn ih domaćinstava osiguravaju svoj dohodak uglavnom radom na gospodarstvu. Pa ako je domaćinstvo m alobro jno, onda se od njegovih članova traži veći stupanj aktivnosti, kako bi se od niskoproizvodne poljoprivrede osigurao što je moguće veći dohodak. M eđutim , kod većih domaćinstava po ljoprivre dni kapaciteti najčešće nisu dovo ljn i za angažiranje svih potencija lno aktivn ih članova, pa se to odražava i na njihov stupanj aktivnosti.

Kod m alih m ješovitih domaćinstava dohodak izvan gospodarstva potječe iz rada ko ji je znatno pro izvodn iji od rada na gospodarstvu, pa je dohodak po a k tivnom članu veći. Zbog toga su relativno manje potrebe ovih domaćinstava za aktivnošću na gospodarstvu, što utječe i na stupanj njihove ukupne aktivnosti: 62,2% ovih domaćinstava je bez članova čija je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu. S porastom veličine ovih domaćinstava raste i bro j zaposlenih članova izvan gospodarstva, što uz određenu aktivnost na gospodarstvu povećava i stupanj ukupne aktivnosti kod većih m ješovitih domaćinstava.

Udjel domaćinstava (i m ješovitih i po ljoprivredn ih ) s većim brojem aktivn ih članova u dobi do 39 godina raste s povećanjem veličine domaćinstva, što znači da su bro jn ija domaćinstva u pravilu mlađa. O brnu t trend nalazimo u dom aćinstvima s m anjim brojem aktivn ih osoba, tako da je npr. u dvočlanim dom aćinstvima u 92,1% slučajeva manji broj aktivn ih osoba u dobi do 39 godina, što znači da se ona sastoje isk ljuč ivo od osoba starijih od 39 godina.

Nadalje, ustanovili smo da udjel domaćinstava s većim brojem aktivn ih osoba do 39 godina opada s povećanjem dobne grupe ko jo j pripada kućedomaćin (C = 0,594 u m ješovitim i C = 0,646 u po ljoprivredn im domaćinstvima).

Domaćinstva u kojim a ima aktivn ih članova p od ije lili smo i s obzirom na to da li imaju veći, jednak ili manji broj ak tivn ih članova bez ikakve školske spreme ili sa osnovnoškolskim obrazovanjem. Tako utvrđenu varijablu uk rs tili smo s neko liko nezavisnih varijabli. M eđutim , u republikama i pokrajinama nisu se pokazale značajnije razlike u tome pogledu (C = 0,341 u m ješovitim i C = 0,351 u po ljoprivredn im domaćinstvima).

Neznatno jača korelacija postoji između omjera školske spreme aktivn ih osoba i broja članova kojim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu. Što dom aćinstvo ima više članova ko ji ne rade na posjedu, to je i veći bro j ukupno aktivn ih članova bez škole ili s osnovnoškolskim obrazovanjem. Povezanost ovih dviju varijabli značajnije je izražena u po ljoprivredn im domaćinstvima (C = 0,389 u m ješovitim i C = 0,424 u po ljoprivrednim domaćinstvima).

S obzirom na djelatnost uočavaju se dvije osnovne djelatnosti članova dom aćinstva: poljoprivredna — odnosno rad na gospodarstvu, i nepoljoprivredna —odnosno rad izvan gospodarstva u nepoljoprivrednim djelatnostim a.

Pregledom angažiranosti aktivn ih osoba u po ljoprivredno j d jelatnosti, odnosno na vlastitom gospodarstvu, pokazuje se da poljoprivredna djelatnost na mješov itim gospodarstvima nije uzgredna, povremena ni sporedna djelatnost. Naime, na većini takvih gospodarstava (70,6%) postoji jedna ili više osoba č iju osnovnu djelatnost č in i rad u po ljoprivred i: u 41,9% domaćinstava takvih je osoba jedna, u 18,6% dvije, a u 10% domaćinstava nalazimo tr i i više takvih osoba. U po ljo privrednim je domaćinstvima, razum ljivo, veće učešće domaćinstava s većim brojem članova č iju osnovnu djelatnost č in i rad na gospodarstvu: s jednim članom je 24,3%, s dva člana 43,2%, s t r i člana 18,2%, te s če tir i i više članova 10,2% poljoprivrednih domaćinstava.

42

Za aktivnost članova m ješovitih domaćinstava veoma je značajan odnos između dvije osnovne djela tnosti - poljoprivredne i nepoljoprivredne, jer je to bitan ind ika to r in tenzite ta "m je šo v ito s ti" t ih domaćinstava. Zato smo mješovita domaćinstva prema osnovnim djelatnostim a n jihov ih aktivn ih osoba razvrstali u pet grupa: 1) samo poljoprivredna d je la tnost; 2) više poljoprivredna; 3) je dnako poljoprivredna i nepoljoprivredna; 4) više nepoljoprivredna; 5) samo nepoljoprivredna djelatnost. Na taj smo način d ob ili slijedeće omjere u m ješovitosti u tih domaćinstava:

— samo poljoprivredna dje la tnost 8,6

— više poljoprivredna d jelatnost 21,1

— jednako poljoprivredna i nepoljoprivredna 31,6

— više nepoljoprivredna d jelatnost 18,4

— samo poljoprivredna dje la tnost 20,3

U kupno: 100,0 (N = 2.558)

Prema om jeru osnovnih d je la tnosti, aktivne se osobe u m ješovitim dom aćinstvima pretežno bave nepo ljoprivrednim djelatnostim a tako da je samo u nepo ljoprivredn im djela tnostim a angažirana petina ovih domaćinstava, a p rib ližno je to lik o domaćinstava ko jim a je osnovna dje la tnost više nepoljoprivreda nego poljoprivreda (18,4%). Prema tom e, skoro dvije petine domaćinstava ima isk lju č ivo ili pretežno nepoljoprivredne d je la tnosti kao osnovni o b lik aktivnosti svojih članova. Na drugoj strani samo je 8,6% domaćinstava sa samo p o ljo p r ivrednom d je la tnosti svojih članova (to su domaćinstva koja su mješovita zahvalju juć i samo stalnom izvanpoljoprivrednom do h o tku ), te 21,6% domaćinstava č iji su članovi b ro jn iji u po ljoprivred i nego u nepo ljoprivrednim djelatnostim a. Najviše je domaćinstava č iji su aktivn i članovi podjednako angažirani i u p o ljo privrednoj i u nepo ljoprivrednoj dje la tnosti (31,6%).

Ovakva struktu ra omjera osnovnih dje la tnosti u m ješovitim dom aćinstvima sasvim jasno pokazuje k o liko je u njim a radno prisutna mješovita po ljoprivredno-nepoljoprivredna ekonom ija : samo 28,9% domaćinstava bavi se ili samo poljoprivredom (8,6%), ili samo nepo ljoprivrednim d jelatnostim a (20,3% ); sva ostala domaćinstva (71,1%) u određenoj se kom binac iji bave po ljoprivredom i nepoljopriv redn im djela tnostim a.

Osnovna obilježja kućedomaćina

S obzirom na mjesto i ulogu kućedomaćina u radu i životu po ljoprivrednog do maćinstva, gdje se on u pravilu javlja kao glavni nosilac poslova i / i l i upravljanja gospodarstvom, zatim kao dom inantna figura u procesu donošenja odluka, te predstavnik domaćinstva u odnosima s vanjskim svijetom — prije svega s lokalnom zajednicom , njezin im druš tveno -po litičk im institucijam a, privrednim organizacijama i si., veoma je značajno upoznati osnovna obilježja ovoga člana dom aćinstva, pogotovo što se on najčešće javljao kao izvor in form acija (in fo rm ator) i davalac mišljenja i stavova (isp itan ik) u našem istraživanju.78*

Kućedomaćin je u pravilu muškarac (u 91,9% slučajeva). Ulogu kućedomaćina preuzima žena samo u slučajevima kada u domaćinstvu nema odraslog muškarca, ili kada je on zdravstveno hendikepiran da bi izvršavao tu ulogu, ili kada je njegovo prisustvo u kući svedeno na kratak vremenski period u toku godine. Dakle, žena preuzima vođenje gospodarstva samo u situacijama kada je u tome78)Kao informator kućedomaćin se javlja kod čistih poljoprivrednih domaćinstava (gospodarstava) u 90,0%, a kod mješovitih u 83,3% slučajeva, kao ispitanik on je to bio u 56,5% slučajeva (82,0% u čisto poljoprivrednim i 37,1% u mješovitim domaćinstvima).

43

spriječen muškarac. U prilog tom e govori i podatak dobiven u našem istraživan ju : gotovo polovicu žena-kućedomaćina nalazimo u domaćinstvima do dva člana (45,5%).

Nema razlike između m ješovitih i po ljoprivredn ih domaćinstava u pogledu udjela muškarca, odnosno žena u fu n kc iji kućedomaćina.

Kako su kućedomaćini redovito s tariji, iskusniji članovi domaćinstva, to je i realno očekivati da ih je većina oženjena: gotovo je podjednak udjel oženjenih kućedomaćina u m ješovitim i po ljopriv redn im domaćinstvima (85,4% i 84,3%). Nasuprot tom e veoma je mali bro j kućedomaćina ko ji nisu nikada b ili u braku: u m ješovitim je domaćinstvima takvih kućedomaćina 1,8%, a u poljoprivrednim a 2 ,8%.

Postoje izvjesne razlike i u pogledu starosne s trukture kućedomaćina s obzirom na t ip domaćinstva. U m ješovitim je domaćinstvima nešto veći postotak kućedomaćina u dobi do 39 godina, dok su ostale starosne grupe kućedomaćina nešto zastupljenije u po ljoprivredn im dom aćinstvima; m eđutim , ta razlika nije značajna.

Niska zastupljenost m lađih kućedomaćina u seoskim domaćinstvima upućuje na pretpostavku da m lađi članovi domaćinstva nisu u mogućnosti da preuzmu mjesto kućedomaćina prije sm rti ili spriječenosti rod ite lja , iako u pravilu imaju više obrazovanje, veću sklonost k m odernijem vođenju gospodarstva, a ponegdje i izvanpoljoprivredni dohodak što ga ostvaruju b ilo putem radnog odnosa ili bavljenjem nekim nepoljoprivrednim radom.

U po ljoprivrednom domaćinstvu kućedomaćin je po zanimanju u pravilu p o ljo privrednik, a vrlo rije tko je domaćica (0,8%) ili član domaćinstva ko ji je nesposoban za rad (3,5%), ko ji dakle samo upravlja ju gospodarstvom, nemajući većeg udjela u radnim aktivnostim a na gospodarstvu.

U m ješovitom domaćinstvu kućedomaćin u najvećem bro ju slučajeva ima neko nepoljoprivredno zanimanje, b ilo da je zaposlen u privatnom ili u društvenom sekto ru (40,6%). Također relativno visoko učešće među kućedomaćinima imaju i osobe s osobnim prihodim a (23,5%) i to uglavnom um irovljen ic i, a 27,4% kućedomaćina m ješovitih domaćinstava po zanimanju su po ljoprivrednic i.

Udjel kućedomaćina poljoprivrednika u m ješovitim gospodarstvima raste s n jihovom starošću, a isti trend zapažamo i kod kućedomaćina um irovljen ika ili osoba nesposobnih za rad. O brnut odnos nalazimo kod kućedomaćina ko ji imaju neko nepoljoprivredno zanimanje: oni su u starosnoj grupi do 39 godina zastupljeni sa 81,9%, a u grupi 70 i više godina sa svega 3,1% (C = 0,661).

Kućedomaćini bez ikakve školske spreme relativno su b ro jn iji u poljoprivrednim (22,0%) nego u m ješovitim domaćinstvima (16,6%). S ostalim stupnjevima obrazovanja zastupljeniji su kućedomaćini u m ješovitim domaćinstvima. Možemo reći da obrazovna struktura kućedomaćina prib ližno odražava obrazovnu struktu ru članova n jihovih domaćinstava.

N E K A O SNO VNA O B ILJE Ž JA OSOBA S DVOJNOM AK TIV N O Š Ć U I NEKE K A R A K T E R IS T IK E VANJSKE ZAPOSLENOSTI

U anketiranim m ješovitim domaćinstvima živjelo je ukupno 3 051 osoba koje su bile dvostruko zaposlene, odnosno koje su pored stalne izvanpoljoprivredne aktivnosti sudjelovale i u poslovima na gospodarstvu, ili upravljale gospodarstvima. Detaljn ije podatke p riku p ili smo za 2 676 osoba s dvojnom aktivnošću, što č in i 87,7% svih osoba s takvom aktivnošću u tim domaćinstvima.

44

Bio-soci/alna obilježja

Od ukupnog broja osoba s dvojnom aktivnošću (seljaka-radnika) muškaraca je b ilo 84,8%, a žena 15,2%. Žena se dakle relativno rije tko javlja kao osoba s dvojnom aktivnošću. Ovaj podatak s jedne strane indicira na znatno prisustvo trad ic iona ln ih vrijednosti u našem selu, prema ko jim a se žena ne treba n iti školovati n iti zapošljavati,79)a s druge strane ukazuje na izvjesnu podjelu rada između spolova u selu, prema ko jo j muškarac traži posao izvan posjeda a žena se više o rijen tira na po ljoprivrednu proizvodnju.80*

Među muškim i ženskim osobama s dvojnom aktivnošću prevladavaju oženjene odnosno udate osobe (72,1%), dok je neoženjenih odnosno neudatih b ilo 26,4%; ostatak od 0,5% odnosi se na razvedene i 1,0% na udovce(ice).

Izvan gospodarstva zaposlene su pretežno mlađe osobe: relativno ih je najviše u starosnoj skupin i do 29 godina (40,3%), a u ostalim petogodišnjim dobnim grupama zastupljene su između 10,8 i 13,2%.

Sudeći po podacima o školskoj spremi, osobe s dvojnom aktivnošću su najobrazovaniji č lanovi domaćinstva. Od ukupnog broja osoba s dvojnom aktivnošću 5,5% ih je im alo nezavršenu školu II stupnja, 26,9% školu II stupnja, 1,1% nezavršenu višu ili visoku školu, a 3,1% završenu višu ili visoku školu odnosno faku lte t. To znači da je rela tivno najzastupljenija kategorija s obrazovanjem višim od osnovnoškolskog (36,6% ), zatim slijedi kategorija sa završenom osnovnom školom (33,9%), dok ih je bez škole ili s nepotpunom osnovnom školom b ilo 29,5%. 81)Ovi podaci donekle m ijenjaju čestu predodžbu o seljacima-radnicima kao slabo obrazovanim osobama.

Socioekonomska obilježja

Prema zanimanju najzastupljenija kategorija osoba s dvojnom aktivnošću bila je kategorija industrijsk ih i zanatskih radnika (59,5%), a daleko iza toga je s lije dila kategorija trgovačk ih i ugostite ljsk ih radnika, kao i radnika zaposlenih u drugim uslužnim djela tnostim a (15,0% ); ostala su zanimanja bila znatno manje zastupljena, tako da je adm in is tra tivn ih , financ ijsk ih i srodnih radnika svega 6,2%, po ljop riv redn ih radnika odnosno radnika zaposlenih u društvenom sekto ru po ljoprivrede 6,1%, a sva ostala su zanimanja veoma nisko frekventirana i zastupljena su do 2,8%. Ipak ovi podaci veoma ilus tra tivno pokazuju da se seljaci-radnic i zapošljavaju u svim djelatnostm a, a ne samo u indus triji.

Većina zaposlenih izvan gospodarstva radila je na neodređeno vrijeme (88,9%), dok je svega n jih 11,1% im alo radni odnos na određeno vrijeme. To su vjerojatno zaposleni u građevinarstvu i društvenoj po ljop riv red i, gdje je sezonski karakter rada i selidba radnika manje više normalna pojava.

S truktu ra d je la tnosti u ko jim a se zapošljavaju osobe s dvojnom aktivnošću iz m ješovitih domaćinstava korespondira upravo izn ije to j s tru k tu ri prema zanimanju. Najčešća d je la tnost ko jo j pripadaju radne organizacije u kojim a se za-79)Prema podacima popisa stanovništva 1971. godme u Jugoslaviji je od ukupnog broja zaposlenih u društvenoj privredi bilo 31,7% žena.80)Odatle i nastaje pojava tzv. feminizacije naše poljoprivrede. Prema popisu poljoprivrede iz 1969. godine, od sve poljoprivredne radne snage žene su (što pretežno što povremeno za poslene) činile 54.9% radne snage.81)Kao osobe sa završenom osnovnom školom smatrani su oni koji su završili odgovarajuću školu, koja je u vrijeme kada su oni bili u školskoj dobi imala status "osnovne škole" (4, 6 ili 8 razreda).

45

pošljavaju seljaci-radnici jesu industrija i rudarstvo (43,3%), na drugom mjestu su trgovina i ugostite ljstvo (11,1%), a zatim slijede saobraćaj i veze (10,8%), poljoprivreda i ribarstvo (8,9%) te građevinarstvo (8,6%); ostale su djelatnosti slabije zastupljene.

Gotovo svi zaposleni iz m ješovitih domaćinstava rade u društvenom sektoru privrede (97,5%).

S obzirom na mjesto rada, većina osoba s dvojnom aktivnošću zaposlena je na područ ju svoje općine - 80,5%; u svome selu radi njih 16,6%, u drugom naselju iste općine zaposleno ih je 16,0%, dok ih u općinskom centru radi oko po lov ice od ukupnog broja — tj. 47,9%; u regionalnom ili repub ličkom centru zaposleno ih je 10,8%, a u ostalim naseljima 8,7%.

Bolji uvid u prostornu lokaciju radnih mjesta daju podaci o udaljenostima radnih mjesta. Od onih ko ji su zaposleni izvan seoskog naselja, najviše ih putuje na udaljenost do 5 km (32,9%); gotovo je podjednako takvih ko ji pu tu ju na u- daljenosti od 5 do 10 km i 10 do 20 km (22,9 i 28,1%); na udaljenost preko 20 km putu je najmanje osoba s dvojnom aktivnošću (16,1%).

Podatak o frekventnosti vraćanja u naselje stalno zaposlenih također rela tiv iz ira izn ije te podatke o prostornom rasporedu i udaljenosti radnih mjesta, jer pokazuje kakve su saobraćajne veze, te u kojem je vremenu moguće svladati te p ro storne distance. Podaci o ovom ob iljež ju su vrlo povo ljn i, jer pokazuju da se 84,2% stalno zaposlenih dnevno vraća u svoje naselje, tjedno ih se vraća 10,3%, a rjeđe svega 5,5%.

Vrijem e prvog zapošljavanja seljaka-radnika nejednako je raspoređeno tokom cijeloga poslijeratnog perioda, a ovisilo je o ponudi nepoljoprivrednog rada te k o n ju k tu ri u razvoju pojed in ih nepoljoprivrednih djelatnosti, prije svega industrijsk ih . Oko 50% seljaka-radnika zaposlilo se izvan gospodarstva u periodu poslije 1963. godine, dok ih se u periodu do 1950. godine zaposlilo svega nešto manje od petine od njihova ukupnog broja. To govori da je sloj seljaka-radnika po stažu relativno mlad. Dok je za ranije periode b ilo karakteristično veće zapošljavanje nekvalific iran ih osoba s gospodarstva, što je uostalom zahtijevala tadašnja s truktura privrede, dotle je za kasnije periode karakteristično veće zapošljavanje školovanih i s tručnih osoba, koje su bolje odgovarale izm ijenjenim potrebama privrede.

Promjene u vanjskoj aktivnos ti

O seljacima-radnicima se već fo rm ira lo mišljenje kao o nestabilnim radnicima ko ji lako napuštaju jedan posao da bi preuzeli drugi, lakši ili bolje plaćen posao. To se mišljenje argumentiralo p rirodnom posljedicom što ova kategorija zaposlenih ne zavisi samo o dohotku stečenom radom u nepoljoprivrednom zanimanju , što pretežno obavlja nekvalificirane poslove, i što ostvaruje relativno najniže osobne dohotke.

Naše istraživanje o ovome p itan ju p ruž ilo je podatke ko ji značajno mijenjaju dosadašnja uvriježena shvaćanja. 82) Zato ćemo se nešto opširnije osvrnuti na ovaj d io rezultata našeg istraživanja.

Prema dobivenim podacima manje od tr i če tvrtine ispitanika (72,9%) nije m ije njalo svoj nepoljoprivredni posao, odnosno svega je nešto više od četvrtine onih ko ji su to č in ili.82 )Za razliku od dosadašnjeg prikaza obilježja osoba s dvojnom aktivnošću koji se temeljio na podacima o svim osobama, ili o pretežnom broju takvih osoba u domaćinstvu, slijedeći se podaci odnose samo na jednoga odabranog ispitanika u okviru svakog mješovitog domaći

46

Za stabilnost zaposlenja seljaka-radnika od značaja su dvije osobne karakte ristike ispitanika: spol i bračno stanje. Naime, žene pokazuju mnogo manju sk lo nost promjenama u poslu nego muškarci, a tako se ponašaju i seljaci-radnici ko ji su zasnovali bračne odnose u odnose u odnosu na neoženjene i neudate (oni su oko dva puta manje m ijen ja li svoj posao).

Od ostalih osobnih karakteristika ispitanika u tv rd ili smo izvjesnu, iako ne značajnu povezanost stabilnosti zaposlenja s dobi i školskom spremom. Naime, m ladi i oni s višim obrazovanjem u nešto manjoj m jeri m ijenjaju zaposlenje od starijih i manje obrazovanih osoba.

Od činilaca vezanih uz radno mjesto, također posto ji izvjesna povezanost stabilnosti zaposlenja sa zanimanjem odnosno dje la tnosti u ko jo j je isp itan ik zaposlen, te udaljenosti radnog mjesta od mjesta stanovanja.

Od dje la tnosti u kojim a seljaci-radnici najviše flu k tu ira ju izdvajaju se građevinarstvo i poljoprivreda, te ribarstvo i šumarstvo. To su ujedno djela tnosti koje su najmanje atraktivne - zbog relativno težih uvjeta rada i slabijeg ekonomskog položaja u odnosu na druge d je la tnosti, što vjero ja tno utječe na nešto veću flu k tu a c iju zaposlenih u njim a.

Zaposleni u regionalnom ili repub ličkom centru također nešto češće m ijenjaju zaposlenje, što se može objasniti re lativno većom ponudom radnih mjesta u tim centrim a.

Usko vezano s analiziranim pitanjem jeste i bro j zapošljavanja onih seljaka-radnika ko ji su m ijen ja li zaposlenje iz b ilo ko jih razloga. Za taj d io ispitanika, ko jih je u prosjeku b ilo oko 27%, izn ije t ćemo podatke o bro ju n jihov ih dosadašnjih zaposlenja.

Zan im ljivo je da je d io ispitanika m ijenjao svoje zaposlenje, često i više puta. Gledano de ta ljn ije , nešto manje od polovice ispitanika m ijen ja lo je svoje zaposlenje više od dva puta, oko 30% je to č in ilo više od tr i puta, a 14% če tir i i više puta.

Blizina radnog mjesta u odnosu na mjesto stanovanja č in i se da povoljno utječe na stabilnost zaposlenja, jer je fluk tuac ija re la tivno veća kod seljaka-radnika ko ji rade na većoj udaljenosti od mjesta stanovanja. No, to je izraženo samo kao tendencija.

Još je jedna karakteristika izražena u pogledu flu k tu a c ije zaposlenja i d je la tno sti: naime pretežan broj onih ko ji su m ijen ja li svoje zaposlenje, a često i d je latnost, prv i p u t se zaposlio u periodu do 1959. godine, dok se pretežan d io onih koji nisu m ijen ja li zaposlenje i djelatnost, prvi pu t zaposlio poslije 1959. godine.

Nadalje, prom jena zaposlenja često za sobom povlači i prom jenu djelatnosti u ko jo j je seljak-radnik zaposlen, tako da je oko dvije trećine ispitanika p r il ikom prom jene zaposlenja p rom ijen ilo i djelatnost.

Kao i kod prom jene zaposlenja, i ovdje smo u tv rd ili izvjesnu (ali ne i značajnu) povezanost m ijenjanja d je la tnosti zaposlenja s osobnim karakteristikam a isp itanika. Naime, žene rela tivno manje m ijenjaju dje la tnost zaposlenja, a također i osobe u braku, te mlađe osobe i osobe s višim obrazovanjem. Č in i se da su najnestabilnija zaposlenja u građevinarstvu, u kojemu posto ji re lativno na jin te nzivnija fluk tuac ija (ali pretežno unutar d je la tnosti) te u po ljoprivred i i šumarstvu

Tradicija alternacijske zaposlenosti

Masovnije zapošljavanje seljaka u indus triji i drugim nepoljoprivrednim djelatnostim a, uz istovremeno ostajanje na gospodarstvu, o tpoče lo je u našoj zem lji

47

j poslijeratnom periodu. 83)Tako je sloj seljaka-radnika po svom "s tažu " mlad, i čine ga pretežno pripadnic i prve generacije ovoga sloja zaposlenih. 84)

Mašim smo istraživanjem željeli u tv rd iti ko liko je dvojno zanimanje postalo tra dicijom u jugoslavenskim mješovitim gospodarstvima. M eđutim , ustanovili smo da trad ic ije nema. Naime, svega nešto više od jedne šestine ispitanika ( ili točn ije 16,1%) im ali su rod ite lje stalno ili sezonski zaposlene izvan poljoprivrede, odno- ;no u sličnom statusu kao što su oni sada sami (radnik-seljak). To upravo p o tv rđuje izn ije tu tvrdn ju da su današnji seljaci-radnici u pretežnom broju prva generacija u svome statusu.

Računa se da je 1938. g. u nas bilo oko 160 000 seljaka-radnika. (Vidjeti opiirnije u V.Puljiz: Deagrarizacija ..." , Op. cit., str. 126.)84)Prema istraživanjima u nekim drugim zemljama ako se javlja tradicija alternacijske djelatnosti, ona nije porodičnog nego je regionalnog karaktera, a to je stoga Sto alternativa zaposlenost predstavlja jednu etapu za one koji se žele izvući iz poljoprivrede s punim vremenom. (OpSirnije vidjeti u "L'agriculture a temps partial.", op.cit., p. 20.)

48

IV - EKONOMSKA O BILJEŽJA M JEŠO VITIH GOSPODARSTAVA

Seosko gospodarstvo u svom širem smislu kompleksna je socioekonomska kategorija, s jedne strane sastavljena od domaćinstva ( ili porodice), a s druge strane od posjeda i sredstava za pro izvodnju. Između ova dva osnovna elementa uspostavljaju se pro izvodno-potrošački odnosi ko ji su ovisni kako o n jihovoj m eđusobnoj in te rakc iji ( in te rn i), tako i nizu fakto ra ko ji na te elemente dje lu ju izvan gospodarstva (eksterni fa k to r i) . U našim istraživanjima najviše nas interesira kako prodor "m je šo v ito s ti" — sažeto defin iran kao angažman radne snage domaćinstva u djela tnostim a izvan gospodarstva i stjecanje dohotka izvan gospodarstva - u tječe na odnose domaćinstva s jedne i posjeda s druge strane. Polazna hipoteza jest da se angažiranjem radnih kapaciteta domaćinstva u djelatnostim a izvan gospodarstva, stvaraju novi p ro izvo d n o -p o tro ša čk i odnosi između osnovnih elemenata gospodarstva, tj. domaćinstva i posjeda. T i novi odnosi, b ilo da su posljedica ili uzrok prodora "m je šo v ito s ti" (u što mi nemamo mogućnosti a n iti pretenzije da ulazim o), trebali bi im ati utjecaj na korištenje proizvodnih kapaciteta gospodarstva, na razvoj i proizvodnje i gospodarstva, kao i na ekonom iku seoskog domaćinstva.

Polazeći od ovako postavljenoga problema, u ovom ćemo se poglavlju zadržati na analizi pro izvodn ih kapaciteta gospodarstva i tendencijama njegove ekonomske reprodukcije . U posebnoj d ion ic i, analizom izvora i raspodjela prihoda, ukazat ćemo na neka osnovna obilježja ekonom ike seoskog domaćinstva, kao i na aktualne tendencije njegova razvoja. Kako se osnovni m etodološki pristup u ovim istraživanjima tem elji na tzv. suprostavljenim uzorcima, to znači da ćemo č itavu analizu i zaključivanja te m e ljiti na usporedbi (sličnostim a ili razlikama) između po ljoprivrednog i m ješovitog gospodarstva — domaćinstva.

P R O IZV O D N I K A P A C ITE TI MJEŠO VITO G GOSPODARSTVA

Ovdje ćemo ob rad iti osnovna obilježja pro izvodn ih kapaciteta seoskih gospodarstava. Kao posebne dion ice obrad it ćemo: 1. radnu snagu, 2. zemljišne kapacitete i n jihovo korištenje, 3. s točn i fond gospodarstva, 4. oprem ljenost gospodarstva suvremenim strojevima i u 5. d ion ic i obrad it ćemo proizvodne kapacitete, te pokušati s in te tiz ira ti sva p rethodno pojed inačno analizirana obilježja pro izvodn ih kapaciteta istraživanih gospodarstava.

C ilj nam je da na tem elju analize istraživanih obilježja u tv rd im o proizvodne kapacitete gospodarstva i način njihova korištenja, te da pokušamo odgovoriti na pitanje u ko liko j m jeri t i kapaciteti gospodarstava ovise o njegovoj p ripadnosti po ljoprivrednom ili m ješovitom tip u gospodarstva.

Radna snaga na gospodarstvu

Radna snaga na gospodarstvu jedan je od osnovnih proizvodno-ekonom skih o- bilježja gospodarstva. Upravo zato analizu p ro izvodnih kapaciteta počin jem o ovom d ion icom .

Radna snaga i rad u po ljoprivredno j p ro izvodn ji po nizu svojih obilježja b itno se raz liku ju od radne snage i rada u drug im djela tnostim a, što č in i da je studij radne snage i rada u po ljoprivred i i na seoskom gospodarstvu izvanredno složen problem. Od niza specifičnosti ko ji se u tom sklopu javlja ju , ovdje bismo posebno h tje li ukazati na dva problem a: prvo, na veliku pokre tljivos t radne snage u

49

selu, koja s raz lič itim stupnjem angažiranosti istodobno radi u po ljoprivrednoj p ro izvodnji na gospodarstvu, u domaćinstvu i izvan gospodarstva; drugo, rad na gospodarstvu u svojoj suštini predstavlja "o b ite ljs k i" o b lik rada. To znači da na gospodarstvu svojim radom učestvuju svi članovi domaćinstva, ovisno o svojim radnim obavezama izvan gospodarstva, te ps iho fiz ičk im mogućnostima svakog člana, kao i još uvijek prisutne tradicionalne podjele rada unutar seoskog domaćinstva. Međusobna isprepletenost ovih odnosa i ob lika č in i studij rada na gospodarstvu posebno složenim. Analiza nekih podataka iz popisa poljoprivrede 1969. godine najbolje ilustrira tu složenost. (Tabela 10).

Tabela 10

S truktura utroška vremena članova seoskih domaćinstava 1969.g.

T -_ _ j * Vrijem e utrošeno u radu ip gospodarstva ng gOSpoc|arstvu izvan gospodarstva

Ostalovrijeme

Poljoprivredno 36,3 1.6 62,1M ješovito 28,5 9,6 61,9- pretežno po ljoprivredno 30,5 7,5 62,0— pretežno nepoljoprivredno 25,3 13,0 61,7N epoljoprivredno 20,3 15,8 63,9Bez radne snage 24,6 2,2 73,2

Izvor: S ta tis tič k i b ilten SZS, br. 789

Iz s truktu re rada po tipovim a gospodarstava proizlazi da sva gospodarstva (bez obzira na socioekonomski tip ), veći d io svoga radnog vremena troše u radu na vlastitom gospodarstvu. Najmanje rada izvan gospodarstva daju poljoprivredna (1,6%), odnosno gospodarstva bez radne snage (2,2%). Idući od m ješovitih - pretežno po ljoprivredn ih (7,5%), preko pretežno nepoljoprivrednih (13,0%), do nepoljoprivrednih gospodarstava (15,8%), udio utrošenog rada izvan gospodarstva raste. U tom e se i o č itu je njihova veća ili manja okrenutost nepoljopri- vredi. M eđutim , unatoč prisutnom rastu i sve većoj okrenutosti vanjskom dohotku , veći d io rada se ipak troši na svome gospodarstvu. Tako od ukupno u tro šenog rada, pretežno poljoprivredna gospodarstva ulažu u gospodarstvo 4,1 puta više, pretežno nepoljoprivredna 1,9 puta više, a nepoljoprivredna 1,3 puta više nego u rad izvan gospodarstva, lako daje značajne ko lič ine rada izvan gospodarstva, radna snaga domaćinstva je ipak pretežno usmjerena na potrebe p ro izvodnje na vlastitom gospodarstvu.

Ova analiza pokazuje da postoji velika fluk tuac ija radne snage domaćinstva između rada na gospodarstvu i izvan gospodarstva. Ovisno o svome socioekonomskom tip u , domaćinstva u m anjoj ili većoj m jeri usmjeravaju svoje radne kapacitete prema poljoprivredno j pro izvodnji na vlastitom gospodarstvu, ili prema djela tnostim a izvan gospodarstva. Za nas je ovdje važno konstatira ti, prvo, da sva gospodarstva (bez obzira na svoj tip ) daju stanovit d io rada u d je la tnostima izvan gospodarstva i, drugo, da sva gospodarstva (bez obzira na socioekonomski tip ) veći d io svoga utrošenog rada nam jenjuju po ljoprivrednoj proizvodnji na vlastitom gospodarstvu.

Prema popisu poljoprivrede 1969. godine, ukupno utrošeni rad u po ljoprivre dnoj proizvodnji na v lastitom gospodarstvu s truktu rirao se prema zanimanju članova domaćinstva na slijedeći način: 85)

85)Izvor: Statistički bilten SZS, br. 789

50 Gradska knjižnice

Poljoprivrednic i 70,2%

- muškarci 47,6%— žene 22,6%

Žene povremeno u po ljoprivred i 17,4%Domaćice 4,0%Stalno zaposleni 3,6%Stalni radnici na gospodarstvu 0,1%Djeca, đaci, studenti 4,0%Nesposobni za rad 0,7%

P oljoprivrednic i — muškarci i žene, dali su 70,2% ukupno utrošenoga rada u p o ljoprivredno j p ro izvodn ji na gospodarstvu. Preostalih 29,8% utrošenog rada dali su ostali članovi domaćinstva, ko jim a je rad na gospodarstvu dodatan, povremen i sporedan posao.86)Žene — po ljoprivrednice, povremeno angažirane u po ljoprivred i, i domaćice daju ukupno 44,0% utrošenog rada, ili p rib ližno to liko ko liko daju i muškarci — po ljoprivredn ic i (47,6% ). To na jrječ itije govori o radnom doprinosu žene u p ro izvodnji na gospodarstvu. Stalno zaposleni č lanovi domaćinstva daju tek 3,6% ukupno utrošenog rada na gospodarstvu, što ukazuje na n jihov izuzetno nizak radni doprinos: on je čak niži od radnog doprinosa djece, đaka i studenata (4,0%). Ovo je upravo u suprotnosti sa često isticanim ve lik im radnim doprinosom što ga zaposleni članovi daju u p o ljo p rivrednim radovima na gospodarstvu.

Izneseni se podaci odnose na popis po ljoprivrede 1969. godine, više je nego sigurno da je u p ro tek lom desetljeću došlo do značajnih prom jena. Mi smo želje li ukazati na neke aspekte složenosti analize radne snage i rada u p o ljo p rivredi te dati neke globalne velič ine koje tu složenost ilus trira ju . U okv iru ovih istraživanja nismo u mogućnosti (a to nam nije ni c ilj) da na tem elju mjerenja rada u tv rd im o raspoloživi, potreban i utrošeni rad, a n iti možemo dati b ilo kakve bilance. Že lje li smo sa socioekonomskog aspekta is tražiti posljedice deagrarizacije na radne kapacitete i n jihovo korištenje u po ljoprivred i, a posebno metodom uspoređivanja, u tv rd iti razlike u radnim kapacitetim a između p o ljo p r ivrednog i m ješovitog tipa gospodarstva. U tom c ilju analiz ira t ćemo (1,1) radne kapacitete ko ji se javlja ju kao "osobe ko jim a je rad na gospodarstvu osnovna d je la tnos t", te odnose ko ji se javlja ju između (1.2) zemljišnog posjeda i radne snage na gospodarstvu, kao i (1.3) stočnog fonda i radne snage na gospodarstvu.

a) Č lanovi domaćinstva ko jim a je rad na gospodarstvu osnovna d je la tnost

Kao prvo, željeti smo analiz ira ti podatke o članovim a domaćinstva ko jim a je rad na gospodarstvu osnovna d je la tnost, kao i odnos prisustva tih članova i p ro izvodn ih kapaciteta gospodarstva.

Skoro petina svih istraživanih domaćinstava nije imala n iti jednog člana kojemu bi rad na gospodarstvu bila osnovna djelatnost. Najveći bro j domaćinstava (63,4%) ima jednoga ili dva takva člana, a m ali je bro j s t r i il i više takvih č lano

86 )Udio rada što ga daju članovi domaćinstva kojima rad na gospodarstvu nije zanimanje, različit je po republikama i pokrajinama: najviši je u Hrvatskoj — gdje čini 53,6% ukupno u- trošenog rada na gospodarstvu, te Bosni i Hercegovini -- 43,9%, a najniži je u užoj Srbiji - 16,0% i Sloveniji - 18,7%.

51

va. Mješovita se domaćinstva jasno razliku ju od po ljoprivredn ih po tome što imaju manji broj članova kojim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu. Tako skoro trećina (29,4%) m ješovitih gospodarstava nema n iti jednog takvog člana, prema samo 4,1% poljoprivredn ih . Najveći broj m ješovitih domaćinstava (41,9%) ima samo jednog takvog člaha, dok dva i više takvih članova ima 71,6% po ljoprivredn ih prema samo 28,7% m ješovitih gospodarstava. Sudeći po prisustvu člana kojemu je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu, o č ito je da p o ljo privredna domaćinstva raspolažu znatno većim radnim kapacitetima na gospodarstvu nego mješovita.

Tabela 11

Struktu ra domaćinstava prema bro ju članova kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost

- % domaćinstava

Broj članova poljoprivredna mješovita Ukupno

Bez takvih članova 4,1 29,4 19,01 24,2 41,9 34,72 43,2 18,6 28,73 18,2 7,6 11,94 i više 10,2 2,5 5,6

Najviše seoskih gospodarstava bez članova kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost nalazimo u Crnoj Gori (35,9%), dok visok udjel takvih gospodarstava nalazimo u V o jvod in i (28,7%), H rvatskoj (26,4%) i Sloveniji (25,1%), da bi u ostalim republikama i pokrajinama bio znatno manji. S izuzetkom Crne Gore, u svim ostalim krajevima među poljopriv redn im gospodarstvima prevladavaju ona koja imaju dva člana kojim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu. Za razliku od n jih , među m ješovitim gospodarstvima uglavnom prevladavaju ona s jednim takovim članom , a najviše m ješovitih gospodarstava bez člana — po ljoprivrednika nalazimo u V o jvod in i i Crnoj Gori; tu su se mješovita domaćinstva najviše radno odvojila od gospodarstva.

Bez obzira na stanovite razlike među republikama i pokrajinam a, možemo ustvrd iti da svuda poljoprivredna gospodarstva raspolažu s više radne snage kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost.

52

Str

uktu

ra

dom

aćin

stav

a pr

ema

broj

u čl

anov

a ko

jima

je rad

na

go

spod

arst

vu

osno

vna

djel

atno

stlp

o re

publ

ikam

a i p

okra

jinam

a) CM CO *- 05cm' o) cd' co' in cm co CM

n o m i co

1X5 IO O O 05* O' ^ «- CM «-

CO «- O 1— co

CM_ CD Oo ' cm' r-«' o ' o 'CM CM 1X5

1X5 1X5 05 CO 05

05 05 CM O O

05 1X5 O 05 O ^ 5 CM «-

CM 05 05 CO CO

CM 05

Q. 0? C C C >S>

*» CO ^ CO CM CO «-

o o- 1x5' co' 05' r«.' cm co CM

LT> CM C-. O *- ^ CD 1X5 0500 o ' 1x5' co' 1x5' 1x5' co'CO «- CM CO CM

_ m JO •§■ cn 1£ £ k j >0 «j 5^ CO CM CO C/5 I

n co ro- 3 o 0

H 8 §0 0 ° .

53

b) Z em ljišn i posjed i radna snaga na gospodarstvu

Radna snaga u proizvodnom smislu predstavlja osnovnu sponu između dom aćinstva s jedne i njegova posjeda s druge strane. Angažiranjem radne snage domaćinstva u pro izvodnji na posjedu povezuje se rad i zemljište (posjed), te zajedno s ostalim sredstvima č in i "gospodarstvo" kao zasebnu proizvodno-ekonomsku cjelinu. Zbog toga nas ovdje interesira međusobni odnos radne snage i posjeda, kao dva bitna faktora proizvodno-ekonom skih obilježja gospodarstva.

Tabela 13

Velič ina posjeda (obradivih površina) prema ukupnom broju članova domaćinstva

- u % gospodarstva

Ve lič ina obradivih površina u ha do 2

Broj članova domaćinstva 3 - 4 5 - 6 7 - 8 9 i više

Poljoprivredna*Do 1,00 15,1 12,6 9,3 5,1 1,61,01 - 3 , 0 0 44,7 34,0 32,2 45,9 39,73,01 - 5,00 26,0 30,2 28,2 25,5 36,55,01 - 8,00 11,1 18,7 24,3 15,3 12,78,01 i više 3,1 4,5 6,0 8,3 9,5Mješovita *Do 1,00 43,1 37,1 25,0 26,0 21,31,01 - 3 , 0 0 37,7 39,8 44,5 41,5 41,23,01 - 5,00 14,6 14,8 18,8 18,4 21,35,01 - 8,00 2,8 6,4 8,7 11,1 12,58,01 i više 1,8 1,8 2,9 3,0 3,7

*) H i-kvadrat = 79,920; d f = 16; p = 0,001; C = 0,238 **> H i-kvadrat = 75,956; d f = 16; p = 0,001; C = 0,204

Općenito je v id ljivo da je veličina obradivih površina povezana s ukupnim brojem članova domaćinstva. Što je domaćinstvo bro jn ije i raspolaže s više radne snage koristive na gospodarstvu, to posjeduje i veće obradive površine. Među m ješovitim domaćinstvima do dva člana samo 19,2% gospodarstava ima više od 3,0 hektara obradivih površina; domaćinstva s 3 —4 člana imaju 23,9%, ona s 5—6 članova imaju 30,5%, sa 7—8 članova 32,0%, a domaćinstva s više od 9 članova imaju čak 32,5% gospodarstava s preko 3 hektara obradivih površina.

Još jasnija je povezanost radne snage i zem ljišta ako te odnose prom atram o kroz broj članova domaćinstva kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost. Naime, što domaćinstvo ima više takvih članova, dakle po ljoprivrednika, ono raspolaže većim obradivim površinama; to podjednako vrijedi za oba tipa domaćinstava.

Usporedimo li, m eđutim , tipove domaćinstva s istim brojem članova kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost, zapazit ćemo da pri jednakom broju članova mješovita gospodarstva raspolažu m anjim obradivim površinama. Prema tome proizlazi da ko liko god veličina gospodarstava (obradive površine) ovisi o bro ju ukupne radne snage u domaćinstvu i broju članova kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost, to lik o ovisi i o zaposlenosti radne snage domaćinstva, odnosno o tipu domaćinstva.

Kod oba tipa gospodarstava s porastom aktivn ih na gospodarstvu postepeno raste i preovladava bro j gospodarstava koja su u prethodnom petogodišnjem razdoblju povećala posjed.

54

Tabela 14

V e lič ina posjeda (obradivih površina) prema bro ju članova kojim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu

- u % gospodarstva

V elič ina obradiv ih Broj članova ko jim a je osnovna djelatnost rad na go-površina u ha spodarstvu

1 2 3 4 i više

P oljoprivredna*

Do 1,00 17,5 9.7 9,0 6,11,01 - 3 , 0 0 43,9 37,2 32,7 30,63,01 - 5,00 24,8 30,0 29,0 28,95,01 - 8,00 11,9 18,2 23,7 22,28,01 i više 1.9 4,9 5,6 12,2

M ješovita*

Do 1,00 29,3 14,3 16,0 15,61,01 - 3 , 0 0 46,1 40,8 34,0 42,23,01 - 5,00 16,3 27,8 29,4 15,65,01 - 8,00 6,6 12,8 16,0 22,38,01 i više 1.7 4,3 4,6 4,3

*) H i-kvadrat = 79,114; d f = 16; p = 0,001; C = 0,247**> H i-kvadrat = 320,266; d f = 16; p == 0,001 ;C = 0,400

Tabela 15

Promjene ve lič ine posjeda prema bro ju članova ko jim a jeosnovna dje la tnost rad na gospodarstvu

— u % gospodarstva

Promjene velič ine Broj članova ko jim a je osnovna d jelatnostposjeda rad na gospodarstvu

1 2 3 4 i više

Poljoprivredna

Povećanje 8,0 10,5 13.4 11,9Smanjenje 16,9 9,5 10,0 7,9

Mješovita

Povećanje 8.2 7,8 13,3 25,4Smanjenje 8,2 10,0 7,2 1,6

Ovdje se posebno izdvajaju posljednje dvije grupe m ješovitih gospodarstava (sa 3 i sa 4 i više članova), unutar ko jih izrazito preovladavaju gospodarstva koja su povećala posjed, u odnosu na ona koja su ga smanivala. O č ito je da dohodak izvan gospodarstva u uvjetim a b ro jn ije radne snage na gospodarstvu rezultira nastojanjem da se poveća zem ljišni posjed.

Istraživanja su također pokazala da posto ji v rlo visoka ovisnost između raspoložive radne snage u domaćinstvu i velič ine posjeda. Povećavanjem radne snage na gospodarstvu povećava se velič ina obradiv ih površina i domaćinstva u većoj m jeri nastoje povećati nego sm anjiti svoj posjed. K o likogod da je mehanizacija p rodrla u naše seosko gospodarstvo i tim e zam ijenila d io živoga ljudskog rada.

55

an je još uvijek ostao jedan od značajnih fakto ra ukupnih proizvodnih kapaciteta gospodarstva. Ova ovisnost radnih i zem ljišnih kapaciteta prisutna je u oba tipa gospodarstva, s tim što pri istim radnim kapacitetima mješovita gospodarstva rašpolažu manjim zem ljišnim površinama i u m anjoj m jeri ih povećavaju. Na taj se način i oč itu je njihova manja ekonomska ovisnost o pro izvodnji s gospodarstva.

c) S točn i fo n d i radna snaga na gospodarstvu

Kao i kod odnosa radne snage i zemljišne površine gospodarstva, ovdje nas je interesirala ovisnost stočnog fonda o raspoloživoj radnoj snazi na gospodarstvu.

Tabela 16S točni fond prema bro ju članova domaćinstva kojim a je rad

na gospodarstvu osnovna djelatnost- u % gospodarstava

Broi uvje tn ih grla bez takvih

Broj članova domaćinstva 1 2 3 4 i više

Poljoprivredna*

Bez stoke 4,1 6,3 1.2 0,9 -Do 1,00 20,5 20,3 9.7 7,8 3,91,01 - 3,00 30,1 37,3 32,0 23,0 26,13,01 - 4,00 20,5 14,2 17,3 16,5 14,44,01 i više 24,8 21,9 39,8 51,8 55,6

Mješovita

Bez stoke 8.1 1.2 1.5 1.0 -Do 1,00 42,2 24,9 10,1 4,6 7,81,01 - 3 , 0 0 32,3 40,1 35,0 30,3 40,63,01 - 4,00 7.7 14,8 15,1 21,5 20,34,01 i više 9,8 19,0 38,3 42,6 31,3

*) Hi-kvadrat ; * * ) H i-kvadrat

= 202,384, d f = 16; p = = 457,853; d f = 16; p

= 0,001; C = 0,359 = 0,001; C = 0,359

Rezultati iz Tabele 16 pokazuju da među gospodarstvima s većim brojem č la nova — po ljoprivrednika prevladavaju ona koja uzgajaju veći broj stoke. Tako u grupi gospodarstava bez po ljoprivrednika ili samo s jednim članom p o ljo p rivrednikom prevladavaju ona koja uzgajaju do 3,0 uvjetna grla, da bi u grupi s dva i više po ljoprivrednika prevladavala gospodarstva koja drže stočni fond veći od 3,0 uvjetna grla. Ovisnost veličine stočnog fonda i radne snage vidljiva je u oba tipa gospodarstava, s tim što mješovita gospodarstva drže manji broj stoke (čak i onda kada imaju jednak broj članova na gospodarstvu kao i p o ljo privredna domaćinstva). Slaba mehaniziranost radova u stočarstvu na seljačkom gospodarstvu č in i tu proizvodnju vrlo ovisnom o raspoloživoj radnoj snazi.

Da bismo još bolje oslikali ovisnost stočnog fonda i radne snage, analizirali smo odnos veličina stočnog fonda i om jer aktivn ih članova mješovitog domaćinstva prema osnovnim djelatnostima.

56

Tabela 17S točn i fond m ješovitih gospodarstava prema om jeru osnovnih

d je la tnosti aktivn ih članova domaćinstva

- u % gospodarstava

Broj uv je tn ih Samo poljo- Više po ljo - Jednako Više nepo- Samo ne-grla privrednic i Ijoprivre- Ijoprivred- po ljopri-

dnika nici dnika

Bez stoke 3,3 1,1 1,3 1,7 8,3Do 1,00 22,9 8,5 24,3 21,3 47,51,01 - 3,00 38,3 34,8 38,9 41,1 27,33,01 - 4,00 9,8 19,1 14,1 16,1 6,74,01 i više 25,7 36,5 21,4 19,8 10,2

Hi-kvadrat = 366,297; C = 0,4005

Najmanje stoke drže ona mješovita gospodarstva u ko jih su svi aktivn i po ljo p riv rednic i, odnosno ona koja su mješovita na osnovi m irovine ili drugih prim anja izdržavanih članova; to su prvenstveno staračka domaćinstva č iji su radni ka pacite ti v rlo reducirani, pa drže i najmanje stoke. Nadalje, najveći stočn i fond drže ona mješovita gospodarstva koja imaju više po ljoprivredn ih nego nepoljop rivrednih ak tivn ih članova (55,6% ovih gospodarstava drži više od 3,0 uvjetna grla). Što se b ro j a k tivn ih članova po ljoprivredn ika smanjuje u korist nepoljoprivrednih aktivn ih članova, to se i s točni fond gospodarstva postepeno smanjuje, tako da najmanje stoke uzgajaju mješovita domaćinstva u ko jim a su svi a k tivni nepo ljoprivrednic i.

Iz analiziranoga zak ljuču jem o da veličina stočnog fonda ostaje usko ovisna o raspoloživoj radnoj snazi na gospodarstvu.

Posjedovna s truk tu ra i korišten je zem ljišn ih površina m ješovitih gospodarstava

Zemljišne površine čine osnovni preduvjet po ljoprivredne proizvodnje, pa su zbog toga one oduvijek bile u centru pažnje po ljoprivredn ika . Odvajanjem di.- jela radnih kapaciteta domaćinstva od po ljoprivredne pro izvodnje, kod mješov itih se domaćinstava m ijenja odnos između raspoloživog rada i zem ljišta, m ijenja se ekonomska ovisnost domaćinstva i gospodarstva. Zbog toga nas ovdje posebno interesira kakvim zem ljišnim kapacitetim a raspolaže m ješovito gospodarstvo, i na kakav način ga ono koristi.

a) Prosječna veličina gospodarstva i posjedovna s truktu ra

Jugoslavensku po ljoprivredu karakteriz ira izuzetna usitn jenost zemljišnog posjeda seljačkog gospodarstva. 87)

Prema s ta tis tičk im podacima, prosječna velič ina gospodarstva u 1975. godini iznosi 4 ,38 hektara, pri čemu poljoprivredna gospodarstva im aju 5,09, a m ješovita 3,86 hektara. Naši su prosjeci doduše nešto niž i (za 3 do 7%), ali su odnosi između dva tipa gospodarstva, kao i odnosi u s tru k tu ri korištenja, p rib ližno jednaki.

Prosječna veličjna gospodarstva u 1900. godini iznosila je 8,0 ha, u 1931.g. 5,5 ha, u 1949.g. 4.7 ha, u 1960.g. 4.2 ha, te u 1969. g. 3,9 ha.

57

Tabela 18

Prosječna veličina i korištenje površina po ljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava

- u ha

Kategorija zem ljišta Poljoprivredna Mješovita Ukupno

Oranice i v rtovi 2,72 1,53 2,02Voćnjaci 0,18 0,15 0,16Vinogradi 0,10 0,09 0,10Livade 0,53 0,55 0,54

Ukupno obradivo zemljište 3,53 2,32 2,82

Trsti, bare i neplodno zemljište 0,31 0,23 0,26Šume 0,74 0,68 0,70

Ukupne površine 4,91 3,71 4,20

Neovisno o tom e da li se radi o s ta tis tičk im ili našim podacima, mješovita gospodarstva imaju u prosjeku za oko 24% manje ukupne površine od po ljoprivre dn ih gospodarstava. Skoro čitava ta razlika u ve lič in i otpada na obradive površine — koje su kod m ješovitih gospodarstava manje za 1,21 hektara ( ili za 34,3%) od istih površina poljoprivrednog gospodarstva. To su na jp roduktivn ije površine gospodarstva, te upravo iz te razlike proistječe niz proizvodno-ekonom skih razlika između ova dva tipa gospodarstva.Tabela 19

Posjedovna s truktu ra po ljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava

- % gospodarstava

Ve lič ina posjeda u ha Poljoprivredna Mješovita Ukupno

Do 1,00 q 5,4 20,4 14,31,01 - 3,00 27,0 35,5 32,03,01 - 5,00 28,5 20,2 23,65,01 - 7,00 17,8 9,5 12,97,01 - 9,00 10,7 5,4 7,59,01 - 11,0 5,7 3,8 4,611,0 i više 4,9 5,1 5,0

D istribucija gospodarstava prema ve lič in i zemljišnog posjeda ukazuje na prevladavajuće učešće m ješovitih gospodarstava u nižim posjedovnim kategorijama: čak svako peto mješovito gospodarstvo ima posjed manji od jednog hektara.

Posjede veličine od tr i hektara možemo u stanovitom smislu smatrati "g ran ičnom ve lič in o m " za oba tipa gospodarstava. Naime, do te veiičine u posjedovnoj s tru k tu ri prevladavaju mješovita gospodarstva ((55,9% svih gospodarstava toga tipa ), da bi iznad te veličine izrazito prevladavala gospodarstva po ljoprivre dnog tipa (67,6%). Treba, m eđutim , istaknuti da se i među najvećim gospodarstvima (većim od 9,01 hektara) nalazi značajan kontingent gospodarstava mješovitoga tipa. U to j kategoriji ona su tek nešto manje zastupljena (8,9%) od gospodarstava poljoprivrednog tipa (10,6%). To znači da i medu gospodarstvima s najvećim zem ljišnim površinama nalazimo podjednaku zastupljenost oba tipa gospodarstava.

Gledano po republikama i pokrajinama, najveća razlika u posjedovnoj s truktu ri ukupn ih zem ljišnih površina između poljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava uočljiva je u V o jvod in i, Hrvatskoj i M akedoniji, a najmanje u Kosovu; u Sloveniji zapažamo daleko najveću zastupljenost gospodarstava u višim posjedovnim

58

Tabe

la

20

Pos

jedo

vna

stru

ktur

a go

spod

arst

va

3 t" co oo oo co o' o ' oo' o ' in oo'

I čto oESP

p p o> io co co p cm' co' r^ ' cm' cjT o ''— CM CM *— '—

CD CM CM CM CO 00 00

*- CM «- CM

«— CO 00 CD O O O

O *3- 00 CM 00oo' oo' I"-' cm' o '

co co <—

TT CO IO _ p COco' »a-' cm' cm' oo' co' cm'«- CO CM * -

O O) (O IO O) M-

p _ r- CO lO CN 05io' co' co' cm' cm' cm

CO CO co oo <- o o

«- CO CM T-

■D O O O O O m ! O O O O O a , ™ O O O O O ^ « O O O O ;$ * O. O O O .8j ^ O O O O >3j > 0 co' lo' o ) «- ’> ™ o *** f'*.' o> «- ’> o. 0 co' co' r-~' oo <— > Q. O | | | | | ” '> O I I I I I ~ 5 O | | | | | ~o - ^ ^ ^ ^ ^ 5 .8 01,— o"5 o O O O O O / .S, O O O (O O O J O C0 O <3 po. Q «-' co' co' r>T 05'«- 2 O T-' co' co' r ' co'«- c/5 Q «-' co' lo' r>-’ 05 «-

Oo

grupama (47,6% gospodarstava posjeduje više od 7,0 ha, što je znatno iznad ju goslavenskog prosjeka, ko ji iznosi 17,2%), ali je i ovdje, kao i u ostalim repub likama i pokrajinama, veća zastupljenost m ješovitih gospodarstava u kategoriji do 3 ha, nego što je to slučaj kod po ljoprivrednih.

b) Obradive površine i n jihovo korištenje

Struktu ra gospodarstva prema ve lič in i obradivog zemljišta još bolje ukazuje na n jihovu opću usitnjenost. Tako čak 22,8% svih gospodarstava ima ispod jednog hektara, a čak 57,3% ispod 3 hektara obradiv ih površina. U prosjeku mješov itih gospodarstava imaju 2,32 ha obradiv ih površina, što je prema po ljoprivre dnim koja imaju 3,53 ha, za 1,21 ha obradiv ih površina manje. U ukupnim površinama posjeda, obradive površine poljoprivrednog gospodarstva čine 71,9%, a mješovitog tek 62,5%. Sve to ukazuje da m ješoviti t ip gospodarstva u prosjeku raspolaže manjim površinama, te da manje intenzivno koristi ukupno raspoložive površine.

Tabela 21S truktu ra po ljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava prema

ve lič in i obradivih površina

V e lič ina obradivih površina u ha

Poljoprivredna Mješovita U kupno

Do 1,001.01 - 3,003.01 - 5,005.01 - 8,008.01 i više

11.3 37,528.3 17,8

5,1

30,941,617,17,92,5

22,839,921,712,13,6

I u pogledu obradiv ih površina jasno se raz liku ju poljoprivredna i mješovita gospodarstva. Tako u kategoriji do 3,0 ha obradiv ih površina imamo 48,8% po ljo privrednih gospodarstava, a m ješovitih čak 72,5%. U višim kategorijama međutim izrazito prevladavaju poljoprivredna gospodarstva. Također se pokazuje da je diferencijacija po ljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava prema ve lič in i o- bradivih površina još izrazitija od diferencijacije gospodarstava prema ukupnoj ve lič in i posjeda.

Tabela 22Gospodarstva koja ne obraduju d io svojih obradivih površina

— % gospodarstva

Republike i Poljoprivredna Mješovita Ukupno

Bosna i Hercegovina 15,6 15,1 15,2Crna Gora 27,8 25,6 26,0Hrvatska 19,5 30,1 21,2Makedonija 17,2 28,8 23,6Slovenija 13,2 15,9 15,2Uža Srbija 13,3 12,0 12,7Vojvpdina 5,5 4.8 5,1Kosovo 8.7 11,0 9,7Jugoslavija 13,9 18,3 16,5

60

■ei 22 zapa?« se os č a * 16 5% tsrraživanir gospodarstava nije a m a đ o s ic rito s o i i t i m ju d 'v m pdm s itb . a među njim a prevladava tu gospodarske mtešoMiiDE im e tlfi.3% m ema 13,9%: ooijoprivTednih).

Ma<već u d ir gospodarstava tcoja ne otradu.iu dio svojih površina nalazimo u 2 m o 3 i r v —tmgiskD M a teoon iju a značajno je manja njinova zastuoljenos: u uzo 5 *o ii V o jvodm . Analiza no o o lta p r t rea nim rajonim a ookazute da najma- ne ta * v ir gosaođarstava nalazimo u ravn ičkom rajonu fE 9% ' v ie jj prdskom " .3 r% otanirskom ' 1 7 3 % a najviše u m editeranskom raionu 3 5 1%,

T te is t o ros io ti razmješta, u vei'tko se m je- poklaaa s oo javorr m argm ainir o ro izvo d n ir oo všrn a Maime u m edne’arskDTr ie Taion u poiave mješovitog hoe y s a x u s a e najveća a i m ami na ine su oo i.io o r »redne površine visoko z s tu - o ie n e "E te učešće m e s o v ii ir nospoda'stava koja naousraiu svote ooradive aovšm e ovdje najjače izraženo.

S u o r s a t ire ife ta v i^ t r to značajnu granu pro izvodnje na seljačkom gospodarstvu danas m nasm r tazacri da nema seoskog dvorišta u kojem u se ne uziaja ne*a vrsia s to te Z npc toga osmo se nešto opširn ije osvrnuli na rezudaie isrra- žuania tcoi se oonose na ovo značajno proizvođno-ekonom sko oniiježje isp ir-

a lAcupan stočni -fona

Samo m a i u r o a o s n a a a r s t a v a s t e g a 29% ' ne u z g a j a s t o k u to s l v e ć i n o m go- s a o a a ^ n e m j e s o v n p g t i p a . k o j a i n a č e u z g a ja m a n j e s t o t e n e g o p o i j o p ^ i t r e d n i t t r g o s n o d a r s n a . A t e o u z g a ^ j u s t o k u , m j e š o v i t a g o s p o d a r s t v a u većem o r o i u s L u č a te ua u z g a j a j u d o T r i u v j e t n a g r te S 2£ %

prema b ro ju u vjernih grla s to te

— % g o s p o d a r s t a v a

3 tOj uvjetnih Poljoprivredne Mješovita Ukupno

Bez so te 2,4 3 2 2 2D o l J B 1 1 JB 2 5 3 13,7191 - 3 9 0 3 1 JB 36,1 343331 — 4JE 1 6 2 13.4 143A S - . - vic 3 6 3 2 29 2B3

r jE , sm eđu ostalog, p ru o d n im prilikam a pod ruč ja ’vajviše darszis u planm skom , Drežuljkastom rajonu. Ca* 47,7%

s v it g ’s a id a s ta iB u p lan inskom i -479% u prežuijkasrom rajonu uzgaja više oc 2 9 uvjetna grla s to te , teti s točn i Tond u ravn ičkom ra jonu uzgaja -49.1% s v ir adspotarsxava. a u m edderarskom s t 27,7% gospottarstava. iz ovoga

a u P r e t e k o - p la n in s k o m

u značaju uzgoja s to te i ve lič ine s o č n o g uzgajaju veći b ro j s o t e od m ješovitih . S i-

61

zuzetkom mediteranskog područja , gdje stočarstvo ionako ima manji značaj, m ješovita gospodarstva pretežno uzgajaju s točni fond ko ji je manji od 3,0 uvjetn ih grla, dok po ljoprivredna pretežno raspolažu fondom ko ji je veći od 3,0 uvjetna grla stoke. Objašnjenje ovoj pojavi treba tra ž iti u tome što po ljoprivre dna gospodarstva raspolažu s više radne snage i većim površinama pod krm nim biljem nego mješovita gospodarstva. Najveći stočni fond nalazimo u p o ljo p rivrednim gospodarstvima ravničkog područja, gdje 43,8% gospodarstava uzgaja više od 4,0 uvjetna grla stoke, te u V o jvod in i gdje čak 49,2% gospodarstava uzgaja više od 4,0 uvjetna grla.

Velič ina stočnog fonda usko je ovisna o ve lič in i gospodarstva, odnosno o ve lič in i obradiv ih površina gospodarstva. Što gospodarstva raspolažu većim obrad iv im površinama, to u pravilu uzgajaju i više stoke, a to je podjednako v id ljivo i u po ljopriv redn ih i u m ješovitih gospodarstava. M eđutim , pri jednakoj ve lič in i obradiv ih površina, mješovita gospodarstva redovito drže manji stočni fond. To znači da na ve lič inu stočnog fonda m ješovitih gospodarstava, osim ve lič ine obradiv ih površina, u tječu i druga o b iljež ja koja p ro istječu iz socioprofesionalne orijentacije domaćinstva na m ješovitu ekonom iju .

b) S truktu ra stočnog fonda

S obz irom na s točni fond gospodarstava, svoju ćemo analizu ogran ič iti samo na najvažnije vrste stoke, t j. na goveda i svinje. Kako uočene karakteristike manje-više vrijede i za sve ostale vrste stoke na gospodarstvima, to smo iz analize izostavili inače veoma opsežne podatke o ostalim vrstama stoke.

Tabela 25

Poljoprivredna i m ješovita gospodarstva prema ukupnom bro ju goveda

— % gospodarstava

Ukupan bro j goveda Poljoprivredna Mješovita Ukupno

Bez goveda 15,7 26,4 22,01 12,3 16,3 14,72 - 3 36,1 32,3 33,94 i više 35,0 25,0 29,2

Razlike između analizirana dva tipa gospodarstava odmah se uočavaju: mješovita gospodarstva u odnosu na po ljoprivredna u znatno većem bro ju uopće ne drže goveda, a u znatno manjem bro ju raspolažu sa 4 i više goveda.

