BH u Brojkama Bh

SADRŽAJ

Bosna i Hercegovina 2Teritorija 3Stanovništvo 4Životni standard 12Socijalna zaštita 14Obrazovanje 15Kultura i umjetnost 22Tržište rada 24Ekonomija 31Investicije 36Strukturne poslovne statistike 38Statistički poslovni registar 43Cijene 44Industrija 49Vanjska trgovina 52Statistika distributivne trgovine 54Građevinarstvo 56Saobraćaj 58Telekomunikacije 60Energija 63Okoliš 65Poljoprivreda 66Stočarstvo 68Šumarstvo 69Turizam 71

Bosna i Hercegovina

2 BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012

Geografske koordinate krajnjih tačaka BiH

SmjerSjeverna

geografska širinaIstočna geografska dužina

(Po Griniču)

Sjever 45 °16’30” 16 °55’56”

Jug 42 °33’00” 18 °32’24”

Istok 44 °03’00” 19 °37’41”

Zapad 44 °49’30” 15 °44’00”

1. Unsko - sanski kanton2. Posavski kanton3. Tuzlanski kanton4. Zeničko - dobojski kanton5. Bosansko - podrinjski kanton6. Srednjobosanski kanton7. Hercegovačko - neretvanski kanton8. Zapadno - hercegovački kanton9. Kanton Sarajevo10 .Kanton 10

Teritorija

BOSNA I HERCEGOVINA U BROJEVIMA 2012 3

Uređenje DržavaGlavni grad SarajevoPovršina (km2) 51.209,2Obala (km) 21,2Najviša planina Maglić (m) 2.386Najduža rijeka Drina (km) 346Najveće jezero Buško (km2) 55,8Granične zemlje Hrvatska, Srbija, Crna Gora

Administrativna podjela Bosne i Hercegovine (BiH):

• Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), • Republika Srpska (RS), • Brčko distrikt BiH (BD BiH).

Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

Federacija Bosne i Hercegovine je administrativno podijeljena na 10 kantona, a kantoni su podijeljeni na 79 općina.

Republika Srpska je administrativno podijeljena na 62 općine.

Grad Brčko je posebna administrativna jedinica - Distrikt.

U BiH postoje tri nacionalna parka i dva parka prirode.

Nacionalni parkovi su: Sutjeska, Kozara i Una. Parkovi prirode suHutovo Blato i Blidinje.

Procjena stanovništva (za 30.06.2011.) 3.839.737Gustina naseljenosti (stanovnika/km2) 75Službeni jezici bosanski, srpski, hrvatskiSlužbena pisma latinica, ćirilicaZvanična valuta Konvertibilna marka (KM)Klima Umjereno-kontinentalna i mediteranska

Opći podaci o Bosni i Hercegovini


Stanovništvo

Stanovništvo u BiH prema popisima Popisi 1879-1991, u hiljadama

1879. 1.1581885. 1.3361895. 1.5681910. 1.8981921. 1.8901931. 2.323

1948. 2.5641953. 2.8471961. 3.2771971. 3.7461981. 4.1241991. 4.377

U dosadašnjim popisima u našoj zemlji, službeni rezultati popisa su se odnosili na tzv. stalno stanovništvo, tj. stanovništvo čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, bez obzira na to jesu li osobe u kritičnom trenutku popisa bile prisutne u mjestu prebivališta ili su iz nekih razloga bile iz njega privremeno odsutne, bilo u zemlji ili u inostranstvu.

U Popisima iz 1961. i 1971. godine stalnim stanovništvom mjesta popisa su smatrane i osobe koje su tu radile u trenutku popisa, dok su u Popisima 1981. i 1991. godine ove osobe popisivane u mjestu gdje su živjele njihove porodice, tj. ubrajane su u stalno stanovništvo ovog mjesta.

U narednom popisu stanovništva, domaćinstava i stanova primijenjene će biti nove definicije koje se odnose na jedinice popisa u skladu sa Preporukama za popise stanovništva, domaćinstava i stanova 2010 (pripremljenim od strane Ekonomske komisije ujedinjenih naroda za Evropu i Konferencije evropskih statističara), kao i Uredbom 763/2008 Evropskog parlamenta i vijeća o popisima stanovništva i domaćinstava.

Žene Muškarci

Očekivani životni vijek

1981-1982. 73,5 68,2

1988-1989. 74,6 69,2

Prosječna starost stanovništva

1981. 30,5 28,7

1991. 35,0 33,0

2007. 40,0 37,0

1.158

1879 1885 1895 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991

1.336 1.5681.898 1.890

2.323 2.5642.847

3.2773.746

4.124 4.377

Prosječno očekivani životni vijek i prosječna starost stanovništva u BiH


Stanovništvo

Prirodni priraštaj je razlika (višak ili manjak) između broja živorođenih i broja umrlih u datom periodu.

Rođeni i umrli: prema zakonskim regulativama o evidenciji, rođenje i smrt se obavezno evidentiraju u matičnim knjigama u području u kojem je osoba rođena ili umrla, bez obzira na mjesto prebivališta osobe koja je rođena ili umrla.

Živorođenim djetetom se smatra svako djete koje prilikom rođenja diše i pokazuje druge znakove života (kucanje srca, pulsiranje pupčane vrpce, kretanje voljnih mišića).

Procjene broja stanovnika za sredinu godine i prirodni priraštaj u BiH 2005-2011, “de facto” stanovništvo u hiljadama

Ukupno sta-novništvo

Živorođeni Umrli Prirodni priraštajUkupno Muškarci Ukupno Muškarci

2005. 3.843 34.627 17.797 34.402 18.018 225

2006. 3.843 34.033 17.547 33.221 17.308 812

2007. 3.842 33.835 17.534 35.044 18.154 -1.209

2008. 3.842 34.176 17.585 34.026 17.687 150

2009. 3.843 34.550 18.001 34.904 17.884 -354

2010. 3.843 33.528 17.277 35.118 17.900 -1.590

2011. 3.840 31.811 16.531 35.028 17.965 -3.217


Stanovništvo

Ukupne stope fertiliteta u BiH 1996-2011.

BiH

9,0

20092010

8,7 10,113,7

12,0 10,5 9,6 9,4 10,7 10,7 10,71010,29,8

Hrvatska Crna Gora Grčka Srbija Bugarska EU 27

Rođeni u nekim balkanskim zemljama i u EU27 2006-2010, na 1.000 stanovnika

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Bosna i Hercegovina 8,9 8,8 8,9 9,0 8,7

Hrvatska 9,3 9,4 9,9 10,1 9,8

Crna Gora 12,1 12,5 13,1 13,7 12,0

Grčka 10,1 10,0 10,5 10,5 10,2

Srbija 9,6 9,2 9,4 9,6 9,4

Bugarska 9,6 9,8 10,2 10,7 10

EU27 10,4 10,6 10,9 10,7 10,7

1,6471,684

1,558

1,362

1,300

1,400

1,200

1,215

1,217

1,200

1,1761,2581,2851,303

1,2661,205

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Stopa ukupnog fertiliteta je broj živorođenih na jednu ženu u njenom reproduktivnom životu, ako bude rađala po istim specifičnim stopama fertiliteta po starosti kao i u godini posmatranja.

Mrtvorođenim se smatra dijete rođeno, odnosno izvađeno iz majke bez ikakvih znakova života, tj. ako nije disalo niti pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je duže od 22 sedmice (približno 6 mjeseci) i koje ima porođajnu težinu 500 gr. i više.


Stanovništvo

2011 6157

6083

5680

69102

7698

5483

6285

7494

5991

6177

9598

Ženski

Muški

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

0 50 100 150

Mrtvorođeni prema spolu i stope mrtvorođenih u BiH 2001 - 2011.

Godina Ukupno ženski muškiMrtvorođeni na 1000

živorođenih

2001. 193 95 98 5,1

2002. 138 61 77 3,9

2003. 150 59 91 4,3

2004. 168 74 94 4,8

2005. 147 62 85 4,2

2006. 137 54 83 4,0

2007. 174 76 98 5,1

2008. 171 69 102 5,0

2009. 136 56 80 3,9

2010. 143 60 83 4,3

2011. 118 61 57 3,7

Mrtvorođena djeca prema spolu u BiH 2001 - 2011.

Umrli u BiH, 2000-2011.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

30.482 30.325 30.155 31.757 32.616 34.402

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

33.221 35.044 34.026 34.904 35.118 35.028


Stanovništvo

298

Određ

ene i

nfekt

ivne i

pa

razit

ne bo

lesti

Endo

krina

i meta

bolič

ka ob

oljen

ja sa

po

remać

ajima

u ish

rani

Ment

alni p

orem

ećaji

, por

emeć

aji

pona

šanja

, obo

ljenja

nerv

nog s

istem

a

Obolj

enja

nerv

nog s

istem

a

Obolj

enja

cirku

lacijs

kog s

istem

a

Obolj

enja

respir

ator

nog s

istem

a

Obolj

enja

digest

ivnog

trak

ta

Obolj

enje

genit

ourin

arno

g sist

ema

Povr

ede t

rova

nja i d

ruge

poslj

edice

vanjs

kih uz

roka

Osta

li uzro

ci

Simpt

omi, z

naci

i nen

orma

lni kl

iničk

i nala

zi i

labor

ator

ijski

nalaz

i koji

nisu

drug

dje kl

asifi

kova

ni

Neop

lazme

7.2141.940 161 410 874 551 1.665 1.162 1.004

18.468

1.281

Umrli je svaka živorođena osoba kod koje je nastupio trajni prekid svih životnih funkcija koje započinju rođenjem bez mogućnosti ponovnog oživljavanja. Ovdje nisu uključeni mrtvorođeni.

Mjesto i utvrđivanje smrti: Prema ovom obilježju razvrstane su umrle osobe po tome da li je smrt nastupila u zdravstvenoj ustanovi ili na drugom mjestu ( u stanu, polju itd.). Ako je smrt nastupila u zdravstvenoj ustanovi ujedno se smatra da je smrt utvrdio ljekar, a ako je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove onda se umrli razvrstavaju još i po tome da li je smrt utvrdio ljekar ili neka druga osoba.

Ukupno 35.028

Umrli prema spolu, mjestu smrti i liječenju u BiH, 2011.

2011.

Ukupno Ženski MuškiMjesto smrti

Zdravstvena ustanova Drugo mjesto

35.028 17.063 17.965 16.676 18.352

% umrlih u zdravstvenoj

ustanovi

Liječenje% liječenih

Liječeni Nisu liječeni Nepoznato

48 31.905 2.472 651 91

Prosječna starost umrlih u BiH 1999-2011.

1999. 2001. 2003. 2005. 2007. 2009. 2011.

Žene 69,5 70,2 71,2 72,2 72,5 73,6 75,0

Muškarci 64,0 64,6 65,8 66,8 66,9 68,1 69,4

Ukupno 66,6 67,2 68,4 69,3 69,6 70,8 72,1

Umrli po uzroku smrti u BiH, 2011.


Stanovništvo

2011

2010

2009

2008

2007

2006

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Nesretan slučaj

Samoubistvo

Ubistvo

Nasilne smrti prema vrsti i spolu u BiH, 2006-2011.

Ukupno nesretan slučaj samoubistvo ubistvo nepoznato

2006.

svega 1.206 648 489 61 8

ženski 292 144 128 18 2

muški 914 504 361 43 6

2007.

svega 1.233 681 472 73 7

ženski 302 143 133 24 2

muški 931 538 339 49 5

2008.

svega 1.198 671 453 69 5

ženski 262 122 120 19 1

muški 936 549 333 50 4

2009.

svega 1.169 655 451 61 2

ženski 287 132 134 20 1

muški 882 523 317 41 1

2010.

svega 1.111 593 443 50 25

ženski 238 125 96 14 3

muški 873 468 347 36 22

2011.

svega 1.154 616 459 48 31

ženski 229 92 113 17 7

muški 925 524 346 31 24

616 459 48

593 443 50

655 451 61

671 453 69

616 472 73

648 489 61

Nasilne smrti prema vrsti u BiH, 2006-2011.


Stanovništvo

Slopljeni brakovi u BiH 2000-2011.

Razvedeni brakovi u BiH 2000-2011.

25.000

20.000

15.000

10.000

5.000

-

2500

2000

1500

1000

500

-

2000

2000

2001

2001

2002

2002

2003

2003

2004

2004

2005

2005

2006

2006

2007

2007

2008

2008

2009

2009

2010

2010

2011

2011

Sklopljeni i razvedeni brakovi: podaci o sklopljenim brakovima uzeti su iz matičnih ureda, a podaci o razvedenim brakovima uzeti su iz općinskih sudova.

Prema zakonskim regulativama o upisu, sklopljeni brakovi se obavezno evidentiraju u matičnim knjigama vjenčanih u mjestu u kojem su sklopljeni, bez obzira na mjesto prebivališta osoba koja stupaju u brak.

