BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika
-
Upload
sanita-gutic -
Category
Documents
-
view
112 -
download
6
Transcript of BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika
PDS- Arhitektura
Predmet: Stanovanje- strategije i urbane matrice
Prof. dr. sc. Gojko Bežovan [email protected]
Zagreb, 12. prosinca 2007.
1. Stanovanje i stambena politika
Struktura predavanja Razvijene zemlje
• Povijest stambene politike • Stan kao osnovna čovjekova potreba • Definicije pojmova • Tipovi stambenih politika • Aktualni stambeni problemi u razvijenim zemljama • Stambena politika i EU • Stambena politika i uloga meñunarodnih organizacija • Stambena politika u tranzicijskim zemljama
Stambena politika u Hrvatskoj
• Povijest stambene politike • Prodaja društvenih stanova • Stambeni statusi u Hrvatskoj • Subvencioniranje najamnina i troškova stanovanja • Stambena štednja • Društveno poticana stanogradnja • Porezna politika • Stambeno zbrinjavanje ranjivih skupina • Standard stanovanja u Hrvatskoj • Pitanja i problemi • Preporuke za učinkovitu stambenu politiku
Strategija stambene politike Grada Zagreba
• Dimenzioniranje stambenih problema u Gradu Zagrebu
• Ciljevi strategije
• Zadatci
Od druge polovine 19. stoljeća na djelu je niz aktivnosti koje su sve do
danas u razvojnim oblicima odredile stambenu politiku u zapadnim zemljama.
Stambena politika postaje dijelom programa socijalne države.
Uloga gospodarstva u stambenom zbrinjavanju svih radnika.
Neprofitne stambene organizacije/stambene zadruge
• Britanska tradicija
• Skandinavski model
• Nizozemski model
• Njemački model
• Stan kao osnovna čovjekova potreba
Grafikon 1.
Socio-ekonomska obilježja stana Socio-ekonomska obilježja stana
Osobna potrošnja Osobna investicija Društveno bogatstvo
Izvor: Garnett, 2000.
Dinamička priroda stambenih potreba, stan kao simbolička i materijalna
vrijednost, životna karijera i stambene potrebe, demografske činjenice i
stambene potrebe, stambene potrebe i promjena strukture rada,….
• Definicije pojmova
Socijalno stanovanje širok je pojam i odnosi se na intervenciju države u
stambenu potrošnju. Socijalno stanovanje središnji je program svakog sustava
stambene politike. Socijalno stanovanje ima tri aspekta.
Prvi aspekt socijalnog stanovanja je stambena opskrba, to jest gradnja
socijalnih stanova za odreñene ciljane skupine stanovnika. Socijalni stanovi
dijele se na osnovi provjere prihoda i imovine pojedine obitelji. Prilikom gradnje
socijalnih stanova vodi se računa o njihovoj cijeni. To su redovito jeftiniji
stanovi i sagrañeni po skromnijim standardima u odnosu na stanove na tržištu.
Drugi aspekt socijalnog stanovanja jesu subvencije. Država odreñenim
ciljanim skupinama, redovito na osnovi provjere primanja i imovinskog stanja,
subvencionira troškove stanovanja.
Treći aspekt socijalnog stanovanja odnosi se na propise kojima se
ureñuje tržište stanova i stambena politika općenito. Na primjer, država
odreñuje visinu najamnine u privatnim stanovima za iznajmljivanje.
Tipovi stambenih subvencija:
A. Izravne subvencije
1. subvencije najamnine
2. sniženje najamnine
3. pomoć pri kupnji stana ili poboljšanju uvjeta stanovanja
4. proizvoñačke subvencije
5. subvencije kamata na stambene kredite
6. subvencije stambene štednje
7. gradnja socijalnih stanova
B. Neizravne subvencije
1. Porezne povlastice (namijenjene su posebnim tipovima aktivnosti i
posebnim skupinama poreznih obveznika):
a. oslobañanje plaćanja poreza na dohodak od stana ili kuće u vlasništvu
b. oslobañanje plaćanja poreza na dohodak od prodane kuće ili stana
c. olakšice za kamate na hipotekarne kredite
d. garancije hipotekarnih kredita
e. umanjenje ili oslobañanje poreza na dodanu vrijednost kod stambene
gradnje
f. umanjenje ili oslobañanje plaćanja poreza na dodanu vrijednost na
grañevinski materijal
g. olakšice za broj djece i slično.
