UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTETVISOKA POSLOVNA KOLA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: MENADMENT INFORMACIONI SISTEMITEMA:MOBILNO I BEINO RAUNARSTVO

Predmetni profesor: Kandidat:Dr.Sc. Edin Osmanbegovi Sabina Ali, II-1397/11

Tuzla, novembar 2013 godineUVOD1.BEINE TEHNOLOGIJE41.1Beini ureaji41.2Mediji za beini prenos51.3Beine raunarke mree i pristup internetu62.MOBILNA TRGOVINA102.1 Specifina svojstva mobilnog raunarstva i m-trgovine102.2 Aplikacije mobilne trgovine112.2.1Finansijske usluge112.2.2Meukompanijske aplikacije142.2.3Pristupanje informacijama142.2.4Aplikacije zasnovane na lokaciji162.2.5 Telemedicina162.2.5Beina telemetrija173.SVEPRISUTNO RAUNARSTVO183.1 Identifikator sa radio frekvencijom183.2Mrea beinih senzora204.BEINA BEZBJEDNOST I METODE ZATITE BEINIH MREA214.1 Zatieni beini pristup (Wi-Fi Protected Access, WPA)214.2Wired Equivalent Privacy (WEP)224.3Provjera autentinosti 802.1X224.4Koritenje vatrozida (Firewalla)224.5Redovito aurirajte raunar (Automatic Update)224.6Pokrenite antivirusni program na svakom raunaru224.7Ne koristite raunar prijavljeni kao administrator23ZAKLJUAK24LITERATURA25

UVODU prvom dijelu seminarskog rada opisane su beine tehnologije, odnosno beini ureaji, ta sve obuhvataju beini ureaji i koje su prednosti koritenja beinih ureaja. Osnovni tipovi beinih medija nam, u kratkom pregledu, omoguavaju da na neki nain poblie shvatimo nain prenosa beinih signala, te na koji nain rade, odnosno na koji nain pomau korisniku da pristupi informacijama iz cijelog svijeta. Na kraju prvog dijela opisan je razvoj elijskih sistema, koji su na samo poetku razvoja prenosili signal analognim putem bez kodovanja i sluili su samo za prenos glasa.U drugom dijelu seminarskog rei emo neto mobilnoj trgovini, specifinim svojstvima mobilnog raunarstva, aplikacijam i razvoju aplikacija mobilne trgovine, koje omoguavaju korisnicima brzo i lako obavljanje njihovih svakodnevnih poslovnih obaveza putem raznih beinih ureaja. Mobilne aplikacije osim to se koriste za razna transakcijska plaanja tedei tako vrijeme korisnika aplikacijskih usluga, mogu se koristiti i u medicini na nain koji je opisan u dijelu teksta pod nazivom Telemedicina.Trei dio seminarskog govori o tome gdje je sve prisutno raunarstvo i koje ga tehnologije omoguavaju? Rei emo neto i o tome ta predstavljaju bar kodovi, njihovim nedostacima te o razvoju RFID ipova koji su zamjenili tradiconalne bar kodove. Jedna od zanimljivijih injenica je u tome da su ameriki znanstvenici uspjeli razviti tehnologiju ugradnje RFID ipova u novanice.U zadnjem dijelu seminarskog, obraen je dio o beinoj bezbijednosti i neke metode zatite beinih mrea. Upoznaemo vas sa etiri najvee prijetnje beinim mreama i ta svaka od njih predstavlja, odnosno kako naruava korisnikovu privatnost, bilo da je to svjesno ili nesvjesno pristupanje vaoj beinoj mrei. Na kraju zadnjeg dijela, donosimo vam par jednostavnih savjeta o tome kako da zatite vau beinu mreu od neovlatenog pristupa vaim privatnim podacima i nain na koji moete saznati da li neko koristi vau beinu mreu.

1. BEINE TEHNOLOGIJE

Beine tehnologije obuhvataju beine ureaje (kao to su smart telefoni) i medije za beini prenos (kao to su mikrotalasi, sateliti i klasian radio). Te tehnologije fundamentalno mijenjaju nain na koji dananje organizacije obavljaju poslovanje. 1.1 Beini ureaji

Danas smatramo da je koritenje beinih ureaja pogodno i produktivno iz nekoliko razloga. Kao prvo, oni omoguavaju da se vrijeme, koje je ranije bilo izgubljeno, produktivno koristi (npr, putovanje do posla javnim prijevozom). Kao drugo, mogu nositi beine ureaje svuda sa sobom, a mjesto odakle se obavlja posao postaje fleksibilno. Kao tree, beina tehnologija omoguava ljudima da rasporede radno vrijeme u zavisnosti od linih i profesionalnih obaveza. Wireless Application Protocol WAP je standard koji omoguava beinim ureajima da pristupe informacijama i uslugama zasnovanim na vebu. Ureaji koji podravaju WAP protokol sadre u sebi mikrobrauzere (Mikrobrowsers). Mikrobrauzeri su internet brauzeri koji mogu da rade u sklopu ogranienja male veliine ekrana beinih ureaja i sa relativno malom veliinom propusnog opsega beinih mrea. Slika 1.1 Browser web-stranice Amazon. Slika1.2 Mikrobrowser mobilnog telefona Izvor: www.amazon.com Izvor: http://mob.hr/opera-mini-za-iphoneSlika 1.1 Prikazuje brauzer sa svim funkcijama na web stranici Amazon, a slika 1.2 Prikazuje microbrowser na ekranu mobilnog telefona. Beini ureaji su dovoljno mali da ih ljudi mogu ponijeti svuda sa sobom, imaju dovoljan kapacitet obrade da obavljaju produktivne zadatke i mogu beino da komuniciraju sa internetom i drugim ureajima. U prolosti su ti ureaji spadali u zasebne kategorije, kao to su npr, pejderi, runi ureaji za itanje e-pote, elektronski rokovnici (PDA) i mobilni telefoni. Danas mobilni ureaji koji koji se uopteno nazivaju smart telefoni kombinuju funkcije svih tih ureaja. Mogunosti tih novih ureaja obuhvataju mobilnu telefoniju, bluetooth, Wi-Fi, digitalnu kameru, GPS sistem, organizator, telefonski imenik, digitron, pristup e-poti i centru za slanje kratkih poruka, slanje instant poruka, slanje tekstualnih poruka, MP3 plejer, video plejer, pristup internetu uz pomo browsera sa svim funkcijama i QWERTY tastaturu. Jedna mana smart telefona je to to mogu da se koriste za kopiranje i prosljeivanje povjerljivih informacija. Npr, direktori u Intelu nikako ne ele da zaposleni slikaju svoje kolege ako se u pozadini slike vidi nova tajna tehnologija. Naalost, mnogi menaderi o tim ureajima razmiljaju kao o telefonima, a ne kao digitalnim kamerama koje mogu beino prenositi sadraj. Neke kompanije kao to je Samsung, prepoznale su tu opasnost i zabranile unoenje svih takvih ureaja u poslovne objekte. 1.2 Mediji za beini prenos