Brakom se smatra zakonom uređena zajednica života žene i muškarca zaključena u skladu sa odredba-ma porodičnog zakona.

Razvedenim brakom se smatra brak koji je sudski razveden.


Stanovništvo

Sklopljeni brakovi prema starosti nevjeste u BiH, 2011.

Starost nevjeste

2011.

Ukupno ispod 15 15-19 20-24 25-29

19.156 1 2.122 6.559 6.098

30-34 35-39 40-49 50 i više nepoznato

2.214 872 806 471 13

Sklopljeni brakovi prema starosti mladoženje u BiH, 2011.

Starost mladoženje

2011.

Ukupno ispod 15 15-19 20-24 25-29

19.156 1 207 4029 7234

30-34 35-39 40-49 50 i više nepoznato

4110 1570 1149 856 0

Sklopljeni brakovi prema prethodnom bračnom statusu nevjeste i mladoženje u BiH, 2011.

Prethodno bračno stanje mladoženje

Prethodno bračno stanje nevjeste

UKUPNO neudata razvedena udovica nepoznato

UKUPNO 19.156 17.533 211 1.406 6

neoženjen 17.250 16.635 61 548 6

razveden 296 90 80 126 0

udovac 1.610 808 70 732 0

nepoznato 0 0 0 0 0


Životni standard

Životni uslovi i potrošnja u BiH, 2007.

KARAKTERISTIKE GLAVNE STAMBENE JEDINICE U BiH, 2007.

Prosječna površina, m2 73,0 Zakonski status korištenja %

Prosječna površina po osobi, m2 28,1 Vlasnik ili suvlasnik 91,2

Broj soba % Zakupac ili podstanar 3,6

1-2 sobe 19,1 Ostalo 5,2

3-4 sobe 65,1 Osnovna infrastruktura %

5 i više soba 15,8 Električna energija 99,9

Tip izgradnje % Tekuća voda 94,1

Stambene zgrade 19,6 Telefonska linija 77,3

Posebna kuća 71,0Opremljenost trajnim dobrima

%

Dio kuće 7,4 Električni ili plinski štednjak 91,0

Ostalo 2,0 Frižider ili zamrzivač 97,6

Godina izgradnje % Televizor 96,8

Do 1940. 2,7 Mašina za veš 86,1

1941-1960. 10,2 Mašina za suđe 9,7

1961-1980. 43,6 Klima uređaj 5,1

1981-2000. 35,1 Personalni računar 25,2

2001- 2007. 8,4 Automobil 51,9

Izvor podataka: Anketa o potrošnji domaćinstava 2007


Životni standard

Struktura prosječne mjesečne potrošnje po domaćinstvu u BiH, 2007.

Struktura prosječne mjesečne potrošnje po domaćinstvu u BiH, 2007.

Vrsta proizvoda i usluga2004. 2007.

KM % KM %

Potrošnja, ukupno 1.301,82 100,0 1.541,43 100,0

Hrana i bezalkoholna pića 407,98 31,3 491,96 31,9

Alkoholna pića i duhan 47,11 3,6 50,30 3,3

Odjeća i obuća 66,15 5,1 81,45 5,3

Stanovanje, električna energija, plin, voda i ostali energenti

305,39 23,5 341,50 22,2

Namještaj, oprema za domaćinstvo i usluge u domaćinstvu

89,41 6,9 83,79 5,4

Zdravstvo 48,34 3,7 62,08 4,0

Prijevoz 129,04 9,9 173,35 11,2

Komunikacije 33,00 2,5 50,53 3,3

Rekreacija i kultura 49,33 3,8 56,16 3,6

Obrazovanje 12,59 1,0 8,09 0,5

Hoteli i restorani 33,41 2,6 43,82 2,8

Ostalo 80,07 6,2 98,40 6,4

Izvor podataka: APD 2007


Socijalna zaštita

Korisnici socijalne zaštite u BiH, 2006-2011.

Maloljetni korisnici

Kategorija korisnika 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

UKUPNO

svega 150.851 151.854 162.303 162.648 170.594 173.791

muški 80.038 80.482 84.521 85.876 90.092 92.635

ženski 70.813 71.372 77.782 76.772 80.502 81.156 Punoljetni korisnici

Kategorija korisnika 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

UKUPNO

svega 469.012 473.357 489.169 483.590 498.828 482.228

muški 225.587 224.955 240.085 228.684 234.661 230.326

ženski 243.425 248.402 249.084 254.906 264.167 251.902

Zaposleni u centrima za socijalni rad u BiH

2006-2011.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

UKUPNO 1.087 1.183 1.248 1.250 1.286 1.265

muški 277 305 326 298 316 332

ženski 810 878 922 952 970 933

Socijalni radnici 402 437 456 468 474 472

Pedagozi 43 56 48 52 51 54

Psiholozi 26 41 55 48 55 52

Defektolozi 25 19 21 21 20 19

Zdravstveno osoblje 7 8 6 6 16 13

Pravnici 114 131 146 145 152 154

Administrativno osoblje 330 338 350 339 348 325

Ostali 140 153 166 171 170 176

Korisnikom socijalne zaštite se smatra svaka osoba koja se nalazi u stanju socijalne potrebe i koja je u toku izvještajne godine jednom ili više puta koristila određene oblike i mjere socijalne zaštite i usluge socijalnog rada. Korisnici su razvrstani u dvije osnovne uzrasne grupe: maloljetni i punoljetni korisnici.

Pod oblikom, mjerom ili uslugom podrazumijeva se svaki slučaj provedene zaštite na osnovu zakona i propisa iz ove oblasti od strane centra za socijalni rad ili službe socijalne zaštite.


ObrazovanjePr

edšk

olsk

o ob

razo

vanj

e u

škol

skoj

201

1 / 2

012.

god

ini z

a Bi

H

Broj

usta

nova

Broj

djece

Djec

a koja

nisu

prim

ljena

zbog

popu

njeno

g ka

pacit

eta

Uk

upno

od to

ga, d

jeca s

a po

sebnim

potre

bama

Ukup

no22

3

sveg

a

žens

ki sv

ega

že

nski

1.753

17.29

38.2

1146

316

8

Zapo

sleni

Ukup

noOd

gajat

elji

sveg

a

žens

ki

sv

ega

že

nski

2.513

2.324

1.238

1.216

Pred

škol

ski o

dgoj

i ob

razo

vanj

e je

djelat

nost

koja

obuh

vata

odgo

j i ob

razo

vanje

, njeg

u i z

aštit

u djec

e sta

rosti

od še

st mj

eseci

do po

laska

u os

novn

u ško

lu i o

bavlj

a se u

javn

im i p

rivat

nim

pred

škols

kim us

tano

vama

.


Obrazovanje

Škol

om se

u sta

tistic

i obr

azov

anja

smatr

a gru

pa uč

enika

orga

nizov

anih

u jed

nu šk

olsku

jedin

icu ko

ji pra

te na

stavu

određ

ene v

rste i

nivo

a po j

edins

tveno

m pla

nu i n

a odr

eđen

oj lok

aciji.

Osno

vne

škol

e na

poč

etku

ško

lske

201

1 / 2

012.

god

ine

za B

iH

Ukup

no od

jeljen

jaUč

enici

Sveg

a

Neko

mbi-

nova

naKo

mbi-

nova

na

Sveg

a

Učen

ice

I-IV

i I-V

ra

zred

V-VI

II i V

I-IX

razre

dUp

isani

u pr

vi ra

zred

Pono

vci

Sveg

aUč

enice

Sveg

a

Učen

ice

Osno

vne

škole

- uk

upno

15.75

713

.868

1.889

316.6

5715

4.061

166.6

2015

0.037

33.02

516

.036

653

149

Redo

vne o

snov

ne šk

ole15

.566

13.75

71.8

0931

5.628

153.6

8516

6.075

149.5

5332

.921

16.00

064

914

8

Osno

vne š

kole

za dj

ecu s

a po

sebnim

potre

bama

191

111

801.0

2937

654

548

410

436

41


Obrazovanje

Nasta

vnici

Sa

punim

radn

im vr

emen

om

Sa ne

punim

radn

im vr

emen

om

FTE-

Ekviv

alent

pune

za

posle

nosti

*Uk

upno

Žene

na

neod

ređen

o vrij

eme

na od

ređen

o vrij

eme

na ne

određ

eno v

rijem

ena

određ

eno v

rijem

e

sveg

aže

nesv

ega

žene

sveg

aže

nesv

ega

žene

Osno

vne

škole

- uk

upno

24.60

517

.146

17.25

712

.654

2.031

1.552

2.713

1.462

2.604

1.478

21.63

0,3

Redo

vne

osno

vne š

kole

24.32

216

.929

17.03

712

.475

2.001

1.529

2.692

1.452

2.592

1.473

21.36

8,4

Škole

za dj

ecu s

a pos

ebnim

potre

bama

283

217

220

179

3023

2110

125

261,9

* Br

oj na

stavn

ika pr

ikaza

n ekv

ivalen

tom pu

ne za

posle

nosti

odgo

vara

o bi s

tvarn

om br

oju fi

zičkih

osob

a.

Nast

avno

oso

blje

osn

ovni

h šk

ola

na p

očet

ku š

kols

ke 2

011/2

012.

godi

ne u

BiH

Odje

ljenj

e je

grup

a uče

nika k

oju, is

tovrem

eno i

u ist

oj pr

ostor

iji, ob

učav

a u to

ku šk

olske

godin

e jed

an na

stavn

ik ili

više n

asta

vnika

sukc

esivn

o.


ObrazovanjeSr

ednj

e ob

razo

vanj

e na

poč

etku

ško

lske

201

1 / 2

012.

god

ine

za B

iH

Broj

odjel

jenja

Učen

ici

Sveg

aUč

enice

Po

novc

i

Sveg

aUč

enice

Ukup

no6.5

1516

3.284

80.53

92.2

4069

3

Gimn

azije

1.629

41.08

125

.752

218

111

Tehn

ičke š

kole

3.175

83.70

442

.080

855

330

Umjet

ničke

škole

112

1.514

857

82

Vjersk

e ško

le76

2.095

1.006

3211

Struč

ne šk

ole1.4

4734

.479

10.69

21.1

2723

9

Sred

nje šk

ole za

djec

u sa

poseb

nim po

treba

ma

7641

115

2-

-


ObrazovanjeUč

enic

i sre

dnjih

ško

la p

o ra

zred

ima

u Bi

H, p

očet

ak š

kols

ke g

odin

e 20

11 / 2

012.

Ukup

no

uč

enika

Učen

ice

Učen

ici po

razre

dima

III

IIIIV

ukup

nouč

enice

ukup

nouč

enice

ukup

nouč

enice

ukup

nouč

enice

Ukup

no

163.2

8480

.539

51.20

924

.565

45.83

322

.468

40.58

119

.750

25.66

113

.756

Gimn

azije

41.08

125

.752

11.94

47.4

9411

.105

7.005

9.883

6.147

8.149

5.106

Tehn

ičke š

kole

83.70

442

.080

24.44

612

.392

22.44

511

.361

20.00

910

.038

16.80

48.2

89

Umjet

ničke

škole

1.514

857

480

264

393

221

347

199

294

173

Vjersk

e ško

le2.0

951.0

0665

631

558

928

646

423

638

616

9

Struč

ne šk

ole34

.479

10.69

213

.528

4.044

11.17

73.5

539.7

743.0

950

0

Sred

nje šk

ole za

dje

cu sa

poseb

nim

potre

bama

411

152

155

5612

442

104

3528

19

Razr

ed je

step

en šk

olova

nja u

kojem

učen

ici u

određ

enom

inter

valu

vrem

ena,

ali na

jduže

u jed

noj š

kolsk

oj go

dini, s

tiču o

dređ

en ob

im zn

anja

prem

a nas

tavn

om pl

anu i

prog

ramu

određ

ene v

rste š

kole.


Obrazovanje

Nasta

vnici

Sa pu

nim ra

dnim

vrem

enom

Sa

nepu

nim ra

dnim

vrem

enom

FTE-

Ekviv

alent

pune

za

posle

nosti

*Uk

upno

Žene

na ne

određ

eno v

rijem

e na

određ

eno v

rijem

ena

neod

ređen

o vrij

eme

na

određ

eno v

rijem

e

sveg

aže

nesv

ega

žene

sveg

aže

nesv

ega

žene

12.77

37.3

608.0

234.5

971.1

6966

11.2

3772

12.3

441.3

8110

.726,5

* Br

oj na

stavn

ika pr

ikaza

n ekv

ivalen

tom pu

ne za

posle

nosti

odgo

vara

o bi s

tvarn

om br

oju fi

zičkih

osob

a.