Ove se razlike pokazuju još više prema po ljoprivredn im rajonima. P o ljoprivredna gospodarstva redovito drže veći bro j goveda od m ješovitih u svim p o ljo p rivrednim rajonim a, a najviše goveda drže po ljoprivredna gospodarstva u p lan inskom rajonu, gdje ih skoro 50% uzgaja če tir i i više grla. Gledajući po repub likama i pokrajinam a, gospodarstva koja uzgajaju goveda najčešće su zastupljena u Kosovu, gdje samo 7,4% gospodarstava ne d rži goveda, a 65,2% po ljop rivre dn ih i 57,4% m ješovitih gospodarstava drži če tir i i više grla. Najveća stada i najnapredniji uzgoj goveda nalazimo u S loveniji, gdje 67,1% po ljoprivredn ih gospodarstava uzgaja č e tir i i više grla. Najm anji b ro j goveda nalazimo u ravni- čkom pod ruč ju , gdje samo 28,1% po ljoprivredn ih i 9,6% m ješovitih gospodarstava uzgaja če tir i i više goveda.

63

Razlike između analiziranih tipova gospodarstava najveće su kod grupe gospodarstava koja ne uzgajaju svinje (mješovita 27,1%, po ljoprivredna 39,5%), te u grupama gospodarstava koja drže više od 6 svinja (dvostruko manje m ješovitih nego po ljoprivredn ih gospodarstava).

Tabela 26

Poljoprivredna i mješovita gospodarstva prema ukupnom bro ju svinja

— % gospodarstava

Ukupan bro j svinja Poljoprivredna Mješovita Ukupno

Bez svinja 27,1 39,5 34,4Do 5 40,2 44,4 42,76 - 1 0 16,8 9,8 12,711 i više 15,9 6,3 10,2

Najveći bro j gospodarstava uzgaja svinje u ravničkom (75,7%) i brežuljkastom rajonu (75,2%), a daleko manje u planinskom (55,8%) i mediteranskom rajonu (39,1%). U mediteranskom i p laninskom rajonu rasprostranjen je tov jednoga do dva grla za vlastite potrebe domaćinstva, tako da u ovim rajonima i ne m ožemo govoriti o tržnom uzgoju svinja. Najveći broj svinja i tržnu proizvodnju nalazimo u po ljopriv redn ih gospodarstava ravničkog i brežuljkastog rajona. U svim slučajevima poljoprivredna gospodarstva češće u većem broju uzgajaju svinje negoli mješovita gospodarstva.

c) Radna stoka

lako mehanizacija dosta brzo prodire u seosko gospodarstvo, radna stoka ipak nije u potpunosti izgubila svoj značaj. To pogotovo vrijedi za manja gospodarstva u b rdov itim područjim a, s m alim parcelama na kojima se suvremena mehanizacija dosta r ije tko koris ti.

Tabela 27Poljoprivredna i mješovita gospodarstva prema bro ju radne stoke

— % gospodarstava

Broj radne stoke Poljoprivredna Mješovita Ukupno

Bez radne stoke 62,9 69,5 66,81 21,1 21,7 21,42 i više 15,9 8,8 11,7

Čak 66,8% svih gospodarstava ne drži radnu stoku. Poljoprivredna gospodarstva u većem bro ju drže radnu stoku, s tim što dvostruko veći broj ovih gospodarstava drži dva i više radnih grla negoli mješovita gospodarstva.

Najveći bro j gospodarstava s radnom stokom nalazimo u mediteranskom (48,2%) i p laninskom rajonu (37,8%), a znatno manje u ravničkom (37,8%) i u brežuljkastom rajonu (26,8%).

64

Dok u m editeranskom i planinskom rajonu prevladavaju gospodarstva s jednim radnim grlom (pretežno prteća stoka), u ravn ičkom rajonu prevladavaju gospodarstva s dva i više grla, jer je zbog konfiguracije terena i kvalitete tla ovdje

Tabela 28

Broj grla radne stoke u po ljoprivredn im i m ješovitim gospodarstvima prema po ljoprivredn im rajonima

— % gospodarstava

Broj grla radne stoke Ravnički Brežuljkasti Planinski Mediteranski

Poljoprivredna

Bez radne stoke 55,1 68,6 66,6 32,01 19,3 17,9 21,0 50,02 i više 25,6 13,4 12,5 18,0

MješovitaBez radne stoke 79,4 77,8 60,0 57,91 8,6 16,0 27,3 37,02 i više 12,0 6,2 12,7 5,1

šira prim jena stoke u zapregama. U svim rajonim a, kao i kod sve ostale stoke, po ljoprivredna gospodarstva u znatno većem bro ju drže radnu stoku nego m ješovita, što je i razum ljivo s obzirom da poljoprivredna gospodarstva posjeduju i veće obradive površine.

O prem ljenost gospodarstava suvremenim sredstvima rada

O prem ljenost gospodarstava sredstvima rada jedno je od osnovnih proizvodnih ob ilježja gospodarstva. Bez suvremenih sredstava rada nema moderne p ro izvodnje, pa i analiza oprem ljenosti gospodarstava tim sredstvima može poslužiti kao metoda ocjenjivanja stupnja transform acije trad ic ionalne u modernu p roizvodnju. lako nam je osnovni c ilj b io da u tv rd im o da li postoje razlike u oprem ljenosti po ljop riv redn ih i m ješovitih gospodarstava, istraživanja su ukazala i na neka opća obilježja oprem ljenosti seoskih gospodarstava.

a) Posjedovanje suvremenih sredstava rada

Naše sitno seljačko, trad ic iona lno gospodarstvo, unatrag dvadesetak godina karakteriz ira la su p rim itivna sredstva za obradu zem ljišta i druge gospodarske radove.88)Značajn ija o rijentacija na tržnu p ro izvodn ju , p r iliv novčanog dohotka u selo, te " l ib e ra ln ij i" odnos prema posjedovanju mehanizacije o tvo rili su šire mogućnosti opremanja gospodarstava suvremenim sredstvima rada.

Na gospodarstvo prvi dolazi tra k to r, kao univerzalan pogonski stroj ko ji nadoknađuje o tiš lu radnu snagu, te ko ji omogućava značajno smanjenje radne stoke na gospodarstvu i općenito olakšava teške gospodarske poslove, lako prvenstveno nabavljen da bi zam ijenio radnu snagu i olakšao poslove na gospodarstvu, tra k to r je om ogućio i p rim jenu niza suvremenih agro tehn ičk ih mjera, a što se odrazilo i na pro izvodne rezultate gospodarstva. M eđutim , posjedovanje tra k to ra je i znak prestiža, te njegova nabava u mnogome predstavlja znak društve-88 )Prema podacima popisa poljoprivrede 1969. godine, 44,2% gospodarstava imalo je plug, 1,3% gospodarstava imalo je traktorski plug, 1,5% ih je imalo traktor, 9,9% motore i elektromotore, a 2,8% ih je imalo kosačicu i si.

65

nog statusa u selu. Tek poslije trakto ra u selo postepeno prodire i druga specija lizirana oprema.

Tabela 29

Opremljenost gospodarstva suvremenim sredstvima rada— % gospodarstava

Vrste sredstava rada Poljoprivredna Mješovita Ukupno

T rak to r 17,6 10,0 13,3Prikolica 13,2 5.6 8,4K u ltiva to r 5.2 3,8 4,3Sijačica 5,1 2.1 3,5Kosilica 8.2 8,4 8,3Kom bajn 1,0 0,0 0.5Vrši lica 1,7 1,8 1,7Čekićar 28,2 14,6 20,4Kamion 0,6 0.6 0.6Kom bi 0,6 0.4 0,5Aparat za mužu 0,9 0.4 0,5Autom atska po jilica 1 ,8 . 1,8 1,8Autom atska hranilica 1,2 0,5 0,7

b j Oprem ljenost gospodarstva suvremenim sredstvima rada

Rezultati istraživanja pokazuju da su u nagloj mehanizaciji gospodarstava znatno više sudjelovala po ljoprivredna gospodarstva. Ona su u pravilu bolje opremljena svim obuhvaćenim gospodarskim strojevima negoli mješovita gospodarstva. Jed in i izuzetak č in i Slovenija gdje su mješovita gospodarstva bolje snabdjevena nekim osnovnim gospodarskim strojevima (trakto rom i kosilicom ).

U odnosu na mješovita, poljoprivredna su gospodarstva u prosjeku bolje opremljena trak to rom za 1,8 puta, p riko licom za 2,3 puta, ku ltiva to rim a za 1,4 i sijačicama za 2,4 puta. Sudeći prema ovim rezultatim a, poljoprivredna gospodarstva ulažu više u nabavu suvremene opreme, a to potvrđu je i analiza raspodjele dohotka i investicija u gospodarstvo.891 Ova činjenica dovodi u pitanje tezu prema ko jo j mješovita domaćinstva više ulažu u poljoprivredu, prelijevajući u nju d io nepoljoprivrednog dohotka domaćinstva.

U želji da na s in te tičk i način izrazimo oprem ljenost gospodarstva suvremenim sredstvima rada, konstru ira li smo zb irn i pokazatelj kojeg smo nazvali nivoom oprem ljenosti gospodarstava. 901

89)Detaljnije o tome vidjeti u poglavlju "Izvori i raspodjela prihoda u mješovitim domaćinstvi

Kao i kod analize oprem ljenosti po jed in im sredstvima rada, tako i kod nivoa oprem ljenosti - kao s in te tičkog pokazatelja - jasno proizlazi da su mješovita gospodarstva slabije snabdjevena suvremenim sredstvima rada od po ljoprivre dnih. Kao prvo, veći broj m ješovitih gospodarstava nema n iti jednog od nave-

Tabela 30N ivo oprem ljenosti po ljopriv redn ih i m ješovitih gospodarstava

— % gospodarstava

Rang oprem ljenosti Poljoprivredna Mješovita Ukupno

I (bez opreme) 61,0 72,7 67,9II 16,7 14,1 15,2III 6,4 4,3 5,2IV 11,6 6,8 8,8V 4,2 2,0 2,9

denih strojeva (72,7% prema 61,0% kod po ljoprivredn ih ). Nadalje, kod gospodarstava koja imaju neke od opažanih strojeva, među m ješovitim gospodarstvima u većoj m jeri prevladavaju ona koja su slabije oprem ljena nego što je to slučaj kod po ljop rivredn ih gospodarstava.

Oprem ljenost gospodarstva ovisna je, između ostalog, o pro izvodnoj s truk tu ri i p rirodn im uvjetim a proizvodnje. Stoga smo analiz irali oprem ljenost p o ljo p rivrednih i m ješovitih gospodarstava po po ljoprivredn im rajonima.

Tabela 31Oprem ljenost gospodarstava prema po ljoprivredn im rajonima

— % gospodarstava

Rang oprem ljenosti Ravnički Brežuljkasti Planinski Mediteranski

Poljoprivredna

I (bez opreme) 34,1 61,5 83,0 66,4II 27,0 17,5 6,1 13,3III 11,9 5,4 3,7 7,0IV 19,9 11,2 5,6 10,2V 7,1 4,4 1,6 3,1

Mješovita

I (bez opreme) 51,0 59,1 85,6 79,2II 35,5 13,3 5,5 10,6III 6,1 5,5 2,4 3,5IV 6,9 9,0 4,9 5,1V 0,5 3,2 1.6 1,6

Kao prvo, zapažamo da su seoska gospodarstva u ravn ičkom po ljoprivrednom rajonu najbolje oprem ljena. Od svih istraživanih gospodarstava, u ovom rajonu samo 43,1% gospodarstava nema oprem u, prema 65,5% u b rdov itom , 76,3% u m editeranskom i čak 84,4% u planinskom rajonu. Nadalje, unatoč uočenim regionalnim razlikama, u svim su rajonim a poljoprivredna gospodarstva bolje snabdijevena gospodarskim strojevim a od m ješovitih . Najveće razlike u nivou oprem ljenosti između tipova gospodarstava nalazimo u ravn ičkom rajonu, značajne su i u mediteranskom , osjetne su u brežuljkastom , a najmanje su u pla

67

ninskom rajonu. 91) Mogli bismo z a k lju č iti da unatoč općenito nižoj oprem ljenosti m ješovitog gospodarstva, razlike u nivou oprem ljenosti između dvaju t i pova veće su što je opći stupanj mehanizacije gospodarstva veći.

I kod po ljoprivredn ih i kod m ješovitih gospodarstava nivo oprem ljenosti suvremenim gospodarskim strojevima ovisi o ve lič in i obradivih površina, s tim što su pri jednakoj ve lič in i površina mješovita gospodarstva redovito slabije oprem ljena. To također vrijedi i za usporedbu velič ine stočnog fonda i n ivo oprem ljenosti. N ivo oprem ljenosti oba tipa gospodarstva ovisan je i o proizvodnim kapac ite tim a, te raste s tim kapacitetima, s tim što je pri jednakim kapacitetima kod m ješovitog tipa gospodarstva stupanj oprem ljenosti gospodarstva redovito niži.

c) Namjera opremanja gospodarstva

Uočene razlike na nivou oprem ljenosti sredstvima rada između m ješovitih i p o ljoprivredn ih gospodarstava, sudeći prema namjerama nabavke pojedinih sredstava reproducira t će se i u perspektivi.

Tabela 32

Namjera nabavke suvremenih sredstava rada

- % gospodarstava

Sredstva rada Poljoprivredna Mješovita Ukupno

T rak to r 5,0 3,8 4,1Prikolica 3,9 2,6 3,1K u ltiva to r 4,3 2,3 3,1Sijačica 4,2 2,4 3,1Kosilica 3,5 2,4 2,7Kom bajn 0,6 0,6 0,6Vrši lica 1.0 1.0 1,0Čekićar 3,2 1,8 2,4Kamion 0,4 0,2 0,3Kom bi 0,7 0.4 0,5Aparat za mužu 1,9 1,3 1,5Autom atska po jilica 2,4 1.8 2,1Autom atska hranilica 1,9 1.2 1,3

Općenito je v id ljivo da je interes seoskih gospodarstava još uvijek usmjeren prvenstveno na nabavku traktora, ku ltiva to ra i p riko lica, dakle na gospodarske strojeve ko ji imaju polivalentnu namjenu. Namjera nabavke specijaliziranih strojeva, iako prisutna, općenito je daleko manje zastupljena.

Interesantno je konstatira ti da i u S loveniji, gdje je stupanj oprem ljenosti gospodarstva najveći, nalazimo najveći bro j gospodarstava koja namjeravaju nabaviti tra k to r (10,2% po ljopriv redn ih i 5,3% m ješovitih), p riko licu (2,6% p o ljo p rivrednih i 5,3% m ješovitih), i ku ltiva to r (5,2% poljoprivredn ih i 5,7% mješovitih ). Istodobno ovdje bilježim o i najveći udio gospodarstva koja namjeravaju nabaviti aparat za mužu, automatsku po jilicu i hranilicu - dakle specijalizirane strojeve u stočarskoj p ro izvodnji. Unatoč tom e što su gospodarstva ovdje najbolje oprem ljena, izgleda da ne opada interes za da ljn jim opremanjem, u čemu prednjače poljoprivredna gospodarstva.

91)Na jedno poljoprivredno gospodarstvo bez opreme u Vojvodini dolazi 1,65 mješovitih go spodarstava bez opreme, u Hrvatskoj 1.21, u Bosni i Hercegovini 1,15, u Makedonci 1,11 i u Srbiji 1,13 mješovitih gospodarstava; jedino u Sloveniji i Kosovu imo više poljoprivrednih gospodarstava bez opreme nego mješovitih, tako da u Sloveniji na jedno mješovito gospoda rstvo bez opreme dolazi 1,27 poljoprivrednih, a u Kosovu 1,07 poljoprivrednih gospodar stava.

68

Zan im ljiv je rela tivno nizak interes gospodarstava u V o jvod in i za nabavu najraširenijih gospodarskih strojeva - trak to ra , p riko lice , ku ltivatora, sijačice. Nasup ro t ovome, naglašena je namjera nabave specijaliziranih strojeva u stočarstvu (aparat za mužu, automatska hranilica i po jilica ). Tako 7,9% po ljoprivrednih i 6,9% m ješovitih gospodarstava ima namjeru nabaviti neki od ovih strojeva. Izgleda da je došlo do stanovite saturacije osnovnim gospodarskim strojevima, što može b iti odraz razvijanja kooperacije u korištenju mehanizacije s društvenim sektorom.

Analiza je također pokazala da postoje značajne razlike u namjerama nabave gospodarske opreme po po ljoprivredn im rajonima. Sudeći prema najraširenijim i najtraženijim sredstvima - tra k to ru , p riko lic i, ku ltiva to ru i sijačici, najmanje strojeva namjeravaju nabaviti gospodarstva u ravn ičkom rajonu (5,0% gospodarstava), barem jedno od spom enutih sredstava namjerava nabaviti 6,2% gospodarstava u planinskom , 8,7% u m editeranskom i čak 9,9% u brežuljkastom rajonu. Značajno je da u svim rajonim a poljoprivredna gospodarstva u većoj mjeri izražavaju namjeru nabavljanja nove opreme nego što su tom e sklona mješovita gospodarstva.

d) Korišten je gospodarskih strojeva

Seoska gospodarstva u daleko većoj m jeri koriste suvremena sredstva rada u poljoprivred i nego što bi se to moglo za k lju č iti iz dosadašnje analize. Naime, velik bro j gospodarstava koris ti suvremenu mehanizaciju, a da je ne posjeduje. Raširena je, i sve se više širi, međuseljačka ispomoć u korišten ju mehanizacije, s tim da se ona naplaćuje b ilo u novcu, naturi ili radu. Pružanje usluge strojevima predstavlja poseban i raširen o b lik poduzetništva u seoskoj sredini, što č in i značajan izvor prihoda dom aćinstvim a koja te strojeve posjeduju. Usluge stro jevima predstavljaju značajan o b lik kooperacije s društvenim sektorom . Zbog toga smo u okv iru ovoga istraživanja traž ili in form acije o korišten ju trakto ra kao najznačajnijeg i najraširenijeg stroja u po ljoprivred i.

Tabela 33Posjedovanje i korištenje trakto ra

— % gospodarstava

Poljoprivredna Mješovita Ukupno

Posjeduje 17,6 10,0 13,3Ne posjeduje — ali ko ris ti 43,6 38,4 40,5Ne posjeduje — i ne koris ti 38,8 51,6 46,2

Rezultati istraživanja pokazuju da 53,8% svih gospodarstava (13,3% koja posjeduju i do 40,5% koja ne posjeduju ali koriste) koris ti tra k to r u p ro izvodnji na svome gospodarstvu, d o k čak 46,2% svih istraživanih gospodarstava nije ko ris tilo tra k to r. Nadalje, po ljoprivredna gospodarstva u većoj m jeri koriste tra k to r - iako ga ne posjeduju (43,6% ), negoli m ješovita (38,4% ), tako da je znatno manje po ljop riv redn ih gospodarstava koja u svojoj p ro izvodn ji uopće ne koriste t ra k to r (38,8%) nego što je to slučaj sa m ješovitim a (51,6%). Na prim jeru korištenja trak to ra kao osnovnog i univerzalnog sredstva rada na gospodarstvu, još bismo jednom m ogli za k lju č iti da je proizvodnja na po ljoprivrednom gospodarstvu u većoj m jeri mehanizirana negoli na m ješovitom , a to je jedan od zna

69

čajn ih tehničko-ekonom skih izvorišnih razlika između poljoprivrednog i mješovitog tipa gospodarstva.

Tabela 34

Posjedovanje i korištenje trakto ra u po ljoprivredn im i m ješovitim gospodarstvima - po rajonima

___________________________________ - % gospodarstava

Ravnički Brežuljkasti Planinski Mediteranski

Poljoprivredna

Posjeduju 28,7 17,3 8,5 16,4Ne posjeduju —ali koriste 46,3 51,0 29,4 25,8Ne posjeduju -ali i ne koriste 25,0 31,7 62,1 57,8Mješovita

Posjeduju 8,7 14,0 7,0 7,9Ne posjeduju -ali koriste 61,0 45,9 28,6 17,1Ne posjeduju —ali i ne koriste 30,3 40,1 64,4 75,0

Proizvodni kapacite ti gospodarstva

S lično kao i kod posjedovanja, tra k to r se najviše koristi u ravničkom , manje u brežuljkastom i mediteranskom, a najmanje u planinskom rajonu. No, bez obzira na regionalne razlike u stupnju mehanizacije i korištenju traktora, u svim rajonim a je veći broj m ješovitih gospodarstava koja n iti posjeduju n iti koriste tra k to r, negoli po ljoprivredn ih . Dalje, što je opći nivo oprem ljenosti gospodarstva veći, to su i razlike između poljoprivrednog i m ješovitog tipa domaćinstva veće. Te razlike najviše nalazimo u ravn ičkom , pa brežuljkastom i mediteranskom, da bi se u planinskom rajonu one p ra k tičk i izgubile. U tom rajonu čak dvije trećine gospodarstava (po ljoprivredn ih i m ješovitih) n iti posjeduje, a n iti ko ris ti tra k to r na svome gospodarstvu.

U prethodnim smo dionicama pojedinačno analizirali različ ita proizvodna ob ilježja gospodarstva te razlike koje postoje između m ješovitih i poljoprivrednih gospodarstava. Uz sve korisne inform acije koje smo dob ili, iz takvih parcijalnih analiza i usporedbi, ipak se pokazala potreba da se svi istraživani proizvodni kapaciteti obuhvate jednim s in te tičk im pokazateljem te na taj način stvori osnova za izvlačenje kom pleksnijih zaključaka o rezultatim a istraživanja što se odnose na proizvodno-ekonomska obilježja gospodarstva.

70

Za ove je potrebe konstruiran poseban s in te tičk i pokazatelj, kojega smo nazvali pro izvodn im kapacitetom gospodarstva. Ovaj smo pokazatelj fo rm ira li iz če tiri najvažnija obilježja gospodarstva: 1 . velič ine obradivih površina, 2. stočnog fonda na gospodarstvu, 3. posjedovanje suvremenih gospodarskih zgrada, i 4. n ivoom oprem ljenosti gospodarstva suvremenom opremom. Sistemom bodovanja921 č e tir iju navedenih obilježja dobiveno je više grupa gospodarstava s ra z lič itim brojem bodova. Sva su istraživanja gospodarstva prema broju bodova razvrstana u pet grupa: I — do 6 bodova, II — 7 - 8 bodova, III — 9 - 1 0 bodova, IV — 11 — 12 bodova, te V — 13 i više bodova. Ove grupe u stanovitom smislu predstavljaju ve lič inu pro izvodn ih kapaciteta; zato ćemo ih u tabelama tako i obilježavati, a u tekstu i nekim sumarnim tabelama kva lific ira t ćemo ih kao "n is k e ", "v iso ke " i si. 931

Iznesenim sistemom bodovanja i arb itra rn im razvrstavanjem gospodarstava u karakteristične grupe pokušali smo u jednom jedinom izrazu s in te tiz ira ti vrlo složen pojam "p ro izvodn i kapacitet gospodarstva". Nedostaje cije li niz elemenata i istraživanja da bismo stvarno m ogli govoriti o p ro izvodnim kapacitetima kao jedinstvenom pokazatelju. Zbog toga ovdje uvjetno govorim o o proizvodnim kapacitetim a, s osnovnim ciljem da istaknemo neke proizvodne raz lič itosti dvaju tipova domaćinstava.

a) P ro izvodn i kapac ite ti p o ljop riv redn ih i m ješovitih domaćinstava

Osnovna d is tr ib u c ija istraživanih gospodarstava pokazuje da se oko dvije tre ć ine svih gospodarstava grupira među ona s niskim pro izvodnim kapacitetom (I i I I) ; nešto manje od jedne petine grupira ih se u srednji, a isto ih se to lik o g rup ira oko viših pro izvodn ih kapaciteta (IV i V ) ,š to možemo smatrati (m jereno elementima koje obuhvaća naš indeks) realnom d is tribuc ijom .

Tabela 35Proizvodni kapaciteti gospodarstva

— % gospodarstava

Proizvodni kapaciteti Poljoprivredna Mješovita Ukupno

I 15,5 34,9 27,0II 35,9 36,6 36,3III 20,5 14,9 17,2IV 15,0 7,7 10,7V 13,1 5,8 0,8

92)Sistem bodovanja bio je slijedeći: a) veličina obradivih površina: bez obradivih površina -0 bodova, do 1 ha — 1 1 - 3 ha — 2 boda, 3 - 5 ha — 3 boda, 5 - 8 ha -- 4 boda, 8 ha i više - 5 bodova, b) broi m jeinih grla stoke: bez uvjetnih grla stoke - 0 bodova, do 1 uvje tno grlo 1 bod, 1—4 grla— 2 boda, 4 - 6 grla — 3 boda, 6 —8 grla — 4 boda, 8 i više grla — 5 bodova, c) moderne gospodarske zgrade: bez promatranih gospodarskih zgrada - 1 bod, modernim svinjcem. modernim peradarnikom, silosom ili stakleni kom — 2 boda, s modernom stajom za krupnu stoku i modernim svinjcem ili modernim peradarnikom, sa silosom i staklenikom (plastenikom) - 3 boda. s modernom stajom za krupnu stoku, modernim svinjcem i modernim peradarnikom 4 boda; d) nivo opremljenosti gospodarstva suvremenom opremom: bez opreme - 1 bod, II grupa — 2 boda, III - 3 boda. IV — 4 boda1 V grupa — 5 bodova.93)Atribute "nizak" i "visok" i si. uvjetno koristimo da bismo formirane grupe međusobno mogli razlikovati, a ne kao kvantitativan izraz njihovih stvarnih kapaciteta.

71

Distribucija dvaju tipova gospodarstava ukazuje na značajne razlike koje postoje u n jihov im proizvodnim kapacitetima. D ok medu najnižim proizvodnim kapac ite tim a (I, II) . nalazimo samo šestinu po ljopriv redn ih , u istoj se grupi nalazi čak trećina svih istraživanih m ješovitih gospodarstava. Razlike u zastupljenosti nalazimo i u grupi srednjih ( I I I ) , da bi još o č itije bile u grupi viših (IV , V) kapaciteta (28,1% po ljoprivredn ih i tek 13,5% m ješovitih). O č ito je da među m ješovitima u većoj m jeri prevladavaju gospodarstva s nižim proizvodnim kapacite tim a nego što je to slučaj s po ljoprivredn im gospodarstvima. To uostalom proizlazi i iz p re thodnih parcija ln ih analiza. Treba, m eđutim , vod iti računa o č in jen ic i da medu m ješovitima ima i onih koja posjeduju daleko veće proizvodne kapacitete od m nogih po ljoprivredn ih gospodarstava, te da ona - s obzirom na brojnost m ješovitih gospodarstava — predstavljaju značajne proizvodne kapacitete u privatnom sektoru proizvodnje.

Promatrano po republikam a i pokrajinam a razlike u proizvodnim kapacitetim a između po ljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava ra z lič ito su naglašene. No, najveće se razlike zapažaju u V o jvod in i, što je i razum ljivo s obzirom da je ona izrazito ravničko područje. U grupama s najnižim proizvodnim kapacitetom nalazimo samo če tv rtinu po ljoprivredn ih prema čak po lovin i m ješovitih gospodarstava. Među gospodarstvima s višim proizvodnim kapacitetima nalazim o više od polovine po ljoprivredn ih te samo sedminu m ješovitih gospodarstava. Ovdje u izrazitom po ljoprivrednom područ ju najjače je naglašena d ife rencijacija prema proizvodnim kapacitetim a poljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava.

Najmanje razlike u pogledu pro izvodnih kapaciteta nalazimo u Sloveniji i Kosovu. M eđutim , prib ližna podudarnost u p ro izvodnim kapacitetima između dvaju tipova gospodarstava u S loveniji fo rm ira se na vrlo visokoj razini kapaciteta. Samo prib ližno jedna trećina gospodarstava oba tipa ima niže proizvodne kapac itete, prema oko po lov in i gospodarstava oba tipa s višim proizvodnim kapacite tim a. Nasuprot tom e, u Kosovu se oko tr i če tvrtine gospodarstava oba tipa grupira u niž im kapacitetima, prema tek oko desetine onih oko viših kapaciteta. M ogli bismo kazati da u Kosovu još nije došla do izražaja diferencijacija tipova gospodarstava prema n jihov im pro izvodnim kapacitetima. "M ješovita ekonom ija " nije još imala utjecaja na izmjenu pro izvodnih kapaciteta ranijih p o ljopriv redn ih gospodarstava. S lična je situacija i u S loveniji, s tom razlikom što su proizvodni kapaciteti oba tipa domaćinstava form irana na daleko višem nivou. Objašnjenje tom slučaju treba traž iti u čitavom spletu okolnosti među kojim a su najveću ulogu svakako odigra li: visok stupanj ukupnog privrednog razvoja, prostorna disperzija tog razvoja, te agrarna po litika aktivn ije o rijen tira na na razvoj seoskog gospodarstva.

Z ak ljučno još jednom ponavljamo da se - b ilo po pojedinačnom b ilo po sintetič k o m pokazatelju - mješovita gospodarstva razliku ju od po ljoprivredn ih po nižim pro izvodnim kapacitetima. Ona u prosjeku imaju manje obradivog zem ljišta, manje stoke i slabije su oprem ljene od po ljoprivredn ih gospodarstava. Stupanj njihove diferencijacije ra z lič it i je od područja do područja, i ovisan je o ob ilježjim a uopće razvijenosti područja. Drugo, mješovita gospodarstva su se

72

međusobno diferencirala pa, kao i po ljoprivredna, ne čine jedan homogeni tip . lako prevladavaju ona s nižim kapacitetima među njim a nailazimo i na gospodarstva s visokim pro izvodnim kapacitetom . S obzirom na raširenost m ješovite po ljoprivrede ova gospodarstva raspolažu značajnim kapacitetima naše po ljo privredne proizvodnje.

b) P ro izvodni kapacite ti gospodarstva i obilježja domaćinstva

Kao i kod parcija ln ih analiza, ovdje ćemo pokušati analizirati ovisnost istraživanih obilježja domaćinstva i p ro izvodnih kapaciteta n jihov ih gospodarstava.

Tabela 37

Proizvodni kapaciteti gospodarstva prema broju članova domaćinstva ko jim a je osnovna djela tnost rad na gospodarstvu

- % gospodarstava

Proizvodni Broi članova - osnovna djelatnost na gospodarstvukapaciteti Be* takvih 1 2 3 4 i više

r r annua

Sva gospodarstva N iži 84,4 72,0 50,7 46,0 39,2Viši 7,5 12,6 26,1 34,0 36,7PoljoprivrednaNiži 68,0 67,7 48,0 43,9 33,9Viši 22,2 15,6 28,3 38,0 41,4MješovitaN iži 86,0 73,9 55,0 50,0 44,7Viši 6,1 11.5 22,7 27,8 23,5

Rezultati pokazuju da su pro izvodni kapaciteti gospodarstva usko korelirani s raspoloživom radnom snagom na gospodarstvu, a najniži su kod gospodarstava u č ijim domaćinstvima nema članova kojim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu, te u onima koja imaju samo jednog takvog člana. Porastom raspoložive radne snage na gospodarstvu rastu i njegovi proizvodni kapaciteti. Radna snaga predstavlja jedan od b itn ih ko ns titu tivn ih fakto ra ukupnih proizvodnih kapaciteta gospodarstva.

Međusobna uvjetovanost radne snage čija je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu i pro izvodnih kapaciteta gospodarstva v id ljiva je u oba tipa gospodarstava, s tim što je jače izražena u grupi m ješovitih. Pri jednakom broju članova ko jim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu, među m ješovitim gospodarstvima redovito nalazimo veći udio gospodarstava s nižim proizvodnim kapac ite tim a (I, II) , nego je to slučaj kod po ljoprivredn ih . Znači da unatoč nesum njivom značaju radne snage ko jo j je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu, na učestaliju pojavu niž ih kapaciteta kod m ješovitih gospodarstava utječu i drugi fa k to ri što proizlaze iz "m ješovite ekonom ije " ovoga tipa domaćinstva.

Zavisnost pro izvodnih kapaciteta o radnoj snazi na gospodarstvu v id ljiva je i kada uspoređujemo kapacitete i om jer aktivn ih članova po djelatnostim a u m ješovitom domaćinstvu.

74

Najveće proizvodne kapacitete gospodarstva nalazimo u grupi m ješovitih domaćinstava kod ko jih među aktivn im članovima prevladavaju po ljoprivredn ic i. Iza ove slijedi grupa u čijem su domaćinstvu svi aktivn i po ljoprivredn ic i. Prema djelatnosti aktivn ih članova ova bi domaćinstva trebala b iti poljoprivredna; ona m eđutim , ostvaruju nepoljoprivredni dohodak, a nosilac toga dohotka (pretežno um irov ljen ik) aktivno radi na gospodarstvu. Prema radnoj angažiranosti a k t ivnih ova su domaćinstva poljoprivredna, pa se i odvajaju od ostalih grupa mješov itih domaćinstava s nešto većim pro izvodnim kapacitetima svojih gospodarstava. Nadalje, u slijedećim grupama kako opada udio po ljopriv redn ika na račun nepoljoprivrednika, tako u sve većoj m jeri prevladavaju gospodarstva s nižim pro izvodnim kapacitetima. Što je m ješovito dom aćinstvo kroz profesionalnu

Tabela 38Proizvodni kapaciteti gospodarstva prema om jeru d je la tnosti aktivn ih

članova u m ješovitom dom aćinstvu— % gospodarstava

Proizvodni Samo po ljo - Više po ljo- podjednako Više " ^ ^ p o l j o p d v m -kapaciteti privrednic i privrednika privrednika M uijupnvie

dmci

I 29,6 16,9 33,1 31,4 58,7II 42,3 38,8 37,5 42,2 26,4III 14,1 20,9 15,3 15,4 8,7IV 6,6 12,9 7,8 6,6 4,5V 7,5 10,5 6,3 4,4 1,6

H i-kvadrat = 242,53; d f = 16; p = 0,001; C =0,357

opredije ljenost aktivn ih članova više o rije n tira n u na nepoljoprivrednu djelatnost, to u pravilu raspolaže gospodarstvom niž ih pro izvodn ih kapaciteta. I s ovog aspekta proiz lazi da su pro izvodni kapaciteti gospodarstva najuže vezani uz raspoloživu poljoprivrednu radnu snagu.

Napuštanje po ljoprivrede je široko prisutna pojava koja p rati čitav naš poslijera tn i društveni i ekonom ski razvoj. D ok je u prvim fazama pad poljoprivredne radne snage bio prouzrokovan odlaskom odraslih po ljoprivredn ika , u kasnijim se fazama on oč itovao kroz odlazak om ladine koja se u sve većoj m jeri profesionalno o rijen tira la prema nepo ljoprivrednoj d je la tnosti. U selu je danas sve manje om ladine — potenc ija ln ih nasljednika na gospodarstvu. Kao posljedica toga odljeva i smanjenog interesa om ladine da ostane na gospodarstvu i nastavi i proširi p ro izvodn ju , javlja se sve o č itija tendencija napuštanja proizvodnje. Upravo zbog toga nas je interesiralo u ko liko j su m jeri p ro izvodni kapaciteti ovisni o tendencijama socijalne i ekonomske reprodukcije gospodarstva.951

Redoslijed m odalite ta nasljeđivanja, kako je prikazan u Tabeli 39 može se smatrati kon tinuum om u kojem je poče tn i m oda lite t "p o ljo p riv re d n ik u domać ins tvu " na jb liž i gospodarstvu: on aktivno radi na gospodarstvu i to mu je osnovna d jelatnost, te se može pre tpostaviti da je u najvećoj m jeri zainteresiran za razvoj gospodarstva; on je zapravo na jb liž i gospodarstvu. Slijedeći potencija lni nasljednik jest nepo ljoprivredn ik u dom aćinstvu: njegova osnovna djelatnost je rad izvan gospodarstva, ali se može pre tpostaviti da učestvuje i u radovima

95)Detaljnije o tome vidjeti u poglavljima o socijalnoj i ekonomskoj reprodukciji mješovitih domaćinstava odnosno gospodarstava.

75

na gospodarstvu te da ima d irektne koris ti od gospodarstva, a kao potencija lni nasljednik zainteresiran je za rezultate i razvoj gospodarstva. Na sličan se način moze obraz lož iti smanjena zainteresiranost i sudjelovanje u razvoju gospodarstva svakoga slijedećeg m odaliteta nasljeđivanja.

Tabela 39Proizvodni kapaciteti po ljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava prema

socijalnoj reprodukciji gospodarstva

% gospodarstava

Proizvodnikapaciteti poljoprivre

dnik u domaćinstvu

Potencija ln i muški nasljednik nepoljoprivre- izdržavani član izvan domaći dmk u doma- u domaćinstvu nstva

ćinstvu

nema potencijalnog muškog naslje

dnika

Poljoprivredna *

I 9,8 22,2 14,3 22,4 20,9II 34,7 38,9 46,7 41,4 38,8III 21,6 22,2 23,8 21,1 17,3IV 16,4 16,7 6,7 9,5 12,2V 17,6 0,0 8,6 5,6 10,6

Mješovita *

I 20,9 23,9 42,2 44,9 56,3II 34,4 39,8 37,3 38,5 27,3III 20,6 19,6 11,8 10,9 7,8IV 11,1 10,0 6,9 3,2 3,9V 13,0 6,7 2,0 2,6 4,7

* H i-kvadrat = 61,464; d f = 16; p = 0,001; C = 0,281 * * Hi-kvadrat = 121,008; d f = 16; p = 0,001; C = 0,328

Kao što se moglo oček iva ti, rezu lta ti istraživanja pokazuju da postoji vrlo prisna veza između pro izvodnih kapaciteta i socijalne reprodukcije gospodarstva. Posebno je to v id ljivo kod mješovitog tipa gospodarstva, gdje postepenim udaljavanjem potencija lnog muškog nasljednika od gospodarstva gotovo pravilno raste udio gospodarstava s niskim pro izvodnim kapacitetom, a opada udio onih s visokim pro izvodnim kapacitetom (IV , V ). U grupi po ljoprivredn ih gospodarstava ta je povezanost manje naglašena. Treba m eđutim istaknuti razlike između grupe u ko jo j je potencija ln i nasljednik po ljoprivredn ik , i one u ko jo j je ne- p o ljoprivredn ik . V id ljivo je da se grupa s nasljednikom -poljoprivredn ikom o- dvaja od slijedeće i svih ostalih m odalite ta s manjima udjelom gospodastava s niskim , i većim udjelom s višim proizvodnim kapacitetima (IV , V ). Možemo na kraju kazati da su proizvodni kapaciteti gospodarstva uvjetovani i tipom socijalne reprodukcije gospodarstava. Što je potencija ln i nasljednik bliž i gospodarstvu, to je i reprodukcija gospodarstva izvjesnija, pa je i udio gospodarstva s višim proizvodnim kapacitetom veći.

Istraživajući neka obilježja ekonomske reprodukcije gospodarstava sva smo gospodarstva svrstali u tr i osnovne grupe: progresivna — ona koja povećavaju svoje proizvodne kapacitete; stagnantna — koja ne povećavaju n iti smanjuju proizvodne kapacitete; regresivna — koja smanjuju proizvodne kapacitete svojih gospodarstava. Uz ove tr i osnovne, fo rm ira li smo i dvije prelazne grupe - s tendencijom progresije — regresije, konstitu ira jući tako jedan niz na kojemu su

76

smještena sva istraživana gospodarstva prema tome da li i ko liko povećavaju odnosno smanjuju svoje proizvodne kapacitete.

Tabela 40

Proizvodni kapaciteti po ljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava prema tipov im a ekonomske reprodukcije gospodarstava

— % gospodarstava

Proizvodni T ipov i ekonomske reprodukcije gospodarstavakapacitet progresivna tendencija stagnantna tendencija regresivna

progresije stagnacije

Poljoprivredna*

I 2,3 2,0 19,3 25,8 35,9II 15,9 21,1 42,1 42,8 41,0III 13,6 21,5 20,9 19,6 15,4IV 27,3 23,7 11,8 7,7 7,7V 40,9 31,7 5,9 4,1 0,0

M ješovita**

I 2,6 11,7 41,9 40,1 37,5II 21,1 30,4 38,1 39,2 40,6III 7,9 22,5 13,1 13,5 12,5IV 21,1 17,1 5,0 5,1 9,4V 47,4 18,3 1,9 2,1 0,0

*) H i-kvadrat = 381,557; d f = 16; p = 0,001; C = 0,508 * •) H i-kvadrat = 524,933; d f = 16; p = 0,001; C = 0,499

Zanim alo nas je također da li je i u k o liko j m jeri ekonomska reprodukcija gospodarstva povezana s njegovim pro izvodnim kapacitetom . Već prvi uvid u iznesene rezultate upućuje nas na izuzetno usku ovisnost između tendencija ekonomske reprodukcije i pro izvodn ih kapaciteta. U grupi progresivnih gospodarstava (on ih ko ji pokazuju izrazite tendencije povećanja pro izvodn ih kapaciteta) nalazimo najveći ud io gospodarstava s višim ( IV , V) kapacitetim a (68,2% kod po ljoprivredn ih i 68,5% kod m ješovitih). U dio gospodarstava s n iž im (I, II) kapacitetim a kod ovoga tipa reprodukcije najm anji je — samo 18,2% kod p o ljo p rivrednih i 23,7% kod m ješovitih. Idući od izrazito progresivnog tipa reprodukcije, preko tipa ko ji pokazuje samo neke tendencije progresije, do izrazito regresivnog tipa, pravilno opada udio gospodarstava s višim i raste udio gospodarstava s n iž im pro izvodn im kapacitetom . Tako u regresivnom tip u reprodukcije nalazim o najveći udio on ih ko ji imaju niske (I, II) kapacitete (76,9% poljoprivredn ih i 78,1% m ješovitih) i najm anji udio s v:sokim kapacitetom (IV , V ).

Rezultati pokazuju da se istraživana gospodarstva po la riz ira ju oko dva krajnja osnovna tip a : prvo, progresivna — ona koja povećavaju svoje obradive površine, s točn i fond i investiraju u opremu i ob jekte na gospodarstvu, i među kojim a prevladavaju gospodarstva s višim pro izvodnim kapacitetim a (prema tome mogli bismo kazati da ekonom ski jača gospodarstva u većoj m jeri pokazuju tendencije okrupnjavanja i m odern izacije); drugo, regresivna gospodarstva — ona koja sman ju ju obradive površine i s točn i fond te ne ulažu u m odernizaciju i među kojima prevladavaju gospodarstva s n iž im pro izvodnim kapacitetim a (znači da ekonomski slabija gospodarstva u većoj m jeri napuštaju po ljoprivrednu proizvodnju na gospodarstvu). Između ove dvije krajnje grupe nalaze se tzv. stagnantna gospodarstva — koja ne smanjuju svoje kapacitete, a n iti pokazuju tendenciju n jihova povećanja. Ova su gospodarstva na jbro jn ija i obuhvaćaju 57,9% svih p o ljo privrednih i 67,4% svih m ješovitih gospodarstava. S obzirom da i u ovom tipu

77

prevladavaju gospodarstva s nižim proizvodnim kapacitetima (61,3% kod p o ljo privrednih i 80,0% kod m ješovitih), analogno ponašanju kra jn jih tipova možemo pretpostaviti da će i ova gospodarstva u jednom dužem razdoblju degradirati. No, bez obzira na h ip o te tičko ponašanje ovoga tipa, možemo općenito kazati da gospodarstva s većim proizvodnim kapacitetom u većoj m jeri pokazuju tendenciju daljnjeg povećanja svojih kapaciteta, nasuprot onima s niskim kapac ite tom koja u većoj m jeri pokazuju tendenciju napuštanja i onako malih pro izvorn ih kapaciteta. Znači da smo svjedoci opće tendencije prestruktu rira nja seoskog gospodarstva, u ko jo j ekonomski jača gospodarstva povećavaju svoje kapacitete na račun ekonom ski slabijih koja postepeno napuštaju svoje proizvodne kapacitete.

Opisane su tendencije manje-više podjednako prisutne i u po ljoprivredn ih i u m ješovitih gospodarstava. Među m ješovitim gospodarstvima u većoj su mjeri zastupljena gospodarstva s nižim pro izvodnim kapacitetima, pa im je i d is tr ibucija nešto raz lič itija , što n iu ko liko ne m ijenja navedene odnose između p ro izvodnih kapaciteta i tendencije ekonomske reprodukcije.

EKO N O M SKA R EPRO DUKCIJA M JEŠO VITIH GOSPODARSTAVA

Na osnovi analize p ro izvodnih obilježja po ljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava iz p re thodnih poglavlja b ilo je moguće zak ljuč iva ti više o stanju, a manje0 perspektivama razvoja ispitivanih gospodarstava. Istina, neki pokazatelji (kao npr. prom jene pojed in ih obilježja p ro izvodnih kapaciteta) davali su osnovu i za takvo zaključivanje, ali ipak samo parcijalno.

Za pouzdanije zaključivanje o tendencijama proizvodno-ekonomske reprodukcije gospodarstva b ilo je neophodno prethodno odred iti relevantne pokazatelje. Na žalost, na neke važnije pokazatelje nismo mogli računati, jer ih u našim i- straživanjima nismo obuhvatili, n it i je to b ilo ob jektivno moguće (npr. pro izvodnja i proizvodnost rada). Preostalo je dakle da model izgradimo na bazi dviju grupa pokazatelja p rikup ljen ih našim istraživanjem, i to :

1 .pokaza te ljim a o p ro izvodn im kapacitetim a gospodarstva, gdje smo obuhvatili:a) kretanje (smanjenje ili povećanje) broja stoke u posljednje tr i godine

(1 9 7 3 -1 9 7 5 .),b) kretanje (smanjenje ili povećanje) površina pod glavnim kulturam a u po

sljednje tr i godine (1973—1975.);

2. pokazate ljim a o investicijama u gospodarstvo u posljednje dvije godine (1 9 7 4 .-1 9 7 5 .)

Na osnovi analize spom enutih pokazatelja fo rm ira li smo tr i modela reprodukcije ind iv idua ln ih gospodarstava: 1 . progresija, unutar koje smo razlikovali dva podtipa — prvi, izrazita progresija, i drugi, tendencija progresije; 2. stagnacija i3 . regresija, unutar koje smo razlikovali dva podtipa — prvi, izrazita regresija, i drugi, tendencija regresije.Kao progresivna gospodarstva fo rm ira li smo ona na kojim a su u promatranom razdoblju vršene neke investicije u c ilju unapređivanja proizvodnje (kupovina zem ljiš ta , po ljoprivredn ih mašina i sprava, nabava radne i prip lodne stoke, pod ignuti dugogodišnji nasadi, izgrađene ili adaptirane gospodarske zgrade i si.). Unutar ovoga tipa razliku jem o dva podtipa: p rv i.s izrazitom progresijom gospo

78

darstva kod ko jih je — osim izvršenih investicija u prom atranom razdoblju - došlo do povećanja površina pod glavnim kulturam a i povećanja stočnog fonda, te drugi, s tendencijom progresije kod ko jih je - osim izvršenih investicija u prom atranom razdoblju — došlo do povećanja ili površina pod glavnim ku ltu ra ma, ili do povećanja stočnog fonda.

Kao stagnantna form irana su ona gospodarstva na kojim a u prom atranom razdoblju nisu vršene investicije i nema prom jena u površinama pod glavnim ku lturam a i stočnom fondu, ili je došlo do takv ih prom jena koje su vodile poveća-

Tabela 41

S in o p tičk i pregled modela reprodukcije ind iv idua ln ih gospodarstava

T ipovi ekonomske reprodukcije Investicije u gospodarstvo

Površine . . glavnih f o c ™ ku ltu ra fond

1 . Progresivna- s izrazitom progresijom- s tendencijom progresije

investirainvestira

povećava povećava povećava ili površine glavnih ku ltu ra ili s točn i fond

2. Stagnantna ne investira nema prom jene, ili povećava površine a smanjuje fond ( i / i l i obrnu to )

3. Regresivna

- s tendencijom regresije ne investira smanjuje ili površine glavnih ku ltu ra ili s točn i fond

— s izrazitom regresijom ne investira smanjuje smanjuje

nju jedne, ali istovremeno smanjenju i druge proizvodne kom ponente.

Za regresivna gospodarstva ka rakte ris tično je da nisu vršila investicijske zahvate. U nutar regresivnih gospodarstava također razliku jem o dva podtipa: prvi čine gospodarstva s tendencijom regresije koja u prom atranom razdoblju nisu investirala, a smanjuju jednu od p rom atranih pro izvodn ih kom ponenti (površine pod glavnim ku lturam a ili s točn i fo n d ); drugi p od tip iz raz ito regresivnih gospodarstva kod ko jih , pored odsustva investicija, nalazimo da slabe obje promatrane proizvodne kom ponente.

Na taj smo način proces progresije (regresije) gospodarstava pokušali postaviti kao jedan kon tinuum unutar kojeg na jednom polu nalazimo gospodarstva s izrazitom progresijom , a na drugom polu gospodarstva s izrazitom regresijom.

Osnovna s truk tu ra gospodarstava prema tipovim a ekonom ske reprodukcije

Najprije ćemo analiz ira ti g lobalnu s truk tu ru gospodarstava prema svim tipovim a i pod tipov im a koje smo u pre thodno j shemi predvid je li.

79

Prvo što upada u oči jest re lativno visok udio stagnatnih gospodarstava. Naime, dvije trećine od ukupnog broja isp itivanih gospodarstava u prom atranom razdob lju nije m ijen ja lo navedene elemente proizvodnje. Takva su gospodarstva u većoj m jeri zastupljena u grupi m ješovitih nego u grupi po ljoprivredn ih gospo-

Tabela 42

D is tribuc ija gospodarstava prema tipovim a ekonomske reprodukcije

_____________________________________________ -^% gospodarstava

T ipovi ekonomske reprodukcije

Poljoprivredna Mješovita Ukupno

1. Progresivna — ukupno 28,6 21,7 23,6- s izrazitom progresijom 2,5 1,5 1,9- s tendencijom progresije 26,1 20,2 22,6

2. Stagnantna — ukupno 57,9 67,4 63,53. Regresivna — ukupno 13,5 10,9 12,0

— s tendencijom regresije 11,2 9,6 10,7- s izrazitom regresijom 2,3 1,3 1,7

darstava. Drugo što se zamjećuje jest m ali broj izrazito progresivnih (1,9%) i izrazito regresivnih (1,7%) gospodarstava. No, i jedan je i drugi t ip u većoj m jeri zastupljen u grupi po ljoprivrednih gospodarstava, što znači da se ta gospodarstva više po lariz ira ju . Druga po re la tivnoj zastupljenosti jesu gospodarstva s tendencijom progresije (p rib ližno svako če tv rto gospodarstvo), a tek onda do laze gospodarstva s tendencijom regresije (p rib ližno svako peto gospodarstvo).

Kako smo već naprijed is takli, pokazatelji koje smo ko ris tili odnose se na re la tivno kra tko razdoblje (dvije godine za investicije i tr i godine za proizvodne kapacite te ), pa je sasvim realno pretpostaviti da bi se u dužem razdoblju distribucija gospodarstava u većoj m jeri diferencirala prema ekstremnim tipovim a. Rezultati ipak jasno ukazuju da se većina gospodarstava grupira oko stagnantnog tipa, te da je pojava stagnacije prisutn ija kod mješovitoga (67,4%) nego kod p o ljo p rivrednog tipa gospodarstva (57,9%). Poljoprivredna se gospodarstva u većoj m jeri opredje lju ju ili za ulaganje u gospodarstvo i jačanje njegovih proizvodnih kapaciteta, ili za smanjivanje (napuštanje) t ih kapaciteta.

D istribucija po republikam a i pokrajinama sadrži neke osobitosti, te ćemo je tabelarno prikazati (Tabela 43).

Iz podataka proizlazi da svugdje prevladava stagnantni t ip gospodarstva. Ipak, treba izdvo jiti područje Slovenije, uže Srbije i Vojvodine, gdje je prisustvo ovoga tipa gospodarstva u obje grupe relativno najniže; ova se područja također izdvajaju i po relativno najvećem udjelu progresivnih gospodarstava. 961

U Kosovu izrazito dom in ira ju stagnantna gospodarstva, što je u skladu s već utvrđenom konstatacijom da se upravo na ovom području relativno najmanje ulaže u gospodarstvo. Regresivni t ip gospodarstva ovdje je najslabije zastupljen, i to u obje grupe gospodarstava. Iz ovoga se stječe dojam da gospodarstva u K osovu nemaju poticaja i snage da razvijaju proizvodnju, ali je i ne napuštaju, odnosno ona u najvećoj m jeri zadržavaju zatečenu razinu proizvodnje.96)Podsjećamo na rezultate iz poglavlja o ukupnom prihodu prema kojemu na području tih re publika (pokrajina) obje grupe domaćinstava izdvajaju najveća novčana sredstva za gospoda

80

Tabela 43Poljoprivredna i mješovita gospodarstva prema tipovim a ekonomske

reprodukcije po republikam a i pokrajinam a 971

— % gospodarstava

Republike i pokrajine

Poljoprivredna progre- stagna- regresivna ntna sivna

progresivna

Mješovitastagna

ntnaregresivna

Bosna i Hercegovina 23 65 12 11 17 12Crna Gora 17 61 22 7 77 16Hrvatska 22 66 12 16 72 12Makedonija 21 62 17 17 65 18Slovenija 44 46 10 45 49 6Srbija —uže područje 34 51 15 34 57 9Vojvodina 40 46 14 28 60 12Kosovo 4 89 7 10 86 4

U poglavlju o izvorim a prihoda izn ije t ćemo stavove kućedomaćina m ješovitih domaćinstava o važnosti po jed in ih izvora dohotka. Ovdje nas interesira da li postoji povezanost između tih stavova i tendencija ekonomske reprodukcije gospodarstava.

Tabela 44

T ipov i ekonomske reprodukcije m ješovitih gospodarstava prema važnosti dohotka

- % gospodarstava

T ipovi ekonomske reprodukcije

važniji s gospodarstva

Važnost dohotka jednako važniji izvan

važni gospodarstvaukupno

Progresivna 37,9 28,9 18,1 21,7Stagnantna 53,4 64,0 69,7 67,2Regresivna 8,7 7,1 12,2 11,1

Rezultati pokazuju da posto ji v rlo v isok stupanj korelacije između tipova ekonomske reprodukcije m ješovitog gospodarstva i ocjene važnosti po jed in ih izvora prihoda. Među gospodarstvima č iji su dom aćini oc ijen ili da je dohodak s gospodarstva važniji, nalazim o najveći ud io gospodarstava progresivnog tipa. Opadanjem važnosti dohotka s gospodarstva postepeno pada udio progresivnog;, a raste ud io stagnantnog i regresivnog tipa. Važnost dohotka s gospodarstva u ukupnom d oho tku m ješovitog domaćinstva jedan je od činilaca ko ji opredje ljuje dom aćinstvo na ulaganje u gospodarstvo i jačanje njegovih pro izvodnih kapaciteta.

97)Kako je zastupljenost podtipova s izrazitom progresijom i s izrazitom regresijom vrlo niska, to ćemo daljnju obradu vršiti samo za osnovne tipove reprodukcije, tj. progresivna, stagnantna i regresivna gospodarstva.

81

Obilježja progresivnog i regresivnog tipa gospodarstva

S obzirom da nas ovdje najviše zanimaju perspektive razvoja ind iv idualn ih gospodarstava, posebno m ješovitih , to ćemo našu daljn ju analizu usredsrediti na obilježja progresivnog i regresivnog tipa gospodarstva, kako bismo došli do nekih općen itijih zaključaka o budućoj ekonom skoj reprodukciji ind iv idualn ih gospodarstava u našoj po ljoprivred i.

U tom smislu odabrali smo ukupno pet obilježja u odnosu na koje ćemo analizirati utvrđene tendencije ekonomske reprodukcije gospodarstava. Ta su obilježja slijedeća: po ljoprivredn i ra jon, broj članova domaćinstva kojim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu, veličina obradivog zemljišta, proizvodni kapaciteti gospodarstva, te standard domaćinstva.

a) O bilježja progresivnog gospodarstva

Najviše gospodarstava progresivnog tipa nalazimo u ravn ičkom , nešto manje u brdskom, a najmanje u planinskom i mediteranskom području .

Tabela 45Zastupljenost gospodarstava progresivnog tipa prema

po ljoprivredn im rajonima

(svi tipov i reprodukcije = 100)

Gospodarstva ravnički brdski planinski mediteran.

Ukupno 30,2 26,9 19,5 18,8Poljoprivredna 36,5 29,7 19,1 27,2Mješovita 24,6 19,7 19,7 16,4

U svim je rajonima progresivni t ip više zastupljen u grupi po ljoprivrednih gospodarstava, osim u planinskom područ ju gdje je ta zastupljenost jednaka u obje grupe gospodarstava. A ko rajone razliku jem o po n jihovoj općoj ekonomskoj razvijenosti, onda bismo mogli za k lju č iti da se gospodarstva progresivnog tipa u većoj m jeri javlja ju u. ekonom ski razvijenijim sredinama. U tom su slučaju takva gospodarstva u većoj m jeri zastupljena u grupi po ljoprivredn ih , a manje u grupi m ješovitih gospodarstava.

Tabela 46Zastupljenost gospodarstava progresivnog tipa prema broju članova

domaćinstva kojim a osnovnu djelatnost č in i rad na gospodarstvu(svi tipovi reprodukcije = 100)

Broj članova domaćinstvaGospodarstva Broj takvih

članova1 2 3 4 i više

Ukupno 17,0 19,6 29,2 33,6 35,7Poljoprivredna 24,3 16,1 30,8 35,9 37,3Mješovita 16,3 20,9 27,0 29,9 31,8

82

Zastupljenost progresivnog tipa gospodarstva je usko korelirana s brojem članova kojim a je osnovna dje la tnost rad na gospodarstvu: s porastom broja takvih članova u dom aćinstvu raste udio gospodarstva progresivnog tipa. Izuzetak čine jedino poljoprivredna gospodarstva s jednim članom , a ta je zakonitost vidljiva kako kod po ljoprivredn ih tako i kod m ješovitih domaćinstava. Radna snaga na gospodarstvu je jedan od b itn ih č inilaca proizvodnje, pa njezini kapaciteti imaju značajan utjecaj i na t ip ekonomske reprodukcije. Može se dalje zapaziti da pri istom bro ju članova s osnovnom djelatnošću na gospodarstvu, kod poljoprivredn ih gospodarstava nalazimo veći ud io progresivnog tipa nego što je to slučaj kod m ješovitih gospodarstava.

Ovdje nas posebno interesiraju odnosi između socijalne i ekonomske reprodukc ije gospodarstva. Naime, interesira nas u k o liko j je m jeri prisustvo potencijalnog muškog nasljednika, ili t ip socijalne reprodukcije , vezan uz pojavu progresivnog tipa gospodarstva.

Tabela 47

Zastupljenost progresivnog tipa gospodarstava prema tipovim a socijalne reprodukcije


N asljednik u Nasljednik u Nasljednik u Nasljednik Nema na- Gospodarstvo dom aćinstvu: dom aćinstvu: dom aćinstvu izvan do- sljednika

p o ljo p ri- nepo ljopri- izdržavani maćinstva vrednik vrednik član

U kupno 32,9 24,3 18,7 13,3 13,2Poljoprivredna 35,5 23,5 22,0 13,2 18,4Mješovita 28,1 24,3 15,7 13,5 5,4

R ezultati istraživanja pokazuju da posto ji visok stupanj ovisnosti između ekonomskog i socijalnog tipa reprodukcije . Najveći ud io progresivnog tipa gospodarstava nalazimo baš u on ih domaćinstava kod ko jih je potenc ija ln i muški nasljednik p o ljop riv redn ik : čak trećina ovih domaćinstava ulaže u razvoj i povećanje p ro izvodnih kapaciteta svojih gospodarstava. Potencija lnom nasljedniku je rad na gospodarstvu osnovna d je la tnost, a v je ro ja tno i perspektiva, te je on vrlo zainteresiran da održi i razvija pro izvodn ju na svome gospodarstvu.

Među dom aćinstvim a s nasljednikom nepo ljoprivredn ikom već im amo manji udio progresivnih gospodarstava (24,0% ), da bi da ljn jim udaljavanjem po tencijalnog nasljednika od pro izvodnje na gospodarstvu ud io ovih gospodarstava bio sve m anji. M ogli bismo općenito za k lju č iti da što je potenc ija ln i nasljednik udaljen iji od gospodarstva, odnosno što je socijalna reprodukcija gospodarstva nei- zvjesnija, to je i pojava gospodarstava koja ulažu u proširenje proizvodnih kapaciteta sve manja. Ova je pojava jednako prisutna u oba tipa gospodarstava, s tim što među poljoprivredn im a nalazimo veće prisustvo progresivnih gospodarstava.

Interesirali su nas i odnosi između pro izvodnih kapaciteta gospodarstva i njegove ekonomske reprodukcije . U okv iru ukupn ih p ro izvodnih kapaciteta posebno smo analiz ira li ve lič inu gospodarstva (obradive površine) kao jedan od najznača jn ijih obilježja.

83

Podaci pokazuju da između velič ine obradiv ih površina gospodarstva i njegove ekonomske reprodukcije postoji v rlo visok stupanj korelacije. Što gospodarstva raspolažu većim obradivim površinama to je medu njima veća zastupljenost pro-

Tabela 48

Zastupljenost gospodarstava progresivnog tipa prema ve lič in i n jihova obradivog zemljišta

_ (svi tipov i reprodukcije = 100)

Gospodarstva do 1 1 -3Obradive površine u ha

3 - 5 5 - 8 8 i više


gresivnog tipa reprodukcije. Udio progresivnog tipa među gospodarstvima do jednog hektara je beznačajan. Između 1 i 3 hektara svako peto gospodarstvo b ilo je progresivno, između 3 i 5 hektara svako treće, a iznad 5 hektara je čak

svako drugo gospodarstvo progresivno. Potpuno istu d is tribuc iju nalazimo kada uspoređujemo pojavu progresivnog gospodarstva s brojem stoke na gospodarstvu: naime s porastom stočnog fonda raste i učestalost gospodarstva progresivnog tipa.

Tabela 49Zastupljenost gospodarstava progresivnog tipa prema proizvodnim

kapacitetim a gospodarstva


Gospodarstva Rang Pro izvodnih kapaciteta gospodarstva


A ko sve pojedinačne pokazatelje kapaciteta ob iljež im o s in te tičk im pokazateljem "p ro izvodn ih kapacite ta", onda je zavisnost pojave progresivnih gospodarstava i n jihov ih pro izvodnih kapaciteta još v id ljiv ija nego kod usporedbe s pojed in im pokazateljem. Pojava progresivnog tipa reprodukcije kod gospodarstava s niž im pro izvodnim kapacitetim a je beznačajna ili vrlo niska. M eđutim , rastom pro izvodnih kapaciteta raste i udio progresivnog tipa. Tako kod IV ranga kapaciteta skoro svako drugo gospodarstvo pripada progresivnom tipu , a kod V ranga čak tr i če tvrtine gospodarstava pripada progresivnom tipu . Rastom proizvodnih kapaciteta raste i ekonomska moć gospodarstava, pa ona u većoj m jeri ulažu u svoje daljn je proširenje. U osnovi nema značajn ijih razlika u ponašanju između po ljoprivredn ih i m ješovitih gospodarstava. Kod jednih i drugih su proizvodni kapaciteti visoko korelirani s pojavom progresivnog tipa gospodarstva.

Na kraju nas je interesiralo da li postoji i kakva je ovisnost pojave progresivnog tipa gospodarstva i standarda domaćinstva. 98)

98)O "standardu domaćinstva” više će biti riječi u narednom poglavlju.

84

Tabela 50

Zastupljenost gospodarstava progresivnog tipa prema standardu domaćinstva


Gospodarstva1 II

StandardIII

domaćinstvaIV V


Već prvi pogled na gornju d is tribuc iju upućuje na visoku povezanost između pojave progresivnog tipa reprodukcije i standarda domaćinstva. Porastom standarda domaćinstva, što se može p o is tov je titi i s porastom ekonomske snage domaćinstva, raste ud io progresivnih gospodarstava. Ekonom ski jača domaćinstva u većoj m jeri ulažu u razvoj pro izvodn ih kapaciteta svoga gospodarstva. Ova je pojava istovjetna u oba tipa gospodarstva, s tim što je naglašenija kod p o ljo p rivrednog tipa.

b) Obilježja regresivnog gospodarstva

Kod regresivnog tipa gospodarstava analiz ira t ćemo ista obilježja kao i kod gospodarstava progresivnog tipa. Pri tom ćemo najprije p ra tit i zastupljenost gospodarstava regresivnog tipa prema po ljoprivredn im rajonima.

Tabela 51

Zastupljenost gospodarstava regresivnog tipa prema po ljopriv redn im rajonima


Gospodarstva Ravnički Brdski Planinski Mediteranski

U kupno 13,7 10,2 12,8 13,8Poljoprivredna 14,7 12,4 15,1 12,8Mješovita 13,0 8,2 11,6 14,1

Za razliku od progresivnog, regresivni t ip gospodarstva je p rilič n o ravnomjerno raspoređen po po ljop rivredn im rajonim a, i to kako ukupno tako i posebno za svaki od dva osnovna tipa gospodarstava (po ljoprivredna i m ješovita). M eđutim , ipak je p rim jetna nešto manja zastupljenost regresivnog tipa u brdskom p o ljo privrednom rajonu.

Tabela 52

Zastupljenost gospodarstava regresivnog tipa prema bro ju članova ko jim a je osnovna d je la tnost rad na gospodarstvu


_ Broj članova domaćinstvaGospodarstva Bez takv jh 2 3 4 i više č la n o v a _ ___________________________________________

U kupno 13,1 15,1 9,9 7,2 9,5Poljoprivredna 18,6 25,6 10,7 6,0 8,4Mješovita 12,5 11.1 8,7 9,4 11,1

85

Zastupljenost gospodarstava regresivnog tipa je veća što domaćinstvo ima manji bro j članova kojim a je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu, dakle upravo suprotno nego što je to slučaj kod pojave progresivnog tipa reprodukcije. Korelacija između broja članova poljoprivredn ika i zastupljenost regresivnog tipa jače je izražena kod po ljoprivredn ih gospodarstava.