• Tipovi stambenih politika
Tijekom 1960-ih godina u razvijenim zemljama profiliraju se različiti
sustavi stambenih politika. S obzirom na različitu ulogu države u stambenoj
potrošnji stambene se politike u razvijenim zemljama dijele na dva tipa:
a) Opsežna (comprehensive) stambena politika preuzima odgovornost za
podmirivanje stambenih potreba cjelokupnog stanovništva. Opsežna stambena
politika znači usmjeravanje nacionalnih resursa u područje stanovanja tako da se
maksimalizira blagostanje cjelokupne populacije.
b) Drugi je tip dodatna (supplementary) stambena politika. Ovdje se radi
o ograničenijem djelokrugu aktivnosti vlade. Nastojanja vlade usmjerena su
prema podmirivanju posebnih potreba i rješavanju specifičnih problema.
Stambena politika u zemljama Europske unije u novije vrijeme
podrazumijeva različite razine i oblike intervencije. Razlikuju se četiri skupine
zemalja, odnosno četiri tipa stambenih politika.
- Nizozemska, Švedska i Velika Britanija imaju veću intervenciju
države. One imaju najveći sektor socijalnih najamnih stanova u
Europskoj uniji njihove vlade troše više od 3% BDP-a na stambenu
politiku.
- Austrija, Danska, Francuska i Njemačka manje se isključivale
tržište i privatni najamni sektor donekle se održao. Javni troškovi za
stambenu politiku kreću se izmeñu 1 i 2% BDP-a.
- Irska, Italija, Belgija, Finska i Luksemburg imaju relativno velik
udio stanova u kojima stanuju vlasnici i relativno mali socijalni
najamni sektor. Vladini troškovi za stambenu politiku ograničeni su
na oko 1% BDP-a.
- Portugal, Španjolska i Grčka imaju osobito velik sektor stanova u
kojima stanuju vlasnici, socijalni najamni sektor je minimalan te
smanjujući sektor privatnih najamnih stanova slabe kvalitete.
Vladini troškovi za stanovanje manji su od 1% BDP-a.
• Aktualni stambeni problemi u razvijenim zemljama
Tablica 1.
Stambeni statusi u zemljama Zapadne Europe u različitim razdobljima
- u % -
Zemlja Godina Vlastiti stanovi
Privatno rentirani
Neprofitni stanovi
Zadružni stanovi
Ostalo
1980. 36 12 9 25 18 Finska
2001. 64 15 4 15 2 1975. 39 23 24 14 -
Švedska 2002. 46 20 17 17 - 1981. 38 17 39 4 2
Nizozemska 1999. 52 12 36 - - 1982. 59 11 30 - -
Velika Britanija 2001. 69 10 21 - - 1981. 61 33 6 - -
Belgija 2000. 68 24 7 - 1 1982. 47 28 13 4 8
Francuska 1996 54 19 16 2 9 1981. 39 20 16 14 11
Austrija 1991. 50 28 11 10 11
Napomena: Ova tabela daje globalni uvid u stambene statuse, a podatke radi osobitosti stambene prakse treba oprezno usporeñivati.
Stambeno tržište i stambene financije u devedesetim doživjele su značajne
promjene pod utjecajem složenih promjena u gospodarskim i socijalnim
prilikama razvijenih zemalja ( reforme socijalnih država):
1. raste udjel stambene potrošnje u proračunima kućanstava, rastu kamate
na stambene kredite;
2. stambenu potrošnju karakteriziraju socijalno-demografijske promjene;
3. država se mora brinuti o stanovanju sve većeg broja socijalno
isključenih;
4. zaposlenost više ne jamči takozvanu socijalnu plaću (social wage), iz
koje se namiruje stambena potrošnja;
5. privatizacija stanovanja dovodi do sve veće deregulacije i prenošenja
odgovornosti za stambenu zbrinutost na tržište i lokalne vlasti.
Tablica 2.
Prosječni troškovi stanovanja (% ukupnih troškova kućanstava), 2002.
Najamnine
Pripisane najamnine stanarima u
vlastitim stanovima
Popravci i održavanje
Trošak za vodu
Gorivo i struja
Ukupno
Ukupni prosječni
troškovi po kućanstvu u (1.000 Euro)
Belgija1 4.4 14.6 1.8 0.5 4.8 26.6 7.622 Danska 7.2 10.4 2.7 1.9 6.8 29.1 8.861 Grčka 2.9 10.5 0.8 0.2 2.6 17.0 nr Španjolska1 1.4 19.0 2.8 2.1 2.9 28.2 4.590 Francuska 4.6 12.7 1.3 1.8 3.7 23.9 8.000 Luksemburg 4.2 19.2 0.7 0.5 3.0 27.6 3.689 Nizozemska2 8.1 12.2 1.6 0.8 4.0 26.8 8.600 Portugal 2.0 11.5 1.5 0.7 3.7 19.83 2.730 Finska 6.7 16.5 0.0 0.3 2.0 25.6 7.300 Švedska 5.8 15.8 0.34 nr 5.8 27.7 7.800
nr podaci nisu raspoloživi
Izvor: European Commission (2003.) Housing Statistics in the European Union.