Nast

avni

ci u

sre

dnjim

ško

lam

a na

po

četk

u šk

olsk

e 20

11/20

12. g

odin

e u

BiH


Obrazovanje

Studenti u BiH Školska 2011/2012. godina

Diplomirani studenti u BiH

2003-2011.

Naziv Visoka škola odnosi se na visokoškolsku ustanovu, koja nudi najmanje jedan studijski program iz jedne oblasti obrazovanja.

Naziv Univerzitet odnosi se na visokoškolsku ustanovu koja nudi studij u najmanje pet studijskih programa iz najmanje tri oblasti obrazovanja.

Ukupno* 107.083 Visoke škole 6.101 Univerziteti 99.797 Vjerski fakulteti 1.185

*Nepotpun podatak Ukupan broj uključuje studente upisane na sve godine studija, bez apsolvenata. Nisu obuhvaće-ni studenti drugog i trećeg ciklusa (Bolonjski program).

2003

6.039

2004

6.848

2005

8.127

2006

10.003

2007

12.199

2008

15.246

2009

16.981

2010

18.177

2011

17.955


Kultura i umjetnost

2008. 2009. 2010. 2011.

POZORIŠTA

Predstave 1.756 1.525 1.540 1.541

Posjetitelji 313.525 286.038 292.485 298.525

KINA

Projekcije 7.409 11.496 15.811 16.254

Posjetitelji 236.517 455.607 586.875 575.496

Emitovani program radio stanica u satima za BiH,

2008-2011.

2008. 2009. 2010. 2011.

RADIO STANICE, broj stanica 126 125 123 133

Informativno-dokumentarni program 164.787 167.715 176.716 193.132

Kulturno-umjetnički, naučni i dramski program

38.225 34.278 33.685 32.728

Zabavni program 97.604 105.497 110.264 123.606

Muzički program 337.497 330.170 336.936 370.890

Dječiji, omladinski i obrazovni program 40.271 45.217 39.122 41.639

Sportski program 28.637 32.457 26.626 28.970

Propagandni program 65.877 65.771 64.567 68.437

Ostali 12.295 13.651 17.784 17.483

Pozorišta mogu biti dječija, profesionalna i amaterska.

Dječije pozorište je kulturno-umjetnička ustanova koja daje predstave za djecu.

Profesionalno pozorište je samostalna kulturno-umjetnička ustanova sa stalnim profesionalnim umjetničkim ansamblom.

Amatersko pozorište je kulturno-umjetnička ustanova u čijem su ansamblu pretežno glumci amateri.

Kino je sala ili otvoreni prostor opremljen uređajima za javno prikazivanje filmova. Kina rade kao stalna kina, ljetne kino bašte i pokretna (putujuća) kina.

Kino predstava je javno prikazivanje filmskog programa (projekcija dugometražnog ili kratkome-tražnog domaćeg i stranog filma).

Radio i televizijske stanice su preduzeća ili jedinice u sastavu drugih preduzeća koje preko svojih emisionih radio i televizijskih predajnika emituju program namijenjen javnosti.

Pozorišta i kina u BiH 2008-2011.


Kultura i umjetnost

2008. 2009. 2010. 2011.

TV STANICE, broj stanica 39 42 40 42

Informativni, dokumentarni, naučno-kulturni program

60.886 63.247 60.888 59.052

Igrani program 37.100 41.134 48.341 53.469

Zabavni program 15.079 17.585 18.764 17.715

Muzički program 26.238 32.399 34.381 39.378

Obrazovni program i program za djecu i omladinu

14.705 17.472 18.766 21.506

Sportski program 10.149 10.353 9.055 14.029

Propagandni program 14.364 11.251 11.507 16.278

Ostali 6.175 5.741 9.328 7.125

Informativ-no doku-mentarni program

Informativ-no doku-mentarni program

193.132

59.05253.469

17.715

39.378

21.50614.029 16.278

7.125

32.728

123.606

370.890

41.639 28.970

68.437

17.483

Kulturno-um-jetnički, naučni i dramski program

Kulturno-um-jetnički, naučni i dramski program

Zabavni program

Zabavni program

Muzički program

Muzički program

Dječiji, omladinski i obrazovni program

Dječiji, omladinski i obrazovni program

Sportski program

Sportski program

Propagandni program

Propagandni program

Ostali

Ostali

Radio stanice (2011)

TV stanice (2011)

Emitovani program TV stanica u satima za BiH, 2008-2011.


Tržište rada

Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti i spolu u BiH 2012, u hiljadama

Izvor podataka: Anketa o radnoj snazi 2012

BiH FBiH RS BDBiH

ZAPOSLENICI

Muškarci 514 318 187 (8)

Žene 300 171 124 (4)

Ukupno 814 490 311 (13)

NEZAPOSLENICI

Muškarci 184 122 58 (4)

Žene 133 81 49 (2)

Ukupno 317 203 107 (6)

NEAKTIVNO

Muškarci 540 348 179 13

Žene 896 592 284 19

Ukupno 1.436 940 464 33() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili veći od 0,10 ili izraženo u procentima CV < 20%

Radno sposobno stanovništvo: uključuje sve osobe od 15 i više godina. Dijeli se na dvije osnovne kategorije: radnu snagu (ekonomski aktivnu) i ekonomski neaktivno stanovništvo.

Radnu snagu ili aktivno stanovništvo čine sve zaposlene i nezaposlene osobe.

Neaktivno stanovništvo čine sve osobe koje imaju 15 i više godina i koje u referentnoj sedmici nisu radile, te koje tokom 4 sedmice (referentna i tri prethodne) nisu preduzimale nikakve radnje u cilju traženja posla, kao i osobe koje nisu spremne početi raditi u naredne dvije sedmice, ako bi im posao bio ponuđen.

Metodološke postavke Ankete o radnoj snazi zasnovane su na preporukama i definicijama Međunarodne organizacije rada-ILO i Statističkog ureda Evropske unije -EUROSTATA-a.

Zaposleni prema grupama područja djelatnosti*) u BiH 2012. struktura u %

BiH 49%

21% Poljoprivredne

Nepoljoprivredne

Uslužne30%

*) grupe područja djelatnosti (NACE Rev2): poljoprivredne (A), nepoljoprivredne (B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N), uslužne (O,P,Q,R,S,T,U)


Tržište rada

Stopa aktivnosti se izračunava kao odnos radne snage i radno sposobnog stanovništva.

Stopa zaposlenosti se izračunava kao odnos zaposlenih osoba i radno sposobnog stanovništva.

Stopa nezaposlenosti se izračunava kao odnos nezaposlenih osoba i radne snage.

Nezaposlene osobe su osobe koje imaju 15 i više godina i koje:

a) nisu bile uključene u aktivnosti u referentnom periodu za koje primaju plaću ili naknadu;

b) su provele 4 sedmice aktivno tražeći posao ili koje su našle posao i u skorijoj budućnosti

će početi raditi;

c) bi mogle početi raditi u roku od dvije sedmice nakon referentne sedmice ukoliko im se ponudi zaposlenje.

Radno spsobno stanovništvo prema najvišoj završenoj školskoj spremi i spolu u BiH 2012. struktura %

Izvor podataka: ARS 2012

BiH FBiH RS BDBiH

MUŠKARCI

Osnovna škola i manje 18,8 16,6 22,2 (30,1)

Srednja škola 69,5 70,8 67,8 58,5

Koledž, univerzitet, zvanje magistra, doktora 11,7 12,6 10,0 (11,3)

Ukupno (u hiljadama) 698 440 245 (12)

ŽENE


Srednja škola 58,2 58,7 57,6 55,7

Koledž, univerzitet, zvanje magistra, doktora

19,1 20,9 16,6 ((15,9))


UKUPNO


Srednja škola 65,2 66,4 63,6 57,5

Koledž, univerzitet, zvanje magistra, doktora 14,5 15,6 12,7 (13,0)

Ukupno (u hiljadama) 1.130 693 418 (19) () Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili veći od 0,10 ili izraženo u procentima CV < 20%

(()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ali jednak ili veći od 0,20 ili izraženo u procentima 20% > CV < 30%


Tržište rada

Prosjek uobičajenih sati rada sedmično na glavnom poslu prema grupama područja djelatnosti*) u BiH 2012, u %

48,0

44,5

43,2

42,4

42,7

42,3

39,5

42,2

42,2

44,2

43,6

42,4

47,0

44,0

43,1

BiH

BiH

BiH

FBiH

FBiH

FBiH

RS

RS

RS

BDBiH

BDBiH

BDBiH

46,0

44,0

43,0

44,0

43,5

42,8

42,0

43,0

42,6

40,0

42,5

42,4

38,0

42,0

42,2

36,0

41,5

42,0

34,0

41,0

41,8

Poljoprivreda

Industrija

Usluge

*) grupe područja djelatnosti (NACE Rev 2): poljoprivredne (A), nepoljoprivredne (B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,N), uslužne (O,P,Q,R,S,T,U)


Tržište rada

Skraćeno radno

vrijeme

BiH

128

686

0 200 400 600 800

Puno radno

vrijeme

Izvor podataka: ARS 2012

BiH FBiH RS BDBiH

Muškarci

Zaposleni 72,7 78,6 63,2 63,0

Samozaposlenici 25,1 20,2 33,0 (36,1)

Pomažući članovi 2,2 ((1,2)) (3,8) •


Žene

Zaposleni 72,4 80,0 61,8 76,8

Samozaposlenici 18,6 15,0 23,6 (20,2)

Pomažući članovi 9,0 (5,0) (14,6) •


UKUPNO 814 490 311 (13)

Zaposleni prema ugovoru o zapošljavanju, u BiH 2012, u hiljadama

Zaposlene osobe su osobe koje imaju od 15 i više godina i koje su u referentnoj sedmici:

a) radile bar 1 sat za plaću ili naknadu, bez obzira na njihov formalni status ili

b) nisu radile, a imale su posao na koji će se vratiti.

Kontigent zaposlenih osoba čine:

a) zaposleni (osobe u zaposlenju koje za svoj rad primaju plaću ili naknadu);

b) samozaposleni (poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenog, te osobe koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju zaposlenike);

c) neplaćeni pomažući članovi domaćinstva (članovi koji rade u porodičnom biznisu).

Zaposleni prema statusu u zaposlenosti i spolu u BiH 2012, struktura %

() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili veći od 0,10 ili izraženo u procentima CV < 20% • Podatak je ekstremno nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) jednak ili veći od 0,30 ili izraženo u procentima CV > 30% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ali jednak ili veći od 0,20 ili izraženo u procentima 20% > CV < 30%


Tržište rada

Zaposleni prema ugovoru o zapošljavanju, u BiH 2012, u hiljadama

Skraćeno radno

vrijeme

Skraćeno radno

vrijeme

Skraćeno radno

vrijeme

FBiH

RS

BDBiH

94

(33)

((1))

(12)

278

396

0

0

(0) (5) (10) (15)

50 100 150 200 250 300

100 200 300 400 500

Puno radno

vrijeme

Puno radno

vrijeme

Puno radno

vrijeme

() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili veći od 0,10 ili izraženo u procentima CV < 20%

(()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ali jednak ili veći od 0,20 ili izraženo u procentima 20% > CV < 30%


Tržište rada

BiH

FBiH

RS

BDBiH

100,0

100,0

100,0

70,0

60,0

50,0

40,0

30,0

20,0

10,0

0,0

Muškarci

Muškarci

Muškarci

Muškarci

67,0

65,8

69,9

58,1

(33,8)

0

41,0

37,0

49,3

53,9

((51,3))

(39,6)

Žene

Žene

Žene

Žene

Ukupno

Ukupno

Ukupno

Ukupno

50,0

50,0

50,0

0,0

0,0

0,0

Stope aktivnosti prema spolu u BiH*)

2012 u %

*) Stanovništvo od 15 do 64 godine

() Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili veći od 0,10 ili izraženo u procentima CV < 20% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ili jednak ili veći od 0,20 ili izraženo u procentima 20% > CV < 30%


Tržište rada

Stopa zaposlenosti

BiH FBiH RS BDBiH

Muškarci

15-24 14,1 ((12,3)) (18,5) ((10,4))

15-64 49 4704 52,7 39,9

Ukupno 41,5 40,4 44,1 33,4

Žene

15-24 7,5 6,8 9,4 •

15-64 28,1 25 34,8 (21,4)

Ukupno 22,6 20,3 27,2 (16,4)

UKUPNO 31,7 30 35,3 24,8

BiH FBiH RS BDBiH

Stopa nezaposlenosti

Muškarci

15-24 62,6 ((66,7)) (54,5) 51,6

15-64 26,8 27,9 24,6 31,4

Ukupno 26,4 27,7 23,8 30,4

Žene

15-24 64 67,8 54 (78,6)

15-64 31,4 32,6 29,4 (36,7)

Ukupno 30,7 32,2 28,2 (36,3)

UKUPNO 28 29,4 25,6 32,5 () Podatak je manje siguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,20, ili jednak ili veći od 0,10 ili izraženo u procentima CV < 20% (()) Podatak je nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) manji od 0,30, ili jednak ili veći od 0,20 ili izraženo u procentima 20% > CV < 30%. • Podatak je ekstremno nesiguran ako je koeficijent varijacije (CV) jednak ili veći od 0,30 ili izraženo u procentima CV > 30%

Indikatori radne snage prema grupama starosti i spolu u BiH 2012, u %


Ekonomija

EkonomijaBruto domaći proizvod (BDP) po prizvodnom pristupu je konačan rezultat proizvodnih aktivnosti rezidentnih jedinica. BDP u tekućim cijenama je zbir bruto dodane vrijednosti svih rezidentnih jedinica u baznim cijenama, plus neto porezi na proizvode i usluge.

