BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

22
PDS- Arhitektura Predmet: Stanovanje- strategije i urbane matrice Prof. dr. sc. Gojko Bežovan [email protected] Zagreb, 12. prosinca 2007. 1. Stanovanje i stambena politika Struktura predavanja Razvijene zemlje Povijest stambene politike Stan kao osnovna čovjekova potreba Definicije pojmova Tipovi stambenih politika Aktualni stambeni problemi u razvijenim zemljama Stambena politika i EU Stambena politika i uloga meñunarodnih organizacija Stambena politika u tranzicijskim zemljama Stambena politika u Hrvatskoj Povijest stambene politike Prodaja društvenih stanova Stambeni statusi u Hrvatskoj Subvencioniranje najamnina i troškova stanovanja Stambena štednja Društveno poticana stanogradnja Porezna politika Stambeno zbrinjavanje ranjivih skupina Standard stanovanja u Hrvatskoj Pitanja i problemi Preporuke za učinkovitu stambenu politiku Strategija stambene politike Grada Zagreba Dimenzioniranje stambenih problema u Gradu Zagrebu Ciljevi strategije Zadatci

Transcript of BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Page 1: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

PDS- Arhitektura

Predmet: Stanovanje- strategije i urbane matrice

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan [email protected]

Zagreb, 12. prosinca 2007.

1. Stanovanje i stambena politika

Struktura predavanja Razvijene zemlje

• Povijest stambene politike • Stan kao osnovna čovjekova potreba • Definicije pojmova • Tipovi stambenih politika • Aktualni stambeni problemi u razvijenim zemljama • Stambena politika i EU • Stambena politika i uloga meñunarodnih organizacija • Stambena politika u tranzicijskim zemljama

Stambena politika u Hrvatskoj

• Povijest stambene politike • Prodaja društvenih stanova • Stambeni statusi u Hrvatskoj • Subvencioniranje najamnina i troškova stanovanja • Stambena štednja • Društveno poticana stanogradnja • Porezna politika • Stambeno zbrinjavanje ranjivih skupina • Standard stanovanja u Hrvatskoj • Pitanja i problemi • Preporuke za učinkovitu stambenu politiku

Strategija stambene politike Grada Zagreba

• Dimenzioniranje stambenih problema u Gradu Zagrebu

• Ciljevi strategije

• Zadatci

Page 2: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Od druge polovine 19. stoljeća na djelu je niz aktivnosti koje su sve do

danas u razvojnim oblicima odredile stambenu politiku u zapadnim zemljama.

Stambena politika postaje dijelom programa socijalne države.

Uloga gospodarstva u stambenom zbrinjavanju svih radnika.

Neprofitne stambene organizacije/stambene zadruge

• Britanska tradicija

• Skandinavski model

• Nizozemski model

• Njemački model

• Stan kao osnovna čovjekova potreba

Grafikon 1.

Socio-ekonomska obilježja stana Socio-ekonomska obilježja stana

Osobna potrošnja Osobna investicija Društveno bogatstvo

Izvor: Garnett, 2000.

Dinamička priroda stambenih potreba, stan kao simbolička i materijalna

vrijednost, životna karijera i stambene potrebe, demografske činjenice i

stambene potrebe, stambene potrebe i promjena strukture rada,….

• Definicije pojmova

Socijalno stanovanje širok je pojam i odnosi se na intervenciju države u

stambenu potrošnju. Socijalno stanovanje središnji je program svakog sustava

stambene politike. Socijalno stanovanje ima tri aspekta.

Prvi aspekt socijalnog stanovanja je stambena opskrba, to jest gradnja

socijalnih stanova za odreñene ciljane skupine stanovnika. Socijalni stanovi

Page 3: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

dijele se na osnovi provjere prihoda i imovine pojedine obitelji. Prilikom gradnje

socijalnih stanova vodi se računa o njihovoj cijeni. To su redovito jeftiniji

stanovi i sagrañeni po skromnijim standardima u odnosu na stanove na tržištu.

Drugi aspekt socijalnog stanovanja jesu subvencije. Država odreñenim

ciljanim skupinama, redovito na osnovi provjere primanja i imovinskog stanja,

subvencionira troškove stanovanja.

Treći aspekt socijalnog stanovanja odnosi se na propise kojima se

ureñuje tržište stanova i stambena politika općenito. Na primjer, država

odreñuje visinu najamnine u privatnim stanovima za iznajmljivanje.