• Stambena politika i EU
Načelom supsidijarnosti stambena je politika odgovornost pojedinih država
članica.
Problemi u slučaju nizozemske stambene politike, „socijalna pravednost“ i
tržišna prihvatljivost dijela stambenih programa.
Europski sud za ljudska prava i problemi stanovanja.
Strukturalni stambeni fondovi za socijalno stanovanje.
Europska stambena povelja.
• Stambena politika i uloga meñunarodnih organizacija
HABITAT - UN
Vijeće Europe
UNECE (2005.) Guidelines on Social Housing ….
CECODHAS- Europska udruga za socijalno stanovanje
Svjetska udruga stanara
FEANTSA- Europski savez nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima
• Stambena politika u tranzicijskim zemljama
Ustavna odgovornost za stambeno zbrinjavanje
Prodaja društvenih stanova
Poslije opadanja broja novosagrañenih stanova, sada se gradi više
Uloga neprofitnih organizacija
Porezna i stambena politika
Procjene stambenih potreba, evaluacije stambenih programa- ustanovljene su
stambene politike- nacionalni stambeni fondovi, parlamentarni odbori
Grafikon 1. Različiti modeli intervencija u cijenu stana
Izvor: Donner (2000.)
Stambena politika u Hrvatskoj
• Povijest
Zakašnjeli procese industrijalizacije i urbanizacije…
Razvoj izmeñu dva rata.
U socijalističkom razdoblju postepeno se razvijalo i stambeno tržište koje
je u 1980-im djelovalo dijelom po zakonima ponude i potražnje.
U strukturi stambenog fonda društveni su stanovi činili 25% i bili su
uglavnom skoncentrirani u većim gradovima. Primjerice, u Zagrebu su društveni
stanovi činili čak 45% tadašnjeg stambenog fonda.
Krajem 1980-tih u Hrvatskoj su postojali sljedeći programi stambene
politike: gradnja društvenih stanova, gradnja stana solidarnosti za grañane s
nižim prihodima, subvencioniranje stanarina i troškova stanovanja te stambeni
krediti po povoljnim uvjetima. Proizvoñačke su se subvencije odnosile na
nabavku grañevinskog materijalna bez poreza na promet proizvoda i usluga,
današnji PDV, za gradnju stanova u društveno organiziranoj gradnji te za
gradnju stanova i obiteljskih kuća preko stambenih zadruga. Proizvoñačke su se
subvencije odnosile i na dobivanje grañevinskog zemljišta pod povoljnim
uvjetima.
• Prodaja društvenih stanova
Do kraja 2004. godine u Hrvatskoj je prodan 317.831 stan na kojima je
postojalo stanarsko pravo. Od toga je na obročnu otplatu prodano 197.852
(62,2%), a jednokratnom isplatom 116.305 (36,6%) stanova. Prosječna je
veličina ovih stanova oko 59 m2. U procesu prodaje 3.674 (1,2%) stanova
ostvaren je popust u iznosu od 100%.
Primjer evaluacije:
Očito pod meñunarodnim pritiskom Hrvatska je vlada donijela program
stambenog zbrinjavanja povratnika- bivših nositelja stanarskog prava na
stanovima izvan područja posebne državne skrbi. Od 2006. do 2011. godine u
okviru ovog programa trebalo bi se sagraditi 3.600 stanova. Predviña se da će
povratnici budući stanari koji će imati pravo na stan biti u statusu zaštićenih
najmoprimaca.
• Stambeni statusi
Prodajom stanova u društvenom vlasništvu u Hrvatskoj je došlo do
značaje promjene stambenih statusa, to jest, pravne osnove korištenja stanova
(Tablica 3.). Dok je 1991. godina 66,5% kućanstava stanovalo u stanovima u
kojima su vlasnici, 2001. godine takvih je 82,9%.