Beini mediji ili difuzni mediji prenose signale putem vazduha ili svemira. Osnovni tipovi beinih medija su mikrotalasi, sateliti, radio i infracrveni zraci. Sistemi za mikrotalasni prenos raireno se koriste za opsenu komunikaciju pomou optike vidljivosti. Optika vidljivost predstavlja zahtjev da predajna i prijemna antena budu meusobno vidljive. injenica da susjedne mikrotalasne antene moraju biti meusobno vidljive predstavlja problem zbog toga to je zemljina povrina zakrivljena, a ne ravna. Zbog toga, ove antene ne smiju biti meusobno udaljene vie od 50 kilometara. Sistemi satelitskog prenosa koriste komunikacione satelite. Trenutno su oko Zemlje postavljena tri satelita: geostacionarni (GEO) sateliti, sateliti u srednjoj Zemljinoj orbiti (MEO) i sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO). Svaki tip satelita ima drugaiju orbitu- GEO je najudaljeniji od Zemlje, a LEO najblii. Sateliti koriste prenos difuzijom i alju signal mnogim prijemnicima istovremeno. Slika 1.3 Satelitski komunikacijski sustavi

Izvor: http://www.wirelessdictionary.comSlika 1.3 pokazuje razliite vrste satelitskih komunikacijskih sustava.Sustav GEO se prvenstveno koristi za televizijsko emitiranje, i njihovi sateliti su stacionarni iznad Zemlje.Meo i LEO koriste sustavi za mobilne komunikacije, a nalaze se mnogo blie Zemlji. Meutim, ovi sateliti se kontinuirano pomiu u odnosu na povrinu Zemlje.U mnogim dijelovima svijeta satelitski internet predstavlja jedino rjeenje da se omogui veza sa internetom jer je instalacija potrebnih kablova suvie skupa ili fiziki neizvodljiva. Satelitski internet omoguava korisnicima da pristupe internetu putem GEO satelita uz pomo satelitske antene koja je postavljena u blizini njihove kue. Radio prenos koristi frekvencije radio-talasa da prenosi podatke direktno izmeu predajnika i prijemnika. Prednosti radio prenosa su u tome to mogu lako da putuju kroz normalne kancelarijske zidove, relativno su jeftini i lako ih je instalirati i mogu prenositi podatke velikom brzinom. Mane radio prenosa su u tome to, medij za prenos radio-signala moe izazvati problem elektrine interferencije, a radio prenos je podloan prislukivanju od bilo koga ko ima slinu opremu koja radi na istoj frekvenciji. Infracrveno svjetlo je svjetlo koje nije vidljivo ljudskom oku. Uobiajena primjena infracrvenog svjetla sree se kod daljinskih upravljaa za televizore, video-rekordere, DVD i CD plejere. 1.3 Beine raunarke mree i pristup internetu

Beine mree kratkog dometa pojednostavljuju zadatak povezivanja ureaja tako to eliminiu kablove i omoguavaju korisnicima da se kreu dok koriste te ureaje. Generalno imaju domet od 30 metara i manje. Bluetooth[footnoteRef:1] se koristi da se stvori mala personalna mrea. Bluetooth moe da povee do osam ureaja u krugu od 10 metara koristei radio-prenos. [1: Bluetooth je razvio Ericsson, skandinavski proizvoa mobilnih telefona. Ime mu je dao po danskom kralju iz 10-og vijeka koji se zvao Harald Blatan a koji je bio poznat pod nadimkom Plavi Zub (Bluetooth)]

Ultra-Wideband (UWB) je irokopojasna beina tehnologija ija brzina prenosa prelazi preko 100 Mb/s. Prenos u bliskom polju (NFC[footnoteRef:2]) ima najmanji domet od svih beinih tehnologija kratkog dometa. Projektovan je tako da bude sastavni dio mobilnih ureaja, kao to su mobilni telefoni i kreditne kartice. Korienjem NFC komunikacije, korisnik moe da priblii svoj ureaj ili kreditnu karticu na nekoliko centimetara od itaa ureaja da bi platio proizvod koji eli da kupi. [2: Near Field Comunication, http://www.tportal.hr/scitech/tehno]

Jedna od glavnih namjena NFC-a je sigurna razmjena razliitih vrsta podataka izmeu dva ureaja opremljena aktivnim ili pasivnim ipom za NFC. U praksi, najee se vee uz beskontakno plaanje, obino na mikro razini. NFC je ve neko vrijeme dio suvremenih terminala EFTPOS[footnoteRef:3], kakve banke isporuuju trgovcima i ostalim klijentima za prodajna mjesta. Isto tako, NFC moe biti integriran s bankovnim i kreditnim karticama, a na raspolaganju su i kartice USIM s ugraenim hardverom za NFC namijenjene mobitelima koji ga ne podravaju. Beine mree srednjeg dometa su sline lokalnim beinim mreama (WLAN). Najei tip beinih mrea srednjeg dometa je Wi-Fi (Wireless Fidelity). [3: EFT POS (Electronic Fund Transfer Point Of Sale) je ureaj namijenjen bezgotovinskom plaanju pomou kojeg se transakcije provode elektronikim putem te u potpunosti pojednostavljuje poslovanje s kreditnim karticama na vaem prodajnom mjestu.]

Wireless fidelity (Wi-Fi) je beina lokalna mrea srednjeg dometa to je u sutini isto kao i LAN, samo to nema kablove. U tipinoj konfiguraciji, predajnik sa antenom koji se zove beina taka pristupa (Wireless Acces Point) povezan je ianim LAN-om ili satelitskom antenom koji obezbjeuju konekciju. Slika 1.4 Beina taka pristupa

Izvor: http://www.amazon.com/dp/B006TZM6XO/Beina taka pristupa omoguava pruanje usluga veem broju korisnika na malom prostoru (obino nekoliko stotina metara) i naziva se jo i hotspot. Prenosni ureaji kao to je laptop, obino imaju ugraenu beinu mrenu karticu (WNIC[footnoteRef:4]) za beinu komunikaciju. [4: Wireless Network Interface Card]

IEEE[footnoteRef:5] je uspostavio skup standarda za beine raunarske mree. Ti standardi za Wi-Fi pripadaju porodici 802.11. Postoje etiri standarda u ovoj porodici: 802.11a, 802.11b, 802.11g i 802.11n. Veina WLAN-a koristi 802.11g, koji moe da emituje 54mb/s i ima domet oko 100 metara. Od sredine 2007 godine, razvija se standard 802.11n. Taj standard je projektovan tako da ima brzinu beinog emitovanja izmeu 250 i 300 mb/s i da ima domet od bar 200 metara. Glavne prednosti Wi-Fi je to malo kota i to moe da obezbjedi jednostavan pristup internetu. Korporacije koriste Wi-Fi da ponude irok spektar usluga. Na primjer, Starbucks, McDonald's i dr, nude svojim kupcima Wi-Fi u svojim prodavnicama uglavnom radi pristupa internetu. Oni ostvaruju izvjestan prihod naplaujui Wi-Fi usluge, ali njihova strategija je, zapravo, da podstaknu kupce da vie vremena provode u njihovim radnjama i da biraju njihove radnje a ne konkurentske. [5: Institute of Electrical and Electronics Engineers]