Tipovi stambenih subvencija:

A. Izravne subvencije

1. subvencije najamnine

2. sniženje najamnine

3. pomoć pri kupnji stana ili poboljšanju uvjeta stanovanja

4. proizvoñačke subvencije

5. subvencije kamata na stambene kredite

6. subvencije stambene štednje

7. gradnja socijalnih stanova

B. Neizravne subvencije

1. Porezne povlastice (namijenjene su posebnim tipovima aktivnosti i

posebnim skupinama poreznih obveznika):

a. oslobañanje plaćanja poreza na dohodak od stana ili kuće u vlasništvu

b. oslobañanje plaćanja poreza na dohodak od prodane kuće ili stana

c. olakšice za kamate na hipotekarne kredite

d. garancije hipotekarnih kredita

e. umanjenje ili oslobañanje poreza na dodanu vrijednost kod stambene

gradnje

Page 4: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

f. umanjenje ili oslobañanje plaćanja poreza na dodanu vrijednost na

grañevinski materijal

g. olakšice za broj djece i slično.

• Tipovi stambenih politika

Tijekom 1960-ih godina u razvijenim zemljama profiliraju se različiti

sustavi stambenih politika. S obzirom na različitu ulogu države u stambenoj

potrošnji stambene se politike u razvijenim zemljama dijele na dva tipa:

a) Opsežna (comprehensive) stambena politika preuzima odgovornost za

podmirivanje stambenih potreba cjelokupnog stanovništva. Opsežna stambena

politika znači usmjeravanje nacionalnih resursa u područje stanovanja tako da se

maksimalizira blagostanje cjelokupne populacije.

b) Drugi je tip dodatna (supplementary) stambena politika. Ovdje se radi

o ograničenijem djelokrugu aktivnosti vlade. Nastojanja vlade usmjerena su

prema podmirivanju posebnih potreba i rješavanju specifičnih problema.

Stambena politika u zemljama Europske unije u novije vrijeme

podrazumijeva različite razine i oblike intervencije. Razlikuju se četiri skupine

zemalja, odnosno četiri tipa stambenih politika.

- Nizozemska, Švedska i Velika Britanija imaju veću intervenciju

države. One imaju najveći sektor socijalnih najamnih stanova u

Europskoj uniji njihove vlade troše više od 3% BDP-a na stambenu

politiku.

- Austrija, Danska, Francuska i Njemačka manje se isključivale

tržište i privatni najamni sektor donekle se održao. Javni troškovi za

stambenu politiku kreću se izmeñu 1 i 2% BDP-a.

- Irska, Italija, Belgija, Finska i Luksemburg imaju relativno velik

udio stanova u kojima stanuju vlasnici i relativno mali socijalni

najamni sektor. Vladini troškovi za stambenu politiku ograničeni su

na oko 1% BDP-a.

Page 5: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

- Portugal, Španjolska i Grčka imaju osobito velik sektor stanova u

kojima stanuju vlasnici, socijalni najamni sektor je minimalan te

smanjujući sektor privatnih najamnih stanova slabe kvalitete.

Vladini troškovi za stanovanje manji su od 1% BDP-a.

• Aktualni stambeni problemi u razvijenim zemljama

Tablica 1.

Stambeni statusi u zemljama Zapadne Europe u različitim razdobljima

- u % -

Zemlja Godina Vlastiti stanovi

Privatno rentirani

Neprofitni stanovi

Zadružni stanovi

Ostalo

1980. 36 12 9 25 18 Finska

2001. 64 15 4 15 2 1975. 39 23 24 14 -

Švedska 2002. 46 20 17 17 - 1981. 38 17 39 4 2

Nizozemska 1999. 52 12 36 - - 1982. 59 11 30 - -

Velika Britanija 2001. 69 10 21 - - 1981. 61 33 6 - -

Belgija 2000. 68 24 7 - 1 1982. 47 28 13 4 8

Francuska 1996 54 19 16 2 9 1981. 39 20 16 14 11

Austrija 1991. 50 28 11 10 11

Napomena: Ova tabela daje globalni uvid u stambene statuse, a podatke radi osobitosti stambene prakse treba oprezno usporeñivati.

Stambeno tržište i stambene financije u devedesetim doživjele su značajne

promjene pod utjecajem složenih promjena u gospodarskim i socijalnim

prilikama razvijenih zemalja ( reforme socijalnih država):

1. raste udjel stambene potrošnje u proračunima kućanstava, rastu kamate

na stambene kredite;

2. stambenu potrošnju karakteriziraju socijalno-demografijske promjene;

3. država se mora brinuti o stanovanju sve većeg broja socijalno

isključenih;

4. zaposlenost više ne jamči takozvanu socijalnu plaću (social wage), iz

koje se namiruje stambena potrošnja;

Page 6: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

5. privatizacija stanovanja dovodi do sve veće deregulacije i prenošenja

odgovornosti za stambenu zbrinutost na tržište i lokalne vlasti.

Tablica 2.