Dodana vrijednost je razlika između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje. U baznim cijenama se isključuju porezi na proizvode, ali se uključuju subvencije na proizvode.

Dodana vrijednost u baznim cijenama po ograncima za BiH, u % 2005-2011.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo (A+B)

10,12 10,26 9,75 8,90 8,59 8,33 8,16

Strogo industrijske djelatnosti (C+D+E)

20,41 20,12 20,40 20,98 20,16 20,97 21,06

Građevinarstvo (F) 5,23 5,26 5,92 6,44 6,16 5,15 4,75

Usluge (G do O) 64,24 64,35 63,92 63,68 65,09 65,55 66,03

Dodana vrijednost 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

BDP za BiH, entitete i Brčko distrikt BiH u milionima KM, u tekućim cijenama 2005-2011.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Federacija Bosne i Hercegovine

11.006 12.322 13.937 15.688 15.278 15.901 16.402

Republika Srpska 5.763 6.544 7.351 8.489 8.223 8.308 8.669

Brčko distrikt BiH 449 467 548 581 550 564 596

Bosna i Hercegovina 17.218 19.333 21.836 24.758 24.051 24.773 25.666


Ekonomija

Učešče u BDP-u Bosne i Hercegovine, u % 2005-2011.

Regija 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Federacija BiH 63,79 63,62 63,73 63,30 63,45 64,18 63,90

Republika Srpska 33,59 33,95 33,75 34,35 34,26 33,54 33,78

Brčko distrikt BiH 2,62 2,42 2,52 2,35 2,29 2,28 2,32

Bosna i Hercegovina 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

Federacija Bosne i Hercegovine

2,32

33,78

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000

6.684

BDP po stanovniku u BiH2005-2011.

6.446

6.246

6.433

5.668

5.015

4.464

63,90

Učešče u BDP-u Bosne i Hercegovine, u % 2011.

Brčko Distrikt BiH

Republika Srpska

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Bruto domaći proizvod za BiH, mil. KM

17.157 19.272 21.778 24.717 24.004 24.773 25.666

Stanovništvo, procjena sredinom godine, hilj.

3.843 3.843 3.842 3.842 3.843 3.843 3.840

Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM

4.464 5.015 5.668 6.433 6.246 6.446 6.684

BDP po glavi stanovnika: izračunava se tako što se BDP dijeli sa ukupnim brojem stanovnika.


Ekonomija

Račun stvaranja dohotka u 2011 za BiH, u milionima KM

Bruto dodana vrijednost

Sredstva zaposlenih

Neto ostali porezi na

proizvodnju

Bruto poslovni višak / mješoviti

dohodak


1.772 285 -35 1.522


4.571 3.023 48 1.500

Građevinarstvo (F) 1.030 615 9 407

Usluge (G do O) 14.328 9.037 76 5.214

Dodana vrijednost 21.701 12.960 98 8.643

Račun stvaranja dohotka u 2011 za BiH, u %

Bruto dodana vrijednost

Sredstva zaposlenih

Neto ostali porezi na

proizvodnju

Bruto poslovni višak / mješoviti

dohodak


100,00 16,08 85,89


100,00 66,13 1,05 32,82

Građevinarstvo (F) 100,00 59,71 0,87 39,51

Usluge (G do O) 100,00 63,07 0,53 36,39

Dodana vrijednost 100,00 59,72 0,45 39,83

Bruto domaći proizvod (BDP) prema dohodovnom pristupu jednak je zbiru sredstava zaposlenih, neto poreza na proizvodnju (porezi na proizvodnju minus subvencije na proizvodnju), bruto poslovnog viška i mješovitog dohotka.


Ekonomija

Bruto domaći proizvod, rashodni pristup u BiH u milionima KM, tekuće cijene 2006-2010.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Finalna potrošnja domaćinstava 18.064 19.912 22.468 21.630 21.828

Finalna potrošnja neprofitnih institucija koje služe domaćin-stvima

177 206 256 243 256

Finalna potrošnja generalne vlade 4.188 4.697 5.570 5.734 5.780

Bruto investicije 4.340 6.460 7.954 5.838 5.420

Izvoz roba i usluga (Fob) 7.024 8.123 9.102 7.734 9.192

Uvoz roba i usluga (Fob) 12.640 14.974 17.235 13.284 14.522

Bruto domaći proizvod 21.153 24.424 28.115 27.895 27.954

Bruto domaći proizvod (BDP) prema rashodnom pristupu definiše se kao ukupna domaća krajnja potrošnja korigovana vanjskim bilansom roba i usluga sa ostatkom svijeta.

Bruto domaći proizvod (BDP) u standardu kupovne moći za 2011. Stvarna individualna potrošnja (EU27=100)

Pariteti Kupovne Moći (PKM) su stope za konverziju valuta koje se primijenjuju da bi se izvršila konverzija ekonomskih indikatora izraženih u nacionalnoj valuti u vještačku zajedničku valutu zvanu Standard kupovne moći (SKM), koja izjednačava kupovnu moć različitih nacionalnih valuta i omogućava smisleno poređenje obima među zemljama.

BiH 29

Albanija 31

Srbija 35

Makedonija 36

Crna Gora 43

Bugarska 45

Rumunija 49

Turska 52

Hrvatska 61

Mađarska 66

Grčka 82

Slovenija 84

EU27 100

Italija 101

129Austrija


Ekonomija

Godišnji operatvini izvještaj za BiH 2011, u milionima KM

Izvor podataka je Centralna banka BiH.

OpisKonsolido-vana BiH

Budžet BiH

Konsolidovani BiH entiteti Brčko

distrikt BiHFederacija

BiHRepublika

Srpska

Prihodi 11.357,0 968,6 6.571,2 3.685,6 237,3

Rashodi 10.908,7 983,5 6.449,6 3.372,0 209,1

Transakcije u nefinansijskim sredstvima

771,0 40,4 338,8 372,6 19,1

Transakcije u finansijskim sredstvima (32-33)

-322,7 -55,4 -217,2 -59,1 9,0

Stanje vanjskog duga sektora vlade BiH na kraju perioda, u milionima KM

Izvor podataka je Centralna banka BiH.

2009Q4 2010Q4 2011Q4

Javni kreditor

Međunarodne i regionalne organizacije

Evropska investicijska banka 368,2 537,8 704,5

Evropska banka za obnovu i razvoj 357,8 427,8 481,5

Svjetska banka - IDA 1.497,4 1.738,5 1.803,0

Svjetska banka - IBRD 569,2 654,8 692,0

Evropska razvojna banka 31,8 35,8 37,1

Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede

56,1 64,1 68,2

Međunarodni monetarni fond 388,7 767,0 784,8

EUROFIMA 13,1 7,8 0,0

Evropska komisija 78,2 74,3 70,4

Ostalo 10,2 14,1 14,0

Vlada i vladine agencije

Saudijski razvojni fond 24,4 24,4 33,0

Pariški klub 828,4 834,9 825,0

Japan 57,6 69,8 73,2

Kuvajt 29,3 30,8 29,0

Ostalo 198,1 316,3 395,3

Privatni kreditor

Londonski klub 651,3 599,2 541,8

Ostalo 73,7 90,6 106,6

UKUPNO 5.234,1 6.288,8 6.660,2


Investicije

Ostvarene investicije u nova stalna sredstva po djelatnosti investitora (EU NACE Rev.1.1) u BiH u hiljadama KM 2007-2011.

Tehnička struktura 2007 2008 2009 2010 2011

Građevinski objekti i prostori

2.265.888 2.945.206 2.272.275 2.124.540 1.886.903

Strojevi, oprema i transportna sredstva

2.165.366 2.498.870 1.763.654 1.554.030 1.799.868

Ostala opipljiva stalna sredstva

21.717 33.778 39.637 24.781 26.444

Nematerijalna (neopipiljiva) stalna sredstva

152.531 166.759 177.555 133.727 133.103

Troškovi prijenosa vlasništva zemljišta

27.356 11.734 4.394 6.354 4.688

Ukupno 4.632.858 5.656.345 4.257.515 3.843.432 3.851.006

Obzirom da bruto investicije, u skladu sa Evropskim sistemom računa, obuhvataju bruto investicije u stalna sredstva, promjenu zaliha i neto nabavku dragocjenosti, napominjemo da se ovim istraživanjem prikupljaju samo podaci o bruto investicijama u stalna sredstva i neto nabavkama dragocjenosti pravnih osoba.

Ostvarene investicije u nova stalna sredstva odnose se na onaj dio stalnih sredstava koji je nabavljen neposredno od izvođača građevinskih radova, odnosno proizvođača opreme ili proizveden u vlastitoj režiji, odnosno ona investiciona dobra koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisnika tih dobara.

2011

0 2.000.000 4.000.000 6.000.000

2007

2008

2009

2010

2011

2010

2009

2008

2007

Prethodni podaci

Investicije u nova stalna sredstva za BiH, 2007-2011.


Investicije

FBiH

RS

DBBiH

Ostvarene investicije u nova stalna sredstva, po djelatnosti investitora (EU NACE Rev.1.1) u BiH u hiljadama KM 2007-2011.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Federacija BiH 3.255.648 3.919.288 2.749.133 2.512.426 2.589.063

Republika Srpska 1.262.982 1.659.310 1.444.775 1.291.420 1.214.664

Brčko distrikt BiH 114.228 77.747 63.607 39.586 47.279

Bosna i Hercegovina

4.632.858 5.656.345 4.257.515 3.843.432 3.851.006

Investicije u građevinske objekte obuhvataju vrijednost objekata i opreme koja je ugrađena u građevinske objekte (elektro instalacije, instalacije centralnog grijanja, lifta i sl.) i projekte za njih.

Investicije u opremu obuhvataju troškove montaže, prijevoza, carine, osiguranja i druge troškove prijenosa vlasništva.

67,23 %

31,54 %

1,23 %

Investicije u nova stalna sredstva u BiH, 2011. godina, %


Strukturne poslovne statistikeOs

novn

i str

uktu

rni p

oslo

vni i

ndik

ator

i pre

ma

podr

učju

KD

BiH

2010

(NA

CE R

ev. 2

) za

BiH,

201

0.

KD B

iH 20

10 (

EU N

ACE R

ev. 2

) Po

druč

ja dje

latno

stiBr

oj pr

eduz

eća

Broj

zapo

s-len

ih os

oba

Prom

et

Doda

na

vrije

dnos

t po

faktor

skim

tro

škov

ima

Troš

kovi

zapo

slenik

aUk

upne

naba

vke

doba

ra i u

sluga

hiljad

e KM

UKUP

NO O

BUHV

AĆEN

E DJE

LATN

OSTI

21.46

936

5.126

44.05

4.955

8.669

.738

4.824

.474

36.41

2.605

BVA

\ENJ

E RUD

A I KA

MENA

175

18.95

381

8.142

464.3

0635

9.499

370.9

35

CPR

ERAD

IVAČ

KA IN

DUST

RIJA

4.634

128.4

6711

.572.2

342.4

19.37

61.4

14.07

19.4

76.32

7

DPR

OIZV

ODNJ

A I SN

ABDI

JEVA

NJE E

LEKT

RIČN

OM EN

ERGI

JOM,

PLIN

OM, P

AROM

I KL

IMAT

IZACIJ

A72

16.59

32.6

78.40

297

9.475

487.6

241.7

26.81

7

ESN

ABDI

JEVA

NJE V

ODOM

; UKL

ANJA

NJE O

TPAD

NIH

VODA

, UPR

AVLJA

NJE O

TPAD

OM TE

DJ

ELAT

NOST

I SAN

ACIJE

OKO

LIŠA

324

12.88

358

6.174

272.9

1121

3.395

333.2

16

FGR

A\EV

INAR

STVO

2.256

39.49

62.7

39.95

788

5.102

431.9

371.9

28.19

9

GTR

GOVI

NA N

A VEL

IKO

I NA M

ALO;

POPR

AVAK

MOT

ORNI

H VO

ZILA I

MOT

OCIK

ALA

11.11

110

6.617

23.41

7.492

2.747

.815

1.303

.867

21.10

5.018

HPR

IJEVO

Z I SK

LADI

ŠTEN

JE1.9

1532

.540

1.855

.046

706.3

7150

3.577

1.245

.462

IDJ

ELAT

NOST

I PRU

ŽANJ

A SMJ

EŠTA

JA TE

PRIP

REME

I US

LUŽIV

ANJA

HRA

NE (H

OTEL

IJER-

STVO

I UG

OSTIT

ELJST

VO)

691

7.224

245.6

9510

1.337

73.17

515

3.058

LPO

SLOV

ANJE

NEK

RETN

INAM

A29

22.3

5314

1.814

93.04

437

.329

73.57

4


Strukturne poslovne statistike

Struktura broja zaposlenih u ukupno posmatranim djelatnostima, za BiH

2010.

