Best Banking #11

best banking# 11 # 2015.

ISSN 1847-8182

9 7 7 1 8 4 7 8 1 8 0 0 4

0 5 0 1 1

Besplatni primjerak

37 4012

u ovom broju> Tema broja >

Novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija

Pametni sefovi - sigurno upravljanje gotovinom 40-------------Tehnička zaštita prostora, čuvar ljudi i imovine 37-------------------Financijska industrija na putu oporavka? 12

Časopis za sigurnosnu i bankarsku opremu

PAMETNI SEF ZA AUTOMATSKU

UPLATU DEPOZITA

Zastupnik za Hrvatsku:

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o.remetinečka cesta 2810 000 Zagreb | Hrvatskat: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037e: [email protected] w: www.sbo.hr

Novac se odmah provjerava, broji i pohranjuje.LINCSAFE je certificiran na krađu prema stupnjevima Sigurnosti 1 i 2. Automatsko brojanje i automatski predviđen transport novca znači da ‘manje ruku’ dira Vaš novac, što uvelike smanjuje rizik od internih prijevara. Nema razlike između depozita u banci i konačnog brojanje na CIT - mjestu.

Otkrivanje krivotvorina u potpunosti eliminira rizik od krivotvorenih novčanica i gubitka prihoda. Zaposlenici koji su deponirali novac automatski su identificirani u sustavu kroz svoje značke, iskaznice ili osobni login.

LINCSAFE je rješenje za stvaranje zatvorenog procesa manipuliranja gotovinom (provjeru, računanje i sigurnu pohranu). Zatvoreno novčano rukovanje omogućuje obradu gotovine što efikasnije, dok smanjuje rizik od pljačke, provale i krađe.

LINCSAFE pomaže Vašim potrošačima ponuditi sigurnu kupovinu i prijateljsko okruženje, a također štedi dragocjeno vrijeme i novac!

PAMETNO & SIGURNO UPRAVLJANJE

VAŠOM GOTO VINOM!

bestbanking 11 • 2015 3

Uvodnik

Kurt Quendler vlasnik i idejni pokretač Best Banking magazinaaustrija, Beč

Damir Grundglavni urednikBest Banking magazinaHrvatska, Zagreb

LincSafe - pametni sefovi stranica 40

Novi zakon uskoro na snazi stranica 30

Nastavak konsolidacije sektora stranica 12

Klijenti će birati tehnološki naprednije banke

prošlu godinu bankarski sektor će zacijelo željeti što prije zab-

oraviti. izostanak gospodarskog oporavka zemlje neminovno

se odrazio i na jedan od njenih najstabilnijih dijelova - financijski

sektor. riječ 'stagnacija' možda najbolje opisuje trendove koji su

obilježili 2014.

a što će donijeti 2015.? još jedna izazovna godina je pred nama,

kažu bankari. nastaviti će se konsolidacija sektora. Banke

podržane europskim vlasnicima i dalje će se boriti za svoje pozicije

na tržištu. morat će biti dodatno tehnološki naprednije, brže te

znati unaprijed još bolje predvidjeti potrebe svojih klijenata, slažu

se u financijskoj industriji. moderna bankarska oprema pritom će

imati značaju ulogu. Upravo bi ona mogla činiti razliku između

uspješnih i onih drugih.

U 2015. bi napokon trebao zaživjeti i novi Zakon o zaštiti novčarskih

institucija. Za sektor donosi značajne novine i njemu će se trebati prilagoditi, pogotovo

u segmentu propisanih mjera zaštite.

Zakon na popis novčarskih institucija dodaje "zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje,

poslovnice za otkup plemenitih kovina i pravne osobe i obrte za preradu plemenitih kovina,

Hrvatski novčarski zavod i specijalizirane institucije ili tvrtke koje za banke ili druge klijente

ugovorno obavljaju poslove obrade, pohrane, distribucije i uplatno-isplatnog poslovanja

putem gotovog novca i vrijednosti". Za sve njih, kao i za same banke, Zakon donosi brojne

novosti.

Zanimljivo, poučno i zabavno štivo žele Vam …

Vaš oglas će vidjeti:

• predsjednici,članoviUpravaidirektorisvihbanakauHrvatskoj• svidirektorinabaveivoditeljiposlovnicabanaka• direktori,voditeljinabaveilogistike1000najvećihjavnihiprivatnihpoduzeća• čelniljudisvihtvrtkikojesebavetehničkomitjelesnomzaštitom• svijavnobilježničkiiodvjetničkiuredi• predstavnicigradskihižupanijskihvlasti,kaoidrugihdržavnihinstitucija• svaveleposlanstvauHrvatskoj

Oglašavajte se na stranicama jedinog časopisa za sigurnosnu i bankarsku opremu.

Cijeneoglasa(bezPDV-a)

1/1 Stranica 185 x 260 mm

(216 x 303 mm)

7.500 kn

1/2 Stranice 185 x 130 mm

(216 x 148,5 mm)

4.950 kn


(107 x 303 mm)

4.950 kn

1/3 Stranice 60 x 260 mm(76 x 303 mm)

4.350 kn


(216 x 110,5 mm)

4.350 kn


(107 x 147 mm)

3.600 kn


(216 x 90 mm)

3.600 kn

• Cijena izrade sponzorirane reportaže/intervjua: + 10% cijene prema formatu oglasa

Znamo što je važno za uspješno poslovanje


Sadržaj 11/2015.

Sefovi za sigurnu pohranu vrijednosti stranica 54

Visoko-sigurnosne brave, neizostavan dio zaštitnih mjera novčarskih institucija stranica 32

best banking

n Uvodnik stranica 3

n Ukratko stranica 6

n Osobe:SmjenageneracijauZagrebačkojbanci stranica 10

n Modernabankarskaopremačinitćerazlikuizmeđu

uspješnihionihdrugih

stranica 12

n Kolumna:Zlato,štednja,investicijailitradicija? stranica 22

n Temabroja:NoviZakonozaštitinovčarskihinstitucija stranica 30

n Konferencija:Zaštitariupotrazizadržavnomzaštitom stranica 34

n Tehničkazaštitaprostora,dabipokušajiprovaleostali

samopokušaji

stranica

37

n Novikonceptarhiviranja,metalnepolicebudućnosti stranica 39

n LincSafe:Sigurnorješenjezaupravljanjegotovinom stranica 40

n RainerGiroScanBox916:Automatskaobradaplatnih

nalogausamočetirikoraka

stranica

42

n Ušteditevrijemeklijentimauredu-vrijemejenovac stranica 44

n HESS:Samoposlužniuređajiuzonama24satnog

poslovanja

stranica

48

n Sigurnosnevezice stranica 51

n Sefovizasigurnupohranuvrijednosti stranica 54

n Najvišarazinasigurnosti-trezorisvremenskom

odgodomotključavanja

stranica

57

n Reportaža:USeulukodKisana stranica 62

n Businessclub stranica 64

n Impressum stranica 66

Intervju: Dipl.iur. Mladen Ozimec, generalni direktor i vlasnik Salona bankarske opreme stranica 58

Ukratko

s

6 bestbanking 11 • 2015

Kvalitetna rasvjeta poslovnih prostora motivira i pospješuje produktivnost

s

Stroj za pakiranje kovanica LAC-16 dobio nasljednika

s

Japanska tvrtka Laurel izbacila je krajem 2014. na tržište novi stroj za pakiranje kovanica LAC – 17. Radi se o nešto težem i većem ure-đaju u odnosu na prethodnika LAC-16 s pobo- ljšanim performansama. LAC-17 teži 155 kg, točno 15 kilograma više od svog prethodnika. Brzina pakiranja ostala je ista i iznosi maksi-malno 40 rolica u minuti. Zato je značajno povećan kapacitet ulaznog lijevka. Kod LAC-a

17 on iznosi otprilike 18.000 kovanica dok je kod LAC-a 16 on 8.000 kovanica u minuti. Dimenzije novog uređaja su 108x45x630 mm a kao opcija se nudi Hopper Sensor, LAN veza itd. Opremljen je grafičkim LCD displajem na kojem su prikazani svi postupci prebrojavanja i pakiranja. Masivna konstrukcija i ubrzan meha nizam osiguravaju ispravno i učinkovito prebrojavanje i zamatanje kovanica.