Prosječni troškovi stanovanja (% ukupnih troškova kućanstava), 2002.

Najamnine

Pripisane najamnine stanarima u

vlastitim stanovima

Popravci i održavanje

Trošak za vodu

Gorivo i struja

Ukupno

Ukupni prosječni

troškovi po kućanstvu u (1.000 Euro)

Belgija1 4.4 14.6 1.8 0.5 4.8 26.6 7.622 Danska 7.2 10.4 2.7 1.9 6.8 29.1 8.861 Grčka 2.9 10.5 0.8 0.2 2.6 17.0 nr Španjolska1 1.4 19.0 2.8 2.1 2.9 28.2 4.590 Francuska 4.6 12.7 1.3 1.8 3.7 23.9 8.000 Luksemburg 4.2 19.2 0.7 0.5 3.0 27.6 3.689 Nizozemska2 8.1 12.2 1.6 0.8 4.0 26.8 8.600 Portugal 2.0 11.5 1.5 0.7 3.7 19.83 2.730 Finska 6.7 16.5 0.0 0.3 2.0 25.6 7.300 Švedska 5.8 15.8 0.34 nr 5.8 27.7 7.800

nr podaci nisu raspoloživi

Izvor: European Commission (2003.) Housing Statistics in the European Union.

• Stambena politika i EU

Načelom supsidijarnosti stambena je politika odgovornost pojedinih država

članica.

Problemi u slučaju nizozemske stambene politike, „socijalna pravednost“ i

tržišna prihvatljivost dijela stambenih programa.

Europski sud za ljudska prava i problemi stanovanja.

Strukturalni stambeni fondovi za socijalno stanovanje.

Europska stambena povelja.

• Stambena politika i uloga meñunarodnih organizacija

HABITAT - UN

Vijeće Europe

UNECE (2005.) Guidelines on Social Housing ….

CECODHAS- Europska udruga za socijalno stanovanje

Svjetska udruga stanara

FEANTSA- Europski savez nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima

Page 7: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

• Stambena politika u tranzicijskim zemljama

Ustavna odgovornost za stambeno zbrinjavanje

Prodaja društvenih stanova

Poslije opadanja broja novosagrañenih stanova, sada se gradi više

Uloga neprofitnih organizacija

Porezna i stambena politika

Procjene stambenih potreba, evaluacije stambenih programa- ustanovljene su

stambene politike- nacionalni stambeni fondovi, parlamentarni odbori

Grafikon 1. Različiti modeli intervencija u cijenu stana

Izvor: Donner (2000.)

Page 8: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Stambena politika u Hrvatskoj

• Povijest

Zakašnjeli procese industrijalizacije i urbanizacije…

Razvoj izmeñu dva rata.

U socijalističkom razdoblju postepeno se razvijalo i stambeno tržište koje

je u 1980-im djelovalo dijelom po zakonima ponude i potražnje.

U strukturi stambenog fonda društveni su stanovi činili 25% i bili su

uglavnom skoncentrirani u većim gradovima. Primjerice, u Zagrebu su društveni

stanovi činili čak 45% tadašnjeg stambenog fonda.

Krajem 1980-tih u Hrvatskoj su postojali sljedeći programi stambene

politike: gradnja društvenih stanova, gradnja stana solidarnosti za grañane s

nižim prihodima, subvencioniranje stanarina i troškova stanovanja te stambeni

krediti po povoljnim uvjetima. Proizvoñačke su se subvencije odnosile na

nabavku grañevinskog materijalna bez poreza na promet proizvoda i usluga,

današnji PDV, za gradnju stanova u društveno organiziranoj gradnji te za

gradnju stanova i obiteljskih kuća preko stambenih zadruga. Proizvoñačke su se

subvencije odnosile i na dobivanje grañevinskog zemljišta pod povoljnim

uvjetima.

• Prodaja društvenih stanova

Do kraja 2004. godine u Hrvatskoj je prodan 317.831 stan na kojima je

postojalo stanarsko pravo. Od toga je na obročnu otplatu prodano 197.852

(62,2%), a jednokratnom isplatom 116.305 (36,6%) stanova. Prosječna je

veličina ovih stanova oko 59 m2. U procesu prodaje 3.674 (1,2%) stanova

ostvaren je popust u iznosu od 100%.

Primjer evaluacije:

Očito pod meñunarodnim pritiskom Hrvatska je vlada donijela program

stambenog zbrinjavanja povratnika- bivših nositelja stanarskog prava na

stanovima izvan područja posebne državne skrbi. Od 2006. do 2011. godine u

Page 9: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

okviru ovog programa trebalo bi se sagraditi 3.600 stanova. Predviña se da će

povratnici budući stanari koji će imati pravo na stan biti u statusu zaštićenih

najmoprimaca.