Tabela 53

Zastupljenost gospodarstava regresivnog tipa prema tipovim a socijalne reprodukcije


N asljedn iku N asljedn iku N asljedn iku Nasljednik Nema na- Gospodarstva dom aćinstvu: dom aćinstvu: dom aćinstvu: izvan do- sljednika

p o ljo p r ivrednik

nepoljopri-vrednik

izdržavaničlan

maćinstva


I u slučaju regresivnih gospodarstava, kao i kod progresivnih, v id ljiv je visok stupanj korelacije između socijalne i ekonomske reprodukcije gospodarstva. Postepenim udaljavanjem potencija lnog nasljednika od po ljoprivredne proizvodnje raste ud io regresivnih gospodarstava, tj. on ih ko ji u prom atranom razdoblju nisu investirala u gospodarstvo i koja su smanjila pro izvodnju. U grupi gdje je po tencija ln i nasljednik - po ljop riv redn ik , nalazimo ispod desetine regresivnih gospodarstava, da bi u grupi gdje je nasljednik izvan domaćinstva, među po ljo privrednim svako treće a među m ješovitim svako če tvrto gospodarstvo b ilo regresivno. Zavisnost socijalne reprodukcije i pojave regresivnog tipa gospodarstva v id ljiva je kod po ljoprivrednog i m ješovitog tipa, s tim što je kod poljoprivrednog naglašenije izražena. Istovjetnu pojavu nalazimo i kod progresivnog tipa (Tabela 47), što upućuju na zaključak da su mješovita gospodarstva manje osjetljiva prema raznim m odalite tim a socijalne reprodukcije nego što je to slučaj kod po ljo privrednih gospodarstava.

Tabela 54Zastupljenost gospodarstava regresivnog tipa prema

ve lič in i obradivog zemljišta(svi tipov i reprodukcije = 100)

Gospodarstva do 1Obradive površine u ha

1 - 3 3 - 5 5 - 8 8 i više


Dalje, što je zem ljišni posjed veći, to se rjeđe javlja regresivni t ip gospodarstva. Zato je regresivni t ip gospodarstva najzastupljeniji kod onih gospodarstava koja raspolažu najm anjim obradivim površinama. V rlo sličnu d is tribuc iju nalazimo i kada uspoređujemo pojavu regresivnog tipa s brojem stoke na gospodarstvu.

Tabela 55

Zastupljenost gospodarstava regresivnog tipa prema proizvodnim kapacitetim a gospodarstva


GospodarstvaI

Rang pro izvodn ih kapaciteta gospodarstva II III IV V


Zastupljenost regresivnog tipa reprodukcije pravilno opada rastom proizvodnih kapaciteta gospodarstva: što je gospodarstvo veće i ekonomski jače, to je manja pojava gospodarstava koja ne investiraju u gospodarstvo i smanjuju svoju površinu i p ro izvodnju. Pojava regresivnog tipa kod niž ih pro izvodn ih kapaciteta jače je izražena kod po ljoprivredn ih nego kod m ješovitih gospodarstava. Porastom pro izvodnih kapaciteta gospodarstva ove se razlike između po ljoprivredn ih i m ješovitog tipa postepeno sm anjuju, da bi se kod visokih kapaciteta (IV , V) udio regresivnih gospodarstava p ra k tič k i izjednačio. Znači da poljoprivredna gospodarstva niskih pro izvodn ih kapaciteta u većoj m jeri napuštaju pro izvodnju nego što to čine mješovita.

Zastupljenost gospodarstva regresivnog tipa prema standardu domaćinstva


Gospodarstva Standard domaćinstvaI II III IV V

22,2 16,7 12,0 7,7 9,824,2 16,6 12,0 8,1 11,817,6 16,7 11,9 7,6 9,0

U kupnoPoljoprivrednaMješovita

Kao i u slučaju progresivnog tipa , m ožemo zapaziti visok stupanj zavisnosti pojave regresivnih gospodarstava i standarda domaćinstva. O brnu to od progresivnih, pojava regresivnih gospodarstava je veća što je niž i standard domaćinstva. Svako če tv rto do peto gospodarstvo on ih domaćinstava č iji smo standard o b ilje ž ili kao "v r lo n iza k " (I), po tendencijama reprodukcije je regresivno. Rastom standarda domaćinstva, što se ovdje može p o is to v je titi s rastom njegove ekonomske snage, opada udio gospodarstva koja napuštaju svoje proizvodne kapacitete. Osim slučaja najnižeg standarda domaćinstva, u kojem u među po ljoprivre dnim ima više regresivnih gospodarstava nego u m ješovitih , nema značajn ijih razlika u pojavi regresivnih gospodarstava između po ljoprivrednog i m ješovitog tipa.

Osnovne tendencije ekonomske reprodukc ije gospodarstava

Ovdje ćemo u kra tko re kap itu lira ti osnovna saznanja do ko jih smo došli analizom reprodukcije m ješovitih gospodarstava.

87

1. V e lik d io (oko dvije trećine) ispitivanih gospodarstava u proizvodno-ekonomskom pogledu stagnira. U tim se gospodarstvima pro izvodni kapaciteti održavaju na manje više istom nivou, odnosno n iti se povećavaju n iti se smanjuju. Ova se gospodarstva mogu o kva lific ira ti kao gospodarstva "na p rekre tn ic i". Ona nemaju ekonomske snage, interesa ili mogućnosti da povećanjem pro izvodnih kapaciteta razvijaju svoju gospodarsku osnovu. Ona ne pokazuju n iti namjeru da smanje ili napuste proizvodne kapacitete, dakle, nalaze se " stanju očeki vanja da ih neki in te rn i ili eksterni č in ilac pokrene i smjelije opredije li b ilo za ekspanziju b ilo za postepeno napuštanje proizvodnje.

Ovakav t ip gospodarstva prevladava i kod po ljoprivredn ih i kod m ješovitih gospodarstava, ali je ipak znatno rašireniji kod m ješovitih. To je i razum ljivo s obzirom da za po ljoprivredno gospodarstvo poljoprivredna proizvodnja predstavlja izvor prihoda, dok mješovita ostvaruju veći d io prihoda izvan gospodarstva, pa je n jihov odnos prema gospodarstvu pasivniji.

2. Naša su istraživanja ukazala na međusobnu uvjetovanost opće razvijenosti područja i zastupljenosti pojed in ih tipova ekonomske reprodukcije gospodarstva. Zapazili smo da je zastupljenost gospodarstava progresivnog tipa veća u razvijen ijim republikama i pokrajinam a te rajonim a, dok je zastupljenost stagna- n tn ih i regresivnih gospodarstava manja. To znači da je u razvijenijim sredinama polariziranost gospodarstva prema ekonom skoj progresiji i regresiji jače izražena. U razvijen ijim se sredinama i mješovita domaćinstva u većoj m jeri opredjelju ju za proširenje gospodarskih kapaciteta nego poljoprivredna domaćinstva u slabije razvijenim sredinama. Prema tome, opća privredna i društvena razvijenost sredine ima vrlo velik značaj za pojavu i zastupljenost gospodarstava progresivnog i regresivnog tipa. U ekonom skoj je reprodukc iji gospodarstva fa k to r razvijenosti sredine često značajniji negoli socioekonomski t ip domaćinstva.

3. Postoji v rlo visok stupanj ovisnosti između tendencija ekonomske reprodukcije gospodarstva i n jihov ih pro izvodnih kapaciteta. To se odnosi kako na radne kapacitete (bro j članova po ljopriv redn ika), tako i na ve lič inu obradivih površina, ve lič inu stočnog fonda te oprem ljenost gospodarstva. Usporedo s porastom tih kapaciteta raste i zastupljenost gospodarstava progresivnog tipa, a opada broj gospodarstava regresivnog tipa. Gospodarstva koja posjeduju veće proizvodne kapacitete u većoj se m jeri opredje lju ju za ekspanziju svoje proizvodnje. Tako se ponašaju i poljoprivredna i mješovita gospodarstva, s tim da se među gospodar- st vima s jednakim pro izvodnim kapacitetim a progresivni t ip gospodarstva u većoj m jeri javlja kod po ljoprivredn ih gospodarstava.

Iz iznijetoga slijedi da je u našem selu danas prisutan i vrlo izražen proces prestruktu riran ja gospodarstava. Taj se proces m anifestira u tome što proizvodno i ekonom ski jača gospodarstva povećavajući svoje kapacitete, teže daljnjem o- krupnjavanju, dok mala, proizvodno i ekonomski slaba gospodarstva, i dalje smanjuju svoje kapacitete i postepeno napuštaju proizvodnju.

4. Ekonomska je reprodukcija gospodarstva nesumnjivo vezana uz socioekonomski t ip domaćinstva. Poljoprivredna se gospodarstva pri jednakim uvjetima češće opredje lju ju za širenje pro izvodnih kapaciteta nego što to čine mješovita. Ona isto tako u većoj m jeri napuštaju pro izvodnju nego što to čine mješovita gospodarstva. Iz ovoga se može z a k lju č iti da su poljoprivredna gospodarstva prema tendencijama reprodukcije u većoj m jeri polarizirana.

U natoč č in jen ic i što u naš model reprodukcije gospodarstava nismo b ili u stanju ugraditi elemente proizvodnosti rada i ostale relevantne elemente proizvodnje, on se ipak pokazao korisn im za utvrđivanje stanja, a još više za otkrivan je tendencija u pro izvodno-ekonom skoj reprodukciji ind iv idualn ih gospodarstava.

IZV O R I I RASPODJELA P R IH O D A M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S T A V A

U ovom poglavlju razm atrat ćemo osnovne aspekte fo rm iran ja i raspodjele p r ihoda kod po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava. Osnovni nam je c ilj da kroz analizu ove ekonomske kategorije u tv rd im o razlike ( ili sličnosti) u društveno-e- konomskim karakteristikam a i perspektivama mješovitog i poljoprivrednog gospodarstva.

Razmatranje tem eljim o na analizi s ta tističke građe u okv iru "A n ke te o seoskim dom aćinstv im a" Saveznog zavoda za s ta tis tiku 1 9 6 5 -1 9 7 4 .," * koja predstavlja na jpo tpun iju s ta tis tičku dokum entaciju o doho tku seoskih domaćinstava. Drugi izvor čine rezulta ti našega istraživanja ko ji se odnose na značaj izvora prihoda, na izvršene investicije u 1974. i 1975. godini, kao i namjere investiranja u 1976. Tim e je i donekle upotpunjena postojeća s ta tistička građa.1001

O bilježja, iz vo ri i s truk tu ra p rihoda p o ljop riv redn ih i m ješovitih domaćinstava

a) Ukupan p rih o d

Ukupan p r ih o d 101* po ljop rivredn ih i m ješovitih domaćinstava u posljednjem desetogodišnjem razdoblju ima tendenciju stalnog porasta. 102) Kako se on kretao u tom razdoblju , p redoč it ćemo u narednoj tabeli.

Tabela 57

Kretanje ukupnog prihoda po ljop riv redn ih i m ješovitih domaćinstava u razdoblju 1965—1974. godine

— u dinarima

Poljoprivredna domaćinstva Mješovita domaćinstva lndeks(pri-

Razdoblje Prosieča. " u;kupan prihod

indeks prosječan u- indeks hod p o ljo kupan prihod privrednog

= 100)

1 9 6 5 -1 9 6 9 . 11 476 100 15 949 100 1391 9 7 0 -1 9 7 4 . 28 816 251 37 317 234 129

To je grada objavljena u Statističkim biltenima. Saveznog zavoda za statistiku, Heograd, br. 786, 824, 870 i 928.100)Planom istraživanja nije bilo predviđeno prikupljanje podataka o prihodima i strukturi ■ prihoda, jer to predstavlja određene knjigovodstvene evidencije u domaćinstvu. Osim toga za to su potrebne višegodišnje serije podataka kako bi se moglo ići na šire zaključivanje. Zbog toga smo se opredijelili za korištenje podataka ankete o seoskim domaćinstvima SZS i prikupljanje nekih dopunskih informacija, prije svega u domeni izvršenih i namjerava- nih ulaganja u gospodarstvo i domaćinstvo, kao i stavova o značaju pojedinih izvora dohotka.101) Ukupan se prihod sastoji: 1. od novčanih primanja sa gospodarstva, 2. od novčanih primanja izvan gospodarstva (radni odnos, kirijašenje, kućna djelatnost, mirovina i si.), 3. od ostalih novčanih primanja (prodaja nekretnina, inventara, zajam, miraz, i si.), 4. od naturalne potrošnje vlastitih proizvoda, i 5. od razlike u zalihama poljoprivrednih proizvoda i stoke (SB, br. 824., str. 12.).102)Porast prihoda ne znači i adekvatno poboljšanje ekonomskog položaja domaćinstva, jer on u znatnoj mjeri proistječe iz stalno prisutne inflacije.

89

Ukupan prihod m ješovitog domaćinstva u apsolutnom iznosu je konstantno i značajno veći od istoga kod poljoprivrednog domaćinstva. Kada se kretanje ukupnog prihoda prom atra po razdobljim a, tada se vidi da je njegov porast kod m ješovitih domaćinstava u drugom prom atranom razdoblju (1970 -1974 .) nešto usporeniji, tako da se razlika u prihodim a obaju tipova domaćinstava u tom razdoblju nešto smanjila. No, unatoč to j tendenciji m ješovita domaćinstva imaju veći ukupan prihod (za 29 indeksnih poena).

Tabela 58Ukupan prihod po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava po

republikama i pokrajinama 1977. godine

— u dinarima


Poljoprivredna Iznos indeks

Mješovita Iznos indeks

lndeks(prihod poljoprivrednog

domaćinstva = 100)

Jugoslavija Bosna i Her

75 065 100 94 780 100 126

cegovina 58 513 78 79 531 84 136Crna Gora 76 098 101 82 236 87 108Hrvatska 63 545 85 84 410 89 133M akedonija 58 210 77 83 204 88 143Slovenija 79 652 106 124 565 131 156Srbija 88 004 117 106 982 113 122— uža Srbija 67 715 90 96 217 101 142

Kosovo 43 206 58 72 999 77 169- Vojvodina 153 537 204 143 864 152 94

Izvor: S ta tis tičk i b ilten SZS, br. 1 096

Najveći prihod ostvaruju seoska domaćinstva u V o jvod in i. Razlika u visini p r ihoda između poljoprivrednog i m ješovitog tipa domaćinstva ovdje je najmanja, s tim što jedino u ovoj pokra jin i po ljoprivredna domaćinstva otsvaruju veći ukupan prihod od m ješovitih. Suprotno tome, najmanji prihod ostvaruju p o ljo p rivredna domaćinstva u Kosovu, a razlika u visini prihoda poljoprivredn ih i mješov itih domaćinstava ovdje je najveća (indeks 169). Iz toga proizlazi da je d ife rencijacija domaćinstava u pogledu visine ukupn ih prihoda najveća upravo tamo gdje seoska domaćinstva općenito ostvaruju najniže prihode. Inače u svim republikama mješovita domaćinstva ostvaruju veće ukupne prihode od p o ljo p rivrednih, s tim da se najmanja razlika oč itu je u Crnoj Gori (indeks 108), a najveća u Sloveniji (indeks 156).

b) Izvo ri ukupnog prihoda

Pored visine ukupnog prihoda i njegove dinam ike, mješovita se i poljoprivredna domaćinstva diferenciraju i prema izvorima iz ko jih p ritječe prihod u domaćinstvo.

90

Prvo što zapažamo jest da prihod s gospodarstva kod po ljopriv redn ih dom aćinstava iznosi oko (ili iznad) dvije trećine, a kod m ješovitih tek oko ( ili iznad) jedne trećine ukupn ih prihoda domaćinstva. Prihode izvan gospodarstva kod

Tabela 59

S truktu ra ukupnog prihoda po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava prema izvorim a prihoda za razdoblje 1 9 6 5 -1 9 7 4 . godine

— u dinarima

Razdoblje

Poljoprivredna domaćinstva Mješovita domaćinstva p rihod i s p rihod i % prihoda prihod i s p rihod i % prihoda

s gospodar- izvan go- s gospo- gospoda- izvan go- s gospodarstva spodarstva da rstva rstva spodarstva rstva

1 9 6 5 -1 9 6 9 . 8 447 2 036 81 6 739 8 081 451 9 7 0 -1 9 7 4 . 18 560 7 002 71 12 672 22 094 36

Indeks(1 9 6 5 -1 9 6 9 . = 100) 220 373 188 273

Izvor: C itiran i S ta tis tičk i b ilten i SZS iz fusnote 99)

po ljoprivrednog domaćinstva možemo o c ije n iti v rlo značajnim jer čine oko 30% njihovog ukupnog prihoda. Za m ješovita domaćinstva, u odnosu na p o ljo privredna, može se u tv rd iti da su iz raz ito okrenuta p rihod im a izvan gospodarstva, što po tvrđu je ostvareni d io prihoda izvan gospodarstva.

U s tru k tu ri prihoda kod obje se grupe domaćinstava opaža vrlo izražena tendencija bržeg porasta prihoda izvan gospodarstva nego s gospodarstva. Dapače, prihod izvan gospodarstva kod po ljop rivredn ih domaćinstava ne samo što raste brže od prihoda s gospodarstava, nego čak raste brže i od prihoda izvan gospodarstva m ješovitih domaćinstava (v id i Tabelu 59). Prema tom e možemo govoriti o jednoj sve iz ra z itijo j o rijen tac iji po ljop riv redn ih domaćinstava prema izvorima prihoda izvan gospodarstva, što ih — ekonom skr gledano — sve manje č in i p o ljo privrednim a.

Tabela 60

S truk tu ra prihoda po ljop riv redn ih i m ješovitih domaćinstava prema izvorim a prihoda po republikam a i pokrajinam a 1977. godine

— u dinarim a

Poljoprivredna MješovitaRepublike i p rihod s go- p rihod i- % priho- p rihod s p rihod % prihodapokra jine s podarstva izvan go- da s go- gospoda- izvan go- s gospoda-

_spodarstva spodarstva__rstva__ _spodarstva____________________________.rstva_

Jugoslavija 48 230 19 030 72 30 183 58 765 34B i H 26 536 27 927 49 22 866 52 720 30Crna Gora 54 083 19 623 73 29 404 49 709 37Hrvatska 36 294 20 895 63 20 627 59 793 26Makedonija 41 170 12 853 76 27 156 52 093 34Slovenija 62 437 12 837 83 37 697 81 839 31Srbija 60 179 16 868 78 39 564 58 026 40- uža Srbija 43 686 16 829 72 31 746 57 261 36- - Kosovo 22 597 18 504 55 24 291 45 547 35— Vojvod ina 113 843 1 5 4 1 5 87 62 885 64 353 49

Izvor: S ta tis tič k i b ilten SZS, br. 1096.

91

Najveće prihode s gospodarstva ostvaruju po ljoprivredna domaćinstva u V o jvo d in i: u n jihovom ukupnom prihodu prihodi s gospodarstva čine 87%, tako da su ona najizrazitije orijentirana na po ljoprivredu. Inač$ p rihod i s gospodarstva po ljoprivredn ih domaćinstava kreću se od 49% ukupn ih prihoda u Bosni i Hercegovini do 83% u Sloveniji. U grupi m ješovitih domaćinstava najveće prihode s gospodarstva ostvaruju domaćinstva u Sloveniji. S izuzetkom m ješovitih dom aćinstava u V o jvod in i (gdje se prihod s gospodarstva približava po lovin i ukupnog prihoda domaćinstva), prihodi s gospodarstva čine oko jedne trećine ukupnih prihoda m ješovitih domaćinstava.

Mišljenja i stavove ispitanika (uglavnom kućedomaćina) u m ješovitim dom aćinstvima o važnosti po jed in ih izvora prihoda prikazat ćemo tabelarno.

Tabela 61

Ocjena važnosti prihoda s gospodarstva i izvan gospodarstva u m ješovitih domaćinstava po republikama i pokrajinama

- % gospodarstava


K o ji su prihod i važniji s gospodarstva izvan gospodarstva podjednako

Bosna i Hercegovina 4,9 86,1 9,0Crna Gora 4,8 88,9 6,3Hrvatska 7,3 80,4 12,3Makedonija 14,1 77,5 8.5Slovenija 24,5 64,0 11,5Uža Srbija 19,1 57,7 23,2Vojvodina 7.6 74,8 17,6Kosovo 2,6 93,6 3,8Ukupno 10,6 75,9 13,4

Većina ispitanika (76,0%) iz m ješovitih domaćinstava pridaje veću važnost p riho dima izvan gospodarstva. To je i razum ljivo s obzirom da na form iran je takvog stava nije utjecala samo visina toga prihoda već i sve one indirektne prednosti koje iz takvog prihoda proizlaze. Samo 11,0% ispitanika pridaje veću važnost prihodim a s gospodarstva, a 13,0% daje podjednaku važnost prihodim a s gospodarstva i onima izvan njega.

U odnosu na ostala područja valja posebno izdvo jiti Sloveniju gdje svaki če tvrti isp itan ik (24,5%) iz m ješovitog domaćinstva ocjenjuje da je prihod s gospodarstva značajniji od onoga izvan gospodarstva. Mješovita se domaćinstva ove republike po s truk tu ri svojih prihoda jasno diferenciraju od po ljoprivredn ih (v idi Tabelu 60). Ona s gospodarstva ostvaruju vrlo visok prihod (1,4 puta veći od općeg prosjeka), a unutar n jih se diferenciraju uži pod tipov i kojima je (unatoč "m je šo v ito s ti" ekonom ije) prihod s gospodarstva važniji od onoga izvan gospodarstva.

S ta tis tičk i podaci o izvorima novčanih prihoda i n jihovoj visini poklapaju se s rezultatim a našega istraživanja o značaju izvora prihoda (Tabela 6 2 ).103>

103)Anketom je traženo da se od više mogućih izvora prihoda rangiraju po značaju prvi. drugi i treći izvor (podatke o trećem izvoru prihoda ne iznosimo jer su frekvencije male).

92

Tabela 62

Značaj izvora prihoda u m ješovitih domaćinstava

— % domaćinstava

Izvor prihoda Prvi po značaju Drugi po značaju

Usluge sredstvima rada Privremeni rad izvan

1.4 6,6

gospodarstva 1,2 8,9Rad u inozemstvu 8,8 4,2Samostalna d jelatnost 4,6 6.8Stalno zaposlenje 66,1 18,8M irovina 16,6 49,7Socijalna pomoć 0,9 4,2Pomoć rodbine i susjeda 0,4 1,8

Kako se v id i, 66,0% ispitanika iz m ješovitih domaćinstava navodi radni odnos kao prvi najznačajn iji izvor prihoda domaćinstva. Na drugom mjestu javlja se grupa od 17,0% ispitanika ko ji kao najznačajnije izvore prihoda navode m iro vinu, da bi na trećem mjestu po zastupljenosti došla grupa od 9,0% ispitanika ko ji kao najznačajnije prihode is tiču prihode od rada u inozemstvu. U pogledu specifičnosti po republikam a treba možda is taknuti rezultate istraživanja u Crnoj G ori, gdje se čak trećina ispitanika opredje lju je za m irov inu kao prvi najznačajniji izvor prihoda, i u V o jvod in i gdje se m irovina ističe u 20.0% slučajeva. Najveći značaj p rihodim a iz rada u inozemstvu daju m ješovita domaćinstva Makedonije (21 ,0%).

Kao drugi p rihod po značaju ispitanici iz m ješovitih domaćinstava is tiču m iro v inu: čak 50,0% ispitanika to ističe, a na drugo m jesto stavljaju p rihod iz stalnog radnog odnosa (18,8%).

Prema tom e, prim anja iz radnog odnosa, i na bazi radnog odnosa čine najznačajn iji izvor prihoda u m ješovitih domaćinstava, jer ih se rangira kao prvi i kao drugi na jznačajn iji izvor. Ovakva orijentacija i zavisnost o izvorim a prihoda izvan gospodarstva č in i podlogu ekonomske i sociološke posebitosti m ješovitog domaćinstva u selu.

Raspodjela p rihoda po ljo p riv re d n ih i m ješovitih domaćinstava

a) Osnovna raspodjela

Ukupno raspoloživa sredstva 104) po ljop riv redn ih i m ješovitih domaćinstava u prošlom desetogodišnjem razdoblju rasla su vrlo brzo, s tim što je taj rast kod po ljop riv redn ih domaćinstava bio izrazito b r ž i.105)Na taj način m aterijalna osnova poljoprivrednog domaćinstva pokazuje tendenciju da se izjednači s onom kod m ješovitog domaćinstva.

104)Ukupna raspoloživa sredstva čine ukupni prihodi članova domaćinstva (s gospodarstva i izvan gospodarstva), umanjeni za troškove kupljenog materijala i usluga.105)Ukupno raspoloživa sredstva poljoprivrednih domaćinstava u razdoblju 1965 1969. iznosila su 70% istih sredstava mješovitog domaćinstva, da bi u razdoblju 1970 -1974 . činila 75%.

93

Osobna potrošnja u domaćinstvu apsorbira daleko najveći d io njegovih raspoloživih sredstava. U apsolutnom iznosu i u s tru k tu ri ukupne potršnje osobna je potrošnja u m ješovitom domaćinstvu znatno veća. Osobna potrošnja po ljopri-

Tabela 63

Kretanja i s truktu ra upotrebe ukupno raspoloživih sredstava po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava u razdoblju 1 9 6 5 -1 9 7 4 .godine

— u dinarima

RazdobljaU kupno raspoloživa sredstva

Osobna p o tro šnja

iznos %

Ulaganja u gospodarstvo

iznos %

Doprinosi, porezi

iznos %

P oljoprivrednodomaćinstvo

1 9 6 5 -1969 . 11 122 7 119 64 979 9 859 81 97 0 -1 9 7 4 . 24 359 15 124 57 3 241 12 1 211 5Indeksi 1 9 6 5 - 1969 = 100) 237 212 331 _ 141 _Mješovitodomaćinstvo

196 5 -1 9 6 9 . 15 720 10 145 64 1 012 6 635 41970-1 9 7 4 . 35 062 21 983 63 2 453 7 878 2

Inseks (1 9 6 5 - 1969. = 100) 223 217 - 242 - 138 -

Izvor: C itiran i S ta tis tičk i b ilten i SZS, iz fusnote 99).

vrednog domaćinstva č in i tek 69,0% iste potrošnje m ješovitog domaćinstva. No, kod obje grupe domaćinstava osobna potrošnja ima podjednaku tendenciju rasta. M eđutim , značajno je zapaziti da je porast osobne potrošnje sporiji od porasta ukupno raspoloživih sredstava. Za razliku od toga, ulaganja u gospodarstvo, iako su po svojoj vrijednosti i učešću u s tru k tu ri potrošnje relativno niska, i- maju tendenciju bržeg rasta od rasta raspoloživih sredstava. Na taj način se vrši preraspodjela potrošnje u korist ulaganja u gospodarstvo, što je posebno naglašeno u poljoprivredn ih domaćinstava. Doprinosi iz osobnog dohotka od p o ljo privrede i uzgrednih djela tnosti, porezi, takse, osiguranja stoke i usjeva, iako pokazuju tendenciju apsolutnog rasta, ipak opadaju po svom značaju u ukupnoj raspodjeli raspoloživih sredstava domaćinstva.

b) Novčani izdaci

Usporedo s rastom novčanih prihoda poljoprivrednog i m ješovitog dom aćinstva i "novčanos ti" njihove ekonom ije uopće, rastu i novčani izdaci. Novčani izdaci po ljoprivredn ih domaćinstava, iako znatno manji od m ješovitih (tek 71%), pokazuju tendenciju bržeg rasta od istovjetnih izdataka m ješovitih domaćinstava.

Novčani izdaci za gospodarstvo u grupi po ljoprivrednih domaćinstava u prosjeku čine oko 40% ukupnih novčanih izdataka, a kod m ješovitih tek oko 30%. Porast novčanih izdataka za gospodarstvo u desetogodišnjem razdoblju je evide

94

ntan, iako je redovito m anji od rasta ukupn ih novčanih prihoda dom aćinstva.106'

Tabela 64

Kretanje i s truktura novčanih izdataka po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava prema n jihovo j namjeni 1965—1974. godine

- u dinarim a

Poljoprivredna domaćinstva Mješovita domaćinstva Razdoblja Izdaci za Izdaci za % izdata- Izdaci za Izdaci za % izdata-

gospodarstvo

dom aćinstvo

ka za gospodarstvo

gospodarstvo

dom aćinstvo

ka za go- spodarst.

1 965 -1 9 6 9 . 2 899 4 216 39 2 906 7 558 381 97 0 -1 9 7 4 . 6 947 10 807 41 4 303 19 134 22Indeks 1970— 1 9 7 4 /1 9 6 5 - 1969= 100 240 246 — 148 253 -

Izvor: C itiran i S ta tis tičk i b ilten i SZS iz fusnote 99.

Ovo je pogotovo v id ljivo kod m ješovitih domaćinstava, u ko jim a je o č ito prisutna preraspodjela novčanih izdataka u koris t potreba domaćinstva. Prib ližno jednaki u prvom petogodištu (1965.—1969.), novčani su izdaci za gospodarstvo u drugom petogodištu (1970.—1974.) kod po ljop riv redn ih domaćinstava porasli za 2,4 puta, a kod m ješovitih samo za 1,5 puta.

Tabela 65

S tru k tu ra novčanih izdataka po ljop rivredn ih i m ješovitih domaćinstava prema namjeni, po republikam a i pokrajinam a u 1977. godini

— u dinarim a

Poljoprivredna MješovitaRepublika Izdaci za Izdaci za % izdata Izdaci za Izdaci za % izdatak

gospodar- domaći- ka za go gospodar dom aći za gospostvo nstvo spodarstvo stvo nstvo darstvo

Jugoslavija 16 381 26 968 38 13 133 48 283 21B i H 9 877 27 243 27 8 835 41 051 18Crna Gora 3 794 21 602 15 4 600 43 491 10Hrvatska 15 394 22 456 41 9 961 44 574 18M akedonija 8 066 24 660 25 7 568 46 370 14Slovenija 15 900 31 243 34 22 197 69 457 24Srbija 21 443 29 204 42 18 289 50 169 27— uža Srbija 15 878 24 491 39 16 075 45 949 26- Kosovo 3 305 17 696 16 5 298 38 620 12— Vojvod ina 41 390 44 796 48 28 086 63 975 40

Izvor: S ta tis tičk i b ilten SZS, br. 1 096.

U svim republikam a i pokrajinam a po ljoprivredna domaćinstva izdvajaju relativno više sredstava za gospodarstvo nego što izdvajaju mješovita. Najveće novčane iznose za gospodarstvo izdvajaju seoska domaćinstva u V o jvod in i. U s tru k tu

106)Ukupni novčani prihodi u razdoblju 1965—1974. kod poljoprivrednih su domaćinstava narasli za 2,63 puta, a izdaci za gospodarstvo za 2,40 puta; kod mjeSovitih su domaćinstava novčani prihodi narasli za 2.41 put, a izdaci za gospodarstvo za samo 1,48 puta.

95

ri n jihov ih ukupn ih zadataka, ona za potrebe svojih gospodarstava izdvajaju relativno osjetno više nego domaćinstva u drugim republikama i pokrajinama (poljoprivredna 48% i mješovita 30% ukupnih novčanih izdataka). To je odraz većeg stupnja razvijenosti i intenzite ta poljoprivredne proizvodnje u ovoj pokrajin i. Interesantno je zapaziti da mješovita domaćinstva u Crnoj G ori, užem područ ju Srbije i Kosovu izdvajaju u apsolutnom iznosu veća sredstva za gospodarstvo nego poljoprivredna.107’

c) Investicije u gospodarstvo i izdaci za p ro izvodnju

U s tru k tu ri novčanih izdataka po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava investicije u gospodarstvo i izdaci za poljoprivrednu proizvodnju čine preko 80% ukupn ih izdataka za gospodarstvo; ostalih oko 15% izdataka odlazi na doprinose, poreze, osiguranje i druge izdatke za gospodarstvo.

Tabela 66Novčani izdaci za gospodarstvo po ljoprivredn ih i m ješovitih

domaćinstava u razdoblju 1965—1974. godine- u dinarima

Poljoprivredno domaćinstvo Mješovito domaćinstvoRazdoblje Investicije u

gospodarstvoIzdaci za

proizvodnjuInvesticije u gospodarstvo

Izdaci za p ro izvodnju

1965 -1 9 6 9 . 1 032 960 1 111 1 0671 9 7 0-1974 . 2 025 2 925 2 025 2 609Indeks 1 9 6 5 - 1969= 100 254 305 182 244

U prvom prom atranom razdoblju (1965.—1970.) lagano prevladavaju investicije u gospodarstvo nad izdacima za proizvodnju, a ovi su izdaci u cje lin i bili nešto veći u m ješovitih nego poljoprivredn ih domaćinstava. Između dva promatrana razdoblja m anifestiraju se pojave koje pokazuju suprotne tendencije. Naime, izdaci za proizvodnju u obje grupe domaćinstava brže rastu od investicija, tako da u posljednjem razdoblju ovi izdaci osjetno premašuju investicije. Domaćinstva relativno više sredstava ulažu u um jetna gnpjiva, sredstva za zaštitu bilja, sjeme, sadnice, stoku (koncentrate za ishranu stoke, kupovinu stoke za tov i si.). Ovi su izdaci naročito u porastu kod po ljoprivredn ih domaćinstava - čak su za tr i puta viša u odnosu na prethodno petogodište. Domaćinstva nastoje povećati svoju proizvodnju, u čemu o č ito prednjače poljoprivredna domaćinstva.

Investicije u gospodarstvo pokazuju stanovit rast, samo blaži od izdataka za proizvodnju. I ovdje prednjače poljoprivredna domaćinstva koja u investicije ulažu 2,5 puta više sredstava nego u prethodnom razdoblju, za razliku od mješovitih koja ulažu samo 1,8 puta više. O pćenito se može konstatira ti da se u zadnjem petogodištu poljoprivredna domaćinstva ističu po nešto o d lučn ijo j orijentaciji na izdvajanje sredstava za razvoj proizvodnje i gospodarstva.

107)Tri je pojava stalno prisutna u oba analizirana razdoblja (1965 -1969. i 1970-1977.1. U drugih se republika i pokrajina ova pojava sporadično javlja samo u pojedinim godinama

96

U čitavom prom atranom razdoblju po ljoprivredna su domaćinstva više ulagala u stoku - proširenje osnovnog stada, nego mješovita. Ulaganja u stočni fond u ukupnim investicijama poljoprivrednog domaćinstva predstavljaju najznačajniju stavku, ali pokazuju i najsporiju tendenciju porasta. D ok su do 1970. godine mješovita domaćinstva prednjačila u investicijama za gospodarske zgrade i p ro širenje zemljišnog posjeda, u razdoblju poslije 1970. godine poljoprivredna do maćinstva preuzimaju p rim at i u ovim ulaganjima.

Tabela 67

Novčani izdaci za investicije u gospodarstvo u po ljoprivredn im i m ješovitim dom aćinstvim a u razdoblju 1 9 6 5 -1 9 7 4 . godine

— u dinarim a

Poljoprivredno dom aćinstvo M ješovito domaćinstvo Razdoblje Poljoprivre- zem lji- osnovno Poljoprivre- zem lji- osnovno

dne zgrade šte stado dne zgrade šte stado

196 5 -1 9 7 0 . 94 103 607 165 122 5211 9 7 1 -1 9 7 4 . 511 210 973 423 146 691Indeks 1 9 6 5 -1 9 7 0 = 100 544 204 160 256 120 133

Izvor: C itiran i S ta tis tičk i b ilten i SZS iz fusnote 99.

Novčani p rihod i po ljoprivrednog domaćinstva u prom atranom desetogodišnjem razdoblju rastu brže od is tov je tn ih prihoda m ješovitih domaćinstava. Većim svojim d ije lom ovaj povećani novčani p riljev odlazi na povećane troškove za domaćinstvo. Kako novčani p rihod i s gospodarstva rastu brže od izdataka za gospodarstvo, može se govoriti o prelijevanju prihoda u koris t povećanih troškova za dom aćinstvo. Č in i se da je veća težnja da se poboljša standard domaćinstva, odnosno poboljšaju uvje ti života, i da se ona u većoj m jeri realizira nego težnja da se poboljšaju uvje ti efikasnijeg privređivanja na gospodarstvu. M eđutim , unato č ovoj općoj tendenciji prelijevanja prihoda za potrebe domaćinstva, postoji (kako smo već u p o zo rili) blag porast izdataka za proizvodne potrebe gospodarstva.

d) Investic ije u anke tiran im dom aćinstvim a

Investicije u gospodarstvo jedan su od na jznačajn ijih pokazatelja razvijenosti i perspektive razvoja po ljoprivrednog gospodarstva. Naime, poduzete investicije u gospodarstvo posredno ukazuju na ekonom sku moć gospodarstva, kao i na budući razvoj pro izvodnje na gospodarstvu. Na n jih se u pravilu od luču ju ona domaćinstva koja im aju sklonost i dugoročnije namjere da se bave p o ljop riv re dnom pro izvodn jom kao svojom najvažnijom radnom preokupacijom , kao i značajnim izvorom svoga dohotka.

Našim je istraživanjem ostvaren uvid u zastupljenost pojave "investic ija u gospodarstvo", čim e su u mnogome upotpun jen i podaci opće s ta tističke građe. P rikupljen i se podaci odnose na pre thodnu, tekuću i narednu godinu (1974., 1975. i 1976.). ice)108)Naredna godina u stvari znači namjeru da se investira. Podatke smo dobili od ispitanika na postavljeno pitanje "da li namjeravate investirati u gospodarstvo u idućoj godini?". Time je ispitano razdoblje prošireno na tri godine, a testirana je i "namjerra investiranja", dakle, buduće ponašanje u realnom sagledivom vremenskom rasponu.

97

Podaci pokazuju da su investicije u gospodarstvo relativno slabo zastupljene. U prom atranom razdoblju samo je 26,6% isp itivan ih domaćinstava investiralo u gospodarstvo, od čega 29,8% po ljoprivredn ih i 24,4% m ješovitih. U slijedećoj godini (1976.) imaju namjeru investirati samo 8,7% ispitivanih domaćinstava, od čega 10,0% po ljoprivredn ih i 7,7% m ješovitih.

Tabela 68Investicije u gospodarstvo 1974. i 1975. godine

- u % gospodarstava

Da li su investirala Poljoprivredna Mješovita Ukupno

Ne 70,2 75,6 73,4Da 29,8 24,4 26,6

Najveću zastupljenost isp itivan ih domaćinstava koja su u 1974. i 1975. godini investirala u gospodarstvo nalazimo u Sloveniji (47%), u užoj Srbiji (37%), a najmanju u Bosni i Hercegovini (15%) i Makedoniji (7%). Namjera investiranja je vrlo ravnom jerno te rito rija ln o raspoređena. Tako najveći broj domaćinstava namjerava investirati u gospodarstvo u užoj Srb iji (14%) i Sloveniji (10%), a najmanje u Makedoniji (5%) i Kosovu (1%).

Tabela 69Investicije u gospodarstvo u 1974. i 1975. godini prema

po ljoprivredn im rajonima— % gospodarstava

u . Ravnički Brežuljkasti Planinski Mediteranski Ukupno investirala

Ne 66,8 72,2 78,3 77,4 73,4Da 33,2 27,8 21,7 22,7 26,6

Gledajući po po ljoprivredn im rajonima, najviše domaćinstava je investiralo i ima namjeru investirati u gospodarstvo u ravn ičkom i mediteranskom rajonu, a najmanje u planinskom. U svim rajonim a u većoj m jeri investiraju ili će investirati poljoprivredna domaćinstva, jedino u planinskom rajonu u većoj m jeri investiraju mješovita domaćinstva (24% prema 18% po ljoprivredn ih ). U planinskom, najnerazvijenijem rajonu, novčani su prihodi ispitivanih domaćinstava općenito niski, a posebno onoga dijela ko ji potječe iz poljoprivrede. U takvim uvjetima jedino mješovita domaćinstva raspolažu nešto značajnijim novčanim prihodim a, te je zato realno očekivati da ona u većoj m jeri investiraju u gospodarstvo nego poljoprivredna.

Interesantni su rezultati naših istraživanja o ponašanju po ljoprivrednih i mješov itih domaćinstava prema investicijama u gospodarstvo u odnosu na neke njihove osnovne demografske osobine.

Tabela 70Poljoprivredna domaćinstva koja su investirala u gospodarstvo u 1974. i

1975. g., prema om jeru dobnih grupa aktivn ih osoba— % gospodarstava

Da li su Veći broj a k ti Jednak bro j akti- Manji broj a k tiinvestirala vnih u dobi do vnih do 39 godina vnih u dobi do Ukupno

39 godina i ostalih članova 39 godina

Ne 64,5 68,4 73,8 70,1Da 35,5 31,6 26,2 29,9

98

Kod po ljoprivredn ih domaćinstava postoji visoka korelacija između donošenja investic ion ih od luka i dobne struktu re aktivn ih članova domaćinstva. Što je udio m lađih aktivn ih članova u odnosu na starije veći, to se domaćinstva u većoj m jeri od luču ju za investicije. Tako poljoprivredna domaćinstva kod ko jih prevladavaju aktivn i članovi u dobi do 39 godina, investiraju u 35% slučajeva, kod onih s jednakim brojem investira se u 32% slučajeva, a s prevladavajućim brojem a k tivnih u dobi preko 40 godina investira se samo u 26% slučajeva.

M eđutim , ova zavisnost nije prisutna kod m ješovitih domaćinstava. U n jih važnu ulogu pri opredjeljenju za investicije ima om jer dje la tnosti aktivn ih članova.

Tabela 71

Mješovita domaćinstva koja su investirala u gospodarstvo u 1974. i 1975. godine, prema om jeru osnovnih dje la tnosti aktivn ih osoba

— % gospodarstava

Da li su Samo po Više po- Jednako po- Više nepo- Samo nepo-investi ljo p r i Ijopri- Ijoprivreda i Ijoprivreda Ijoprivreda U kupnorala vreda vreda i nepoljopri-

vredna

Ne 71,2 69,5 73,2 76,8 82,2 73,2Da 28,8 30,5 26,8 23,3 17,8 26,8

Što je broj nepo ljoprivredn ih aktivn ih članova veći to se dom aćinstvo u m anjoj m jeri opredjelju je za investicije. U grupi domaćinstava kod ko jih prevladavaju aktivn i po ljop riv redn ic i domaćinstva investira ju u 30% slučajeva, a u grupi s podjednakim brojem po ljop rivredn ih i nepo ljoprivredn ih aktivn ih osoba dom aćinstva investiraju u 27% slučajeva. Tamo gdje prevladavaju nepo ljoprivrednic i, investira se 23%, odnosno u dom aćinstvim a u ko jim a su svi aktivn i nepo ljoprivre dnic i investira se samo u 18% domaćinstava. Možemo, dakle, za k lju č iti da je b ro j i sastav ak tivn ih članova u dom aćinstvu jedan od vrlo važnih fakto ra pri od luč ivan ju o investicijam a u gospodarstvo.

Na osnovi naprijed izn ije tih rezultata istraživanja općenito se može za k lju č iti da što je b ro j ak tivn ih članova veći, što je njihova dobna struktu ra povoljn ija i što u sastavu aktivn ih ima više po ljop rivredn ika , domaćinstva se u većoj m jeri opred je lju ju za investicije u gospodarstvo. Takva su domaćinstva u većoj m jeri zainteresirana i za unapređenje pro izvodnje na svome gospodarstvu.

Raspoloživi p ro izvodni kapaciteti gospodarstva (zemlja, stoka) također su značajni č in ioc i o ko jim a ovisi odnos domaćinstva prema investicijama. Naime, opća je pojava da s porastom obradiv ih površina gospodarstva raste i učešće dom aćinstava koja investira ju u gospodarstvo.

Tabela 72

Investicije u isp itivan im dom aćinstvim a 1974. i 1975. godine prema ve lič in i obradivog zem ljišta

(sva domaćinstva koja su investirala = 100)

Gospodarstva Do 1 ha 1 -3 3 - 5 5 - 8 8 i više ha

U kupno 12 22 34 45 55Poljoprivredna 14 22 33 44 51Mješovita 12 22 36 47 61

99

Kako se v id i, u grupi domaćinstava s posjedom iznad 8 ha obradivih površina čak svako drugo domaćinstvo investira u daljn je širenje proizvodnje. Može se m eđutim opaziti da s porastom obradivih površina mješovita domaćinstva u većem bro ju investiraju nego poljoprivredna. Mješovita domaćinstva u pravilu raspolažu većim novčanim sredstvima, pogotovo ona koja posjeduju veće gospodarstvo, pa je i to jedan od razloga zbog kojega u većem bro ju investiraju.

Tabela 73Investicije u ispitivanim domaćinstvima 1974. i 1975. g.

prema bro ju uvje tn ih grla stoke(sva domaćinstva koja su investirala = 100)

Gospodarstvo Bezstoke 1

Broj uvje tn ih grla 1 -3 3 - 5 5 - 8 8 i više

Ukupno 2 12 22 32 43 50Poljoprivredna 11 22 34 45 47Mješovita 2 13 23 30 57 56

Kao i kod obradivih površina, oč ita je ovisnost između učestalosti investicija i brojnog stanja stoke na gospodarstvu. Naime, što gospodarstva imaju više stoke, to se ona u relativno većem broju od luču ju na investicije. I ovdje se mješovita domaćinstva u relativno većem bro ju od luču ju na investicije s porastom broja stoke na gospodarstvu.

Što se tiče namjera da se investira u idućoj godini, postoji ista ovisnost o ve lič ini zem ljišnih kapaciteta i broja stoke kao i u slučaju već izvršenih investicija. Dapače, domaćinstva koja su investirala u prethodne dvije godine (1 9 74 .-1975 .) u najvećoj mjeri namjeravaju investirati i u slijedećoj godini (1976.).

Iz svega proizlazi da su investicije u gospodarstvo u najvećoj m jeri vezane uz p ro izvodne kapacitete gospodarstva. Što su ti kapaciteti veći, veća je ekonomska moć domaćinstva, te se i domaćinstvo lakše od lučuje i u većoj m jeri realizira investicije u gospodarstvo. A ko se tim pro izvodnim kapacitetima gospodarstva dodaju još i prihodi izvan gospodarstva, što je u većoj m jeri prisutno kod mješov itih domaćinstava, onda se investicije u gospodarstvo još učestalije javljaju.

Usporedba po ljop rivredn ih i m ješovitih domaćinstava s obzirom na karakteristike form iran ja i raspodjele prihoda

Na osnovi prethodne komparativne analize ukupnog prihoda i njegove raspodjele kod po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava, koja smo pretežno tem eljili na anketi Saveznog zavoda za s ta tis tiku , želimo izvršiti generalnu valorizaciju uočenih karakteristika i trendova za mješovita domaćinstva. Pri tome će nam kao baza s lužiti vrijednosti pojed in ih elemenata prihoda i rashoda utvrđenih za poljoprivredna domaćinstva. Valorizacija ima s ta tičku i d inam ičku kom ponentu: u prvoj se vrednuje stanje ili dostignuti n ivo m ješovitog u odnosu na po ljoprivre

dno dom aćinstvo, a u drugoj se vrednuje trend ili uočena tendencija u prom jenama. Obje komponente mogu im ati pozitivan ili negativan predznak. Izražavamo ih kva lita tivno : za stanje "veće" - "m a n je ", a za trend "sp o rije " - "b rže ", i kvan tita tivno " + " , " u broju indeksnih poena uzimajući poljoprivredno domaćinstvo kao 100.

Osnovna je podjela na dvije grupe pokazatelja: a) ukupan prihod i njegovi elementi, i b) raspodjela ukupnog prihoda i njegovih elemenata. Za prvu grupu pokazatelja osnova je razdoblje 1 9 7 0 .-1974 . godine, a za drugu grupu pokazatelja razdoblje 1965 .-1975 . godine (dva analizirana petogodišta).

100

a) Ukupan p r ih o d i n jegovi e lem enti

Prvu grupu pokazatelja dajemo u Tabeli 74.

Tabela 74

Usporedni pregled pokazatelja o ukupnom prihodu m ješovitih domaćinstava u odnosu na po ljoprivredna dom aćinstva*

Elementi ukupnog prihodaocjena

Stanjeindeks

Trend ocjena indeks

Ukupan prihod Veći 129 S poriji 8 3 /—17 /Ukupan prihod poaktivnom članu Veći 120 Brži 1 4 3 /+ 4 3 /Prihod s gospodarstva Manji 68 Sporiji 6 8 / - 3 2 /Prihod izvan gospodarstva Veći 290 Sporiji 0/ - 100/Ukupan novčani prihod Veći 146 Sporiji 1 1 1 -2 2 1Novčani prihods gospodarstva Manji 56 Sporiji 6 4 /—3 6 /Novčani prihodizvan gospodarstva Veći 286 S poriji 1 3 1 -2 1 /

Usporedni pregled prihoda m ješovitih domaćinstava u odnosu na poljoprivredna ukazuje na neka bitna ob ilježja i kretanje u ekonom ici m ješovitih domaćinstava. Kao prvo, ukupan prihod m ješovitog domaćinstva izrazito je veći (za oko 1,3 puta), što prvenstveno proistječe iz većih prihoda izvan gospodarstva (veća za 2,9 puta) nego što ih im aju po ljoprivredna domaćinstva. M eđutim , p rihod i od rada na gospodarstvu u m ješovitog su domaćinstva osjetno m anji. To se posebno odnosi na novčani d io prihoda, što navodi na zak ljučak da je m ješovito gospodarstvo u većoj m jeri usmjereno na naturalnu p ro izvodnju.

D inam ička kom ponenta u našoj tabeli daje nešto d rugačiju sliku o ekonom ici m ješovitog domaćinstva. Naime, svi elementi p rihoda m ješovitog domaćinstva sporije rastu nego u poljoprivrednog. To se odnosi ne samo na prihode koji dolaze s gospodarstva, nego i na prihode ko ji dolaze izvan gospodarstva. Upravo je u to j grup i prihoda rela tivno zaostajanje m ješovitog domaćinstva najjače izraženo.

Ove se tendencije uneko liko m ijen ja ju kada se analizira ju pokazatelji po priv re dno aktivnom članu domaćinstva. U sklopu t ih pokazatelja p rihod i m ješovitog domaćinstva rastu znatno brže od istih prihoda po ljoprivrednog domaćinstva. Ovakvo kretanje proiz lazi prvenstveno iz naglašenije tendencije smanjenja broja privredno ak tivn ih članova u m ješovitom dom aćinstvu.

b) Raspodjela ukupnog p rihoda i n jegovi e lem enti

Tabelarno ćemo prikazati i drugu grupu pokazatelja koja se odnosi na raspodjelu prihoda.

Indeks dobiven na osnovi odgovarajućeg pokazatelja za poljoprivredno domaćinstvo, koji kao baza čini 100. Uz indekse u koloni "trend" u zagradama su navedena odstupanja u broju indeksnih poena (+, —) u odnosu na bazu 100).

101

Prvo što se uočava jest da mješovita domaćinstva imaju izrazito veću osobnu potrošnju nego poljoprivredna domaćinstva, posebno u novčanom dije lu . Suprotno tom e, sva ulaganja koja se odnose na gospodarstvo i proizvodnju, značajno su manja kod m ješovitog nego kod poljoprivrednog domaćinstva. Osobna p o tro šnja i njezin novčani d io znatno je veća u m ješovitih nego u poljoprivredn ih domaćinstava, ali manje-više raste istim tempom kao i kod po ljoprivredn ih domaćinstava, s tendencijom zaostajanja u odnosu na poljoprivredna domaćinstva.

Tabela 75

Usporedni pregled pokazatelja o raspodjeli ukupnog prihoda m ješovitih domaćinstava u odnosu na poljoprivredna domaćinstva*

Elementi raspodjele ukupnog prihoda ocjena

Stanjeindeks

Rastocjena indeks

Osobna potrošnja Novčani izdaci

Veće /1 4 5 / Brže 1 0 5 /+ 5 /

za domaćinstvo Veće /1 7 7 / Sporije 9 7 / - 3 /Ulaganja u gospodarstvo Novčani izdaci

Manje ne/ Sporije 1 1 /—8 9 /

za gospodarstvo Novčani izdaci za

Manje /6 2 / Sporije 9 / - 9 2 /

proizvodnjuNovčani izdaci za investi

Manje / 8 9 / Sporije 3 9 / - 6 1 /

cije u gospodarstvo Investicije u

Manje 1111 S porije / 2 8 /—7 2 /

gospodarske zgrade Manje / 8 3 / Sporije 12/ - 88/Investicije u zemljište Manje / 6 9 / Sporije 1 6 /—8 4 /Investicije u osnovno stado Manje 7 7 1 / Sporije 7 3 /—2 7 /

*) V id je ti opasku uz prethodnu tabelu.

Prihvaćajući sve više urbane vrijednosti, m ješovito se domaćinstvo sve više urbanizira i u svom ponašanju. To se naroč ito odražava u sve većim izdacima za potrošnju, a sve manjim izdacima za pro izvodnju. Povećane prihode, ostvarene radom izvan gospodarstva, mješovita domaćinstva pretežno ulažu u standard, o- dnosno pokazuju manju sklonost da ih oplode kroz ulaganja u proizvodnju. To je jedna od ko rjen itih razlika između m ješovitih domaćinstava s jedne, i tra d ic ionalnog ponašanja "d o b rih gospodara" — po ljoprivrednika s druge strane.

No, nužno je spomenuti da se iznijete ocjene i pokazatelji odnose na tzv. prosječno m ješovito domaćinstvo. M eđutim , sasvim je realno pretpostaviti da se m ješovita domaćinstva značajno međusobno diferenciraju i da u svom ponašanju i ob ilježjim a odstupaju od prosjeka. Na to smo konkretno i ukazali u prethodnoj analizi kada smo istakli prim jere m ješovitih domaćinstava s izrazito visokim proizvodnim kapacitetima gospodarstva koja investiraju u gospodarstvo znatno više nego istovjetna poljoprivredna domaćinstva.

102

V - NEK A OSNO VNA K U LTU R N A O B ILJEŽJA M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S TA V A I S E L J A K A -R A D N IK A

Integracija seoskog stanovništva u temeljne procese globalnog društva koja u našim suvremenim uvjetim a znači razgradnju seljačkog društva (njegove ekonom ije, zajednice, ku ltu re ) vrši se prije svega preko m ješovitih domaćinstava i se- Ijaka-radnika. U ovom poglavlju će se, kroz analizu struktu re po trošn je i načina provođenja slobodnog vremena, pokušati obuhva titi jedan aspekt te integracije.

Izučavanje suvremenoga sela, a posebno izučavanje k u ltu rn ih prom jena koje nastaju u selu, predstavlja i teorijsk i i m etodološki izuzetan problem . Selo se ne može izo lirano istraživati, nezavisno od globalnog društva, jer je ono izgubilo svoju au toh tonost; no, ono se ne može izučavati n iti samo sa stajališta dom inantnog načina proizvodnje, ili sa stajališta dom inantnog društvenog procesa i dom inantn ih društvenih odnosa, dakle bez ostatka; pored toga u p itan ju je i izuzetno visok stupanj heterogenosti jugoslavenskog sela — višestruke historijske i aktualne razlike.

Postoje bro jne de fin ic ije ku ltu re . Moglo bi se čak reći da ih je to lik o ko liko je i istraživača ku ltu re .1091 Ovdje se ku ltu ra shvaća kao skup m aterija ln ih i duhovnih tekovina pom oću ko jih se članovi datoga društva osposobljavaju da u njemu p a rtic ip ira ju . 1101 U tom smislu kao integralni d io društva, ku ltu ra je i društveni in tegrator (ona ima integrativnu fu n kc iju ). 1111 A fin ite t prema ovoj fu n kc iji ku ltu re više od osta lih pokazuju m aterija lne tekovine i saznanja koja se mogu p r im ije n iti; manje od n jih to pokazuju norm ativn i sistemi, ideologija i si., a u pravilu najmanje afin ite ta prema ovoj fu n kc iji ku ltu re pokazuju naučna, filo z o fska i um je tn ička saznanja. 112)

U ovom nas je istraživanju prije svega interesirao prvi spom enuti aspekt ku lture, tj. n jezin instrum enta ln i aspekt. Ovakvo određenje ku ltu re u osnovi je proiza- šlo iz pretpostavke da suvremeno selo u Jugoslaviji karakteriz ira receptivnost, te da se integriranje našega suvremenog seljaštva u globalno drušvo prije svega ostvaruje kroz instrum enta ln i aspekt ku ltu re . 1131

K ultu ra shvaćena kao "proš irivan je obim a za jedn ičk ih ku ltu rn ih iskustava" 114) (a prije svega riječ je o m aterija ln im ku ltu rn im tekovinam a) mogla bi se nazvati masovnom ku ltu ro m . Širenje masovne ku ltu re shvaćeno je dakle kao proces uni-109)U domaćoj se literaturi poticajan pregled definicija kulture nalazi u knjizi Zagorke Golubo vić; Čovjek i njegov svet. Beograd, Prosveta, 1973.110)Ovo je skoro istovjetna definicija (u užem značenju) koju u spomenutoj knjizi predlaže i Zagorka Golubović. Ta definicija glasi: "Kultura je određeni, manje ili više integrisani si stem materijalnih i duhovnih tekovina, pomoću kojih određeno društvo ostvaruje svoje ci Ijeve i osposobljava svoje članove da u njemu participiraju." Op.cil., str. 86 111)Op.cit., str. 87.112)

Op.cit.. str. 87.113)Da bi realizirali svoje potrebe, "seljaci brže i masovnije usvajaju životno osnovne inovacije, tj ona materijalna dobra, postupke i ideje koje zahvataju oblast proizvodnje, stanovanja, ishrane, odevanja i si." (Vojislav Đurić: "Sistem seoskog opiranja inovacijama". Sociologija sela. Zagreb. 10 /1972. br. 35 -36. str. 42.)114)Antonina Kloskowska: "Funkcija masovne kulture". Sociologija. Beograd. 9 /1967 ., br 2, str. 69.

103

fikac ije (univerzalizacije) osnova ku ltu re . Da bi mogla nastati ku ltu ra koja bi bila bogata u ind iv idua ln im d iferencijacijam a članova jednoga društva, moraju se d o k in u ti ili svesti na beznačajne razlike po tku ltu re klasnog, regionalnog i eko lo škog karaktera, a to znači da se "m ora ju standardizirati društvene situacije č lanova društva i shodno tome k rite riju m i za određivanje funkcionalnosti elemenata ku ltu re " .1151Masovna se ku ltura može pojaviti u određenim (općim ) h is torijsk im uvjetima: ako je razvijeno tržište, ako je proizvodnja serijska, standardizirana i tip izirana, ako postoje određene mogućnosti vertikalne i horizontalne društvene p o k re tljivosti stanovništva, te ako je socijalna integracija pojedinca svedena na m inim um principa (ko ji u svakodnevnom životu skoro i ne egzistiraju, ili se pokreću i počin ju egzistirati tek onda kada postoji stvarna ili iskonstruirana vanjska ili unutrašnja opasnost za održanje zajednica, pošto je zajednica, npr. seoska, već razgradena pretežnim ili isk ljuč iv im saobraćanjem pojedinca sdruštvom putem razmjene na trž iš tu ). M eđutim , sama masovna ku ltura - mada se u procesu svog nastanka tem elji na atom iziranom , apstraktnom , izoliranom i stvaralački pasivnom pojedincu — može se u svom razvoju na određenom (višem) stupnju pojav iti kao tem elj univerzalizacije ku lture jednog društva, i kao tem elj netipiziranog, nestandardiziranog, kooperativnog i stvaralačkog odnosa pojedinca u svijetu u kojem živi.

Ovdje ćemo u osnovim crtama pokušati isp ita ti u ko jo j m jeri postoji un ifikacija u zadovoljavanju osnovnih ž ivo tn ih potreba (preko strukture potrošnje i kva litete stanovanja) te kakav je odnos urbanog i ruralnog načina provođenja s lobodnog vremena u našem selu. R iječ je, dakle, kako o nekim osnovnim, moglo bi se reči in fras truk tu rn im elementima integracije seoskog stanovništva u globalno društvo, tako i u p reprodukc iji, načinu i sadržajima ospoljavanja seoskog sta novništva u svakodnevnom životu. Prije svega riječ je o promjenama u ku ltu ri upotrebe.. "U tome kako se hranim o, kako i što jedemo, kako i gdje stanujemo - i u tom e dolazi do izražaja humanizovanost ljudskog rada. Skoro direktan odraz uzmicanja p rirodn ih granica leži u tome koja društva najširim slojevima pružaju proste mogućnosti ku ltu re upotrebe dostojne čovjeka." 1161

Osim toga, zanimaju nas načini i sadržaji kojim a se zadovoljavaju osnovne po tre be te postižu određeni ciljevi seoskog stanovništva danas.

S T R U K TU R A OSOBNE POTROŠNJE

^Tek u nekoliko posljednjih decenija (uglavnom nakon rata) u nas su kao masovni fenomeni prisutn i intenzivn i procesi što stvaraju ekonomske i sociokulturne uvjete za suvremenije oblike i sadržaje života (promjene u d je la tnostima, stanovanju, ishrani, obrazovanju, korištenju slobodnog vremena, n a .j. Ove promjene

"nisu imale svugdje istu d inam iku , a n iti su'svugdjeTSTOvrem ćhoTpoče leT Briga za egzistencijalnim m inim um om sve je viserrestajdld, J n aštajale su nove potrebe,

"pa i potreba da se taj egzistencijalni m in im um redefinira — naravno sa siajalršta- dostignute (prosječne) ku lturne razine življenja, jk u ć e n o s t i zatvorenost života i iskustava zasnovanih na vlastito j d je latnosti sve~šu viSe ustupale mjesto otvorenosti prema drugima, čime se om ogućilo ukljućivanje iskustava drugih crv lds ti- to iskustvo. '

Većina našeg stanovništva danas, pa i seoskog (mada u manjoj m jeri), nije više u situaciji postizanja nužne reprodukcije života, tj. reprodukcije radne snage, jer su stvorene ekonomske pretpostavke za sadržajno bogatiji život. To, među-115)Zigmund Bauman: "Ove beleške o masovnoj kulturi", C.leiliMa, Beograd, 9 /1 9 6 8 . br. 8 /9 , str 1200.116)Agnes Heler: Svakodnevni život, Beograd. Nolit, 1378 , str. 112.

104

tim , ne znači da se te pretpostavke op tim a lno koriste. V rlo složena historijska s socioku lturna situacija značajno utječe na stupanj korištenja datih ekonom skih pretpostavki, u smislu postizanja sadržajnijeg načina života.

Seljaci-radnici, kao vrlo značajna socioprofesionalna skupina u našem društvu, posebno su interesantni u praćenju aktua ln ih socioekonom skih i k u ltu rn ih p ro mjena u nas. 1171 Potrošnja, odnosno struktu ra potrošnje i navika u potrošnji funkc ion ira ju unutar ukupnog načina proizvodnje i života. Suvremeni je sistem proizvodnje, razmjene, raspodjele i potrošnje dinam ičan, posebno ako je riječ o robnoj privred i. " A u ko liko je društvo d inam ičn ije u to lik o je više slučajan odnos prema m iljeu u ko ji je (pojedinac) ušao rođenjem ( i ovo važi naroč ito otkada je nastao kapita lizam ), u to lik o kon tinu iran ije mora taj pojedinac celog života da dokazuje svoju sposobnost za ž ivot, u to lik o se manje usvajanje sveta zadržava kad on odraste. Premeštanje u neki novi m ilje , na neko novo radno mesto, često čak u novi društveni sloj, modernom čoveku stalno postavlja nove zadatke usvajanja: moraće da nauči pravila novih sistema upotrebe ili sistema morala. Još više: on će istovremeno živeti i paralelno među sasvim raz lič itim očekivanjim a upotrebe; zato će za njega b iti neophodno da razvije paralelne i prom enjljive klišee ponašanja. Jednom rečju, čitavog života, dan za danom, on će m orati da se bori sa okru tnostim a sveta” - mada mu to isto društvo "is to vremeno pruža i više a lternativa.” 118’ A u ta rk ičan , nedinam ičan, stabilan način privređivanja našega seljaštva imao je sebi odgovarajuću, tj, nedinam ičnu i stabilnu s truk tu ru potreba, odnosno potrošnje. U k ljuč ivan je u d inam ičk i način p r ivređivanja (sa ovog je stajališta svejedno da li je pri tom u p itan ju društveni sek to r privrede, ili ind iv idua lno gospodarstvo) znači, uk ljuč ivan je i u d inam ičku , nestabilnu potrošnju, odnosno s truk tu ru potreba. Pri tom e se kada je riječ o seoskom stanovništvu - smanjuje natura ln i o b lik potrošnje, a novac postaje opće sredstvo i razmjene i zađčVUlJavanja Polreba.------------------------------------------------- -

Tabela 76

S truk tu ra osobne potrošnje u seoskim dom aćinstvim a Jugoslavije 1957—1977. godine

Godina Ukupno U naturi U novcu

1957. 100,0 53,7 46,31967. 100,0 43,7 56,31977. 100,0 30,8 69,2

Izvor: S ta tis tičk i b ilten SZS, br. 137, 542, 1 096.

Uspoređujući naturalnu po trošnju u m ješovitim i po ljoprivredn im dom aćinstv ima, zapažamo da je ud io takve potrošnje znatno m anji u m ješovitim nego u poljopriv redn im dom aćinstvim a.