Gdje god je fokus stavljen na ljude, njihovu učinkovitost i njihovo zdravlje, rasvjeta mora stvoriti optimalne uvjete za koncentraciju na poslu. Učinkovite, odnosno korisne teh-nologije, inteligentan koncept rasvjete i najvažnije, upravljanje rasvjetom, moraju bit usklađeni kako bi pružili rješenje rasvjete koje je energetski učinkovito, a opet individualno orijentirano.

Optimalna radna rasvjeta je sjajna, ugodna i prilagođena odgovarajućem zadatku. Samo tamo gdje susreće sve kriterije kvalitete za određeni vizualni zadatak, ljudi mogu u pot-punosti razviti svoj potencijal učinkovitosti.

Ljudi koji rade u uredima ili poslovnicama imaju velike emocionalne zahtjeve pred sobom. Faktori poput kreativnosti, sposobnosti komu-niciranja i donošenje odluka postaju sve važ-niji. Ljudi mogu podnijeti dodijeljeni radni teret samo ako je instalacija rasvjete izvedena prema kriterijima kvalitete za njihov konkretan vizualni zadatak. Ako se ljudi ugodno osjećaju, posao se čini mnogo lakšim.

Dobra rasvjeta motivira i povećava dnevni

ritam našeg tijela, npr. osvjetljavanje zidova stimulirajućim svijetlim bojama svjetla u određeno doba dana.

Visoka razina dnevnog svjetla pobuđuje osjećaj dobrobiti u čovjeku i smanjuje, u di-namičkoj kombinaciji s umjetnim svjetlom – potrošnju energije.

Pravilna rasvjeta za posao osigurava ugodno osnovno osvjetljenje i konkretizirana je na defi-niranu radnu površinu. Tako zaposlenik bude motiviran i pospješuje produktivnost. Ima-jući na umu njegov efekt, cijena dobro ura-vnoteženog rasvjetnog sustava je razumno po-trošen novac, osobito otkako inovativni sustavi rasvjete značajno smanjuju potrošnju energije koristeći djelotvornije svjetiljke i upravljačku opremu.

Konkretne mjere za postizanje kvalitetne i ugodne radne rasvjete su slijedeće:

Direktna svjetlost metal-halogenih ili fluo-rescentnih svijetiljaka s odzivom boja većim od 80 (Ra≥80), automatski vremensko-zavisni prekidač podešen prema radnom vremenu. Vremenski-kontrolirana regulacija razine ilu-

minacije u skladu s mijenjanjem smjena. Fleksibilno dodjeljivanje svjetiljaka ra dnim je-dinicama (engl. "task area") te upravljanje ra-svje tom u ovisnosti o upadu dnevnog svjetla (engl. "daylight-based lighting control").

Odabir rasvjete, odluka je na koju utječu ra-zličiti faktori. Mnogi ljudi involvirani su od starta u procesu dizajna, te se tako javlja po-priličan broj različitih ideja i specifikacija. Od krucijalne je važnosti da su svi sudionici projekta (kako predstavnici arhitektonske i građevinske struke, elektro i strojarske, tako i investitori i interijeristi...) involvirani u proces projektiranja od samog starta, kako bi proizveli najkvalitetnija rješenja.

Ukratko


s

Kisan predstavio rješenje za "pametno" deponiranje gotovine

s

Na ovogodišnjem sajmu informatičke i elektroničke opreme CeBIT (Hannover 16-20.ožujka 2015.) Kisan elektronics će predstaviti uređaj za tzv. pametno depo-niranje gotovine KD1, koji bi se na tržištu trebao naći do kraja ove godine. Namije-njen je korištenju na blagajnama i uredima maloprodajnih trgovina. S kapacitetom deponiranja čak 4000 novčanica, u Kisanu tvrde da KD1 smanjuje troškove rukovanja i upravljanja gotovim novcem uz istovremeno povećanje sigurnosti i uštedu prostora.

Uređaj je težak 145 kg, d imenzija 480x1160x470 mm. Ima čelični sef debljine 8 mm. Kapacitet ulazne ladice 300 novča-nica. Od vanjskih priključaka LAN, USB

i RS. Posjeduje termalni printer (80 mm) te 7-inčni ekran u boji osjetljiv na dodir. Za pohranu gotovine koristi vreću za priku p lja -nje te dvostruku toplinsku plombu sa zaštitom.

Regionalna konferencija Sigurnost banaka i ostalih financijskih institucija

Nova generacija ureaja za brojanje i obradu novËanica

ss

Četvrta regionalna konferencija Sigurno-st banaka i ostalih financijskih institucija – Sigbank 2015. održat se u Zagrebu, 21. tra vnja 2015.

Konferencija je namijenjena predstavnicima svih banaka, osiguravajućih društava, mjenja-

Korejski Kisan elektronics najavio je do kraja godine izlazak na tržište nekoliko redizajni-ranih i tehnološki poboljšanih uređaja za bro-janje i obradu novčanica .

Tako bi seriju Newton trebao naslijediti poboljšani uređaj K2, brojač novčanica ve-like brzine obrade, malih dimenzija i mo der -nog dizajna. Težina mu je 8 kg, dimenzije 260x265x278 mm, kapacitet ulazne ladice 500 novčanica a brzina brojanja 1200 novčanica u minuti. Kapacitet ulazne ladice iznosi 200 a ulazne 500 novčanica. Prepoznaje do sedam različitih valuta, a detekciju krivotvorina radi UV,MG,IR i US-om.

Sortirku K 500 Pro naslijediti će model K5. Kao i prethodni model imati će četiri izlazne ladice za novac i jednu za odbačene i sumnji-ve novčanice. Kapacitet ulazne ladice je 1000 a izlazne 200 novčanica. Brzina soritranja iznosi 1000 novčanica u minuti a dimenzije

čnica i kladionica, te zaštitarskih tvrtki koje se bave tjelesnom i tehničkom zaštitom iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Na njoj će se govoriti o brojnim temama s područja sigurnosti; o regulativi zaštite novčarskih institucija, razvoju tehnologije i novitetima u tehničkoj zaštiti, ispravnom pro-jektiranju u funkciji sigurnijeg pozicioniranja zaštitara unutar banaka, optimalnom posta-vljanju uređaja tehničke zaštite, zakonskim

aspektima obrade, korištenja i ustupanja aterijala prikupljenih sustavima video nadzora u bankama, pravilnom vođenju i održavanju sustava videonadzora u bankama, usporedbi sustava privatne zaštite u zemljama regije, cyber security-ju, sigurnosti novca u transportu te osiguranju u bankarskom sektoru.

Organizatori konferencije su Hrvatski forum za urbanu sigurnost i časopis Zaštita, tvrtke Tectus d.o.o.

uređaja su 338x415x575 mm. Može se kori-stiti za čak četrnaest različitih valuta. Koristi dvostruki CIS (senzor slike) a opremljen je vanjskim LCD ekranom od čak 7 inča, osje-tljivim na dodir. Od vanjskih priključaka po-sjeduje LAN,Debug, 2 USB priključka, 3 Seri-jal priklj učka te ulaz upravljačke ploče.

Ukratko

s


Podravska banka u samom srcu Zagreba, u ulici Petra Preradovića 3, na Cvjetnom trgu, otvorila je poslovnicu, jedinstvenog interijera u Hrvatskoj.

Svojim postojećim i budućim klijentima nudi individualiziranu uslugu i konkurentan servis. Specifičnost ove jedinstvene poslovnice je u vi-sokom nivou usluge koju prati i sam interijer koji djeluje toplo i prijateljski.