• Stambeni statusi

Prodajom stanova u društvenom vlasništvu u Hrvatskoj je došlo do

značaje promjene stambenih statusa, to jest, pravne osnove korištenja stanova

(Tablica 3.). Dok je 1991. godina 66,5% kućanstava stanovalo u stanovima u

kojima su vlasnici, 2001. godine takvih je 82,9%.

Tablica 3. Stambeni statusi u Hrvatskoj 2001. godine

Ukupno kućanstava u Republici Hrvatskoj

- od toga broja kućanstva koriste stan po osnovi:

Broj kućanstava

1.477.377

Postotak

100,0%

Privatno vlasništvo ili suvlasništvo 1.225.235 82,9% Najmoprimci sa zaštićenom najamninom 49.259 3,3% Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom 42.195 2,9% Najam dijela stana (podstanar) 12.570 0,8% Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem 110.008 7,5% Ostalo 38.110 2,6%

Izvor: Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva 2001.

Nova struktura stambenih statusa posredovana je vlasničkom strukturom,

a prava i obveze u svezi najma i korištenja stanova ureñeni su Zakonom o najmu

stanova koji je donesen krajem 1996. godine. Odnosi najmodavca i najmoprimca

ureñeni su ugovorom o najmu stana. Zakon poznaje zaštićenu i slobodno

ugovorenu najamninu.

• Subvencioniranje najamnina i troškova stanovanja

Zakonom o socijalnoj skrbi uvodi se institut pravo na pomoć za

podmirenje troškova stanovanja. Ovo pravo u literaturi se naziva

subvencioniranje najamnina i troškova stanovanja, odnosno stambeni doplatak

(housing allowance). Općine i gradovi bili su obvezni u svojim proračunima za

potrebe socijalne skrbi izdvajati sredstva u visini od najmanje 5% svojih prihoda

s kojima su prvenstveno osiguravali pomoć za podmirenje troškova stanovanja.

Page 10: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Troškovi stanovanja su utvrñeni ugovorom o najmu stana, a podrazumijevaju

najamninu i troškove koji se plaćaju u svezi sa stanovanjem i održavanjem

stana. Zaštićena najamnina, koja je znatno niža od slobodno ugovorene, nije se

mogla subvencionirati. Pomoć za podmirenje troškova mogla se odobriti ako

mjesečni prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca nisu prelazili visinu

sredstava za uzdržavanje.

Prema pokazateljima sindikalne košarice za grad Zagreb (travanj 2006.)

troškovi stanovanja četveročlane obitelji kreću se od 28 do 30%, a u slučaju

podstanara- slobodno ugovorenih najmoprimaca 47%. U strukturi potrošnje

hrvatskih kućanstava stambeni troškovi sudjeluju s 13%. Isti troškovi u drugim

srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama kreću oko 20%.

U Hrvatskoj samo 1,8% kućanstava koristi pomoć za podmirenje

troškova stanovanja, a ako tome dodamo pomoć za grijanje moguće je

procijeniti da ova dva prava koristi oko 2,4% kućanstava.

Kako razviti učinkovit i djelotvoran sustav subvencioniranja slobodno

ugovorenih najamnina?

• Stambena štednja

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine

donošenjem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.

Grañanin može biti štediša u više štedionica, ali godišnju premiju u visini 25%,

što je maksimalno iznosilo 1.250 kuna na uloženih 5.000 kuna ostvaruje samo

kod jedne štedionice.

Uslijed rasprava o učinkovitom trošenju sredstava iz Državnog proračuna

2005. godine državna su poticajna sredstva smanjena su 2005. godine tako da

iznose 15%, odnosno 750 kuna, po štediši koji štedi 5.000 kuna godišnje.

Grafikon 2. Stambena štednja

+ + =

Vlastita sredstva

Kamate Kredit za kuću, stan, opremanje,

gotovina

Državni poticaji

Page 11: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Problem evaluacije programa!!!

• Društveno poticana stanogradnja

U ovom programu sredstva se osiguravaju u državnom proračunu i

odreñena je najviša cijena stanova od 910 eura po kvadratnom metru neto

korisne površine koji se mogu financirati u ovom programu. Jedinice lokalne

samouprave u ovom programu osiguravaju grañevinsko zemljište te troškove

koji se odnose na komunalnu infrastrukturu i priključke. Jedinice lokalne

samouprave mogu osigurati i financirati sredstva za pokriće dijela troškova

grañenja. Ukupan udio sredstava jedinica lokalne samouprave u prodajnoj cijeni

stana ne može biti viši od 30% etalonske cijene grañenja.