Struktura dodane vrijednosti po faktorskim troškovima u ukupno posmatranim djelatnostima

2010.

Usluge (H, l i L) 11,5 %

Građevinarstvo (F)

10,8 %

Industrijska djelatnost (B, C, D i E)

48,4 %

Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala (G)

29,2 %

Usluge (H, l i L) 10,4 %

Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala (G)

31,7%

Industrijska djelatnost (B, C, D i E)

47,7 %

Građevinarstvo (F)

10,2 %

Strukturna poslovna istraživanja imaju za cilj prikupljanje, obradu i publikovanje statističkih podataka o strukturi, konkurentnosti i karakteristikama rada poslovnih subjekata i njihovih poslovnih rezultata na različitim nivoima grupisanja po djelatnostima.

Broj preduzeća obuhvata sva preduzeća koja se bave tržišnom proizvodnjom i koja su registrovana u poslovnom registru u populaciju koja je predmet posmatranja.

Broj zaposlenih osoba definiše se kao ukupan broj osoba koje rade u jedinici posmatranja (uključu-jući vlasnike koji rade, partnere koji redovno rade u jedinici i neplaćene članove porodice koji redovno rade u jedinici), kao i osobe koje rade izvan jedinice kojoj pripadaju i koja ih plaća (npr. trgovački predstavnici, dostavljači).

Promet obuhvata obračunate prihode od prodaje proizvoda, roba i usluga od strane izvještajne jedinice trećim stranama tokom referentnog perioda.



Osnovni strukturno poslovni indikatori prema području KD BiH 2010 (NACE Rev. 2) za BiH, 2010.

KD BiH 2010 (EU NACE Rev. 2) Područja djelatnosti

Promet po zaposlenoj osobi (KM)

Dodana vrijednost po zapos-lenoj osobi

(KM)

Učešće dodane

vrijednosti u vrijednosti proizvodnje

(%)

Prosječni troškovi rada po

zaposleni-ku (KM)

Bruto operativna stopa (u

%)

UKUPNO OBUHVAĆENE DJELAT-NOSTI

120.657 23.744 37,0 13.235 8,7

BVA\ENJE RUDA I KAMENA

43.167 24.498 56,5 18.974 12,8

CPRERA\IVAČKA INDUSTRIJA

90.079 18.833 23,0 11.025 8,7

D

PROIZVODNJA I SNABDIJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

161.417 59.029 43,9 29.387 18,4

E

SNABDIJEVANJE VODOM; UKLAN-JANJE OTPADNIH VODA, UPRAVLJANJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA

45.498 21.183 49,9 16.568 10,2

F GRA\EVINARSTVO 69.373 22.410 35,1 10.955 16,5

G

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

219.641 25.773 56,0 12.254 6,2

HPRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

57.008 21.708 46,3 15.508 10,9

I

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTA-JA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE (HO-TELIJERSTVO I UGOSTITELJSTVO)

34.012 14.028 47,1 10.137 11,5

LPOSLOVANJE NEKRETNINAMA

60.263 39.539 59,4 16.055 39,3



Osnovni indikatori prema veličini preduzeća u industrijskim djelatnostima (B,C,D i E) za BiH, 2010.

Osnovni indikatori prema veličini preduzeća u Građevinarstvu (F) za BiH, 2010.



Mala preduzeća (0-49)


73.421

66.373

17.661

24.201

104.441

75.113

18.146

21.362

88.731

64.569

30.779

19.487

Srednja preduzeća (50-249)


Velika preduzeća (250 i više)


Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi (KM)


Dodana vrijednost po faktorskim troškovima je bruto dohodak iz poslovnih aktivnosti nakon njegovog prilagođavanja za operativne subvencije i indirektne poreze.

Troškovi zaposlenika su ukupne nadoknade, u kešu ili naturi, plaćene od strane poslodavca zaposleniku (redovnim ili privremenim zaposlenicima, kao i radnicima koji rade kod kuće) u zamjenu za izvršeni rad od strane zaposlenika tokom referentnog perioda.

Ukupne nabavke dobara i usluga uključuju vrijednost svih dobara i usluga nabavljenih tokom obračunskog perioda za preprodaju ili potrošnju u proizvodnom procesu, isključujući potrošnju kapitalnih dobara koja se registruje kao potrošnja fiksnog kapitala.

Indikatori

Ovi indikatori se računaju na osnovu izračunatih vrijednosti varijabli.



Promet po zaposlenoj osobi dobija se dijeljenjem ukupno ostvarenog prometa sa ukupnim brojem zaposlenih osoba.

Ovaj indikator izražava prodajnu sposobnost poslovnog subjekta određene djelatnosti.

Dodana vrijednost po zaposlenoj osobi dobija se dijeljenjem ukupne dodane vrijednosti sa ukupnim brojem zaposlenih osoba. Ovaj indikator se koristi za mjerenje produktivnosti rada.

Učešće dodane vrijednosti u vrijednosti proizvodnje dobija se dijeljenjem ukupne dodane vrijednosti sa ukupnom vrijednosti proizvodnje.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku dobijaju se dijeljenjem ukupnih troškova rada sa ukupnim brojem zaposlenika.

Ovaj indikator prikazuje prosječne troškove zaposlenika u nekoj djelatnosti.

Bruto operativna stopa predstavlja procentualno učešće bruto operativnog viška u prometu.

Osnovni indikatori prema veličini preduzeća u Trgovini (G) za BiH, 2010.

Osnovni indikatori prema veličini preduzeća u Uslugama (H, l i L) za BiH, 2010.





220.284

82.630

26.785

24.262

237.805

48.00

27.061

17.655

196.228

22.807

20.991

19.815








Statistički poslovni registar

Preduzeća u SPR po klasama zaposlenih i klasama prihoda

Broj preduzeća ¹) po klasama zaposlenih, u BiH 2009-2011.

Godina UkupnoMala Srednja Velika

broj % broj % broj %

2009. 32.430 30.295 93,4 1.873 5,8 262 0,8

2010. 33.114 31.071 93,8 1.756 5,3 287 0,9

2011. 33.507 31.271 93,3 1.935 5,8 301 0,9 ¹) Uključena preduzeća (bez obrtnika) za koja su raspoloživi podaci iz godišnjih finansijskih izvještaja.

Broj preduzeća ¹) po klasama prihoda, u BiH 2009-2011.

Godina UkupnoMala Srednja Velika

broj % broj % broj %

2009. 32.698 32.294 98,8 342 1,0 62 0,2

2010. 33.083 32.657 98,7 355 1,1 71 0,2

2011. 33.077 32.606 98,6 393 1,2 78 0,2

Mala

0,2 %0,9 %5,8 % 1,2 %

98,6 %93,3 %

Srednja

Velika

Podaci o broju preduzeća po klasama zaposlenih su razvrstani na: mala (0-49 zaposlenih), srednja (50-249 zaposlenih) i velika preduzeća (250 i više zaposlenih).

Podaci o broju preduzeća po klasama prihoda su razvrstani na: mala (0-19.999.999 KM), srednja (20.000.000-99.999.999 KM) i velika pre-duzeća (100.000.000 i više KM).

Broj preduzeća ¹) po klasama zaposlenih, u BiH, 2011.

Broj preduzeća ¹) po klasama prihoda, u BiH, 2011.

¹) Uključena preduzeća (bez obrtnika) za koja su raspoloživi podaci iz godišnjih finansijskih izvještaja.


Cijene

Indeks potrošačkih cijena predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje domaćin-stva kupuju radi zadovoljenja svojih ličnih potreba na ekonomskoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Indeks potrošačkih cijena predstavlja mjeru inflacije u državi. On služi za usklađivanje plaća i zarada u skladu sa kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omogućuje upoređivanje stope inflacije s drugim zemljama, upoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regija, te služi kao osnov za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe.

Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini izračunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2010. godini čini 620 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21 000 cijena na unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija (5 gradova u FBiH, 6 gradova u RS i u Brčko distriktu BiH).

Prosječan nivo cijena u Bosni i Hercegovini u 2011. godini u odnosu na prosjek 2010. godine, bio je viši za 3,7%, što je uzrokovano prosječnim kretanjem cijena u odjeljcima: Alkoholna pića i duhan (8,2%), Prijevoz (7,5%), Hrana i bezalkoholna pića (6,0%), Komunikacije (5,4%), Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti (3,1%),Restorani i hoteli (1,8%), Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće (1,1%), Rekreacija i kultura (0,6%), Obrazovanje (0,0%), Ostala dobra i usluge (0,0%), Zdravstvo (-1,9%), te Odjeća i obuća (-7,3%).

Indeks potrošačkih cijena u BiH prema COICOP odjeljcima u 2011. GODINIIndeks potrošačkih cijena u BiH po COICOP odjeljcima, 2011, baza (2010=100).

COICOP ODJELJCI Ø2010/ Ø2005 Ø2011/ Ø2010

Ukupno 117,7 103,7

Hrana i bezalkoholna pića 122,8 106,0

Alkoholna pića i duhan 133,9 108,2

Odjeća i obuća 86,3 92,7

Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti 134,6 103,1

Namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 104,7 101,1

Zdravstvo 113,5 98,1

Prijevoz 113,1 107,5

Komunikacije 131,6 105,4

Rekreacija i kultura 115,0 100,6

Obrazovanje 111,6 100,0

Restorani i hoteli 121,3 101,8

Ostale dobra i usluge 108,0 100,0


Cijene

Ostala dobra i usluge

Restorani i Hoteli

Obrazovanje

Rekreacija i kultura

Komunikacije

Prijevoz

Zdravstvo

Odjeća i obuća

Alkoholna pića i duhan

Hrana i bezalkoholna pića

Ukupno

80

Ø2011/ Ø2010

Ø2010/ Ø2005

90 100 110 120 130

Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti

Namještaj, oprema za domaćin-stvo i rutinsko održavanje stana

Indeks potrošačkih cijena u BiH: stopa promjene cijena (%) po COICOP odjeljcima, 2011.

COICOP ODJELJCI

Promjene cijena (Ø2010=100)Promjene cijena (Ø2005=100)

BiH %

FBiH %

RS %

BDBiH %

BiH %

Ukupan indeks 3,7 3,5 3,9 2,2 17,7

Hrana i bezalkoholna pića 6,0 6,5 5,6 3,3 22,8

Alkoholna pića i duhan 8,0 8,0 8,0 5,1 33,9

Odjeća i obuća -7,3 -9,5 -4,6 -5,6 -13,7

Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti

3,1 3,3 2,8 0,4 34,6

Indeks potrošačkih cijena u BiH prema COICOP odjeljcima u 2011.