„Radi valorizacije identiteta i jačanja snage branda, ali isto tako i radi naglašavanja poruke da se radi o novim idejama Banke, činilo nam se potrebnim odmaknuti se od uobičajenog izgleda poslovnica. Želimo da se klijenti kod nas osjećaju dobrodošlima i da uvijek ponovo navraćaju kod nas. Želimo da ovdje, na Cvje-tnom, popiju kavu s našim stručnim i ljuba-znim osobljem, te dobiju uslugu kvalitete - više od očekivane. U interijer poslovnice utkali smo priču o povijesti banke - iz Podravine, kroz stoljetnu tradiciju i povjerenje koje je utkano u

s

Avangardni dizajn poslovnice Podravske banke nadahnut oranicama i Dravom

MUP još razmatra primjedbe na Zakon o zaštiti novËarskih institucija

s

živote i poslovanje naših klijenata do moderne banke, koja nudi nove ideje te visoko kvalitetan i konkurentan servis“, izjavila je Sanda Fuček Šanjić, izvršna direktorica razvoja i marketinga POBA-e.

Interijer nove poslovnice Podravske banke u srcu Zagreba osmislila je milanska arhitektica Elena Brusa Pasque koja je biranim arhitekton-sko-dizajnerskim izričajem povezala tradiciju i suvremenost te stvorila sofisticiran prostor sa snažnom atmosferom koji odiše mirnoćom, sigurnošću, blagostanjem i povjerenjem.

„U prostoru se susreću prošlost i budućnost Podravske banke. Zidovi i namještaj u smeđim bojama podravskih oranica te podovi koji sim-boliziraju tok rijeke Drave. Umjesto grafikona i brojeva pokušali smo kroz interijer ispripo-vijedati priču o povijesti Podravske banke, o njenoj tradiciji, vrijednim ljudima koju su je desetljećima stvarali i u nju vjerovali te čije je povjerenje utkano u živote i poslovanje njenih

vjernih klijenata. Ovo je istovremeno priča o jednoj suvremenoj modernoj multikanal-noj banci koja nudi nove ideje i visoku eksper-tizu, ali i priča o bogatoj Podravini, plodnim oranicama, poljima žita, o velikoj i mirnoj rijeci Dravi. Tu priču ispripovijedali smo koristeći tople nijanse narančaste, smeđe i boje staroga zlata, kao i svim materijalima od podnih i zid-nih obloga do rasvjete koji govore o suglasju prirodnog bogatstva i stvarnih vrijednosti“, objasnila je ugledna milanska arhitektica Elena Brusa Pasque.

Udahnula je novoj poslovnici, kako sama kaže duh ’“Experience Economy” u kojem će klijent doživjeti iskustvo izvrsnosti, iz kojeg se rađa povjerenje onih koji će poželjeti upravo tu donijeti, pohraniti i povjeriti na upravljanje svoja velika i mala bogatstva.

"Svaka osoba nam je važna i želimo da se svi osjećaju dijelom iste obitelji koja je imetak ste-kla napornim radom."

Trenutno je u tijeku razmatranje primjedbi nadležnih tijela koje su dostavljene na tekst Konačnog prijedloga Zakona o zaštiti novčar-skih institucija, sukladno Poslovniku Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13) i Poslovniku Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 154/11, 121/12 i 7/13), te će Konačni prijedlog Zakona biti upućen u daljnju proceduru u propisanom roku, izvjestili su Best banking magazin iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Naime, Hrvatski sabor je na 14. sjednici, 17. listopada 2014. godine donio Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog Zakona o zaštiti novčar-skih institucija (prvo čitanje). Sukladno članku 190. Poslovnika Hr-vatskog sabora, konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan pod-nijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga Zakona.

Ukratko


s

Reinerov elektroniËki štambilj JetStamp 970 od travnja na tržištu

BuduÊi izazovi u sigurnosnoj industiji

Sef 'InviKtus' otporan i na eksploziv

ss

s

Njemačka kompanija Ernst Reiner gmbh & co. najavila je za travanj 2015. izlazak na tržište novog prijenosnog elektroničkog štambilja- JetStamp graphic 970.

Dolazi s Bluetooth tehnologijom te speci-jaliziranim softverom za otiskivanje koji, uz mnoge druge mogućnosti, nudi i direktan pristup već postojećim bazama podataka te in-dividualno, brzo i jednostavno generiranje oti-saka pomoću tzv. ulaznog asistenta.

JetStamp grafic 970 dopušta otiskivanje Ink-Jet tehnologijom iz svih Windows standardnih programa. Nice Lebel softver memorira više od 60 tipova otisaka, u 1D ili 2 D tehnologiji.

Na jednostavan način omogućava dostup

Švedska tvrtka Gunnebo prošle je godine predstavila novi sef marke InviKtus. Osim pro-vale i požara, sef je prošao postupak certifi-ciranja i na eksploziv.

„Tvrtke kojima je visoka razina sigurnosti te-melj poslovanja, poput banaka i nekih malo-prodajnih objakata, trebaju maksimalnu razinu zaštite vrijednosti, novaca i povjerljivih doku-menata. Mnogi se sefovi pritom baziraju na zaštiti od provale i požara. Novi InviKtus sef tome dodaje i apsolutnu sigurnost od ekplozije. Dostupan je sa stupnje vima sigurnosti III i IV, svaki u šest veličina. Kapacitet InviKtusa je od 140 do čak 1120 litara“, poručili su iz Gunneba.

U izgradnji sefa korištene su najmoderniji

Predstavnici ESSA-a, vodeća međunarodna udruge za sigurnost sudje lovali su na saj-mu Intersec 2015., koji je u sječnju održan u

Dubaiju. Cilj je bio poduprijeti partnere iz te zemlje.

Inače, ESSA je u Frankfurtu održala Glavnu skupštinu. Na njoj je raspravljano o dosada-šnjim rezultatima a naglasom na buduće trendo ve u industriji.

Udruga koja pokriva tehničke i tjelesne aspekte sigurnosne zaštite trenutno broji 141 članova iz 36 zemalja, od kojih čak 30 ima

do već ranije pohranjenih otisaka i njihov brz prijenos pomoću 'Nice Lebel' softvera. Prim-jerice, file-ovima s adresama kupaca u Excellu, Wordu, Adobe-u itd.

Automatski unos već postojećih podataka sprečava mogućnost pogreške prilikom unosa podataka u štambilj te skraćuje vrijeme rada. Brzo-sušeća boja omogućava čist i siguran oti-sak čak i na materijalima kao što su plastika ili metal.

Novi JetStamp graphic 970 biti će predstav-ljen u travnju na frankfurtskom sajmu Paper-world 2015.

sjedište izvan granica Europske unije."Trenutno razmatramo prijem novih

članova", kazao je tijekom Generalne skupštine dr. Markus Heering, izvršni direktor ESSA-e. Činjenica da je čak trećina članica ESSA-e iz ne-europskih zemalja, prema dr.Heering-u je još jedan znak rastućeg značaja Udruge.

Udruga sebe vidi kao mrežu namijenjenu tvrtkama iz sektora sigurnosnih industrija.

Jedan od njenih glavnih problema je ukla-nj a nje trgovinskih barijera. Kao primjer je na-veden slučaj Poljske gdje je trebalo certificate prilagoditi tamošnjim zakonima.

Na Generalnoj skupštini se raspravljalo o budućim trendovima i novim izazovima u

sektoru sigurnosne industrije. Zaštita od eks-plozije je dobila novi značaj pošto se prijetnje kontinuirano razvijaju, rečeno je.

"U međuvremenu, mi smo u poziciji da učinkovitije simuliramo eksplozije i procjenju-jemo posljedice", kazao je Aleksandar Stolz sa Fraunhoferovog Instituta.

Ocjenjeno je kako će digitalizacija ponuditi nove mogućnosti za rast, ali će također pred-stavljati nove izazove.

"Industrija je u dobroj formi i naša udruga pruža idealnu platformu za razmjenu i zastu-panje interesa naših članova", rekao je Markus Heering.

materijali otporni na sve vrste ekslozija, dok je istovremeno težina sefa zadržana na minimal-noj razini.

InviKtus ima certifikat EN 1143-1 ECB-S-a, a za sigurnost od provale i otpornost na eks-plozije nagrađen je i „A2p“ oznakom Francus-kog nacionalnog centra za prevenciju i zaštitu.

Sef dolazi u ponudi s različitim mehaničkim i elektroničkim kombinacijama brava koje sve imaju A2p/EN 1300 certifikat.