Tablica 3. Stambeni statusi u Hrvatskoj 2001. godine
Ukupno kućanstava u Republici Hrvatskoj
- od toga broja kućanstva koriste stan po osnovi:
Broj kućanstava
1.477.377
Postotak
100,0%
Privatno vlasništvo ili suvlasništvo 1.225.235 82,9% Najmoprimci sa zaštićenom najamninom 49.259 3,3% Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom 42.195 2,9% Najam dijela stana (podstanar) 12.570 0,8% Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem 110.008 7,5% Ostalo 38.110 2,6%
Izvor: Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva 2001.
Nova struktura stambenih statusa posredovana je vlasničkom strukturom,
a prava i obveze u svezi najma i korištenja stanova ureñeni su Zakonom o najmu
stanova koji je donesen krajem 1996. godine. Odnosi najmodavca i najmoprimca
ureñeni su ugovorom o najmu stana. Zakon poznaje zaštićenu i slobodno
ugovorenu najamninu.
• Subvencioniranje najamnina i troškova stanovanja
Zakonom o socijalnoj skrbi uvodi se institut pravo na pomoć za
podmirenje troškova stanovanja. Ovo pravo u literaturi se naziva
subvencioniranje najamnina i troškova stanovanja, odnosno stambeni doplatak
(housing allowance). Općine i gradovi bili su obvezni u svojim proračunima za
potrebe socijalne skrbi izdvajati sredstva u visini od najmanje 5% svojih prihoda
s kojima su prvenstveno osiguravali pomoć za podmirenje troškova stanovanja.
Troškovi stanovanja su utvrñeni ugovorom o najmu stana, a podrazumijevaju
najamninu i troškove koji se plaćaju u svezi sa stanovanjem i održavanjem
stana. Zaštićena najamnina, koja je znatno niža od slobodno ugovorene, nije se
mogla subvencionirati. Pomoć za podmirenje troškova mogla se odobriti ako
mjesečni prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca nisu prelazili visinu
sredstava za uzdržavanje.
Prema pokazateljima sindikalne košarice za grad Zagreb (travanj 2006.)
troškovi stanovanja četveročlane obitelji kreću se od 28 do 30%, a u slučaju
podstanara- slobodno ugovorenih najmoprimaca 47%. U strukturi potrošnje
hrvatskih kućanstava stambeni troškovi sudjeluju s 13%. Isti troškovi u drugim
srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama kreću oko 20%.
U Hrvatskoj samo 1,8% kućanstava koristi pomoć za podmirenje
troškova stanovanja, a ako tome dodamo pomoć za grijanje moguće je
procijeniti da ova dva prava koristi oko 2,4% kućanstava.
Kako razviti učinkovit i djelotvoran sustav subvencioniranja slobodno
ugovorenih najamnina?
• Stambena štednja
Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine
donošenjem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
Grañanin može biti štediša u više štedionica, ali godišnju premiju u visini 25%,
što je maksimalno iznosilo 1.250 kuna na uloženih 5.000 kuna ostvaruje samo
kod jedne štedionice.
Uslijed rasprava o učinkovitom trošenju sredstava iz Državnog proračuna
2005. godine državna su poticajna sredstva smanjena su 2005. godine tako da
iznose 15%, odnosno 750 kuna, po štediši koji štedi 5.000 kuna godišnje.
Grafikon 2. Stambena štednja
+ + =
Vlastita sredstva
Kamate Kredit za kuću, stan, opremanje,
gotovina
Državni poticaji
Problem evaluacije programa!!!
• Društveno poticana stanogradnja
U ovom programu sredstva se osiguravaju u državnom proračunu i
odreñena je najviša cijena stanova od 910 eura po kvadratnom metru neto
korisne površine koji se mogu financirati u ovom programu. Jedinice lokalne
samouprave u ovom programu osiguravaju grañevinsko zemljište te troškove
koji se odnose na komunalnu infrastrukturu i priključke. Jedinice lokalne
samouprave mogu osigurati i financirati sredstva za pokriće dijela troškova
grañenja. Ukupan udio sredstava jedinica lokalne samouprave u prodajnoj cijeni
stana ne može biti viši od 30% etalonske cijene grañenja.
Do kraja 2006. godine u ovom je programu sagrañen 3.491 stan. Od toga
broja stanova 41,5% sagrañeno je u Zagrebu, 7,7% u Zadru, 5,9% u Varaždinu,
5,4% u Rijeci, a 39,5% u ostalih 59 mjesta na području Hrvatske.
Slabosti ovog projekta…
Zašto ovaj program nije evaluiran???
• Porezna politika i stambeno zbrinjavanje
U Hrvatskoj se na najamnine ne plaća porez na dodanu vrijednost, što je
osobita povoljnost za slobodno ugovorene najmoprimce.