140


Cijene

COICOP ODJELJCI

Promjene cijena (Ø2010=100)Promjene cijena (Ø2005=100)

BiH %

FBiH %

RS %

BDBiH %

BiH %

Namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana

1,1 1,2 1,1 0,2 4,7

Zdravstvo 1,9 2,8 -1,0 -1,4 13,5

Prijevoz 7,5 7,2 8,1 6,2 13,1

Komunikacije 5,4 1,5 10,3 4,0 31,6

Rekreacija i kultura 0,6 0,9 0,3 0,7 15,0

Obrazovanje 0,0 0,3 -0,2 0,0 11,6

Restorani i hoteli 1,8 2,5 0,7 0,2 21,3

Ostale dobra i usluge 0,0 0,3 -0,5 1,8 8,0

Poređenje nivoa cijena za odabrane grupe potrošnje u zemljama zapadnog Balkana i regije, EUROSTAT - OECD program pariteta kupovne moći, 2010. godina (EU27=100)

Izdaci za krajnju po-trošnju domaćinstva

Hrana i bezalkoholna pića

Alkoholna pića i duhan

Odjeća

Austrija 107 115 92 103

Italija 104 106 104 101

EU27 100 100 100 100

Grčka 96 98 90 107

Slovenija 84 95 80 98

Hrvatska 74 92 82 104

Turska 73 90 106 73

Mađarska 65 81 68 85

Crna Gora 59 77 50 105

Rumunija 59 67 64 94

Bosna i Hercegovina 57 75 58 100

Srbija 52 65 49 98

Bugarska 51 66 64 75

Albanija 50 70 51 77

Makedonija 44 51 41 76


Cijene

ObućaElektrična

energija, plin i ostala goriva

Namještaj i opremanje

stana

Aparati za domaćinstvo

Električni uređaji

Austrija 101 110 104 96 102

Italija 113 94 108 107 106

EU27 100 100 100 100 100

Grčka 107 78 108 97 100

Slovenija 87 97 96 103 102

Hrvatska 96 75 74 96 104

Turska 72 89 75 100 110

Mađarska 90 86 75 83 99

Crna Gora 111 58 60 83 92

Rumunija 94 56 61 80 96

Bosna i Hercegovina 93 66 54 90 100

Srbija 96 47 56 86 94

Bugarska 73 61 62 87 89

Albanija 76 55 58 99 101

Makedonija 75 52 73 79 92

Vlastita vozilaTransportne

uslugeKomunikacije

Hoteli i restorani

Austrija 106 100 96 104

Italija 100 80 108 107

EU27 100 100 100 100

Grčka 96 88 115 96

Slovenija 94 88 84 87

Hrvatska 97 90 87 91

Turska 115 81 104 79

Mađarska 95 80 99 54

Crna Gora 85 65 64 62

Rumunija 88 49 76 50

Bosna i Hercegovina 86 75 88 59

Srbija 85 53 39 54

Bugarska 88 45 73 45

Albanija 98 50 72 42

Makedonija 90 40 74 42


Cijene

Poređenje nivoa cijene u zemljama zapadnog Balkana i regije Ukupni izdaci za krajnju potrošnju domanćinstava, 2010. (EU27=100)

Komparativni nivoi cijena su izraženi u obliku indeksa nivoa cijena (PLIs). Indeksi nivoa cijena daju poređenje nivoa cijena određene zemlje u odnosu na EU prosjek: ako je indeks cijena viši do 100, zemlja je relativno skuplja u odnosu na EU prosjek i obratno.

Indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda je kratkoročni statistički indikator koji predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda koje industrijska preduzeća proizvode i prodaju na domaćem tržištu. Prvenstvena namjena Indeksa cijena proizvođača industrijskih proizvoda je da služi kao inidikator opće inflacije. Zatim, služi i kao indikator makroekonomskih performansi, eskalator za prilagođavanje cijena u dugoročnim ugovorima, deflator nominalnih vrijednosti outputa ili međufazne potrošnje u ostvarenom obimu proizvodnje i deflator za nominalne vrijednosti kapitalnih troškova u na-cionalnim računima, važan alat pri kreiranju i vođenju monetarnih i fiskalnih politika, kao i za donošenje informisanih ekonomskih odluka u privatnom sektoru.

Indeks cijena proizvođača u Bosni i Hercegovini se izračunava na osnovu reprezentativne liste proizvoda i njihovih proizvođača koju čine oko 531 proizvodni subjekt i 918 proizvoda. Svakog mjeseca se prikuplja oko 1854 cijena direktno od samih proizvođača putem jedinstvenog obrasca.

Austrija 107

Slovenija 84

Mađarska 65

BiH 57

Albanija 50

Italija 104

Hrvatska 74

Crna Gora 59

Srbija 52

Makedonija 44

Grčka 96

Turska 73

Rumunija 59

Bugarska 51

EU 27 100

0 20 40 60 80 100 120

Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda u BIH, 2011. (dec. 2006=100)

Φ2011/dec. 2006 Φ2011/Φ2010

UKUPAN INDEKS 111,1 103,7

Energija 114,1 105,1

Intermedijarni proizvodi 114,1 106,3

Kapitalni proizvodi 107,2 104,0

Trajni proizvodi za široku upotrebu 100,6 99,5

Netrajni proizvodi za široku upotrebu 107,0 100,3

C.Vađenje ruda i kamena 122,2 105,8

D.Prerađivačka industrija 110,7 103,6

E. Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i toplom vodom

107,2 102,7


Industrija

Godišnje stope rasta obima industrijske proizvodnje u BiH po područjima i potpodručjima djelatnosti*), 2011.

Područje Opis2006/ 2005

2007/ 2006

2008/ 2007

2009/ 2008

2010/ 2009

2011/ 2010

C Vađenje ruda i kamena 8,5 -1,2 12,7 -2,4 -3,6 15,8

D Prerađivačka industrija 17,4 9,3 5,6 2,7 5,1 6,2

DAProizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhana

4,7 5,8 3,5 7,7 0,3 -4,0

DBProizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda

-16,4 1,7 9,0 -1,2 11,0 6,6

DCProizvodnja kože i proizvoda od kože

32,7 -5,3 -3,9 -2,5 4,0 24,4

DDProizvodnja drveta i proizvoda od drveta

5,3 14,7 -11,3 -12,7 7,2 13,2

DE

Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira; nakladnička i tiskarska djelatnost

13,2 12,9 6,9 -2,3 -2,1 5,7

DFProizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva

17,8 13,6

DGProizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i vještačkih vlakana

30,5 20,0 29,2 36,1 -1,5 20,4

DHProizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa

15,2 16,6 -0,4 -16,0 19,1 9,6

DIProizvodnja ostalih proizvoda od nemetalnih minerala

13,6 6,3 10,9 -16,6 -0,5 6,0

DJProizvodnja baznih metala i metalnih proizvoda

43,9 7,9 1,6 1,1 1,3 8,9

DKProizvodnja strojeva i uređaja, d.n.

0,6 26,5 12,2 -22,3 104,3 3,0

DLProizvodnja električnih i optičkih uređaja

-14,5 21,2 -6,7 -10,8 -5,0 1,8

DMProizvodnja saobraćajnih sredstava

-6,5 -20,3 -7,2 2,9 20,8 -11,5

DNOstala prerađivačka industrija

23,7 26,5 23,4 -5,7 22,0 -1,9

EProizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom i vodom

2,1 3,1 9,6 0,1 3,7 2,0

Total UKUPNA INDUSTRIJA 12,5 6,6 7,3 1,5 3,7 6,4

* Godišnje stope rasta su izračunate na osnovu mjesečnih indexa obima industrijske proizvodnje (indexi izračunati prema baznoj 2005. godini)


Industrija

Godišnje stope rasta obima industrijske proizvodnje u BiH po područjima i potpodručjima djelatnosti, 2011.

18,0

8,5

17,4

2,1

12,5

9,3

3,1

6,65,6

12,7

9,6

2,7

0,1

1,5

5,1

3,7 3,7

15,8

6,2

2,0

6,47,3

-2,4-3,6

-1,2

16,0

14,0

12,0

10,0

8,0

6,0

4,0

2,0

0

-2,0

-4,0

2006/2005

C Vađenje ruda i kamenaE Proizvodnja i snadbijevanje električnom energijom, plinom i vodom

D Prerađivačka industrija UKUPNA INDUSTRIJA

Stope

rasta

u %

2007/2006 2008/2007 2009/2008 2010/2009 2011/2010

Vrijednost prodaje/isporuke industrijskih proizvoda po vrsti proizvodnje, entitetima i godinama u BiH, 2011. u milionima KM

Vrsta proizvodnje RegionGodine

2009 2010 2011

Vlastita proizvodnja (0) Vrijednost prodaje

BiH 7.423,1 8.627,1 9.850,8

FBiH 5.104,2 5.883,0 6.600,8

RS 2.260,7 2.667,8 2.971,2

BDBiH 58,2 76,3 278,8

Proizvodnja po ugovoru (1) Vrijednost naknade

BiH 323,2 350,9 383,1

FBiH 151,2 144,6 155,7

RS 171,2 206,3 227,3

BDBiH 0,7 0,0 0,0

Ukupna proizvodnja (0+1) Vrijednost prodaje i vrijednost naknade

BiH 7.746,3 8.978,0 10.233,9

FBiH 5.255,4 6.027,6 6.756,6

RS 2.431,9 2.874,1 3.198,5

BDBiH 59,0 76,3 278,8


Industrija

12.000,0

U mi

lionim

a KM

U mi

lionim

a KM

U mi

lionim

a KM

12.000,0

10.000,0

10.000,0

8.000,0

8.000,0

450,0

400,0

350,0

300,0

250,0

200,0

150,0

100,0

50,0

0,0

6.000,0

6.000,0

4.000,0

4.000,0

2.000,0

2.000,0

0,0

0,0

2009

2009

2009

2010

2010

2010

2011

2011

2011

BiH

BiH

BiH

FBiH

FBiH

FBiH

RS

RS

RS

BDBiH

BDBiH

BDBiH

Ukupna proizvodnja (0+1), Vrijednost prodaje i vrijednost naknade, po regionima i godinama

Vlastita proizvodnja (0) Vrijednost prodaje, po regionima i godinama

Proizvodnja po ugovoru (1) Vrijednost naknade, po regionima i godinama

Vlastita proizvodnja (0) predstavlja proizvodnju koju obavlja jedinica posmatranja (preduzeće/lokalna jedinica) za vlastiti račun koristeći kupljene ili vlastite sirovine. Vlasnik gotovog proizvoda je jedinica posmatranja i ona sama prodaje svoje proizvode na tržištu.

Proizvodnja po ugovoru (1) je ugovorni odnos između naručioca i izvršioca i predstavlja proizvodnju koja se obavlja onda kada poslovni subjekat na osnovu ugovora, od sirovina čiji je vlasnik naručilac, proizvodi ili prerađuje određeni proizvod definisan Nomenklaturom industrijskih proizvoda BiH 2010.

Vrijednost prodaje i naknade predstavlja ukupnu vrijednost proizvoda koji su bilo kada proizvedeni, na osnovu vlastite proizvodnje (0) ili proizvodnje po ugovoru (1), a koji su prodati (fakturisani) u izvještajnoj godini.


Vanjska trgovina

Izvoz i uvoz po granama za BiH 2009-2011. u hiljadama KM

2009. 2010. 2011.

Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (A)

123.992 585.939 174.284 661.493 170.755 721.054

Rudarstvo, kamenolom (B)

91.899 1.056.104 99.368 1.574.912 143.443 2.091.999

Hrana, piće, duhan (C10+C11+C12)

426.094 1.843.146 528.680 1.937.538 628.542 2.153.905

Tekstil i odjeća (C13+C14)

329.643 650.400 320.066 690.650 361.185 739.403

Koža i proizvodi od kože (C15)

362.379 337.251 425.821 382.514 523.059 470.576

Drvo i proizvodi od drveta (osim namještaja) (C16)

303.758 143.406 322.709 140.929 380.165 154.417

Papir i proizvodi od papira, štampa i publikacije (C17+C18)

142.630 288.136 186.814 314.572 212.058 333.701

Proizvodnja koksa, proizvodi od nafte (C19)

265.939 758.360 578.704 902.862 754.123 1.170.464

Hemijski proizvo-di (C20+C21)

282.695 1.352.126 356.435 1.439.164 438.040 1.574.305

Guma i plastika (C22)

118.878 523.528 136.375 579.551 170.412 624.753

Nemetalni min-eralni proizvodi (C23)

104.571 379.710 84.676 358.978 83.498 380.930

Metal i proiz-vodi od metala (C24+C25)

1.081.591 1.151.951 1.587.424 1.320.524 1.840.732 1.537.467

Električni, optički i električni proiz-vodi i oprema (C26+C27)

214.657 1.022.172 250.799 1.112.385 277.579 1.096.283

Strojevi i uređaji (C28)

396.191 939.401 426.154 809.113 509.577 906.620

Izvor podataka: Uprava za indirektno oporezivanje


Vanjska trgovina

2009. 2010. 2011.

Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Sredstva transporta (C29+C30)

153.661 779.037 172.745 738.094 221.126 1.027.475

Namještaj (C31) 494.863 145.971 629.688 144.149 700.057 131.658

Ostala prerađivačka industrija (C32)

22.131 174.822 24.412 181.975 26.478 173.532

Električna energija, plin i para (D)

456.367 97.313 485.088 196.727 368.297 116.921

Otpad (E) 145.511 16.131 291.769 26.346 398.472 22.236

Ostalo (J+M+R)

13.750 110.274 13.492 103.761 14.562 98.434

Ukupno 5.531.199 12.355.179 7.095.503 13.616.238 8.222.163 15.526.133

Statistike robne razmjene sa inostranstvom pokriva sve transakcije koje uključuju fizičko kretanje robe preko carinske granice BiH. Izvor podataka za statistiku robne razmjene sa inostranstvom je Uprava za indirektno oporezivanje.