Na tržište dolazi u tamno plavoj boji sa sre-brnim ručkama. Dvije integrirane ručke, jedna za otvaranje a druga za povlačenje, pomažu korisniku da lako otvori sigurnosna vrata sefa.

Ukratko

s


Vrhunski struËnjaci za IT sigurnost dolaze u Zagreb

s

Seminar ‘IT Risk’ namijenjen korporativnom sektoru, IT

sektoru i tržištu osiguranja i bankarstva Hrvatske i regije održat će se u dvorani Panorama u The Westin Hotelu Zagreb, 19. ožujka 2015.

Cyber napadi i prijetnje među najvećim su rizicima s kojima se suočavaju korporativni sektor, IT sektor te tržište osiguranja i ban

karstva u svijetu, a kao odgovor na to, globalna industrija osiguranja kreirala je i tržištu ponudila moderne osigurateljne proizvode koji sadrže pokrića za takve rizike. Potporu seminaru daju Britansko veleposlanstvo, UK Trade and Investment ured i Cyber Risk and Insurance Forum. Sponzori seminara su Gen Re, jedan od vodećih svjetskih reosiguratelja, te INsig2, tvrtka za privatnu zaštitu i informatički

inže njering iz Zagreba. Od uvaženih gostiju iz Londona čut ćemo koliko pomažu tradicionalna osiguravajuća pokrića, što kažu statistike i kakvi su tržišni trendovi, ali i o najčešćim slučajevima napada na baze podataka i predloženoj novoj regulativi EU o zaštiti podataka.Predstavnici financijske industrije imat će prigodu sudjelovati u radionici te iz prve ruke dobiti odgovore na brojna pitanja.

Brži, lakši, tiši - novi depozitni sistem za kovanice

Sidrenje - znaËajan faktor sigurnosti sefa

ss

Međunarodno udruženje za certificiranje sigurnosne opreme ECB ustanovilo je da na sigurnost protuprovalnih sefova značajnu ulogu ima tzv. sidrenje. Neprofesionalno odrađen posao na tom području može negativno utje cati i na otpornost sefa na vatru.

Sefovi označeni ECB•S certifikatom EN 11431, težine manje od 1000 kg, moraju biti kvalitetno usidreni od strane korisnika, ističu u Udruženju. U suprotnom postoji mogućnost da provalnici odnesu cijeli sef zajedno sa sadržajem.

„Svi materijali za propisno sidrenje moraju biti isporučeni od strane dobavljača. Sef se ne smije sidriti u materijale kao što su parket, različite podne obloge ili ciglu. Sef se mora usidriti u masivan betonski pod bez ikakvih napuklina ili rupa“, ustvrdio je Markus Meering, izvršni direktor ECBa.

Napominje kako pri sidrenju ne smije biti zaboravljena ni zaštita od požara.

Naime, nestručni majstori obično ostave dodatne rupe u zidu pored onih u kojima je usidren sef. No, one mogu biti svojevrsni vatreni most koji može utjecati na zaštitu sefa od požara.

Iz tog razloga, ECB preporučuje isključivo korištenje stručnjaka pri poslovima sidrenja sefova. To uključuje potpuno zatvaranje svih ostalih rupa oko sefa.

Međunarodno udruženje za certificiranje sigurnosne opreme ECB je neutralno tijelo u stanovljeno prema normi ISO/IEC 17065. Izdaje certifikate kojima se garantira maksimalna sigurnost prema standardima Europske unije. Trenutni broj ECB•S certifikata na globalnom sigurnosnom tržištu je 1100. Oni se odnose na proizvode za zaštitu od provala i požara.

Nova generacija depozitnih sistema za kovanice predstavljena je od strane njemačke tvrtke Hess. CoinIn 315 na hrvatskom će se tržištu naći polovinom 2015. Karakterizira ga visoka učinkovitost, veliki depozitni kapacitet, tihi rad, pouzdana detekcija krivotvorenog novca te mogućnost samoservisa.

Dimenzije uređaja su 500x790x1528. Maksimalni depozitni kapacitet od 120 kg omogućuje uplate vrlo velikih količina kovanica. Izmjerena vrijednost buke, koju proizvodi, niža je od one definirane u obavijesti o pridržavanju osiguranja od odgovornosti poslodavca (BGI) 650 za uredske radne stanice. TopCoin tehnologija s naprednim senzorima osigurava sigurnu detekciju pravog i krivotvorenog novca.

Hess CoinIn 315 na raspolaganju je klijentima 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu.

Hess CoinIn 315 je modernog dizajna a posjeduje odvojivi servisni i korisnički dio. To razdvajanje osigurava da osoblje banke i zaposlenici za prijenos novca imaju pristup ali samo iz svog djelokruga odgovornosti.

Optimalan volumen za punjenje novca omogućuje im da organiziraju svoji prijenosnotransportnu službu za novac na najbolji mogući naćin. Težina uređaja iznosi 195 kilograma.

Osobe


s

Nakon 22 godine, čelnog čovjeka Zagrebačke banke Franju Lukov ića (65) zamijenio je Miljenko Živaljić (54).Početkom veljače je imenovan pred

sjednikom Uprave Zagrebačke banke. Člano vima Uprave imenovani su i dosadašnji članovi Daniela Roguljić Novak, Marko Remenar i Nikolaus Maximilian Linarić te novi članovi Lorenzo Ramajola i Dijana Hrastović.

Živaljić će bit nadležan za Ured Uprave, Identitet i komuniciranje, Unutarnju reviziju, Pravne poslove, Praćenje usklađenosti, Sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, Istraživanje tržišta i prigovore, UniCredit Bank Mostar i UniCredit Leasing Croatia. Diplomirao i magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Profesionalnu karijeru započeo je 1986. u INA OKIju. Nakon toga prešao je u Grad Zagreb te je od 1998. obnašao funkciju pročelnika Gradskog ureda za

z Zagrebačka banka - smjena generacija

Znamo što je važno za uspješno poslovanje.

best banking

S istekom mandata, 30. travnja 2015. godine, dosadašnji predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank Petar Radaković odlučio je otići u mirovinu. Odlukom Nadzornog odbora banke na mjestu predsjednika Uprave naslijedit će ga od 1. svibnja 2015. Christoph Schoefboeck, sadašnji član Uprave. Schoefboeckovo imenovanje podliježe odobrenju Hrvatske narodne banke. Petar Radaković dugogodišnji je predsjednik Uprave koji tu dužnost neprekidno obavlja od 1985. godine. Do 2000. bio je na čelu Bjelovarske banke, da bi nakon fuzije te banke s Trgovačkom i Čakovečkom bankom obavljao dužnost predsjednika Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d. Zagreb. Spajanjem Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb i Riječke banke d.d. 2003., postao je predsjednikom uprave banke koja od tada nosi današnji naziv Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka.Christoph Schoefboeck ima vrlo široko, dugogodišnje iskustvo na različitim upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj. Članom uprave Erste banke postao je 2011. godine, a u ovom trenutku nalazi se u ulozi CROa (Chief Risk Officer) te istovremeno obavlja i različite funkcije unutar nadzornih odbora članica Erste grupe u Hrvatskoj.Ranije je obnašao dužnost COOa (Chief Operating Officer) i člana uprave ZAO Raiffaisenbanke u Moskvi, gdje je bio zadužen za sve operativne i IT aktivnosti banke, uključujući i uspješno veliko spajanje banke te odgovornost za veliku poslovnu regiju. U razdoblju od 2003. do 2006. bio je CRO i COO u HVB Splitskoj banci, a od 2002. do 2003. bio je prokurist i član Uprave HVB Croatia d.d. Prije toga obnašao je visoke upravljačke funkcije u Bank Austria Creditanstalt Russia te bio glavni predstavnik Creditanstalta u Moskvi. Doktorirao je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Bečkog sveučilišta te završio brojne programe menadžerskog usavršavanja u Švicarskoj, Velikoj Britaniji i SADu. Osim materinjeg, njemačkog jezika, Schoefboeck tečno govori hrvatski, engleski i ruski.

z Christoph Schoefboeck novi predsjednik Uprave Erste banke

gospodarstvo. Godine 2000. preuzeo je funkciju člana Uprave HRTa. U razdoblju od 2001. do 2006. bio je član Uprave u Francku d.d. Godine 2006. pridružio se Zabi kao direktor upravljanja financijama, a 2007. postao je član Uprave Zagrebačke banke. U razdoblju od 1999. do 2000. bio je član NOa Zagrebačke banke.Romeo Collina kao zamjenik predsjednika Uprave bit će nadležan za područje upravljanja ljudskim resursom te će koordinirati područja podrške bankarskom poslovanju, upravljanja financijama te upravljanja i kontrole rizika. Daniela Roguljić Novak bit će nadležna za područje maloprodaje. Marko Remenar bit će nadležan za područje korporativnog i privatnog bankarstva te investicijskog bankarstva i financijskih tržišta. Lorenzo Ramajola bit će nadležan za područje upravljanja financijama. Dijana Hrastović zadužana je za podršku bankarskom poslovanju. Nikolaus Maximilian Linarić bit će nadležan za područje upravljanja i kontrole rizika.