1171'.’Pod uticajem industrijalizacije. Jugoslavija doživljava duboke promene u socio ekonomskoj strukturi. Radi se o jednom tipično prelaznom društvu Narušavanje tradicionalne, prete žno agrarne socio ekonomske strukture, praćeno je ubrzanom asmimilacijom industrijskog upa privrede i društva. Za takvo društvo su karakteristične nedovoljno izdiferencirane kategorije stanovništva.To se možda najpotpunije izražava u mnogobrojnoj kategoriji radnika i seljaka. Njihov hibridni karakter proizvođača ima adekvatan odraz i u domenu životnog standarda. Oni delimično prihvataju elemente gradskog načina života i potrošnje zavisno od sredine u kojoj rade, dok su, na drugoj strani, opterećeni navikama seoske sredine u kojoj najčešće žive. Iz tih razloga radnici-seljaci su istovremeno nosioci ruralizacije gradova i urbanizacije sela.” (Eva Berković u knjjzi Košta Mihailovića i Eva Berković: Razvoj i životni standard regiona Jugoslavije, Beograd, Ekonomski institut, 1970., str. 12 0 -1 21 .)

105

Dakle, novac je postao opće, dom inantno sredstvo razmjene, upravo zato što se i/ećina potreba seoskog stanovništva zadovoljava proizvodim a izvan gospodarstva i domaćinstva. Tim e je u osnovi nestala au ta rkičnost u zadovoljavanju potreba, inače sve donedavno to lik o karakteristične za naše seljaštvo. Dakako, u

Tabela 77S truktu ra osobne potrošnje u po ljoprivredn im i m ješovitim

domaćinstvima Jugoslavije 1977. godine

Tip domaćinstva Ukupno U naturi U novcu

Poljoprivredno 100,0 39,0 61,0Mješovito 100,0 26,8 73,2

Izvor: S ta tis tičk i b ilten SZS, br. 1 096.

tom pogledu postoje izvjesne regionalne razlike. Tako je, na prim jer, u 1977. god in i udio naturalne potrošnje u ukupnoj osobnoj potrošn ji u V o jvod in i iznosio 23.5%. a u Kosovu 38,5%. Zadržavajući u fijć lln l III samo"djelom ičnu piSIzvudnu funkc ije (jer je i form iran je d o h o tk a izvan gospodarstva postalo dom inantno) seosko se dom aćinstvo, odnosno seoska porodica sve više približava konzume- ntskom karakteru gradske porodice. Tim e se, u k ljuču juć i se u izvanlokalno trž ište, m ijen ja ju kako porod ičn i odnosi, funkc ije porodice i pojedine funkcije u p orod ic i, tako i s truktura potreba i č itav vrijednosni sistem seoskog stanovniš tva .119*

S truktu ra osobne potrošnje jedan je od neposrednih izraza i sastavni dio općih društvenih prom jena: ona je opći pokazatelj kako ekonom skih, tako i socio-psi- holoških i ku ltu rn ih promjena. Kada je riječ o ovom posljednjem - dakle k u ltu rnim promjenama (a što nas posebno interesira), kroz analizu promjena u struk tu ri osobne potrošnje može se govoriti o nekim osnovnim vrijednosnim o rije ntacijama stanovništva. Naime, "o b je k t počin je da postoji za čovjeka kada u njegovom sistemu značenja igra određenu ulogu, predmet ulazi u vidno polje tek kad je postao za njega v re d n o s t" ,1201. koje onda putem interiorizacije " f u n kc ion ira " u m eđuljudskim odnosima, u tječući na čovjekovu djelatnost i o rije ntacije. Reprodukcija i ospoljavanje pojedinca zbivaju se prije svega u svakodnevnom životu, a ku ltura upotrebe je rodno mjesto svakidašnjice. 1211 S truktura osobne potrošnje jednim nam d ije lom pokazuje čime se i kako vrši reprodukcija i ospoljavanje pojedinca u svakidašnjici. 1221

Pogledajmo podatke o s truk tu ri osobne potrošnje u seoskim domaćinstvima.

118) Agnes Heler. op.cit., str. 28. i 29.119)"Čim egzistencija seljaka postane pretežno ovisna o robnonovćanom tržištu javlja se naglo preformacija sistema vrednota i stavova (Stipe Šuvar: l/medu /a se oka i megalopolis;!. Zagreb. Centar za sociologiju sela IDIS a, 1972 , str. 24.)120)Zagorka Golubović: "Antropološka analiza ljudskih funkcija kulture, I ilo/otija, Beograd, 1969 . br. 3 4., str. 22.121)"Koji se sistem proizvodnje i distribucije mternalizuje u svakidašnjici, koji moralni pnnci pi i koja moralna praksa postaju nužni elementi svakidašnjice, u kojoj meri, umemosi i nauka igraju izvesnu ulogu u svakidašnjici i kakva umetnost i nauka igraju tu ulogu - sve to veoma mnogo govori o datoj celokupnoj društvenoj strukturi i o dostignutom stepenu ro dnog razvitka." (Agnes Heler, op.cil.. str. 111 .)

122)To ne znati da je svakodnevnica nužno identična s konzumorn. U odredemm uvjetima ži vota svakodnevnica se reproducira upravo putem konzuma i privatnosti.

106

Kako se vidi iz podataka prikazanih u Tabeli 78, u prom atranom je periodu (1 9 5 7 .-1 9 7 7 . godina) došlo do sistematskog relativnog smanjivanja, odnosno povećanja nekih vrsta potrošnje. U osobnoj se po trošnji re lativno smanjuje udio izdataka za ishranu i piće, te za odjeću i obuću, a relativno povećava udio izdataka za pokućstvo, saobraćaj, ku ltu ru i razonodu, te izdataka za higijenu i njegu zdravlja. M eđutim , kada je riječ samo o novčanim izdacima za osobnu potrošnju, gore spomenute razlike se znatno smanjuju, a u slučaju izdataka za ishranu i piće čak m ijenjaju i smjer.

Tabela 78S truktu ra osobne potrošnje (naturalna i novčana) u seoskim

dom aćinstvim a 1 9 5 7 -1 9 7 7 . godine

- prosjek po domaćinstvu

Vrsta potrošnje 1957.Godina

1967. 1977.

Ukupno 100,0 100,0 100,0Hrana i piće 64,8 58,1 55,9Duhan 2,2 3,2 2,8Odjeća i obuća 14,3 11,7 9,4Stan, ogrijev iosvjetljenje 8,9 9,8 9,4Higijena i njegazdravlja 2,0 3,0 4,1Ostali osobni izdaci (pokućstvo.saobraćaj, ku ltu ra , razonoda,itd .) * 7,8 14,2 18,4

Izvor: S ta tis tičk i b ilten SZS, 138, 542, 1 096.

*) Ostali osobni izdaci ovdje su nediferencirani zbog raz lič itog svrstavanja pojed in ih izdataka do 1970. i nakon te godine

Skoro su beznačajne razlike u s tru k tu ri osobne potrošnje između po ljopriv redn ih i m ješovitih domaćinstava, ali to ne znači da između n jih ne postoje značajne razlike u n ivou potrošnje. Ukupna novčana sredstva namijenjenja za osobnu potrošnju u m ješovitim su dom aćinstvim a skoro dup lo veća nego u po ljoprivredn im (poljoprivredna domaćinstva imaju oko 55% ukupn ih novčanih sredstava nam ijenjenih za osobnu po trošnju u odnosu na ukupna novčana sredstva iste namjene kod m ješovitih domaćinstava).

U osnovi, prom jene u s tru k tu ri osobne potrošnje seoskih domaćinstava odgovaraju prom jenama u s tru k tu ri potrošnje gradskog stanovništva. U tom smislu, ako se može govoriti o po trošačkoj o rijen tac iji današnjeg gradskog stanovništva u nas, onda se na tem elju prom jena u s tru k tu ri osobne potrošnje može govo riti i o prisustvu potrošačke orijen tac ije i kod seoskog stanovništva. Prisustvo p ro d u k tiv is tičke ili potrošačke orijen tac ije kod seoskog se stanovništva može o tk r it i i na tem elju usm jerenosti, namjene ukupn ih novčanih izdataka dom aćinstva, tj. omjera između ulaganja u gospodarstvo i osobne po trošn je .123* Tabelarno ćemo prikazati podatke o izdacima za dom aćinstvo (uk lju ču ju ć i tu i izdatke za stambene zgrade) u odnosu na ukupne novčane izdatke po ljop riv re dn ih i m ješovitih domaćinstava 1977. godine.

Vidjeti Stipe Šuvar: "Neki aspekti konfliktnih odnosa selo-grad u našem društvu". Sociologija sela, Zagreb. 10 /1972., br. 35 /3 6 . str. 12.

107

108

Izvo

r: S

tatis

tički

bilt

en

SZS,

br

. 13

8,

542,

1

096.

U ekonom ski i po ljoprivredno razvijen ijim republikam a i pokrajinam a manji je udio osobne potrošnje u ukupn im novčanim izdacima i u po ljoprivredn ih i u m ješovitih domaćinstava nego u ekonom ski i po ljoprivredno manje razvijenim republikama i pokrajinam a. Nadalje, mješovita domaćinstva u svim republikama i pokrajinama imaju veće novčane izdatke za dom aćinstvo nego što ih imaju

Tabela 80

U dio osobne potrošnje (novčani izdaci) u ukupn im novčanim izdacima domaćinstava prema tipov im a domaćinstava 1967—1977. godine

- prosjek po domaćinstvu

Republike uod inai pokra jine 1967. 1977.

po ljoprivredna mješovita po ljoprivredna mješovitadomaćinstva domaćinstva domaćinstva domaćinstva

Jugoslavija 49,9 62,4 57,0 71,0Bosna i Hercegovina 63,6 74,8 71,6 77,0Crna Gora 75,6 73,7 84,1 86,3Hrvatska 56,4 67,5 56,0 73,5Makedonija 73,8 77,5 72,9 81,1Slovenija 58,8 69,2 59,0 68,0Srb ija—uže područje 51,3 63,1 56,4 66,6Kosovo 67,8 72,2 84,3 84,8Vojvodina 44,8 57,8 41,5 57,3

Izvor: S ta tis tičk i b ilten SZS, br* 1 096.

po ljoprivredna domaćinstva. Rast novčanih izdataka za dom aćinstvo u odnosu na prethodne godine p risu tn iji je u ekonom ski i po ljoprivredno nerazvijenijim republikam a i pokrajinam a nego u razvijen ijim republikam a i pokrajinam a. U Vo jvod in i je ud io novčanih izdataka za dom aćinstvo čak i opao. Č in i se da je u ovim republikam a i pokrajinam a p risu tn iji rac ionaln iji odnos prema ukupnim novčanim sredstvima, te da je prisustvo m odern ih ob lika privređivanja i ukupnog načina života u slabije razvijenim republikam a i pokrajinam a — (posebno u n jihov im m ješovitim dom aćinstvim a) u vrlo kra tkom periodu do temelja razgrad ilo proizvodne osnove gospodarstva. Možda bi se za ove naše regione moglo reći da je u njim a prisutna "čežn ja za bržim progresom po svaku c ije n u ..." 124)

Unutar osobne potrošnje, u posljednjih je dvadeset godina u našem selu najela- s tičn ija ona potrošnja koja se odnosi na sredstva opreme domaćinstva i na tzv. tra jna potrošna dobra. No, značenja koja ova sredstva nose nisu jednoznačna ni neprotivurječna. Ona, prije svega, znače osuvremenjavanje oprem ljenosti seoskih domaćinstava, ali služe i za sam opotvrdivanje koje je u fu n k c iji prestiža, služe "bogaćen ju" osjetila posjedovanja, u čemu prednjače mješovita domaćinstva. Na ovaj način seosko se stanovnoštvo integrira u procese globalnog društva. 1251 Prisustvo potrošačke, odnosno neadekvatno (smanjeno) prisustvo p roduktiv i- stičke o rijentacije u suvremenim selima Jugoslavije ima dalekosežne posljedice u svim oblastima društvenog života, i to kako u selu tako i u globalnom društvu;

1 24) Stipe Šuvar, op.cit.. str. 8 125)Životni standard je "viši nego što to materijalne mogućnosti zemlje dopuštaju. Ovaj zaklju ćak se zasniva na argumentu da standard nije rastao samo po osnovi povećanja produktivno sti rada. već i na osnovi raspodjele u korist potrošnje. Snažno izražene sklonosti prema po trošnji... imali su za posljedicu opadanje stope akumulacije u čitavoj privredi." (Eva Brko vić u knjizi Košta Mihajlović i Eva Berković, str. 181.. op.cit.

109

U b it i, ovdje se više radi o razgradnji ukupnog načina života seoskog stanovništva (razgradnji načina proizvodnje, seoske porodice i seoske zajednice, ukupnog sistema vrijednosti itd .) nego o fo rm iran ju jednog novog i autentičnog samoodređenja seoskog stanovništva i sela u našem društvu.

U daljn jem izlaganju o potrošn ji u domaćinstvu ob ra tit ćemo pažnju na ishranu, stambeni standard te oprem ljenost seoskih domaćinstava.

Ishrana

U pravilu se izdaci za ishranu relativno smanjuju, uz njihov apsolutan rast s povećanjem ukupno raspoloživih sredstava. Ranije smo v id je li da se u seoskim domaćinstvim a izdaci za ishranu i piće (naturalni i novčani) re lativno smanjuju - od 64,8% u 1957. preko 58,1% u 1967. pa do 55,9% u 1977 godini. M eđutim , u s tru k tu ri novčanih izdataka ova se pravilnost ne ponavlja. Dok 1967. godine do lazi do relativnog opadanja udjela novčanih izdataka za ishranu u odnosu na 1957. u 1977. godini ti se izdaci vraćaju na nivo iz 1957. godine. Dakle, novčani izdaci za ishranu (u odnosu na ukupne novčane izdatke za domaćinstvo) ko leb ljiv i su, ali s tendencijom rasta u posljednjim godinama (što se može ocekiva~tT i za"fiarednl peflđ fl Obzirom na Ukupne prom jene u selu). Smanjenje naturalne potrošnje prije svega se odnosi na ishranu. Nekad sporadičan udio novčanih sredstava za ishranu, kod seoskog se stanovništva stalno povećavao, da bi postao čak i dom inantan. Dakle, proizvođači hrane postaju kupcima hrane na trž ištu !

Relativno smanjenje ukupnih izdataka za ishranu ne znači ujedno i apsolutno smanjenje, jer apsolutno ukupni izdaci za ishranu se povećavaju. M eđutim , to je povećanje nedovoljno elastično, ako se u z m ^ y ^ obzir vrlo nizak standard u jshran i većine seoskog stanovništva u Juaoslavin prmPDrugog svjetskog rata i neposredno nakon njega. Apsolutno povećanje izdataka za isFTranu i relativno 'pdVficanie udiela"novčanih- izdatafaVa iStTTanu iTseđamdesetim Se godirramaTzra- žnv f k ruz i-rromjene u kvatftetrBITrane (npr. TKlTo b je lančevina'životin jskog po- rijefcta, m inera iaTvItam lna triš'>rarii se zridtno-pevećaeTTi '

Tabela 81

Potrošnja namirnica u seoskim domaćinstvima 1 9 57 -1977 . godine

- po članu domaćinstva godišnje

Namirnice (u kg)

1957.iznos iznos

1967.indeks

1967/57 .iznos

1977.1977./1967.

indeks1977/57.

Ž ito , brašno i proizvodi od brašna 199 175 0,789 156 0,891 0,784Svježe i prerađeno meso i riba 19 25 1,316 38 1,520 2,000Masnoća 10 16 1,600 16 1,000 1,600M lijeko(u lit.) 84 83 0,988 111 1,337 1,321M liječn i proizvodi 6 7 1,166 12 1,714 2,000Jaja (kom ) 67 95 1,418 160 1,684 2,388Svježe i prerađeno povrće 107 99 0,925 102 1,030 0,953Svježe i prerađeno voće 14 21 1,500 39 1,857 2,786Šećer i med 7 11 1,571 14 1,273 2,000


110

Kako se iz izloženih podataka može z a k lju č iti u seoskim domaćinstvima nije još dostignut realno mogući kva lite t ishrane. Još uvijek od ukupne kalorične v r ijednosti nam irnica oko 52% otpada na žitarice (Tabela 82).

Tabela 82

K a lorična vrijednost ishrane seoskih domaćinstava 1957—1977.godine

— po članu domaćinstva godišnje

Namirnice (u kg)

Prosječno dnevno ka lorija na 1 člana domaćinstva Ž ito , brašno i pro izvodi od brašna Svježe i prerađeno meso i riba Masnoća M lijeko (u lit.)M liječn i pro izvodi Jaja (kom)Svježe i prerađeno povrće Svježe i prerađeno voće Šećer i med

1957. 1967. 1977.

2827 2820 287068,9 60,6 51,7

4,3 5,7 10,08,4 12,9 13,14,9 4,9 6,51,6 2,0 3,50,5 0,7 1,18,0 7,7 6,60,9 1,3 2,12,5 4,2 5,4


U prom atranom periodu u ka lo rično j se vrijednosti znatno smanjio ud io ž ita rica, a jednim d ije lom i povrća, d<^k se ud io svih drug ih nam irnica povećao.

Promjene u kva lite ti i ka lo ričn o j vrijednosti u ishrani neposredan su rezu lta t prom jena u prihod im a seoskog stanovništva, a posebno m ješovitih domaćinstava. "N o , postizanje visokog kvalite ta ishrane, je po pravilu d , q proces ko ji se nesmetano i kon tinue lno odvija pod uslovom da nije po tisnu t zbog drugih potreba. Poznate su tendencije usporavanja kva lita tivn ih promena u s tru k tu ri ishrane koje bi se inače sa porastom prihoda mogle oček iva ti. Ovo se uglavnom događa iz dva razloga. Prvo, ako nesrazmerno visokim izdacima treba p o d m irit i neku drugu osnovnu po trebu, kao što je, na prim er, stanovanje u uslovima oskudice stambenog smeštaja. Sasvim je druge prirode problem ako se ishrana zanemari zbog nabavke nekog potrošnog dobra koje treba zadovo ljiti neku nam etnutu p o trebu ." 126)

^Integriranje seljaštva u globalne društvene procese, njegova nastojanja da smanji ,v7ek0VhU ražliku U Uvjetima žlvutž pfem a y faUiikum sidiiuvnlS lvu, niegovo uspje- v5ri6” r lieuspJtsSnu oponašanje gradskog stanovništva, dovodi danas u nas do pro- j iv u r i jc o t i i l i i uišbži'idunh prom jena u seiu. io ima I SV6J ižrSž, kako u p rom je-* naltid u k v u lilu li ishrane, tako i u čđnošu između isnrane i drugih izdataka za dom aćinstvo. Naime, nije r ije tkos t da se povećani p rihod i troše u gradnju neprim jerno ve lik ih kuća, da se kupuju tzv. tra jna potrošna dobra (koja se ponekad čak i ne koriste), a da se pri tom e ukupan način života, njegov kva lite t, znatno ne m ijenja. Nedovoljna e lastičnost ishrane, s jedne strane, a visoka elastičnost tra jn ih po trošn ih dobara i sredstava ko jim a se oprema domaćinstvo s druge strane, jedan je od pokazatelja ko ji ide u p rilog spom enutoj tv rd n ji. M eđutim , što se tiče kvaliteta ishrane, u osnovi bi se m oglo reći da se ona značajno"poboljša^

Td-a pusijednjin dvadeset godina, mada je to poboTjsairJć rtlogloTjTti i značajnijeT V g tja rrapom cnu t i da u pubu ljšanje kva lite ta lshra~ne~pt5thTjače~TnješcnntanJpmg1_

froSe~ vise žitarica, ~dotle mješovita

log standard;!, Beograd. Ekonomski i

111

troše više voća, m lijeka, jaja, šećera itd . 1271

Stam beni uv je ti i oprem ljenost domaćinstava

Akum ulacija dobara i n jo j svojstven rast jedan je od na jkarakte ris tićn ijih današnjih procesa u nas. Ma ko liko u nekim slučajevima ima tek početn i impuls i u fu n kc iji je zadovoljavanja neke od osnovnih potreba, pribavljanje i akum ulira- nje tzv. m aterija ln in dobara u područ ju stanovanja i oprem ljenosti domaćinstva znači i samopotvrđivanje pojedinaca (kroz ocjenu drugih) znači njihovo u k lju čivanje u standardizirane i društveno poželjne obrasce ponašanja, a u najširim okvirim a (s obzirom na opći d ruštveno-ku lturn i kontekst u kojem se pribavlja) znači i produkc iju i reprodukciju potrošačkog tipa ku lture. 128) Ž ivo t pojed inaca se dobrim dije lom svodi na stjecanje dobara, čije se granice stalno proširu ju , a preko n jih na s im bolično kom uniciranje s drugim pojedincim a; pojedinci se m oraju stalno i iznova po tvrđ iva ti.

U m otivacijsko j s truk tu ri pojedinaca i društvenoj valorizaciji n jihove d je la tnosti, postizanje većeg stambenog standarda javlja se kao jedna od dom inantn ih potreba i vrijednosti, ali i kao stvaran i sim boličan k rite rij tzv. društvenog uspjeha.129* Dakako, n i t is u ova individualna i društvena opredjeljenja i vrednovanja podjednaku pri!>UTTTa~u~svih pojedinaca, u svim socijalnim grupama, u radn im tipovim a naselja, u svim socioekonom skim , kuiturrrfm i yeugrafskim podrcr ejTma, a n iti je proces akumulacije dobara i značenja Koja 'iTTrsirpridaju bicrti

-svtrrrTirrf siuča levtma istovremen i istoznačan. Uvaj je pročeToTpoČeo u građo vima, u v iš im d ru š tve n im slojevima (heterogen ii na po socijalnom porijeklu , funkcijam a koje sbavljaju i društvenom ugledu), te u ekonomski razvijenijim područjim a, s ku ltu rom suvremenijega tipa. No, vremenom je ovaj proces zahvatio većinu stanovništva.______________________________________________

Da bi proces akumulacije dobara i n jihov rast u nas mogao masovno započeti, b ilo je nužno povećanje mogućnosti za veću osobnu potrošnju. M eđutim , to nije bio dovoljan uvjet za form iran je s truktu re potrošnje kakva je ona danas. Stoga su i društveni, ku ltu rn i i psihološki č in ioc i u određenim ekonomskim okvirim a proizvodnje, raspodjele i potrošnje posredovali i neposredno proizveli ovu o rije ntaciju.

Zbog razlika između re la tivno visoko aspiriranog^stambenog standarda, što se nameće k a o jjo rma i simbol društvenog napredovanjlT le^realnih mogućnosti za njihova ostvarenja, ovaj se trenutak č in i dram atičn im u životu velikog broja naših pojedinaca, pa i č itav ih društvenih grupa. U nastojanju da se što brže izvuče iz položaja u kojemu je v ijekovima produciralo i reproducjralo j j j jc d u i ži-

^ J i li~ n < re tentgtmrrtV ^ebsko~ lta fn3vi i ištvt r T r b v bm pogledu zauzima j»osebno_[ istaknuto m je s ta

U Ovome se istraživanju pošlo od pretpostavke da većina seoskog stanovništva ne može (zbog više razloga) realizirati aspirirani ž ivotn i standard (pa i stambeni127)Milan Petrović, Bosiljka Živković "lavori prihoda i lična potrošnja seoskih domaćinstava od 1972. do 1975. godine” . Statistički dokumenti. Beograd, SZS, 1/1976., br. 9., str. 29.128)Pod potrošačkim tipom kulture ovdje se podrazumijeva pretjerana potrošnja uopće (što još uvijek nije masovmje prisutno u nas), ili pretjerana potrošnja za zadovoljavanje jedne te iste potrebe ili grupe potreba na račun minimaliziranja jedne potrebe ili grupe potreba, te time onemogućava stvaranje novih humaniziranih potreba, a koje su s obzirom na društve no ekonomske pretpostavke realno moguće.

Ovo ne znači da i ranije u raznim sredinama nije bilo ovakvih pojedinaca. Ali, oni su doista bili samo pojedinci, ili su bili pripadnici malobrojne i povlaštene društvene klase, ili su bili ''mali” ljudi koji su nekim slučajem stekli novac i uložili ga na tada neuobičajen način.

129)

112

standard kao njegov sastavni element) samo iz po ljoprivredne proizvodnje, pa se zato m ješovitost javlja kao način postizanja osnovne životne sigurnosti, a u o kviru toga i kao pouzdan garant za postizanje životnog i aspiriranog stambenog standarda, /ta ko đ e r se pošlo od pretpostavke da u nas još uvijek postoje znača- jne razlike u~aisfribuc7ji elemenata stambenog standarda prema tipu i dmštve- Tio-Tkonomskoj razvijenosti naselja, t ip u seosKin domaćinstava, kao i nekim socioekonom skim ob ilježjim a gospodarstva. 1 -

^ i tHi ia većin i ob i l ježja, uo b ičajenim kdUd !>U govori o uvje tim a stanovanja, stambene su prilike u nas bile vrlo nepovoljne: stambene su zgrade većinom bile građene od lošeg materijala, imale su vrlo skroman ukupan stambeni prostor, s m alim brojem soba, s vrlo m alim površinama stambenog prostora po članu domaćinstva itd ., a u nekim je d ije lovim a zemlje bio čak i neodije ljen od prostora za s toku; stanovi su b ili slabo oprem ljen i i skoro bez ikakvih instalacija. Prom jene do ko jih je ranije do laz ilo b ilo se i spore i skromne. Tek u poslijeratnom periodu, a na roč ito posljednjih 15 godina, one postaju i naglije i značajnije. Time su razlike u uvjetim a stanovanja između sela i grada smanjene, ali su u nekim područjim a zemlje ostale još uvijek ve like .130’

R azlič it socioekonomski položaj i o rijentacija seoskog stanovništva uvje tu ju i reproducira ju , ali i na novim osnovama proizvode d ife rencijaciju u uvjetim a stanovanja. U poslije ratnom periodu mješovita domaćinstva, kao masovna pojava, predstavljaju jedan od najvažnijih fakto ra t ih novih osnova diferencijacije u našem selu.

Ovdje ćemo prezentira ti rezultate našega istraživanja o uvjetim a stanovanja koji se odnose na ispitivana poljoprivredna i m ješovita domaćinstva, počevši na jp rije s podacima o godinama izgradnje kuća isp itivanih domaćinstava.

Tabela 83

Godina izgradnje kuća isp itivanih domaćinstava

Godina izgradnje T ip domaćinstva poljoprivredna mješovita

Do 1919. 16,3 17,01920 - 1939. 19,4 13,81940 - 1959. 27,8 26,11960. i kasnije 36,5 43,1

U kupno 100,0 100,0N = 1 672 2 332

Razlike između po ljop riv redn ih i m ješovitih domaćinstava prema godini izgradnje kuće nisu velike, ali su ind ika tivne : sve do 1960. godine one su sasvim neznatne (osim što su jednim d ije lom izražajnije u m eđuratnom periodu), ali se već nakon te godine nagovještavaju razlike i v jero ja tno će se i dalje održavati (barem još izvjesno vrijem e), čemu posebno doprinose staračka poljoprivredna domaćinstva. Izdaci za podizanje stambenih zgrada u ukupn im izdacima ^ d o maćinstva udvos truč ili su se od početka 60 -tih godina do danas — od 5/6 u 1962. godini na 10% u 1977. godini.131’ Osim značajnih razlika prema godim

130)Alija Hodžić: "Inovacije u stanovanju i opremljenosti domaćinstava te orijentacija u potro šnji seoskog stanovništva". Sociologija sela, Zagreb, 14 /1976., br. 53 /5 4 ., str. 5 0 -6 6 .131) Statistički bilten S /S . br. 295. 542, 824, 1096.

113

izgradnje kuca, postoje također i značajne razlike u broju domaćinstava koja su tem e ljito rekonstruirala kuću, kao i razlike po godinama tem eljite rekonstrukcije u po jedinim republikama.

rNajviše je domaćinstava izvršilo tem eljitu rekonstrukciju kuće u Sloveniji, zatim I u Crnoj G ori, Hrvatskoj a najmanje u užem područ ju Srbije, Kosovu i M akedoniji. U kupno je skoro svako če tvrto domaćinstvo izvršilo tem eljitu rekonstrukc iju kuće (23%). Osim u S loveniji, u svim ostalim republikama rekonstrukcija je. najčešće izvršena 1970. godine i kasnije. U ovom pogledu ne postoje značajne razlike prema tipovim a domaćinstava.

Kako se moglo i očekivati, postoje i značajne razlike po republikama i p o kra jinama kada je riječ o vrsti materijala od kojega je kuća građena. Kuće koje su građene od tvrdog materijala novijeg su datuma, imaju veće stambene površine i veći bro j soba. Razlike prema ovom ob ilježju (vrsti materijala) između po ljo privrednih i m ješovitih domaćinstava nisu iste u svim republikama i pokra jinama: npr. neznatne su u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i užem području Srbije, a najveće su u Hrvatskoj.

Intenzivna stambena izgradnja u seoskim naseljima nije samo b itno "podm la- d ila " stambeni fond, već je p rom ijen ila i ostale uvjete stanovanja; povećao se i ukupan stambeni prostor i broj soba. Pri tom e valja im ati na umu da se u poslijeratnom periodu znatno smanjio prosječan broj članova domaćinstva.

Postoje i razlike u ukupnoj stambenoj površini i bro ju soba između po ljoprivre dnih i m ješovitih domaćinstava: m ješovita domaćinstva raspolažu većim stambenim površinama (razlike su posebno izražene u kategoriji 80 i više m 2 , mada nisu u svim republikam a podjednake. (To m eđutim , ne znači da po članu domaćinstva mješovita imaju više stambenog prostora; naime, ona u prosjeku imaju i veći broj članova).

Podaci o instalacijama u kućama ispitivanih domaćinstava (Tabela 84) pokazuju da se mješovita domaćinstva u svim republikama i pokrajinama izdvajaju od po ljoprivredn ih domaćinstava po relativno većoj oprem ljenosti vodovodnim instalacijama, kupaonicama i sanitarnim uređajima. Ujednačenost između ova dva tipa domaćinstava postoji kada su u p itan ju e lektrične instalacije, uvedene u dom ovim a većine ispitivanih domaćinstava. Kućnim su instalacijama relativno najbolje opremljena domaćinstva u Sloveniji i Vo jvod in i, a relativno najslabije u Kosovu (gdje samo mješovita domaćinstva imaju malen postotak takvih instalacija), a zatim u Makedoniji te Bosni i Hercegovini.

Sudeći prema namjerama članova ispitivan ih domaćinstava, intenzivna stambena izgradnja iz posljednjih petnaestak godina i dalje će se nastaviti. Tome u prilog govori da je već u vrijeme aketiranja 11,1% domaćinstava gradilo ili adaptiralo kuću, a 21,1% namjerava graditi novu kuću ili adaptirati već postojeću. Dakako, i u ovom ob iljež ju postoje značajne razlike po republikama i pokrajinama, ali ne postoje nikakve razlike prema tipovim a domaćinstava.

Kada je riječ o namjerama uvođenja instalacija, postojeće će se razlike između po ljoprivredn ih i m ješovitih domaćinstava i dalje održavati, pa čak i povećavati. Mješovita domaćinstva, naime, namjeravaju više od po ljoprivrednih uvoditi vodovod te graditi kupaonicu i zahod za ispiranje. M eđutim , znatan broj i jednih i drugih domaćinstava namjerava uvesti instalacije, pa sudeći prema ovim namjerama, stanje u uvjetima stanovanja seoskih domaćinstava b itno će se izm ijen iti u odnosu na sadašnju situaciju.

Relativno slaba oprem ljenost instalacijama rezultat je niskog nivoa komunalne in frastruktu re (koja je sve donedavno bila gotovo tek s im bolična u seoskim naseljim a), te neusklađenosti i neravnomjernog razvoja općedruštvenog standarda, s jedne, i individualnog standarda, s druge strane, kao i re lativno niskog stupnja aspiracija, što je opet d je lom ično rezultat tradicionalne ku lture stanovanja, a

114

d je lom ično i realiziranja aspiracija seoskog stanovništva na nekom drugom planu potrošnje.

M ijenjajući ukupnost svoga društveno-ekonomskog položaja seosko će stanovništvo svakako nastojati poboljšati i uvjete stanovanja, te se i u ukupnom načinu života što više p rib liž it i gradskom stanovništvu; taj proces je otpočeo i nastavlja se.

Suvremena sredstva za rad u domaćinstvu, za odm or i zabavu i si. u gradskim su naseljima već sasvim ušla u upotrebu. Proces d ifuz ije i usvajanja ovih inovacija u seoskim je naseljima u toku , ali je još uvijek značajno diferenciran između pojed in ih kategorija domaćinstava, što se ne može reći za stanovništvo u gradskim naseljima (u gradskim se naseljima u pravilu diferencijacija postiže raznim tipovim a i varijantama u okv iru već usvojenih inovacija).

Usvajanje i korištenje sredstava za oprem ljenost domaćinstava i drugih sredstava (npr. autom obila) uveliko utječe na prom jenu u načinu života seoskog stanovništva (smanjuje radno vrijeme za poslove u domaćinstvu, m ijenja sadržaj i način provođenja slobodnog vremena, postižu se veće in form ativne i kom un ikacijske m oqućnosti). Otuda d ifuz ija i usvajanje ovih inovacija posredno ili neposredno sudjeluje u form iran ju novog tipa ku ltu re u selu.1321

Od svih naznačenih sredstava najrašireniji su e lektrično-p linsk i ili u ljn i štednjak, a zatim hladnjak.

Kako se vidi, raširenost po jed in ih sredstava vrlo je neujednačena prema po jed inim republikama i pokrajinama. Ta raširenost ponajviše zavisi o stupnju društve- no-ekonomske razvijenosti seoskih naselja i tipa domaćinstva. Sa povećanjem stupnja društveno-ekonomske razvijenosti naselja povećava se i raširenost spomenutih sredstava, a s obzirom na t ip domaćinstva, mješovita su domaćinstva znatno bolje oprem ljena ovim sredstvima nego poljoprivredna. 1331

Postojeća s truktu ra oprem ljenosti domaćinstava ima utjecaja na namjere nabavke ovih sredstava. U tom pogledu postoji izvjesna razlika između domaćinstava koja ne posjeduju nijedno od ranije navedenih sredstava i onih koja već imaju najmanje jedno od tih sredstava. Namjere ovih drugih ekspandiraju: ova domaćinstva tendira ju ka kom pletiran ju , odnosno kum uliran ju . Na tem elju postojeće s truktu re , te namjere da se inovacija usvoji, prevladava ovakav smjer usvajanja Inova tivn ih sredstava za dom aćinstvo: nabavka e lektričnog štednjaka i / i l i h ladnjaka, zatim radija, a u posljednje vrijeme i te levizora; iza n jih slijedi stroj za pranje rub lja i / i l i au tom ob il; druga se sredstva manje posjeduju, a i manje se namjeravaju posjedovati.

-ža ocjenjivanje nivoa oprem ljenosti domaćinstva neophodno je uzeti u obzir sve naprijed analizirane komponente oprem ljenosti, kao i glavne elemente uvjeta stanovanja (instalacije u stanovima). Tek na osnovi svih tih elemenata moguće je ocijen iti n ivo oprem ljenosti domaćinstva.

U tu smo svrhu konstru ira li s in te tičk i pokazatelj ko ji smo nazvali "indeks oprem ljenosti dom aćinstva". Indeks kao mjera stupnja oprem ljenosti domaćinstva fo rm iran je na taj način što se pojedinim sredstvima i instalacijama pripisivala

132)Firdus Džinić navodi značajne razlike između seoskog stanovništva koje ima i koje nema televizor. Oni koji imaju televizor iskazuju znatno veći stupanj tolerantnosti prema onim sadržajima televizijskog programa kop simboliziraju urbane vrijednosti (golotinja, ljubavne scene, "čupavci"). (Firdus Diinić: televizija kao faktor urbanizacije sela, C'.ledišta, Beograd, 1971., br. 9., str. 1032. Treba međutim napomenuti da upotrebne vrijednosti ovih sredsta va ne moraju nužno odgovarati subjektivnim i kolektivnim doživljajima njihovih funkcija, te s obzirom na to one ne moraju (u jednom racionalnom konceptu) proizvesti očekivane kulturne promjene.133)0 ovome opširnije u spomenutom članku Alije Hodžića: "Inovacije...” , op.cit.

116

Opr

emlje

nost

is

pitiv

anih

do

mać

inst

ava

prem

a re

publ

ikam

a i p

okra

jinam

a

oo 00 co 1 co^racN^ coo*

CM O CM I—' IO ^ CM

nj £

•- EOJ I- co c° « 03 <o 00

f .>Or-' io

00CM

O O) p* i— co r-.i-OOCOCOCMr- LO

W >

3■o OJOD CM io uj o r- cm 5>s 'u

IO CM «— CO OJ CM «— »—r>- co «- i- T-

3<0'E cm r* CO o_ CM OJ CD CM co>o

CO* cm' IO LOIO O I— CM O' CM

IO 00 IO 1". co coCO

'Eo OJ o CM 1 r- r'~ ^ m io_TJOJ S 8*

r ' oo' o' io' cm' o-'IO CO i-

coCM

i

■i (£5 CO O OJ i— CM3 S S

oj' co' 00 oo o cm' oX *“

oo r* OJ o 1 cm_ oj | co coc 5 co'

oj' LO cm' 26

« njX c ^ {JQ CM COCOO^'t oi š .VI OJ

o> cm' o- *t

co' o' JCT 00 I-' co' oj' 82

co *-

Oc 00 CO OJ OJ 00 00 OJ3 5 5 io' co co cm' co' co15 O'

>c

.2,i •_2 .3 O -O 3■O c c o >-

oQ. 3 C"O <U m >CJ

m r* u (D

f c ,tž> c a*2 ■_ «J ^ m i: .E. C i; .E. .* -= tj — # 3 « # 3

N re >- O. £ -Q ~ 3 o ro O o

111! f I iO LU = X 111 Č=co n cc i- co 2 < z

117

Nap

omen

a:

Zbog

to

ga

što

poje

dina

do

mać

inst

va

imaj

u viš

e od

je

dnog

sr

edst

va,

zbro

j po

stot

aka

prel

azi

100%

.

određena bodovna vrijednost.1341

Postoje značajne razlike u nivou oprem ljenosti m ješovitih i po ljoprivredn ih d o maćinstava po republikama i pokrajinam a (Tabela 86), i to u prilog m ješovitim domaćinstvima koja su znatno bolje oprem ljena od po ljoprivredn ih . Gledano po republikam a i pokrajinama najpovoljn ija je situacija u m ješovitih domaćinstava u V o jvod in i i S loveniji, a najnepovoljn ija u Kosovu i M akedoniji. Opremljenost po ljoprivredn ih domaćinstava, što je i razum ljivo, u značajnoj je ovisnosti o gospodarskoj osnovi (zemlja, stoka); ova je ovisnost kod m ješovitih domaćinstava znatno manja. Neznatan je bro j dobro oprem ljenih po ljoprivredn ih dom aćinstava koja imaju do 3 ha obradivog zem ljišta, dok se za mješovita domaćinstva to ne bi m oglo reći. N ivo oprem ljenosti m ješovitih domaćinstava jednim dije lom ovisi i o školskoj spremi članova domaćinstva te školskoj spremi kućedomaćina: što je viša njihova školska sprema, to je veća i oprem ljenost domaćinstva.

Dakle, postoje značajne razlike u širenju i usvajanju pojed in ih suvremenih elemenata za stanovanje. Neki su od tih elemenata pri kraju svog procesa, kao npr. proces uvođenja e lektrične struje ko ji je završen svugdje osim u nekim man jim i planinskim naseljima, te u neznatnom bro ju domaćinstava — uglavnom staračkim po ljoprivredn im domaćinstvima. U gradnji novih kuća u većini slučajeva prevladavaju tvrđ i građevinski m aterija li. Pa iako u to j novogradnji postoje značajne razlike u po jed in im područjim a, za relativno kratko vrijeme radikalno se izm ijen ila starosna s truktu ra stambenog fonda./M eđutim , iako se u selu uvode vodovodne instalacije, kanalizacija i drugi elementi koji poboljsavajITkulturu suvremenog stanovanja (kupaonice. hignertSkl žlJl IOdi , kVa lite tm jrp o U u subama r s i . ) , ipak su oni još uvijek malo ili neznatno rašireni u seoskim naseljima: tek u posljednje Vrljćme i u ovom pogledu doiazi ao ubrzam jih nrnmjena.

Razlike u širenju i usvajanju suvremenih elemenata stanovanja, ako apstrahiramo geografski (prostorni) smještaj seoskih naselja i donekle ekonomsku moć seoskog stanovništva, uvjetovane su dvama međusobno p ro tivu riječn im tipovim a i p ro cesima usmjerenosti: prvim , ko ji putove zadovoljavanja i traženja novih potreba nalazi u isk ljuč ivo ind iv idualn im i atom iziran im akcijama i nastojanjima po jed inaca, i drugim , ko ji svoje usmjerenje ima u zajedničkim ciljevim a i akcijama.

E lektrifikac ija seoskih naselja u poslijeratnom je periodu bila u fu n kc iji općih i društvenih ciljeva i društvene akcije. Za dvadesetak godina e lektrific iranost seoskih naselja se radikalno izm ijen ila : od če tir i petine nee lektrifiran ih dom aćinstava u 1951. godini stanje se izm ijen ilo u korist če tir i petine e lektrific iran ih domaćinstava do 1971. godine. U pravilu, svi oni suvremeni elementi stanovanja ko ji ne zahtijevaju zajednička nastojanja i napore zajednice (npr. gradnja kuće), mnogo su rašireniji od onih ko ji to zajedništvo pretpostavljaju (npr. izgradnja vodovoda i kanalizacije).

Dakle, usmjerenost seoskog stanovništva u potrošn ji danas je već vidljiva (iako je još uvijek d je lom ično pod utjecajem trad ic ionalizm a), i u skladu je manje-vi- še s usmjerenošću u potrošnji gradskog stanovništva. Odsustvo ili pomanjkanje zajedničke usmjerenosti i atom izacije pojedinaca samo pospješuje orijentaciju ka akum ulaciji dobara i n jihova rasta, a na račun drugih (afim irajućih) životnih potreba čovjeka.

Mješovita domaćinstva imaju bitan utjecaj na ove procese u selu: s jedne strane, ona su postala nosiocima osuvremenjavanja uvjeta stanovanja u selu, a s druge strane, razvijaju — uslijed povećane potrošne moći i ukupnih današnjih sociokultu rn ih p rilika — potrošačku o rijen tac iju i takm ičarske obrasce ponašanja.

Inovativni procesi u oprem ljenosti seoskih domaćinstava (mada su negdje tek

134)Kvantitativne granice "indeksa opremljenosti domaćinstava" iznose od 0 bodova (domaći nstvo ne posjeduje navedena sredstva i nije uvelo niti jednu instalaciju) do 25 bodova.

118

započeti) prisutn i su u svim seoskim područjim a. Mješovita su domaćinstva u tom pogledu imala pionirsku ulogu i danas se nalaze u povoljn ijem položaju od po ljoprivredn ih domaćinstava. In tenz ite t ovih procesa u značajnoj je ovisnosti o društveno-ekomskih i ku ltu rn ih obilježja (razlike po republikama i p o kra jinama, razvijenost i t ip naselja, gospodarska osnova i si.). Zbog svog specifičnog položaja (iako u prosjeku imaju slabiju gospodarsku osnovu) mješovita su dom aćinstva znatno bolje oprem ljena od po ljoprivredn ih . Pri tome je gospodarska osnova za oprem ljenost m ješovitih domaćinstava skoro irelevantna. Nasuprot tom e, oprem ljenost po ljoprivredn ih domaćinstava u značajnoj je ovisnosti o gospodarskoj osnovi.

Postoji izvjesna pravilnost u dinam ici usvajanja i namjerama usvajanja pojedinih inovativn ih sredstava.

Postoji, također, i izvjesna polarizacija u oprem ljenosti inovativnim sredstvima među dom aćinstvim a: dok se jedan bro j domaćinstava još uvijek nije u k ljuč io u ovaj proces, drugi dio ima tendenciju akum ulacije svih sredstava. To predstavlja nov element u socijalnoj d iferencijaciji u selu.

Raširenost po jed in ih inovativn ih sredstava, m eđutim , u svim slučajevima ne prati društveno-ekonomsku razvijenost po jed in ih republika i pokrajina (vodovodne instalacije, kupaonica, zahod za ispiranje, zemljani pod u sobama), ali je i raširenost nekih inovativn ih sredstava u oprem ljenosti domaćinstva veća nego što bi se to moglo očekivati sa stajališta racionalnog životnog koncepta.

U pogledu uvjeta stanovanja i oprem ljenosti domaćinstva mješovita se dom aćinstva nalaze znatno ispred po ljop rivredn ih ; ona su upravo glavni nosioci osuvremenjavanja i transform acije trad ic iona ln ih uvjeta života u našem selu.

SLOBODNO VRIJEM E

Istraživanja slobodnog vremena u nas relativno su brojna. M eđutim , ta se istraživanja u najvećem broju slučajeva odnose na gradsko stanovništvo, vjerojatno kao posljedica stava po kojemu su problem i slobodnog vremena prije svega vezani za industrijsk i t ip društva. Naime, industrijsko je društvo strogo i jednokratno od ukupnog dnevnog vremena odvo jilo tzv. obavezno radno vrijeme, što je za pojedince s tvorilo mogućnosti r.azličitog izbora u korištenju slobodnog vremena. Sadržaji i način korištenja slobodnog vremena u suvremenom društvu (pose bno u razvijenijim društvim a) uzimaju se kao važan ind ika to r dostignutog socioku ltu rnog nivoa pojedinaca i socioku lturne diferencijacije društvenih slojeva i klasa.135,Složenost i raznolikost u sadržajima i načinu korištenja slobodnog vremena (što u pravilu zahtijeva veće izdatke pojedinaca) znači složenost i raznolikost i potreba i aspiracija.

Ukupan način života seoskog stanovništva, a ko ji je sa stajališta koje nas interesira prije svega određen specifičnostim a procesa poljoprivredne proizvodnje (ne-

135)"U zadovoljavanju osnovnih ili primarnih potreba u razvijenim zemljama danas ne postoje velike razlike između radništva i vladajućih slojeva. U pitanju ishrane je odnos 100 135. No, u stanovanju je odnos 10 0 -1 45 , u transportu 100-305 , a u dokolici 100 390." (Jean Boudrillard: L.a societe de consomation, Paris, Gallimard, 1970, p. 75.,cit. prema Ivanu Kuvaćiću: Socijalizam traži bogaćenje Ijud&kih potreba; Kulturni radnik, Zagreb, 1977., br. 1., str. 40.).

120

postojanje stroge od ije ljenosti radnog i s lobodnog vremena), 1361 struktura potreba seoskih stanovnika i dostignuti n ivo u n jihovu zadovoljavanju, osnovne su kom ponente za objašnjavanje i razumijevanje struktu re slobodnog vremena i orijentacije aktivnosti u seoskim uvjetim a života.

Pored ovoga, za kva lite t i način korištenja slobodnog vremena u našem suvremenom selu od velike su važnosti stupanj širenja masovne ku lture i sredstva za masovnu d ifu z iju ku ltu rn ih i drug ih sadržaja, te stupanj organizacijsko-institu- cionaln ih pretpostavki za provođenje slobodnog vremena.

U našem smo istraživanju s lobodno vrijem e odred ili kao vrijeme izvan radnih i drug ih obaveza, dakle, ono vrijeme u kojem u se posredno ili neposredno ne obavlja nijedna aktivnost koja ima ili bi mogla im ati u tilita rn u , odnosno m aterijalnu svrhu. 1371 U istraživanju nismo traž ili in form acije o uobiča jen im aspektima slobodnog vremena, već smo se ogran ič ili samo na ispitivanja dnevnog načina provođenja slobodnog vremena, te gdje se ono provodi poslije podne i uvečer (u kući ili izvan kuće), kao i način provođenja slobodnog vremena u dane tjednog odm ora.

Osnovna pretpostavka od koje smo pošli u istraživanju bila je - da je u našem suvremenom selu način provođenja slobodnog vremena pretežno pasivan i tra dicionalan, te da je stupanj složenosti aktivnosti u slobodnom vremenu i stupanj diferencijacije pojedinaca rela tivno n izak; također smo pretpostavili da osobe s dvojnom aktivnošću više od po ljoprivredn ika upražnjavaju aktivnosti karakteristične za gradsko stanovništvo.

Na naša su pitanja isp itan ic i mogli dati jedan, dva ili najviše tr i odgovora o najčešćem načinu provođenja slobodnog vremena, a osnovne rezultate do ko jih smo došli prikazujem o u Tabeli 87.

Tabela 87 Dnevni način provođenja slobodnog vremena č is tih po ljoprivredn ika i seljaka-radnika*

Način provođenja Po ljoprivrednic i Seljaci-radnici Ukupnoslobodnog vremena % Rang % Rang % Rang

1. Razgovor s ukućanim a i / i l isusjedima, prija te ljim a 81,9 1 59,2 2 70,5 1

2. Odmaranje 68,5 2 56,8 3 62,6 23. Slušanje radija i / i l i gleda

nje televizije 45,4 3 68,4 1 56,9 34. Č itan je novina

i / i l i knjiga 12,9 4 28,1 4 20,6 45. Sport i / i l i šetnje 5,8 6 13,1 5 9,4 56. U kavani i / i l i u kartanju 6,3 5 11,3 6 8,8 67. Ostali načini 4,7 8, 8,1 7 6,4 78. Igra s djecom i / i l i

ručn i rad 5,3 7 6,9 8 6,1 8

N = 1 701 1 707 3 408

*) Kako su isp itan ic i m ogli dati više odgovora, zbro j postotaka prelazi 100.

Na ovu specifičnost seoskog života ukazuje Henri Lefebvre: "Ono što još danas tako duboko razlikuje seljački život od života industrijskog radnika, to je upravo... nerazdijeljenost produktivne djelatnosti od cjelokupnog života. Mjesto rada se nalazi oko kuće, rad se ne odvaja od obiteljske svakidašnjosti. (Henri Lefebvre: K ritika svakidašnjeg života, Zagreb, Naprijed, str. 1 50.)137)Participaciju ispitanika u političkim i društvenim organizacijama, te u javnom životu sela, nismo uključili u područje slobodnog vremena. Rezultati o problemu participacije u ovom istraživanju mogu se naći u studiji Mješovita gospodarstva i seljaci-radnici u Jugoslaviji, str 6 0 2 -6 1 4 .

121

Kako se vid i, po ljoprivredn ic i najčešće slobodno vrijeme provode u razgovorima s ukućanima i / i l i susjedima i p rija te ljim a, a osobe s dvojnom aktivnošću slušajući radio i / i l i gledajući te leviz iju . A ko kao ind ika to r suvremenijeg načina provođenja slobodnog vremena našeg seoskog stanovništva uzmemo čitan je novina i knjiga, te slušanje radija i gledanje te levizije, onda možemo reći da je suvremeniji način provođenja slobodnog vremena prisu tn iji kod ispitanika s dvojom aktivnošću nego kod poljoprivrednika.

Promatrano po republikama i pokrajinama po rangu je slušanje radija i / i l i gledanje televizije kod ispitanika s dvojnom aktivnošću na prvom mjestu u Hrvatskoj, S loveniji i M akedoniji, na drugom mjestu u užem područ ju Srbije i Vo jvodine, na trećem u Bosni i Hercegovini i Crnoj G ori, a na če tvrtom mjestu u Kosovu. Odmaranje kao veoma čest način provođenja slobodnog vremena ispitanika s dvo jnom aktivnošću po rangu je na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini, V o jvo d in i i Kosovu, na drugom u Crnoj G ori, na trećem u H rvatskoj, Makedoniji i užem područ ju Srbije, a tek na petom mjestu u S loveniji. Naime, ispitanici iz Slovenije, i to kako oni s dvojnom aktivnosti tako i po ljoprivredn ic i, imaju raznovrsnije načine provođenja slobodnog vremena u poređenju s ispitanicima iz drugih područja. Osim toga unutar Slovenije osobe s dvojnom aktivnošću imaju raznovrsnije načine provođenja slobodnog vremena od po ljoprivrednika. Nasupro t n jim a ispitanici iz Kosova nemaju raznovrsnije načine provođenja slobodnog vremena, već se ona pretežno iscrp lju ju u odmaranju ili u razgovoru s ukućanima, susjedima i p rija te ljim a; a čak i taj o b lik korištenja slobodnog vremena nešto je manje izražen kod osoba s dvojnom aktivnošću nego kod poljoprivrednika.

U naseljima s većim stupnjem društveno-ekonomske razvijenosti obje skupine ispitanika češće gledaju te leviz iju , a rjeđe slušaju radio i razgovaraju s ukućanima, susjedima i p rija te ljim a.

Kada su u p itan ju osobna obilježja ispitanika, vrlo su male ili neznatne razlike u ob lic im a korištenja slobodnog vremena. Ipak, p rim je tno je da se suvremeniji način i provođenja slobodnog vremena nešto češće javlja ju kod ispitanika koji imaju veću školsku spremu i ko ji su izvan braka, te kod žena koje se bave dvojnom aktivnošću nasuprot ženama-poljoprivrednicama, zđtim kod ispitanika s dvo jnom aktivnošću koji se dnevno vraćaju u naselje stanovanja i ko ji češće od drugih č ita ju novine i slušaju radio.

Već iz podataka o dnevnim načinim a provođenja slobodnog vremena može se v id je ti da znatna većina ispitanika to svoje slobodno vrijeme provodi kod kuće, a m anji ga bro j provodi izvan kuće (uglavnom to češće čine osobe s dvojnom aktivnošću nego po ljoprivredn ic i).

Gledano u postocima, u popodnevnim satima svoje slobodno vrijeme izvan kuće provodi 20,6% seljaka-radnika, a u večernjim satima 18,9%, dok po ljoprivredn ici u popodnevnim satima to čine u 14,7% slučajeva, a u drugom slučaju 12,0% slučajeva, lako su ove razlike relativno male, ipak one indic ira ju na veći utjecaj suvremenijih načina provođenja slobodnog vremena kod seljaka-radnika, odnosno jaču prisutnost tradicionalizm a kod č is tih po ljoprivrednika ko ji se u slobodnim trenucim a većinom zadržavaju u svojim kućama.

S obzirom na osobna obilježja ispitanika, i u ovom su pogledu razlike male. Jedino kod ispitanika s dvojnom aktivnošću postoje nešto značajnije razlike prema bračnom stanju i dobi. Navečer, izvan kuće, svoje slobodno vrijeme relativno više provode muškarci nego žene, te m lađi ispitanici više nego stariji.

Većina ispitanika (81,9%) svoje slobodno vrijeme u dane tjednog odmora p ro vodi isto kao i dnevno slobodno vrijeme, i to seljaci-radnici u 76,2% slučajeva, a po ljoprivredn ic i u 87,8% slučajeva.

U dnevnom provođenju slobodnog vremena i slobodnog vremena u dane tjednog odmora najveće su razlike kod ispitanika u V o jvod in i (23,5% ih drugačije provo

122

di slobodno vrijeme u danu tjednog odm ora), a najmanje u Kosovu (3,3%). Kod ispitanika s dvojnom aktivnošću ove su razlike najveće u V o jvod in i (39,1%), Hrvatskoj (26,6%) i S loveniji (25,0%), a najmanje u Crnoj Gori (13,2%) i Kosovu (10,6%).

Prema osobnim ob ilježjim a postoje razlike samo kod osoba s dvojnom ak tivno sti: tako 32,2% žena s dvojnom aktivnošću drugačije provodi svoje slobodno vrijeme u danu tjednog odm ora nego dnevno slobodno vrijeme, prema 23,5% muškaraca s dvojnom aktivnošću; prema bračnom stanju 33,2% je takvih koji su izvan braka, a 22,1% onih ko ji su u braku. S lične se razlike javlja ju i prema dobi i školskoj spremi.

Način i provođenja slobodnog vremena u danu tjednog odmora mnogo su raznovrsniji od dnevnog načina provođenja slobodnog vremena, a uglavnom se p ra k ticira ju slijedeći način i provođenja slobodnog vremena: odmaranje, slušanje radija i gledanje televizije.

Postoje izvjesne, mada ne velike, razlike u načinu provođenja slobodnog vremena u danu tjednog odmora prema stupnju društveno-ekonomske razvijenosti naselja.

Tako ispitan ic i iz obje skupine (po ljoprivredn ic i i seljaci-radnici) iz naselja s ve ćim stupnjem društveno-ekonomske razvijenosti i raznovrsnije i ak tivn i je provode svoje slobodno vrijeme u dane tjednog odm ora (i u ovom su slučaju ispitanici s dvo jnom aktivnošću f le ks ib iln iji) .

Kako se v id i, nismo istraživali sve ob like i sadržaje slobodnog vremena u našem suvremenom selu, npr. svetkove (relig ioznog ili svijetovnog karaktera) i druge povremene, c ik ličn e i iznim ne trenu tke seljačke svakodnevnice. Svetkovine su, naime, danas izgubile "svo ju p rvob itnu neposrednost bogatstva, d ion iz ijsku ra- spojasanost..., a zadobile su apstraktn i smisao, postale su rutinske i ideolog ijske ."138’ Upravo zbog toga nas je prije svega interesiralo širenje suvremenih (urbanih) načina provođenja slobodnog vremena u našem selu. Naša se osno

vna istraživačka pretpostavka uglavnom p o tv rd ila : način provođenja slobodnog vremena (kako dnevnog, tako i u dane tjednog odm ora) pretežno je pasivan i / i l i trad ic ionalan; također je rela tivno nizak i stupanj d iferencijacije pojedinaca, pri čemu seljaci-radnici ipak više od po ljop rivredn ika upražnjavaju aktivnosti ka rakteristične za gradsko stanovništvo.

Način i provođenja slobodnog vremena još uvijek su nedovoljno d iferenciran i, a diferencijacija prema nizu praćenih obilježja vrlo je mala ili skoro nikakva, dok su samo nešto veće razlike zapažene kada su u p itan ju republike i pokrajine, odnosno stupanj društveno-ekonomske razvijenosti naselja. Od osobnih o b ilje žja nešto su značajnije razlike prema spolu, školskoj sprem i, bračnom stanju, statusu u dom aćinstvu (da li je isp itan ik kućedomaćin ili nije).

Seljaci-radnici nešto više od po ljoprivredn ika svoje s lobodno vrijem e provode aktivn ije , raznovrsnije i suvremenije. To je donekle razum ljivo s obzirom da za to imaju povo ljn ije pretpostavke: bolje su oprem ljen i sredstvima zabave, in fo rm iranja (te levizija np r.), raspolažu većim novčanim doho tkom , dostupnije su im urbane tekovine, bliže su im urbane vrijednosti.

Prema rezulta tim a ovoga istraživanja zak ljuču jem o da su mješovita domaćinstva i seljaci-radnici upravo ona socijalna kategorija seoskog stanovništva preko koje se vrši integracija seoskog stanovništva u globalne društvene procese. To je onaj

1381Stipe Šuvar: "Urbanizirano slobodno vrijeme i njegovo rasprostiranje u seosku sredinu," Kulturni radnik. Zagreb, 1965., br. 5, str. 42. O karakteristikama svakodnevnice i slobodnog vremena seljačkog društva vidjeti također i A. Lefebvre, op.cit.

123

dio seoskog stanovništva preko kojega se u seosku sredinu unosi i širi inova tivni (urbani) način života, i upravo se preko tog načina života unose i šire one vrijednosti koje nazivamo vrijednostim a tzv. potrošačkog društva. A u ten tičnost seljačke ku ltu re tem eljila se na au ta rkičnom načinu proizvodnje i na njemu zasnovane seljačke zatvorenosti. Njezina suvremena neautentičnost, tj. da kultura u suvremenom selu ima bitne poticaje izvan sela, tem elji se upravo na dokidanju te auta rk ičnosti i dom inaciji d inam ičnog načina proizvodnje. To je globalna i epohalna promjena kod seljaštva, ko jom se ono u osnovi i dokida kao posebna sociokulturna grupa. Suvremeni seoski svakodnevni život, inače samo jednim d ijelom obuhvaćen u ovome istraživanju, jasno pokazuje da je ova promjena zahvatila sve seoske sredine u Jugoslaviji, te da su jo j osnovni nosioci mješovita domaćinstva i seljaci-radnici.

124

I - SOCIJALNA REPRODUKCIJA M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S TA V A

Podaci o č lanovim a domaćinstava p rikup ljen i ovim istraživanjem pružaju mogućnost da se govori i o budućoj s tru k tu ri ind iv idua ln ih gospodarstava s obzirom na socija lno-profesionaln i sastav stanovnika ko ji žive na gospodarstvu, a posebno s obzirom na njihova kućedomaćina. Ovdje se, dakle, bavimo socijalnom reprodukc ijom seoskih dom aćinstava,139* što nam istovremeno omogućava raspravu0 budućoj "p o ljo p riv re d n o s ti" , ''m ješov itos ti'' i "n e p o ljop riv rednos ti" naše individualne poljoprivrede.

U našem smo se istraživanju s lužili konceptom tzv. potencija ln ih nasljednika. Zamisao je bila slijedeća: pretpostavili smo da je u seoskim domaćinstvima u kojim a je kućedomaćin navršio određenu dob, profesionalna sudbina njegovih po tenc ija ln ih nasljednika, već p rilič n o jasna, te da se na osnovi podataka o njima može suditi o budućnosti domaćinstva (gospodarstva). 1401

Iz toga se s p riličn o m pouzdanošću može reći da se u dom aćinstvim a s kućedo- maćinom u dobi od 50 i više godina može nazrije ti budućnost gospodarstava kao socija lno-ekonom skih jedinica (jer su njegova najstarija djeca već dovoljno odrasla).

Nadalje, kao potencija lne nasljednike odred ili smo sve muške osobe koje žive u dom aćinstvu, a mlađe su od kućedomaćina 10 i više godina. 1411

Konačno, potencija lne smo nasljednike razvrstali u tr i skupine: po ljo p riv re d n ici, nepo ljoprivredn ic i i uzdržavani č lanovi, što odmah daje mogućnost za razvrstavanje domaćinstava u če tir i tipa socijalne reprodukcije :

1. po tenc ija ln i nasljednik — po ljop riv redn ik ,2. po tenc ija ln i nasljednik — nepo ljoprivredn ik ,3. po tenc ija ln i nasljednik — uzdržavani član,

4. nema potencija lnog nasljednika u dom aćinstvu.

U slučaju kada se u domaćinstvu pojavlju je više po tenc ija ln ih nasljednika, tip se reprodukcije određuje prema slijedećem redu prvenstva: po tencija ln i naslje- d n ik -p o ljop riv redn ik isk ljuču je potencija lnog nasljednika-nepoljoprivrednika i uzdržavanog člana, dok potenc ija ln i nas ljedn ik-nepo ljop rivredn ik isključu je potencija lnog nasljednika-uzdržavanog člana. Kada je u p itan ju posljednja grupa domaćinstava moguća je njihova daljn ja raščlamba na domaćinstva koja imaju139)Pod "socijalnom reprodukcijom" podrazumijevamo obnavljanie pojedinih kategorija seoskih domaćinstava s obzirom na socijalno profesionalni sastav stanovnika koji u njima žive. Na jvažniji pokazatelj kojega pri tome koristimo jest status kućedomaćina. O budućoj socijalnoj reprodukciji domaćinstva, možemo, dakle, govoriti projicirajući budući sastav stanovnika i kućedomaćina. koji u njima žive.140)Istraživanja socijalne reprodukcije vršio je u nas dr Petar Marković s grupom suradnika.Na osnovi odgovora kućedomaćina formirali su slijedeća tri tipa reprodukcije: ( 1) gospodarstva na kojima ostaje netko od potomaka, (2 ) gospodarstva s koiih će se svi potomci školovati1 (3) gospodarstva na kojima više nema potomaka Rezultati tih istraživanja objavljeni su u više radova, a nalazimo ih i u knjizi dr P. Markovića "Migraciji*...", op.cil., str 72 85

Postavila se pitanje zašto uzeti u obzir samo muške osobe? Razlog smo našli u tome što u većini slučajeva gospodarstvo preuzima bračni par, pa je dakle dovoljno uzeti potencijalne nasljednike jednog spola. Kako su u nas domaćinstva uglavnom patrilokalna (žena dolazi u kuću muža), to je metodološki ispravnije uzeti muške potencijalne nasljednike, koji spari vanjem u stvari "eliminiraju" ženske potencijalne nasljednike. Drugi razlog je u tome što u nas u poljoprivredi postoji "višak" ženskog stanovništva, pa se velik broj poljoprivrednica udaje za nepoljoprivrednike (1970. godine 49,7%). dok su obrnuti slučajevi mnogo rjeđi Spomenutu razliku od 10 godina uzeli smo zbog toga što tek član domaćinstva koji je osje tno mladi od kućedomaćina u mogućnosti je da produži trajanje gospodarstva kroz značaj nije vremensko razdoblje.

125

vanjske nasljednike i ona koja ih nemaju.

Naše istraživanje b ilo je p rilika za produbljenu analizu socijalne reprodukcije seoskih domaćinstava na većem i reprezentativnijem jugoslavenskom uzorku. Pošli smo od toga da analiza socijalne reprodukcije anketiranih domaćinstava istovremeno ukazuje na perspektive održavanja i transform acije m ješovitih domaćinstava u našoj ind iv idua lno j po ljoprivred i (koja su upravo poseban predmet ovoga rada), a gdje smo im ali m ogućnosti, uporedno smo ocjenjivali perspektive socijalne reprodukcije m ješovitih i po ljoprivredn ih domaćinstava.