Do kraja 2006. godine u ovom je programu sagrañen 3.491 stan. Od toga

broja stanova 41,5% sagrañeno je u Zagrebu, 7,7% u Zadru, 5,9% u Varaždinu,

5,4% u Rijeci, a 39,5% u ostalih 59 mjesta na području Hrvatske.

Slabosti ovog projekta…

Zašto ovaj program nije evaluiran???

• Porezna politika i stambeno zbrinjavanje

U Hrvatskoj se na najamnine ne plaća porez na dodanu vrijednost, što je

osobita povoljnost za slobodno ugovorene najmoprimce.

Uvoñenjem poreza na dodanu vrijednost 1996. godine u Hrvatskoj je

povećana cijena stanova. U ranijem razdoblju na grañevinski materijal nije se

obračunavao porez na promet proizvoda i usluga.

Porezne povlastice za stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj se uvode

relativno kasno u odnosu na druge srednjoeuropske tranzicijske zemlje. Tek od

početka 2003. godine uvedena je porezna olakšica neplaćanja poreza na promet

nekretnina od 5% za osobe koje kupuju prvi stan u vlasništvu za potrebe

stanovanja.

Porezne povlastice koriste srednji slojevi.

• Stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata

Page 12: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Tijekom ratnih operacija oštećen je i porušen znatan dio stambenog fonda.

Prema stupnju oštećenosti i porušenosti stambeni fond je bio razvrstan od I. do

VI. kategorije. Od 1992. do 2003. godine u Hrvatskoj je obnovljeno 126.297

stambenih jedinica, na što je potrošeno 12 milijardi kuna. Obnovljeni stanovi

čine oko 8% nastanjenog stambenog fonda.

Od 1997. do kolovoza 2006. godine sagrañeno je i kupljeno 5.473 stanova.

Za ove svrhe potrošeno je 1,8 milijardi kuna. U javnosti su često iskrsavali

skandali u svezi nekvalitetnih stambenih objekata u ovom programu.

Gradnja stanova iz ovog program u neku se ruku javlja kao supstitut

programa gradnje socijalnih stanova.

• Stambeno zbrinjavanje ranjivih skupina

Beskućnici, starije osobe, zaštićeni najmoprimci u privatnim stanovima,

mlade obitelji

• Standard stanovanja u Hrvatskoj Tablica 4. Broj, površina stanova za stalno stanovanje i pokazatelji standarda stanovanja u

Hrvatskoj od 1951. do 2001. godine

Popis

stanovništva –

godina

1951.

godine

1971.

godine

1981.

Godine

1991.

godine

2001.

godine

Stanovi u 000 (za stalno

stanovanje) 882 1.189 1.381 1.576 1.660

Površina stanova u 000 m2

38.108 62.659 86.954 110.972 120.973

Prosječno m2 stana po stanovniku

9,8 14,1 19,5 23,2 27,2

Prosječan broj osoba po stanu

4,4 3,7 3,2 3,0 2,74

Napomena: Popis za 1961. godinu nije obuhvatio ukupni stambeni fond pa se zbog toga ne navode podaci za to popisno razdoblje.

Page 13: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Grafikon 3. Udio stanova bez kupaonice u stambenom fondu u Hrvatskoj i po županijama

Udio stanova koji nemaju kupaonicu u %

11,6

0%

13,3

8%

22,8

4%

18,2

7%

18,2

3%

15,8

3% 2

1,0

7%

24,2

4%

4,9

4%

24,3

4%

22,9

4%

19,3

3%

19,3

2%

8,1

7%

14,6

9%

14,2

3%

14,6

0%

8,0

8%

5,7

0%

6,0

0%

12,6

0%

3,0

4%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

Re

pu

bli

ka

Hrv

ats

ka

Zag

reb

ka

žu

pa

nij

a

Kra

pin

sk

o-z

ag

ors

ka

žu

pa

nij

a

Sis

ko

-mos

lav

ka

žu

pa

nij

a

Ka

rlo

va

čk

a ž

up

an

ija

Va

raž

din

sk

a ž

up

an

ija

Ko

priv

nič

ko

-kri

že

va

čk

a

žu

pa

nij

a

Bje

lov

ars

ko

-bil

og

ors

ka

žu

pa

nija

Pri

mo

rsk

o-g

ora

ns

ka

žu

pa

nij

a

Lič

ko

-se

njs

ka

žu

pa

nij

a

Vir

ov

itič

ko

-po

dra

vs

ka

žu

pan

ija

Po

že

šk

o-s

lav

on

sk

a

žu

pa

nij

a

Bro

ds

ko-

po

sa

vs

ka

žu

pa

nij

a

Za

da

rsk

a ž

up

an

ija

Os

ječ

ko-

ba

ran

jsk

a ž

up

an

ija

Šib

en

sko

-kn

ins

ka

žu

pa

nij

a

Vu

ko

va

rsk

o-s

rije

ms

ka

žu

pa

nij

a

Sp

lits

ko

-dal

ma

tin

sk

a

žu

pa

nij

a

Ista

rsk

a ž

up

an

ija

Du

bro

va

čk

o-n

ere

tva

ns

ka

žu

pa

nij

a

Me

ñim

urs

ka

žu

pa

nij

a

Gra

d Z

ag

reb

Grafikon 4. Novosagrañeni stanovi za stalno stanovanje u Hrvatskoj 1981. do 2005. godine

Page 14: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

1981

.