Tržište

s


s

n Pogled unaprijed, još jedna izazovna godina za bankare

Moderna oprema činit će razliku između uspješnih i onih drugih

s

s

Podržane europskim vlasnicima, banke će se i dalje će se boriti za svoje pozicije na tržištu - morat će biti dodatno

tehnološki naprednije, brže te znati unaprijed još bolje predvidjeti potrebe svojih klijenata

Prošlu godinu bankari će zacijelo željeti što prije zaboraviti. Izostanak gospodarskog opo-ravka zemlje neminovno se odrazio i na jedan od njenih najstabilnijih dijelova- financijski sektor. Riječ ‘stagnacija’ možda najbolje opisu-je trendove koji su obilježili 2014. godinu.

A što će donijeti 2015. i možemo li se nadati da ćemo napokon ugledati svjetlo na kraju tu-nela, upitali smo vodeće hrvatske bankare.

Uvijeti isti ali rezultati bi se ipak mogli popraviti

„Uvjeti za rast gospodarstva u 2015. godini neće se razlikovati od uvjeta u prethodnoj go-dini, pa ne možemo očekivati ni značajne ra-zlike u ostvarenjima. Iako uočavamo pozitiv-ne pomake u radnom zakonodavstvu i naznake poreznoga rasterećenja dohodaka od rada, i da-lje izostaju strukturne promjene koje bi jamči-le trajno smanjenje javne potrošnje i povećanje učinkovitosti javnoga sektora. Bez tih reformi visoka razina neizvjesnosti usporava investicije poduzetnika i onemogućava povećanje poslov-nih aktivnosti. Poslovanje financijskoga sekto-ra vezano je za potražnju realnoga sektora za financijskim uslugama. Budući da ne očekuje-mo promjenu u potražnji, ne predviđamo ni po-većanje plasmana kredita i ostalih financijskih usluga“, ocjenjuje Michael Müller, predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d.

Dodaje, međutim, da bi se rezultati banaka ipak mogli blago popraviti zbog očekivanoga smanjenja gubitaka na vrijednosti kredita.

„U okružju nižih kamatnih stopa financij-ski teret otplate za dužnike se realno smanju-je pa bi posljedično trebao usporiti rast ‘nepri-hodujućih’ kredita u bilancama banaka. Time bi se smanjili godišnji troškovi za pokriće gubi-taka na vrijednosti nenaplativih kredita, a po-sljedično bi se popravili rezultati poslovanja“, pojašnjava Müller.

U 2015. godini očekuje zadržavanje posto-jećih uvjeta poslovanja za banke i za gospodar-stvo u cjelini.

„Nedostatak povjerenja poslovnoga sektora u

odlučnost države da konsolidira javne financi-je, poveća učinkovitost administracije i unapri-jedi poslovno okružje nastavit će ograničavati investicijske aktivnosti. Mogućnost pomaka naslućujemo u prelijevanju pozitivnih tenden-cija iz okružja, prvenstveno uslijed očekivanog oporavka gospodarstva u eurozoni, što bi pu-tem jačanja izvozne potražnje moglo povećati poslovne aktivnosti u segmentu poduzeća.

Posljedično bi se trebala zaustaviti tendencija smanjivanja broja zaposlenih u privatnom sek-toru, s pozitivnim učinkom na kvalitetu kredita stanovništvu“, naglašava Müller.

Pritisak jedinstvenih EU pravila nadzora banaka

„Nakon uvođenja restriktivnih propisa o kla-sifikaciji rizičnih plasmana u 2013. godini koji su rezultirali značajnim smanjenjem dobiti, prošla godina je trebala donijeti olakšanje po-slovanja i oporavak rezultata banaka. Međutim, proces provjere kvalitete imovine najvećih ba-naka u sklopu uvođenja jedinstvenih europskih pravila nadzora banaka rezultirao je dodatnim pritiskom na rezultate poslovanja. Ipak, u proš-loj godini, u odnosu na prethodnu, bilježimo oporavak ,“ naglašava Müller .

Predstečajne nagodbe utjecale na kvalitetu kreditnog portfelja

Dodaje kako je segmentu poslovanja s podu-zećima kvaliteta kreditnoga portfelja opada-la zbog širenja negativnih utjecaja na naplatu potraživanja od poduzetnika koji su pokrenuli predstečajne nagodbe.

„Izravne štete imali su poduzetnici koji su kao vjerovnici izgubili dio potraživanja, a po-srednu štetu trpi cijelo gospodarstvo zbog pada povjerenja u poslovnom sektoru. U segmentu poslovanja sa stanovništvom pozitivan pomak predstavlja presuda Visokoga trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi potrošača za kredite vezane uz švicarski franak. Iako nije u potpunosti ot-klonjen rizik od retroaktivne izmjene ugovora o kreditima, u odnosu na prvostupanjsku presudu značajno je smanjen rizik za ostvarivanje takvih zahtjeva. A u segmentu poslovanja s državom izostali su rezultati procesa fiskalne konsolida-cije. Ni ulazak u proceduru za prekomjerni de-ficit nije promijenio negativne tendencije u kre-tanju javnog duga, pa održivost javnih financija predstavlja najveći rizik za rezultat poslovanja banaka u narednim godinama“, ističe Müller.

Preljevanje dosadašnjih trendova i na ovu godinu

I u SG Splitskoj banci očekuju prelijevanje dosadašnjih trendova na bankovnom tržištu i na ovu godinu.

„Skromna potražnja za kreditima od strane privatnog sektora nastavit će se i dalje, a vjero-jatno i pritisci na slabljenje kvalitete kreditnog portfelja iako nešto blažom dinamikom, no u prethodnom razdoblju. Početak oporezivanja ostvarenih kamata na depozite mogli bi uspori-ti trend smanjenja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, kao i imati negativan utjecaj na kretanje depozita u bankama. Također, očekujemo na-stavak procesa konsolidacije na domaćem ban-kovnom tržištu“, kaže Zvonimir Akrap, član Uprave SG Splitske banke koja je prošle go-dine obilježila 150-tu obljetnicu postojanja So-

ss

Predsjednik Uprave RBA, Michael Müller

Tržište


Moderna oprema činit će razliku između uspješnih i onih drugih

Piše: Damir Grund

ciete Generale grupe. Smatra kako će tijekom ovegodine fokus bankarskog poslovanja i dalje biti na povećanju efikasnosti, odnosno smanje-nju operativnih troškova.

„Može se očekivati nastavak ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga, pogotovo u segmentu IT, kako bi se ublažili pritisci na pad poslovnih prihoda“, ističe Akrap.

Banke će morati biti tehnološki naprednije

I u Zagrebačkoj banci upozoravaju da cijelo hrvatsko bankarstvo čeka jedinstveni europski nadzor zbog čega će se u budućnosti suočiti s daljnjom konsolidacijom sektora.

„Banke podržane europskim vlasnicima i dalje će se boriti za svoje pozicije na tržištu morat će biti dodatno tehnološki naprednije i brže te znati unaprijed još bolje predvidjeti po-trebe svojih klijenata“, kažu u Zabi. Pritom bi moderna bankarska oprema, koja s jedne stra-ne štedi vrijeme klijentima a s druge poveća-va produktivnost, te olakšava poslovanje i po-većava sigurnost, mogla činiti razliku između uspješnih i onih drugih.