Sintetike mree koriste mnotvo taaka pristupa mrei Wi-Fi da stvore mreu velikog dometa koja moe biti velika i do 215 km2 , koliko je velika mrea razvijena u Filadelfiji. Beine mree iroke pokrivenosti povezuju korisnike na internet na geografski udaljenim podrujima. Takve mree obino funkcioniu u okviru dozvoljenog dijela spektra. To znai da takve mree koriste dijelove radiofrekvencijskog spektra koji je u nadlenosti vlade. Uopteno govorei, tehnologije beine mree iroke pokrivenosti dijele se u dvije kategorije: mobilna telefonija i beini prenos u irokom opsegu. Mobilni telefoni koriste radio-talase da omogue dvosmjernu komunikaciju. Mobilni telefon komunicira pomou radio-antene postavljene u blizini geografskog podruja koje se naziva elija. Telefonska poruka se mobilnim telefonom prenosi do lokalne elije, a zatim od elije do elije dok ne stigne na eliju odredita. Sa poslednje elije poruka se prenosi ili do prijemnog mobilnog telefona ili do javne telefonske mree a odatle do beinog telefona. To je razlog zato sa mobilnih telefona mogu da se pozivaju i brojevi drugih mobilnih telefona i brojevi fiksnih telefona. Prva generacija elijskih sistema je prenosila signale analognim putem, bez kodovanja, a sluila je samo za prenos glasa. Vei broj mobilnih ureaja je moglo da se "prikai" na elije, iji su poluprenici bili izmeu 2km i 20 km. Prvu generaciju su zamjenili savremeniji sistemi, a 1G mobilne mree vie nisu u upotrebi.Slika 1.5 Dr, M. Kuper Izvor: http://www.raf.edu.rs Dr Martin Kuper je ameriki naunik, koji je, kao zaposleni u razvojnom centru Motorole, patentirao prvi radio telefonski ureaj 1973. godine, preteu dananjih mobilnih telefona. On je prva osoba koja je obavila telefonski razgovor sa prenosivog telefona, a iako je tih godina smatran udakom, ostale su upamene njegove rijei uoi tog prvog poziva: "Ljudi ele da priaju sa drugim ljudima na ulici, a ne sa nekim u kui, kancelariji ili automobilu. Oni ele da imaju slobodu kretanja dok priaju sa drugim ljudima i ne ele da budu ogranieni telefonskim kablom." Razgovor je obavljen sa prvog telefona "cigle" koji je teio 850 grama, a tek deset godina kasnije Motorola je izbacila prvi komercijalni mobilni telefon Dynatec, koji je teio 400 grama i kotao 3.500 dolara.U Evropi se javila potreba za razvojem zajednikog standarda druge generacije zbog velikog broja nekompatibilnih 1G standarda. 2G standard donosi veliki broj inovacija, a najvaniji su prenos informacija digitalnim putem, poboljanje kvaliteta prenosa podataka, poveanje kapaciteta i pokrivenosti. I u ovoj generaciji je prenos govora dominantan servis, ali su po prvi put omogueni i servis kratkih poruka (SMS - Short Message Service), slanje faksa, kao i prenos podataka. Sama oprema postaje sve manja, a cijene sve nie, to omoguava iroku upotrebu mobilnih telefona u komercijalne svrhe.Izrada 3G standarda poinje 1998. godine, a 2000. godine je usvojen UMTS standard (Universal Mobile Telecommunications System), koji je puten u upotrebu 2003. godine. Brzi pristup internetu je najvea prednost UMTS-a, kao i irokopojasni prenos podataka upotrebom FTPa. Pojavljuju se IP adrese vezane za mobilne telefone, a proizvodjai poinju sve veu proizvodnju pametnih (Smart) telefona. 3G standard je omoguio brzinu prenosa do 2Mb/s, a 3.5G nazvan je UMTS2 brzine do 10Mb/s.Krajem prve decenije 21. vijeka usvojeni su prvi standardi za etvrtu generaciju elijskih sistema, ija implementacija je poela kao test faza u nekim dravama (Japan, Norveka, itd.). Protok informacija postaje tema za prouavanje, a ne, kao do tada, razgovori mobilnim sistemima. U ovoj generaciji svi mobilni telefoni dobijaju svoje IP adrese, multimedijalni sadraj se razmenjuje bez ikakvih problema, a mobilni ureaji sve vie menjaju prenosive raunare.WiMAX je beini digitalni komunikacijski sustav, takoer poznat kao IEEE 802,16, koji je namijenjen za beino "gradsko podruje mrea".WiMAX omoguuje irokopojasni beini pristup (BWA) do 50 km za stacionarne stanice, i 5 do 15 km za mobilne stanice.Nasuprot tome, WiFi/802.11 wireless local area network standardni je ograniena u veini sluajeva na 30 do 100 metara.Slika 1.6 Podruje djelovanja WiMax-a Izvor: http://seminarprojecttopics.blogspot.com2. MOBILNA TRGOVINA

U tradicionalnom raunarskom okruenju da bi se neki posao odradio na raunaru, bilo je neophodno doi do raunara. Svi raunari su bili povezani jedni s drugima na mree, servere, itd. preko ice odnosno kablova. Ova situacija je ograniavala upotrebu raunara i stvarala potekoe za ljude i radnike u pokretu. Konkretnije prodavai, serviseri, slubenici, policijski agenti, komunalni radnici itd., mogu biti efikasniji ukoliko imaju pristup informacionim tehnologijama na svojim radnim mjestima, na terenu ili u tranzitu. 2.1 Specifina svojstva mobilnog raunarstva i m-trgovine