Uvoñenjem poreza na dodanu vrijednost 1996. godine u Hrvatskoj je
povećana cijena stanova. U ranijem razdoblju na grañevinski materijal nije se
obračunavao porez na promet proizvoda i usluga.
Porezne povlastice za stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj se uvode
relativno kasno u odnosu na druge srednjoeuropske tranzicijske zemlje. Tek od
početka 2003. godine uvedena je porezna olakšica neplaćanja poreza na promet
nekretnina od 5% za osobe koje kupuju prvi stan u vlasništvu za potrebe
stanovanja.
Porezne povlastice koriste srednji slojevi.
• Stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata
Tijekom ratnih operacija oštećen je i porušen znatan dio stambenog fonda.
Prema stupnju oštećenosti i porušenosti stambeni fond je bio razvrstan od I. do
VI. kategorije. Od 1992. do 2003. godine u Hrvatskoj je obnovljeno 126.297
stambenih jedinica, na što je potrošeno 12 milijardi kuna. Obnovljeni stanovi
čine oko 8% nastanjenog stambenog fonda.
Od 1997. do kolovoza 2006. godine sagrañeno je i kupljeno 5.473 stanova.
Za ove svrhe potrošeno je 1,8 milijardi kuna. U javnosti su često iskrsavali
skandali u svezi nekvalitetnih stambenih objekata u ovom programu.
Gradnja stanova iz ovog program u neku se ruku javlja kao supstitut
programa gradnje socijalnih stanova.
• Stambeno zbrinjavanje ranjivih skupina
Beskućnici, starije osobe, zaštićeni najmoprimci u privatnim stanovima,
mlade obitelji
• Standard stanovanja u Hrvatskoj Tablica 4. Broj, površina stanova za stalno stanovanje i pokazatelji standarda stanovanja u
Hrvatskoj od 1951. do 2001. godine
Popis
stanovništva –
godina
1951.
godine
1971.
godine
1981.
Godine
1991.
godine
2001.
godine
Stanovi u 000 (za stalno
stanovanje) 882 1.189 1.381 1.576 1.660
Površina stanova u 000 m2
38.108 62.659 86.954 110.972 120.973
Prosječno m2 stana po stanovniku
9,8 14,1 19,5 23,2 27,2
Prosječan broj osoba po stanu
4,4 3,7 3,2 3,0 2,74
Napomena: Popis za 1961. godinu nije obuhvatio ukupni stambeni fond pa se zbog toga ne navode podaci za to popisno razdoblje.
Grafikon 3. Udio stanova bez kupaonice u stambenom fondu u Hrvatskoj i po županijama
Udio stanova koji nemaju kupaonicu u %
11,6
0%
13,3
8%
22,8
4%
18,2
7%
18,2
3%
15,8
3% 2
1,0
7%
24,2
4%
4,9
4%
24,3
4%
22,9
4%
19,3
3%
19,3
2%
8,1
7%
14,6
9%
14,2
3%
14,6
0%
8,0
8%
5,7
0%
6,0
0%
12,6
0%
3,0
4%
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
30,00%
Re
pu
bli
ka
Hrv
ats
ka
Zag
reb
ač
ka
žu
pa
nij
a
Kra
pin
sk
o-z
ag
ors
ka
žu
pa
nij
a
Sis
ač
ko
-mos
lav
ač
ka
žu
pa
nij
a
Ka
rlo
va
čk
a ž
up
an
ija
Va
raž
din
sk
a ž
up
an
ija
Ko
priv
nič
ko
-kri
že
va
čk
a
žu
pa
nij
a
Bje
lov
ars
ko
-bil
og
ors
ka
žu
pa
nija
Pri
mo
rsk
o-g
ora
ns
ka
žu
pa
nij
a
Lič
ko
-se
njs
ka
žu
pa
nij
a
Vir
ov
itič
ko
-po
dra
vs
ka
žu
pan
ija
Po
že
šk
o-s
lav
on
sk
a
žu
pa
nij
a
Bro
ds
ko-
po
sa
vs
ka
žu
pa
nij
a
Za
da
rsk
a ž
up
an
ija
Os
ječ
ko-
ba
ran
jsk
a ž
up
an
ija
Šib
en
sko
-kn
ins
ka
žu
pa
nij
a
Vu
ko
va
rsk
o-s
rije
ms
ka
žu
pa
nij
a
Sp
lits
ko
-dal
ma
tin
sk
a
žu
pa
nij
a
Ista
rsk
a ž
up
an
ija
Du
bro
va
čk
o-n
ere
tva
ns
ka
žu
pa
nij
a
Me
ñim
urs
ka
žu
pa
nij
a
Gra
d Z
ag
reb
Grafikon 4. Novosagrañeni stanovi za stalno stanovanje u Hrvatskoj 1981. do 2005. godine
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
1981
.