“Restrukturiranje privatnog sektora koje je potaknuto krizom i procesom predstečaj-nih nagodbi, još uvijek traje, dok je ozbilj-no restrukturiranje javnog sektora tek pred nama. Neprovođenje reforme i pravovremenog

restrukturiranja u realnom sektoru, uz nepovoljan ekonomski ciklus u EU, zasad su onemogućili Hrvatskoj iskorištavanje koristi od pridruživanja Europskoj uniji. Istovremeno, veliki manjak u proračunu opće države (preko 5% BDP-a) i javni dug (do kraja prošle godi-ne prešla je razinu od 80% BDP-a) negativ-no se odražavaju na hrvatski kreditni rejting – premiju rizika i uvjete zaduživanja i pri-stup inozemnom tržištu. To se svakako nega-tivno prenosi na bankarski sustav i uvjete fi-nanciranja za realni sektor (hrvatski CDS je oko 260 bps, dvostruko veći no za Sloveniju, Bugarsku, Rumunjsku ili gotovo 50% viši no za Mađarsku). Manja potražnja kao i visoki rizici u uvjetima bez naznake oporavka dodatno poti-ču razduživanje privatnog sektora. Istovremeno potražnju i dalje najviše stvara javni sektor pod utjecajem visokog deficita i potreba refinacira-nja javnog duga”, ocijenjuju u Zabi.

Stres-test pokazao kvalitetu imovine

U Erste banci drže da će gospodarsko okruženje ostati izrazito zahtjevno te i dalje očekuju nastavak recesijskih kretanja, a samim time i otežanih uvjeta privređivanja. Kao najznačajniji događaj prošle godine ističu test provjere kvalitete imovine ba-naka na razini Europske unije koje su s

uspjehom prošle i vodeće hrvatske banke. „Osobnu i investicijsku potrošnju i dalje karak-teriziraju negativni trendovi, a što se reflektira u limitiranim prilikama kako u poslovanju sa stanovništvom tako i s poduzećima. Posebice je pogođen segment stambenog i investicijskog kreditiranja, gdje visoka razina neizvjesnosti u velikoj mjeri pogoduje odgađanju većih ulaga-nja. Uz ograničene prilike rasta te i dalje visoku dinamiku rezerviranja, 2015. godina u ovom trenutku izgleda kao još jedna izazovna godina pred nama“, zaključuje Dario Gabrić, direktor komunikacija Erste banke.

Godina velikih planova

„Fokusirati ćemo se na jačanje dugoročnih odnosa s kli-jentima kroz ponudu inovativnih usluga vezanih uz razvoj digitalnih kanala prodaje“

RBA

“Već smo ponudili smo nekoliko inovativnih rješenja, kao što su digitalne usluge Erste Wallet i Redomat“

Erste

„Još više ćemo ulagati u tehnološki razvoj proizvoda i kanala, podizati ćemo troškovnu efikasnosti, te biti usmjereni k većoj razini kvalitete i znanja naših bankara”

ZABA

„Planiramo uvođenje nove, inovativne platforme Internet bankarstva i m-bankarstva“

SG Splitska banka

s

s

Član Uprave SG Splitske banke, Zvonimir Akrap

Analiza

s


Bankarstvo

s

n Poslovanje u Srednjoj Europi

Perspektiva bankarskog sektora - podjela između sjevera i juga Dva najočiglednija faktora pokazuju razliku, to su kvaliteta imovine i rast kredita, koji, s druge strane,

utječu na profitabilnost i buduću strategiju banaka.

D e lo i t t e ovo i s t r a ž i v a n j e „ I z g l e d i srednjoeuropskog bankarskog sektora – Crta razgraničenja jug-sjever na putu oporavka“ pokazuje da još uvijek postoji jasna crta raz-dvajanja između relativne uspješnosti poslova-nja bankarskih sektora sjevernog i južnog dijela Srednje Europe. No, za oba se može reći da su nedvojbeno na putu oporavka, što je posljedi-ca rastućeg povjerenja poslovne zajednice zbog ubrzanog rasta BDP-a, koji je na razini regije u 2013. godini iznosio prosječno 1,1 %, odnosno ove godine je porastao na 2,5 %, dok se u raz-doblju 2015.–2016. godine predviđa prosječan rast između 3,0 i 3,5 posto.

„Istraživanje je pokazalo da nakon šest go-dina financijske krize možemo ustvrditi da su izgledi srednjoeuropskog bankarskog sekto-ra pozitivni, i to u cijeloj regiji“, navodi Juraj Moravek, partner u Deloitteovom Odjelu re-vizije, te nastavlja „pozitiva je prisutna unatoč makroekonomskim izazovima koji ne jenjava-ju, kao što su krhkost zone eura i nestabilnost u Ukrajini koji su nedavno prouzročili negativnije ocjene gospodarskih izgleda za Srednju Euro-pu“. No Sanja Petračić, viši menadžer u Odjelu revizije tvrdi „da se od regije očekuje ostanak na pozitivnoj putanji”.

Visoka cijena rizika početi će padati u kratkom roku

Istraživanje je pokazalo različite pozicije banaka na sjeveru u odnosu na jug, i to prema nizu faktora kao što su kvaliteta i rast aktive, rast kredita i prihoda, omjer troškova i prihoda te profitabilnost. Među navedenim faktorima dva najočiglednija koja pokazuju razliku između sjevera i juga su kvaliteta imovine i rast kredita, koji, s druge strane, utječu na profita-bilnost i buduću strategiju banaka.„Sjeverne zemlje imaju imovinu izrazito visoke kvalitete, uz pad omjera loših kredita u odnosu na ukupne kredite i nižu cijenu rizika. S druge strane, u zemljama na jugu omjer loših kredita u ukupnim kreditima raste. Ipak, očekuje se da će taj pokazatelj, kao i trenutno visoka cijena ri-zika, u kraćem roku početi padati, a pad bi se

trebao ubrzati tijekom 2015. i 2016. godine.“ ističe Petračić.U međuvremenu, sjever bilježi rast kredita, pri čemu je dobra situacija zabilježena u Slovačkoj, dok je u Poljskoj rast intenzivan. Na jugu izno-si kredita i dalje padaju, u čemu prošle godi-ne prednjače Mađarska i Rumunjska, a u 2015. godini slijedit će ih Slovenija i Hrvatska.Utjecaj navedenih trendova na profitabilnost – odnosno razmjerno stabilne izglede za sje-ver i poboljšanje na jugu – uglavnom se smatra pozitivnim. Nakon pada pokazatelja rentabil-nosti (ROE) sa 6,4 % u 2012. godini, svjedo-čili smo porastu pokazatelja s 3,9 posto u 2013. godini na 5 posto prošle godine te se očekuje rast od 8,1 do 8,7 posto u 2015. i 2016. godini.

Različite poslovne strategije za budućnost

Zaključiti je da će bankama sjeverno od crte i onima južno nedvojbeno biti potrebne različite strategije za budućnost, pri čemu bi onima na sjeveru naglasak bio na povećanju broja klijena-ta, što bi za veće banke značilo zadržavanje kli-jenata, dok bi se manje banke mogle fokusira-

ti na pribavljanje klijenata. Bankama na sjeveru potrebne su i djelotvorne strategije kojima bi ovladali promjenama u ponašanju klijenata, op-timirale kombinaciju prodajnih kanala uvođe-njem novih tehnologija i analiza. Unakrsna prodaja također bi bila među prioritetima u dijelu koji ostvaruje niže marže. Bankama na jugu potreban je fokus na upravljanje lošim kreditima, uz intenzivnije aktivnosti naplate. Jednu od glavnih uloga igrat će i restrukturira-nje s obzirom na to da banke na jugu traže na-čine kojima bi neutralizirale slabi rast prihoda smanjujući troškove kroz optimiranje distribu-cije, poboljšanje procesa i napuštanje sporednih djelatnosti.