1982

.

1983

.

1984

.

1985

.

1986

.

1987

.

1988

.

1989

.

1990

.

1991

.

1992

.

1993

.

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

Broj novoizgrañenih stanova

Dakle, 33% stanovnika Zagreba (257.502), koji žive u 59.127 stanova,

raspolaže s do 15m2 po glavi stanara.

Rezultati istraživanja o kvaliteti života koje je proveo UNDP-i u Hrvatskoj

govore da se oko 20% ispitanika ima potrebu za većim stambenim prostorom.

Čak 31% ima dotrajala vrata, prozore ili podove, 19% ispitanika ima problema s

vlagom i prokišnjavanjem, a k tome, 10% ispitanika ne može si priuštiti

odgovarajuće zagrijavanje stana.

• Pitanja i problemi

Stambene povlastice idu na ruku srednjim slojevima.

Nema evaluacije socijalnih programa.

Problem priuštivosti stanova.

Potreba ustanovljavanja aktivne stambene politike

• Preporuke za učinkovitu stambenu politiku

Obaviti procjenu stambenih potreba

Donijeti strategiju stambene politike

Page 15: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Porez na nekretnine

Pravo gradova glede kupnje zemljišta u prvokupu

Provjera porijekla novca prilikom kupovanja stanova

Strateškim okvirom za razvoj 2006.-2013.“ vlada navodi samo usput

probleme stanovanje i ne uočava potrebu za donošenjem posebne strategije za

ovo područje.

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2008. - 2011. 23.OBITELJ

-Izraditi strategiju stambenog zbrinjavanja na

nacionalnoj, lokalnoj i regionalnoj razini, posebice

za mlade koji tek dolaze na tržište rada i na putu su

stvaranja vlastite obitelji. – Rok: do kraja 2009.

godine

-Izraditi prijedlog propisa kojim se ureñuju kamatne

stope na stambene kredite mladim parovima i

obiteljima s djecom na području od posebnog državnog

interesa, ruralnim i depopulacijskim područjima. –

Rok: do kraja 2010. godine

Page 16: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

STAMBENE PRILIKE U ZAGREBU Komparativni urbani indikatori!!! II.1.4. Površina stanova i drugi pokazatelji standarda stanovanja

Tablica II.3. Broj i površina nastanjenih stanova i pokazatelji standarda stanovanja u

Zagrebu, Popis 2001. i Popis 1991.

Stanovi i pokazatelji standarda stanovanja 2001. godine 1991. godine

Nastanjeni stanovi 271.183 257.923

Stanovi u kojima stanuju kućanstva 264.905 255.219

Površina m2 17.663.866 16.248.164

Prosječna površina stana m2 66,68 63,66

Broj kućanstava 272.920 264.451

Broj članova kućanstava 746.171 765.131

Broj nastanjenih stanova na 1.000 stanovnika 363 337

Prosječno m2 stana po stanovniku 23,67 21.23

Prosječan broj soba po stanu 2,5 2,44

Prosječan broj članova kućanstava u stanu 2,82 2,96

Stanovi u kojima stanuju samo privremeno prisutne osobe 6.278 *

Ostale nastanjene prostorije i objekti koji nisu stanovi 386 2.399

Broj kućanstava u ovim prostorijama i objektima 372 *

Ukupni broj osoba 790 *

Grafikon II.3. Prosječna površina stana po članu kućanstva, Popis 2001.