Kućedom aćini

Od 4 339 anketiran ih domaćinstava n jih 2 557 ili 58,9% im alo je kućedomaćine u dobi 50 i više g od ina .142)

Kućedomaćini u m ješovitim domaćinstvima b ili su u prosjeku nešto m ladi nego kućedomaćini u č is tim poljoprivredn im dom aćinstvim a: prvih je iznad 50 godina b ilo 57,8%, a drugih 60,5%.

Kada se može oček iva ti da će n jihov i ind iv idualn i posjedi b iti oslobođeni za sukcesiju, odnosno kada će ih preuzeti potenc ija ln i nasljednici? Kao granicu sukcesije od red ili smo dob od 65 godina, što odgovara dobi starosnog um irov lje nja stalno zaposlenih osoba. 1431 U tom bi slučaju — prema našem istraživanju — cije la ova grupa posjeda bila vakantna za sukcesiju u narednih 15 godina, o- dnosno do 1991. godine (naša je anketa provedena 1976. godine).

\ ^ ^

P otencija ln i nasljednici

U grupi domaćinstava s kućedomaćinom od 50 i više godina bila su ukupno 3 284 potencija lna muška nasljednika, što u prosjeku č in i 1,3 nasljednika po anketiranom dom aćinstvu.

D istribucija potencija ln ih m uških nasljednika prema socija lno-profesionalnim kategorijama domaćinstava izgleda ovako:

— potencija ln ih nasljednika — aktivn ih po ljoprivredn ika

— potencija ln ih nasljednika — a k tivn ih nepoljoprivrednika

— potencija ln ih nasljednika — uzdržavanih članova

N %

889 27,1

1 137 34,6

1 258 38,3

3 284 100,0

Dakle, potencija ln ih nasljednika-aktivnih nepoljoprivrednika b ilo je znatno više nego potencija ln ih nasljednika-aktivnih po ljoprivrednika. Taj podatak ukazuje na čin jen icu da će naša individualna poljoprivreda sve više do laziti pod kontro-

142)Ovaj broj domaćinstava s kućedomaćinom od 50 i više u obradi, no te varijacije (budući da su male) ne utječu kojima operiramo u ovoj analizi.143)Doduše, sada mnogi poljoprivrednici u dobi iznad 65 godina upravljaju gospodarstvom. To pokazuje starosna struktura kućedomaćina anketiranih domaćinstava. No. često je to upra vijanje samo formalno (ako u domaćinstvu živi mladi radno sposoban muškarac) ili se radi o upravljanju iz nužde (kada na posjedu nema sukcesora). Mada ova dobna granica od 65 godina sada izgleda previsoka, ona može biti od važnosti kada se uvede mirovinsko osigu. ranje poljoprivrednika i kada ojačaju razni oblici podruštvljavanja poljoprivrede, koji će utjecati na reduciranje stare radne snage u poljoprivredi.

126

lu nepoljoprivrednika, u to lik o više što će i uzdržavani članovi uglavnom postaja ti nepo ljoprivredn ic i. 1441

Z an im ljiv i su i podaci o s tru k tu ri po tenc ija ln ih m uških nasljednika u anketiranim dom aćinstvim a po republikam a i pokrajinam a (Tabela 88). Iz tih se podataka vid i, prvo, da prosječan bro j po tenc ija ln ih muških nasljednika varira ovisno o razvijenosti republike: po tenc ija ln ih je nasljednika više u nerazvijenom, a manje u razvijenom područ ju . K ra jn ji raspon u bro ju po tenc ija ln ih m uških nasljednika između Kosova i Vojvod ine jest 3,5 : 1, što na svoj način svjedoči o stupnju agrarne prenapučenosti te demografskoj v ita lnosti seoskih domaćinstava u dvjema našim au tonom nim pokrajinam a.

Drugo, om jer između broja po tenc ija ln ih nasljednika-aktivnih po ljoprivrednika i po tencija ln ih nasljednika -aktivn ih nepo ljoprivrednika po tpuno ne slijedi upravo spom enuto pravilo o bro ju po tenc ija ln ih nasljednika. Naime, potencijaln ih nasljednika-aktivnih po ljoprivredn ika više ima u nerazvijenom području, tako da ih je na Kosovu b ilo 71 na 100 anketiran ih domaćinstava, a u V o jvod in i 16. Razlike među republikam a i pokrajinam a znatno su manje kada je u p itanju broj po tenc ija ln ih nasljednika-aktivnih nepoljoprivrednika.

Tabela 88

S truktu ra po tenc ija ln ih m uških nasljednika u anketiran im domaćinstvima po republikam a i pokrajinam a

- kućedomaćin s 50 i više godina

Potencija ln ih nasljednika na 100 domaćinstavaRepublike Ukupno A k tiv n ih po A k tiv n ih Uzdržava

Ni pokra jine ljo p riv re d n i nepo ljo nih članoka privrednika va

Bosna i Hercegovina 137 29 57 50 571Crna Gora 147 25 50 72 108Hrvatska 113 20 48 45 724Makedonija 198 57 57 84 307Slovenija 95 16 51 28 170Srbija - uže područ je 121 50 29 42 896Vojvodina 85 23 42 20 211Kosovo 292 71 55 165 291

Ukupno 128 35 44 49 3 278

Broj po tenc ija ln ih nasljednika raste uporedo s ve lič inom posjeda. Ipak, razlike između kategorije najvećih i kategorije na jm anjih posjeda nisu tako velike. Objašnjenje ovoj, u prvi mah neočekivanoj pojavi, nalazimo u s tru k tu ri potencijaln ih nasljednika. Naime, na m alim je posjedima među po tencija ln im nasljednicima osjetno više nepo ljoprivredn ika , dok po tenc ija ln ih nasljednika-poljoprivrednika više ima na većim posjedima. No, i ovdje je prisustvo nepoljoprivrednika dosta značajno. Broj po tenc ija ln ih nasljednika-nepoljoprivrednika na većim posjedima pokazuje da se i domaćinstva s većim gospodarstvima u dobranoj m jeri okreću nepo ljopriv redn im dje la tnostim a. 0 tom e govori i podatak da je od svih po tenc ija ln ih nasljednika-aktivn ih članova u dom aćinstvim a s posjedom većim od 8 ha b ilo 37% aktivn ih nepo ljoprivrednika.144)Prema našoj procjeni oko 70 % iljece poljoprivrednika nastavlja školovanje drugoga stupnja Opći koeficijent nastavlja školovanje drugoga stupnja školske godine 1974/75., bio je 89,9% (V .Puljiz: Iksodus poljoprivrednika, Zagreb, Centar za sociologiju sela, grada i prostora, ID IS a. 1977.. str. 122 )

127

Posebno nas je zanimala d is tribuc ija po tencija ln ih m uških nasljednika u mješov itim i po ljoprivredn im domaćinstvima.

Tabela 89

V e lič ina posjeda i struktu ra po tencija ln ih muških nasljednika u anketiran im domaćinstvima

- kućedomaćin s 50 i više godina

V e lič ina Potencija lnih nasljednika na 100 domaćinstavaposjeda u ha Ukupno A k tiv n i poljo- A k tiv n i nepo- Uzdržavani

privrednic i Ijoprivrednic i članoviN

Do 1 ha 113 20 49 44 5701 , 0 1 - 3 130 29 47 54 1 3363,01 - 5 129 42 43 44 7545,01 - 8 143 51 40 52 4498,01 i više 140 63 37 40 146

Ukupno 128 34 45 49 3 265

Prema očekivanju, po tencija ln ih nasljednika-aktivnih po ljoprivrednika daleko je više u po ljoprivredn im dom aćinstvima. U tim domaćinstvima nalazimo i izvje-

Tabela 90

Potencija lni muški nasljednici prema kategorijama anketiranih domaćinstava po zaposlenosti n jihov ih članova

— kućedomaćin s 50 i više godina

Kategorije Potencija ln i nasljednici na 100 domaćinstavadomaćinstava U kupno Poljopri- Nepoljopri- Izdržavani N

vrednici vrednici članovi

Poljoprivredna 104 54 7 43 1 103Mješovita 146 21 72 53 2 175U kupno 129 35 45 49 3 278

stan b ro j nepo ljoprivredn ika ; riječ je o nezaposlenim članovima ko ji su se p r ip rem ili za nepoljoprivredno zanimanje, pa su se, očekujući posao, privremeno sm jestili na gospodarstvu.

U m ješovitim je domaćinstvima opet daleko više potencija ln ih nasljednika-aktivnih nepoljoprivrednika: n jihov je om jer u odnosu na po ljoprivrednike bio 3,5:1. Možemo reći da mješovita domaćinstva općenito pokazuju veću demografsku vita lnost.

TIPO VI SOCIJALNE REPRODUKCIJE

Potencijalni kandidati za sukcesiju u domaćinstvima s kućedomaćinom u dobi od 50 i više godina veoma su nejednako raspoređeni po domaćinstvima: u jednima ih ima 4 i više, dok u drugima neka nikoga. U anketiranim su domaćinstvima potencija ln i muški nasljednici b ili raspoređeni na slijedeći način:

— bez nasljednika — 28,2- jedan nasljednik — 38,1

128

- dva nasljednika — 19,4- tr i nasljednika — 9,2- če tiri nasljednika 3 0- pet i više nasljednika - 2^6

Višak nasljednika u jednom i m anjak u drugom domaćinstvu ne znači da će se oni međusobno "p re lije v a ti" . U tom je pogledu posjedovna s truktura ind iv idu alne poljoprivrede veoma neelastična: privatno-vlasnićke prepreke su visoke i često nepremostive.

U slučajevima domaćinstava s više po tenc ija ln ih nasljednika tip njihove socijalne reprodukcije određivali smo prema tzv. prvom potencija lnom nasljedniku. Kako smo već spomenuli, to je prvenstveno aktivn i po ljop rivredn ik , a ako njega nema - onda je to aktivn i nepo ljoprivredn ik , a tek na trećem mjestu uzdržavani č lan; če tv rti t ip predstavljaju domaćinstva s tzv. vanjskim nasljednikom, tj. ona bez nasljednika ko ji živi u dom aćinstvu; peti je tip domaćinstva onaj u ko jim a nema nikakvoga potencija lnog nasljednika.

U da ljn jo j in te rp re tac iji podataka, pojednostavljenja radi, ova ćemo dva posljednja tipa s jed in iti u jedan t ip - u dom aćinstvo bez po tenc ija ln ih nasljednika.

O SN O VN A D IS T R IB U C IJA D O M A Ć IN S T A V A PREMA T IP O V IM A SO C IJALN E REPRODUKCIJE

Naša je anketa pokazala slijedeću d is tribuc iju domaćinstava prema tipovim a nasljeđivanja:

T ip 1 - prv i po tenc ija ln i nasljednik — p o ljop riv redn ik 760 ili 29,7%T ip 2 — prvi potenc ija ln i nasljednik — nepo ljoprivredn ik 869 ili 34,0%T ip 3 — prvi potenc ija ln i nasljednik — uzdržavani član 210 ili 8,2%T ip 4 - potenc ija ln i nasljednik izvan domaćinstva 391 ili 15,3%T ip 5 — nema potencija lnog nasljednika 327 ili 12,8%

Ovi podaci jasno o tk riva ju dim enzije dv iju k rupn ih posljedica deagrarizacije stanovništva koje su se odrazile u agrarnoj s tru k tu r i: prvo, ve lik je bro j dom aćinstava bez potencija lnog nasljednika ko ji živi na posjedu, i drugo, od preostalih domaćinstava više je on ih u ko jim a će u slijedećoj generaciji kućedomaćini b iti nepo ljoprivredn ic i nego on ih u ko jim a će b iti po ljoprivredn ic i.

Posebnu smo pažnju usm jerili na razlike u perspektivama socijalne reprodukcije između po ljop riv redn ih i m ješovitih domaćinstava.Tabela 91

T ipovi socijalne reprodukcije po ljop riv redn ih i m ješovitih domaćinstava

T ipov i socijalne Kategorija domaćinstvareprodukcije po ljoprivrednoi m ješovito ukupno

T ip 1 47,6 16,9 29,6T ip 2 1,7 56,9 34,1T ip 3 10,0 7,0 8,2T ip 4 22,0 10,5 15,3T ip 5 18,8 8,6 12,8

Ukupno 100,0 100,0 100,0N = 1 055 1 493 2 548

= 858,719; d f = 4 ; p = 0,001 ; C = 0,549

129

Dakle, oko polovine anketiran ih po ljoprivredn ih domaćinstava reproducirat će se kao poljoprivredna, neznatan broj kao nepoljoprivredna (riječ je o već spomenutim nezaposlenim poljoprivrednic im a na posjedu), a 40,8% neće se reproducirati u narednoj generaciji kućedomaćina. M eđutim , situacija je u m ješovitim do maćinstvima potpuno raz lič ita : n jih ima relativno malo s nasljednikom -poljo- p rivrednikom (a dat im je p rio rite t u određivanju tipa reprodukcije), zatim , vrlo je visok udio gospodarstava koje će preuzeti nepo ljoprivrednic i, a oko petinu m ješovitih domaćinstava se neće reproducira ti.

O tkriva se, dakle, pravac reprodukcije m ješovitih domaćinstava: domaćinstva s kućedom aćinom -poljoprivrednikom pretvaraju se u mješovita s kućedomaći- nom -nepoljoprivrednikom . Slijedeći korak za mnoge je zapošljavanje svih n jegovih članova izvan posjeda, ili potpuno napuštanje posjeda; "od ijep ljivan je " od gospodarstva ide, dakle, etapno.

Znatne razlike u tipovim a socijalne reprodukcije anketiranih domaćinstava pojav lju ju se po republikama i pokrajinama. Te razlike proizlaze iz stupnja ekonomske razvijenosti, te obilježja i struktu re domaćinstava. U tom smislu neki se naši nalazi bolje mogu shvatiti ako se povežu s podacima ko ji su već ranije izneseni u poglavlju o domaćinstvu. Te su razlike u tijesnoj vezi s brojem i s tru k tu rom po tencija ln ih nasljednika, o čemu je već b ilo riječi.

U nerazvijenim je područ jim a više zastupljen tip 1 socijalne reprodukcije (naslje d n ik -p o ljop riv redn ik ); zastupljenost tipa 2 (nasljednik-nepoljoprivrednik) nešto je veća u razvijenom područ ju , ali mu je znatan udio i u nerazvijenom području (izuzetak č in i Kosovo, gdje je b ro jno prisustvo nasljednika-poljoprivrednika po- tisnu lo nepoljoprivrednike kao nosioce socijalne reprodukcije domaćinstava). Ind ikativan je podatak o dom aćinstvim a bez po tencija ln ih nasljednika ko ji žive na posjedu (tip 4 i 5): n jihov je udio daleko najveći u V o jvod in i (45,8%), a potom u Hrvatskoj (33,0%). N aprotiv, takvih je domaćinstava najmanje tamo gdje su društveno-ekonomski uvje ti nepovo ljn iji — u Kosovu (7,1%), u Bosni i Hercegovini (21,3%) i Makedoniji (23,6%). (Tabela 92).

Već je rečeno da je prvi t ip socijalne reprodukcije manje zastupljen u razvije nom, a više u nerazvijenom područ ju . Kada je pak riječ o tipovim a socijalne reprodukcije u po ljoprivredn im i m ješovitim domaćinstvima, također zapažamo znatno veće učešće prvoga tipa u po ljoprivredn im i m ješovitim domaćinstvima nerazvijenoga područja (Tabela 93). U razvijenom je područ ju posebno malen udio m ješovitih domaćinstava koja će se reproducira ti kao poljoprivredna —Hrvatsko j 9,0%, S loveniji 8,4% te V o jvod in i 13,3%.

Drugi t ip reprodukcije nalazimo uglavnom u m ješovitim domaćinstvima.

Znatne razlike između dvaju tipova domaćinstava nalazimo kod četvrtog i petog tipa socijalne reprodukcije , uzetih zajedno. Tu po ljoprivredna domaćinstva stoje nepovoljn ije , i najviše ih se neće reproducira ti upravo u razvijenom područ ju — u V o jvod in i 63,1%, Hrvatskoj 48,8% te S loveniji 44,5%. Na drugoj strani, najstabiln ija su poljoprivredna domaćinstva u Kosovu (samo ih se 15,1% neće reproducira ti).

I među m ješovitim domaćinstvima, s lično kao među poljoprivrednim a, u razvijenom područ ju nalazimo mnogo više onih koja se, prema našoj tipo log iji, neće reproducira ti — npr. u V o jvod in i 28,1%, u H rvatskoj 24,8% i u Sloveniji 23,7%. Udio takvih domaćinstava opet je najmanji u Kosovu — 12,3%, zatim u Makedon iji — 9,5% te Crnoj Gori — 16,7%.

Dakle, i "p o ljo p riv re d n o s t" i "m ješov itos t" seoskih domaćinstava, u sadašnjem njihovu značenju, čvršće su ukorijenjene u nerazvijenom područ ju , i one će se tu i dulje održati.

130

Tabe

la

92

131

Tip

ovi

soci

jaln

e re

prod

ukci

je

poljo

priv

redn

ih

i mje

šovi

tih

dom

aćin

stav

a pr

ema

repu

blik

ama

i pok

rajin

ama

cocoi- 'CN CM

IO COoCM «-

132

Pol

jopr

ivre

dna

**

— M

ješo

vita

Kako veličina posjeda nije pouzdan k rite rij za sagledavanje ekonomske snage gospodarstva, u obzir su uzeti i neki drugi pokazatelji - npr. stočni fond, oprem ljenost, investicije. Taj s in te tičk i pokazatelj ekonomske snage gospodarstva jest pro izvodni kapacitet gospodarstva. U našem smo istraživanju to obilježje uk rs tili s tipovim a socijalne reprodukcije domaćinstava.

Tabela 94T ipovi socijalne reprodukcije i pro izvodni kapacitet

gospodarstva anketiran ih domaćinstava


T ipovi socijalne Rang proizvodnog kapacitetareprodukcije 1 II III IV V U kupno

T ip 1 17,0 27,2 34,0 41,4 52,2 29,9T ip 2 34,2 35,7 35,2 32,5 24,1 33,8T ip 3 9,7 9,2 7,7 5,2 4,7 8,2T ip 4 20,3 16,3 14,1 10,1 7,3 15,3T ip 5 18,8 11,6 9.1 10,8 11,6 12,8

U kupno N =

100,0600

100,0958

100,0483

100,0268

100,0232

100,0 2 541

Hi-kvadrat = 155,562; d f = 16; p = 0,001; C = 0,287

Dakle, jača će se gospodarstva više reproducira ti kao po ljoprivredna, u n jih nalazimo manje zastupljen 2. t ip reprodukcije , a manje će ih se i ugasiti nakon sadašnjeg kućedomaćina. Slabija se gospodarstva u pogledu reprodukcije po la riz iraju na ona koja su bez nasljednika, i ona s nas ljednikom -poljoprivredn ikom .

Z an im ljiv ije se razlike javlja ju između po ljop riv redn ih i m ješovitih dom aćinstava (Tabela 95). Kod po ljop rivredn ih smo u tv rd ili povezanost između porasta gospodarske snage i prvoga tipa reprodukcije . Kada je pak riječ o odnosu gospodarske snage i 4. i 5. tipa korelacija je znatno slabija. I među ekonom ski najsnažn ijim gospodarstvima (rang 5) nalazimo dosta on ih ko ji se neće reproducirati (36,2% prema prosjeku od 40,7% ). M eđutim , kod m ješovitih domaćinstava ona gospodarski jača više će se reproducira ti, ali osjetno najviše s kućedomaćinom-nepo ljop riv redn ikom ; gospodarski slabija m ješovita domaćinstva pretežno će se gasiti, a od on ih koja se ipak održe, više će b iti po ljopriv redn ih nego m ješovitih.

Dakle, veća gospodarska snaga znatno u tječe na zadržavanje domaćinstva u svome "p o ljo p riv re d n o m " ili "m je šo v ito m " statusu. Povratak iz "m je šo v ito s ti" u "p o ljo p riv re d n o s t" je posve izn im an; posto ji samo o b rnu t to k kretanja.

S in te tičko obilježje kojega smo nazvali standardom domaćinstva također se pokazalo relevantnim za d is tr ib u c iju domaćinstava s obzirom na socijalnu reprodukciju .

Među dom aćinstvim a s višim standardom nalazimo najviše on ih s nasljednikom -nepo ljoprivredn ikom , dok među onim a s nižim standardom velik udio imaju domaćinstva koja se neće reproducira ti; nasljednika-poljoprivrednika nešto više im aju domaćinstva sa osrednjim standardom.

133

Tabela 95

Tipovi socijalne reprodukcije m ješovitih i po ljoprivrednih domaćinstava i proizvodni kapacitet njihovog gospodarstva


Tipovi socijalne reprodukcije i kategorija domaćinstava I

Rang proizvodnog kapaciteta gospodarstva

II III IV V Ukupno

Tip 1 P 30,4 43,3 49,1 59,4 67,2 47,6M 12,1 15,7 20,3 21,7 32,7 17,1

T ip 2 P 2,5 1,7 1,8 2,2 0,0 1,7M 45,8 60,4 64,5 65,1 55,4 56,8

Tip 3 P 9,3 12,2 11,4 5,1 6,9 10,0M 9,8 6,8 4,7 5,4 2,0 6,9

T ip 4 P 32,3 23,9 22,3 15,9 9,9 22,1M 15,9 10,8 6,6 3.9 4,0 10,5

T ip 5 P 25,5 18,9 15,5 17,4 16,0 18,6M 56,3 27,3 7,8 3,9 4,7 8,6

N (P) = 161 402 220 138 131 1 052N (M) = 439 555 256 129 101 1 480

IP) H i-kvadrat = 61,444; d f = 16; p = 0,001; C = 0,235(M) H i-kvadrat = 121,008; d f =: 16; p = i0,001; C = 0,328

Tabela 96

T ipovi socijalne reprodukcije i standard domaćinstva- kućedomaćin s 50 i više godina

T ipovi socijalne Rang standarda domaćinstvareprodukcije I II III IV V Ukupno

T ip 1 24,8 31,4 33.4 28,6 24,6 30,0T ip 2 6,4 16,8 30,3 46,9 48,6 33,8T ip 3 6,4 12,7 8,0 7,1 6,2 8,2T ip 4 36,7 20,2 16,0 9,2 11,7 15,5T ip 5 25,7 19,0 12,2 8,2 12,5

U kupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 109 411 972 448 512 2 452

H i-kvadrat = 235,204; d f = 16, p = 0,001; C = 0,353

Diferenciranija se slika dobiva u Tabeli 97, u ko jo j se mogu uspoređivati po ljo privredna i mješovita domaćinstva.

I kod jednih i kod drugih domaćinstava nalazimo polarizaciju sličnu onoj koju smo d ob ili uspoređivanjem tipova reprodukcije sa proizvodnim kapacitetom gospodarstva.

Poljoprivredna domaćinstva s višim standardom više će se reproducirati kao poljoprivredna, a ona s nižim standardom pretežno će se gasiti u slijedećoj generaciji kućedomaćina.

134

Na drugoj strani, mješovita domaćinstva s višim standardom održat će se zahvalju juć i nasljedniku-nepoljoprivredniku, a ona s nižim standardom gasiti će se kao proizvodne jedinice.

Tabela 97T ipovi socijalne reprodukcije po ljopriv redn ih i m ješovitih

domaćinstava i standard domaćinstva


Tipovi socijalnereprodukcije i ka- Ran9 standarda domaćinstvategorija domaći-nstva I II III IV V U kupno

T ip 1 P 27,6 41,8 49,5 59,9 53,2 47,9M 18,2 15,8 21,3 14,8 13,7 17,2

T ip 2 P 2,6 1.0 1,7 2,2 2,1 1,7M 15,2 40,6 52,0 66,6 66,3 56,7

T ip 3 P 6,6 11.4 9.8 9.5 8,5 9,7M 6,0 14,5 6,7 6,1 5,4 7.1

T ip 4 P 39,5 24,0 20,8 15,3 22,0 22,4M 30,3 14,5 12,3 6,4 7,8 10,5

T ip 5 P 23,7 21,9 18,2 13,1 14,2 18,3M 30,3 14,5 7,7 6,1 6,7 8,4

N (P) = 76 246 418 137 141 1 018N (M) = 33 165 554 311 371 1 434

(P) H i-kvadrat = 37,124; d f = 16; p = 0,005; C = 0,224(M) Hi -kvadrat = 108,867; d f = 16; p = 0 ,0 0 1 ;C = 0,317

Na kra ju , h tje li bismo dati sažet pregled osnovnih rezultata istraživanja o t ip o vima socijalne reprodukcije anketiran ih domaćinstava.

T ip 1 (nas ljedn ik-po ljoprivredn ik) - više nalazimo u nerazvijenom brežuljka- sto-planinskom pod ruč ju . To su uglavnom poljoprivredna domaćinstva s većim obradivim površinama (i s većim brojem članova dom aćinstva), veće gospodarske snage, s tendencijom proizvodne ekspanzije, i sa osrednjim standardom .

T ip 2 (nas ljednik-nepoljoprivrednik) — nešto više nalazimo u razvijenom pod ru čju , a najviše u m editeranskom rajonu. To su uglavnom mješovita domaćinstva, veličine i ekonomske snage ispod prosjeka, s prevladavajućim blagim tendencijama ekspanzije, i s višim standardom domaćinstva.

T ip 4 i 5 (nema nasljednika na posjedu) - češće se javlja u razvijenom području, a na roč ito u ravničkom rajonu. To su po ljoprivredna domaćinstva čije je gospodarstvo po ve lič in i obradivog zem ljišta ispod prosjeka, manje su ekonomske snage, pretežno su regresivna, i s niž im standardom.

Posebno smo izdvo jili raspoložive pokazatelje o socija lnoj reprodukciji m ješovitih domaćinstava. Iz tih se pokazatelja vide osnovna obilježja po jed in ih tipova reprodukcije unutar m ješovitih domaćinstava.

135

T ip 1. reprodukcije (nasljednik-po ljoprivrednik) relativno je slabo zastupljen, a kada i jest - onda je to češće dom aćinstvo u nerazvijenom, brežuljkasto-planinskom rajonu, koje ima veći posjed, iznad prosječne je ekonomske snage, srednjeg je standarda, i u kojem je kućedomaćin po ljoprivredn ik .

T ip 2 (nasljednik-nepoljoprivrednik) ravnomjerno je d is tribu iran po područjim a, rajonima i posjedima prema ve lič in i. Gospodarska snaga tih domaćinstava je znatno iznad prosjeka, ta domaćinstva imaju viši standard, kućedomaćin im je češće po ljop riv redn ik ili druga osoba na posjedu koja nije zaposlena i bez ličn ih prihoda.

T ip 4 i 5 (domaćinstva bez nasljednika) češće nalazimo u razvijenom i ravničkom područ ju . To su domaćinstva s m anjim posjedom, slabije ekonomske snage, nižeg standarda, s kućedomaćinom zaposlenim izvan posjeda ili kućedomaćinom um irov ljen ikom .

A ko je kućedomaćin - po ljoprivredn ik , oslanjanje na gospodarstvo je jače; ako je kućedomaćin seljak-radnik i li um irov ljen ik , i drugi se članovi domaćinstva okreću nepoljoprivrednim djelatnostim a, a često se dešava da napuštaju posjed.

136

V II - S TA V O V I I M IŠLJENJA S E L J A K A -R A D N IK A O PROBLEM IM A I BUDUĆNO STI IN D IV ID U A L N E POLJOPRIVREDE, O ZE M LJIŠNOM POSJEDU I U D R U Ž IV A N JU

Postavlja se p itanje k o liko su se prom jene u po ljoprivred i odrazile u svijesti in d ividualn ih po ljop rivredn ih proizvođača, b ili oni č is ti po ljoprivredn ic i ili seljaci-radnici. Zapravo zanima nas k o liko su naši sitn i po ljoprivredn i proizvođači usvojili v iz iju jedne drugačije po ljoprivrede od njihove sadašnje, u prvom redu udružene i podruštvljene. P itanje je također kako oni vide neposredne akcije koje vode n jihovom uk ljuč ivan ju u udruženu po ljop riv redu koja č in i d io te buduće, p ro jic irane socija lis tičke po ljoprivrede, te kako vide svoje mjesto i m je sto drug ih u akcijama oko takvog udruživanja.

Stavove i m išljenja 145) ispitan ika o tim problem im a seljačkog posjeda, te p ro blem ima podruštvljavanja i udruživanja, analiz ira t ćemo pom oću pet grupa podataka ko ji se odnose na:

1. poteškoće ind iv idualne po ljoprivrede,2. potrebnu ve lič inu posjeda,3. ustupanje i prodaju zem ljišnog posjeda,4. budućnost ind iv idualne po ljoprivrede,5. mogućnost udruživanja.

PRO BLEM I IN D IV ID U A L N E PO LJO PRIVREDE

Kako je seosko dom aćinstvo umnažalo svoje veze s vanjskim svijetom, p o ljo p r ivrednik je sve veći b ro j svojih problem a "p re n o s io " na razne vanjske subjekte, ko ji su mu određivali cijene po ljop riv redn ih proizvoda, cijene repromaterijala, porez, druga davanja i s lično. S druge strane um anjivalo se značenje unutrašnjih fakto ra ko ji d je lu ju u samom gospodarstvu.

Zanim alo nas je kako naši današnji ind iv idua ln i po ljop rivredn ic i percipiraju ove raz lič ite vanjske i unutrašnje problem e po ljoprivrede, te kako ih rangiraju. Želje li smo u tv rd iti i razlike koje postoje između seljaka-radnika i č is tih p o ljo p rivrednika u pogledu ocjena teškoća, kao i neke druge osobitosti stavova i m išljenja ob iju skupina ispitanika.

Naše je pitanje glasilo: - Koje su, po vašem m išljen ju , glavne teškoće ind iv idualne po ljoprivrede u nas danas? U u p itn iku smo izn ije li 11 m odalite ta odgovora, a ispitan ic i (seljaci-radnici i ind iv idua ln i po ljop rivredn ic i) m ogli su dati tr i moguća odgovora. 1461

Iz lož it ćemo d is tribuc iju odgovora svih ispitanika prema izvedenim rangovima:

145)Teško je točno razlikovati što je stav, a što mišljenje. Prema Allporiu, pod stavom se podrazumijeva neutralna i mentalna spremnost, formirana na osnovi iskustva, a koja vrši direkti- van i dinamički utjecaj na reguliranje pojedinaca na objekte i situacije sa kojima dolazi u dodir. (Citirano prema N.Rot: Osnovi socijalne psihologije. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1978, str. 289.). Dok je stav općiji, mišljenje je specifičnije i u pravilu se odnosi na nešto konkretnije, odnosno na točno formulirano pitanje. Između stava i mišljenja postoji veza koju Stoetzel objašnjava time da mišljenjo predstavlja manifestaciju prihvaćanja formula nekog stava koja se može evoluirati na objektivnoj skali. (Citirano prema: La sociologie. Paris, Centre d'erude et de Promotion de la lecture, 1970.).146)Uslijed toga zbroj postotaka u stupcima tabela prelazi 100.

137

1. visoke cijene um jetnog gnojiva, mehanizacije. 46,2%sortnog sjemenja, stočne hrane i slično

2. nestabilne cijene po ljopriv redn ih proizvoda 42,8%3. niske cijene po ljoprivredn ih proizvoda 37,7%4. visoki porezi 35,7%5. manjak radne snage: m lađi i sposobniji

su o tiš li, a ostali stari i nemoćni 26,4%6. malen ind iv idua ln i posjed, slaba

oprem ljenost gospodarstva 18,4%7. poteškoće u prodaji po ljopriv redn ih proizvoda 15,6%8. zem ljište je isparcelirano, nije grupirano.

nije provedena m elioracija 13,9%9. neravnomjeran položaj u odnosu na kom binate.

zadruge ili druge privredne organizacije 10,7%10. nerazvijena kooperacija s društvenim

privrednim organizacijama 8,4%11. poteškoće pri dobivanu kredita za

unapređenje proizvodnje 7,9%

Daljnje grupiranje poteškoća indiv idualne poljoprivrede o kojim a su se izjašnjavali isp itan ic i moguće je izvesti na slijedeći način:

1. poteškoće koje proizlaze iz tržišta po ljoprivredn ih proizvoda i reprom aterijala (m oda lite ti 1, 2, 3, 7 — što č in i 42,8% od ukupno 9 147 odgovora o po teškoćama koje su naveli isp itan ic i);

2. poteškoće koje proizlaze iz slabosti ind ividualnog posjeda (m odalite ti 5, 6, 8 — 30,5% svih odgovora);

3. poteškoće koje proizlaze iz odnosa (kooperacije) ind iv idua ln ih gospodarstava s društvenim sektorom (m oda lite ti 9 i 10 — 7,2% svih odgovora);

4. poteškoće vezane uz visoke poreze i nedostupne kredite (m odalite ti 4 i 11 - 19,5% svih odgovora).

Ispitanici u prvi plan ističu poteškoće vezane uz tržište po ljoprivredn ih p ro izvoda i reprom aterija la potrebnog po ljoprivred i (visoke cijene repromaterijala, niske i nestabilne cijene po ljoprivredn ih proizvoda, poteškoće prodaje p o ljo p rivrednih proizvoda). Osjetno iza toga, na drugom mjestu, spom inju se problem i vezani uz ind iv idualno gospodarstvo (malen, slabo oprem ljeni posjed, manjak radne snage, isparceliranost zem ljišta). Na trećem su mjestu problem i ko ji p ro izlaze iz statusa i fiska ln ih obaveza ind iv idua ln ih po ljoprivrednika (teškoće u dobivanju kredita, visoki porezi). 147) Najmanje značajnima ispitanici percipiraju odnose s društvenim sektorom (slaba kooperacija i neravnopravan odnos s d ru štvenim gospodarstvima). To se može uzeti i kao ind ika to r slabe razvijenosti kooperativn ih odnosa u našem selu općenito , pa ih upravo zato većina ispitanika i ne smatra značajnima.

Zašto je to lik o krivn je svaljeno na tržište po ljoprivredn ih proizvoda i repromaterijala? Odgovor je u tome što se na njemu određuje "p laća " ind iv idualn ih po ljo privrednika, a ona je, po m išljenju ispitanika, malena, nestabilna i pod stalnim je p ritiskom cijena reprom aterija la potrebnog po ljoprivred i.

147)Porez je tradicionalna obaveza koju je poljoprivredniku nametala država, a dugo je bio u zrok konflikta seljaka i države. Danas je, kao što se vidi, potisnut u drugi plan, jer ga po važnosti nadilaze cijene repromaterijalai poljoprivrenih proizvoda, koje se odreduju također izvan sela pa se za poljoprivrednike pojavljuju kao vanjska sila. J.Geraud i G.Spitzer pišu: "Pod nesrećom neki seljaci bez razlike podrazumijevaju nevrijeme, stoćne epidemije i funkcioniranje zakona tržišta. Usamljeni seljak tako je slab pred tim moćnim silama koje vladaju tržištem da mu pad cijena izgleda kao prirodna nesreća, slično kao i suša ili stočna e pidemija". (J.Geraud, J.G.Spotzer: "Le morale des agriculteurs", Kevue Trancaise de sociologie, Numero special, 1965., str. 11.)

138

Poljoprivredni su proizvođači upravo najviše osje tljiv i na cijene repromaterijala. Input po ljoprivred i po trebnih proizvoda po opsegu stalno raste, a rastu i n jihove cijene, a to sve p ritiska indiv idualne proizvođače i sili ih na kalku liran je s elementima proizvodnje. 1481

Ispitanici ipak potc jen ju ju probleme ko ji proizlaze iz m alog posjeda, odnosno njegove nemoći da slijedi tokove industrija lizacije po ljoprivrede: oni ih p ro jiciraju u društveno-ekonomsku o ko lin u . Tržište o tkriva neuspjeh seljačkog rada, ono dem istific ira njegovu neracionalnost, pa je dobar d io k rit ike na tržište upravo proizašao iz neuspjeha maloga seljačkog posjeda da-se na njemu održi. Zato seljak traži "m o ra liza c iju " tr žišta. To se vid i u zahtjevu za parite tom ž ivotnog stamdarda s nepoljoprivrednic im a. Ne želimo tim e reći da dobar d io p r igovora po ljoprivredn ika na račun tržišta ne sto ji, već m islim o da bi b ilo p re tje rano tv rd it i da sređeno trž ište predstavlja glavni preduvjet razvoja po ljop riv re de, pogotovo indiv idualne. Po našem m išljen ju , osnovni uzrok poteškoćama jeste u s truk tu ra lno j kriz i u ko ju je dospjela naša individualna poljoprivreda; u neskladu između potreba za racionalnom , industrijskom i je ftinom p o ljo p rivrednom pro izvodnjom na jednoj strani, i malog, indiv idualnog posjeda, s visokim pro izvodnim troškovim a proizvodnje na drugoj strani. To na drugi način priznaju i sami ispitanici u ovoj anketi. Naime, oni sami p rocjen ju ju da bi prosječni ind iv idualn i posjed trebao b iti više nego dvostruko veći od sadašnjeg. V e lik broj ispitanika ne vid i perspektive održanja sadašnjeg stanja individualne p o ljo privrede, nego predviđa širenje društvenog sektora i udruživanje kao model organizacije po ljoprivrede ko ji će je izvući iz k r iz e .1491

U nastavku izlaganja — prema ranije defin irane če tir i kategorije - dat ćemo grupirane odgovore po republikam a i pokrajinam a za sve ispitanike, te posebno za seljake-radnike i čiste po ljopriv redn ike .

Na problem e trž išta najviše upozoravaju isp itan ic i iz Slovenije, V o jvodine i Crne Gore, dok su prob lem i posjeda za n jih manje značajni nego u drugim repub lika ma i pokrajinam a. Na kooperaciju i odnos s društvenim sektorom kao značajan problem upozoravaju jed ino ispitanici iz Kosova, dok problem poreza i kredita više od drugih is tiču isp itan ic i u M akedoniji, H rvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Što se tiče razlika u stavovima između seljaka-radnika i po ljoprivredn ika , one se mogu svesti i na slijedeće: seljaci-radnici nešto više od po ljoprivredn ika ističu probleme trž išta po ljop rivredn ih proizvoda i reprom aterija la te probleme vezane uz odnos s društvenim sektorom poljoprivrede. Razlike su v id ljive i u ocjeni prim jerenosti poreza i teškoća u dobivanju kred ita : za seljake-radnike porezi i nedostupnost kredita nisu tako značajna poteškoća kao za čiste p o ljop riv re dnike, što je i posve razum ljivo s obzirom na čin jen icu da oni imaju stalne novčane prihode ko jim a pokriva ju te izdatke.

Nadalje, željeli smo saznati kako snaga gospodarstva (tzv. pro izvodni kapaciteti gospodarstva) utječe na diferenciran je stavova ispitanika o poteškoćama in d iv idualne po ljoprivrede (Tabela 99).

148)U nas je učešće mehaničke vučne snage u ukupnoj vučnoj snazi poljoprivrede u periodu od 1946. do 1974.g. povećano od 2 na 64%, a broj KS traktora na 100 ha obradive površine od 1,2 na 71. Potrošnja aktivne materije umjetnih gnojiva u istom je periodu povećana od 4 kg na 194 kg/ha. (Vidjeti opširnije u radu grupe autora: AgroinduMrijska proizvodnja u SI KJ, Beograd. N IP 'Mala poljoprivredna biblioteka, 1977., str. 15.)Drugi zanimljiv podatak iznosi V.Stipetić koji kaže da su se troškovi reprodukcionog materi jala u individualnoj poljoprivredi udeseterostručili od 1959. do 1972. godine, a učešće je troškova u vrijednosti proizvodnje poraslo od 35% na 39%. Godine 1972. troškovi reprodu kcionog materijala u društvenom sektoru činili su 60% od vrijednosti proizvodnje. (V Sti petić: Prijeti li glad. Zagreb. Globus, 1975.. str. 191)149) Više o tome vidjeti u odjeljcima ove studije o stavovima o veličini posjeda i budućno

sti poljoprivrede.

139

s i ' ! 3 S

5 IS s' »

5 35 3

5 33 s

8 Sg 3 31 S3s 33 S 5

5 33 J ?

§ n s §1 3 3 2 s

'■illI

a i ' § ?

5 53 »

8 33 2

22 3

22 3

SS 2

! - ■

jilflli J i l l

25,2

17,7

25,1

27

,5

19,0

17,4

21,0

19,3

21,2

Iz podataka u tabeli (uko liko zanemarimo a tip ično ponašanje ispitanika u najslab ijim gospodarstvima) jasno se vidi da ispitanici s jač ih gospodarstava kao osnovne poteškoće individualne po ljoprivrede češće ističu probleme tržišta nego i- spitanici ko ji žive na slabijim gospodarstvima. S druge strane, ispitanici s ekonomski slabijih gospodarstava veću pažnju pridaju slabostima maloga posjeda (malo zemlje, isparceliranost, manjak radne snage i slično) nego ispitanici s ekonomski jač ih gospodarstava.

S lične smo pokazatelje d ob ili uspoređujući m išljenja ispitanika i veličinu posjeda. Dakle, ovisnost o trž ištu po ljoprivredn ih proizvoda i repromaterijala veća je kod ekonom ski snažnijih gospodarstava, pa je razum ljivo da su oni senzibiln iji na poteškoće koje otuda po tječu nego manja gospodarstva koja su više suočena s v lastitim ograničenjima.

Konačno, kad je riječ o razlikama između naših dviju osnovnih grupa isp itan ika, u tv rd ili smo da je spomenuta povezanost između stavova o teškoćama poljoprivrede i gospodarske snage više izražena kod č is tih po ljoprivrednika nego kod seljaka-radnika.

PO TREBNA V E L IČ IN A POSJEDA

Prethodno je b ilo riječ i o poteškoćama individualne poljoprivrede, a medu njima su spominjane i one koje se tič u samoga individualnog posjeda. Ovdje ćemo upravo o tome deta ljn ije raspraviti. U našem istraživanju željeli smo od ispitanika saznati mišljenje o potrebnoj ve lič in i posjeda, a potom tu željenu "ve lič inu posjeda" usporediti sa stvarnom i drugim obilježjim a gospodarstva.

Poznato je da su naši ind iv idualn i pcsjedi maleni i da u pravilu ne mogu izdržavati domaćinstva koja na njim a žive. Zato su mnogi članovi seoskih domaćinstava upućeni na razne vrste vanjskih zarada, u prvom redu na stalno zapošljavanje u društvenoj privredi. Može se reći da između velič ine posjeda i zapošljavanja izvan gospodarstva postoji uzročna povezanost: što je posjed manji, to je veća potreba za vanjskom zaradom.

Postoji, m eđutim , izvjesna hipotetska veličina posjeda koja bi, pri datom tehnološkom nivou, u potpunosti mogla apsorbirati rad aktivn ih članova dom aćinstva, te im osigurati prim jeren prihod i standard i os loboditi ih potrebe za vanjskim zapošljavanjem. 150) Upravo tragajući za tom h ipotetskom veličinom posjeda, u anketi smo ispitanicim a postavili p itanje — po vašoj ocjeni, ko lik i posjed danas može osigurati normalan život jednom seljačkom domaćinstvu?

Osnovna d is tribucija odgovora bila je slijedeća: 1511

- do 3,0 ha 9,3%- 3,01 - 5 ha 25,4%- 5 ,0 1 - 7 ha 21,7%- 7 , 0 1 - 9 ha 10,0%- 9 ,0 1 - 1 1 ha 23,8%- 1 1 ,0 1 i više ha 9,7%

Prosječna veličina posjeda ko ju su in fo rm a to ri označili kao poželjnu iznosila je oko 8 ha.

Značajne se razlike u odgovorim a po javlju ju između ispitanika po republikama i pokrajinama.

Najveći prosječni posjed kao potreban za ž ivot seoske o b ite lji, spom inju in fo rm atori iz Slovenije (b lizu 11 ha). U S loveniji je više od tr i če tvrtine ispitanika izrazilo m išljenje da prosječni posjed treba b iti iznad 9 ha, a polovica ih misli da mora b iti iznad 11 ha. Za najm anji prosječni posjed izjasnili su se ispitanici iz užeg područja Srbije (nešto ispod 7 ha), a n jih više od polovice m isli da je za uzdržavanje prosječnog'seoskog domaćinstva potrebno manje od 5 ha zem ljišta. Iznenađuje saznanje da ispitan ic i iz Vo jvod ine ne inzistira ju na većim posjedima, već dovo ljn im smatraju posjed m anji od onoga u Kosovu. Razlog tome vjero ja tno treba tra ž iti u ve lič in i i kva lite tu domaćinstava, koja su najveća u Kosovu a najmanja u V o jvod in i.

Dobiveni podaci (Tabela 100) o ve lič in i posjeda na kojem bi prim jereno sadašnjim uvjetim a m oglo ž iv je ti seljačko dom aćinstvo, nameću određena zapažanja. A ko je prosječna velič ina posjeda u nas oko 3 ha, a prosječno seosko dom aćinstvo već više od polovice svojih prihoda stječe izvan gospodarstva, onda "pove ćanje" prosječnog posjeda, za koje se izjašnjavaju isp itan ic i, u neku ruku odražava upravo te vanjske prihode, ono ih "p re v o d i" u zemljišne površine. Drugim rije čim a posto ji veza između udjela vanjskog prihoda u ukupnom prihodu dom aćinstva i m išljenja isp itan ika o po trebnoj ve lič in i posjeda. Um jesto za povećanje zemljišne površine, naša se seoska domaćinstva gotovo isk ljuč ivo opred je lju ju za vanjske prihode; zarada izvan gospodarstva glavni je pravac njihove ekonomske ekspanzije. Izn im no su indiv idualna gospodarstva koja se ćp red je lju ju za "po- Ijop riv redn ičku ekspnaziju". Čak i ona gospodarstva koja povećavaju p ro izvodnju, uobičajeno ne čine to putem povećanja površine posjeda, nego na druge načine, t j. in tenz ifikac ijom proizvodnje na postojećim površinama, ulaganjem u stočarstvo, u "p o ljo p riv re d u bez zem lje " i slično. 152)

Budući da je kućedomaćin organizator pro izvodnje na gospodarstvu, to on može davati na jm erito rn ije ocjene o potrebno j ve lič in i posjeda. Zato su nas, prije svega, zanimale razlike u m išljenjim a kućedomaćina u m ješovitim i č istim p o ljo privrednim dom aćinstvim a o potrebno j ve lič in i posjeda (Tabela 101).

Gledano u c je lin i, kućedom aćini u po ljoprivredn im dom aćinstvim a u odnosu na kućedomaćine u m ješovitim dom aćinstvim a smatrali su da je za prim jeren ž ivo tn i standard potreban veći posjed.

Teško je ob jasniti ovu razliku u m išljen jim a jednih i drugih ispitanika. Ona je možda nastala uslijed toga što ispitanici u odgovorim a pro jic ira ju situaciju v lastitih domaćinstava. Naime, m ješovita domaćinstva imaju više članova, pa im

152)Mislimo da su stoga ponekad ispoljena strahovanja od povećanja individualnih gospodarsta va preko zemljišnog maksimuma neopravdana, jednostavno zato što je to povećanje za poljoprivrednika veoma skupo i rizično. Čak pod uvjetom da se društvo odluči za tip tzv. porodične poljoprivrede, to bi trebalo platiti vrlo visokim subvencijama. Da je tome tako, potvrđuje skupa politika ''životno—sposobnih gospodarstava" (exploatations viables) u zapadnoj Evropi.Vjerojatno bi trebale decenije da bismo u našoj poljoprivredi dostigli prosječnu veličinu posjeda zapadne Evrope od 15 ha. Zato mi ne možemo slijediti praksu razvijenih kapitali stićkih zemalja u agraru. Nama je potrebna mnogo brža preobrazba agrarne strukture, a to se može postići podruštvljavanjem i udruživanjem individualnog zemljišta.

143

•sr r-'. O COin o co' cn'cm cm ^ cm

co in a> co « - co

rr CM CN CM >— 05CO co <*' o ' co' cm'»- 'S- I- CM

CO CO O) CO CO I

co cn co coco' in' r--' cm' in' co'«- CM i - «- CM

1- Oo o_ o_ o_ co' in r .' o ' « -

S s

144

487,

351;

df

= 35

, p

= 0,

001;

C =

0,51

8 ••

Hi

kvad

rat

399,

471;

df

= 35

; p

= 0,

001;

C =

0,51

9

treba više zemlje; nadalje, ona imaju i veće aspiracije za dohotkom , višim životn im standardom i slično.

Razlike u m išljenjim a ispitanika u pogledu potrebne veličine posjeda zamjetne su i po po ljoprivredn im rajonima. Potrebu za većim posjedom isticali su isp itanici u planinskom i mediteranskom rajonu, za m anjim su težili oni u brežuljkastom, dok su ispitanici iz ravničkog područja b ili negdje na sredini.

Kako stvarna veličina posjeda utječe na stavove o potrebnoj ve lič in i posjeda, prikazat ćemo u slijedećoj tabeli.

Tabela 102Mišljenja in form atora o potrebnoj ve lič in i posjeda i

stvarna veličina posjeda

Potrebna ve lič ina posjeda do 1 ha 1 ,0 1 - i

V e lič ina posjeda 3 3 ,0 1 -5 5 ,0 1 -8 8 i više ha Ukupno

Do 3 ha 20,2 9,9 4.1 1.5 _ 9,23 ,0 1 -5 ha 29,3 31,4 22,5 13,0 6,2 25,55 ,0 1 -7 ha 19,0 22,2 26,2 19,3 16,3 21,97 ,0 1 -9 ha 6,9 9,9 11,4 13,0 6,2 9,99 ,0 1 -1 1 ha 18,2 20,1 26,2 34,1 42,6 23,811,01 i više ha 6,4 6.5 9.7 19,1 28,7 9,7

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 714 1 350 783 461 129 3 437

Hi-kvadrat = 427,144; d f = 20; p = 0,001; Gama = 0,320

Postoji pozitivna veza između stvarne veličine posjeda na kojemu ispitanici žive i ve lič ine posjeda ko ju oni smatraju neophodnom za održanje egzistencije p ro sječnog domaćinstva. To nam se č in i p rirodn im , jer ispitanici u iznošenju m išljenja u pravilu polaze od p rilika u kojim a sami žive.

Tragajući za razlikama između m ješovitih i č is tih po ljoprivredn ih domaćinstava usporedili smo mišljenja dviju grupa kućedomaćina. Pokazalo se da je p o z itivna veza između stvarne velič ine posjeda i m išljenja o njegovoj potrebnoj ve lič in i izraženija kod po ljoprivredn ih domaćinstava.

S lične razlike u stavovima dviju grupa kućedomaćina dobivaju se ukrštanjerh podataka o snazi n jihov ih gospodarstava s n jihov im m išljenjim a o potrebnoj ve lič in i posjeda. Naime, postoji uočljiva veza između ranga gospodarskog pro izvodnog kapaciteta i m išljenja o potrebnoj ve lič in i posjeda.

USTUPANJE I PRO DAJA ZEM LJIŠNO G POSJEDA

U trad ic iona lno j seljačkoj ekonom iji zemljište je b ilo osnovni kapital i pouzdano bogatstvo. Posjedovanje zemlje b ilo je temelj prestiža i h ijerarhije. Seljak se stalno borio za zem lju, a onaj ko ji je radio na tuđem posjedu bio ie u podređenom statusu. Zato se zemlja veoma teško napuštala ili o tuđ iva la .153'

153)H.Mendras piše: "Jednom rječju, čitav tehnički, ekonomski, socijalni, pravni i politički sistem davao je zemlji visoku vrijednost, i od nje učinio jedinstveno dobro, bez ekvivalenta". (La fin des paysans, Paris, SEDEIS, 1967., p. 72.).Slično se o zemlji izjašnjava i S.Šuvar: "U seljačkom načinu života' zemlja je osnovni pri rodni uvjet i glavno proizvodno sredstvo, dok je posjedovanje zemlje osnovna društvena vrednota, osobni rad na zemlji unutar porodične, susjedske i seoske grupe je osnovno proizvodni odnos." (S.Šuvar: Između zaseoka .... op. cit., str. 22.)

146

Usporedo s p rodorom robnonovčane privrede u selo opada ovo esencijalno značenje zemlje, pa se zemljište od sakralne vrijednosti postepeno pretvara u fak to r proizvodnje, što znači da se ona u prom etu pojavlju je kao i druga roba.

Zemlja je nekada bila osnovna garancija sigurnosti za seljaka. Danas možemo tv rd iti da ona to više nije, jer ne daje dovo ljno proizvoda za život, i jer na njoj u mnogo slučajeva ne žive nasljednici. Povoljna je oko lnost što se u nekim slučajevima zem ljišni posjed može " t ra m p it i" za tu sigurnost (što posebno odgovara starim i bolesnim seljacima ko ji više ne mogu obrađivati zem lju), a može se i prodati, pa sklonost ustupanju i prodaji zem ljišta m jerim o pomoću dva in d ikatora.

Ustupanje posjeda i socijalna sigurnost po ljop rivredn ika

Postoji više načina ustupanja zemljišnog posjeda putem ko jih seoski stanovnici osiguravaju starost. T i se način i uvjetno mogu razvrstati u tradic ionalne - kada se sigurnost traži kroz unu ta rpo rod ičn i transfer posjeda, i novije - kada se zemlja " tra m p i za s igurnost" b ilo na trž iš tu , b ilo na neki drugi način s nekim vanjskim partnerom (prodaja, renta).

T radic ionaln i način zbrinjavanja starih seljaka vezan je uz nasljeđivanje nekretnina. N ekretnine su u pravilu preuzim ali po tom ci, a za uzvrat su se b rinu li o svojim rod ite ljim a. Postojala je i mogućnost kom encije, tj. prepuštanja posjeda rođacima ili susjedima uz obavezu izdržavanja. U novije se vrijem e dešava da stari seljak proda ili d io ili c ije lo zem ljište, pa živi od dobivenog novca. Pored toga, za ustupljeno zem ljište neke po ljoprivredne organizacije starim seljacima daju određenu novčanu mjesečnu naknadu. Ta praksa doduše nije raširena, ali se sve više nazire kao solucija za seljane. 154)

Da bismo saznali što o raznim načinim a egzistencijalnog osiguranja misle oni ko ji žive na ind iv idua ln im gospodarstvima, kakva rješenja p referira ju za osiguranje egzistencije u slučaju starosti, te kakve se razlike u tom e po javlju ju među ispitanicim a između naših dviju kategorija domaćinstava (m ješovitih i po ljopri vrednih), u anketi smo postavili p itan je : "P o Vašem m išljenju, što je najbolje za seljaka kada zbog starosti ili bolesti više ne može obrađivati svoj posjed, a sam na njemu ž iv i? ".

Osnovna d is tribuc ija odgovora svih ispitanika bila je slijedeća:

1. da proda zem lju i ostane na okućnic i 3,9%2. da proda zem lju i preseli se potom cim a

ili rođacima 4,6%3. da preseli k drugoj porod ic i ili u

starački dom 2,0%4. da prepusti zem lju nasljednicima ko ji

će se b rin u ti o njegovu uzdržavanju 54,3%5. da zem lju prepusti na uzdržavanje nekom

drugom seljaku 2,2%6. da zemlju prepusti društvenom sektoru

za dož ivo tno uzdržavanje 23,1%7. nešto drugo 2,3%8. nisam o tom e razm išljao 7,6%

Odgovori se, dakle, po la riz ira ju u dva m odalite ta : 1. više od polovine ispitanika m isli da je najbolje osigurati zbrinjavanje starih seljaka kod n jihov ih potomaka,

1 54)Naravno, ovdje nismo govorili o mirovinskom osiguranju poljoprivrednika, koje je jedina kompletna solucija sigurnosti 2a stare seljake. Nas zanima odnos seoskih stanovnika prema zemlji i posjedu.

147

2. nešto manje od če tvrtine ispitanika misli da zem lju treba prepustiti društvenim subjektim a, ko ji bi za uzvrat starim seljacima dali doživotnu rentu. Pomalo iznenađuje znatan bro j pristaša ovoga drugoga načina zbrinjavanja starih seljaka. To na ind irektan način potvrđuje ranije iznesenu tezu da se u našem selu zemlja sve manje tre tira kao sakralna očevina, a sve više kao dobro koje je razm jenjljivo za druge vrijednosti, a prije svega za socijalnu i ekonomsku sigurnost.

Prodaju zemlje kao način osiguranja starosti (odgovor 1 i 2) spominje 8,5% a- nke tiran ih , dok se solucije s drugim porodicama i staračkim dom om (odgovori 3 i 5) rije tko spom inju (4,2% ispitanika).

D istribucija odgovora po republikam a i pokrajinam a pokazuje dosta šaro likosti. A ko izdvojim o dva najznačajnija m odalite ta — onog s nasljednicima (odgovor 4) i onog s društvenim sektorom (odgovor 6 ), proizlazi da prvi preteže u svim republikam a i pokrajinam a, osim u Crnoj Gori i V o jvod in i.

Z an im ljivo je da su se ispitanici u S loveniji više od drugih opredjeljivali za nazovimo ga, privatnovlasničko rješenje socijalne sigurnosti starih seljaka.1551 Na drugoj strani, ispitanici u V o jvod in i pretežno su smatrali d a je najbolje prepustiti zem lju društvenom sektoru u zamjenu za uzdržavanje. I u Crnoj Gori ima do sta takvih odgovora, ali je ukupno još više odgovora u kojim a se previđa prodaja zemlje te preseljenje k potom cim a, drugim porodicama ili u starački dom.

Budući da se ovo regionalno obilježje pokazalo dosta d iskrim ina to rn im , p rika zat ćemo podatke po po ljoprivredn im rajonim a. Pri tom e smo izdvo jili odgovore kućedomaćina, i to posebno onih u m ješovitim , a posebno onih u p o ljo p rivrednim dom aćinstvim a (Tabela 103).

Dakle, u prvom po ljoprivrednom rajonu ispitanici su b ili sk lon iji rješavanju p ro blema starih seljaka putem ustupanja zemlje društvenom sektoru nego putem njenog prepuštanja nasljednicima. U ostala t r i rajona situacija se b itno nije raz likovala: ispitan ic i su daleko najviše p referira li prepuštanje zemlje potomcima.

Pokazalo se da nema značajnih razlika u m išljenjim a kućedomaćina u mješov itim i po ljoprivredn im dom aćinstvim a u brežuljkastom , planinskom i m editeranskom rajonu; razlika je značajna jed ino u ravn ičkom rajonu: ovdje su kuće- dom aćini u m ješovitim dom aćinstvima b ili osjetno sk lon iji prepuštanju zemlje društvenom sektoru nego kućedomaćini u po ljoprivrednim , a istovremeno su kao mogućnost manje spom injali osiguranje starosti putem nasljednika.

155)Možda je to rezultat činjenice što su u Sloveniji poljoprivrednici već postigli izvjesnu mada ne veliku mirovinu, pa su manje zainteresirani za ustupanje zemljiSta druStvemm subjektima.

148

Tabela 103

Mišljenja kućedomaćina anketiran ih m ješovitih i po ljoprivredn ih domaćinstava o ustupanju posjeda i načinu osiguranja starih

seljaka po po ljoprivredn im rajonima

Mišljenje o načinu osigura Poljoprivredni rajonnju starih seljaka ravn ičk i brdski planinski m edite U kupno

ranski

Kućedomaćin iz m ješovitog domaćinstva *

Prodaja zemlje i zadržavanje okućnice 0,3 4,7 6,5 6,4 4,8Prodaja zemlje i preseljenje k rodb in i 0,6 5,5 6,5 6,9 5,2Preseljenje k drugoj po ro dic i i li u starački dom 1.7 1.5 2,7 3,6 2,2Prepuštanje zemlje nasljednicim a ko ji će ga uzdržavati 21,5 60,6 60,4 60,1 54,1Prepuštanje zemlje drugomseljaku za uzdržavanje 0,6 3,7 2,2 2,5 2,6Prepuštanje zemlje društvenom sektoru za uzdržavanje 63,5 17,6 14,9 16,3 24,1Nešto drugo 5,4 1,5 1,1 0,6 1,9Nije o tom e razm išljao 6,0 4,8 5.7 3,6 5,1

N = 349 805 632 361 2 147

Kućedomaćin iz p o ljo p r ivrednog dom aćinstva* *Prodaja zemlje i zadržavanje okućnice 0,0 3,8 4,3 2,6 3,0Prodaja zemlje i preseljenje k rodb in i 1.5 4,0 4,9 1,7 3,5Preseljenje k drugoj po ro dic i ili u starački dom 1.2 1,5 2,4 3,4 1,8Prepuštanje zemlje nasljednicim a ko ji će ga uzdržavati 33,8 59,0 58,4 71,8 54,7Prepuštanje zemlje drugomseljaku za uzdržavanje 0,6 3,2 1,8 1,7 2,3Prepuštanje zemlje društvenom sektoru za uzdržavanje 43,7 19,9 12,8 12,0 22,7Nešto drugo 5,8 2,3 3.3 1,7 3,2Nije o tom e razm išljao 13,2 6,4 12,2 5,1 8,9

N = 325 825 329 117 1 596

* H i-kvadrat = 443 ,829; d f = 21; p = 0,001; C = 0,497** Hi-kvadrat = 1 8 1 ,3 2 0 ;d f = 21; p = 0,001; C = 0,388

Sklonost p ro d a ji zem ljišta

Pitanje ko jim smo utvrđ iva li sklonost ispitanika prodaji zemljišta glasilo je - ako bi vam netko ponudio povoljnu cijenu za vašu zem lju, da li biste je prodali? Na ovo su pitanje odgovarali i seljaci-radnici i č is ti po ljoprivredn ic i.

149

Tabela 104

Mišljenja seljaka-radnika i č is tih po ljoprivrednika o prodaji zemljišta

Da li biste (uz povoljnu c ijenu prodali svoju zemlju

Seljaci - -radnici

C isti p o ljo p rivrednici

U kupno

Ne 78,6 82,2 80,3Da, d je lom ično 13,3 10,5 12,0Da, potpuno 8,1 7,3 7,7

N = 1 767 1 723 3 490

Oko petine svih ispitanika iskazala je sklonost da bi pod povoljn im uvjetim a pro dala d io svoje zemlje ili cije lo zemljište. 156)

Najveću sklonost prodaji zem ljišta pokazali su kućedomaćini u H rva tsko j(28,1%) a najmanju u S loveniji (11,9%).

S obzirom na sklonost prodaji zemljišta postoje i razlike između dviju kategorija kućedomaćina, ali budući da je u nekim republikam a i pokrajinama broj ispitanika malen, usporedba nije moguća.

Postoje izvjesne razlike u sklonosti prodaji zemljišta između ravničkog (24,8% ispitanika je sklono prodaji) i preostala tr i rajona (u brežuljkastom je sklono prodaji 17,7%, u planinskom 19,2%, a u mediteranskom 19,9% ispitanika).

N ije b ilo sistematske veze između velič ine posjeda i sklonosti prodaji zem ljišta. M eđutim , ta veza postoji kod kućedomaćina u kategoriji seljaka-radnika. Naime, kućedomaćini s većih posjeda b ili su sk lon iji prodaji zemljišta nego oni s m anjih. Među prvima ima dosta onih kojim a obrada jednog dijela zemljišta vjero ja tno već predstavlja problem , pa bi h tje li sm anjiti posjed do sebi prim jerene veličine.

M IŠLJEN JA 0 BUDUĆNO STI PO LJOPRIVREDE

Pitanje u anketi koje se odnosilo na šire aspekte budućnosti individualne p o ljo privrede glasilo je: što m islite , kakva će b iti budućnost individualne p o ljo p rivrede? D is tribuc ija dobivenih odgovora svih ispitanika bila je slijedeća:

1. ostat će kakva jest 25,9%2. jedan manji broj seljaka p roš irit će posjed

na račun ostalih 5,8%3. seljaci će se ud ruž iti i s tvoriti

veće zemljišne komplekse 13,5%4. jedan manji d io zem ljišta držat će seoska domaćinstva

a ostalo društveni sektor 9,4%5. društveni će se sektor p roš iriti i

obuhvatiti svo zem ljište 10,2%6. nisu o tom e razm išljali 35,2%

Radi preglednosti i podobnosti za in terpretaciju , odgovore smo grupirali u če tiri kategorije:156)Stav seljaka prema prodaji zemljišta ispitivao je prije nekoliko godina M.Martić u četiri sela u Hrvatskoj. Njegova je anketa pokazala da 74,8% ispitanika ne želi prodati svoju zemlju, dok bi 25,2% ispitanika to učinilo. (M.Martić: "Odnos prema zemlji i koncepcija statusa i zanimanja poljoprivrednika". Sociologija sela, Zagreb, 9 /19 71 ., br. 34., str. 17.). I Martić je utvrdio veću sklonost prodaji zemljišta kod seljaka-radnika.

150

1. putem prva dva odgovora ("os ta t će kakva jest” i "jedan manji broj seljaka proš irit će posjed na račun os ta lih ") ispitan ic i izražavaju mišljenje da će se održati sadašnji ili nešto m od ific iran i koncept ind iv idualne privatnovlasničke p o ljo privrede.

2. putem trećeg odgovora ("seljaci će se u d ru ž iti i s tvoriti veće zemljišne komple- Ise") ispitanici izražavaju m išljenje da će prevladavati udružena poljoprivreda.

3. putem če tvrtog i petog odgovora ("jedan manji d io zem ljišta držat će seoska domaćinstva, a ostalo društveni sek to r" i "d ruštveni će se sektor p roš iriti i obuhvatiti svo zem ljiš te ") ispitanici se opredje lju ju za stav da će u nas prevladati društvena poljoprivreda.

4. u če tvrtu grupu spada posljednji, šesti, m oda lite t odgovora ("nisam o tome razm išljao"). Tom se odgovoru p rik lo n io znatan broj neopredije ljen ih ispitanika, a n jihov udio znatno utječe na preostale m odalite te odgovora.