Mobilno raunarstvo ima dvije glavne karakteristike koje ga razlikuju od drugih oblikaraunarstva: mobilnost i iroki doseg.Mobilnost- mobilno raunarstvo i m-comerce se temelje na injenici da korisnici nose svoje mobilne ureaje bilo gdje da odu. Mobilnost podrazumjeva prenosivost. Dakle, korisnici mogu ostvariti kontakt sa drugim sistemima, bez obzira gdje se nalaze, ukoliko su u mogunosti da se spoje na beinu mreu. iroki doseg-u mobilnom raunarstvu korisnici mogu biti dostupni u bilo koje vrijeme. Naravno, korisnici mogu blokirati odreene pozive i odreene poruke, u suprotnom, kada su ureaji potpuno otvoreni, korisnici mogu biti kontaktirani odmah. Ove dvije karakteristike razbijaju barijere geografije i vremena. One stvaraju sljedeih pet dodatih vrijednosti atributa koji pokreu razvoj m-commerca: sveprisutnost, praktinost, instant povezivanja, personalizacija i lokalizacija proizvoda i usluga.Sveprisutnost se odnosi na atribut biti dostupan na bilo kojoj lokaciji u bilo koje vrijeme. Mobilni terminal u obliku pametnog telefona ili PDA nudi sveprisutnost, tj, moe istovremeno ispuniti potrebe i za informacije i za komunikacije u pravo vrijeme, neovisno o lokaciji korisnika. Praktinost se odnosi na to da je korisnicima olakan rad u beinom okruenju. Sve to korisnicima treba je ureaj koji moe pristupiti internetu, kao to je npr, smartphone. Koritenje GPRS-a je lake i bri je pristup internetu, bez butovanja raunara ili uspostavljanja poziva preko modema.Instant povezivanje- mobilni ureaji omoguavaju korisnicima da se brzo i lako spoje na internet, intranet, druge mobilne ureaje i baze podataka. Dakle, beini ureaji bi u budunosti mogli postati preferirani nain pristupa informacijama. Personalizacija se odnosi na prilagoavanje informacija za pojedine korisnike. Npr, osoba koja voli putovati mogla bi na svom ureaju dobiti informacije i reklame vezane za putovanje. Personalizacija je jo uvijek ograniena samo na mobilne ureaje. Lokalizacija proizvoda i usluga- znajui gdje se korisnik nalazi u bilo kojem odreenom trenutku je klju za pruanje odgovarajaih proizvoda i usluga. Precizna informacija o korisnikovoj lokaciji, moe se dobiti kada je na korisnikovom ureaju ukljuen GPS. Npr, moete korisiti svoj beini ureaj da bi ste pronali najblii bankomat ili potu. Osim toga GPS e i drugima otkriti vau lokaciju.

2.2 Aplikacije mobilne trgovine

Postoje razne aplikacije mobilne trgovine. Najpopularnije su aplikacije za pruanje finansijsikh usluga, meukompanijske aplikacije, pristupanje informacijama, aplikacije zasnovane na lokaciji, telemedicina i telemetrija. 2.2.1 Finansijske usluge

Mobilne aplikacije za pruanje finansijskih usluga obuhvataju bankarstvo, beino plaanje i mikroplaanje, transfer novca, beine novanike i usluge plaanja rauna. Najvanije za mobilne aplikacije, za pruanje finansijskih usluga, je to da kupcima olakavaju plaanje bez obzira na vrijeme i mjesto na kome se nalaze. Preoptereeni kupci zahtijevaju takve pogodnosti. Mobilno bankarstvo- u mnnogim zemljama, banke sve vie nude mobilni pristup finansijskim informacijama o raunu klijenta. Kod ove vrste bankarstva, umjesto na raunaru, sve podatke gledate na mobitelu. Posredstvom mobilnog bankarastva moete da provjerite koliko imate para na raunu, provjeriti da li je legla uplata i koliko vam je ekova prolo ili koliko iznosi rata kredita. Moe se obaviti i plaanje, ali tu i dalje ima puno ogranienja, pa uglavnom moete plaati samo manje iznose i to samo onim korisnicima koje ste unaprijed prijavili banci[footnoteRef:6]. [6: http://www.infogo.biz ]

SMS mobilno bankarstvo je servis kod kojeg se prijavite da dobijate poruku kad god vam ''legne'' uplata ili neto platite karticom. SMS-om moete poslati upit banci i dobiti odgovor u vezi s vaim raunom. Osim toga, vrlo je korisno i za kupnju, jer moete provjeriti s koliko novca raspolaete.

Beini sistemi elektronskog plaanja- Beini telefoni mobilnog plaanja transformisali su mobilne telefone u bezbijedne samostalne alate za kupovinu pomou kojih se moe izvriti trenutna autorizacija plaanja putem mobilnih ureaja. Npr, DPS-Promatic je u Italiji 2002 godine, prvi je dizajnirao i stavio u upotrebu aparat za naplatu parkinga putem mobilnog telefona. U susjednoj Hrvatskoj je takoe, 2001 godine, uveden sistem naplate parkinga (m-parking). Plaanje parkiranja je omogueno slanjem SMS poruke na posebne m-parking brojeve, koji oznaavaju pojedinu parkirnu zonu. Usluga korisniku se naplauje od strane mobilnog operatera odmah ili jednom mjeseno, u zavisnosti od toga da li je post-paid korisnik ili pre-paid. Slika 2.1 SMS potvrda o plaenom parkingu i vremenu isteka

Izvor: http://www.zagrebparking.hr/Mikroplaanja- elektronske uplate u malim novanim iznosima nazivaju se mikroplaanjima. Kupci su na vebu su ranije vie voljeli da plaaju kreditnim karticama. Ali poto banke obino naplauju proviziju za svaku transakciju, kreditne kartice su neefikasno sredstvo obavljanja kupovina malih vrijednosti. Sve vee koliine dgitalnih sadraja, dovode do porasta mikroplaanja, jer kupci ele da izbjegnu plaanje provizije za plaanje kreditnom karticom na tako male iznose. Uspjeh aplikacije mikroplaanja zavisi od transakcionih trokova. Transakcioni trokovi bie mali samo kada je obim transakcija veliki. Tehnologija koja moe poveati obim transakcija je beini e-novanik. Mobilni (beini novanik)-razne kompanije nude tehnologiju mobilnog novanika koja korisnicima kartica omoguava da jednim klikom obave kupovinu pomou svojih ureaja. U posljednje se vrijeme sve vie govori i pie o Near Field Communication[footnoteRef:7] (NFC) tehnologiji koja e omoguiti koritenje mobitela kao novanika ili kreditne kartice. U osnovi rije je o radio komunikaciji izmeu dva ureaja. Primjena NFC-a nije iskljuivo u mobilnom plaanju, iako se tu oekuje u budunosti najvea frekvencija koritenja. Ostale mogue primjene su u javnom prijevozu, u identifikaciji prilikom ulaska u objekte i sl. U priu s NFC plaanjem ukljuili su se globalni igrai poput Googlea, Intela, MasterCarda, Deutsche Telekoma i ostalih, tako da ne treba sumnjati u porast NFC novanih transakcija. Predvia se kako e u sljedeih pet godina polovina svih mobilnih transakcija biti posredovana upravo ovom tehnologijom. Najvea kartiarska kompanija u svijetu Visa lansirala je u suradnji s vodeim proizvoaem mobitela, finskom Nokiom, sustav pomou kojeg eli pretvoriti mobilne telefone u mobilne novanike[footnoteRef:8]. [7: http://www.jatrgovac.com] [8: http://www.ekapija.com/website/bih/page/86038/Visa-i-Nokia]