Uvoz/izvoz top pet proizvoda za BiH, 2011. godina

Tok Opis Vrijednost KM Tok Opis Vrijednost KM

IzvozPrimarne legure aluminija

461.472.966 Uvoz Sirova nafta 1.285.994.125

Izvoz Dijelovi za sjedala 373.355.072 Uvoz Dizel gorivo 648.237.208

Izvoz Električna energija 368.296.676 UvozKameni ugalj za proizvodnju koksa

528.153.783

IzvozKoks i polukoks od kamenog uglja

263.289.050 UvozLijekovi za pojedi-načnu prodaju

272.733.300

IzvozŠipke od željeza ili nelegiranog čelika

159.927.131 UvozBenzin 95-98 oktana

219.685.013

Izvoz

Glavni izvozni i uvozni partneri BiH, 2011, u milionima KM

Uvoz

1.216 2.227

1.204 1.648

1.635

1.466

1.382

1.002

964

707

Hrvatska

Hrvatska

Njemačka

Njemačka

Srbija Rusija

Italija Srbija

Slovenija Italija


Statistika distributivne trgovine

Promet u distributivnoj trgovini u 2011. prema pretežnoj djelatnosti poslovnog subjekta za BiH

Promet sa PDV-om (u hiljadama KM)

struktura, u %

Ukupno distributivna trgovina 25.810.261 100,0

Ukupno trgovačke djelatnosti 24.440.636

Trgovina, održavanje i popravak motornih vozila i motocikla; trgovina na malo motornim gorivima i mazivima

3.287.381 12,7

Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

16.430.364 63,7

Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; popravak predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo

4.722.890 18,3

Trgovina ostvarena u netrgovačkim djelatnostima 1.369.625 5,3

Distributivna trgovina uključuje sve oblike trgovačkih aktivnosti, od nabavke robe, od proiz-vođača do isporuke robe krajnjem potrošaču na domaćem tržištu. Ona obuhvata: trgovinu na veliko za vlastiti račun, posredovanje u trgovini na veliko, trgovinu na malo i popravke motornih vozila i motocikla, te predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo.

Zaposleni u distributivnoj trgovini u 2011. prema pretežnoj djelatnosti poslovnog subjekta u BiH

Broj zaposlenih, 31.12. struktura, u %

Ukupno distributivna trgovina 77.996 100,0

Ukupno trgovačke djelatnosti 71.503


8.578 11,0

Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

37.502 48,1

Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima; popravak predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo

25.423 32,6

Trgovina ostvarena u netrgovačkim djelatnostima 6.493 8,3


Statistika distributivne trgovine

12,7%Trgovina, održavanje i popravak motornih vozila i motocikla; trgovina na malo motornim gorivima i mazivima


Zaposleni u distributivnoj trgovini u prema pretežnoj djelatnosti poslovnog subjekta u BiH 2011, struktura u %

Promet u distributivnoj trgovini prema pretežnoj djelatnosti poslovnog subjekta u BiH 2011, struktura u %

Trgovina na malo, osim tr-govine motornim vozilima i motociklima; popravak predmeta za ličnu upotre-bu i domaćinstvo

Trgovina na malo, osim tr-govine motornim vozilima i motociklima; popravak predmeta za ličnu upotre-bu i domaćinstvo

Trgovina na veliko i posre-dovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

Trgovina na veliko i posre-dovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

Trgovina ostvarena u netrgovačkim djelatnostima

Trgovina ostvarena u netrgovačkim djelatnostima

5,3 %

18,3%

63,7%

32,6%

8,3% 11,0%

48,1%


Građevinarstvo

Struktura vrijednosti završenih radova* u BiH, 2010.

VRSTA GRADEVINSKOG OBJEKTAVrijednost u hiljadama KM Struktura u %

2009. 2010. 2009. 2010.

Objekti visokogradnje 742.947 553.282 52,4 44,4

- stambene zgrade 276.547 223.173 19,5 17,9

- nestambene zgrade 466.400 330.109 32,9 26,5

Objekti niskogradnje 674.176 690.970 47,6 55,6

- prometna infrastruktura 476.621 544.528 33,6 43,8

- cjevovodi, komunikacijski i električni vodovi

161.810 116.624 11,4 9,4

- složene industrijske građevine 23.741 22.552 1,7 1,8

- ostale nespomenute građevine 12.004 7.266 0,8 0,6

UKUPNO 1.417.123 1.244.252 100 100

* Podaci o vrstama građevinskih objekata i radova razvrstani su prema Klasifikaciji vrsta građevinskih objekata - KVGO BiH, zasnovana na važećoj evropskoj klasifikaciji vrsta građevinskih objekata CC- Construction Classification

Objektivisokogradnje

1,1Prometna infrastruktura

Cjevovodi, komunikacijski i električni vodovi

Složene industrijske građevine

Ostale nespomenute građevine

78,8

3,2

55,6 59,7

44,4 40,3

16,9

Vrsta građevinskog objekta u BiH u 2010, % učešće

Objekti niskogradnje u BiH u 2010, % učešće

Objekti visokogradnje u BiH u 2010, % učešće

Stambene zgrade

Objektiniskogradnje

Nestambenezgrade


Građevinarstvo

Godišnji podaci o građevinskim radovima u BiH prikupljeni su godišnjim istraživanjem za preduzeća koja su po svojoj glavnoj djelatnosti razvrstana u područje F- Građevinarstvo, saglasno Klasifikaciji djelatnosti BiH, kao i jedinice u sastavu negrađevinskih preduzeća koje se bave građevinskom djelatnošću.

Vrijednost izvršenih građevinskih radova uključuje: vrijednost rada, ugrađenog materijala i gotovih proizvoda za ugradnju, vrijednost goriva i električne energije, vrijednost korištenja građevinskih strojeva. Vrijednost građevinskih radova ne uključuje: vrijednost podizvođača (da bi se izbjeglo dvostruko prikazivanje), porez na dodanu vrijednost, troškove zemljišta, nadzora, projektovanja.

Završene zgrade u BiH u 2010. godini

OBJEKTI VISOKOGRADNJE Broj Struktura u % Površina, m2 Struktura u %

Stambene zgrade 280 54,2 310.202 54,6

Nestambene zgrade 237 45,8 257.631 45,4

UKUPNO 517 100 567.833 100

Zgrade su stalne građevine koje imaju krov i vanjske zidove. Stambene zgrade su zgrade u kojima je 50% ili više ukupne korisne podne površine zgrade namijenjeno stanovanju.

Završeni stanovi u BiH u 2010. godini

BROJ SOBA Broj Struktura u % Površina, m2 Struktura u %

Jednosobni stanovi 1.454 34,5 53.587 24,3

Dvosobni stanovi 1.873 44,5 99.535 45,1

Trosobni stanovi 720 17,1 51.984 23,5

Četverosobni i višesobni stanovi

164 3,9 15.699 7,1

UKUPNO 4.211 100 220.805 100

Stan je svaka građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje koja se sastoji od jedne ili više soba sa odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, kupatilo, predsoblje, ostava, klozet i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i ima jedan ili više posebnih ulaza.

Podatke o završenim zgradama i stanovima u izvještajnoj godini prikazuju se samo za glavne izvođače radova.


Saobraćaj

Registrovana cestovna motorna vozila po tipu pogonske energije u BiH, za 2011. godinu

Dizel 470.101

Benzin 361.941

Ostalo 21.896

Električni 131

Registrovana cestovna motorna vozila po godinama starosti u BiH, za 2011. godinu 842.276 100

>10 godina 620.572 73,7

5-10 godina 152.545 18,1

2-5 godina 48.526 5,8

<2 godina 20.633 2,4

Ostalo 2,6%

Benzin 42,4%

Električni 0,02%

Dizel 55,0%

Ukupno 854.069

Mopedi 4.078

Motocikli 7.715

Putnička vozila 735.258

Autobusi 3.992

Teretna vozila 74.956

Priključna vozila 21.683

Ostalo 6.387

Registrovana cestovna motorna vozila u BiH, za 2011. godinu

Registrovana cestovna motorna vozila u BiH, za 2011. godinu

Putnička vozila 735.258

Teretna vozila 74.956

Ostalo 6.387

Teretna vozila 9% Ostalo 1%

Putnička vozila 90%


Saobraćaj

<2 godina

2-5 godina

5-10 godina

>10 godina

0

q %

20 40 60 80

Datum prve registracije motornog vozila je datum prve registracije novog vozila kada je upisan u jedinstvenu bazu registrovanih vozila, bez obzira na zemlju registrovanja.

Cestovno motorno vozilo - Cestovno vozilo sa motorom koji čini njegovo jedino pogonsko sredstvo, koje obično služi za prijevoz putnika ili robe, odnosno za vuču cestom vozila koja se koriste za prijevoz putnika ili robe.

Starost cestovnog vozila - Broj godina proteklih od prve registracije cestovnog vozila, bez obzira na zemlju registrovanja.

Pogonska energija - Osnovna vrsta pogonske energije koju koriste motorna vozila odobrena od nadležnog organa zemlje registracije vozila.

Alternativno gorivo - Vrsta pogonske energije motora koja nije konvencionalno gorivo.

Registrovana cestovna motorna vozila po godinama starosti u BiH, za 2011. godinu


TelekomunikacijeFi

ksna

tele

fons

ka m

reža

u B

iH,

2006

-201

1.

Godin

e

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Broj

direk

tnih

telefo

nskih

lin

ija u

radu

(u hi

ljada

ma)

od to

ga:

fizičk

e oso

be (u

hilja

dama

)

prav

ne os

obe (

u hilja

dama

)

989

1.064

1.031

998

990

945

860

886

890

845

784

811

128

177

140

153

206

134

Ukup

an br

oj jav

nih te

lefon

skih

govo

rnica

(u hi

ljada

ma)

33

12

21

Ukup

an sa

obra

ćaj (

u hilja

dama

minu

ta)

1.645

.149

4.119

.289

3.485

.986

3.470

.995

4.386

.670

2.952

.592


TelekomunikacijeM

obiln

a te

lefo

nska

mre

ža u

BiH

,

2006

-201

1.

Godin

e

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

Ukup

an br

oj pr

etplat

nika m

obiln

e mrež

e (u h

iljada

ma)

od to

ga:

Broj

prep

aid pr

etplat

nika (

u hilja

dama

)

Broj

postp

aid pr

etplat

nika (

u hilja

dama

)

1.887

2.450

2.958

3.192

3.014

3.171

1.677

2.187

2.634

2.817

2.593

2.653

210

263

323

374

421

518

Odlaz

ni sa

obra

ćaj m

obiln

e mrež

e (u

hilja

dama

minu

ta)

1.092

.741

862.3

601.5

06.72

91.3

19.14

7*)

1.686

.739

1.934

.472

Broj

posla

nih SM

S por

uka (

u hilja

dama

)1.1

79.95

91.3

80.29

71.8

57.68

42.0

34.98

41.9

60.22

71.7

93.94

3

Broj

posla

nih M

MS po

ruka

(u hi

ljada

ma)

2.652

2.610

4.722

6.098

5.157

4.606

*) B

H Te

lecom

je za

2009

. god

inu do

stavio

poda

tke s

amo z

a prep

aid pr

etplat

nike.


Telekomunikacije

Telekomunikacijske usluge obuhvataju telekomunikacijski saobraćaj (promet) ostvaren u fiksnoj i mobilnoj mreži.

Unutrašnji promet u fiksnoj ili mobilnoj mreži obuhvata ukupno ostvaren promet unutar vlastite fiksne ili mobilne mreže prema drugim fiksnim i mobilnim mrežama.

Međunarodni promet obuhvata ukupno ostvaren promet u fiksnim i mobilnim mrežama koji počinje unutar Bosne i Hercegovine i završava izvan Bosne i Hercegovine.

Fiksna mreža je telekomunikacijska mreža kod koje je međusobna povezanost svih elemenata ostvarena žično.

Mobilna mreža je telekomunikacijska mreža kod koje je međusobna povezanost nekih elemenata ostvarena bežično i time se omogućava uspostavljanje veza i u uslovima fizičkoga kretanja korisnika usluga te mreže.

3.000.000

1.000.000

900.000800.000700.000600.000500.000400.000300.000200.000100.000

0

2.500.000

2.000.000

1.500.000

1.000.000

500.000

0

Broj prepaid pretplatnika

Broj direktnih telefonskih linija pretplatnika fizičkih osoba

Broj direktnih telefonskih linija pretplatnika pravnih osoba

Broj postpaid pretplatnika

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Broj pretplatnika u BiH,2006-2011. godina

Broj direktnih telefonskih linija u BiH,2006-2011. godina


Energija

Bruto proizvodnja električne energije u BiH, GWh

2008-2010.

2008. 2009. 2010.

Hidroelektrane 4.867 6.239 8.026

Termoelektrane 9.753 9.109 8.696

Industrijske energane 203 320 402

UKUPNO 14.823 15.668 17.124

Bruto proizvodnja električne energije predstavlja ukupno proizvedenu električnu energiju na generatoru.