1982
.
1983
.
1984
.
1985
.
1986
.
1987
.
1988
.
1989
.
1990
.
1991
.
1992
.
1993
.
1994
.
1995
.
1996
.
1997
.
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
Broj novoizgrañenih stanova
Dakle, 33% stanovnika Zagreba (257.502), koji žive u 59.127 stanova,
raspolaže s do 15m2 po glavi stanara.
Rezultati istraživanja o kvaliteti života koje je proveo UNDP-i u Hrvatskoj
govore da se oko 20% ispitanika ima potrebu za većim stambenim prostorom.
Čak 31% ima dotrajala vrata, prozore ili podove, 19% ispitanika ima problema s
vlagom i prokišnjavanjem, a k tome, 10% ispitanika ne može si priuštiti
odgovarajuće zagrijavanje stana.
• Pitanja i problemi
Stambene povlastice idu na ruku srednjim slojevima.
Nema evaluacije socijalnih programa.
Problem priuštivosti stanova.
Potreba ustanovljavanja aktivne stambene politike
• Preporuke za učinkovitu stambenu politiku
Obaviti procjenu stambenih potreba
Donijeti strategiju stambene politike
Porez na nekretnine
Pravo gradova glede kupnje zemljišta u prvokupu
Provjera porijekla novca prilikom kupovanja stanova
Strateškim okvirom za razvoj 2006.-2013.“ vlada navodi samo usput
probleme stanovanje i ne uočava potrebu za donošenjem posebne strategije za
ovo područje.
Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2008. - 2011. 23.OBITELJ
-Izraditi strategiju stambenog zbrinjavanja na
nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini, posebice
za mlade koji tek dolaze na tržište rada i na putu su
stvaranja vlastite obitelji. – Rok: do kraja 2009.
godine
-Izraditi prijedlog propisa kojim se ureñuju kamatne
stope na stambene kredite mladim parovima i
obiteljima s djecom na području od posebnog državnog
interesa, ruralnim i depopulacijskim područjima. –
Rok: do kraja 2010. godine
STAMBENE PRILIKE U ZAGREBU Komparativni urbani indikatori!!! II.1.4. Površina stanova i drugi pokazatelji standarda stanovanja
Tablica II.3. Broj i površina nastanjenih stanova i pokazatelji standarda stanovanja u
Zagrebu, Popis 2001. i Popis 1991.
Stanovi i pokazatelji standarda stanovanja 2001. godine 1991. godine
Nastanjeni stanovi 271.183 257.923
Stanovi u kojima stanuju kućanstva 264.905 255.219
Površina m2 17.663.866 16.248.164
Prosječna površina stana m2 66,68 63,66
Broj kućanstava 272.920 264.451
Broj članova kućanstava 746.171 765.131
Broj nastanjenih stanova na 1.000 stanovnika 363 337
Prosječno m2 stana po stanovniku 23,67 21.23
Prosječan broj soba po stanu 2,5 2,44
Prosječan broj članova kućanstava u stanu 2,82 2,96
Stanovi u kojima stanuju samo privremeno prisutne osobe 6.278 *
Ostale nastanjene prostorije i objekti koji nisu stanovi 386 2.399
Broj kućanstava u ovim prostorijama i objektima 372 *
Ukupni broj osoba 790 *
Grafikon II.3. Prosječna površina stana po članu kućanstva, Popis 2001.