Page 17: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

29,41

32,21

22,95

26,79

20,84 21,78 22,71 22,8521,71

25,59

22,1420,73 20,98

23,42

27,63

23,88 23,50

0

5

10

15

20

25

30

35

DO

NJ

I G

RA

D

GO

RN

JI

GR

AD

-ME

DV

ČA

K

TR

NJ

E

MA

KS

IMIR

PE

ŠĆ

EN

ICA

-ŽIT

NJA

K

NO

VI

ZA

GR

EB

-IS

TO

K

NO

VI

ZA

GR

EB

-ZA

PA

D

TR

NJ

EV

KA

SJE

VE

R

TR

NJ

EV

KA

JU

G

ČR

NO

ME

RE

C

GO

RN

JA

DU

BR

AV

A

DO

NJ

A D

UB

RA

VA

ST

EN

JEV

EC

PO

DS

US

ED

-VR

AP

ČE

PO

DS

LJE

ME

(G

RA

ČA

NI-

ŠE

ST

INE

-M

AR

KU

ŠE

VE

C) S

ES

VE

TE

BR

EZ

OV

ICA

gradske četvrti

m2

prosječna stambena površinam po članu kućanstva

II.1.6. Vlasništvo i sobnost stanova

Tablica II.4. Stalno nastanjeni stanovi prema vlasništvu i sobnosti – 2001. godina

NASTANJENI STANOVI

UKUPNO

Broj stanova

271.183

Ukupna

površina u m2

17.958.929

Prosječno m2 po

stanu

66,22

Postotak

100,00%

Po vlasništvu:

- vlasništvo fizičke osobe 260.547 17.428.920 66,89 96,1%

- vlasništvo pravne osobe 10.636 530.009 49,83 3,9%

Po sobnosti:

1-sobni 47.693 1.587.328 32,28 17,6%

2-sobni 106.134 5.641.924 53,16 39,1%

3-sobni 70.069 5.097.924 72,76 25,8%

4-sobni 33.241 3.412.283 102,65 12,3%

5-sobni 9.982 1.441.894 144,45 3,7%

6-sobni 3.002 510.360 170,01 1,1%

7-sobni 628 139.713 222,47 0,2%

8 i više soba 434 127.503 293,79 0,2% Izvor: Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša – Odjel za statistiku, Stanovništvo,

kućanstva i stanovi 2001., Zagreb, 2002.

Page 18: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Tablica II.5. Kućanstva prema broju članova i stanovi prema sobnosti 2001. godine

Broj članova kućanstva

Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 i više

Broj kućanstava 275.464 63.836 67.455 56.374 55.270 20.243 7.940 2.600 920 397 195 234

Struktura

u % 100 23,2 24,5 20,5 20,1 7,3 2,9 0,9 0,3 0,1 0,1 0,1

Broj soba

Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 i više

Broj stanova 271.183 47.693 106.134 70.069 33.241 9.982 3.002 628 434

Udjel u % 100 17,6 39,1 25,8 12,3 3,7 1,1 0,2 0,2

Grafikon II.4. Stanovi bez kuhinje, kupaonice i zahoda, Popis 2001.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

DO

NJ

I G

RA

D

GO

RN

JI G

RA

D-M

ED

VE

ŠČ

AK

TR

NJE

MA

KS

IMIR

PE

ŠĆ

EN

ICA

-ŽIT

NJA

K

NO

VI

ZA

GR

EB

-IS

TO

K

NO

VI

ZA

GR

EB

-ZA

PA

D

TR

NJ

EV

KA

SJ

EV

ER

TR

NJ

EV

KA

JU

G

ČR

NO

ME

RE

C

GO

RN

JA

DU

BR

AV

A

DO

NJ

A D

UB

RA

VA

ST

EN

JE

VE

C

PO

DS

US

ED

-VR

AP

ČE

PO

DS

LJE

ME

(G

RA

ČA

NI-

ŠE

ST

INE

-M

AR

KU

ŠE

VE

C) S

ES

VE

TE

BR

EZ

OV

ICA

gradske četvrti

Bro

j s

tan

ov

a

stanovi bez kuhinje, kupaonice i zahoda

Imajući u vidu prenaseljenost stambenog fonda procijenjen je manjak od

18.000 stanova, manjak od 5.500 stanova odnosi se na neuvjetne stanove u

Page 19: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

podrumima i suterenima, manjak od 6.000 stanova odnosi se na veći broj

kućanstava od broja stanova, manjak od 3.500 stanova odnosi se na stanove

za koje je zatražen povrat. Iskazana potražnja za socijalnim stanovima, lista

reda prvenstva, 1.800 stanova, 2.200 potencijalnih zahtjeva za socijalnim

stanom. Iskazana potražnja za stanovima u programu poticane stanogradnje i

potražnja za stanovima na tržištu 8.000. Temeljem ovih, kvantitativnih i

kvalitativnih parametara, procjenjujemo da u Zagrebu nedostaje oko 45.000

stambenih jedinica, računajući prosječni stan 60m2, nedostaje 2.700.000m2

stambenog prostora.

U odnosu na postojeći fond stalno nastanjenih stanova nedostaje 12,2%

stambenih jedinica.

Grafikon II.5. Završeni stanovi 2002. – 2004. prema sobnosti

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

UKUPNO 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5 i višesobni

bro

j s

tan

ova

2002.