12.000

10.000

8.000

6.000

4.000

2.000

02008

Hidroelektrane Termoelektrane Industrijske energane

2009 2010

Ukupna potrošnja prirodnog plina u BiH, 2010

000 Sm3 %

Industrija 88.403 36

Energetski sektor 72.503 30

Domaćinstva 53.030 22

Ostali potrošači 30.344 12

UKUPNO 244.280 100

Prirodni plin je mješavina više vrsta plinova, ali se uglavnom sastoji od metana. Nastaje prirodno u podzemnim nalazištima, bilo u plinovitom ili u tekućem agregatnom stanju.

Sm3 je standardni kubni metar pri temperaturi od 15 °C i pritisku od 760mmHg.

Bruto proizvodnja električne energije u BiH, 2008-2010.


Energija

Industrija

Kameni ugalj

Energetski sektor

Lignit

Domaćinstva

Mrki ugalj

Ostali potrošaći

Koks

36%

30%

22%

12%

Potrošnja uglja i koksa u industriji u BiH, 2010

000 t %

Kameni ugalj 38.513 19

Lignit 60.713 29

Mrki ugalj 92.150 45

Koks 14.419 7

UKUPNO 205.795 100

Ugalj je fosilno gorivo. Kvalitet uglja određuju njegova fizička i hemijska svojstva.

19%

29%45%

7%

Ukupna potrošnja prirodnog plina u BiH, 2010

Potrošnja uglja i koksa u industriji u BiH, 2010


Okoliš

Korištene vode obuhvataju sve količine vode koje je preduzeće u toku izvještajne godine koristilo za svoje potrebe.

Snabdijevanje vodom podrazumjeva sve količine vode kojom se preduzeće u toku izvještajne godine snabdjelo, bez obzira na to da li su te vode korištene za vlastite potrebe ili su prodate drugim korisnicima.

Korištenje vode u industriji i rudarstvu u BiH, 2009 - 2011. ‘000 m3

Ukupno

Za tehnološki proces Za sanitarne potrebe

Za ostale namjene

Za proizvodnju Za hlađenje

korišteno utrošeno korišteno utrošeno

2009. 74.746 46.267 5.162 24.240 4.020 3.129 1.110

2010. 79.996 49.161 6.553 25.102 6.712 3.122 2.611

2011. 75.397 53.451 8.568 16.941 2.421 2.969 2.036

Snadbjevanje vode u industriji i rudarstvu u BiH, 2009 - 2011. ‘000 m3

Iskorištene količine vode

UkupnoIz javnog vodovoda

Iz drugih sistema

Iz vlastitog vodozahvata

podzemne vode

zvori vodotociakumu-lacije

2009. 75.246 24.137 621 9.222 2.038 30.600 8.628

2010. 80.103 22.533 320 9.102 1.311 36.877 9.960

2011. 79.553 5.394 206 7.948 1.192 58.546 6.267

Korištenje vode u industriji i rudarstvu u BiH, 2011.

za sanitarne potrebe 4%

za hlađenje u tehnološkom procesu

22%

za ostale namjene 3%

za proizvodnju 71%


Poljoprivreda

Požnjevene površine prema glavnim usjevima u BiH 2011, u hiljadama hektara

‘000 haKukuruz za zrno

Pšenica Djetelina Krompir LucerkaKukuruz za krmu

Ječam

BiH 196 58 43 37 34 24 21

FBiH 49 18 13 22 13 18 8

RS 142 37 30 15 20 6 12

BDBiH 5 3 0 0 1 0 1

Požnjeveni usjevi u BiH 2011, u hiljadama tona i tona po hektaru

‘000 t BiH FBiH RS BDBiH

Kukuruz za zrno 764 203 538 23

Kukuruz za krmu 439 339 98 2

Krompir 413 235 175 3

Pšenica 210 68 131 11

Djetelina 112 46 65 1

Lucerka 107 51 54 2

Kupus i kelj 72 45 27 0

tona po hektaru BiH FBiH RS BDBiH

Kukuruz za zrno 3,9 4,2 3,8 4,4

Kukuruz za krmu 18,0 18,4 16,9 10,8

Krompir 11,1 10,6 11,9 10,0

Pšenica 3,6 3,8 3,6 2,9

Djetelina 2,6 3,6 2,2 4,0

Lucerka 3,2 3,9 2,7 4,3

Kupus i kelj 12,9 13,5 12,1 7,0

* Sa 0 označen je podatak koji se odnosi na vrijednost manju od 0,5 upotrijebljene jedinice mjere


Poljoprivreda

Korištena poljoprivredna površina je ukupna površina koju zauzimaju oranice, stalni travnjaci (livade i pašnjaci), stalni zasadi i bašte, korištena od strane gazdinstva bez obzira da li je u vlasništvu ili se koristi kao zajednička zemlja.

Žetvena površina je dio površine za biljnu proizvodnju koji je požnjeven. Ova površina može biti manja ili jednaka proizvodnoj površini.

Žetvena proizvodnja je ukupna proizvodnja, uključujući gubitke na gazdinstvu i rasipanje, količine proizvoda potrošene direktno na gazdinstvu i prodate količine proizvoda što je izraženo u osnovnim jedinicama težine proizvoda.

Prinos podrazumjeva žetvenu proizvodnju po jedinici obrađene/kultivirane površine.

Proizvodnja voća i grožđa u BiH ukupan prinos u hiljadama tona u 2011.

‘000 t BiH FBiH RS BDBiH

Šljive 158 57 90 11

Jabuke 75 29 46 0

Kruške 28 10 17 1

Trešnje 11 6 5 0

Grožđe 22 19 3 -

Jagode 9 7 2 0

Maline 9 3 6 0

prinos po stablu/čokotu/hektaru u 2011.

kg po stablu BiH FBiH RS BDBiH

Šljive 13,6 10,6 15,3 28,0

Jabuke 14,3 10,9 17,9 7,8

Kruške 12,3 8,5 16,3 16,1

Trešnje 14,8 14,4 15,8 9,6

kg po čokotu/trsu BiH FBiH RS BDBiH

Grožđe 1,9 1,8 2,0 -

tona po hektaru BiH FBiH RS BDBiH

Jagode 7,5 10,0 4,6 4,2

Maline 7,8 8,2 7,6 1,7( - ) nema pojave ( 0 ) podatak je manji od 0,5 upotrijebljene jedinice mjere

Prinos/prirod voća i grožđa iskazan je kao hambarski prinos/prirod normalne vlažnosti po odbitku svih gubitaka prilikom berbe i transporta.

Rodna stabla voća i čokoti/trsovi vinove loze su stabla, odnosno čokoti/trsovi koje su prema svojoj fiziološkoj zrelosti sposobna da pri normalnim uslovima za vegetaciju zametnu plod, bez obzira da li su u odnosnoj godini rodila ili ne.

Prinosi/prirodi po stablu/čokotu obračunati su na rodna stabla, odnosno čokote/trsove vinove loze.


Stočarstvo

Stočarstvo u BiH prema glavnim vrstama stoke 2011. u hiljadama

‘000 grla/komada BiH FBiH RS BDBiH

Goveda 455 213 237 5

Ovce 1.021 520 499 2

Svinje 577 88 483 6

Konji 19 7 12 0

Koze 65 40 24 1

Perad 18.703 8.788 9.653 262

Košnice pčela 382 208 165 9( - ) nema pojave ( 0 ) podatak je manji od 0,5 upotrijebljene jedinice mjere

BiH

Goveda

Koze

10.000

10.000

1.000

1.000

100

100

10

10

1

1

0

0

Ovce

Perad

Svinje

Košnice pčela

Konji

FBiH

RS

BDBiH

Stočarstvo u BiH prema glavnim vrstama stoke 2011. u hiljadama


Šumarstvo

Proizvodnja i prodaja šumskih drvnih sortimenata u BiH u 2011. godini*

2011, u m3

Proizvodnja Prodaja

Četinari 1.580.277 1.593.306

Lišćari 1.920.074 1.894.258

Ukupno 3.500.351 3.487.564

Proizvodnja Prodaja

Trupci 1.615.493 1.637.605

Ogrijevno drvo 1.207.027 1.161.416

Prostorno drvo 445.872 450.456

Tehničko drvo 231.959 238.087

Uvoz i izvoz trupaca u BiH i iz BiH u 2011. godini 1000 m³

Četinari Lišćari

Uvoz 13 16

Izvoz 36 6

*Podaci se odnose na šume u državnoj svojini

Četinari: Vrste drveća iz klase golosjemenica (Gymnospermae), te pretežno iz porodice Pinaceae u koje spadaju komercijalne autohtone ili egzotične vrste drveća iz rodova Pinus (bor), Picea (smrča), Abies (jela), Larix (ariš), Pseudotsuga (duglazija) i dr.

Lišćari: Komercijalne autohtone ili egzotične vrste drveća iz klase skrivenosjemenica (Angiospermae), te rodova Quercus (hrast), Fagus (bukva), plemenitih lišćara - rodovi Fraxinus (jasen), Acer (javor), Ulmus (brijest) i Prunus avium (divlja trešnja) i ostalih tvrdih i mehkih lišćara - rodovi Populus (topola), Alnus (joha), Carpinus (grab), Tilia (lipa) i dr.

Trupci: Šumski drvni sortimenti odgovarajućih fizičkih i mehaničkih svojstava, namijenjeni za dalju mehaničku preradu (piljenje, rezanje ili ljuštenje)

Tehničko drvo: Šumski drvni sortimenti povoljnih fizičkih i mehaničkih svojstava čiji se prirodni oblik, dimenzije i svojstva koriste za proizvodnju proizvoda od drveta, kao što su: jamsko drvo, TT stubovi, stubovi za skele, jarboli, šipovi i sl. te sitno tehničko drvo, kao što su: stubovi za hmelj ili lozu, motke, kolje, štapovi, ručke, obruči, pletarski štapovi i pruće i sl.

Prostorno drvo: Drvo lošijih tehničkih karakteristika, oblo ili cijepano, koje se koristi u hemijskoj preradi za proizvodnju celuloze, drvenjače, drvene vune, tkanina i sl.

Ogrijevno drvo: Drvo namijenjeno neposredno za ogrijev ili proizvodnju drvenog uglja.


Šumarstvo

4.000

1.800

1.600

1.400

1.200

1.000

800

600

400

200

0

40

35

30

25

Zapr

emina

u 10

00 m

3

20

15

10

5

0

3.500

3.000

2.500

2.000

1.500

1.000

500

0Četinari

Trupci

Četinari Lišćari

Ogrjevno drvo

Prostorno drvo

Tehničko drvo

Lišćari Ukupno

Proizvodnja

Proizvodnja

Uvoz

Prodaja

Prodaja

Izvoz

Proizvodnja i prodaja šumskih drvnih sortimenata u BiH u 2011. godini1000 m3

1000 m3

13

36

16

6

Uvoz i izvoz trupaca u BiH i iz BiH u 2011. godini

Proizvodnja i prodaja šumskih drvnih sortimenata u BiH u 2011. godini


Turizam

Gosti prema smještajnim kapacitetima u BiH 2008-2011. u hiljadama

2008. 2009. 2010. 2011.

Domaći turisti

Dolasci 289 262 291 294

Prisustvo 678 597 644 668

Prosječan boravak (dani) 2,3 2,3 2,2 2,3

Strani turisti

Dolasci 322 311 365 392

Prisustvo 719 671 773 836

Prosječna dužina boravka (dani) 2,2 2,2 2,1 2,1

Noćenja u BiH prema vrstama objekata, 2011.

DOMAĆI TURISTI %Apsol.

vrijednostiSTRANI TURISTI %

Apsol. vrijednosti

Hoteli 63,8 426.179 Hoteli 88,7 741.556

Moteli 8,6 57.786 Moteli 4,4 36.749

Pansioni i prenoćišta 3,7 24.855 Pansioni i prenoćišta 3,4 28.542

Privatne sobe 0,5 3.430 Privatne sobe 0,2 1.866

Ostalo 23,3 155.950 Ostalo 3,3 27.292

100,0 668.200 100,0 836.005

Hrvatska

Srbija

Slovenija

Poljska

Italija

Turska

Strukture smještaja: uključuje hotele, motele i ostale smještajne objekte.

Dolasci: broj gostiju koji borave najmanje jednu noć u strukturama smještaja.

Prisustvo: broj noći gostiju u strukturama smještaja.

Prosječna dužina boravka: odnos boja noćenja i broja gostiju.

130.326

114.424

69.960

65.853

54.485

50.410

Noćenje u BiH po zemljama prebivališta, 2011.


BiH u brojevima 2012 je izbor ažuriranih informacija o demografskim, društ-venim i ekonomskim kretanjima u BiH uz kratka metodološka objašnjenja. Brošura obuhvata 24 teme koje daju sliku BiH, sveobuhvatne i lako razuml-

jive podatke, tabele i grafikone.

BH u Brojkama Bh

Documents

Transcript of BH u Brojkama Bh