29,41
32,21
22,95
26,79
20,84 21,78 22,71 22,8521,71
25,59
22,1420,73 20,98
23,42
27,63
23,88 23,50
0
5
10
15
20
25
30
35
DO
NJ
I G
RA
D
GO
RN
JI
GR
AD
-ME
DV
EŠ
ČA
K
TR
NJ
E
MA
KS
IMIR
PE
ŠĆ
EN
ICA
-ŽIT
NJA
K
NO
VI
ZA
GR
EB
-IS
TO
K
NO
VI
ZA
GR
EB
-ZA
PA
D
TR
EŠ
NJ
EV
KA
SJE
VE
R
TR
EŠ
NJ
EV
KA
JU
G
ČR
NO
ME
RE
C
GO
RN
JA
DU
BR
AV
A
DO
NJ
A D
UB
RA
VA
ST
EN
JEV
EC
PO
DS
US
ED
-VR
AP
ČE
PO
DS
LJE
ME
(G
RA
ČA
NI-
ŠE
ST
INE
-M
AR
KU
ŠE
VE
C) S
ES
VE
TE
BR
EZ
OV
ICA
gradske četvrti
m2
prosječna stambena površinam po članu kućanstva
II.1.6. Vlasništvo i sobnost stanova
Tablica II.4. Stalno nastanjeni stanovi prema vlasništvu i sobnosti – 2001. godina
NASTANJENI STANOVI
UKUPNO
Broj stanova
271.183
Ukupna
površina u m2
17.958.929
Prosječno m2 po
stanu
66,22
Postotak
100,00%
Po vlasništvu:
- vlasništvo fizičke osobe 260.547 17.428.920 66,89 96,1%
- vlasništvo pravne osobe 10.636 530.009 49,83 3,9%
Po sobnosti:
1-sobni 47.693 1.587.328 32,28 17,6%
2-sobni 106.134 5.641.924 53,16 39,1%
3-sobni 70.069 5.097.924 72,76 25,8%
4-sobni 33.241 3.412.283 102,65 12,3%
5-sobni 9.982 1.441.894 144,45 3,7%
6-sobni 3.002 510.360 170,01 1,1%
7-sobni 628 139.713 222,47 0,2%
8 i više soba 434 127.503 293,79 0,2% Izvor: Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša – Odjel za statistiku, Stanovništvo,
kućanstva i stanovi 2001., Zagreb, 2002.
Tablica II.5. Kućanstva prema broju članova i stanovi prema sobnosti 2001. godine
Broj članova kućanstva
Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
11 i više
Broj kućanstava 275.464 63.836 67.455 56.374 55.270 20.243 7.940 2.600 920 397 195 234
Struktura
u % 100 23,2 24,5 20,5 20,1 7,3 2,9 0,9 0,3 0,1 0,1 0,1
Broj soba
Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 i više
Broj stanova 271.183 47.693 106.134 70.069 33.241 9.982 3.002 628 434
Udjel u % 100 17,6 39,1 25,8 12,3 3,7 1,1 0,2 0,2
Grafikon II.4. Stanovi bez kuhinje, kupaonice i zahoda, Popis 2001.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
DO
NJ
I G
RA
D
GO
RN
JI G
RA
D-M
ED
VE
ŠČ
AK
TR
NJE
MA
KS
IMIR
PE
ŠĆ
EN
ICA
-ŽIT
NJA
K
NO
VI
ZA
GR
EB
-IS
TO
K
NO
VI
ZA
GR
EB
-ZA
PA
D
TR
EŠ
NJ
EV
KA
SJ
EV
ER
TR
EŠ
NJ
EV
KA
JU
G
ČR
NO
ME
RE
C
GO
RN
JA
DU
BR
AV
A
DO
NJ
A D
UB
RA
VA
ST
EN
JE
VE
C
PO
DS
US
ED
-VR
AP
ČE
PO
DS
LJE
ME
(G
RA
ČA
NI-
ŠE
ST
INE
-M
AR
KU
ŠE
VE
C) S
ES
VE
TE
BR
EZ
OV
ICA
gradske četvrti
Bro
j s
tan
ov
a
stanovi bez kuhinje, kupaonice i zahoda
Imajući u vidu prenaseljenost stambenog fonda procijenjen je manjak od
18.000 stanova, manjak od 5.500 stanova odnosi se na neuvjetne stanove u
podrumima i suterenima, manjak od 6.000 stanova odnosi se na veći broj
kućanstava od broja stanova, manjak od 3.500 stanova odnosi se na stanove
za koje je zatražen povrat. Iskazana potražnja za socijalnim stanovima, lista
reda prvenstva, 1.800 stanova, 2.200 potencijalnih zahtjeva za socijalnim
stanom. Iskazana potražnja za stanovima u programu poticane stanogradnje i
potražnja za stanovima na tržištu 8.000. Temeljem ovih, kvantitativnih i
kvalitativnih parametara, procjenjujemo da u Zagrebu nedostaje oko 45.000
stambenih jedinica, računajući prosječni stan 60m2, nedostaje 2.700.000m2
stambenog prostora.
U odnosu na postojeći fond stalno nastanjenih stanova nedostaje 12,2%
stambenih jedinica.
Grafikon II.5. Završeni stanovi 2002. – 2004. prema sobnosti
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
UKUPNO 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5 i višesobni
bro
j s
tan
ova
2002.
2003.
2004.