Konsolidacija je još jedan faktor koji utječe na banke u regiji, a prema prognozama, trend bi se nastavio, čak i ubrzano, u 2015. godini i nadalje. „Aktivnosti spajanja i preuzimanja su u prošlosti bile usmjerene uglavnom na sjever regije, osobito Poljsku. No za očekivati je, pa-ralelno s oporavkom kvalitete i profitabilnosti, premještanje fokusa prema jugu“, ustvrdio je Moravek, čime bi došlo do daljnjeg poboljšanja pozicije banaka na jugu.

Pripremio: D.G.

s

s

n Poslovanje u Srednjoj Europi

Perspektiva bankarskog sektora - podjela između sjevera i juga

GiroScanBox 916

Osnovni dijelovi GiroScanBox-a1. Čitač magnetne kartice2. Skener RS 890-2403. El. štambilj Model 925 SB4. PC računalo 5. Kučište

E GiroScanBox 916 je uređaj koji u potpunosti automatizira pripremu za obradu virmana. Vrši preuzimanje, kontrolu, skeniranje, potvrđivanje zaprimljenog virmana i slanje elektronskim putem do djelatnice banke.

E GiroScanBox 916 je izuzetno jednostavan za korištenje. Omogućuje klijentima banke da, ako nisu ispunili neku od obaveznih rubrika na virmanu, budu upozoreni na taj nedostatak zvučnom opisnom porukom i vizualno, putem display-a na uređaju.

Uređaj koji u potpunosti automatizira pripremu za obradu virmana!

Prednosti za klijente i za banku

• Veliki kapacitet prihvata virmana (500 kom.)• Rasterećuje djelatnike banke• Manji redovi i gužve• Predaja virmana izvan radnog vremena• Identifikacija magnetnom karticom• Skeniranje (kontrola ispunjenosti virmana)

osigurava popunjenost svih rubrika virmana i prebacivanje odgovornosti ispunjenosti virmana na klijenta

• Glasovna i tekstualna uputa za ispravak• Skenirani virman se elektronskim putem

dostavlja djelatniku banke (nema potrebe za stalnim pražnjenjem spremnika)

• Mogućnost postavljanja izvan banke (poslovni centri, shoping centri...)

• Automatizacija poslovnih procesa• Ostaje više vremena za obavljanje poslova

gdje je ljudski faktor neophodan

www.sbo.hr

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Croatiat: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037e: [email protected] w: www.sbo.hrPoslovnice: Osijek, Split, Rijeka


Inhaltbestbanking kolumna

Model uravnoteženih ciljeva u bankarstvu

stranica 17

Zlato: štednja, investicija ili tradicija?

stranica 22

s

urednica priloga:izv.prof.dr.sc. Anita Pavković

rubrika financijska servisna industrija u ovom broju prikazuje inovativne koncepte strategija upravljanja bankama. u članku dr. broz tominac: „model uravnoteženih ciljeva u bankarstvu“ daje se preporuka primjene napredne metrike efikasnosti poslovanja banaka koji je izvrsna nadopuna postojećih konvencionalnih modela evaluiranja učinkovitosti poslovanja banaka temeljenih uglavnom na analizi omjera i pokazatelja. korištenje balanced scorecard-a odnosno mo-dela uravnoteženih ciljeva kao alata ili metodologije upravljačkog računovodstva postiže se usklađenost i međusobna podrška ključnih bankovnih procesa. izvještavanje temeljeno isključivo na povijesnim odnosno financijskim pokazatelji-ma više nije dovoljno budući da vrlo često pokazatelji nisu u direktnoj vezi s ostvarivanjem dugoročnih ciljeva banke. uvođenjem ovog modela menadžmentu se omogućuje sagledavanje slabosti i prednosti, profitabilnih i neprofitabilnih područja, efikasnosti postojećih programa i slično. implementacija ovog modela iziskuje mnogo vremena, napora i troš-kova, no koristi ovakvog modela uvelike nadmašuju njegove slabosti.

u članku dr.sc. pavković “zlato: štednja, investicija ili tradicija?“ daju se osnovna obilježja zlata koje u zadnjih nekoliko godina postaju, ne više isključivo tradicionalna kulturna kategorija, već u sve većoj mjeri ulagačka mogućnost ili oblik štednje poglavito zbog činjenice da se uz klasične pojavne oblike sve više nudi i kroz inovirane financijske instrumente. u vrijeme kad su se ulagatelji uvjerili da je očuvanje kupovne moći vrlo otežano a ulaganja u nekretnine, zemlju, vrijed-nosnice, udjele u investicijskim fondovima u srednjem i dugom roku pokazalo se nepredvidivim i suprotno očekivanjima, ulagatelji se vraćaju tradicionalnim ulagačkim mogućnostima sa svrhom očuvanja kupovne moći ali i ostvarivanja že-ljenih prinosa. isto tako financijski sektor (banke, specifični investicijski fondovi i sl.) započinju sa razvijanjem ponude proizvoda vezanih za tržište zlata i njegovu cijenu a takvo tržište strukturiranih proizvoda temeljenih na zlatu i sre-bru u povojima postoji i u hrvatskoj.

ss

Financijska servisna industrijas

Model uravnoteženih ciljeva u bankarstvuPiše: Prof.dr.sc. Sanja Broz Tominac, Katedra za računovodstvo,

Ekonomski fakultet Zagreb


Sažetak

Mjerenje efikasnosti poslovanja poslovnih banaka važan je aspekt upravljanja poslovanjem banaka. U ovom radu bit će riječi o korištenju Balanced scorecard-a (dalje u tekstu BSC) odnosno modelu uravnoteže-nih ciljeva kao alata ili metodologije upravljačkog računovodstva kojom se postiže usklađenost i međusobna podrška ključnih bankovnih proce-sa. Ostvarivanjem ciljeva jedne perspektive omogućuje se ostvarivanje ciljeva drugih perspektiva modela. Implementacija modela uravnoteže-nih ciljeva u banke nije jednostavna budući da postoji dugovječna tradi-cija fokusiranja managementa isključivo na financijske pokazatelje.

1. Uvodna razmatranja

Balanced scorecard je pristup strateškog menadžmenta kojeg su u ra-nim devedesetim godinama prošlog stoljeća razvili Robert Kaplan i Da-vid Norton. Navedeni su pristup definirali kao metodu tumačenja misije i strategije u jasan, svestran, iscrpan i pažljivo odabran skup mjera uspješ-nosti koji osigurava izgradnju sustava za strategijsko mjerenje i uprav-ljački mehanizam.1 BSC je metodologija upravljačkog računovodstva namijenjena menadžmentu pomoću koje se postiže usklađenost i podrš-ka ključnim procesima u banci. Prijašnji su se sustavi pokazatelja poslo-vanja zasnivali isključivo na tradicionalnim financijskim pokazateljima, koji više nisu bili dostatni za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka o poslovanju u budućnosti.2 Osim što je alat mjerenja, BSC je i alat uprav-ljanja koji omogućava pojašnjenje vizije i strategije banke te njihovo pro-vođenje u praksi. Rezultati BSC provedbe u praksi moraju biti mjerljivi.3 Također, njegova implementacija osigurava povratnu informaciju iz in-ternih poslovnih procesa i eksternih rezultata kako bi se omogućilo kon-tinuirano unapređenje strateškog djelovanja i rezultata poslovanja banke.

2. Metodologija BSC modela

Svrha Balanced scorecarda nije razviti sasvim novi sustav pokazatelja poslovanja, već je naglasak na nadopunjavanju financijskih pokazatelja pokazateljima organizacijskih, marketinških i internih varijabli, a koje će u sinergiji utjecati na uspješnost poslovanja banke.

1 Janković, S. (2007) Zašto Balanced Scorecard (BSC) koristi menadžmentu, RiF, br.11, str. 176. 2 Renko, F. (2000) Mogućnost primjene modela ‘’Balanced Scorecard’’ na području financijskih institucija: Primjer iz hrvatske poslovne prakse, Ekonomski pregled, 51 (11-12), str.1240. 3 Prema Pavlek, Z. (2006) Balanced Scorecard – najinventivniji upravljački model, RRiF, br.10, str.121.