U prvom d ije lu Tabele 105 dajemo podatke o odgovorima ispitanika grupiranih u gornja če tir i m odalite ta , a u drugom d ije lu dajemo podatke o odgovorima samo opredije ljen ih ispitanika (dakle, bez odgogovora "nisam o tom e razm išljao").

Kada se prom atra d is tribuc ija odgovora svih ispitanika (prvi d io tabele), onda je prim jetna koncentracija odgovora u dva m oda lite ta : u prvom se m odalite tu izražava vjera u održanje privatnovlasničke po ljoprivrede (postoci takvih odgovora kreću se većinom između 30 i 40%, s izn im kom Vojvod ine i Crne Gore gdje je taj postotak znatno m anjim - 6,5 odnosno 17,8%, i Slovenije gdje je on znatno veći — 51,5%), a u če tvrtom se m oda lite tu odgovora ispoljava neopredije ljenost ispitanika (unutar njega postoci se uglavnom kreću između 3 0 -4 0 % ). U preostala dva m odalite ta nalazimo znatno manje odgovora: u drugom se modalite tu ispoljava vjera u udruženu po ljoprivredu (ud io odgovora ispitanika kreće se do 13%, s izn im kom Vojvod ine gdje iznosi 39,1% ), dok se u trećem m oda lite tu predsnost daje društvenoj po ljop riv red i, s 20% odgovora (izn im ku č in i Crna

Gora sa 42,4% i Kosovo sa 31,3% takv ih isp itan ika). Moglo bi se, dakle, zak lju č it i da kod ispitanika posto ji p rilična podije ljenost u m išljenjim a oko budućnosti po ljoprivrede; jedinu apsolutnu većinu nalazimo samo u SR Sloveniji, gdje se preko 50% ispitanika opred ije lilo za odgovore ko ji najavlju ju održanje privatnovlasničke poljoprivrede.

Kada se analiziraju odgovori u drugom d ije lu tabele (u koje smo uvrs tili samo one ispitanike ko ji su b ili opredije ljen i, a izostavili one ko ji o postavljenom p ita nju do sada nisu razm išlja li), dobiva se jasnija slika o m išljenjim a ispitanika o budućnosti po ljoprivrede : 48,8% opredije ljen ih ispitanika m isli da će se u budućnosti održati privatnovlasnička ind iv idualna po ljoprivreda, i to uglavnom onakva kakva je ona danas; ovaj su odgovor najviše davali isp itan ic i u Sloveniji (74,0%), zatim u M akedoniji (64,2%), Bosni i Hercegovini (61,1%) i Hrvatskoj (60,1%), a ispod spomenutog prosjeka nalaze se odgovori ispitanika u užoj S rb iji (44,0%) i C rnoj G ori (24,5% ); s im ptom atično je, m eđutim , da u privatno- vlasničku po ljoprivredu najmanje vjeruju ispitanici iz Vo jvod ine (10,4%). M oda lite t udružene poljoprivrede — koju ovdje uvje tno stavljamo kao prelaznu fo rm u između ind iv idualne i društvene — kao prevladavajući o b lik u budućnosti vid i oko petinu opred ije ljen ih isp itan ika ,1571 s tim da je takvih daleko najviše u V o jvod in i (62,5%), a za njom osjetno zaostaju M akedonija (20,5%), uža Srbija (19,1%) te Crna Gora (17,0%); najmanje ispitanika ko ji misle da će u budućnosti prevladati udružena po ljoprivreda nalazimo u Bosni i Hercegovini (14,0%), S loveniji (11,8% ), H rvatskoj (19,9%) i Kosovu (4,2%).157)Ovdje ne možemo ulaziti u analizu onoga što se u pojedinim područjima i u pojedinih grupa ispitanika podrazumijeva pod pojmom "udružena poljoprivreda"; možemo samo na osnovi drugih saznanja pretpostaviti da taj termin pokriva relativno heterogene oblike i sadržaje kooperacije i udruživanja individualnih poljoprivrednika.

151

105

11

laIIo m

8 -

ISIS° - S8

II

Društvenu po ljoprivredu kao u budućnosti dom inantnu vid i nešto manje od tre ćine ispitanika (30,3%), a gledano po republikam a najviše je takvih ispitanika u Crnoj Gori (58,5%), zatim u Kosovu (46,9%), užoj S rb iji (36,9%); oko izn ije tog prosjeka za sve ispitanike nalaze se odgovori ispitanika u Hrvatskoj (30,0%), nešto iza toga zaostaje V ojvodina (27,1%) i Bosna i Hercegovina (24,9%), dok se najmanje ispitanika za taj t ip odgovora opred ije lilo u Makedoniji (15,3%) i S loveniji (4,2%).

Uspoređivanjem ovih odgovora o prevladavanju društvene i odgovora kojim a se predviđa prevladavanje udružene po ljoprivrede, dolazim o do zaključka da medu tim odgovorima ne posto ji pozitivna veza. Možda ispitanici ne vide udruživanje kao prelaznu fazu u podruštvljavanju, nego kao jedan od ob lika nastavljanja individualno-vlasničkog koncepta poljoprivrede. Da li je ta teza točna, te kako seoski stanovnici percip ira ju udruživanje, teško je reći bez de ta ljn ih istraživanja.

Svi izneseni podaci nameću nam dojam da je u svijesti našega seoskog stanovništva socija lis tička perspektiva preobrazbe poljoprivrede značajno prisutna, te da uzm iče još donedavno ukorijen jeno uvjerenje da se po ljoprivreda može p rak tirica ti samo u okv iru privatnog posjeda, privatne zemljišne parcele. To da više od po lovine ispitanika m isli da je budućnost naše po ljoprivrede u udruživanju i podruštvljavanju, svakako je značajan podatak.

Analizu m išljenja seljaka-radnika i č is tih po ljoprivredn ika o budućnosti ind iv idu alne po ljoprivrede po republikam a i pokrajinam a dat ćemo samo za one ispitanike ko ji su se opred ije lili u odgovorim a. 158)

U cje lin i gledano, ne prim jeću ju se neke osjetnije razlike u osnovnoj d is tribu c iji odgovora između seljaka-radnika i č is tih po ljoprivredn ika . M eđutim , o b ilje žje regionalne pripadnosti pokazalo se znatno d isk rim in a to rn ijim .

Ustanovili smo da se po jav ljju ju značajne razlike u m išljen jim a ispitanika kada ih svrstavamo po po ljop rivredn im rajonima. Osnovna se razlika javlja između prvog i ostalih rajona. Naime, u prvom rajonu nalazimo nešto više od šestine ispitanika (15,4%) ko ji vjeruje u održanje ind iv idualne po ljoprivrede, dok ih gotovo polovica (49,6%) vidi budućnost u udruženoj, a nešto više od trećine u društvenoj po ljop riv red i. Kako prvi rajon čine Vo jvod ina i Slavonija, to na osnovi ovih podataka možemo za k lju č iti da se situacija u ove dvije regije b itno ne razliku je , te da su ovdje povoljne socijalno psihološke pretpostavke za napredak udruživanja i podruštvljavanja.

Razlike između drugih rajona nisu značajne, pa ih nećemo posebno kom entira ti.

Gledano po rajonim a, nije b ilo ve lik ih razlika u m išljen jim a naših dv iju grupa i- spitanika. Nešto iz raz itija diferencijacija medu njim a p rim ije tila se samo u prvom po ljoprivrednom rajonu. Naime, seljaci-radnici u ovom rajonu manje vjeruju u budućnost ind iv idualne poljoprivrede od č is tih po ljoprivredn ika (13,1 prema 17,9%). Oni osjetno veću prednost daju udruženoj po ljoprivred i (54,8 prema 43,2% ), ali su ske p tičn iji prema širenju društvenog sektora nego č is ti p o ljo p r ivrednici (32,1 prema 38,9%).

Izvjesne razlike u m išljenjim a seljaka-radnika i č is tih po ljoprivredn ika nalazimo i u mediteranskom rajonu. Ovdje među seljacima-radnicima nalazimo više onih ko ji vjeru ju u održanje ind iv idualne po ljoprivrede (57,8 prema 51,4%), a manje on ih ko ji se p rik lan ja ju m išljenju o prevladavajućoj udruženoj ili društvenoj po ljopriv red i u budućnosti.

158)Napominjemo da su neopredijeljene odgovore znatno više dali čisti poljoprivrednici (39,7%), nego seljaci-radnici (30,9%). I rasponi apstinencije po republikama su također različiti: kod čistih poljoprivrednika kreću se od 48,1% u Vojvodini do 24,2% u Sloveniji, a kod seljaka- radnika od 38.5% u Bosni i Hercegovini do 22,5% u užoj Srbiji.

153

Kada je riječ o opredije ljen im odgovorim a, onda ispitanici s većih posjeda češće izražavaju mišljenja da će u budućnosti prevladati udružena i društvena nego individualna poljoprivreda.

Na najvećim posjedima (8 i više ha) odnos ispitanika iz prve, druge i treće grupe iznosi 39,3:17,9:42,8% . S druge strane, kod najm anjih posjeda (onih do 1 ha) odnos u te tr i grupe ispitanika iznosi 50,5:24,0:25,5% .

I kod č is tih po ljoprivredn ika i kod seljaka-radnika manje su odgovorima apstin irali ispitanici ko ji žive na većim posjedima. Nadalje, porastom velič ine posjeda i kod jedne i kod druge grupe ispitanika opada ud io on ih ko ji misle da će se u budućnosti održati privatnovlasnička poljoprivreda (ta veza s ve lič inom posjeda ipak je čvršća kod č is tih po ljoprivredn ika nego seljaka-radnika).

Nema, m eđutim , većih razlika između prve i druge grupe ispitanika kada je u pitan ju m išljenje o prevladavanju udružene poljoprivrede, a slično se može reći i za treći m oda lite t odgovora "p rev lada t će društvena po ljoprivreda” .

M IŠLJEN JA 0 U D R U Ž IV A N JU P O LJO P R IV R E D N IK A

Pitanja u našoj anketi odnosila su se: (1) na najkorisn ije ob like udruživanja, (2) na to tk o treba po tica ti i organiz ira ti udruživanje, (3) na uvjete pod kojima bi se gospodarstvo ispitanika udruž ilo , i (4) na ocjenu sadašnjih akcija oko ud ru živanja po ljoprivredn ika .

Naše p itanje je glasilo: "U posljednje se vrijem e dosta govori o udruživanju in d iv idualn ih po ljoprivredn ika . Što m islite , ko ji bi o b lik udruživanja bio na jkorisn iji? ” Odgovore smo sveli u t r i osnovne grupe: (1) opredjeljenje za jedan od pet ponuđenih ob lika udruživanja po ljoprivredn ika kao na jkorisn ijih za poljoprivre-

Tabela 107

Mišljenja kućedomaćina o korisnosti po jed in ih ob lika udruživanja ind iv idua ln ih po ljoprivredn ika prema osnovnoj dje la tnosti

OdgovoriKućedomaćin

po ljoprivredn ic i seljaci-radnici U kupno

I - N a jkorisn iji o b lik udruživanja

Zajednička kupovina i k o r ištenje mehanizacije 15,1 20,1 16,6G rupiranje zem ljišta i n jegova zajednička obrada 11,4 22,2 14,7Izgradnja za jedničkih štala i drugih gospodarskih objekata 1,3 1,4 1,3Organizacija zajedničke prodaje proizvoda 12,3 11,9 12,2

U kupno (1 + 5) 46,0 60,7 50,5

II — Udruživanje nije korisno za seljaka 21,0 14,1 18,9

III — Nije o tom e razm išljao 33,0 25,2 30,6

Ukupno 100,0 100,0 100,0N = 2 170 926 3 096

H i-kvadrat = 90,891; d f = 6; p =0,001; C = 0,177

155

cinike, 159) (2) ocjena udruživanja kao nekorisnog za po ljoprivrednike, i (3) ne- opredjeljenost.

Polovina (50,5%) od ukupnog broja kućedomaćina opredije lila se za neki od o b lika udruživanja, smatrajući ga na jkorisn ijim za po ljoprivredn ike ; nešto manje od jedne petine (18,9%) smatra da nijedan o b lik udruživanja nije koristan za p o ljo p rivrednike, dok nešto manje od jedne trećine kućedomaćina (30,6%) još o tome nije razmišljala.

Kućedomaćini u grupi seljaka-radnika u većem su se broju opred ije lili za ponuđene oblike udruživanja, na roč ito za prvi i drugi o b lik , u odnosu na kućedomaći- ne u grupi č is tih po ljoprivredn ika . Oni su se u relativno manjem bro ju izjasnili i za to da udruživanje nije korisno, te da o ovome pitan ju nisu do sada razmišljali. Može se konsta tira ti da je sklonost seljaka-radnika udruživanju očigledna, jer ih se preko 60% op red ije lilo za u anketi ponuđene oblike udruživanja; kod kućedomaćina č is tih po ljopriv redn ika takvih je b ilo 46%.

Od oblika udruživanja kućedomaćini su znatno veću prednost dali zajedničkoj kupovin i i korišten ju mehanizacije, grupiranju zem ljišta i njegovoj zajedničkoj obradi (31,3%), nego za jedničko j izgradnji gospodarskih objekata, organizaciji prodaje proizvoda, te ostalim oblic im a udruživanja (oko 19%). Kućedomaćini seljaci-radnici re lativno su se masovnije opred ije lili za prva dva ob lika udruživanja nego kućedomaćini — čis ti po ljoprivredn ic i (42,3% prema 26,5%). Pri tom je značajno istaći da su to rela tivno novi ob lic i udruživanja ko jih je u dosadašnjoj praksi b ilo veoma malo, odnosno o ko jim a se danas još uvijek više govori nego što ih se p raktic ira .

Mišljenja o korisnosti ob lika udruživanja po republikama i pokrajinama prikazat ćemo za sve kućedomaćine, bez obzira na njihovu osnovnu djelatnost, što predstavlja širi obuhvat kućedomaćina nego u pre thodno j ta b e li.160)

U svim republikam a i pokrajinam a, izuzevši Crne Gore i Kosova, kućedomaćini iz m ješovitih gospodarstava rela tivno su se masovnije opred ije lili za u u p itn iku ponuđene ob like udruživanja. S izuzetkom Hrvatske, relativno ih je manje izjav ilo da udruživanje nije korisno za po ljoprivredn ike , a s izuzetkom Makedonije i Kosova, relativno ih je manje iz javilo da do sada nije razm išljalo o udruživanju.

Obii<~i udruživanja koji su u anketi kao mogući odgovori po svom sadržaju predstavljaju o- blikt; koje zagovara novi Zakon o udruženom radu. To su, dakle, oblici u kojima se postiže -određeni stupanj podruštvljavanja rada, zemlje i sredstava individualnih poljoprivrednika, za razliku od dosadašnjih oblika kooperacije koji su pretežno bili komercijalni, odnosno kupo prodajni aranžmani između individualnih poljoprivrednika i društvene poljoprivredne organizacije.160)U prethodnoj tabeli u prvoj grupi kućedomaćina čija je osnovna djelatnost poljoprivredna, bili su obuhvaćeni samo kućedomaćini čija je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu.što znači da njome nisu bili obuhvaćeni kućedomaćini koji su bili uzdržavane osobe domaćice i za rad nesposobne osobe. Pod kućedomaćinima seljacima-radnicima bili su obuhvaćeni samo oni kojima je osnovna djelatnost bio stalni rad izvan gospodarstva, što znači da nisu bili obuhvaćeni umirovljenici i kućedomaćini iz mješovitih gospodarstava ko|i vanjski dohodak stječu na drugi način, dakle ne samo iz stalnog radnog odnosa U narednoj su tabeli obuhvaćene sve navedene kategorije kućedomaćina iz oba tipa gospodarstava.

156

Ove razlike u stavovima oko korisnosti ob lika udruživanja naroč ito su izrazite kada se posmatraju samo prva dva navedena oblika udruživanja. Naime, u svim republikama i pokrajinam a kućedomaćini iz m ješovitih gospodarstava relativno su se masovnije iz jasnili za ove oblike udruživanja nego kućedomaćini iz po ljo p rivrednih gospodarstava (izuzetak predstavlja Crna Gora, a kod grupiranja zemlje — Kosovo).

Kada se posmatra d is tribucija opredjeljenja dviju grupa kućedomaćina za po jed ine ob like udruživanja, posebno u područ jim a u kojim a se javlja isti bro j kućedomaćina u obje grupe, također se vid i da su se u znatno većem broju kućedomaćini iz m ješovitih gospodarstava opred ije lili za pojedine oblike udruživanja (npr. u M akedoniji se za udruživanje mehanizacije opred ije lilo tr i puta više kućedomaćina iz ove grupe, a za udruživanje zemlje u V o jvod in i se izjasnilo dva puta više ovih kućedomaćina.).

Pitanje koje se odnosilo na moguće nosioce i organizatore udruživanja glasilo je: "S to m islite tk o treba po taknu ti i organizirati udruživanje ind iv idualn ih poljoprivredn ika u vašem selu?", a postojale su tr i osnovne mogućnosti odgovora: (1) sami po ljoprivredn ic i, (2) netko drugi (sa t r i moguća odgovora: organizacija društvenog sektora poljoprivrede, neka druga privredna organizacija i društve- n o -po litičke organizacije i organi) i (3) o tom e nije još razmišljao.

Stavovi u vezi s nosiocima udruživanja s jedne strane ind ic ira ju odnos prema u- druživanju samih po ljoprivredn ika ko jih se to najviše tiče (dakle, neku vrstu samoodgovornosti za proces udruživanja), a s druge strane ukazuju na sub jektivnu spremnost ispitanika da prvenstveno sami rješavaju složena pitanja koja se javlja ju u procesu udruživanja (dakle, neku vrstu osjećaja sposobnosti i samou- vjerenja da udruživanje mogu provod iti u praksu).

Mišljenja kućedomaćina o mogućim nosiocima i organizatorima udruživanja ind iv idua ln ih po ljoprivredn ika prema osnovnoj djelatnosti

Odgovori Kućedomaćinpo ljopriv redn ic i seljaci-radnici Ukupno

I — Sami po ljoprivredn ic i

II — Organizacija društvenogsektora po ljoprivrede (ko m b ina ti, dobra, zadruge)

- Neka druga privredna organizacija

— D ruštveno-po litičke o rganizacije i organi

22,1

18.9

2,6

11.9

25.0

27,6

2,0

16.0

23.0

21,5

2,4

13.1

Ukupno ( 1 - 3 ) 33,4 45,6 37,0

III - N ije o tom e razmišljao 44,5 29,5 39,9

U kupno 100,0 100,0 100,0N = 2 057 909 2 966

H i-kvadrat = 69,386; d f = 4; p = 0 ,001; C = 0,165

158

n

8?

32

Is 28 i I*

2 s 28

H

Is

?

2 8 1 2

8 8

s' s'3 3 3

18

38

IS

IS

P

? 3 S 3 S3 P 8 00 <0

8 S

8 8 8 8 * 2 2 1 sSi

P 3 S 3 ? 8

!! S;

° -8 1 § !

| s I “ - •%

If h

Razlike u m išljenjim a dviju grupa ispitanika o nosiocima udruživanja svode se na to da relativno više kućedomaćina iz m ješovitih domaćinstava smatra da osnovni subjekt poticanja udruživanja treba da budu sami po ljoprivredn ic i ili neki vanjski organizatori, dok ih znatno manje nije o tome razmišljalo. Velike su regionalne razlike u stavovima kućedomaćina o tome tko treba da po tiče i organizira udruživanje. Tako je udio kućedomaćina — č istih poljoprivrednika iz Slovenije ko ji ocjen ju ju da organizatori udruživanja treba da budu sami poljoprivredn ic i dva puta veći nego udio iste grupe kućedomaćina iz Bosne i Hercegovine. Daleko najveći postotak takvih kućedomaćina iz m ješovitih domaćinstava nalazimo u S loveniji (32,1%), a najmanje u V o jvod in i (18,5%) i Bosni i Hercegovini (18,8%) (Tabela 111).

Osnovni zaključak ko ji se nameće iz do sada izn ije tih podataka jeste da postoji ko leb ljivost i podije ljenost ispitanika oko toga tk o treba da po tiče i organizira udruživanje po ljoprivrednika. Tek negdje između če tvrtine i petine ispitanika u oba tipa domaćinstva smatra da osnovni in ic ija to ri i organizatori udruživanja trebaju b iti sami po ljoprivredn ic i, nešto više od trećine ispitanika smatra da bi to trebali b iti razni društveni subjekti (pretežno kom binati i zadruge), a oko 40% ih do sada o tom e nije razmišljalo.

Nadalje, željeli smo saznati kako ispitan ic i de fin ira ju svoj konkretan odnos prema udruživanju, pod uvjetom da ono donosi određene prednosti. Pitanje o tom e je glasilo: "Da li biste svoje dom aćinstvo — pod uvjetom da tako ostvari veći dohodak od po ljoprivrede ili neku drugu prednost (ušteda u radu, manje brige i s i.), ud ruž ili s drugim dom aćinstvim a u selu?" Ma ko liko se č in ilo da je pitanje uopćeno fo rm u lirano (kao opći uvjet uzet je povećan dohodak ili neka druga prednost), i ma ko liko su ponuđeni odgovori davali najmanji mogući izbor za odgovor, ipak se pokazalo da je ono k lju čn o za ocjenjivanje mišljenja i stavova po ljoprivredn ika o udruživanju. Zato ćemo nešto opširnije in te rp re tirati p rikup ljene rezultate o takvim m išljenjim a ispitanika.

Tabela 111

O predjeljenje kućedomaćina da pod povo ljn im uvjetim a (veći dohodak odpoljoprivrede ili neka druga prednost) svoje dom aćinstvo udruži s drugim

domaćinstvima

Odgovori Kućedomaćin po ljop riv redn ik seljak-radnik

Ukupno

Da 50,2 60,6 53,4Ne 49,8 39,4 46,6

Ukupno 100,0 100,0 100,0N = 2 114 919 3 033


Dakle, nešto preko polovine ukupnog broja kućedomaćina izrazilo je pozitivan stav prema mogućnostima udruživanja sa drugim domaćinstvima u selu. No, č in i se da kod n jih ipak posto ji velika dilema oko toga da li se udruž iti pod povo ljn im uvjetim a ili ne, posebno u grupi č is tih po ljoprivrednika. V id ljiva je veća sklonost kućedomaćina iz m ješovitih gospodarstava ka udruživanju (60,6 prema 50,2%), što je u skladu s navedenim pokazateljim a o n jihovim stavovima o udruživanju.

S obzirom na d is tribuc iju odgovora ispitanika po republikama i pokrajinama (Tabela 112) u č in ilo nam se uputn im izdvo jiti tr i područja: u prvo spadaju

160

Opr

edje

ljenj

e ku

ćedo

mać

ina

da

pod

povo

ljnim

uv

jetim

a (v

eći

doho

dak

od

poljo

priv

rede

ili

nek

a dr

uga

pred

nost

) sv

oje

dom

aćin

stvo

ud

ruži

s dr

ugim

do

mać

inst

vim

a,

prem

a re

publ

ikam

a i p

okra

jinam

a

161

Makedonija i Slovenija, gdje se većina kućedomaćina (ukupno i iz oba tipa gospodarstava) negativno izjasnila o udruživanju (što je naroč ito izraženo u Maked o n iji) ; u drugo spadaju Crna Gora i Kosovo, gdje se većina kućedomaćina (ukupno i iz oba tipa gospodarstava) poz itivno izjasnila o udruživanju; treću sačinjavaju ostale republike i pokra jine u ko jim a se opredjeljenje za udruživanje kreće oko prosjeka. Izn im ku donekle predstavljaju područja Bosne i Hercegovine u kojim a se nešto više od 50% kućedomaćina iz po ljoprivredn ih gospodarstava negativno iz jasnilo o udruživanju.

Pitanje o tome kako će teći akcija oko udruživanja ind iv idualn ih po ljop riv redn ika glasMo je: "Š ta m islite o sadašnjim akcijama oko udruživanja po ljop riv redn ika?” Ž e lje li smo d o b iti odgovore u kojim a su istovremeno sadržane ocjene akcija oko udruživanja, odnosno procjene mogućnosti da se pojedini ob lic i u- druživanja - in ic iran i b ilo od samih po ljoprivredn ika ili društvenih subjekata, b ilo zajednički — stvarno i provedu u život.

Za odgovor su u osnovi dane tr i m ogućnosti: (1) moguće je provesti akcije udruživanja (s gradacijom " la k o ” i " te š k o ") , (2) nije moguće provesti akcije udruživanja, (3) n ije o tome razmišljao.

Ana liz ira t ćemo dobivene odgovore ob iju grupa ispitanika.

Tabela 113

M išljenje ispitanika o sadašnjim akcijama oko udruživanja po ljoprivrednika

Odgovori Č isti p o ljo p r ivrednik

Seljak-radnik Ukupno

1 — To će dobro ići 11,9 18,0 15,0— To će teško ići 34.7 38,7 36,7

U kupno (1 i 2) 46,6 56,7 51,7II - To uopće neće ići 12,5 10,3 11,4III — Nisam o tom e razmišljao 40,9 33,3 36,9

U kupno 100,0 100,0 100.0N = 1 731 1 771 3 512 *

Iz izloženih se podataka vidi da nešto više od polovine ukupnog broja isp itan ika smatra da je moguće provesti udruživanje (odgovor 1+2). Među njima je i re la tivno (56,7%) i apsolutno (55,4%) najviše seljaka-radnika. Značajno je istaći da je među njim a relativno više on ih ko ji misle da će to teško ići, i to za oko 2 puta više seljaka-radnika i za oko tr i puta više kod č is tih poljoprivrednika. M anji b ro j ispitanika smatra da se proces udruživanja neće uopće ostvariti; takvo je mišljenje nešto više prisutno kod č is tih po ljoprivrednika.

O a x ija m a udruživanja nije razm išljalo nešto više od trećine ispitanika, ali je relativno i apsolutno manje takvih među seljacima-radnicima.

Uvjerenje da je udruživanje moguće provesti u praksu (lako ili teško) izrazila je većina u obje grupe ispitanika (preko 50%) u područjim a SR Crne Gore, Sloven ije, uže Srbije i SAP V o jvodine, dok je takvih manje u SR M akedoniji i SAP Kosovu. Gledano po grupama ispitanika, seljaci-radnici su relativno masovnije izrazili takvo uvjerenje nego č isti po ljoprivredn ic i, i to u svim republikama i pokrajinam a (s izuzetkom SR Crne Gore gdje je odnos obrnu t). Ispitani seljac i-radnici su u relativno manjem bro ju izrazili negativan stav, tj. da udruživanje n ije moguće provesti, a među njim a je također relativno manje onih koji nisu

162

S3

^ < q

S R

S'8'

1 " 'S

555;m

h

h

31

33

3;

5 a s s *

11

li

52

»3

33

333 Is

333 Is

3»3 Is

?»

33

R 8

33

ss

S3

I S S

ill^ 5 5 if;

Š Č 2

l i

3 ' 3

233

h

f § 3 g g

5 S R § S

00 M«D5§£R

ONS“S

* coos %

333

ii!tin

Is

Is

2»

33

33

33

m .nS 8

33

o>»RS

32

233 |s 332 1*3 3 3

3 2 2 1

331

323

3*2

h

I

O§R

3 53 | i '

55,!!ir lili;

I

o ovom p itan ju razm išlja li. Moguće je dakle z a k lju č iti da su seljaci-radnici iskazali veći op tim izam i vjeru u mogućnost ostvarenja udruživanja poljoprivrednika nego č is ti po ljoprivredn ic i.

U naseljima u kojim a već postoji kooperacija u po ljoprivred i u odnosu na ona gdje te kooperacije nema, u obje kategorije ispitanika, više onih ko ji smatraju da će akcije oko udruživanja ići dobro (13,5 prema 8,3% kod č is tih po ljoprivre dnika i 21,0 prema 15,3% kod osoba s dvojnom aktivnošću).

S lično se može reći i za ispitanike u naseljima u kojim a je već b ilo određenih in ic ija tiva za udruživanje u odnosu na ona gdje takvih in ic ija tiva nije b ilo (14,1 prema 9,4% kod č is tih po ljoprivredn ika i 22,8 prema 15,4% kod osoba s dvojnom aktivnošću).

Nasuprot tom e, udio on ih ko ji smatraju da akcije oko udruživanja uopće neće ići veći je u naseljima u kojim a nema kooperacije (14,4 prema 11,6% kod čistih po ljoprivredn ika i 11,8 prema 8,5% kod seljaka-radnika), odnosno u kojima nije b ilo akcije za udruživanje (14,9 prema 10,4% kod č is tih po ljoprivrednika i 11,6 prema 7,7% kod seljaka-radnika).

Problem i prilagodbe seljačkog gospodarstva na društveno-ekonomsku oko linu veoma su složeni i p ro tu rje čn i. To se v id i i iz odgovora koje smo našom anketom p rik u p ili od seoskih ispitanika.

Ind iv idua ln im su po ljoprivredn ic im a najveći problem cijene reprodukcionog m aterija la koje, kom bin irane s cijenama po ljoprivredn ih proizvoda, čine škare koje " re ž u " po ljoprivredn i dohodak. Ispitanici zanemaruju č injenicu da je n jihov m ali posjed ekonom ski neracionalan te da se ne može p rilagod iti modernoj p ro izvodn ji. U tom pogledu nije b ilo b itn ijih razlika u stavovima između p o ljo privrednika i seljaka-radnika.

U odgovorima na pitanje o potrebno j ve lič in i posjeda ispitanici pokazuju da su svijesni lim ita što ga mali posjed nameće u pro izvodn ji i ostvarivanju dohotka. Stoga oni misle da bi prosječna velič ina posjeda trebala iznositi oko 8 ha (isp itan ic i iz m ješovitih domaćinstava is tiču da je za prim jeren životn i standard potreban nešto veći ind iv idua ln i posjed). U tv rd ili smo i zan im ljivu vezu između razlike i stvarnoj i željenoj ve lič in i s jedne, i prosječnog dohotka i dohotka koji se ostvaruje izvan gospodarstva s druge strane. Jedan o b lik ekonomske ekspanzije seoskih domaćinstava, tj. zarada dohotka izvan gospodarstva, zamjenjuje drugi — tj. širenje posjeda. Može se, dakle, reći da je pojava m ješovitog gospodarstva preferiran i o b lik prilagodbe seoskog domaćinstva društveno-ekonomskim promjenama.

Većina ispitanika smatra da u slučaju starosti ili nesposobnosti za rad posjed treba ustup iti nasljednicima. M eđutim , znatan je broj onih ko ji misle da bi posjed trebalo ustup iti društvenim subjektim a u po ljoprivred i, s tim e da im oni o- siguraju dož ivotnu naknadu za uzdržavanje. Takav stav više od drugih zastupaju isp itan ic i u V o jvod in i, odnosno u prvom rajonu, a nešto ga češće iznose seljaci-radnici u odnosu na po ljoprivrednike.

Ispitanici iz obje grupe uglavnom nisu skloni prodaji posjeda, pogotovo ne potpuno j prodaji.

Rezultati istraživanja o budućnosti poljoprivrede pokazali su da su ispitanici (bez onih ko ji se nisu izjašnjavali a ko jih je b ilo 35,2%) b ili podije ljeni u pogledu ocjene o budućnosti individualne poljoprivrede. U održanje privatno vlasničkog koncepta vjeruje nešto manje od polovine ispitanika (48,9%), 20,8% m isli da će prevladati udružena, a 30,3% da će prevladati društvena poljoprivreda.

164

Mišljenja ispitanika o budućnosti po ljoprivrede značajno su varirala po repub likama i pokrajinam a: u V o jvod in i je u održanje privatnovlasničke individualne poljoprivrede vjerovalo 10,4% ispitanika, a u Sloveniji čak 74,0% ispitanika.

Čisti po ljopriv redn ic i i seljaci-radnici podjednako su vjerovali u održanje in d ividualne poljoprivrede i ekspanziju udružene i društvene poljoprivrede (50,6 i 49,4%), dok je među seljacima-radnicima nešto više onih ko ji su vjerovali u prevladavanje udružene i društvene poljoprivrede (47,2 prema 52,8%).

U osnovi se može reći da posto ji poz itivno raspoloženje ispitanika prema p o lit ici i akcijama oko udruživanja. Naime, samo oko petine kućedomaćina smatra da udruživanje kao način unapređenja radnih i ž ivo tn ih uvjeta ind iv idua ln ih poljoprivrednika ne bi b ilo korisno, dok je oko polovine ispitanika izjavilo da je udruživanje korisno; jedna trećina ispitanika (uslijed nedovoljne in form iranosti ili nekih drug ih razloga) nije imala opredije ljen stav prema udruživanju. Pri tom kućedomaćini iz m ješovitih domaćinstava ocjen ju ju udruživanje korisn ijim nego kućedomaćini po ljoprivredn ih domaćinstava, a posebno je to izraženo kada je u p itan ju udruživanje zemlje i mehanizacije. Relativno najveći bro j kućedomaćina poz itivno se izjasnio o korisnosti udruživanja u V o jvo d in i, Crnoj Gori i S loveniji.

Svega jedna če tvrtina ispitanika-kućedom aćina smatra da in ic ija to ri i organizato ri udruživanja treba da budu oni sami, tj. zainteresirani ind iv idualn i p o ljo p r ivrednici, dok ih oko dvije petine m isli da bi in ic ija to ri i organizatori udruživanja trebali b iti neke naše društvene organizacije.

U ocjenjivanju m ogućnosti da se udruživanje po ljoprivredn ika što više provede u ž ivot, kućedom aćini su izrazili p rilič n o op tim izm a. Naime, svega ih nešto više od 10% smatra da udruživanje nije moguće provesti, dok ih je oko po lov ine izrazilo m išljenje da je to moguće; oko jedne trećine kućedomaćina još je ostalo neopredije ljeno. Osim toga u kućedomaćina iz m ješovitih gospodarstava ovaj je op tim izam jače prisutan nego u kućedomaćina iz po ljoprivredn ih gospodarstava.

165

V II I - M O TIVA C IJE ZA BAVLJENJE DVOJNOM A K TIV N O Š Ć U I PROFESIONALNE NAMJERE S E L J A K A -R A D N IK A

U ovom poglavlju prikazat ćemo osnovne rezultate istraživanja o motivacijama za bavljenje dvojnom aktivnošću, p rio rite tu po ljoprivredne ili vanjske ak tivno sti, te o pravcima socio-profesionalnih planova seljaka-radnika.

M O TIV A C IJE ZA BAVLJE N JE DVOJNOM A K TIV N O Š Ć U

Znatan broj istraživača bavio se pitanjem zašto po jed inci ulaze u status seljaka-radnika, odnosno utvrđ ivanjem oko lnosti koje de term in ira ju dvojnost zanimanja po ljoprivredn ika . Usporedo s tim č in jen i su napori da se na temelju u tv rđenih ind iv idua ln ih m otivacija za m ješovitu po ljoprivredu izvrši i bazična klasifikacija osoba s dvojnom aktivnošću.

Prema D. A llegeru m o tiv i pojedinaca da se bave m ješovitom poljoprivredom , odnosno da uz po ljoprivredn i rad imaju i drugi posao mogu se reducirati na tri osnovna tipa m otivacije ; pri tom e u svakome od n jih u procesu odlučivanja dolazi do izražaja izvjesna osobna vrijednosna orijentacija prema po ljopriv red i. 161) Ove osnovne grupe m otivacije jesu:

1. m otivac ije ekonom skog dob itka koje su izraz pokušaja pojedinca da poveća ob ite ljsk i dohodak, s tim da se kom bin iran je rada na gospodarstvu i izvan njega smatra idealnim načinom dopune doho tka ;2. ekonomska nužnost u slučaju gospodarstva koja ne osiguravaju dovoljan dohodak dom aćinstvu, ili kada pojedinac nema m ogućnosti da napusti in icija lnu po ljoprivrednu aktivnost. 16213. biosocija lno prilagođavanje koje se sastoji u preferenciji ku ltu rnog obrasca poljoprivrede kao načina života, kao i preferencije seoskog života uopće.

Određenu nadopunu Allegerove klasifikacije m otivacija č in i G. A . Donohue u okv iru svoje tipo log ije po ljoprivredn ika s d je lom ičn im vremenom, a ko ju je izradio polazeći od njihova dugoročnog interesa za nepoljoprivredno zanimanje te ekonomskog odnosa njihove vanjske zaposlenosti prema prosperitetu gospodarstva. 1631 Donohue razliku je tr i vrste seljaka-radnika s posebnim motivacijama za bavljenje m ješovitom po ljoprivredom .

Prvu skupinu čine oni po ljop rivredn ic i s d je lom ičn im vremenom koji su se zaposlili izvan naselja kako bi mogli zarađena sredstva investira ti u proširenje p o ljo privredne pro izvodnje ("ekspanzivni p o ljo p riv re d n ic i"). Druga skupina p o ljo privrednika smatra da je za n jih dvojna aktivnost na jbo lji "n a č in ž ivo ta ", i da 161)Dan E. Alleger: Basic Motivations in l’art-time f arming, Florida Agricultural Experiment Station, 1952 (navedeno prema: Alvin L .Bertrand, op. cit., str. 297 -298).162)Osnovna razlika između prve i druge grupe motivacija jest u tome što je kod motivacija e- konomskog dobitka prisutan element izbora, što nije slučaj kod ekonomske nužnosti. Na pojmovima "nužnosti" i "izbora" inzistira i A.M. Fuller. Naime, on smatra da se motivacije u procesu odlučivanja o bavljenju mješovitom poljoprivredom javljaju oko dvaju bazičnih polova: s jedne strane, donošenje odluka povezano je s potrebom da se dopuni obiteljski dohodak ■ ono se može definirati kao orijentacija iz nužde ("marginalna mogućnost"), s druge strane, pojam i/.bor ("maksimalizacija mogućnosti") odgovara ponašanju koje nesumnjivo proizlazi iz okolnosti koje nadilaze one vezane uz stjecanje egzistencijalnog dohotka, lako oba pojma, prema Fulleru, precizno ne objašnjavaju uzroke na kojima se zasniva proces donošenja odluka o bavljenju mješovitom poljoprivredom, oni ipak daju okvirne koncepte oko kojih se može smjestiti većina odluka kao kontinuum. (Usp. opširnije: Anthony M .Fuller: "The Problem of Part-time Farming Conceptualised", Guelph Report II, Ontario, 1975 . pp 11 12 ).163)George A.Donohue: "Full-time and Part-time Farmers Value Orientations toward Social Institutions". Rural Sociology, X X II/1 9 5 7 ., no. 3.

167

je dohodak s gospodarstva i izvan njega neophodan za izdržavanje n jihov ih domaćinstava ("p o ljop riv redn ic i tipa seljaka-radnika"). U treću skupinu spadaju pojedinci ko ji se po ljopriv redom bave prvenstveno zbog razonode ("hob i-po ljop ri- v redn ic i").

Daljnje specifikacije i nijansiranje m otiva za bavljenje m ješovitom po ljop riv re dom vrše se u pravcu značaja dohotka, odnosno zanimanja u po ljoprivred i i izvan nje, te da li je poljoprivreda in ic ija lna aktivnost ili se u nju "u la z i" iz neke nepoljoprivredne d je la tnosti, i da li alternacijska zaposlenost ima prolazni ili tra jn ji ka rak te r.1641

Većina autora smatra da su m otivacije u slučaju kada je vanjska aktivnost suple- mentarnog karaktera u pravilu psihološke i in te lektua lne prirode; nasuprot tome stoje m otivacije on ih seljaka-radnika za koje je poljoprivreda kom plem ent i čija je odluka da se zaposle izvan gospodarstva prvenstveno inicirana ekonomskom nužnošću. 165)

Za neke a lternativno zaposlene dvojna aktivnost je prolaznog karaktera; oni o- čekuju da će postati isk ljuč iv i po ljoprivredn ic i kada im vanjska aktivnost om ogući investicije u gospodarstvo.

Kada je vanjska aktivnost tra jn ijeg karaktera susreću se drugačiji t ipov i m otivacija : s jedne strane radi se o motivacijam a koje bi se mogle označiti kao "s igurnost kroz čuvanje gospodarstva" — osiguranje za slučaj nezaposlenosti, je f t inije snabdijevanje namirnicama, osiguranje stana, osiguranje aktivnosti za slučaj um irovljen ja, čuvanje zemlje da se eventualno proda u najpogodnije vrijeme i si., a s druge se strane radi o psihološkoj privrženosti prema zem lji, o nastojanju da se sačuva "o če v in a ", te o skupu m otiva ko ji se često označavaju kao "hobi-po- Ijop rivreda" (pojam koji dozvoljava vrlo raz lič ite in terpretacije). 1661

U stranim je zemljama do sada poduzet niz em pirijsk ih pokušaja da se utvrde razlozi zapošljavanja izvan gospodarstva uz istovremeno zadržavanje zemljišnog posjeda. Rezultati istraživanja jasno upućuju da je nezadovoljavajuća razina do hotka prim aran m otiv zapošljavanja izvan gospodarstva, te da se dohodak iz vanjske aktivnosti najčešće koris ti za gospodarske ili obite ljske potrebe. No, ta kođer je u tvrđeno da se u m otivacijskom sklopu bavljenja mješovitom p o ljo privredom često javlja ju i niz izvanekonomskih č inilaca. 1671

U našem smo istraživanju problem u osnovnih razloga (ne)bavljenja dvojnom a- ktivnošću p ris tup ili na specifičan način , i to kako s obzirom na izvor informa-

164)Za slijedeća razmatranja usp. opširnije: "L'Agriculture a Temps..." Op. cil., str. 1 8 -2 0 (skraćeni prijevod: "Poljoprivrednici s djelomičnim vremenom i njihovo uključivanje u so cijalnu strukturu". Sociologija sela, X 11 / 1974.. br. 4., str. 11 3-1 15 .).

165)Ovo je tip procesa što ga G.V.Fuguitt preuzima iz područja proučavanja migracija i koji se zove "push pull" hipoteza: poljoprivrednik je odbačen sa svoga nerentabilnog gospodarstva i privučen značajnim dohotkom u nepoljoprivrednim aktivnostima. (Usp. Glenn V.Fuguitt: "Part time Farming and the Push-pull Hypothesis", The American Journal ot Sociology. 6 4 / ’ 969., no. 4., pp. 375 379 ).

166)"Hobi poljoprivreda" je specifičan fenomen vezan uz gradska zaleđa, a njezini su nosioci vezani uz grad kako s obzirom na dohodak, tako i s obzirom na zaposlenost. Hobi posjed može biti stečen iz brojnih razloga (rekreacija, status zemljišnog vlasnika i si ) koji mogu, ali ne moraju, uključivati i poljoprivrednu komponentu. (Usp. M.Throughton: "Hobby Farm ing in the London Area of Ontario” , First Guelph Symposium on Kural Geography .Ontario 1975.

Za detaljniji pregled rezultata istraživanja o motivacijama bavljenja dvojnom aktivnošću u SAD, SR Njemačka, Austriji i Poljskoj usp. Mješovira gospodarstva i seljaci radnici u SI K Jugoslaviji. Zagreb, Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za društvena istra živanja Sveučilišta u Zagrebu, 1977., sv. III . str. 7 7 7 -7 81 .

168

cija tako i s obzirom na postupak p rikup ljan ja podataka.1681

Seljacima-radnicima je postavljeno pitanje o tome zašto su se zaposlili izvan gospodarstva, a nisu ostali na posjedu kao isk ljuč iv i po ljopriv redn ic i, te ko ji su o- snovni razlozi da su zadržali svoj zem ljišni posjed. Sadašnjim isk ljuč iv im p o ljo privrednicim a postavljeno je pitanje zašto su se, kada su odrasli, o d lu č ili baviti samo po ljoprivredom , a nisu se zaposlili izvan gospodarstva.

Osnovni razlozi zapošljavanja izvan gospodarstva

Zastupljenost po jed in ih osnovnih razloga zapošljavanja izvan gospodarstva sadašnjih 1 738 seljaka-radnika bila je slijedeća:

1. Že lio sam sigurnu i redovitu plaću 36,3%2. Že lio sam zdravstveno i m irovinsko osiguranje 34,4%3. Naš posjed ne osigurava dovoljan prihod za normalan

život domaćinstva 31,8%4. Samo s p rihodim a s našega posjeda ne bi se moglo živ je ti 30,7%5. U po ljop rivred i se zarađuje nedovoljno u odnosu na

uloženi rad 24,1%6. Že lio sam sigurniju budućnost od one u po ljoprivred i 21,8%7. Školovao sam se za nepoljoprovredno zanimanje 16,5%8. Rad na gospodarstvu je pretežak 10,1%9. Naš posjed više ne omogućava da ljn ji prosperite t domaćinstva 8,4%

10. Ž e lio sam određeno radno vrijeme 7,3%11. Ne vo lim zanimanje po ljoprivredn ika 5,9%12. Zanim anje po ljoprivredn ika više se ne cijen i 5,3%13. Že lio sam zan im ljiv iji posao 4,8%

Stabilan osobni dohodak te zdravstveno i m irov insko osiguranje ko ji su njegov kom plem ent, prema rezulta tim a našega istraživanja predstavljaju osnovni razlog zapošljavanju u nepo ljoprivredn im dje la tnostim a (spominje ga čak 70,7% seljaka-radnika). Ovi su razlozi i inače percip iran i od po ljoprivrednog i seoskog stanovništva kao osnovne prednosti nepoljoprivrednog (radničkog) u odnosu na po ljoprivredno zan im an je .1691

Slijedeća dva nedostatka vezana su uz nedostatan dohodak s gospodarstva, i to bi b ilo da ne osigurava neke vrste parite tnog dohotka u odnosu na prosječno do maćinstvo u loka lno j sredini, i li da se radi o m arginalnom d oho tku ko ji osigurava po ljoprivredna proizvodnja na gospodarstvu.

Peti razlog za zapošljavanje izvan gospodarstva odnosi se na d isparite t uloženog rada i ostvarenih p rihoda iz po ljoprivrede. On u sebi sadrži i inače često spom injane prigovore po ljopriv redn ika o d isparite tu cijena po ljoprivredn ih i industri-j jskih proizvoda.

168)Informacije su davali kako seljaci-radnici tako i isključivi poljoprivrednici. Na postavljeno osnovno pitanje ispitanici su davali slobodne odgovore, koji su po svom osnovnom smislu supsumirani pod odgovarajući modalitet predviđen u upitniku; maksimalno su kodirana tri odgovora.169)Istraživanje na jugoslavenskom uzorku o društvenom položaju i orijentaciji seoske omladine 1968. godine pokazalo je da mladi poljoprivrednici (14 do 25 godina) kao osnovnu prednost zanimanja industrijskog radnika u odnosu na poljoprivrednika smatraju "sigurnu plaću" (27,3%). (Usp. Edhem Dilić: Društveni položaj i orijentacija seoske omladine, Beograd, Institut za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela - Zagreb i Institut društvenih nauka - Beograd. 1971., str. 12 1 ).

U svom istraživanju o odnosu prema zemlji i zanimanju poljoprivrednika M.Martić također utvrđuje da većina anketiranih (53,3%) svoje predodžbe o radniku i o pogodnostima njegova zanimanja vezuje uz sigurnost i stalnost prihoda, odnosno posla i mirovine. (Usp. Mirko Martić: "Odnos prema zemlji ..., op.cit., str. 10. i 14.).

169

Slijedeći razlog napuštanja čiste po ljoprivrede vezan je uz opću nesigurnost p o ljoprivrednog poziva (nesigurnost prinosa i plasmana proizvoda, neosigurana starost i si.), ko jo j nasuprot stoji već istaknuti elementarni osjećaj sigurnosti što se prip isuje zaposlenima u nepoljoprivrednim djelatnostim a. 1701

Razlog školovanja za nepoljoprivredno zanimanje ku ltu rno je uvjetovan i re la tivno je novijeg datuma. Povećanje broja seoske djece uključene u osnovno školovanje, kao i broja on ih ko ji završavaju osmi razred osnovne škole, doveo je do naglašene orijentacije seoske om ladine prema nastavljanju školovanja u školama drugoga s tu p n ja .1711 Kako je njihova s truktu ra gotovo u cije losti usmjerena na obrazovanje za nepoljoprivredne d je la tnosti, to nastavljanje školovanja poslije granica školske obaveze predstavlja o b lik napuštanja poljoprivrede, a u ran ijim je razdobljim a u pravilu to bio i o b lik napuštanja sela. U novije se v r ijeme situacija izm ijen ila u to lik o što se povećao bro j seoskog stanovništva sa školom drugoga stupnja ili višeg, ali ne i k u ltu rn i obrazac po kojem osoba s "više od osnovne ško le" treba po p rirod i stvari rad iti izvan individualne p o ljo privrede. 1721

V e liko radno opterećenje u još uvijek nedovoljno m ehaniziranoj indiv idualno j po ljoprivred i kao razlog za zapošljavanje izvan gospodarstva spomenuo je svaki deseti anketirani seljak-radnik.

Ostali predviđeni razlozi se spom inju rjeđe.

Razloge zašto se seoski stanovnici zapošljavaju izvan gospodarstva mogli bismo, na tem elju rezultata našega istraživanja, p o d ije lit i u če tiri grupe:

1. opće prednosti nepoljoprivrednog zanimanja, u koje spadaju redovni osobni dohodak, određeno radno vrijeme, m irovinsko i zdravstveno osiguranje, te zanim ljiv iji posao u izvanpoljoprivrednim aktivnostim a. A ko kao osnovicu uzmemo ukupan bro j razloga što su ih ispitanici naveli kao odgovor na p itanje, zašto su se redovito zaposlili izvan gospodarstva ( 4 126), tada na ovu grupu otpada najveći b ro j dobivenih odgovora (34,9%);

2. opć i nedostaci zanimanja po ljoprivredn ika , ko ji u pravilu predstavljaju negativan ekvivalent prednostima nepo ljoprivrednih zanimanja, ali ko ji u određenoj m jeri imaju i samostalno značenje. Ovdje smo grupira li razloge vezane uz opću nesigurnost poljoprivrede kao d je la tnosti, naporan rad, disparite t rada i dohotka, nizak društveni ugled po ljoprivredn ika i psihološku nesklonost poljoprivrednom zanimanju. Od ukupnog broja navedenih razloga na ovu je grupu otpadalo 28,3%;

3. p ro b le m i (v lastitog) ind iv idualnog posjeda , ko ji se svode na nedostatan dohodak iz po ljoprivredne proizvodnje na gospodarstvu, i to bi b ilo da je on margi-

170)U istraživanju seoske omladine u SR Hrvatskoj 1974. godine utvrđeno je da je glavni izvor nezadovoljstva mladih poljoprivrednika (15 do 29 godina) bio dug i naporan rad koji zahti jeva poljoprivreda, a istovremeno mala dobit, koju ona odbacuje (29,8%). Kod nepoljopri vrednog dijela omladine (zaposlena i školska omladina) ovaj motiv izbora nepoljoprivrednog zanimanja nalazio se na drugom mjestu (23,4%), odmah poslije razloga "želio sam sigurniju budcćnost od one u poljoprivredi"(26,7%). (Usp. Edhem Dilić (ur.): Seoska omladina danas - re/ultati istraživanja u SK Hrvatskoj, Zagreb, Centar društveni djelatnosti SSOH i Centar za sociologiju sela, grada i prostora Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, 1977., str 128. i 129.

Koeficijenti nastavljanja školovanja poslije obaveznog školovanja zadnjih su školskih godina (19 70 /71 . do 1975 /76., iznosili između 90,13 i 91,14. (Usp. Statistički bilten SZS, br.806, 937 i 977).

172)Prema rezultatima popisa stanovništva 1971. godine u seoskim i mješovitim naseljima obi tavalo je 797 136 osoba koje su imale završenu školu drugoga ili višeg stupnja, što čim 7,7% ukupnog stanovništva u dobi 10 i više godina u ovim naseljima (usp. Statistički bilten SZS, br. 864).

170

nalan, neparitetan ili da onemogućava zadovoljavanje sve više razine potreba seoskog stanovništva (29,9% svih spom enutih razloga);

4. školovanje za nepo ljoprivredno zanimanje kao specifičan razlog zapošljavanja izvan gospodarstva, a ko ji je sve učesta liji kod mlađeg stanovništva u selu, a u vezi je sa sve višim stopama nastavljanja školovanja poslije granice školske obaveze, te skoro potpune usmjerenosti škola drugoga stupnja na obrazovanje nepo ljoprivrednih kadrova. Na ovaj je razlog o tpa lo 6,9% svih navedenih razloga seljaka-radnika za zapošljavanje izvan gospodarstva.

U daljnjem prikazu rezultata istraživanja ukazat ćemo na neke osnovne odnose između pojed inačnih i grupiran ih razloga za zapošljavanje izvan gospodarstva i određenih ličn ih obilježja seljaka-radnika, kao i obilježja lokalne sredine. 1731

Razloge vezane uz opće prednosti nepoljoprivrednog zanimanja i nedostatke vezane uz po ljoprivredno zanimanje češće spom inju seljaci-radnici u Crnoj Gori (43,5 i 35,2% svih odgovora) i M akedoniji (42,8 i 37,5%). Nasuprot tome za se- Ijake-radnike na područ ju Slovenije (37,9%), uže Srbije (36,3%), Vojvodine (37,9%) i Kosova (48,9%) karakte ris tičn i razlozi za bavljenje nepoljoprivrednom aktivnošću vezani su uz probleme neparitetnog i nedostatnog dohotka s vlastitog gospodarstva.1741

Završeno školovanje za neko nepoljoprivredno zanimanje kao razlog zapošljavanju izvan gospodarstva nešto je naglašeniji na pod ruč ju V ojvodine (13,3%) i Crne Gore (10,3%).

Određene razlike u odgovorima uočavaju se i kada je u p itan ju obilježje p o ljo privrednog rajona.

Nedostatnost dohotka iz po ljoprivrede kao prim arnog razloga dvojne ak tivno sti posebno je naglašena u ravn ičkom rajonu, a u nešto m anjoj m jeri to vrijedi i za brežuljkasto područje . Nasuprot tom e u planinskom su područ ju osnovni razlozi zapošljavanju izvan gospodarstva vezani uz opću sigu rnost izvanpoljoprivredne aktivnosti te uz d isparite t uloženog rada u gospodarstvo i ostvarenih prihoda.

Slijedeće obilježje lokalne sredine, za koje smo pretpostavili da bi moglo značajn ije d ife renc ira ti ispitanike s obzirom na m otive zapošljavanja izvan gospodarstva, jest funkc iona lna povezanost naselja s gradskim gravitacijskim centrom. Naime, seljaci-radnici iz prigradskih naselja rela tivno češće spom inju razloge vezane uz problem e neadekvatnog dohotka iz po ljoprivredne proizvodnje (32,9 prema 26,8% u ispitan ika iz ostalih naselja). Nasuprot tom e, osobe s dvojnom aktivnošću koje žive izvan prigradskih zona kao razloge svoga zapošljavanja češće spom inju prednosti nepoljoprivrednog i nedostatke poljoprivrednog zanimanja (37,0 i 29,7 prema 32,9% i 26,9% u ispitanika iz prigradskih naselja). Analiza razloga za zapošljavanje izvan gospodarstva prema stupnju društveno- ekonomske razvijenosti naselja pokazala je, uz određene manje iznim ke, da razloge vezane uz opću a traktivnost nepoljoprivrednog zanimanja manje navode ispitan ic i iz razvijen ijih naselja: za n jih je karakte ris tičn ije navođenje problema vlastitog gospodarstva.

Školovanje za nepoljoprivredno zanimanje kao razlog zapošljavanju izvan gospodarstva povećava se usporedo sa stupnjem razvijenosti, tako da u naseljima -

173)Kako u istraživanju nismo mogli uspoređivati obilježja domaćinstva i gospodarstva ispitanika prije i poslije njihova redovnog zapošljavanja izvan gospodarstva, u ovom odjeljku ne možemo koristiti podatke o karakteristikama gospodarstva i domaćinstva.174)U analizi rezultata istraživanja koje iznosimo u ovome dijelu rada treba posebno voditi računa da je broj seljaka-radnika i dobivenih odgovora u Crnoj Gori (51 ispitanik i 145 odgovora) i Kosovu (47 i 135) vrlo malen, tako da pri njihovu generaliziranju treba biti vrlo o- prezan.

171

koja prema našem indeksu imaju viši stupanj društveno-ekonomske razvijenosti, taj m o tiv dolazi čak na drugo mjesto medu pojed inačnim m otivim a.

Od lič n ih obilježja seljaka-radnika, koje smo dovod ili u vezu s razlozima zapošljavanju izvan gospodarstva, odabrali smo samo t r i osnovna: spol, dob i školsku spremu.

Kod po jed in ih razloga zapošljavanju izvan gospodarstva veće razlike prema spolu javlja ju se samo kod školovanja, napornog rada na gospodarstvu i psihološke neprivrženosti po ljoprivred i kao zanim anju; te razloge ženski ispitanici spominju češće od m uških.

Kada su u p itan ju grupirani razlozi onda muški ispitanici češće spom inju opće prednosti nepoljoprivrednog zanimanja (36,1 prema 30,8%) i probleme vlastitog gospodarstva (29,7 prema 25,0%). a žene češće spom inju opće nedostatke zanimanja po ljoprivredn ika (32,6 prema 29,7%) i školovanje za nepoljoprivredno zanimanje.

Motivacija zapošljavanja izvan poljoprivrede razlikuje se i prema dobi seljaka- radnika: stariji su ispitanici sk lon iji da osnovne razloge zbog ko jih su se o d lu č ili zaposliti izvan gospodarstva prip išu općoj a traktivnosti (sigurnosti) zanimanja nepo ljoprivrednika i problem im a vlastitog gospodarstva; m ladi ispitanici češće is tiču hendikepe i teškoće zanimanja po ljoprivrednika, kao i svoje školovanje za nepoljoprivredno zanimanje.

Podaci o zastupljenosti po jed inačnih razloga i n jihov ih izvedenih rangova prema školskoj spremi seljaka-radnika ind ic ira ju svega jednu, ali zato vrlo naglašenu razliku među ispitanicim a. Naime, skoro svaki drugi isp itan ik ko ji ima školsku spremu višu od osnovnoškolskog obrazovanja naveo je svoje školovanje za nepoljoprivredno zanimanje kao osnovni razlog zapošljavanju izvan gospodarstva.

Kada se radi o grup iran im razlozima za zapošljavanje izvan gospodarstva tada se određene manje razlike p rim jećuju i kod razloga vezanih uz opće prednosti nepo ljoprivrednog zanimanja (39,8% kod ispitanika s nezavršenim osnovnoškolskim obrazovanjem, 36,1% kod on ih s osnovnom školom i 31,5% kod ispitanika sa "više od osnovne škole” ) te problema indiv idualnog gospodarstva (32,5 i 32,6% prema 22,4% kod relativno najobrazovanijeg dijela seljaka-radnika).

Razlozi za zadržavanje posjeda

Kada je vanjska aktivnost već jednom usvojena, tada se susrećemo s drugim t i pom m otivacije vezane uz zadržavanje posjeda.

Na p itanje o osnovnim razlozima zbog ko jih su unatoč redovnom zaposlenju izvan gospodarstva ipak zadržali zem ljišni posjed, dobiveni su slijedeći odgovori1 683 seljaka-radnika:

1. Zbog niž ih ž ivo tn ih troškova (nam irnice, stan) 58,1%2. Ne želim napustiti očevinu 45,6%3. Ž e lim im ati v lastite proizvode 23,4%4. D j se nađe za slučaj nezaposlenosti 20,5%5. Posjed m i osigurava značajan prihod 20,3%6. Da b ih se imao čim e baviti nakon redovnog posla 15,1%7. Zato što je i otac bio seljak-radnik 7,0%8. Zato što ću jednog dana opet b iti ssamo po ljop rivredn ik 5,5%

Daleko najzastupljeniji po jedinačni razlozi za zadržavanje posjeda vezani su uz manje životne troškove — je ftin ije snabdijevanje vlastitim poljoprivrednim pro izvodima i m anji troškovi stanovanja, što upravo omogućava kombinacija po ljoprivredne i nepoljoprivredne aktivnosti, te odvajanje mjesta rada izvan gospodarstva i mjesta stanovanja.

172

lako zemlja više nije jedina determ inanta seljaka-radnika, kao što je to bila u slučaju tradic ionalnog seljaka, ipak očuvanje obite ljskog pa trim on ija predstavlja značajnu m otivaciju za skoro svakog drugog našeg ispitanika s dvojnom aktivno šću .175*

Treći razlog po svojoj zastupljenosti da se zadrži posjed jest "želja za vlastitim proizvodim a” , ona sadrži (uz autokonzum ) i jednu psihološku, sentimentalnu kom ponentu: . . ljud i žele im ati 'v ino iz svojih vinograda', 'jabuke iz svojihvoćnjaka'. . . dakle, žele proizvod po m jeri — kojeg su ostvarili na posebnoj zem lji, njim a poznato j i od n jih pos jedovano j".176’

M otivaciju "sigurnost kroz čuvanje gospodarstva" i značajan dohodak ko ji se ostvaruje u po ljoprivredno j p ro izvodn ji na gospodarstvu, nalazimo kod svakog petog anketiranog seljaka-radnika.

Slijedeći razlog — "da b ih se imao čim e baviti nakon nepoljoprivrednog posla", vezan je uz psihološku privrženost zem lji i po ljoprivredno j aktivnosti.

Preostala dva razloga — obite ljska trad ic ija , i namjera da se u budućnosti bavi isk ljuč ivo po ljoprivredom , relativno se rjeđe spom inju.

S lično kao i kod razloga za zapošljavanje izvan gospodarstva, i ovdje smo izvršili grupiranje po jed inačn ih razloga zadržavanju posjeda u če tir i grupe:

1. čuvanje očevine i trad ic ija alternacijske zaposlenosti, na ko ju je u našem istraživanju o tpa lo 26,9% od navedenih 3 291 razloga za zadržavanje posjeda;

2. ekonom ski razlozi, ko ji se odnose na niže životne troškove i još uvijek značajan dohodak iz po ljoprivredne pro izvodnje (40,1% );

3. sigurnost i profesionalne namjere, kad se posjed zadržava za slučaj gubitka nepoljoprivrednog posla, i l i zbog namjere da se jednoga dana postane isk ljuč iv i po ljop riv redn ik (13,3% );

4. psiho lošk i raz loz i — vezani uz želju za v lastitim proizvodim a i bavljenjem poljopriv redom nakon redovnog posla (19,7% ).

Ovako grupiran i odgovori ukazuju da su ekonom ski razlozi u daleko najvećem bro ju slučajeva osnovna m otivacija zadržavanja posjeda nakon zapošljavanja izvan gospodarstva.

Razlozi vezani uz očuvanje očevine, kao i ob ite ljsku trad ic iju alternacijske zaposlenosti, ka rakte ris tičn i su za područ je Slovenije (38,3% ); odmah nakon tih razloga slijede psihološki razlozi (31,7%).

Na pod ruč ju Kosova najčešće se spom inju razlozi čuvanja posjeda za slučaj nezaposlenosti (65,2% ), a medu grupiran im razlozima na prvo mjesto dolaze razlozi psihološke prirode (39,7%) . 177) U ostalim republikam a i SAP V o jvo d in i prevladavaju ekonom ski razlozi zadržavanja posjeda, a nakon n jih slijede razlozi vezani uz očuvanje imovine.

Podaci o razlozima zadržavanja posjeda prema po ljoprivredn im rajonim a ukazuju na razlike koje postoje između ravničkog područja s jedne, i ostalih područja s druge strane.

175)Svega 8,1% seljaka-radnika u našem istraživanju izjavilo je da bi bili spremni, ukoliko im netko ponudi povoljniju cijenu, u cijelosti prodati svoju zemlju.

176)"Poljoprivrednici s djelomičnim vremenom ..." op.cit., str. 114.

177)Za očekivati je bilo da će, s obzirom na opći stupanj društveno-ekonomske razvijenosti, na području Kosova dominirati ekonomski, a ne psihološki razlozi zadržavanja posjeda.No, mali broj anketiranih seljaka-radnika onemogućava sigurnije zaključivanje o tome da Ii se ovdje radi o vrlo specifičnoj motivaciji koja je inače karakterističnija za razvijenija područja.

173

Kada smo prikaziva li razloge za zapošljavanje izvan gospodarstva v id je li smo da su ispitanici iz ravničkog područja kao osnovne razloge naveli one vezane uz nedovoljan dohodak s gospodarstva. M eđutim , kada se radi o razlozima zadržavanja posjeda, tada značajan bro j seljaka-radnika iz ovoga područja ističe da im posjed osigurava značajan prihod i smanjuje životne troškove (na ekonomske razloge zadržavanja posjeda otpadalo je čak 66,6% svih spom enutih razloga u ravničkom područ ju ).

Č in i nam se da je ovo p ro tivu rječ je samo priv idno , te da se iza njega krije vrlo specifična situacija m ješovitih gospodarstava u ravničkom rajonu, Naime, kada se radi o određivanju dostatnog dohotka iz po ljoprivrede referentni okv ir za većinu seljaka-radnika ovoga područja jest isk ljuč ivo po ljoprivredno gospodarstvo, s relativno najrazvijenijom pro izvodnom osnovom u odnosu na ostale po ljoprivredne rajone. To je ujedno i područje s najvećim razlikama u p ro izvodnim kapacitetim a između dvaju bazičn ih tipova gospodarstava.

Zbog toga m islim o da rezulta ti istraživanja upućuju prvenstveno na to da je u ravničkom područ ju kom binacija poljoprivredne i nepoljoprivredne aktivnosti strogo ekonom ski determ inirana, i da se u s lučaju gospodarstava sa slabijom p ro izvodnom osnovom ona javlja kao skoro jedina mogućnost ostvarivanja adekva tnog dohotka.