2003.

2004.

Tablica II.21. Odnos plaća i cijena stanova po godinama, koeficijent priuštivosti – Grad Zagreb

Page 20: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

Godina 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. Neto plaće 2.715 3.053 3.510 3.832 4.131 4.374 4.680 4.929 5.228 Postignuta cijena kn/m2 7.506 8.474 9.224 9.340 8.815 9.010 9.823 10.646 11.136

Koeficijent priuštivosti 2,76 2,78 2,63 2,44 2,13 2,06 2,10 2,16 2,13

Operacionalizacija strategije stambene politike Grada Zagreba

1. Opći cilj

Uz suradnju s širim krugom dionika stambenu politiku i rast standarda

stanovanja učiniti prioritetom razvoja Grada.

2. Pod ciljevi

1. Svim grañanima i kućanstvima, ovisno o njihovim materijalnim

mogućnostima, omogućiti pristojno stanovanje.

2. Aktivnu stambenu politiku voditi na načelima učinkovitosti, socijalnog

uključivanja i društvene pravednosti.

3. Izgraditi javnost o odgovornosti grañana za vlastito stambeno zbrinjavanje

i time odrediti kao prioritet stambenu potrošnju za svako kućanstvo.

Page 21: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

4. Okupiti sve relevantne dionike u procesu stambene gradnje te izgraditi

institucionalnu infrastrukturu za provoñenje aktivne stambene politike.

5. Povećati obim stambene gradnje.

6. Sniziti cijene stanova i učiniti ih priuštivim širim društvenim slojevima.

7. Socijalno ugroženima pomoći u korištenju stana.

8. Gradnjom socijalnih stanova socijalno ugroženima pomoći u dolasku do

stana.

9. Ostvarivanjem programa gradnje javnih najamnih stanova podmiriti

specifične potrebe na tržištu.

10.Subvencioniranjem kamata na stambene kredite pomoći u različitim

programima stanovanja u vlasništvu grañana, uvažavajući njihovu

potražnju i njihove izbore o načinu dolaska do krova nad glavom.

11.Ostvarenu dobit od prodaje stanova za tržište usmjeriti u gradnju

socijalnih stanova.

12.Ponuditi inovacije u stambenom zbrinjavanju starijih.

13.Ostvariti partnerstvo s investitorima i poduzetnicima koji se bave

stambenom gradnjom.

3. Zadaci

1. Voditi aktivnu stambenu politiku s transparentnom ulogom i

odgovornošću Grada.

2. Sačiniti operativni plan osnivanja i rada Stambenog fonda Grada Zagreba.

3. Napraviti jedinstvenu i pouzdanu evidenciju nekretnina u vlasništvu

Grada: stanova, poslovnih prostora i zemljišta.

4. Izmijeniti i dopuniti odluke glede subvencioniranja najamnina i troškova

stanovanja.

Page 22: BEZOVAN-Stanovanje i Stambena Politika

5. Starima, vlasnicima stanova ponuditi ugovore o doživotnoj renti.

6. Donijeti operativni plan gradnje socijalnih stanova kao i kupnje korištenih

stanova za ovu svrhu.

7. Donijeti odluku o gradnji javnih najamnih stanova s operativnim planom.

8. Provesti zakonsku odredbu o uvoñenju poreza na neizgrañeno

grañevinsko zemljište.

9. U skladu s procijenjenim stambenim potrebama Grad treba uložiti znatna

sredstva u kupnju zemljišta.

10. Provesti anketu radi procjene stambenih potreba.

11. Potaknuti primjenu poreznih propisa glede naplate poreza na imovinu na

stanove i kuće u kojima vlasnici nemaju prebivalište.

12. Jednom godišnje raspraviti u Gradskoj skupštini o problemima stanovanja

i o ostvarivanju ovog programa.

13. Osnovati Odbor za stambenu politiku pri Gradskoj skupštini.

14. Sustavno informirati javnost o provedbi programa putem web stranice i

pružanjem dnevnih informacija telefonom, te savjetovališta za stambeno

zbrinjavanje grañana.

Razvojna banka Vijeća Europe

• Programi povoljnih zajmova za gradnju socijalnih stanova, rok

otplate 15 godina, poček 5 godina, kamatna stopa, uz jamstvo

vlade, gotovo je simbolična i pokriva samo operativni trošak

• Ciljane skupine, ograničena veličina stana

• Mogućnost gradnje javno najamnih i stanova za tržište

• Zajam pokriva 50% investicije

• Iskazani interes Zagreba, V. Gorice, Karlovca, Bjelovara i

Varaždina

• Ova banka financira i socijalnu infrastrukturu te projekte

poboljšanja kvalitete života u gradovima