Slika 2.2 Mobilni novanik

Izvor: http://www.tportal.hrKorisnici e moi plaati prehrambene namirnice i nabavu ostalih osnovnih potreptina prevlaenjem mobitela preko itaa koji e elektronskim putem komunicirati s njegovim mikroipom. Vlasnici telefona potvrivat e kupovinu pritiskom na tipku i time e transakcija biti zavrena.Beino plaanje rauna- izvjestan broj kompanija omoguava svojim kupcima da plaaju raune direktno putem mobilnog telefona. Na primjer, u nastojanju da prati savremene bankarske trendove, kao i da proiri i pobolja kvalitet svojih usluga, NLB Banka je unaprijedila usluge elektronskog bankarstva za fizika lica NLB Klik[footnoteRef:9]. NLB Klik je usluga elektronskog bankarstva za stanovnitvo. Dostupna je 24 sata na dan, svih 365 dana u godini, akoristiti je moete kod kue ili na poslu. S NLB Klikom moete obavljati vie bankarskih i finansijskih usluga.Putem ovog servisa moete izvriti plaanje na predregistrovane raune kao to su: struja, voda, telefon i slino. Upotrebom korisnikog imena i lozinke, vae poslovanje postaje bre, povoljnije i jednostavnije. [9: http://www.nlb.ba/page.aspx]

2.2.2 Meukompanijske aplikacijeMobilni ureaji sve vie postaju dio poslovnih aplikacija. Na primjer, kompanije mogu da koriste neglasovnu mobilnu slubu da obavljaju dispeersku funkciju, odnosno da dodijele zadatke mobilnim zaposlenim zajedno sa svim potrebnim informacijama o dotinom zadatku. Ciljna podruja mobilne isporuke i dispeerske slube obuhvataju prevoz (isporuka hrane, nafte i novina, kargo tovar, kurirske slube, lep slube i kurirske slube), komunalne slube (grijanje, struja, telefon, voda), terenske slube (raunari, kancelarijska oprema, kune popravke), zdravstvo (kune posjete medicinskih sestara i doktora), slube za bezbjednost (patrole, instaliranje alarma). Naveemo neke od meukompanijskih aplikacija.AirIQ obezbjeuje telematske aplikacije vlasnicima i menaderima firmi koje se bave iznajmljivanjem motornih vozila ili komercijalnim prevozom i firmi koje posjeduju flote teretnih brodova. Telematika se odnosi na beinu razmjenu informacija kmoje dolaze sa raznih lokacija i kontrolnih poruka koje idu kako od vozila, tako i prema vozilima i drugim mobilnim sredstvima. Aplikacije AirIQ kombinuju internet, beine mree, GPS i digitalno mapiranje. Ureaj u svakom vozili koje se prati prikuplja neophodne informacije o pravcu, brzini i lokaciji vozila. Menaderi mogu na digitalnoj mapi pristupiti informacijama o voznom parku za koji su zadueni. Kompanije koje koriste AirIQ mogu na dnevnoj osnovi primati izvjetaje o svom voznom parku i locirati vozila koja nisu stigla na odredite ili koja su ukradena, onesposobiti ukradena vozila i saznati da li se vozila kreu nebezbijednom brzinom. U osiguravajuem drutvu Kemper Insurance Company procijenjivai tete izlaze na teren i koriste digitalnu beinu kamru ugraenu u smart telefone da slikaju mjesto nesree i alju slike u bazu podataka centra za obradu podataka. Te aplikacije eliminiu odlaganja prikupljanja informacija i vrijeme koje je ppotrebno da se razviju filmovi tradicionalnih foto-aparata koji se koriste u konvencionalnim metodama. Kao mnoge druge amerike nacionalne franize, Taco Bell upranjava praksu ''misterioznih kupaca'' koji obavljaju inspekcije i nadzor za koji ni menaderi prodajnog objekta ne znaju . taco Bell obezbjeuje takvim kupcima prenosne raunare sa kojih sa lica mjesta mogu da alju izvjetaje u sjedite kompanije. Misteriozni kupac mora da odgovori na 35 pitanja koja obuhvataju sve, od brzine usluge do kvaliteta hrane. Prije nego su se takvi ureaji pojavili, oni su morali da popunjavaju tampane upitnike, a zatim da ih alju redovnom potom u sjedite kompanije. Zatim bi se informacije skenirale radi unosa u raunarske sisteme i obrade. Tok informacija koji se odvija pomou prenosnih raunara je bri, taniji i jeftiniji.2.2.3 Pristupanje informacijamaMobilni portali i glasovni portali su projektovani da prikupljaju i isporuuju sadraj u formi koja je pogodna za rad na ogranienom memorijskom prostoru mobilnih ureaja. Ti portali pruaju korisnicima informacije bilo gdje i u bilo koje vrijeme. Mobilni portali- mobilni portal prikuplja i isporuuje sadraj i usluge mobilnim korisnicima. Te usluge obuhvataju vijesti, sport, e-potu; informacije o zabavi, putovanjima i restoranima; informacije o komunalnim uslugama i izvjetaje o berzanskom trgovanju. Poljem mobilnih portala sve vie dominira nekoliko velikih kompanija. Najpoznatiji mobilni portal na svijetu je i-mod kompanije NTT DoCoMo, koji ima vie od 40 miliona pretplatnika uglavnom iz Japana. Najvee kompanije u Evropi su Vodafone, O2 i T-Mobile. Neki tradicionalni portali kao to su Yahoo, AOL i MSN- takoe imaju i mobilne portale.Glasovni portali- glasovni portal je veb-sajt sa audio interfejsom. Glasovni portal nije veb-sat u tradicionalnom smislu jer mu se moe pristupiti putem standardnog ili mobilnog telefona. Odreeni telefonski broj spaja korisnika sa veb-sajtom gdje moe verbalno traiti informacije. Sistem zatim pronae informacije, konvertuje ih u glasovni odgovor generisan raunarom i kae korisniku odgovor. Veina aviokompanija na taj nain korisnicima prua informacije u realnom vremenu o statusu letova. Npr,iPing je servis (www.iping.com) koji omoguava podsjetnik i prua obavjetenja. On omoguava korisnicima da unesu informacije na vebu i da dobiju telefonski poziv koji ih podsjea na neku obavezu. Taj servis ak moe da poziva grupu ljudi da ih podsjeti da treba da imaju sastanak ili konferencijski poziv. Slika 2.3 Android aplikacija

Izvor: http://www.urbancult.hrPrije nekog vremena Google je korisnicima ureaja na Androidu omoguio glasovno pretraivanje internetskih sadraja, no sada ide korak dalje. Odsad je glasom mogue upravljati brojnim segmentima mobitela. Pomou aplikacije Voice Actions for Android korisnici mogu glasom poslati SMS poruku, presluavati muziku, dobiti navigacijske upute, pozivati telefonske brojeve, slati poruke e-pote, surfati internetom, pisati biljeke te obavljati svakakve druge aktivnosti.