Za mediteransko područje je karakterističan relativno visok udio razloga vezanih uz čuvanje očevine: na ovaj je tazlog, uz trad ic iju , otpao isti broj odgovora kao i kod ekonom skih razloga (po 35,0%).

Ispitanici iz ostala dva rajona u osnovi su dali slične odgovore o razlozima zadržavanja posjeda, s tim da su u planinskom pod ruč ju nešto naglašeniji psihološki razlozi (18,1% svih spom enutih razloga).

S obzirom na lična obilježja ispitanika, uočene su manje razlike kod obilježja dobi seljaka-radnika: m lađi isp itan ic i nešto naglašenije spom inju razloge vezane uz očuvanje očevine i ob ite ljsku trad ic iju alternacijske zaposlenosti, dok stariji seljaci-radnici spom inju ostale t r i grupe razloga za zadržavanje posjeda.

Kod ob iljež ja školske spreme seljaka-radnika, razlike su nešto naglašenije. Naime, obrazovaniji seljaci-radnici u prvi plan stavljaju razloge vezane uz očuvanje očevine i trad ic iju alternacijske zaposlenosti, kao i razloge psihološke prirode (v lastiti proizvodi i mogućnost bavljenja po ljoprivredom nakon nepoljoprivrednog posla), dok manje obrazovani seljaci-radnici nešto češće ističu ekonomske razloge, kao i čuvanje posjeda za slučaj nezaposlenosti.

U da ljn jo j smo analizi ukršta li pojedinačne razloge za zapošljavanje izvan gospodarstva s razlozima zadržavanja posjeda. Po n jihovo j zastupljenosti na prvih su 10 mjesta došle slijedeće kom binacije:

1. Že lio je sigurnu i redovitu plaću — niži ž ivo tn i troškovi 21,2%2. Ž e lio je m irovinsko i zdravstveno osiguranje — niži ž ivotn i standard 20,5%3 . - 4 . Ž e lio je sigurnu i redovitu plaću - želi im ati vlastite proizvode

i marginalan dohodak — niži ž ivo tn i troškovi 19,7%5. Ž e lio je m irovinsko i zdravstveno osiguranje — ne želi

napustiti očevinu 18,8%6. Nedostatan dohodak — niž i ž ivo tn i troškovi 18,7%7. Nedostatan dohodak — ne želi napustiti očevinu 13,8%8. D isparitet uloženog rada u gospodarstvo i ostvarenih prihoda —

I niži ž ivo tn i troškovi 13,3%9. D isparite t uloženog rada u gospodarstvo i ostvarenih prihoda — ^

ne želi napustiti očevinu 13,2%110. Že lio je sigurniju budućnost od one u po ljoprivred i -' n iž i ž ivotn i troškovi '* ,3 o

174

Opće prednosti nepo ljopriv redn ih zanim anja, n jihova sigurnost kroz redoviti osobni dohodak i socijalnu zasićenost, kao i n iž i ž iv o tn i troškov i kroz je ftin ije snabdijevanje nam irnicam a s vlastitog gospodarstva, te manji troškovi stanovanja, prema rezulta tim a našega istraživanja predstavlja ju osnovne m otive bavljenja dvojnom aktivnošću.

To je također v id ljivo i iz Tabele 115 prema ko jo j je, od ukupnog broja spomenutih razloga za zapošljavanje izvan gospodarstva i ostvareno zadržavanje posjeda i poljoprivredne aktivnosti, na opću a traktivnost nepoljoprivrednog zanimanja i ekonomske razloge zadržavanja posjeda otpa lo 1 091 ili 13,1% razloga.

Od ostalih m ogućih kom binacija m otiva češće su se javlja li razlozi vezani uz nedostatan dohodak iz po ljoprivrede i ekonom ski razlozi zadržavanja posjeda (11,2%), opći nedostaci po ljoprivrednog zanimanja i ekonom ski razlozi (10,7%), te opće prednosti nepoljoprivrednog zanimanja i želja da se sačuva obite ljsk i pa trim on ij, odnosno da se nastavi porodična trad ic ija dvojne aktivnosti (10,5%).

R azlozi zbog ko jih sadašnji is k lju č iv i po ljo p riv re d n ic i nisu seljaci-radnici

Analizu m otivacija bavljenjem dvojnom aktivnošću završit ćemo prikazom odgovora sadašnjih isk lju č iv ih po ljoprivredn ika koje smo dob ili na p itan je :"Z bog čega ste se, kada ste odrasli, o d lu č ili baviti samo po ljop rivredom ?"

Dobiveni nam odgovori omogućavaju da na ind irektan način u tvrd im o da li je odluka ispitanika da se bave samo po ljoprivredom aktivnog karaktera ("p o ljo privreda se bira kao zan im an je"), ili pasivnog ("u po ljoprivred i se osta je").

Fakto ri ko ji u tječu na djecu po ljoprivredn ika da odaberu po ljoprivredu kao zanimanje mogu se u osnovi p o d ije lit i u t r i grupe: a) p oz itivne — ko ji im pomažu, pospješuju jedan takav izbor; b) negativne — ko ji ih mogu o d vra titi od razmišljanja o nekom drugom zanim anju; c) " nedostatak izbo ra " , tj. nepostojanje uvjeta ili takve zapreke koia im onemogućava b ilo kakvo ozb iljn ije razmišljanje o p ro m jeni zanim anja.178'

Pojedinačni razlozi ostajanja u po ljoprivred i b ili su slijedeći:

1. Nemogućnost zapošljavanja izvan poljoprivrede 53,4%2. Odluka rod ite lja 47,3%3. Manjak radne snage na gospodarstvu 33,4%4. l_od po ljoprivrede se može dobro živ je ti 17,4%5. Že lio je ž iv je ti u selu, a tam o se mogao baviti samo po ljoprivredom 12,6%6. V o li posao po ljop rivredn ika 12,4%7. Tradic ija 9,6%8. Ni drugdje ne bi b ilo bolje 7,2%9. Ž iv o t u p riro d i, na svježem zraku i s lično 1,1%

Dobiveni 1 771 odgovor jasno upućuje na to da su u s lučaju ind iv idua ln ih poljoprivredn ika , anke tiran ih u našem istraživanju, daleko najzastupljeniji b ili fa k to r i koje smo označili kao "nedostatak izbo ra ". Nedostatak potrebne kva lifikac ije , od luka ("zabrana") rod ite lja i potreba radne snage na gospodarstvu spom inju se vrlo često i zauzimaju prva tr i mjesta među razlozima za bavljenje isk ljuč ivom po ljoprivredom .

S druge strane, po ljopriv redno zanimanje ima određene specifične karakteristike i nasljednu atraktivnost, što podržava tendenciju njegova nastavljanja. Ovi poz itivn i č in io c i (voli posao po ljop riv redn ika ; i od po ljprivrede se može dobro ž iv je ti; ž ivo t u p rirod i i si.) u našem se istraživanju znatno rjeđe spom inju od178)Usp. Edhem Dilić, " Društveni položaj ..." op.cit. str. 19 7 -2 00 .

175

s3 3 8' 5 I| H 8

CMs 8

00

I i I l 1i

i i

3 3 3 1s1

83

?R*

1 73

520

,8I5

;35

S8

Zi§

100,

01

179

S s S' 5s 8' I »■ 1

C

5 i 8 8 sco

s £ 3 ž £

! r'.£ 3 3 n. 1f t S 1 1 g

s

r

•i

š

1

a

i

3

i

£

J

' s i

1i i

I 1?

Jedini negativan čin ilac - "n i drugdje ne bi b ilo b o lje " , ko ji u sebi sadrži i nesigurnost vezanu uz prije laz ili adaptaciju na novo zanimanje, spominje se re la tivno rije tko .

Psihološku privrženost po ljoprivred i kao zanimanju kao osnovni razlog bavljenja isključivom po ljopriv redom spom inju samo ispitanici u Sloveniji (41,4%); u odnosu na ispitanike ostalih područja oni re la tivno najmanje spom inju i p ro blem radne snage na gospodarstvu (17,1%). Za ispitanike s užeg područja S rb ije karakterističan je odgovor "o d lu ke rod ite lja "(63 ,7% ). Od ostalih razlika valja istaći onu na pod ruč ju V o jvodine, prema ko jo j značajan broj ispitanika (38,3%) kao razlog za bavljenje č istom po ljoprivredom navodi zadovoljavajući dohodak ko ji se ostvaruje na gospodarstvu.

Određene se razlike javlja ju i prema po ljoprivredn im rajonima. Tako na prim jer ispitanici iz ravn ičkog područja u značajn ijo j m jeri kao razlog za bavljenje i- sključivom po ljoprivredom spom inju zadovoljavajući dohodak s gospodarstva (32,4%); nasuprot njim a bro j takv ih ispitanika relativno je najmanji na m editeranskom pod ruč ju (11,9%).

U analizi rezultata istraživanja nismo u tv rd ili značajn iji utjecaj lič n ih obilježja ispitanika (spol, dob i školska sprema) na razlike u osnovnim razlozima bavljenja isk ljuč ivo po ljoprivredom .

nepostojanja uvjeta za zapošljavanje izvan gospodarstva. 179>

P R IO R IT E T A K T IV N O S T I

Seljak-radnik može b iti subjektom tenzija, ako ne i kon flika ta , ko ji često postoje između dv iju aktivnosti. 180) A ko takav k o n flik t posto ji, postavlja se pitanje koja će od dv iju aktivnosti im ati p rio rite t?

U našem smo istraživanju osobama s dvojnom aktivnošću postavili slijedeće p itanje: "K ada biste došli u s ituaciju da se m orate o d lu č it i o tom e da li napustiti po ljoprivrednu ili nepoljoprivrednu aktivnost, ko ju biste napustili? "

Na ovo su p itanje dobiveni slijedeći odgovori (1 709 isp itan ika):

— napustio bih po ljoprivrednu aktivnosti 90,8%- napustio bih nepoljoprivrednu aktivnosti 9,2%

Podaci pokazuju da bi se u s lučaju k o n flik ta dv iju aktivnosti skoro svi anketirani seljaci-radnici o d lu č ili za napuštanje po ljoprivredne a k tiv n o s ti.1811 U tom pravcu ne postoje značajne razlike s obzirom na republike i pokra jine, osim u slučaju Slovenije: naime, u S loveniji bi se čak nešto preko jedne četvrtine seljaka-radnika o d lu č ilo za napuštanje nepoljoprivredne aktivnosti. Objašnjenje ovoj razlici trebalo bi v jero ja tno tra ž iti u specifičnosti m otivacije za zadržavanje posjeda, a to je da podsjetim o — u daleko na jbro jn ijem slučaju čuvanje očevine, kao i inače naglašenijoj psihološkoj privrženosti po ljoprivred i kao zanimanju.179)U definitivnom prijepisu upitnika greškom je izostavljen jedan od predviđenih pozitivnih razloga za bavljenje poljoprivredom kao zanimanjem, a koji se inače često spominje - "po- loprivrednik je svoj gazda" (autonomija radnog i slobodnog vremena, sam određuje plan proizvodnje i etape realizacije, prihodi mu ovise isključivo od njegova rada i si.)1801 •. , 11RUsp. "Poljoprivrednici s djelomičnim vremenom... , op.cit., str. i id .181)Medu ekspertima vlada jedinstveno mišljenje da će u razdobljima pune uposlenosti alternativno zaposleni izabrati vanjsku aktivnost, a zanemariti zemljište (dati ga u zakup ili ga ostaviti neobrađenog).Međutim, istovremeno se upozorava da kada bi osobe s dvojnom aktivnošću imale potpunu slobodu da izaberu zanimanje koje preferiraju, one bi tada izabrale zanimanje poljoprivrednika ili eventualno neku drugu profesiju u kojoj bi imale veći stupanj slobode (isto, str. 115—116).

177

Odsutnost značajn ijih korelacija u tv rd ili smo i u slučaju ostalih obilježja lokalne sredine, kao i u slučaju ličn ih obilježja ispitanika, odnosnih karakteristika njegova obite ljskog položaja, sociodemografskih obilježja domaćinstva i o b ilje žja standarda domaćinstva.

Nasuprot tom e, značajnije su razlike u tv rd e rt s obzirom na ekonomska o b ilje žja gospodarstva. Tako smo u tv rd ili da se učešće seljaka-radnika koji bi u slučaju ko n flik ta aktivnosti napustio nepoljoprivrednu aktivnost, pravolin ijski povećava u višim posjedovnim kategorijama obradivog zemljišta (od 5,4% na posjedima m anjim od 1 ha povećava se na 16,8% u posjedovnoj kategoriji preko 5 ha), zatim u gospodarstvima s većim stočnim fondom (od 4,3% u gospodarstvima koja im aju do 1 uvjetno grlo ovo se učešće povećava na 20,6% kod onih koja imaju 5 i više uvje tn ih grla), te u gospodarstvima koja su bolje oprem ljena suvremenim sredstvima na m ehanički pogon (od 6,7% u gospodarstvima koja nemaju takvih sredstava povećava se na 24,6% kod rela tivno najbolje ekip iran ih gospodarstava).

PR O FESIO N ALN E NAM JERE S E L J A K A -R A D N IK A

Dugo vremena u lite ra tu ri se skoro isk ljuč ivo naglašavala funkc ija mješovite po ljoprivrede kao prije lazne faze u kretanju stanovništva u po ljoprivred i i izvan poljoprivrede.

Tek se u novije vrijeme više govori o jednom novom tip u osoba s dvojnom a k tivnošću, ko ji i po bro ju i po fu n kc iji postaje sve značajniji u suvremenoj s tru k tu r i m ješovite poljoprivrede. 182) Naime, riječ je o tz \i.pe rz is ten tno j g ru p i seljaka- radnika ko ju čine osobe koje svoj status dvojnog zaposlenja održavaju kroz dugo vremensko razdoblje.

Prema dosadašnjem su tum ačenju grupu "pe rz is ten tn ih ” seljaka-radnika č in ili oni po jed inci ko ji nisu b ili u mogućnosti ostvariti po tpun i prijelaz b ilo u p o ljo privredu b ilo iz poljoprivrede. M eđutim , suvremenije tumačenje kaže da "per- z is ten tna" grupa seljaka-radnika percipira prednost dvojne aktivnosti kao cilj per se i ona od samog početka namjerava ostati u statusu dvojne aktivnosti.

U ovom od je ljku , polazeći od koncepta profesionalnog očekivanja(namjere) 1831 pokušat ćemo u tv rd iti u ko jo j m jeri seljaci-radnici u našoj zem lji predstavljaju stabilnu i "pe rz is te n tn u " kategoriju , odnosno u ko jo j m jeri je status seljaka-radnika prijelazna faza u d e fin itivnom izlasku ili ulasku u isk ljuč ivu poljoprivredu.

Na pitanje čim e se namjeravaju baviti u budućnosti, 1 766 seljaka-radnika je dalo slijedeće odgovore:

— namjeravam se baviti samo po ljoprivredom 6,6%— namjeravam zadržati status seljaka-radnika 71,5%— namjeravam se baviti samo nepoljoprivrednom aktivnošću 21,9%

182)Usp. opširnije Anthony M .Fuller, op.cit., str. 13 — 14.

Koncept "profesionalnih očekivanja" (namjera, planova) treba razlikovati od srodnog ko ncepta "profesionalnih aspiracija". Aspiracija se obično odnosi na orijentaciju pojedinaca prema profesionalnom cilju, s tim da je taj cilj uvijek željan. Nasuprot tome očekivanja je manje ili više precizna procjena pojedinca o vjerojatnom ostvarenju određenog predmeta njegova očekivanja. U tom smislu, predmet očekivanja ne mora biti željan, pa dosljedno tome, ne mora biti ni cilj. (Usp. opširnije William P.Kuvlesky i Robert C.Bealer: "A Clasi fication of the Concept Occupational Choice", Kural Sociology, 31 /1966., no. 2, pp. 269).

178

Najveći broj seljaka-radnika namjerava i u budućnosti zadržati sadašnji status dvojne aktivnosti, a čak više nego če tvrtina ispitanika status seljaka-radnika služi kao prijelazna faza za d e fin itivn o napuštanje poljoprivredne aktivnosti.

Daljnja je analiza pokazala da postoje značajne razlike u profesionalnim namjerama prema ob iljež ju republike, odnosno pokrajinske pripadnosti ispitanika (C = 0,369; p = 0,001).

Socioprofesionalno na jstab iln iji seljaci-radnici jesu oni u Bosni i Hercegovini i Kosovu (83,3 i 74,5%). Nasuprot n jim a, namjeru prom jene statusa dvojne a k tivnosti izražavaju ispitanici u M akedoniji (čak preko polovine seljaka-radnika) i Crnoj G ori, i to u pravcu de fin itivnog napuštanja poljoprivredne aktivnosti.

Nešto značajniji ud io on ih ko ji namjeravaju p rijeći u isk ljuč ivo poljoprivrednu aktivnost nalazimo u užem područ ju Srbije i Slovenije (15,4 i 13,1%).

Značajne razlike (ali u okv iru niže korelacije nego kod republika i pokrajina) nalazimo i prema ob iljež ju po ljoprivrednog rajona (C = 0,177; p = 0,001).

Nešto naglašenija socioprofesionalna pokre tljivos t može se očekivati u ravničkom i m editeranskom pod ruč ju , i to u pravcu napuštanja poljoprivredne a k tivnosti (31,9% i 30,2%).

Od ostalih k o n tro lira n ih obilježja lokalne zajednice relevantnim se pokazalo samo obilježje stupnja urbaniz iranosti naselja (C = 0,234; p = 0 ,001): grupa "p e rz is te n tn ih " seljaka-radnika karakteristična je za slabije urbanizirana naselja, dok je veći pom ak ka napuštanju po ljoprivredne aktivnosti naglašeniji u urba- n iz iran ijim naseljima.

S obzirom na sociodemografska obilježja domaćinstva utvrđene su određene pravilnosti (ali u okv iru niske korelacije) kod slijedećih ob ilježja :

a) bro j ak tivn ih članova u domaćinstvu — što je bro j a k tivn ih članova veći, to je naglašenija tendencija napuštanja po ljoprivredne aktivnosti (C = 0,203; p = 0,001);

b) om jer aktivn ih u odnosu na ostale članove u domaćinstvu - što je broj a k tivnih članova m anji od uzdržavanih i / i l i osoba s ličn im prihodim a, naglašenija je tendencija zadržavanja statusa dvojne aktivnosti (C = 0,194; p = 0,001);

c) om jer osnovnih d je la tnosti kod aktivn ih članova: seljaci-radnici su najstabiln iji u dom aćinstvim a s jednakim brojem aktivn ih članova u po ljoprivredn im i u nepo ljoprivrednim d je la tnostim a naglašenija je sklonost d e fin itivnom napušta nju po ljoprivrede (C = 0,228; p = 0,001).

Na stabilizaciju u statusu dvojne aktivnosti u određenoj m jeri d jeluje i bračno stanje (C = 0 ,205; p = 0 ,001): dok 75,4% oženjenih (udatih) ispitanika i dalje namjerava zadržati dvo jnu aktivnost, do tle je takv ih kod neoženjenih (neudatih) 57,4%; s druge strane udio neženjenih (neudatih) ispitanika ko ji namjeravaju d e fin itivn o napustiti po ljoprivrednu aktivnost znatno je veći(36,8 prema 18,9%).

Analiza je također pokazala da stariji ispitanici u naglašenijoj m jeri planiraju svoj ostanak u statusu seljaka-radnika, dok m lađi planiraju napuštanje p o ljo p rivredne aktivnosti.

Od svih ko n tro lira n ih ličn ih obilježja seljaka-radnika najveće se razlike s o b z irom na profesionalne planove javlja ju kod obilježja školske spreme (C = 0,344; p = 0 ,001), i to u kategoriji ispitanika s "više od osnovne ško le" (preko jedne trećine ispitanika namjerava prijeć i u isk ljuč ive nepoljoprivrednike).

S obzirom na obilježje zanimanja, na js tab iln iji seljaci-radnici su po zanimanju po ljoprivredn i radnici (77,3%) te rudari, industrijsk i i zanatski radnici (74,8%), zatim slijede radnici u uslugama (68,5%), te adm in is tra tivn i, financijski i srodni radnici (59,8%).

179

Značajne razlike utvrđene su i s obzirom na ob ite ljsk i položaj seljaka-radnika. Seljaci-radnici ko ji su kućedomaćini znatno češće namjeravaju zadržati dvojnu aktivnost (80,1 prema 61,4%), a to je slučaj i sa ispitanicim a ko ji su osnovni nosioci radnog angažmana u po ljskim poslovima i poslovima oko stoke (82,6%), u poslovima oko prerade po ljoprivredn ih proizvoda (85,8%), te poslova nabavke reprom aterija la i prodaje po ljop rivredn ih proizvoda (81,1%).

Određene razlike u profesionalnim namjerama' ispitanika utvrđene su i prema ob ilježjim a n jihov ih gospodarstava: sa porastom proizvodnog kapaciteta gospodarstva povećava se i udio seljaka-radnika koji namjeravaju napustiti nepoljoprivrednu aktivnost i u budućnosti se baviti samo poljoprivredom .

M eđutim , kada je u p itan ju zadržavanje statusa dvojne aktivnosti tendencije su suprotne: što je pro izvodni kapacitet gospodarstva slabiji to je i sklonost isp itanika da zadrže status seljaka-radnika naglašenija.

Kod ispitanika ko ji namjeravaju napustiti status dvojne aktivnosti i baviti se samo nepoljoprivrednom aktivnošću nije utvrđen pravolin ijsk i odnos kao kod prethodna dva pravca socioprofesionalne pokre tljivosti seljaka-radnika, ali je i ovdje ipak naglašenije učešće ispitanika s gospodarstva sa slabijim proizvodnim kapacitetom .

Uz očekivanja seljaka-radnika, u istraživanju smo u tvrđ iva li i profesionalne namjere 1 624 anketirana isključiva po ljoprivredn ika , te dob ili slijedeće odnose:

— namjeravaju ostati isk ljuč iv i po ljop rivredn ic i 93,0%— namjeravaju postati seljaci-radnici 5,5%— namjeravaju se baviti samo nepoljoprivrednom djelatnošću 1,5%

Dobiveni rezulta ti pokazuju da skoro svi ispitanici namjeravaju i dalje ostati isk lju č iv im po ljoprivredn ic im a. To se uostalom i m oglo očekivati s obzirom na n jihovu starost (70,7% ih je s ta rijih od 45 godina), te č in jen icu da ih je daleko najveći d io u statusu kućedomaćina (84,8%).

Osnovne rezultate istraživanja o motivacijam a bavljenja dvojnom aktivnošću, p r io rite tu aktivnosti i pravcima socioprofesionalne pokre tljivosti mogli bismo rem iz ira ti slijedećim zaključcim a:

1. osnovni m o tiv i bavljenja dvojnom aktivnošću jesu opće prednosti nepoljo- p rivrednih zanimanja, a p rije svega njihova sigurnost kroz redoviti osobni dohodak, m irovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i niže ž ivotne troškove kroz jeft in ije snabdijevanje namirnicama s vlastitog gospodarstva, te manje troškove stanovanja;

2. većina ispitanika, isk lju č iv ih po ljoprivredn ika , prije je "os ta la " u poljoprivred i nego što ju je sama " izab ra la " kao zanimanje. Osnovni č in ioc i ostajanja u po ljo privredi jesu: nepostojanje uvjeta za napuštanje po ljoprivrede ili stjecanje statusa dvojne aktivnos ti; u odnosu na ove čin ioce (koje smo u analizi označili kao "nedostatak izbo ra ") poz itivn i č in ioc i izbora poljoprivrede kao zanimanja spominju se znatno rjeđe;

3. daleko najveći d io seljaka-radnika, u situaciji kada bi morao o d lu č iti da napusti jednu od dvo jn ih aktivnosti, napustio bi po ljoprivrednu aktivnost.

4. većina seljaka-radnika spada u kategoriju "pe rz is te n tn ih " osoba s dvojnom aktivnošću: oko jedne če tvrtine seljaka-radnika namjerava u budućnosti napusti-j t i status dvojne aktivnosti, i to uglavnom napuštanjem poljoprivredne aktivnosti;

180

5. skoro svi anketiran i po ljoprivredn ic i i dalje namjeravaju ostati u statusu i- sključiv ih po ljoprivredn ika : zbog svoje poodm akle dobi i preuzetih ob ite ljsk ih obaveza smatraju da je vrijeme za njihovu profesionalnu preorijentaciju već p ro šlo.

181

IX - TIPO LO G IJA M JEŠO VITIH D O M A Ć IN S TA V A I S E L J A K A -R A D N IK A

U dosadašnjim smo se izlaganjima u neko liko navrata d o tak li problema i načina klasificiranja "m ješov itih gospodarstava-domaćinstava" i "seljaka-radnika". 184)

Kako konstrukcija i ve rifikac ija n jihove tipo log ije predstavlja jedan od specifičn ih ciljeva našeg istraživanja, sada ćemo taj prikaz nastaviti.

S. Krašovec smatra ” ... da se p ravilno j m arks is tičko j k las ifikaciji najviše p rib liža va njemačka klasifikacija koja poznaje:

1. "V o llervverbsbetrieb" (engleski - " fu ll- t im e fa rm ", francuski - I'exp lo ita tion & plein tem ps" ili "p le in exercice", a u nas — "č is to po ljopriv redno gospodars tvo"), ko ji — blagodareći svojoj ve lič in i i kva lite tu - osiguravaju dovoljan dohodak porodicama koje na njim a žive;2. "Zue rw erbsbe trieb " (u Japanu - "p a rt-tim e farm type I " , a mi bismo možda rekli "gospodarstvo s vanjskom zaradom " ili "s dopunskom zaradom ") - na ko jima rade domaćinstva koja glavni dohodak ostvaruju s gospodarstva, ali samo obrađivanje zemlje nije dovo ljno da bi se osigurao potreban dohodak dom aćinstvu ;3. "N ebem erbsbetrieb" (u Japanu "p a rt-tim e farm type I I " , mi bismo možda rekli "d o punska" ili "sporedna po ljoprivredna gospodarstva"; to je pravo "pa rt- tim e fa rm " ili " I 'e x p lo ita t io n ^ temps p a rtie l" — na ko jim a dopm sku zaradu ostvaruju domaćinstva č ija je glavna aktivnost izvan p o ljop riv rede ." 185)

Podjela part-tim e farmera u Japanu na one tipa I (ko ji pretežno žive od svoga po ljoprivrednog gospodarstva) i tipa II (ko ji pretežno žive od zarade izvan gospodarstva), odgovara prvoj i drugoj fazi napuštanja poljoprivrede.

Prema prijed logu INSOR-a klasifikacija gospodarstava prema stupnju prisutnosti vanjskih radnih aktivnosti b ila bi trovrsna:

1. isk ljučiva gospodarstva — na ko jim a n iti jedan član domaćinstva ne radi izvan gospodarstva;2. parcijalna gospodarstva — na ko jim a je rad n jihov ih članova pretežno uložen u gospodarstvo;

3. nuzgredna — na ko jim a aktivnost u po ljoprivred i ima često dopunski karakter u odnosu na druga zanimanja.1861

184)Prvi pokušaji tipologijskog pristupa mješovitim domaćinstvima i seljacima-radnicima pripi suju se VV.H.Metzleru, koji je 1958. godine upozorio na postojanje različitih tipova mješo vite poljoprivrede i poljoprivrednika s djelomičnim vremenom. Usp. W.H.Metzler: "Discu ssions: Proposed Investigation of the Role of the Part-time Farmer in Agriculture", Clinical Session on Purl-time Farming. Washington, Pullman, 1958. (navedeno prema Julius A. Mage, op.cit., str. 7 -8 .) .

185)Stone Krašovec: "Porast mješovitih domaćinstava...", op.cit., str. 13. Ovdje valja imati na umu da E.Zurek kao "Zuerwerbsbetrieb" definira i ona gospodarstva kojima je dodatna zarada neophodna, neovisno o tome da li ona uistinu i postoji. (Usp. E.Zurek: Muleriulen /.ur l.andbewirtschaftung im Neben und /.urerwerb in der llunderepublik Deutschland, Bonn. Forschungsstelle der Forschungsgesellschaft fur Agrarpolitik und Agrarsoziologie e.V.. 1970., str. 3.). Zurek, naime, uz popisne podatke u analizu uvodi i varijablu "dohodak dovoljan za punu poljoprivrednu egzistenciju" (a koji je paritetan onome u industriji), što mu omogućava da izvrši objektivniju kvantifikaciju pojedinih socioekonomskih tipova gospodarstva, a ujedno da izbjegne uvrštavanje onih gospodarstava, koja se obraduju kao glavno zanimanje u kategoriji "čistih poljoprivrednih gospodarstava", koja po svom kapaci tetu (tj. osiguranju dovoljnog dohotka) to više nisu.

186)Corrado Barberis: "Porijeklo ...", op. cit., str. 42 -43.

183

Sličnu podjelu susrećemo i u po ljsko j lite ra tu ri u ko jo j nalazimo slijedeću klas ifikac iju po ljoprivredn ika s d je lom ičn im vremenom:

1. seljaci-radnici ko ji su vlasnici posjeda često većih od 2 hektara, i ko ji dohodak ostvaruju većinom s gospodarstva;2. radnici-seljaci ko ji su vlasnici posjeda najčešće od 0,5 do 2 hektara, i kod ko jih dom in ira nepo ljoprivredni dohodak;3. radnici s okućnicom čija je osnova egzistencije nepoljoprivredno zanimanje, dok je dohodak od zemlje od manje važnosti; površina okućnice ob ično ne premašuje pola hektara.187’

Francuski au to ri ob ično raz liku ju dvije kategorije m ješovitih gospodarstava s obzirom na n jihov nastanak: 1. mješovita gospodarstva-domaćinstva nastala uslijed "iz laska"stanovnika ko ji na njim a žive iz po ljoprivrede u druge d je la tnosti ( f lu x ), i 2. mješovita gospodarstva nastala uslijed "u laska" iz nepoljoprivre- dn ih dje la tnosti u po ljoprivredu (re flux).

Daljnja razlikovanja polaze od geografskog tipa poljoprivrede s d je lom ičn im vre menom te prisutnosti vanjske aktivnosti i stupnja uposlenosti na gospodarstvu vodite lja i ostalih članova dom aćinstva.188’

I u anglosaksonskoj je lite ra tu ri učin jen niz napora na izradi tipo log ije radnika- seljaka. 189>

Kao što smo v id je li u poglavlju "M otivac ije za bavljenje dvojnom aktivnošću", G. A . Donohue, razliku je tr i vrste seljaka-radnika, polazeći pri tom , prvo, od n jihova dugoročnog interesa za nepoljoprivredno zanimanje, i drugo, od ekonomskog odnosa njihove zaposlenosti izvan gospodarstva prema prosperitetu samoga gospodarstva (ekspanzivni po ljop riv redn ic i, seljaci-radnici i poljoprivrednic i- h o b is t i) .1901

Ft. Gassonova također razliku je tr i kategorije seljaka-radnika: 1. oni kojim a je po ljoprivreda komplem entarna nekom drugom poslu; 2. seljaci-radnici kojima je zem ljoposjed značajan zbog investiranja; 3. oni ko ji drže posjed prvenstveno kao dom ili m jesto rekreacije.191’

Z anim ljiva je tipo log ija seljaka-radnika ko ju je konstru irao i em pirijsk i provjerio G. V. Fugu itt, polazeći od d inam ičkog koncepta profesionalne karijere osoba s dvojnom a k tivnošću .1921 K om bin ira jući punu uposlenost u po ljoprivred i te dinam ičnu i sezonsku zaposlenost izvan poljoprivrede s prosječnim godišnjim brojem radnih sati provedenih kako u svim nepoljoprivrednim poslovima tako i u glavnom nepoljoprivrednom zanimanju, Fugu itt je na osnovi radnih sati u tjednu u tv rd io podtipove "a k tu a ln o g " profesionalnog angažmana u nepo ljoprivrednim zanimanjima. U da ljn jo j e laboraciji svoje tipo log ije Fugu itt je k rite rij profesionalnog angažmana u času istraživanja dopunio s još dva: ranije zanimanje (isk ljuč ivo u nepo ljoprivrednim dje la tnostim a), i željeni profesionalni status u budućnosti (isk ljuč iv i po ljop riv redn ik ; seljak-radnik; isk ljuč iv i nepoljoprivre-

187)Dyzma Galaj: "Djelomični poljoprivrednici u Poljskoj", Sociologija selo, X II/1 9 7 4 ., br. 4, str 1 02.1 88,Za prikaz francuske literature usporedi opširnije: Vlado Puljiz: "Istraživanje poljoprivrede s dielomičnim vremenom u Francuskoj". Sociologija sela, X I I / 1974., br. 4., str. 137-141 .189)Usp. opširnije: Ruža First-Dilić: "Istraživanje o 'seljacima-radnicima' u SAD i Velikoj Britaniji", Sociologija sela, X I1/1974., br. 4., str. 13 0-133 .190)G A.Donohue, op.cil , str. 22 2 -2 23 .191) .......................................... .R Gasson: "Some Economic Characteristic of Part-time Farming in Britain , Journal of \cricultural Kconomics, 1967., no. 1., pp. 112.1 92)G.V Fuguitt. "A Typology of Part time Farmer", Kural Sociology, 1961., no. 1., pp. 42 43.

184

dnik).

Slijedeći pokušaj tipo log ije seljaka-radnika u č in io je A n to n y M. Fuller. On razlikuje tri osnovne skupine po ljoprivredn ika s d je lom ičn im vremenom:

1. "od lazeć i" - koje čine osobe koje su kao čis ti po ljoprivredn ic i ušle u status m ješovitosti u posljednjih šest godina;2. "p e rz is te n tn i" - ko ji se u statusu m ješovitosti kon tinu irano nalaze najmanje šest godina;3. "u lazeć i" — ko ji su iz nepoljoprivrednog sektora ušli u status mješovitosti u posljednjih šest godina. 1931

Iz ovoga kratkog pokušaja da se id e n tific ira ju i de fin ira ju ra z lič iti t ipov i mješov itih domaćinstava i seljaka-radnika v id ljivo je da se, unatoč tome što pojedini autori p rim jen ju ju raz lič ite k rite rije , oni ipak mogu svesti na dva osnovna k r iterija: značaj dohotka s gospodarstva i izvan gospodarstva, te prisutnost vanjskih radnih aktivnosti. Zbog toga smo i u izradi tipo log ije u našem istraživanju po- šli od osnovne nezavisne varijable - stupnja ovisnosti o po ljoprivredno j ak tivno sti i doho tku .

T IP O LO G IJA M JE Š O V IT IH D O M A Ć IN S T A V A

Osnove tipo log ije m ješovitih domaćinstava

U slučaju tipo log ije m ješovitih domaćinstava stupanj ovisnosti o po ljoprivrednoj aktivnosti mjeren je om jerom aktivn ih članova č ija je osnovna djelatnost rad na gospodarstvu i on ih č ija je osnovna dje la tnost rad izvan gospodarstva, a stupanj ovisnosti o po ljoprivrednom doho tku mjeren je značajem što ga za konkretno domaćinstvo im aju dohodak iz po ljoprivredne aktivnosti i izvan nje. 194)

Kada je u p itan ju prvi k r ite rij — zavisnost o p o ljo p riv re d n o j a ktivnosti, dobivena je slijedeća osnovna d is tribuc ija :- svi aktivn i u po ljop rivred i 8,5%- pretežan d io ak tivn ih u po ljopriv red i 23,1%- jednak bro j ak tivn ih u po ljoprivred i i nepo ljoprivredn im djela tnostim a 32,3%- pretežan d io ak tivn ih u nepo ljoprivredn im dje la tnostim a 14,1%- svi aktivn i u nepo ljoprivredn im d je la tnostim a 22,0%

Najzastupljenija kategorija domaćinstava jest ona u ko jo j svi, ili pretežan dio a- k tivn ih članova radi u nepo ljoprivredn im dje la tnostim a (36,1%). No, i ostale dvije kategorije domaćinstava su skoro podjednako značajno zastupljene. S jednakim brojem a k tivn ih u po ljoprivred i i nepo ljoprivrednim djelatnostima b ilo ih je 32,3%, a on ih u ko jih svi ili pretežan d io aktivn ih radi na gospodarstvu b ilo je 31,6%.

U slučaju drugog k rite rija naše tipo log ije m ješovitih domaćinstava - značaj do-

193)A M .Fuller.. op.cil.. str. 13 i 14.194)Oba primijenjena kriterija uz svoje dobre strane imaju i odredene nedostatke. Osnovni nedostatak kriterija omjera aktivnosti radnoaktivnih članova, utvrdivan na temelju primarne djelatnosti, jest u tome Sto "izjednačava" sve radno aktivne članove domaćinstva, nezavisno o njihovoj starosti, zdravstvenom stanju, faktičnom radnom angažmanu na gospodarstvu i si. Nedostatak drugog kriterija (ocjena važnosti dohotka sa gospodarstva i izvan gospodarstva) leži u njiegovu "subjektivizmu". Ocjenu važnosti dvaju osnovnih izvora dohotka vršili su informatori (u pretežnom su dijelu to bili kućedomaćini). čiji nam elementi ocjene nisu poznati;. Informatori su u toku anketiranja bili doduše upitani o tome zbog čega pripisuju veću važnost pojedinom dohotku, no do časa pisanja ovoga izvještaja "o tvoreni" odgovori na to pitanje još nisu bili obrađeni.

185

hotka iz p o ljoprivrede i izvan n je , dobivena je slijedeća osnovna d istribucija :- važniji dohodak s gospodarstva 16,7%- podjednaka važnost dohotka s gospodarstva i izvan njega 8,2%- važniji dohodak izvan gospodarstva 75,1%

Nasuprot skoro podjednakoj zastupljenosti domaćinstava s obzirom na om jer ak tivn ih članova u po ljoprivredno j i nepoljoprivrednoj aktivnosti, podaci o značaju dohotka pokazuju da je u daleko najvećem bro ju anketiranih dom aćinstava važniji dohodak ostvaren radom izvan gospodarstva.

Kom bin iran jem dvaju k rite rija d o b ili smo 15 osnovnih tipova m ješovitih domaćinstava (Tabela 116).

Tabela 116

Osnovni tipov i m ješovitih domaćinstava

Osnovni tip %

1 - nema aktivn ih izvan po ljoprivrede, važniji dohodak s gospodarstva 1,72 - nema aktivn ih izvan po ljoprivrede, jednaka važnost dohotka 1,93 — nema aktivn ih izvan po ljoprivrede, važniji dohodak izvan

gospodarstva 4,94 — veći bro j aktivn ih u po ljop riv red i, važniji dohodak s gospodarstva 5,35 - veći b ro j aktivn ih u po ljop riv red i, jednaka važnost dohotka 4,76 — veći bro j aktivn ih u po ljop riv red i, važniji dohodak izvan

gospodarstva 13,17 — jednak broj ak tivn ih u po ljoprivred i i izvan poljoprivrede.

važniji dohodak s gospodarstva 3,18 — jednak b ro j aktivn ih u po ljoprivred i i izvan poljoprivrede

jednaka važnost dohotka 5,09 - jednak broj aktivn ih u po ljoprivred i i izvan poljoprivrede,

važniji dohodak izvan gospodarstva 24,210 — veći broj ak tivn ih izvan po ljoprivrede, važniji dohodak s

gospodarstva 1,011 — veći b ro j aktivn ih izvan poljoprivrede, jednaka važnost dohotka 1,012 - veći bro j aktivn ih izvan poljoprivrede, važniji dohodak izvan

gospodarstva 12,113 - nema aktivn ih u po ljop riv red i, važniji dohodak s gospodarstva 0,614 — nema aktivn ih u po ljop riv red i, jednaka važnost dohotka 0,615 - nema aktivn ih u po ljop riv red i, važniji dohodak izvan poljoprivrede 20,8

U kupno (N = 2 516) 100,0

D obiveni podaci ukazuju na vrlo naglašenu heterogenost m ješovitih dom aćinstava s obzirom na stupanj ovisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku.

N ajzastupljeniji t ip domaćinstva, (a č in i ga blizu jedne če tvrtine svih anketiranih domaćinstava) jest onaj u kojemu podjednak bro j radnoaktivn ih članova domaćinstva kao osnovnu djela tnost ima rad na gospodarstvu i izvan gospodarstva, s tim e da veći značaj ima dohodak ostvaren radom izvan gospodarstva.

Relativno je značajno zastupljen i t ip domaćinstva u kome su svi članovi a k tivni izvan gospodarstva, i u kome je značajniji nepoljoprivredni izvor dohotka; ovaj t ip domaćinstva ujedno predstavlja i jedan od polova kontinuum a ovisnosti domaćinstva o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku (č in i ga jedna petina od ukupnog broja domaćinstva).

Na suprotnom polu kon tinuum a nalaze se ona domaćinstva koja su relativno najviše zavisna o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku , jer nemaju aktivn ih ćla-

186

nova zaposlenih izvan po ljoprivrede, i u ko jim a je važniji dohodak iz p o ljo p rivrede (tip 1); takvih je domaćinstava relativno m alo (1,7%), a u osnovi ih čine domaćinstva um irovljen ika.

Na sredini kon tinuum a nalazi se t ip domaćinstva u kojemu je podjednak broj članova u po ljoprivredno j i u nepo ljoprivrednim djelatnostim a, s podjednakom važnošću dohotka s gospodarstva i izvan gospodarstva (predstavlja ga osnovni t ip 8 na ko ji je otpadalo 5,0% ukupnog broja anketiran ih gospodarstava).

Ostali osnovni tipov i predstavljaju prijelazne kategorije domaćinstava na em pirijskom kontinuum u zavisnosti o po ljopriv rednom doho tku i aktivnosti.

Kako je tipo log ija s 15 osnovnih tipova m ješovitih domaćinstava (od ko jih su neki i re lativno nisko frekventiran i) preglomazna za ana litičke potrebe, u fazi utvrđivanja njezin ih korelata pregrupirali smo je u šest širih kategorija. Na taj smo način m ora li, osim u jednom slučaju, odustati od analize "osnovnih t i pova". No, unatoč tom e,držim o da će i analiza " izvedenih tipova " m ješovitih domaćinstava u d o v o ljit i specifičnom c ilju ovog odje ljka, jer se i ove šire kategorije domaćinstava temelje na osnovnoj ideji kon tinuum a ovisnosti o p o ljo p rivrednoj aktivnosti i d o ho tku .

Izvedene tipove čine slijedeći osnovni tipov i m ješovitih domaćinstava:

I (osnovni tip o v i 1, 2 i 4) 8,9%II (3, 5 i 7) 12,7%III (6, 8 i 10) 19,1%IV (9 ,11 i 13) 25,8%V (12 i 14) 12,7%V I (15) 20,8%

Karakteristike tih šest izvedenih tipova m ješovitih domaćinstava analizirat ćemo pojedinačno.

Tip / predstavlja kategoriju m ješovitih domaćinstava koja su u relativno najvećoj m jeri zavisna o po ljop riv redno j aktivnosti i d oho tku s gospodarstva. Dominantan osnovni t ip m ješovitog domaćinstva u ovoj kategoriji jest onaj u kojemu pretežan bro j aktivn ih članova radi u po ljop riv red i, i u kojem u je važniji dohodak s gospodarstva (59,4%). Ostala dva osnovna tipa koja su ušla u ovu kategoriju domaćinstva jesu ona u ko jim a su svi članovi ak tivn ih u po ljop rivred i, s tim da je u jednom slučaju važniji dohodak s gospodarstva (19,2%), a u drugome je značajan dohodak s gospodarstva i izvan gospodarstva podjednak (21,4%).

Tip I I čine heterogena domaćinstva kako s obzirom na om jer aktivnosti u o- snovnim d je la tnostim a tako i s obz irom na značaj dohotka s gospodarstva i izvan njega. D om inantan osnovni t ip ovdje su domaćinstva č iji svi aktivn i č lanovi rade u po ljop riv red i, ali u ko jim a je unatoč tom e značajn iji nepoljoprivredni dohodak (38,1%). Slijedeći osnovni t ip u ovoj kategoriji čine domaćinstva u ko jim a pretežan bro j ak tivn ih članova radi u po ljoprivred i, s jednakom važnošću po ljoprivrednog i nepoljoprivrednog dohotka (37,2%). Na osnovni tip do maćinstava u ko jim a je jednak b ro j aktivn ih u po ljoprivred i i nepoljoprivrednim d jelatnostim a, sa značajn ijim doho tkom iz po ljoprivrede, o tpa lo je 24,7% svih domaćinstava II tipa.

U okv iru tipa I I I najzastupljenija je kategorija domaćinstava s pretežnim dije lom aktivn ih u po ljop riv red i, s tim da je važniji dohodak iz nepo ljoprivrednih djelatnosti (68,4%). Kod ostalih dvaju tipova domaćinstava koja su ušla u ovu kategoriju značajn iji je dohodak s gospodarstva, s tim da je u jednom slučaju jednak bro j aktivn ih u po ljoprivred i i nepo ljoprivrednim d jelatnostim a (20,4%), a u drugome je pretežan d io zaposlenih u nepo ljoprivrednim djelatnostim a (5,2%).

Tip IV čine u osnovi domaćinstva u kojim a je jednak b ro j članova aktivan u po ljopriv red i i izvan po ljoprivrede, s tim da je značajn iji dohodak iz nepoljo-

187

privredne djela tnosti (93,8%). Ostala dva tipa domaćinstava koja su ušla u ovu kategoriju javlja ju se izn im no (veći d io aktivn ih u nepoljoprivrednim d je la tnostima i podjednak značaj dohotka - 3,9%, i svi aktivn i izvan poljoprivrede i važniji dohodak s gospodarstva - 2,3%).

Tip V čine skoro isk ljuč ivo domaćinstva č iji je pretežan d io članova aktivan u nepoljoprivrednim djelatnostim a i u kojim a je značajniji dohodak ostvaren u tim d jelatnostim a (95,3%). Preostalih 4,7% domaćinstava iz ove kategorije bila su domaćinstva u ko jim a su svi članovi aktivn i izvan poljoprivrede, uz jednaku važnost dohotka s gospodarstva i izvan njega.

Tip VI predstavlja jed in i " č is t i" t ip iz osnovne tipo log ije , a čine ga domaćinstva č iji su svi aktivn i članovi zaposleni izvan poljoprivrede, i u kojim a je značajniji dohodak iz nepoljoprivrednih aktivnosti.

Podaci iz Tabele 117 pokazuju da postoje relativno značajne razlike u zastup ljenosti po jed in ih tipova m ješovitih domaćinstava prema republikama i pokrajinama. No, u osnovi bi se moglo reći da su relativno najmanje ovisna o p o ljo privrednoj aktivnosti i dohotku mješovita domaćinstva u V o jvod in i (čak dvije petine gospodarstava spada u tip V I) i H rvatskoj; nasuprot njima najveću ov isnost o po ljopriv redno j aktivnosti i dohotku pokazuju domaćinstva u užoj S rb iji, Makedoniji i Sloveniji.

Kore la ti tipo log ije m ješovitih domaćinstava

U ovom ćemo od je ljku izvršiti analizu odnosa ko ji postoji između zastupljenosti pojed in ih tipova m ješovitih domaćinstava i određenih grupnih obilježja lokalne zajednice, domaćinstva i gospodarstva, te lič n ih obilježja kućedomaćina.

Obilježja naselja. Od obilježja lokalne zajednice analizirali smo ona vezana uz opća obilježja (tip naselja, prostorn i smještaj u odnosu na grad, te pripadnost po ljoprivrednom rajonu), demografske karakteristike, in frastruktu rnu ekipira- nost i dostupnost ins tituc ija , kao i određena obilježja gravitacijskog centra naselja u kojim a je provedeno istraživanje.

Od tr i kon tro lirana opća obilježja naselja najznačajniji utjecaj na rasprostranje nost po jed in ih tipova m ješovitih domaćinstava ima obilježje pripadnosti po ljo privrednom rajonu.

Najveći stupanj ovisnosti o po ljoprivrednoj aktivnosti i dohotku s gospodarstva nalazimo kod m ješovitih domaćinstava u brežuljkastom i brdsko-planinskom rajonu; inače je za ovo područje karakterističan tip domaćinstva s jednakim bro-

Tabela 118

Tipovi m ješovitih domaćinstava prema pripadnosti poljoprivrednom rajonu

IT ipovi

IIm ješovitih domaćinstava

III IV V V IUkupno

Ravnički 10,3 13,8 9,8 13,9 13,2 30,0 16,0Brežuljkasti 45,5 43,1 38,5 38,8 36,4 28,5 37,4Planinski 29,0 26,9 37,8 33,0 30,4 18,4 29,4Mediteranski 15,2 16,3 13,9 14,3 20,1 23,1 17,1

U kupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 224 320 481 649 319 523 2 516

Hi-kvadrat = 159,282; d f = 15; p = 0,001; C = 0,301

jem zaposlenih u po ljoprivred i i nepoljoprivrednim djelatnostima, i s većim značajem nepoljoprivrednog dohotka.

Mješovita domaćinstva u ravničkom i mediteranskom području pokazuju viši stupanj ovisnosti o nepo ljopriv redno j aktivnosti i dohotku izvan gospodarstva. Za oba područja karakterističan je tip domaćinstva u kojemu su svi aktivn i č la novi zaposleni u nepoljoprivrednim djelatnostim a, i u kojim a je značajniji nepo- Ijoprivredni dohodak, A ko ovoj kategoriji p rib ro jim o i domaćinstva s pretežnim brojem aktivn ih članova u nepoljoprivrednim djelatnostim a u kojim a je također značajaniji nepoljoprivredni dohodak, tada ona čine polovinu ukupnog broja ispitivanih m ješovitih domaćinstava u ravničkom području .

Ostala obilježja - t ip naselja i smještaj u odnosu na grad, ne pokazuju značajniji utjecaj na diferenciranje m ješovitih domaćinstava s obzirom na stupanj zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku .

Kod utjecaja demografskih obilježja naselja na d is tribuc iju pojedinih tipova m ješovitih domaćinstava (veličina naselja, indeks kretanja stanovništva 1971/1961. godina, udio doseljenoga stanovništva, te ud io stanovništva s "višom od osnovne ško le") u o č ili smo samo jednu, i to relativno nisku korelaciju. Naime, mješovita domaćinstva u naseljima s većim udjelom obrazovanijeg stanovništva manje su ovisna o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku od domaćinstva iz naselja u kojim a je udio takvoga stanovništva niži (Gama = 0,195; p = 0,001)

Analiza je nadalje pokazala da se utjecaj pojedinih elemenata in frastruktu rne ekip iranosti i dostupnosti ins tituc ija (prometna razvijenost, kom unikacije, ins titucionalna oprem ljenost, oprem ljenost servisima i drugim uslugama, te komunalna oprem ljenost) relativno slabo odražava na raširenost pojedinih tipova mješov itih domaćinstava. M eđutim , u svim slučajevima postoji em pirijska pravilnost prema ko jo j je udio domaćinstava koja su manje zavisna o poljoprivrednoj a k tivnosti i dohotku naglašeniji u naseljima koja imaju razvijeniju in frastruktu ru i koja su bolje opremljena institucijam a, ili čijem su stanovništvu institucije do stupnije.

V rlo slab utjecaj na rasprostranjenost tipova m ješovitih gospodarstava imaju i obilježja gravitacijskog centra naselja u kojim a je provedeno istraživanje (poli- t ič ko -te rito rija lno značenje, veličina i udio zaposlenih u gravitacijskom centru, te udaljenost naselja u kome je provedeno istraživanje od njegovog gravitacijskog centra).

190

Obilježja domaćinstva. U okv iru ove skupine obilježja analizirat ćemo ona vezana uz biosocijalne i socioekonomske karakteristike domaćinstva, te uvjete nastanka domaćinstva, karakteristike kućedomaćina i osnovne elemente standarda domaćinstva.

Analiza rezultata istraživanja pokazala je da ne postoje neke izrazitije razlike između pojed in ih tipova m ješovitih domaćinstava s obzirom na kontro lirana biosocijalna i obrazovna obilježja domaćinstva. No, i ovdje se (uz određene iznim ke) t ip domaćinstva na kome poljoprivredna aktivnost i dohodak imaju sporedni karakter, dosta jasno razlikuje od ostalih kategorija. Za ovaj je tip domaćinstva karakte ris tično maleno dom aćinstvo, koje se u pravilu sastoji od bračnog para bez djece ili "n u k le a rn e " o b ite lji, i u ko jim a rela tivno značajan broj članova ima obrazovanje više od osnovne škole.

Razlike s obzirom na obrazovne karakteristike domaćinstava nešto su naglašenije kada je u p itan ju bro j članova bez školske spreme ( = 0,195; p = 0,001).Tako od ukupnog broja domaćinstava koja su rela tivno najviše ovisna o p o ljo privrednoj aktivnosti i doho tku (tip I), dvije trećine ih ima članove ko ji nisu po hađali školu, a kod tipa V I to vrijed i za jednu trećinu dom aćinstava.1951

Znatno veće razlike u odnosu na biosocijalna obilježja u o č ili smo kod socioekonom skih karakteristika po jed in ih kategorija m ješovitih domaćinstava.

Domaćinstva koja su ovisnija o po ljoprivredno j aktivnosti i doho tku imaju znatno veći broj članova ko jim a osnovnu dje la tnost predstavlja rad na ind iv idualnom gospodarstvu, a općen ito imaju i veći broj aktivn ih članova, što je u krajno j l in iji uvjetovano specifičn im biosocija ln im strukturam a n jihov ih dom aćinstava (b ro jn ija domaćinstva i domaćinstva s više o b ite lji) .

Ova osnovna razlika, uz neke manje izn im ke, odnosi se i na odgovarajuće stru kture radno aktivn ih članova domaćinstva.

Domaćinstva koja su ovisnija o aktivnosti i doho tku iz po ljoprivredne pro izvodnje imaju relativno veći udio ak tivn ih u odnosu na ostale katerogije članova (uzdržavane i članove s ličn im prihodim a), veći ud io žena, te s ta rijih i slabije obrazovanih radno ak tivn ih članova. Nasuprot tom e za kategoriju domaćinstava sa sporednom (uzgrednom) po ljoprivrednom aktivnošću i doho tkom karakte ristično je da imaju m anji b ro j aktivn ih članova, da su t i članovi uglavnom muškarci, re lativno m lađi i bolje obrazovani.

Kod domaćinstva koja su rela tivno manje ovisna o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku češće susrećemo ob ite ljsku alternacijsku zastupljenost.

Nasuprot tom e, analiza je pokazala da ne postoje neke bitne razlike među dom aćinstvima s obzirom na o ko ln o s ti n jihova nastanka. S tanovite manje razlike uo čavaju se s obzirom na vrijeme fo rm iran ja , odnosno preuzimanja upravljanja gospodarstvom i dom aćinstvom od ranijeg kućedomaćina, kao i kod samog načina fo rm iran ja domaćinstava — gospodarstava koja u većoj m jeri ovise o p o ljo privrednoj aktivnosti i d oho tku (ona su nešto starija i najčešće se fo rm ira ju putem sukcesije).

Stanovite razlike među tipovim a m ješovitih domaćinstava postoje i s obzirom na broj članova ko ji su napustili dom aćinstvo(Gam a=0,147; p=0,001). Relativno je češće iseljavanje iz domaćinstva koja su ovisnija o po ljoprivredno j aktivnosti i doho tku . Broj domaćinstava koje je napustio jedan ili više potom aka iznosio 58,9% i 64,4% kod II i I tipa domaćinstava, a kod IV i V I tipa iznosio je 44,4% i 42,6%.

195)Interesantno je. međutim, da ovih "bazičnih" razlika u razini školskog obrazovanja radno a ktivnih članova nema kada ie u pitanju školovanje potomka, bilo da se radi o školovanju u školama II stupnja (Gama = 0,054, p = 0,25), bilo da se radi o studentima (Gama = 0,086, p = 0.05).

191

U uskoj vezi s ob ite ljskom destrukcijom jest i problem socijalne reprodukcije pojed in ih tipova domaćinstava.

Podaci o tipu nasljeđivanja prema osnovnoj djelatnosti prvoga potencijalnog muškog nasljednika, kao i čin jenica da li taj nasljednik živi u domaćinstvu ili izvan anketiranog domaćinstva, ukazuju na značajne razlike koje postoje medu m ješovitim domaćinstvima razvrstanima na kon tinuum zavisnosti o po ljopriv re dnoj aktivnosti i dohotku .

Tabela 119

T ipovi m ješovitih domaćinstava prema tipu nasljeđivanja

T ip mješovitog domaćinstva I II III IV V V I

Poljoprivredn ik udomaćinstvu 41,6 21,5 24,7 10,7 7,0 _ 17,2Nepoljopri vredniku domaćinstvu 37,6 36,8 57,4 67,5 84,2 52,4 56,7Izdržavane osobeu domaćinstvu 6,4 9,9 5,4 8,2 2,3 9,4 6,9Nasljednik živi izvandomaćinstva 7,5 17,4 6,8 7,1 3,7 21,1 10,4Nema potencija lnog m uškog nasljednika 6,9 14,5 5,7 6,4 2,8 17,0 8,7

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 173 242 336 280 215 223 1 469

Hi-kvadrat = 301,341; d f = 20; p = 0,001 ;C = 0,478

Dom inantnu kategoriju prvih muških potencija ln ih nasljednika u domaćinstvima koja smo označili kao relativno najviše ovisna o poljoprivrednom dohotku i aktivnosti čine po ljoprivredn ic i, što znači da će se u budućnosti ovaj tip gospodarstava uglavnom reproducira ti ili kao isk ljuč ivo ili kao pretežno po ljoprivre dna gospodarstva. Po ovoj karakteristic i gospodarstava I tipa b itno se razlikuju od ostalih kategorija m ješovitih domaćinstava - za koja je karakterističan nasljednik — nepoljoprivrednik.

Udio potencija ln ih nasljednika—nepoljoprivrednika raste usporedo s manjom ovisnošću domaćinstva o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku . Jedinu iznim ku od ove tendencije nalazimo kod domaćinstava V I tipa — zbog broja dom aćinstava koja uopće nemaju m uških potencija ln ih nasljednika, ili t i nasljednici žive izvan domaćinstva sadašnjeg kućedomaćina. Dobar d io ovih domaćinstava u budućnosti će se reproducirati kao mješovita, ali ne po osnovi aktivnosti izvan gospodarstva, nego po osnovi stalnog nepoljoprivrednog izvora dohotka (m irovina).

Pojedini tipov i m ješovitih domaćinstava razliku ju se i prema obilježjim a svojih kućedomaćina. U prvom redu to vrijedi za obilježje "zanimanje kućedomaćina" domaćinstava koja su relativno više ovisna o po ljoprivrednoj aktivnosti i dohotku . Takva domaćinstva za kućedomaćine u pravilu imaju individualnog po ljo privrednika ili um irovljen ika. Nasuprot tome kućedomaćini — aktivni nepoljo- privrednici dom in ira ju u domaćinstvima na kojim a poljoprivredna aktivnost i dohodak imaju uzgredni karakter. Otuda proizlaze i slijedeće dvije značajnije

192

razlike prema dobi i školskoj spremi kućedomaćina: domaćinstva koja su manje ovisna o po ljoprivredno j aktivnosti i doho tku imaju mlađe i bolje obrazovane kućedomaćine, i obratno.

Rezultati istraživanja o stambenim prilikam a m ješovitih domaćinstava pokazuju da se ona b itn ije ne raz liku ju s obzirom na stupanj zavisnosti o po ljoprivrednom dohotku i ak tivnosti, i to kako u slučaju uvjeta stanovanja tako i u slučaju namjera u pogledu izgradnje ili tem e ljitije rekonstrukcije odnosno adaptacije stambene zgrade.

Značajnije se razlike m eđutim , uočavaju kada su u p itan ju određene instalacije i kućanski aparati; domaćinstva koja su manje zavisna o po ljoprivredno j aktivno sti i d o ho tku imaju višu razinu oprem ljenosti instalacijama i aparatima za dom aćinstvo. Pri tome se razina saturacije instalacijama i aparatima povećava usporedo sa smanjivanjem značaja dohotka ostvarenoga radom na gospodarstvu i udjela članova domaćinstava ko jim a je osnovna d jelatnost rad na gospodarstvu.

Određene razlike među pojed in im tipovim a m ješovitih domaćinstava postoje i u namjerama uvođenja ili nabavki kućanskih aparata. U osnovi, najveće promjene u ekip iranosti kućanskim aparatima i uvođenja instalacija u dom aćinstvo mogu se očekivati u kategorijama domaćinstava koja zauzimaju "sredn ja" mjesta na em pirijskom kontinuum u zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku . Nasuprot tom e u kategorijama koja najviše ovise o po ljoprivred i, a koja su inače relativno najslabije ekipirana, neće doći do značajn ijih investicija u opremu domaćinstva.

Analizu obilježja domaćinstva završit ćemo prikazom rezultata istraživanja o d iferencijaciji po jed in ih kategorija m ješovitih domaćinstava prema standardu domaćinstva.

Domaćinstva koja su manje zavisna o aktivnosti i d o ho tku u po ljoprivred i imaju nešto bo lji standard, s tim da je utvrđena korelacija relativno niska.

Tabela 120

T ipov i m ješovitih domaćinstava prema standardu domaćinstva

Standarddomaćinstva 1

T ipovi m ješovitog domaćinstva II III IV V V I

Ukupno

I 1,8 3,6 1,1 1,9 1,0 4,0 2,311 16,0 14,3 10,8 12,9 7,8 11,1 12,0III 38,8 42,0 46,2 41,0 32,4 31,9 39,0IV 18,3 20,8 19,9 22,0 26,5 22,2 21,7V 25,1 19,2 22,0 22,1 32,4 30,8 25,1

U kupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 219 307 463 619 306 496 2 4 1 0


O bilježja gospodarstva. U ovoj skupin i obilježja analizirali smo ona vezana uz zem ljišni posjed, s točn i fond , oprem ljenost gospodarstva m odernim sredstvima rada, b iljnu p ro izvodn ju , pro izvodni kapacitet gospodarstva, investicije u gospodarstvo, te kooperaciju s društvenim privrednim organizacijama.

Kada su u p itan ju obilježja zemljišnog posjeda, po jed in i se tipov i m ješovitih domaćinstava najviše d iferencira ju s obzirom na ve lič inu obradivog zem ljišta i b ro j parcela.

Domaćinstva koja karakteriz ira uzgredna po ljoprivredna aktivnost i dohodak.

193

imaju znatno manji zem ljišni posjed i broj parcela obradivog zemljišta od onih u ko jih je pretežna ili isključiva po ljoprivredna aktivnost i dohodak. Posebno to dolazi do izražaja u najmanjoj posjedovnoj kategoriji (do 1 hektar), u koju spada preko polovine svih domaćinstava V I tipa ; jedna če tvrtina gospodarstva ovog tipa ima obradivo zemljište u okviru jedne parcele.

Tabela 121

T ipovi m ješovitih domaćinstava prema ve lič in i zemljišnog posjeda

IT ip m ješovitog domaćinstva

II III IV V V IUkupno

Do 1 ha 10,3 18,3 19,5 32,9 34,5 55,1 31,21 ,0 1 -3 32,7 37,9 50,2 45,3 42,4 34,3 41,53 ,0 1 -5 30,0 27,8 17,6 15,0 15,8 7,3 17,05 ,0 1 -8 18,4 12,6 10,7 5,3 5,1 2,4 7,88,01 ha i više 8,5 3,5 2,1 1,6 2,2 1,0 2,5

U kupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 223 317 478 645 316 510 2 489

H i-kvadrat = 376,504; d f = 20; p = 0,001; Gama = - 0 ,384

S obzirom na neobrađenost odnosno zapuštenost zem ljišta nema nekih b itn ijih razlika medu pojedinim tipovim a gospodarstava. No, i ovdje se kao iznimka javlja ju gospodarstva u ko jim a su svi članovi zaposleni izvan gospodarstva. Unatoč tom e što imaju vrlo malen, i to u pravilu grupiran posjed, ipak jedna četvrtina ovih gospodarstava ne obrađuje d io svoga zemljišnog posjeda.

Značajnije razlike nisu utvrđene n iti kod uzim anja i davanja zemlje u zakup, odnosno kod povećavanja ili smanjivanja zem ljišnog posjeda.

U ovim grupama domaćinstava, osim onih koje smo označili kao relativno najo- v isnijim a o poljoprivredno j aktivnosti i dohotku , veće je učešće onih dom aćinstava koja su u posljednjih pet godina smanjivale svoj zemljišni posjed.

Sudeći prema odgovorima o namjerama prom jene posjeda ova će se tendencija smanjivanja zemljišnog fonda nastaviti u svim kategorijama m ješovitih dom aćinstava.

U uskoj vezi s ve lič inom i promjenama zemljišnog posjeda jest i diferenciranje domaćinstava prema stanju i kre tan ju stočnog fonda.

I ovdje domaćinstva koja su pretežno orijentirana na poljoprivrednu aktivnost i dohodak raspolažu većim brojem stoke. Također je veći udio domaćinstava koja su zadnjih godina smanjila svoj stočni fond u odnosu na ona u ko jih je došlo do povećanja broja stoke. Razlika se m eđutim javlja i u namjerama povećanja odnosno smanjivanja stočnog fonda: broj domaćinstava koja namjeravaju povećati svoj stočn i fond veći je od broja on ih ko ji ga namjeravaju sm anjiti; pri tome je ova tendencija naglašenija u domaćinstava koja su više orijentirana na rad i dohodak iz poljoprivrede.

Slijedeći element gospodarske osnove ko ji u određenoj m jeri d iferencira pojedine tipove m ješovitih domaćinstava jest oprem ljenost gospodarstva proizvodnim sredstvima s m ehaničkim pogonom.