Tablica II.21. Odnos plaća i cijena stanova po godinama, koeficijent priuštivosti – Grad Zagreb
Godina 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Neto plaće 2.715 3.053 3.510 3.832 4.131 4.374 4.680 4.929 5.228 Postignuta cijena kn/m2 7.506 8.474 9.224 9.340 8.815 9.010 9.823 10.646 11.136
Koeficijent priuštivosti 2,76 2,78 2,63 2,44 2,13 2,06 2,10 2,16 2,13
Operacionalizacija strategije stambene politike Grada Zagreba
1. Opći cilj
Uz suradnju s širim krugom dionika stambenu politiku i rast standarda
stanovanja učiniti prioritetom razvoja Grada.
2. Pod ciljevi
1. Svim grañanima i kućanstvima, ovisno o njihovim materijalnim
mogućnostima, omogućiti pristojno stanovanje.
2. Aktivnu stambenu politiku voditi na načelima učinkovitosti, socijalnog
uključivanja i društvene pravednosti.
3. Izgraditi javnost o odgovornosti grañana za vlastito stambeno zbrinjavanje
i time odrediti kao prioritet stambenu potrošnju za svako kućanstvo.
4. Okupiti sve relevantne dionike u procesu stambene gradnje te izgraditi
institucionalnu infrastrukturu za provoñenje aktivne stambene politike.
5. Povećati obim stambene gradnje.
6. Sniziti cijene stanova i učiniti ih priuštivim širim društvenim slojevima.
7. Socijalno ugroženima pomoći u korištenju stana.
8. Gradnjom socijalnih stanova socijalno ugroženima pomoći u dolasku do
stana.
9. Ostvarivanjem programa gradnje javnih najamnih stanova podmiriti
specifične potrebe na tržištu.
10.Subvencioniranjem kamata na stambene kredite pomoći u različitim
programima stanovanja u vlasništvu grañana, uvažavajući njihovu
potražnju i njihove izbore o načinu dolaska do krova nad glavom.
11.Ostvarenu dobit od prodaje stanova za tržište usmjeriti u gradnju
socijalnih stanova.
12.Ponuditi inovacije u stambenom zbrinjavanju starijih.
13.Ostvariti partnerstvo s investitorima i poduzetnicima koji se bave
stambenom gradnjom.
3. Zadaci
1. Voditi aktivnu stambenu politiku s transparentnom ulogom i
odgovornošću Grada.
2. Sačiniti operativni plan osnivanja i rada Stambenog fonda Grada Zagreba.
3. Napraviti jedinstvenu i pouzdanu evidenciju nekretnina u vlasništvu
Grada: stanova, poslovnih prostora i zemljišta.
4. Izmijeniti i dopuniti odluke glede subvencioniranja najamnina i troškova
stanovanja.
5. Starima, vlasnicima stanova ponuditi ugovore o doživotnoj renti.
6. Donijeti operativni plan gradnje socijalnih stanova kao i kupnje korištenih
stanova za ovu svrhu.
7. Donijeti odluku o gradnji javnih najamnih stanova s operativnim planom.
8. Provesti zakonsku odredbu o uvoñenju poreza na neizgrañeno
grañevinsko zemljište.
9. U skladu s procijenjenim stambenim potrebama Grad treba uložiti znatna
sredstva u kupnju zemljišta.
10. Provesti anketu radi procjene stambenih potreba.
11. Potaknuti primjenu poreznih propisa glede naplate poreza na imovinu na
stanove i kuće u kojima vlasnici nemaju prebivalište.
12. Jednom godišnje raspraviti u Gradskoj skupštini o problemima stanovanja
i o ostvarivanju ovog programa.
13. Osnovati Odbor za stambenu politiku pri Gradskoj skupštini.
14. Sustavno informirati javnost o provedbi programa putem web stranice i
pružanjem dnevnih informacija telefonom, te savjetovališta za stambeno
zbrinjavanje grañana.
Razvojna banka Vijeća Europe
• Programi povoljnih zajmova za gradnju socijalnih stanova, rok
otplate 15 godina, poček 5 godina, kamatna stopa, uz jamstvo
vlade, gotovo je simbolična i pokriva samo operativni trošak
• Ciljane skupine, ograničena veličina stana
• Mogućnost gradnje javno najamnih i stanova za tržište
• Zajam pokriva 50% investicije
• Iskazani interes Zagreba, V. Gorice, Karlovca, Bjelovara i
Varaždina
• Ova banka financira i socijalnu infrastrukturu te projekte
poboljšanja kvalitete života u gradovima