2.2.4 Aplikacije zasnovane na lokacijiAplikacije za e-trgovinu i m-trgovinu B2C koncentrisane su u tri glavna podruja: kupovinu u prodavnicama na malo, oglaavanje i pruanje usluga kupcima. Mobilna trgovina zasnovana na lokaciji naziva se trgovina zasnovana na lokaciji odnosno L-trgovina. Ova tehnologija sastoji se od grupe servera koji kombiniraju informacije o geografskoj i specifinoj lokacijskoj poziciji, za pruanje usluga u L-trgovini. Npr, ova aplikacija moe predstaviti listu adresa oblinjih restorana na osnovu pozicije pozivaoca, lokalne mape ulica i direktorij biznisa. Beini prenosnici mogu da pruaju usluge zasnovane na lokaciji kao to su taxi usluge, usluge hitne slube ili ljekara, usluge vezane za iznajmljivanje opreme, usluge praenja objekata (npr, paketa ili vozova, usluge navigacije, informacije o vremenu i stanju u saobraaju, pronalaenje i rezervacije hotelskih soba, ciljano reklamiranje i automatsko ekiranje karata na aerodromima. 2.2.5 TelemedicinaTelemedicina predstavlja nain da se, uz koritenje savremenih informatikih i komunikacionih tehnologija, omogui prenos medicinskih podataka sa jednog na drugo mjesto, ime se medicinske usluge mogu pruati bez obzira na fiziku lokaciju ljekara i pacijenta. Ona je, u stvari lag na torti u odnosu na medicinske informacione sisteme koji predstavljaju dio njene infrastrukture. Telemedicinske aplikacije obuhvataju: teledijagnostiku, telekonsultacije, telemonitoring, tele-njegu, telekonzilijume i daljinski pristup informacijama koje se nalaze u jednoj ili vie baza podataka.Vano je razumeti da je telemedicina proces, a ne tehnologija. Proces koritenja telemedicine je u poslednje vrijeme sve vie mogu, zahvaljujuci napretku tehnologije, a sve u cilju smanjenja trokova.Slika 2.4 instrumenti telemedicine

Izvor: http://www.telemed.co.rs/istorijat-telemedicineTelemedicina je prisutna u klinikoj medicini poslednjih 30 godina, ali je tek znacajno poela da se razvija u zadnjih 5 godina. U svojim ranim fazama razvoja, tokom 60-ih godina prologa vijeka, Nacionalna agencija za Aeronautiku i Svemirsku administraciju NASA, igrala je glavnu ulogu u razvoju telemedicine. Tada su astronauti slali fizioloke izvjetaje agenciji na zemlji. Iste godine, NASA i Amerika zdravstvena sluba, poceli su da pruaju zdravstvenu zatitu ljudima koji ive u indijanskim rezervatima u Arizoni, koristei mobilne sale sa EKG-om i rendgenom, koji su bili satelitski povezani. Godine 1967, uspostavljena je mikrotalasna veza izmedju aerodroma u Bostonu i Masausets opte bolnice. 70-ih godina spominje se mogunost koritenja ekrana u boji, odnosno teledermatologije za lijeenje konih infekcija na svemirskim letovima. U to vrijeme, kola medicine u Majamiju, omoguila je telemedicinu za zatvorenike. Godine 1986, Majo klinika, poela je da sprovodi dvosmjerni satelitski program izmedju Majo kampa u Roestoru, Minesoti i Arizoni, kako bi pomogla ljekarima na udaljenim lokacijama.Danas mobilni sistemi omoguavaju ljekarima da na PDA ureajima ispisuje recepte. Zatim informacija putem mobilnog modema (ili Wi-Fi)do kompanije, a zaposleni u toj kompaniji provjeravaju da li je recept u skladu sa propisima osiguravajueg drutva. Ukoliko je sve u redu recept se elektronski prenosi do odgovarajue apoteke. Sistem takoe upozorava ljekara kada pacijet ostane bez lijekova i treba mu nova doza. Tada ljekar moe obnoviti recept klikom na modem. 2.2.5 Beina telemetrijaTelemetrija je beini prenos i prijem podataka sakupljenih pomou udaljenih senzora i ima mnogobrojne raunarske primjene. Npr, tehniari mogu koristiti telemetriju da ustanove probleme koji se tiu odravanja opreme. Proizvoai automobila koriste aplikacije telemetrije za daljinsku dijagnostiku vozila i preventivno odravanje. Npr, vozai automobila kompanije General Motors koriste kompanijski sistem OnStar (www.onstar.com) na razliite naine. Samo jedan primjer koritenja sistema On Star je da vozai mogu uvijek da pozovu taj sistem da se raspitaju ta znae svjetla upozorenja na instrument tabli vozila. OnStar sistem takoe prua mogunost praenja automobila u svakom trenutku, bez obzira gdje se vozilo nalazi. Moete podesiti sistem tako da obavjetenja dobijate putem maila ili SMS-a. Ova aplikacija praenja je korisna roditeljima ija su djeca poetnici u saobraaju. Npr, ako vae dijet ode automobilom u kolu, dobijate obavjetenje o vremenu zaustavljanja vozila na odreenoj lokaciji.Slika 2.5 Poruka OnStara o lokaciji osobe i vozila Izvor: www.onstar.com/web/portal/family 3. SVEPRISUTNO RAUNARSTVO

Svijet u kome bukvalno svaka stvar ima procesorsku snagu sa inom ili beinom konekcijom na globalnu mreu jeste svijet sveprisutnog raunarstva koje se naziva i dominantno raunarstvo. Sveprisutno raunarstvo je nevidljivo raunarstvo usaeno u sve stvari koje nas okruuju podove, svjetla, automobile, maine za pranje vea, mobilne telefone,ak i odjeu itd. npr, u pametnom domainstvu kuni raunar, televizor, sistemi osvijetljenja i grijanja, sistem alarma i ostali sistemi, mogu meu sobom da komuniciraju pomou kune mree. Tako povezanim sistemima pojedinac moe upravljati pomou raznih ureaja, ukljuujui pejder, mobilni telefon, televizor, PDA ureaj ili ak iz automobila. Kljuni element pametnog domainstva su pametni ureaji koji mogu da se poveu na internet i kojima moe da se upravlja pomou portabl ureaja ili raunara pomou kune mree ili putem javnog interneta. Dvije tehnologije omoguavaju sveprisutno raunarstvo: RFID (Radio Frequency Information) ipovi i mree beinih senzora.3.1 Identifikator sa radio frekvencijom