Najbolje su ekipirana domaćinstva koja su relativno najviše zavisna o p o ljo p rivrednoj aktivnosti i doho tku . A ko je suditi po izjavama in form atora u anketiranim domaćinstvima situacija se u doglednoj budućnosti neće u mnogome izm ijen iti jer je vrlo malo gospodarstava koja namjeravaju nabaviti nova sredstva rada.

194

Tabela 122

T ipovi m ješovitih domaćinstava prema bro ju uvje tn ih grla stoke

IT ip mješovitog domaćinstva II III IV V V I

Ukupno

Broj uv je tn ih grla stoke Bez stoke 0,9 3,4 1.9 1,4 1.6 1.9 3,3Do 1 uvjetnog grla 8,0 16,6 12,5 29,0 24,1 46,5 25,41 ,0 1 -3 25,0 30,3 42,0 40,5 39,2 32,3 36,23 ,0 1 -4 16,5 13,4 16,6 13,4 16,9 5,9 13,24 ,0 1 -5 13,8 14,4 9,6 5,7 9,1 2,9 8,15 ,0 1 -5 13,4 7,5 7,3 4,8 3,4 2,1 5,66 ,0 1 -7 8,0 5,0 4,4 1.4 2,2 0,8 3,07 ,0 1 -8 4,5 2,8 2,1 1.7 0,3 0,2 1.78,01 i više grla 9,8 6,6 3,7 2,2 3,1 0,4 3,5

U kupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 224 320 481 649 319 523 2 5 1 6

Hi-kvadrat = 492,264; d f = 40; p = 0,001; Gama = - -0,376

Sličnu situaciju u tv rd ili smo i u slučaju m odern ih gospodarskih zgrada-, n jih nalazimo izn im no, i to uglavnom u dom aćinstvima l i l i tipa.

Sintetski pregled do sada analiziranih obilježja gospodarske osnove (zemljište, stoka, gospodarske zgrade i sredstva rada) prema tipov im a m ješovitih dom aćinstava prikazujem o i tabelarno.

Tabela 123

T ipov i m ješovitih domaćinstava prema pro izvodnom kapacitetu gospodarstva

k a n S t? tm T ip m ješovitog domaćinstva UkupnoKapacitet ( M m (V v !V UI' U(JMUgospodarstva

I 12,6 20,8 21,8 39,2 36,4 60,4 9,0II 28,7 36,9 45,8 38,1 38,3 28,4 12,7III 22,9 20,5 16,3 14,1 14,6 6,7 19,2IV 19,3 12,3 8,4 5,4 5,1 3,7 25,9V 16,6 9,5 7,7 2,9 5,7 0,8 12,7

U kupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 223 317 478 645 316 510 2 489

Hi-kvadrat = 388,048; d f = 20; p = 0,001; Gama = -0 ,3 7 8

lako utvrđeni odnosi nisu p ravo lin ijsk i, podaci ipak ukazuju na jasno d ife renc iranje domaćinstava s obzirom na stupanj ovisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku .

Domaćinstva koja su o rijen tirana pretežno na rad i dohodak iz po ljoprivrede imaju razvijeniju pro izvodnu osnovu. S druge strane, domaćinstva u kojim a je aktivnost i dohodak iz po ljoprivrede parcijalan ili uzgredan raspolažu m anjim

195

proizvodnim kapacitetim a; posebno to vrijedi za gospodarstva V I tipa čija je proizvodna osnova marginalna u svim elementima.

Ove osnovne tendencije odražavaju se i u razlikama koje postoje između tipova mješovitih domaćinstava prema sjetvenim površinama. Domaćinstva koja su o r ijentirana na rad i dohodak u po ljoprivred i zasijavaju veće površine i to kako u slučaju ukupnih površina tako i u slučaju površina pod osnovnim grupama ratarskih ku ltura.

U s tru k tu ri sjetvenih površina, od glavnih su ku ltu ra u svim tipovim a dom aćinstava najzastupljenije površine pod žitaricama; nešto je naglašenije i učešće površina pod povrćem, i to u slučaju domaćinstava koja su relativno manje o- visna o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku .

Pretežan d io domaćinstava (osim tipa I i V) u posljednje je tr i godine smanjio površine zasijane glavnom ku ltu rom . S druge strane, podaci o planiranim prom jenama pokazuju da sve kategorije domaćinstava, osim onih u ko jih je p o ljo p rivredna proizvodnja i dohodak uzgredan, namjeravaju više povećati nego smanjiti površine pod glavnom ratarskom ku ltu rom .

Podaci o obilježjim a kooperacije ukazuju na postojanje stanovitih razlika medu pojedinim tipovim a m ješovitih domaćinstava s obzirom na opseg i ob like kooperacije s društvenim privrednim organizacijama. Domaćinstva koja su pretežno orijentirana na poljoprivrednu aktivnost u značajnijo j m jeri od ostalih kooperiraju s društvenim sektorom , i to pretežno u b iljn o j i stočarskoj pro izvodnji. Nasuprot n jim a domaćinstva na kojim a poljoprivredna proizvodnja (a s tim u vezi i d io ostvarenog dohotka s gospodarstva) ima uzgredan karakter, zbog svoje niske oprem ljenosti mehanizacijom pretežno su o rijen tiran i na strojne usluge društvenog sektora.

Određene razlike utvrđene su i s obzirom na izvršene investicije u gospodarstvo tokom 1974. i 1975. godine.U ovom su slučaju razlike najizrazitije u dva krajnja tipa domaćinstva: dok je u tipu I investicije vršilo svako treće domaćinstvo, u t ip u domaćinstava koja su relativno najmanje ovisna o po ljoprivrednoj aktivno sti i dohotku , to je č in ilo svako šesto domaćinstvo.

M eđutim , nisu utvrđene značajnije razlike s obzirom na osnovni pravac izvršen ih investicija.

Broj domaćinstava koji je plan irao investicije tokom 1976. godine bio je vrlo malen, tako da nisu utvrđene značajnije razlike među gospodarstvima s obzirom na stupanj njihove zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti i dohotku.

Određene razlike u proizvodnim kapacitetima, odnosno u kretanju tih kapaciteta i proizvodnim investicijama, imaju utjecaj (doduše u okviru niske korelacije) i na diferenciranje pojed in ih tipova m ješovitih domaćinstava prema ob ilje žju regresije odnosno progresije gospodarstva. Posebno to vrijedi za tip doma-

Tabela 124 T ipovi m ješovitih domaćinstava prema obilježju progresije i regresije gospodarstva

1T ip mješovitog domaćinstva II III IV V IV

Ukupno

Progresivna 33,2 24,8 23,0 19,2 24,4 15,0 21,7Stagnantna 59,6 59,0 64,5 73,3 63,3 73,1 67,2Regresivna 7,2 16,2 12,5 7,5 12,3 11,9 11,1

U kupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0N = 223 3 1 - 471 636 316 506 2 467

= 39,729; d f = 10; p = 0,001; = 0 ,1 0 2

196

ćinstva ko ji je relativno najviše ovisan o po ljoprivredno j pro izvodn ji i dohotku , u kojem svako treće gospodarstvo spada u kategoriju progresivnih.

Rezultati provedene analize upućuju nas na slijedeće zak ljučke :

1. mješovita domaćinstva, ako ih razliku jem o prema stupnju zavisnosti o p o ljo p rivrednoj aktivnosti i d o ho tku , predstavljaju vrlo heterogenu kategoriju. Osnovu diferencijacije medu njim a čine ra z lič iti om jeri aktivnosti radnoaktivn ih članova na gospodarstvu i izvan gospodarstva, dok znatno manje razlike postoje kada je u p itan ju k rite rij važnosti po ljoprivrednog dohotka za ukupan dohodak dom aćinstva.

2. od obilježja lokalne sredine kao jed ino relevantno za diferenciranje pojed in ih tipova m ješovitih gospodarstava pokazalo se obilježje pripadnosti p o ljop riv re dnom rajonu. Poljoprivredna aktivnost i dohodak u m ješovitim domaćinstvima brežuljkastog i brdsko-planinskog područja imaju pretežan, a u ravničkom i m editeranskom područ ju uzgredan značaj;

3. kod obilježja domaćinstava značajnije su razlike utvrđene s obzirom na socioekonomske karakteristike i tendencije socijalne reprodukcije gospodarstava.

Za domaćinstva u ko jim a poljoprivredna aktivnost i dohodak imaju pretežan karakter, karakterističan je relativno veći ud io aktivn ih u odnosu na izdržavane članove i članove s ličn im prihodim a, te veći ud io žena, s ta rijih i slabije obrazovanih članova, prisu tn ija je individualna nasuprot obite ljske alternacijske zaposlenosti, kao i tendencija socijalne reprodukcije kao isk ljuč iv ih ili pretežnih poljoprivredn ih domaćinstava.

Određene se razlike javlja ju i kod obilježja kućedomaćina i nekih elemenata m aterija lnog standarda domaćinstva. Domaćinstva koja su više zavisna o p o ljo privrednoj aktivnosti i d oho tku imaju u pravilu za kućedomaćina individualnog po ljoprivredn ika ili um irov ljen ika , a u vezi s tim i starijeg i slabijeg obrazovanog kućedomaćina. Osim toga, u odnosu na domaćinstva na kojim a je aktivnost i dohodak iz po ljoprivrede uzgredan, ona su nešto slabije oprem ljena m odernim aparatima i uređajima za domaćinstvo.Nisu utvrđene značajnije razlike između pojed in ih tipova m ješovitih dom aćinstava s obzirom na njihova biosocijalna obilježja, oko lnosti nastanka, te stambene prilike domaćinstva;

4. najveće razlike (upravo prema očekivanju) utvrđene su kod obilježja gospodarstva, i to posebno kada su u p itan ju pro izvodni kapaciteti (zem ljište, stoka i sredstva s m ehaničkim pogonom ), i sjetvene površine. U nešto s labijoj m jeri to vrijed i i za opseg radnih aktivnosti, posebno ukućana na gospodarstvu, kao i za opseg i ob like kooperacije s društvenim privrednim organizacijama.

M eđutim , nisu utvrđene značajnije razlike s obzirom na prom jene u proizvodnim kapacitetim a i sjetvenim površinama, te investicijama. 1961

196)Odsutnost razlika ovdje je vjerovatno posljedica malog vremenskog razdoblja u kojemu su praćene odgovarajuće promjene u gospodarstvu.

197

TIPOLOGIJA S E L JA K A -R A D N IK A

Osnove tipo log ije seljaka-radnika

U izradi tipo log ije seljaka-radnika pošli smo od d je lom ično izmijenjene F uqu itt- ove tipo log ije profesionalne karijere seljaka-radnika. 1971 Kao osnove tip o lo gije ko ris tili smo tr i krite rija :

1. zanimanje u času ulaska u status seljaka-radnika. Osnovna d istribucija 1 974 anketirana seljaka-radnika s obzirom na ovaj k rite rij tipo log ije bila je slijedeća:

— zanimanje po ljop riv redn ik 69,7%— nepoljoprivredno zanimanje 30,3%

Pretežan d io anketiran ih seljaka-radnika u času ulaska u dvojnu aktivnost b ili su ind iv idualn i po ljoprivredn ic i. No, relativno je značajan i broj onih koji su kroz redovno ili dopunsko školovanje stekli neko nepoljoprivredno zanimanje;

2. radni angažman na gospodarstvu, ko ji je bio ograničen na poslove oko stoke i obrade zemlje, a utvrđ ivan je na tem elju vrste poslova i relativnog radnog do prinosa anketiranog seljaka-radnika u odnosu na ostale aktivne članove mješovitog gospodarstva.

Osnovna d is tribucija radnog angažmana seljaka-radnika bila je slijedeća:

— isk ljuč iv i angažman 20,6%— pretežan 20,5%

povremen 21,1%— potpom ažući 25,0%— ne učestvuje u radnim aktivnostim a oko stoke i obrade zemlje 12,8%

R azlič iti stupnjevi radnog angažmana na gospodarstvu ravnomjerno su raspoređeni, osim u slučaju on ih seljaka-radnika ko ji ne uzim aju značajnijeg učešća u poslovima oko stoke i obrade zem lje .1981

3. socioprofesionalne namjere u budućnosti čija je d is tribucija bila:

— samo poljoprivredna aktivnost 5,5%— dvojna aktivnost 72,9%— samo nepoljoprivredna aktivnost 21,6%

Kom bin iran jem tr iju p rim ijen jen ih k rite rija dobivaju se neke vrste kontinuum a zavisnosti seljaka-radnika o po ljoprivredno j aktivnosti na gospodarstvu. Na jednom polu kontinuum a nalaze se oni seljaci-radnici ko ji su u relativno najvećoj m jeri zavisni o po ljoprivredno j aktivnosti, odnosno ko ji su usmjereni na po ljoprivrednu aktivnost na gospodarstvu (to su oni koji su u status seljaka-radnika ušli kao po ljoprivredn ic i, ko ji se javlja ju kao isk ljuč iv i nosioci poslova na gospodarstvu, i ko ji planiraju da se i u budućnosti bave isključivo inicija lnom , po ljoprivrednom aktivnošću - a takvih je u uzorku b ilo svega 0,5%). Na drugom polu kontinuum a nalaze se seljaci-radnici ko ji su u dvojnu aktivnost ušli kao nepo ljopriv redn ic i, ko ji ne uzim aju značajnijeg udjela u poslovima na gospodarstvu i ko ji namjeravaju napustiti uzgrednu poljoprivrednu aktivnost (takvih je b ilo197)Razlike u odnosu na Fuguittovu tipologiju su slijedeće: a) umjesto tri ranija zanimanja u našoj tipologiji imamo dva. b) umjesto vremenskog kriterija (radni sati u tjednu u poljoprivrednim i nepoljoprivrednim djelatnostima) u obzir smo uzeli samo radni angažman u poslovima oko stoke i obrade zemlje; c) umjesto željenog (aspiriranog) budućeg profesio nalnog statusa, opredijelili smo se za "oćekivani", planirani status.198)Niz autora smatra da sve osobe koje žive u krugu seoske obitelji ne mogu a da barem done kle ne sudjeluju u poslovima na gospodarstvu, a posebno u sezoni velikih radova. Prema ne kim procjenama prosječan radni doprinos ove "radne snage izvan gospodarstva" iznosi oko 15% u odnosu na ono koliko gospodarstvu radno doprinose isključivi poljoprivrednici, (usp. Irena Fornari Dabrowska "Mješovita gospodarstva u Poljskoj", Zbornik..., op.cil., str. 326).

3,4%). Ostali tipov i seljaka-radnika predstavljaju raz lič ite prijelazne kategorije na kon tinuum u zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti (D is tribuc iju osnovnih tipova seljaka-radnika dajemo u Tabeli 125).

Iz istih razloga kao i kod tipo log ije m ješovitih gospodarstava i ovdje smo izvršili pregrupiranje "osn o vn ih " u " izvedene" tipove seljaka-radnika, zadržavajući ideju kontinuum a njihove zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti.

"Izvedene" kategorije seljaka-radnika su slijedeće:

I (osnovni tipov i 1, 2 i 4) 29,5%II (3, 5, 7 i 10) 16,6%III (6, 8, 11 i 13) 26,6%IV (9, 12, 14 i 16) 11,5%V (15 i 17) 8,9%VI (18) 6,9%

Tabela 125 Osnovni tipov i seljaka-radnika

Zanimanje u času u- laska u status seljaka

Radni angažman na gospodarstvu

Socioprofesionalnoočekivanje

%

1. Po ljoprivredn ik isk ljuč ivo ili pretežno

samo poljoprivredna aktivnost

1,1

2. P o ljoprivredn ik povremeno samo poljoprivredna aktivnost 1,3

3. P o ljopriv redn ik potpom ažući ili samo poljoprivrednane radi aktivnost 1,4

4. P o ljopriv redn ik isk ljuč ivo ili pretežno

dvojna aktivnost 27,1

5. P o ljoprivredn ik povremeno dvojna aktivnost 11,16. P o ljoprivredn ik potpom ažući ili

ne radidvojna aktivnost

16,97. P o ljoprivredn ik isk ljuč ivo ili samo nepoljoprivredna

pretežno aktivnost 3,58. P o ljoprivredn ik povremeno samo nepoljoprivredna

aktivnost 2,59. P o ljoprivredn ik potpom ažući ili samo nepoljoprivredna

ne radi aktivnost 4,810. N epo ljoprivredn ik isk ljuč ivo ili samo poljoprivredna

pretežno aktivnost o,511. N epo ljoprivredn ik povremeno samo poljoprivredna

aktivnost 0,612. N epo ljoprivredn ik potpom ažući ili samo poljoprivredna

ne radi aktivnost 0,613. N epo ljoprivredn ik isk ljuč ivo ili

pretežnodvojna aktivnost 6,7

14. N epo ljoprivredn ik povremeno dvojna aktivnost 3,915. N epo ljopriv redn ik potpom ažući ili

ne radidvojna aktivnost 7,2

16. N epo ljoprivredn ik isk ljuč ivo ili samo nepoljoprivrednapretežno aktivnost 2,2

17. N epo ljopriv redn ik povremeno samo nepoljoprivredna aktivnost 1,7

18. N epo ljoprivredn ik potpom ažući ili samo nepoljoprivrednane radi aktivnost 6,9

U kupno ( N = 1 744) 100,0

199

Osnovne karakteristike seljaka-radnika / tipa jesu da su svi (100%) ušli u dvojnu aktivnost kao nekvalificirana radna snaga, te da u pravilu isk ljuč ivo ili pretežno obavljaju poslove na gospodarstvu (95%) i očekuju da će i u budućnosti ostati u dvo jno j aktivnosti (92%).

Opća karakteristika seljaka-radnika I I tipa jest ta da im je in ic ija lno p o ljo p rivredno zanimanje (97%), da su u povremenom i potpomažućem radnom angažmanu (76%) te da su usmjereni na dvojnu aktivnost (67%). U okv iru ove kategorije dom inantan je osnovni tip seljaka-radnika — po ljoprivredn ik - povremeni angažman na gospodarstvu - seljak-radnik (67%).

Kod seljaka-radnika I I I tipa već se u naglašenoj m jeri kao in ic ija lno javlja i ne po ljoprivredno zanimanje (27%). U ovoj je grupi potpom ažući dominantan tip radne aktivnosti (64%), a profesionalne namjere se vezuju uz zadržavanje dvojne aktivnosti (89%). Od osnovnih je tipova ovdje najzastupljeniji seljak-radnik s in ic ija ln im po ljoprivrednim zanimanjem i potpom ažućim radnim angažmanom, ko ji i u budućnosti namjerava ostati u sadašnjem statusu (64%).

U okv iru kategorije seljaka-radnika IV tipa ulasku u dvojnu aktivnost prethodila je poljoprivredna aktivnost u 42%. u 58% je to b ilo nepoljoprivredno zanimanje, a najčešće je tome prethodio potpom ažući radni angažman - u 47% slučajeva. Zadržavanje dvojne aktivnosti i nadalje planira 34% ispitanika, a prelazak u status nepoljoprivrednika planira 60% anketiranih seljaka-radnika ovoga stupnja ovisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti.

Opća karakteristika seljaka-radnika V tipa jest nepoljoprivredno in ic ija lno zanimanje (100%), potpom ažući radni angažman i namjera zadržavanja dvojne aktivnosti (81%).

I konačno, svi seljaci-radnici VI tipa imali su nepoljoprivredno zanimanje, javlja li su se kao potpomažuća radna snaga na gospodarstvu, i svi se u budućnosti namjeravaju baviti samo nepoljoprivrednom djelatnošću.

Podaci iz Tabele 126 pokazuju da postoje određene razlike u rasprostranjenosti po jed in ih tipova seljaka-radnika prema republikama odnosno pokrajinama, ali u okv iru relativno niske korelacije.

Relativno najviši stupanj ovisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti odnosno usmjerenosti na tu aktivnost pokazuju seljaci-radnici u Bosni i Hercegovini te Sloven iji; za ova je dva područja karakterističan relativno značajan radni angažman anketiranih seljaka-radnika na gospodarstvu (u Bosni i Hercegovini ih 47,5% isk ljuč ivo ili pretežno obavlja poslove oko stoke i na zem lji, a u Sloveniji je takvih 46,7%), te usmjerenost na zadržavanje dvojne aktivnosti (83,3% u Bosni i Hercegovini te 72,8% u Sloveniji).

Najniži stupanj zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti pokazuju seljaci-radnici u Crnoj Gori i Hrvatskoj, i to prvenstveno zbog relativno slabijeg angažmana u radovima na gospodarstvu (42,9% anketiranih u Hrvatskoj i 36,4% u Crnoj Gori angažirano je u radovima na gospodarstvu samo u ob liku pomoći, i to u sezoni glavnih po ljoprivredn ih radova, ili uopće ne učestvuje u obavljanju osnovnih radova u s točnoj i b iljn o j pro izvodn ji).

Kore la ti tipo log ije seljaka-radnika

Od korelata tipo log ije seljaka-radnika analizirat ćemo one vezane uz lična o b ilježja alternacijski zaposlenih, obilježja vanjske aktivnosti, te obilježja njihovih domaćinstava - gospodarstava i loka ln ih sredina u kojim a borave. Uz to ćemo ukazati i na neke karakteristike društvenih aktivnosti pojedinih tipova seljaka- radnika, kao i stavova i m išljenja o ind iv idualno j i m ješovitoj poljoprivredi.

200

Tabe

la

126

CN »— CN *—

05 lT5 CN 05 CNpC o ' co in ' o ' cn

CN CN CO 05 oo Is*co oo 05 o ooCN t- CM t-

CN CN CM <

co co in co

_ = = £ > >

201

Hi-k

vadr

at

= 10

1,57

9; d

f =

35;

p =

0,00

1; C

= 0,

256

U analizi je utvrđeno da postoje relativno značajne razlike u stupnju zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti s obzirom na biosocijalna obilježja seljaka-radnika.

Muškarci, ispitanici u braku i stariji seljaci-radnici u značajnijo j su m jeri ovisni0 po ljoprivredno j aktivnosti na gospodarstvu te usmjereni na održavanje statusa dvojne aktivnosti; ova je rendencija posebno naglašena kod seljaka-radnika1 tipa.

Nasuprot tome, od ukupnog broja seljaka-radnika V I tipa (ko ji su uz po ljopri vrednu aktivnost vezani tek potpom ažućim radnim angažmanom) čak blizu po lovine ih nije sklop ilo brak, a nešto preko dvije trećine ih spada u najmlađu kategoriju ispitanika (do 29 godina).

lako su utvrđene razlike prema školsko j sprem i prvenstveno uvjetovane p rim je nom krite rija in ic ija lnog zanimanja, ipak razdioba nepotpunoga i potpunog osnovnog školovanja među seljacima radnicima ko ji su u dvojnu aktivnost ušli kao isk ljuč iv i po ljoprivredn ic i, ukazuje na bo lju obrazovanost onih ispitanika koji su manje ovisni o po ljoprivredno j aktivnosti na gospodarstvu.

Određene razlike među pojed in im tipovim a seljaka-radnika javlja ju se i u slučaju karakteristika vanjske aktivnosti. Seljaci-radnici ko ji su ovisniji o po ljoprivre dnoj aktivnosti re lativno se češće javlja ju kao industrijsk i radnici i radnici u saobraćaju i vezama, i općenito su se zapošljavali ranije od ostalih kategorija osoba s dvojnom aktivnošću.

S druge strane, za seljake-radnike koji su manje zavisni o po ljoprivrednoj a ktivnosti na gospodarstvu, a ranije smo vid je li da su to relativno mladi i obrazovaniji ispitanici, karakteristična je veća zastupljenost djelatnosti tercijarnog sektora, s dosta značajnim udjelom neprivrednih dje la tnosti, te kasnije zapošljavanje i m anji broj m ijenjanja radnih mjesta.

Uz ove osnovne razlike u biosocija ln im obilježjim a, kao i karakteristikama same vanjske aktivnosti, nadovezuju se i razlike prema biosocija lnim i socioekonom skim ob ilježjim a domaćinstava u kojim a žive seljaci-radnici.

T ipovi seljaka-radnika ko ji su u naglašenijoj m jeri vezani uz po ljoprivrednu a k tivnost i zadržavanje statusa dvojne aktivnosti re lativno se češće javljaju u domaćinstvima koja čine bračni par bez djece, ili u jednoobite ljsk im domaćinstvima, zatim u domaćinstvima č iji članovi imaju niže obrazovanje, u kojim a je anketiran i seljak-radnik preuzeo dužnost voditelja domaćinstva, te u kojim a ima manji bro j osoba s dvojnom aktivnošću.

Za domaćinstva ovoga tipa seljaka-radnika karakteristično je da imaju i manji bro j ak tivn ih članova (kako apsolutno tako i u odnosu na izdržavane članove i osobe s ličn im prihod im a), te manji bro j članova kojim a je rad na gospodarstvu osnovna djelatnost.

Uz razlike o biosocija lnim i socioekonomskim obilježjim a domaćinstva, pojed ini tipov i seljaka-radnika se u određenoj m jeri razliku ju i po elementima m aterija lnog standarda domaćinstva.

Domaćinstva seljaka-radnika ko ji su ovisniji o po ljoprivrednoj aktivnosti imaju nepovoljn ije stambene prilike i slabije su ekipirana m odernim instalacijama i kućanskim aparatima od domaćinstva seljaka-radnika ko ji su manje radno angažirani na gospodarstvu i ko ji su u većoj m jeri usmjereni na napuštanje dvojne aktivnosti i prelazak u samo nepoljoprivredne djelatnosti.

Kontro lirana obilježja gospodarstva ne diferenciraju u značajnijo j m jeri seljake- radnike prema stupnju zavisnosti o po ljoprivrednoj aktivnosti; posebno to v rijedi za proizvodne kapacitete gospodarstva.

Određene razlike (u okviru niske korelacije) postoje i u slučaju promjene zem ljišnog posjeda u zadnjih pet godina, kao i u pogledu namjeravanog povećavanja

202

ili smanjivanja zem ljišta. Gospodarstva u ko jim a su anketirani seljaci-radnici manje zavisni o po ljoprivredno j aktivnosti u nešto su naglašenijoj m jeri smanjivali svoj zem ljišni posjed, a to namjeravaju č in it i i u budućnosti.

Značajnije razlike nisu utvrđene ni prema obilježju progresije, odnosno regresije gospodarstva.

Obilježje naselja i njegova gravitacijskog centra također značajnije utječe na rasprostranjenost po jed in ih tipova seljaka-radnika.

Jedina je razlika (i to u okv iru niske korelacije) utvrđena kod obilježja p ripadnosti po ljoprivrednom rajonu. Seljaci-radnici ko ji su u većoj m jeri zavisni o p o ljo privrednoj aktivnosti nešto se češće javlja ju u brdsko-planinskom nego u ravničkom i mediteranskom području .

B itn ije razlike nisu utvrđene n iti u slučaju sintetskog pokazatelja društveno-e- konomske razvijenosti naselja.

U dosadašnjoj analizi pokušali smo u tv rd iti korelate prim ijenjene tipo log ije seljaka-radnika vezane uz obilježje lokalne sredine, domaćinstva i gospodarstva, te lične karakteristike anketiran ih osoba s dvojnom aktivnošću.

Svoju da ljn ju analizu usm jerit ćemo na utvrđivanje razlika odnosno sličnosti po jed in ih tipova seljaka-radnika s obzirom na određene elemente društvene a- k tivnos ti, načine in fo rm iran ja o novostima u vezi po ljoprivredne proizvodnje, vrednovanja po jed in ih elemenata proizvodnje, odnose prema m ješovito j p o ljo privred i, mišljenja o budućnosti indiv idualne poljoprivrede, i akcije oko ud ru živanja po ljoprivredn ika , te m otive za zapošljavanje izvan gospodarstva i za izbor dvojne aktivnosti.

Rezultati istraživanja su pokazali da ne postoje značajnije globalne razlike prema stupnju partic ipacije u loka lno j zajednici, i to kako neform alne tako i form alne. Razlike, m eđutim , u određenoj m jeri postaju v id ljiv ije u k o liko prom atram o samo krajnje kategorije seljaka-radnika na kon tinuum u zavisnosti o p o ljo p r ivrednoj aktivnosti.

Seljaci-radnici ko ji su u relativno najvećoj m jeri zavisno o po ljopriv redno j a k tivnosti i usmjerenosti na održanje statusa dvojne aktivnosti češće partic ip ira ju u ob lic im a društvene aktivnosti vezane uz rješavanje problema i teškoća naselja. Nasuprot n jim a, seljaci-radnici ko ji su po in ic ija lnom nepoljoprivrednom zanimanju, radnom angažmanu na gospodarstvu i nam jeri da napuste dvojnu aktivnost i u budućnosti budu isk ljuč iv i nepo ljoprivredn ic i, i ko ji su rela tivno najmanje zavisno o po ljoprivredno j aktivnosti, češće su članovi d ruštveno -po litičk ih i društvenih organizacija te organa samoupravljanja, ali i rjeđe razgovaraju o m ogućnostima i prob lem im a razvoja vlastitog naselja i rjeđe prisustvuju sastancima društveno -po litičk ih organizacija ili zajednica na ko jim a se raspravlja o p rob le mima naselja.

Pojedine se kategorije seljaka-radnika ne raz liku ju b itn ije n iti s obzirom na s tu panj in fo rm iranosti o p ro izvodnim inovacijama u po ljoprivred i (ukupan broj načina i vrsta in fo rm iran ja ), n iti po vrednovanju po jed in ih elemenata p o ljo p rivredne proizvodnje i opće ocjene mješovite po ljoprivrede i seljaka-radnika. Među tim , određene manje razlike javlja ju se kod m išljenja o budućnosti mješovite poljoprivrede. Tako seljaci-radnici ko ji su rela tivno najviše ovisni o po ljop riv re dnoj aktivnosti ocjen ju ju da će individualna po ljoprivreda "o s ta ti kakva je bila do sada" dok seljaci-radnici ko ji se nalaze na suprotnom polu kontinuum a zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti v jeruju da će u po ljoprivred i prevladati društveni sektor. Kada je u p itan ju koncept udružene po ljoprivrede, onda nema značajn ijih razlika u m išljenjim a po jed in ih kategorija anketiran ih seljaka-radnika. To isto vrijed i i za m išljenja o teškoćama provedbe sadašnje akcije oko udruživanja po ljoprivredn ika .

203

Analizu korelata tipo log ije seljaka-radnika završit ćemo analizom osnovnih razloga za zapošljavanje izvan gospodarstva i zadržavanje posjeda, odnosno ostajanje na posjedu pojed in ih kategorija osoba s dvojnom aktivnošću.

Između pojed in ih kategorija seljaka-radnika postoje relativno naglašene razlike s obzirom na pojedinačne i s obzirom na grupirane razloge zapošljavanja izvan gospodarstva.

Seljaci-radnici koji su u većoj m jeri zavisni o po ljoprivredno j aktivnosti, kao razloge zapošljavanja izvan gospodarstva češće spom inju opće prednosti nepo Ijoprivrednih zanimanja, prije svega socijalnu i dohodovnu sigurnost, kao i pro bleme vezane uz nedovoljan dohodak s vlastitog gospodarstva. Nasuprot njima, ispitanici ko ji su manje zavisni o po ljoprivredno j aktivnosti u prvi plan ističu opće nedostatke poljoprivrednog zanimanja i svoje školovanje za nepo ljop rivredno zanimanje. U m otivacijskom sklopu ove kategorije seljaka-radnika p ro blemi neadekvatnog dohotka iz po ljoprivredne proizvodnje s vlastitog gospodarstva nemaju neku značajniju ulogu.

Kod razloga za zadržavanje gospodarstva razlike prema pojedinim kategorijama seljaka-radnika nisu tako naglašene kao u slučaju m otiva za zapošljavanje izvan gospodarstva. Seljaci-radnici ko ji su zavisniji o po ljoprivredno j aktivnosti u nešto naglašenijoj m jeri spom inju ekonomske razloge zadržavanja posjeda, a kod ostalih se kategorija ispitanika relativno češće susreću i m otiv i vezani uz očuvanje pa trim onija i ob ite ljsku trad ic iju alternacijske zaposlenosti.

Rezultati provedene analize o osnovama i korelatim a tipo log ije seljaka-radnika upućuju nas na određene zaključke.

7. Seljaci-radnici, ako ih razliku jem o prema profesionalnoj karijeri i radnom a- ngažmanu na gospodarstvu, predstavljaju relativno heterogenu kategoriju seoskog stanovništva. Osnovu diferencijacije č in i prije svega ra z lič iti radni angažman na gospodarstvu, ali sve više i in ic ija lno (po ljoprivredno) zanimanje. Treći p rim ijenjeni k r ite r ij (socioprofesionalne namjere o budućnosti), zbog vrlo naglašene usmjerenosti na održavanje statusa dvojne aktivnosti, ima relativno manji značaj.

2. Analiza utjecaja obilježja lokalne sredine domaćinstva, gospodarstva i ličn ih karakteristika na razdiobu pojed in ih tipova seljaka-radnika na kontinuum u zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti pokazala je da su se, kao relevantna, najviše pokazala obilježja domaćinstva i lične karakteristike osoba s dvojnom aktivnošću, a u vezi s njim a i obilježja vanjske aktivnosti.

M lađi i obrazovaniji seljaci-radnici, ko ji još nisu zasnovali vlastitu ob ite lj i koji žive u proširenim ob ite ljsk im grupama s većim brojem aktivn ih članova, manje su zavisni o po ljoprivredno j aktivnosti na gospodarstvu. Prema nizu obilježja ova kategorija seljaka-radnika pokazuje karakteristiku tek rezidencijalne seoske p ripadnosti.1991

Nasuprot njim a stoji bro jn ija kategorija seljaka-radnika ko ji su u status osoba s dvojnom aktivnošću ušli sa in ic ija lnom poljoprivrednom aktivnošću, koji su zasnovali vlastitu ob ite lj, preuzeli radne obaveze na gospodarstvu, i koji su u pravilu usmjereni na zadržavanje statusa seljaka-radnika. U tom pravcu n jiho va je seoska pripadnost integralnija.

3. Ove se dvije kategorije seljaka-radnika, uz razlike u biosocija lnim i sociodemo- grafskim obilježjim a, diferenciraju i prema nekim karakteristikama vanjske a- ktivnosti, kao i m otivim a za zapošljavanje izvan gospodarstva.

Seljaci-radnici ko ji su manje zavisni o po ljoprivrednoj aktivnosti re lativno su češće zaposleni u tercijarnom sektoru d jelatnosti, sa značajnim udjelom neprivre-199)Osnovni oblici seoske pripadnosti uz rezidenciju jesu: ekonomske veze, socijalna partici pacija, kulturna integracija te psihološka povezanost, (usp. Giovanni Hoyois: Suciolojtie Kurale, Pans. Editions Universitaires, 1968., p.p. 58 64 ).

204

rin ih d je la tnosti, a n jihov i osnovni m o tiv i za zapošljavanje izvan gospodarstva vezani su uz opće nedostatke po ljoprivrede kao zanimanja te uz školovanje za nepoljoprivredne djela tnosti.

Seljaci-radnici ko ji su u većoj m jeri zavisni o po ljoprivredno j aktivnosti uglavnom su zaposleni u sekundarnom sektoru d je la tnosti, a kao razloge za zapošljavanje izvan gospodarstva češće spom inju socijalnu i dohodovnu sigurnost nepoljoprivrednih zanimanja, i nedovoljan dohodak s vlastitog gospodarstva.

4. Ostala kon tro lirana obilježja — lokalna sredina te standard domaćinstva i gospodarstva, ne diferencira ju u značajnoj m jeri seljake-radnike prema stupnju zavisnosti o po ljoprivredno j aktivnosti. To isto vrijed i i za određene elemente društvene aktivnosti u loka lno j zajednici, načine in fo rm iran ja o pro izvodnim inovacijama, vrednovanje elemenata proizvodnje, kao i za odnos prema mješov ito j po ljoprivred i i seljacima-radnicima, te m išljenje o budućnosti individualne poljoprivrede i akcije oko udruživanja po ljoprivrednika.

205

ZA K LJUČNE NAPOMENE

Na kra ju , ukra tko ćemo se osvrnuti na neke rezultate našeg istraživanja, relevantne za ocjenu budućnosti mješovite poljoprivrede, odnosno za okolnosti koje će djelovau na njeno održanje i širenje, kao i za ocjenu značenja mješovite poljoprivrede u suvremenom društveno-ekonomskom razvoju.

1) 0 budućnosti mješovite poljoprivrede

Prvo na što želim o o b ra tit i pažnju jeste s truktura seljaka radnika s obzirom na n jihovo nepoljoprivredno zanimanje.

Prema našem istraživanju medu seljacima-radnicima još uvijek pretežu zanimanja vezana za industriju i zanatstvo (59,5%), što je karakteristično za početnu fazu razvoja m ješovitih domaćinstava. Ipak, sudeći prema ostalim zanimanjima (15,0% u trgovin i i ugostite ljstvu, 6,2% u adm in istraciji, 6,2% u društvenom sektoru poljoprivrede, a 2,8% u ostalim zanim anjim a), sve je o č itije da se p o ljo privreda može kom b in ira ti s gotovo svim zanimanjima koja se danas javljaju. Složene kom binacije poljoprivrede i drugih zanimanja javlja ju se kada više o- soba iz seoskog domaćinstva radi izvan gospodarstva. O novim oblic im a ''m ješov ito s ti" treba svakako vod iti računa p riliko m sagledavanja buduće evolucije m ješovitih domaćinstava odnosno po ljoprivredno-nepo ljoprivredne ekonom ije, jer iskustva drugih razvijenih zemalja pokazuju da se osobe iz po ljopriv redn ih domaćinstava sve češće zapošljavaju izvan sekundarnog sektora privrede. U to liko i sam naziv seljak-radnik sve manje odgovara i to u svoja oba dijela.

Postavlja se p itan je : kakav je odnos seljaka-radnika prema svom statusu i da li ga namjeravaju m ijenjati?

Naše je istraživanje pokazalo da 71,5% ispitanih seljaka-radnika m isli zadržati taj status. Može se također pretpostaviti da će se "m je šo v ito s t" održati kod m nogih sadašnjih nepo ljoprivredn ih gospodarstava, tj. on ih u kojim a su svi zaposleni izvan posjeda, ali na njemu žive i obrađuju ga, te da će zahvatiti i mnoga "č is ta ” po ljoprivredna gospodarstva. Zbog toga je realno očekivati da će se mješovita po ljoprivreda u budućnosti ne samo održati, nego i š iriti. Na takav zaključak uostalom upućuje i dosadašnje iskustvo, a ponajvećma niz novih o ko lnosti, kako izvan poljoprivrede, tako i unutar nje, koje sa sobom donosi ekonomski razvoj, o čemu smo govorili u uvodnom poglavlju ovog rada. Kada ovo tvrd im o m islim o i na to da pored tzv. stalnog zaposlenja "m ješov itos t" pro iz la zi i iz raznih orugih ob lika zapošljavanja članova seoskog domaćinstva, medu koje npr. spada kućna radinost, usluge u tu rizm u, zapošljavanje u inozemstvu i si., kao i iz raznih drugih mogućnosti stjecanja dohotka , kao što su npr. m iro vine, p rihodi od iznajm ljivanja, vrednosnih papira, štednih uloga, ulaganja i si. Kada su naši ispitanici rangirali prvi po značenju izvor prihoda, onda je n jih 66,1% na prvo mjesto stavilo stalnu zaposlenost, 10,6% m irov inu , 8,8% rad u inozemstvu, a 4,6% samostalnu djelatnost i kućnu radinost. Tendencija je znači da se širi kako bro j ra z lič itih nepo ljoprivrednih zanimanja tako i raznih drugih m ogućnosti stjecanja dohotka izvan gospodarstva.

Dohodak izvan gospodarstva, pored toga što značajno povećava standard seoskog domaćinstva, ima i drugih prednosti pred doho tkom s gospodarstva. Taj je do hodak novčan i pristiže kon tinu irano , pa je zato prilagođen načinu trošenja u seoskom domaćinstvu. Taj dohodak donosi kred itnu sposo bnost. Nadalje, uz stalno zapošljavanje u društvenom sektoru vezana je socijalna sigurnost, odnosno zdravstveno i m irovinsko osiguranje. Sve to značajno povećava privlačnost zapošljavanja izvan gospodarstva i vanjskog dohotka, što će i u budućnosti dolaziti do izražaja kao fa k to r održavanja i širenja "m je šo v ito s ti" u po ljoprivred i. To su p o tv rd ili i rezu lta ti našeg istraživanja. Na pitanje ko ji dohodak ocjenjuju

207

kao važniji, ispitanici iz m ješovitih domaćinstava su se samo u 16,7% slučajeva izjasnili za dohodak s gospodarstva, 8,2% smatra da su podjednako važna oba dohotka, dok 75,1% smatra važnijim dohodak izvan gospodarstva. Nadalje, kada smo p ita li seljake-radnike ko ju bi aktivnost u slučaju nužde prije napustili, ogromna ih se većina (90,8%) izjasnila za napuštanje poljoprivrede, a tek 9,2% bi napustilo nepoljoprivrednu aktivnost.

Tendencije urbanizacije seoskih naselja veoma su značajne za održavanje i dalju ekspanziju "m ješov itos ti" u našoj zem lji. Možemo razlikovati tr i velika urbana in frastruktu rna sistema koja prod iru u naše selo i putem ko jih u njega dopiru elementi gradskog načina života: (1) e lektrifikac ija , (2) moderne saobraćajnice i (3) vodovodna i kanalska mreža. E lektrifikac ija je uglavnom pokrila sva naša seoska naselja. Naše je ispitivanje pokazalo da je bez e lektrične struje b ilo tek 9,3% po ljoprivredn ih i 3,7% m ješovitih gospodarstava. Sada je u punom zamahu izgradnja asfaltne cestovne mreže, što skraćuje do jučer znatne distance na sat do dva udobne vožnje nekim m odernim prijevoznim sredstvom. U selu se šire vodovodne i kanalske instalacije, b ilo grupne ili pojedinačne. Naše je ispitivanje pokazalo da 19,5% po ljoprivredn ih i 33,4% m ješovitih domaćinstava ima vodovodne instalacije u svojim kućama, što je veoma značajan napredak u podizanju standarda našeg sela. Ruralno-urbane razlike, odnosno uvjeti života u selu i gradu, tako se sve više sm anjuju.200'

Na širenje m ješovitosti na posredan će način utjecati i proces podruštvljavanja poljoprivrede — širenje društvenog sektora, razvoj kooperacije i udruživanja po ljoprivredn ika . Taj proces, u c je lin i gledano, postupno potiskuje preostala individualna gospodarstva na manje zemljišne površine Istovremeno, društveno organiziranje individualne proizvodnje (kooperacija, udruživanje) olakšava rad na posjedu, pa tako i kom bin iran je poljoprivredne i nepoljoprivredne aktivnosti. N ije stoga iznenađujući podatak iz našeg istraživanja da su kućedomaćini m ješovitih češće od kućedomaćina po ljoprivredn ih domaćinstava izn ije li mišljenje da je udruživanje korisno.

Treba računati da će u narednom razdoblju u sve više slučajeva nepoljoprivr- ednici " u la z it i" u status "m je šo v ito s ti", odnosno zasnivati m ješovito gospodarstvo u po ljopriv red i. Oni su nova, narastajuća kategorija unutar sloja seljaka- radnika, koja mu daje drugačija obilježja. Naše je istraživanje pokazalo da je u dvojn i status iz zanimanja "p o ljo p r iv re d n ik " "u š lo " 69,7% ispitivanih seljaka-radnika, a 30,3% ih je "u š lo " iz zanimanja "n e p o ljo p riv re d n ik " (što znači da su se kva lific ira li za nepoljoprivredno zanimanje, ali se uz njega bave i po ljoprivre dom ). I podatak o obrazovnom nivou seljaka-radnika, pokazuje da je među njima najzastupljenija kategorija onih s "više od osnovne škole" (37%), što potvrđuje tendencije sve češćeg ulaženja u status dvojne aktivnosti iz nepoljoprivrednog zanimanja. Kod ove kategorije seljaka-radnika, pored komple tiran ja dohotka radom na posjedu, značajnu ulogu igraju druge motivacije zadržavanja ili stjecanja zemljišnog posjeda. Naše je ispitivanje pokazalo da te nove motivacije mogu b it i: čuvanje očevine, održanje rezerve za slučajnezaposlenosti, želja za aktivnošću u slobodnom vremenu, želja za vlastitim proizvodim a, želja za rekreativnim seoskim boravištem i slično. Može se pretpo- stav ti da će ovi razlozi održanja u statusu "m ješov itos ti", baš kao i ova grupa m ješovitih gospodarstava, u budućnosti rasti. Pri tome posebno upozoravamo

200)Kako se u posljednje vrijeme u nas izmijenilo vrednovanje sela kao mjesta življenja pokazuju podaci dvaju istraživanja. Godine 1965. prilikom anketiranja seoske omladine kojeg su oba vili istraživači Agrarnog instituta u Zagrebu, jedino je u Sloveniji relativno većina anketira nih izjavila da je bolje i ljepše živjeti u selu (S.Ćuvar. Između zaseoka i megalopolisa, *'p n i. str. 77.).Slična anketa provedena medu seoskom omladinom SR Hrvatske 1975. godine pokazala je značajan obrat u raspoloženju mladih kada je u pitanju mjesto stanovanja. Naime, većina anketiranih dala je prednost životu u selu. (E.Dilić: "Migracijske tendencije seoske omladi ne". Sociologija sela. 49 - 50 /1975. str. 64 ).

208

na dvije čin jen ice: (1) da se mlada seoska populacija školuje, i da mnogi miaai sa sela nakon zapošljavanja ostaju na posjedu i (2) da sve više um irovljen ika živi na ind iv idua ln im posjedima, jer se to pojavlju je kao vrlo povoljna alternativa za provođenje starosti.

2) 0 značaju mješovite po ljoprivrede

K ljučno pitanje na koje treba odgovoriti jeste kakvo je sadašnje i kakvo će b iti buduće značenje mješovite poljoprivrede u ukupnoj po ljoprivredno j p ro izvodnji zemlje.

Strana istraživanja uglavnom pokazuju da značenje m ješovitih gospodarstava u po ljopriv redno j pro izvodn ji danas nije v e lik o .2011 U razvijenim je zemljama učešće "p a rt- tim e " gospodarstava u ukupnoj po ljoprivredno j površini re lativno neznatno. U nas, m eđutim , mješovita gospodarstva s obzirom na površine koje posjeduju mnogo ne zaostaju za po ljoprivredn im . Tako je jedno prosječno m ješovito gospodarstvo im alo oko 3 /4 od po ljoprivredn ih površina čistog p o ljo privrednog gospodarstva. S obzirom na broj m ješovitih gospodarstava, ko ji proizlazi iz nešto šire de fin ic ije nego što je daje naša službena statistika, a ko ju smo m i ko ris tili u našem israživanju, m oglo bi se o tp rilike oc ijen iti da m ješovita gospodarstva sada u nas drže oko 50% po ljoprivredn ih površina. Teško je, m eđutim , pouzdano oc ijen iti ko lika je vrijednost proizvodnje m ješovitih gospodarstava. Mi smatramo da se proizvodnja m ješovitih gospodarstava kreće između 40 i 45% vrijednosti sve individualne po ljoprivredne proizvodnje.

Pokazalo se da m ješovito gospodarstvo u pravilu manje proizvodi nego p o ljo privredno; pokazale su se i neke razlike u s tru k tu ri proizvodnje. Ostalo je, do duše, dosta skrivenih ekonom skih pokazatelja za pouzdaniju analizu, ali ipak se može reći da usporedba pokazatelja u pro izvodn ji po ljoprivredn ih i mješov itih gospodarstava iste veličine nije dala osjetne prednosti po ljoprivredn im gospodarstvima. S lično se može reći za pokazatelje o oprem ljenosti gospodarstava. Mješovita su gospodarstva, pod jednakim uvjetim a, bila u prednosti pred p o ljo privrednim u Kosovu i S loveniji. U prvom slučaju vjerovatno se radi o predno stima koje je seoskom gospodarstvu donio stalni nepoljoprivredni dohodak u s ituaciji re lativne oskudice financ ijsk ih sredstava, a u drugom riječ je o postignutoj ekonom skoj ravnoteži unutar m ješovitog gospodarstva na višem stupnju, kada se nepo ljoprivredni dohodak d je lo tvorno odražava i na ekspanziju p o ljo privredne proizvodnje.

A ko pak p rihva tim o ovu našu tezu o re la tivno j p ro izvodnoj ujednačenosti dviju osnovnih kategorija ind iv idua ln ih gospodarstava, onda ona u agrarnoj p o lit ic i zaslužuju podjednaku pažnju. To pro iz lazi i iz danas prisutne tendencije "opa danja" gotovo svih naših ind iv idua ln ih gospodarstava ispod marginalne veličine, iz ranije izvedenog zaključka o ekspanziji m ješovitosti u našoj ind iv idualno j po ljoprivred i.

Pri sagledavanju budućeg značenja mješovite poljoprivrede potrebno je poći od predviđanja razvoja naše ukupne poljoprivrede. Pojednostavljeno rečeno, predviđamo da ćemo u po ljoprivred i, kao i sada, im ati tr i sektora proizvodnje ko ji bi se međusobno upotpun java li: 1. društveni, 2. udruženi i 3. ind iv idualn i. Proizvodno značenje prva dva sektora će rasti uporedo s ekonom skim razvojem i industrija lizac ijom poljoprivrede, a značenje trećeg će se sm anjivati. Ovakva slika buduće poljoprivrede s um anjenim značenjem indiv idualnog sektora dosta je prisutna u svijesti seoskog stanovništva, naroč ito onog u prvom p o ljop riv re

dnom rajonu. Naše je istraživanje pokazalo da ind iv idualn i proizvođači postaju svjesni toga da se u trka s tehn ičk im progresom ne može vod iti unutar malog i- ndividualnog gospodarstva, da ga moderna tehnologija prevladava, ekonomski marginalizira. 2021

K ljučnu ulogu u snabdijevanju stanovništva hranom u budućnosti će preuzeti krupne društvene proizvodne jedinice, na kojim a se stalno može racionalizirati proizvodnja putem uvođenja novih pro izvodnih rješenja. Takve krupne p ro izvodne jedinice već postoje, a b it će ih još više. N jihov ponder u poljoprivred i narastat će kako širenjem postojećih društvenih gospodarstava tako i u jed in javanjem zemljišnih parcela ind iv idua ln ih po ljoprivrednika kroz razne forme u- druživanja. To će dovesti do toga da će glavna masa poljoprivredn ih proizvoda b iti proizvedena u v isokoproduktivno j, industrijsko j po ljopriv red i, a da in d iv idualna, sitna proizvodnja, koju će sve više davati mješovita gospodarstva, dobije kom plem entarno, marginalno značenje, baš kao što poljoprivreda ima marginalno značenje unutar mješovitog gospodarstva.

Jasno je da će ovaj proces p restrukturiran ja u korist industrijskog sektora p o ljo privrede teći relativno sporo i da će se veliko značenje individualnog sektora još dugo održati. Također, u m nogim će zonama individualna, posebno mješovita gospodarstva ostati re lativno brojna, ne to lik o uslijed važnosti svoje p o ljo privredne proizvodnje, ko liko radi svojih drugih funkc ija neproizvodne naravi.

Naime, pokazalo se da mješovita po ljoprivreda može b iti efikasno sredstvo za neutralizaciju negativnih posljedica depopulacije. U zonama zahvaćenim depopulacijom , kao što su u nas planinska, kraška i o točka područja, jedina mogućnost zadržavanja stanovništva jeste u kom bin iran ju poljoprivredne i drugih aktivnosti. Tako se čuva prisustvo čovjeka u onim prostorim a ko ji bi inače b ili napušteni. A ko znamo da populacionu eroziju slijedi prirodna erozija, onda smo dovoljno istakli značenje tog prisustva čovjeka. Uostalom, u današnjem prenapučenom svijetu prostor postaje vrijedan resurs, kojeg treba čuvati. Značaj mješovite po ljoprivrede u ovom smislu već je potvrđen u ekonomski razvijenim zemljama, u kojim a se u okv iru agrarne po litike za ove svrhe kreiraju i sprovode posebne agroekonomske, socijalne i druge mjere.

Nadalje, uvođenje industrije i nepoljoprivrednih djelatnosti u seoska područja ima pozitivne efekte na cije lu ekonom iju , jer se tako smanjuju troškovi industrija lizacije i urbanizacije, razvija industrijsk i i urbani m enta lite t stanovništva, vrši integracija dvaju dijelova ekonom ije i društva. Tako se mješovita p o ljo p rivreda pojavlju je kao onaj most ko jim se prevladava jaz između sela i grada.

Recimo i to da suvremena kriza gradskog načina života (moglo bi se sada govoriti o " id io tiz m u gradskog načina ž ivo ta") favorizira život na zemljišnom posjedu kao rašireni ku ltu rn i model, kao mogućnost kom bin iran ja prednosti gradskog i seoskog načina života. Zar o tome ilustra tivno ne govori naglo širenje tzv. "h o b is tič k e " ili rekreativne poljoprivrede u svim zemljama, pa i u nas. Mnoga tzv. vikend boravišta su u stvari male poljoprivredne ekonom ije - vinogradarske, voćarske, povrtlarske, cvjećarske, pčelarske i dr.

U o' isnosti o navedenim i ostalim funkcijam a mješovite poljoprivrede treba plan ira ti i mjere ekonomske, odnosno agrarne po litike .

Prvo o čemu pri tome treba vod iti računa jeste raznolikost regionalnih situacija u kojim a nalazimo mješovita gospodarstva. Negdje će mješovita gospodarstva

210

b iti jedina mogućnost održanja poljoprivredne proizvodnje i prisustva čovjeka, a negdje će b iti malo značajna po površinama i p ro izvodnji. Negdje će, opet, uz čista poljoprivredna, mješovita gospodarstva b iti re lativno značajni p ro izvođači. Mi smo u našoj analizi u tv rd ili postojanje najmanje pet ra z lič itih regionalnih situacija. N jima treba p ridodati i mnoge m ikro-situacije koje postoje unutar po jed in ih regija.

Drugo o čemu treba vod iti računa jeste heterogenost m ješovitih gospodarstava, postojanje n jihov ih ra z lič it ih tipova. 0 tome smo naprijed dosta govorili. Postoji jedan kon tinuum m ješovitosti ko ji se može de fin ira ti kroz odnos te kategorije gospodarstava prema po ljoprivredno j p ro izvodnji i zem ljišnom posjedu. 0 tom odnosu prema zemljišnom posjedu ovisi i perspektiva održanja m ješovitog gospodarstva i buduće korištenje zem ljišnih kapaciteta koje sadrži.

Treće što je važno istaknuti jeste izvjesna orijentacija m ješovitih gospodarstava na neke vrste proizvodnje, njihova određena specijalizacija, što im daje posebno mjesto u ukupno j po ljoprivred i. Uglavnom se radi o pro izvodn ji koja traži manje zemlje, manje ljudskog rada, koja je sezonska i može se k o n tro lira ti. V isoko- produktivna , industrijska proizvodnja ne može se očekivati od m ješovitih gospodarstava.

Što se tiče podruštvljavanja poljoprivrede, smatramo da mu mješovita gospodarstva ne predstavljaju posebnu prepreku unutar individualne poljoprivrede. Naše je istraživanje, štoviše, pokazalo da su ona nešto sklon ija udruživanju i da više naglašavaju društvene perspektive poljoprivrede. Mi m islim o da bi ona lakše od po ljoprivredn ih gospodarstava ustupala m arginalno zemljište, da bi svoje parcele, pogotovo one koje nemaju okućn ičko značenje, udruživala i p re puštala za jedničko j obradi i tako se povlačila na perife riju seoskog atara, gdje će se mješovita po ljoprivreda vjerovatno tra jno održati. Ovaj stav prema pod ru štvljavanju i udruživanju može se objasniti tim e da su mješovita gospodarstva manje egzistencijalno vezana za zem ljišni posjed i da ga nastoje p rilagod iti svojim potrebama i radnim mogućnostima. U to liko mješovita gospodarstva treba u k lju č it i us sve akcije podruštvljavanja, koje vode zajedničkom i racionalnijem iskorištavanju p ro izvodnih kapaciteta. N jihovo će učešće b iti manje kada je riječ o pro izvodno j suradnji značajn ijih razmjera, za ko ju je potreban veći angažman sredstava i rada. No i tu može b iti iznim ka, kako to p rim jer iz Slovenije pokazuje.

Ostaje još jednom da se naglasi uloga m ješovitih gospodarstava u prostornom p lan iran ju . Radi pravilnog iskorištavanja prostora svakako je potrebno prom ov ira ti p o lit ik u disperzije industrije i drugih dje la tnosti u depopulacione zone. A kada je r iječ o prodoru "h o b is t ič k e " poljoprivrede, onda bi svakako trebalo ogran ič iti zone u kojim a se ona javlja i to tako da to budu pro izvodno manje značajna i nepodobnija zemljišta, kako ne bi došlo do "p rosto rnog sukoba" između rekreativne i v isokoproduktivne poljoprivrede. U kra tko , mješovita poljoprivreda nameće potrebu prostornog planiranja, koje bi b ilo usklađeno s n jenim ra z lič itim funkcijam a.

211

SUMMARY

P A R T -T IM E FARM HOUSEHOLDS AN D PE A S A N T-W O R K E R S IN Y U G O S LA V IA

This book presents the results o f a 1976 research pro ject in to part-tim e farms (households) and village inhabitants conducted by research workers from the G roup fo r Rural Sociology o f the Institu te fo r Social Research, Zagreb University.

Research was carried o u t in 151 villages in the whole o f Yugoslavia, and inc lu ded 4 339 farms (households)**, 59,1% o f them from the category o f p a rt-time farm households, and 40,9% from the category o f agricultural households. During the pro ject 1 739 peasant-workers and 1 721 farmers, who lived on the farms included in the study, were interviewed.

That enabled a com parative analysis o f the characteristics o f the tw o categories o f households and the characteristics and attitudes o f the tw o categories o f ru ral inhabitants. Part-tim e farm households and part-tim e workers were nevertheless in the foreground o f research.

For the purposes o f th is study the part-tim e farm household is defined in the fo llow ing manner: it is every household in w hich at leasr one member is permanen tly em ployed outside the farm , o r has some other permanent outside source o f income, and at the same tim e at least one o f the household members em ployed outside the farm w orks on or runs the farm.

The in tro d u c tio n to the book shows how widespread and im portan t part-tim e farms are in Yugoslav agriculture. Accord ing to data from the 1969 agricu ltu ral census in Yugoslavia, 42% o f the to ta l number o f private farms were part- tim e. Since then the ir number has grown s ign ifican tly . If we extend the d e fin itio n o f the part-tim e farm, as has been done here, we may conclude tha t about 60% o f the to ta l number o f private farms is part-tim e. Part-time farms own about 50% o f all the p rivate ly owned cultivab le land, and the ir partic ipa tion in private agricu ltura l p roduction is between 40 and 45%.

The book goes on the describe the basic characteristics o f part-tim e farm households. On an average they have a larger number o f members (part-tim e farm households have 5,0, and agricultural households 4,2 members), the ir members are re la tive ly younger and more educated than are the members o f agricultural households.

As was expected, part-tim e farms have less, land, less head o f livestock and less equipm ent. S yn thetic indicators o f the econom ic potencial o f the farms studied clearly show tha t lag o f part-tim e farms behind agricultural farms. However, part-tim e farm households compensate fo r it through the outside income earned by the ir members: 64% o f all the income o f part-tim e farm households comes from outside sources, in the firs t place from permanent em ploym ent, old-age pensions and the w ork o f the ir members abroad, and o n ly 36% from agricu ltu ral p roduction on the ir own land. It is interesting o f the ir to ta l income (29%) from activities outside the ir farm (seasonal w o rk , tourism etc.), w hich shows tha t some "p a rt- tim e " elements can be fin d in them also. Comparing the im portance o f income from the farm and outside the farm , 76% respondents from

*)Here the term "household" refers to a community of persons living on a farm, and theterm "farm" to the economic production unit of the rural household.Sometimes differe ntiation is rather difficult, which makes the use of these terms rather arbitrary.

,:13

part-tim e farm households consider the income earned outside the farm more im portan t, 11% consider the income from the farm more im portan t, and 13% consider both incomes equally im portant.

The outside, non-agricultural income effects the standard o f living o f part-tim e farm households, which is much higher than that o f agricultural ones. It can even be said tha t it was part-tim e farm households, thanks prim arily to the ir non-agricultural income, tha t brought many o f the technological achievements o f urban life in to the Yugoslav village and raised its level o f c iv ilization.

Respondents from part-tim e and agricultural households answered several question concerning general problems o f private farm , the perspectives o f them keeping the ir farms, the fu tu re o f private agriculture, the possibilities o f socializa tion etc. There was no great difference between the answers o f the tw o groups. However, the results o f this pro ject enable us to draw the general conclusion tha t most o f Yugoslavia's rural popu lation considers the small farm (an average of. about 3,0 hectares o f cultivable land) too narrow as a production fram ew ork fo r the development o f agricultural production or as existence basis existence o f the rural fam ily . The respontents consider that the farm must have an average o f 8 hectares o f land if in order to have a satisfactory standard o f living in present conditions.

Data obtained in interviews o f peasant-workers on the ir reasons fo r carrying o u t a double a c tiv ity are interesting. The largest group o f reasons fo r em ployment outside the farm is linked w ith the general advantages o f non-agricultural occupations, like: a regular income, fixed w orking hours, social security etc. Am ong reasons fo r retaining the land those o f an economic nature are predom inant (lower costs o f living on the farm , and an income from agriculture tha t is s till sign ificant).

Furtherm ore, research showed tha t if they had to chose, 91% o f the part-time workers interviewed w ould decide on giving up agricultural activities, and on ly 9% w ou ld give up the ir outside em ploym ent.

A t the end o f the book the authors explain the typo logy o f part-tim e farm households and peasant-workers they constructed on the basis o f the results o f this project. The crite rion used to fo rm ulate the basic types o f part-time households was the in tensity in which the ir members are occupied in non-agricu ltu ra l and agricultural activities, i.e. the importance o f the non-agricultural and agricultural income in the to ta l income o f the part-tim e farm household On one end o f the scale of six types households are those part-tim e farm household w hich depend predom inantly on agricultural p roduction. On its other end are households in which the land and agricultural p roduction on it are of on ly second-hand importance. More o f the households studied belonged to that second pole, i.e. a greater number o f part-tim e farm households were more closely linked to non-agricultural activities and income.

Peasant-workers make up a very im portan t part o f the book. O f all the in te rv iewed peasant-workers 70% had been farmers before they gained tha t double status, and 30% had acquired through vocational tra in ing a non-agricultural occupation before that. Furtherm ore, a great m a jo rity o f peasant workers (72,8%) want to retain tha t status, just over one f i f th (21,6%) want to retain on ly the ir non-agricultural ac tiv ity , and those who want to "re tu rn " to agricu lture (5,5%) are exceptions. Making use o f these data and those on the partic ipa tion o f peasant-workers in w o rk on the farm, the authors constructed a typo logy o f peasant-workers. The continuum o f types starts w ith peasant- workers who are closely linked w ith agricultural activities, and ends w ith those whose links w ith agriculture are very weak, almost form al.

This book also contains many other data and remarks about part-tim e and

214

agricultural households. Data are as a rule grouped and analyzed according to republics-provinces (there are eight o f them ), according to main agricultural regions (there are fo u r o f them ), according to the type o f settlements and the ir level o f development, according to category o f household w ith regard to size, economic potencial, standard o f living, social and economic reproduction etc.

The firs t im portan t in fo rm ation we gain from the results o f th is project is tha t part-tim e farm households are spreading q u ick ly in the Yugoslav rural areas.

The forecast tha t almost all private farms in Yugoslavia w ill be more or less "p a rt- tim e " in the near fu tu re either in the occupation o f the ir members or in source o f income is not unfounded. It has been shown tha t fo r the rural fam ily the acquirem ent o f an outside source o f income is an appropriate manner o f overcoming the economic weaknesses o f the private farm ing, but that remaining on the farm and w orking in agriculture is a good way fo r it to side-step the drawbacks met by the urban household (the problem o f a fla t, the supply o f food etc.). Besides economic reasons fo r the development and survival o f part- tim e farm households, there are other reasons also: a preference o f living in the village, psychological links w ith the heritage and native village, recreative acti vities on the farm , the poss ib ility o f acquiring an urban standard o f living in the village, etc. A ll th is makes part-tim e farm households very heterogeneous in cna racter.

The second im portan t in fo rm ation tha t stems from the results o f th is project is tha t part-tim e farm households are moving the focus o f the ir economic ac tivities towards non-agricultural activities, tha t the land is losing its economic im portance fo r them , bu t tha t it is obta in ing some other functions tha t are o f a socio-psychological nature.

The th ird im portan t in fo rm ation is tha t part-tim e farm households are increasingly adapting the ir farm w ork and p roduction to meet the ir non-agricultural activities and way o f life , in w hich urban values are com ing to expression.

215

1

IZAŠLO ' HIM'

Sttpa 4uva»logiiJ

M in - V la d e '

N a 'u rtth * d a ti ■>* ad»a*j

SILA

i ia>prodano); Grupa autora: T ipo- ■ »p ro d a n o G rupa autora: Društvene 0rd-

Merfco»«e M grafcije i p rom ene agrarne stru- • k .i U p ip re m i: R uža First: Prim arne

' K A Z IV A N J A• L I /-■ f)H. :• ,1 I »I• i, i š l A U / A ' j H 8 HO

X ! ZAGREB Amiuiava 8 III

BIBLIOTEKA SOCIOLOGIJE SELA -...

Documents

Transcript of BIBLIOTEKA SOCIOLOGIJE SELA -...