Tehnologija identifikatora sa radio-frekvencijom omoguava proizvoaima da na svoje proizvode stave antene ili kompjuterske ipove koji sadre podatke o proizvodima, a zatim ih prate pomou radisjkih signala. RFID su razvijeni da bi se zamijenili bar kodovi. Tipian bar kod sastavljen je od 12 cifara. Prva cifra oznaava tip proizvoda, sljedeih pet cifara identifikuje proizvoaa, a narednih pet proizvod. Poslednja cifra je kontrolna cifra radi otkrivanja greaka. Bar kodovi su se dobro pokazali ali imaju ogranienja. Kao prvo zahtijevaju kontakt sa ureajem za skeniranje. To ne predstavlja problem u prodavnici, ali je znaajan problem u proizvodnom pogonu, skladitima ili mjestima za otpremanje i prijem robe. Kao drugo, bar kodovi se tampaju na papiru i mogu se lahko pocijepati, isprljati ili izgubiti. Kao tree, bar kodovi identifikuju proizvoaa i proizvod, ali ne i pojedinane artikle. Sistemi RFID koriste ugraene mikroipove (koji sadre podatke) i antene da bi prenosili radio-signal na kratkim udaljenostima do RFID itaa. itai putem mree prenose podatke do raunara radi dalje obrade. RFID ip je programiran tako da sadri informacije koje jedinstveno identifikuju pojedinane artikle. Takoe, sadri podatke gdje se artikal nalazi, gdje i kada je bio napravljen. RFID tehnologija se moe koristiti za kompletno praenje proizvoda tokom proizvodnje i njegovog kretanja kroz odreene magacine. Postoje ak ideje da se ovakvi ipovi sa posebnim informacijama ugrauju u pakovanja hrane, tako da friider ili penica mogu da oitaju o kakvoj vrsti hrane se radi, pa da prema tome prilagode temperaturu hlaenja ili peenja. Vjerovatno je pitanje dana kada e se javiti inicijative da se ovakvi RFID ipovi masovno ugrauju ispod koe pojedinaca, a ve sada postoje dobrovoljci za ovakva testiranja. U toj situaciji bi svako mogao da ima kreditnu karticu ispod koe, ali i da bude praen 24 sata.Ova tehnologija pobuuje sve vie panje, a predvia se ogroman rast njene primjene u narednih nekoliko godina. Velike kompanije na ovom polju prepoznaju ogromno trite i pripremaju se za njega. Microsoft radi na softverskom dijelu koji bi trebalo da obezbjedi integraciju ovih podataka sa bazama podataka i njihovu povezanost i transparentnost u lokalnim i VPN mreama. Oracle priprema ugradnju podrke za RFID sisteme u svoje baze podataka, IBM i SUN ve imaju razvijen softver i infrastrukturu.RFID tehnologija se ve ozbiljno koristi u odreenom broju velikih kompanija radi identifikacije i praenja kretanja radnog osoblja. Mnogo puta se moe uti da se u prostorijama odreenih kompanija po cijenu otkaza insistira na noenju identifikacionih kartica sa slikom. Zaposleni ih nose oko vrata ili za pojasom, a kartice same po sebi izgledaju bezazleno. Meutim, u unutranjosti je sakriven RFID ip. Pri dolasku na posao sistem identifikuje radnika i biljei vrijeme, a tokom radnog vremena se moe precizno pratiti njegovo kretanje. Ovo se postie tako to je vei broj RFID itaa rasporeen po radnim prostorijama i hodnicima to ih je vie, to je i preciznost vea. Dok se radnik kree po zgradi, itai detektuju informaciju iz ipa u njegovoj kartici i alju podatke raunaru. Raunar sa odgovarajuim softverom prepoznaje lokaciju s koje dolazi informacija i u vidu simbolinih ikonica prikazuje poloaj osoblja. Kompanija RFIDgraphics (www.rfidgraphics.com)[footnoteRef:10] nudi ovakve sisteme zajedno sa odgovarajuim softverom. [10: http://www.sk.rs/2004/06/skpr01.html]

Amerikim znanstvenicima s dravnog Sveuilita u Sjevernoj Dakoti uspjelo je razviti tehnologiju ugradnje RFID ipova iznimno male povrine i debljine na listove papira i to koritenjem lasera za transfer i sastavljanje ipa. Iako su neki papiri s ugraenim RFID ipovima ve sada dostupni na tritu, mjesto na kojemu se nalazi ip je ispupeno, jasno vidljivo i nepraktino za masovniju primjenu. Nova tehnologija omoguava zadravanje iste debljine listova papira uz jednostavnu aplikaciju RFID ipova na njih. Oekuje se da bi se tehnika mogla koristiti za prevenciju prevara, falsificiranja novanica i dokumenata te izuzetno sigurno praenje dokumenata uz potvrdu njihove vjerodostojnosti.Slika 3.1 Ugradnja RFID ipa u novanice

Izvor: http://www.bug.hr/vijesti/rfid-cipovi-papiru3.2 Mrea beinih senzora

Mree beinih senzora su meusobno povezani beini senzori (koji se jo nazivaju esticama) koji se napajaju baterijama i koji su smjeteni u fiziko okruenje. estice prikupljaju podatke sa mnogo taaka u okviru irokog prostora. Svaka estica ima mogunost obrade i uvanja podataka i sadri senzore i antene sa radio-frekvencijom. Svaka estica se aktivira na dijeli sekunde kada treba da prenese podatke i te podatke prenosi svom najbliem susjedu. Umjesto da se podaci prenose od svake estice do udaljenog raunara, oni se prenose od estice do estice dok ne stignu do centralnog raunara gdje se uvaju i analiziraju. Prednost mree beinih senzora je u tome to ako se dogodi da jedna estica zakae, druga moe da preuzme podatke. estice obezbjeuju informacije koje omoguavaju centralnom raunaru da integrie izvjetaje o istoj aktivnosti iz razliitih uglova u okviru mree. Mrea sa veom tanou moe utvrdizi informacije kao to su pravac iz kojeg neka osoba dolazi, teinu vozila ili koliinu kie koja pada na zasijanu njivu. Jedna vrsta mree beinih mrea je ZigBee. ZigBee je skup protokola beine komunikacije ija su ciljna grupa aplikacije koje trae relativno spor prenos podataka i nizak nivo napajanja. Zigbee Aliance je grupacija kompanija koje rade zajedno kako bi osigurale pouzdano, isplativije, uz manju potronju energenata, beino umreavanje, praenje i kontrolu proizvodnje bazirane na otvorenom globalnom standardu. Cilj je osigurati veliku fleksibilnost, mobilnost i lakou rukovanja proizvodima u svakodnevoj upotrebi, ugraivanjem beinih i inteligentnih sustava u te proizvode. ZigBee tehnologija e se ugraivati u proizvode razliitih djelatnosti, od industrije do komercijalnih proizvoda itd. Prvi puta e kompanije imati beinu platformu koja e biti zasnovana na jednom standardu, optimiziranu za jedinstvene potrebe daljinskog nadgledanja i praenja aplikacija. Slika 3.2 Pozicija ZigBee na beinom tritu

Izvor: http://www.fer.unizg.hr/rasip/projekti/smartdust/primjena4. BEINA BEZBJEDNOST I METODE ZATITE BEINIH MREA

Oigledno je da beine mree omoguavaju mnoge pogodnosti za kompanije. Meutim, takoe predstavljaju i veliki izazov za menadment zbog inerhentnog nedostatka bezbjednosti. Beine mree su mediji za prenos, a emitovanje moe presresti bilo ko ko je dovoljno blizu i ima odgovarajuu opremu. etiri najvee prijetnje beinim mreamam su: neovlatene take pristupa mrei, izvianje u vonji, prislukivanje i ometanje frekvencije. Neovlatena taka pristupa mrei je neautorizovana taka pristupa beinoj mrei. Uljez moe biti pojedinac zaposlen u kompaniji koji otvori novu taku pristupa mrei ne mislei nita loe, ali ne obavjesti o tome odijeljenje IT. U ozbiljnijim sluajevima uljez je ''zli blizanac'', neko ko eli da pristupi beinoj mrei iz zlih namjera. On koristi ureaj koji detektuje beine mree, obezbjeuje informacije o njima, i simulira beinu taku pristupa koja ima isto ime na beinoj mrei koje autorizovani korisnici oekuju. Ukoliko je signal dovoljno jak, korisnik e se povezati sa sistemom napadaa umjesto sa pravom takom pristupa. Napada se tada ponaa kao veb-stranica i trai od korisnika povjerljive podatke kao to su korisniko ime, lozinka i broj naloga. Napadai su efikasniji sa javnih taaka pristupa nego sa korporativnih mrea. Izvianje u vonji je termin za lociranje WLAN mrea za vrijeme vonje ili etnje po gradu ili na drugim mjestima. Da bi se to radilo, potreban je samo Wi-Fi detektor i prenosni raunar sa opcijom beinog povezivanja. Ukoliko WLAN ima domet koji se iri van podruja objekta u kojem je postavljen, tada neovlateno lice moe upasti u mreu. Tako napada moe dobiti besplatan pristup internetu ili pristupiti vanim podacima i drugim resursima. Prislukivanje se odnosi na pokuaje neovlatenih lica da pristupe podacima koji kupuju beinom mreom. Ometanje radijske frekvencije odnosi se na to kada osoba ili ureaj namjerno ili nenamjerno ometaju prenos podataka na beinoj mrei ovlatenog korisnika.4.1 Zatieni beini pristup (Wi-Fi Protected Access, WPA)

WPA ifrira informacije, ali i provjerava nije li mreni sigurnosni klju izmijenjen. WPA provjerava i autentinost korisnika da bi samo ovlateni korisnici mogli pristupiti mrei. Dvije su vrste WPA provjere autentinosti: WPA i WPA2. WPA je osmiljen za kompatibilnost sa svim beinim mrenim adapterima, ali mogue je da nee funkcionisati sa svim starijim ruterima ili pristupnim takama. WPA2 je sigurniji od WPA-a, ali ne funkcionira sa svim starijim mrenim adapterima. WPA je osmiljen za kompatibilnost sa serverima za provjeru autentinosti koji koriste standard 802.1X, a svakom korisniku distribuiraju razliite kljueve. To se naziva korporacijski WPA ili korporacijski WPA2. Moe se koristiti i u unaprijed dijeljenom nainu rada kljua (Pre-shared Key, PSK), u kojem svaki korisnik dobiva isti pristupni izraz. To se naziva lini WPA ili lini WPA2.4.2 Wired Equivalent Privacy (WEP)

WEP je starija metoda zatite mree koja je jo uvijek dostupna za zatitu starijih ureaja, ali se vie ne preporuuje. Kada omoguite WEP, morate postaviti mreni sigurnosni klju. Taj klju ifrira informacije koje jedno raunalo alje drugom putem mree. WEP zatitu je relativno lako razbiti.4.3 Provjera autentinosti 802.1X

Provjera autentinosti 802.1X poboljava sigurnost 802.11 beinih mrea i oienih internet mrea. Standard 802.1X koristi server za provjeru autentinosti da bi potvrdio identitet korisnika i omoguio pristup mrei. Na beinim mreama standard 802.1X moe se kombinirati s WEP ili WPA kljuevima. Ta se vrsta provjere autentinosti obino koristi prilikom povezivanja s mreom na radnom mjestu.4.4 Koritenje vatrozida (Firewalla)

Vatrozid moe poboljati zatitu raunara od hakera ili zlonamjernih programa (kao to su crvi) koji raunaru pokuavaju pristupiti putem mree ili Interneta[footnoteRef:11]. Vatrozid takoer moe sprijeiti raunar da drugim raunarima poalje zlonamjerne programe. [11: http://windows.microsoft.com]

4.5 Redovito aurirajte raunar (Automatic Update)

Da biste pridonijeli boljoj zatiti raunara na mrei, na svakom raunaru ukljuite automatsko auriranje.Windowsmoe automatski instalirati vana i preporuena auriranja ili samo vana auriranja. Vana auriranja od velike su koristi za poboljanje sigurnosti i pouzdanosti. Preporuena auriranja rjeavaju manje vane probleme i poboljavaju rad s raunarom. Neobavezna auriranja nee se automatski preuzimati i instalirati.4.6 Pokrenite antivirusni program na svakom raunaru

Vatrozid sprjeava pristup crvima i hakerima, ali nije dobra zatita od virusa pa biste trebali instalirati i koristiti antivirusni program. Viruse moete primiti putem priloga u porukama e-pote, datoteka na CD-ovima ili DVD-ovima ili datoteka preuzetih s Interneta. Provjerite je li antivirusni program auriran te ga postavite da redovno pregledava raunar. 4.7 Ne koristite raunar prijavljeni kao administrator

Prilikom koritenja programa koji zahtijevaju pristup Internetu, poput web-preglednika ili programa e-pote, preporuujemo da se ne prijavljujete kao administrator, ve kao standardni korisnik. Razlog je tome to se brojni virusi i crvi ne mogu pohraniti na raunalo ako niste prijavljeni kao administrator.

ZAKLJUAK

LITERATURA

1. www.amazon.com2. http://mob.hr/opera-mini-za-iphone3. http://www.wirelessdictionary.com4. http://www.tportal.hr/scitech/tehno5. http://www.amazon.com/dp/B006TZM6XO/6. http://www.raf.edu.rs7. http://seminarprojecttopics.blogspot.com8. http://www.infogo.biz9. http://www.zagrebparking.hr/10. http://www.jatrgovac.com11. http://www.tportal.hr12. http://www.ekapija.com/website/bih/page/86038/Visa-i-Nokia13. http://www.nlb.ba/page.aspx14. www.iping.com15. http://www.urbancult.hr16. http://www.telemed.co.rs/istorijat-telemedicine17. www.onstar.com/web/portal/family18. www.rfidgraphics.com19. http://www.bug.hr/vijesti/rfid-cipovi-papiru20. http://www.sk.rs/2004/06/skpr01.html21. http://www.fer.unizg.hr/rasip/projekti/smartdust/primjena22. http://windows.microsoft.com

23