Model uravnoteženih ciljeva jest uravnoteženi sustav mjerenja re-zultata banke. To je pažljivo odabran skup mjera dobivenih iz strategi-je određene banke koje je moguće kvantificirati. Primjenom ovog mo-dela osigurava se informacijska osnovica za odlučivanje s naglaskom na uravnoteženom mjerenju uspjeha poslovanja sagledanog kroz unutarnje i vanjske utjecaje. Model uravnoteženih ciljeva banaka pretpostavlja sa-gledavanje banke iz četiri perspektive, razvoj metrike, prikupljanje po-dataka i analizu podataka u odnosu na svaku od sljedećih perspektiva:4

1. Financijska perspektiva – na koji način banka promatra vlasnike svojih udjela?2. Perspektiva klijenata – na koji način klijenti vide banku?3. Perspektiva poslovnih procesa – u čemu se banka mora isticati kako bi ostvarila uspjeh?4. Perspektiva učenja i rasta – može li banka nastaviti stvarati

vrijednost? Navedeni pristup dizajniran je kako bi detektirao i upozorio na neke

slabosti drugih sustava upravljanja čija je tendencija bila kreiranje kon-fliktnih ciljeva unutar banke. Sljedeća slika prikazuje prethodno navede-ne perspektive (ciljeve) u modelu Balanced scorecard-a.

Financijska perspektiva

Pravovremena i točna informacija od velike je koristi za donošenje od-luka u određenom trenutku. Financijske mjere se odnose na ekonomske posljedice prošlih aktivnosti banke.

4 Prilagođeno prema Osmanagić Bedenik, N. (2002) Balanced Score card – Uravnotežena karta ciljeva, RRiF, br.5, str.36.

ss

s

STRATEGIJA

POSLOVNI PROCESU kojim se poslovnim procesima

trebamo istaknuti?

• Razvoj novih proizvoda• Razumijevanje segmenata potrošača• Prebacivanje na odgovarajuće kanale• Omogućavanje brze reakcije• Smanjivanje ciklusa• Cross-selling

UČENJE I RASTNa koji ćemo način održati

sposobnost mijenjanja i napredovanja?

• Upotreba ključnih talenata• Treninzi zaposlenih• Omogućavanje pristupa

transakcijskim podacima• Povećanje produktivnosti zaposlenika

FINANCIJEKako bismo trebali nastupati pred dioničarima?

• Povećati prihode• Poboljšati efikasnost poslovanja• Poboljšati financijsko zdravlje

KUPCIKakvima nas trebaju vidjeti kupci?

• Izvrsna usluga• Povjerljiv poslovni partner

Izvor: Prilagođeno prema Kaplan, R.S., Norton, D.P. (1996) Balanced scorecard: Translating Strategy into Action, Harvard Business School Press, str.76.

Slika 1.: Model Balanced scorecard-a

s

Financijska servisna industrija

s


n SKIJALIŠTE SKI-OPTIMAL HOCHZILLERTAL KALTENBACHKao bi se ciljevi ove perspektive uspješno realizirali koristi se strateš-

ko računovodstvo te je od krucijalne važnosti izabrati optimalan broj fi-nancijskih mjera. Posljedično, odabrane financijske mjere u ovisnosti su o strategiji same banke, ali i o fazi životnog ciklusa banke. Pod ovom se perspektivom najčešće podrazumijevaju sljedeće mjere: ROI, novčani tok, neto operativna dobit, rast prihoda i slično. Iako su financijski ci-ljevi najvažniji za financijske institucije, a samim time i banke, fokusira-nje samo na te financijske pokazatelje nije pokazatelj svega što se događa unutar banke. Iz tog je razloga dužnu pažnju potrebno posvetiti financij-skim pokazateljima imajući na umu da su isti ostvareni kroz implemen-taciju drugih nefinancijskih ciljeva. Neki od osnovnih strateških ciljeva koje banka mora osigurati odnose se na smanjenje troškova koje možda neće dovesti do stvaranja dobiti. To se postiže primjerice unapređenjem produktivnosti ili optimizacijom poslovnih procesa. U principu je to plan u trajanju od dvije do pet godina. Privlačenjem aktivnosti koje ima-ju visok povrat povećava se i dobit banke na potrošena sredstva. Također i povećanjem broja značajnih klijenata, učvršćivanjem veza sa najznačaj-nijim klijentima kroz prodaju novih proizvoda i usluga i putem cross-se-llinga5 postojećih proizvoda.

Perspektiva klijenata

Od velike je važnosti zadovoljstvo klijenata banke. Ukoliko je poslo-vanje ove perspektive loše, navedeno će dovesti do smanjenog korištenja usluga od strane klijenata bez obzira na dobru financijsku perspektivu. Stoga navedena perspektiva mjeri prihvatljivost proizvoda i usluga od strane klijenata banke. Banka bi trebala demonstrirati na koji se način razlikuje od konkurencije po zadržavanju postojećih i privlačenju novih klijenata ciljane tržišne skupine. U tom je smislu potrebno osigurati in-formacije o ciljanom tržištu, trendovima, strukturi kupaca i njihovu za-dovoljstvu, asortimanu kao i njegovoj kvaliteti. Uobičajeno se od mje-ra ovdje koriste zadovoljstvo klijenata, pritužbe klijenata, prodaja novog proizvoda i slične. Ovaj jednostavan cilj ima izravan utjecaj na financijski rezultat banke iz razloga što više klijenata donosi više novca. Što je veće poznavanje proizvoda i usluga banke od strane klijenata to je veća vjero-jatnost da će zaposlenici banke moći bolje udovoljiti prohtjevima klije-nata. Uklanjanje pogrešaka u servisiranju klijenata odnosi se na sve po-stupke i transakcije kao i na komunikaciju sa klijentom.

Perspektiva poslovnih procesa

Navedena se perspektiva odnosi na interne poslovne procese. Omogu-ćuje uvid u način poslovanja banke odnosno zadovoljavaju li njezini proi-zvodi i usluge očekivanja klijenata. Metrika za ovu perspektivu treba biti pažljivo dizajnirana i to od strane onih koji poznaju procese u banci do u detalje. Navedeno znači da se uz jedinstvenu misiju banke ova metri-ka ne bi smjela prepustiti vanjskim konzultantima. Uobičajeno se ciljevi ove perspektive definiraju nakon perspektive kupaca odnosno klijenata banke, budući da takav redoslijed omogućava da se sustav koncentrira na procese koji pridonose ostvarenju ciljeva i banke i klijenata. Središnja točka ove perspektive je rezultat internih poslovnih procesa što vodi fi-nancijskom uspjehu i zadovoljnim klijentima. Mjere vezane uz ovu per-spektivu tipično se baziraju na pružanju proizvoda i usluga pomoću što efikasnijih i efektivnijih metoda. Najčešće korištene mjere su trošak kva-litete, inovacije procesa, vremenske uštede i slično. Odnosi se na identifi-kaciju potreba klijenata koje karakterizira visoka profitabilnost i analiza

5 Cross-selling označava prodaju dodatnog proizvoda postojećem kupcu.

njihove ekonomske prošlosti s ciljem stvaranja inovacija. Ovo je važno u kreiranju novih proizvoda i usluga, inovativnih financijskih usluga koji su klijentima prikladni, a za banku troškovno efikasni. Zaposlenici bi trebali osluškivati potrebe klijenata i informirati klijente o novim pro-izvodima i uslugama banke. Kako bi se ovaj cilj mogao ostvariti, zapo-slenici banke bi trebali biti čvrsto povezani i kontinuirano komunicirati sa krajnjim korisnikom usluga. I svakako imperativ za preživljavanje ba-naka na tržištu u smislu održavanja konkurentske prednosti u borbi za privlačenje novih klijenata je izvrsnost usluge.

Perspektiva učenja i rasta

Ova perspektiva uključuje ponajprije edukaciju zaposlenih. U organi-zaciji znanja kakva je banka, zaposlenici su jedini nositelj znanja odnosno glavni resurs. Banke su ponekad u situaciji da im je teško identificirati i zaposliti nove kvalificirane kadrove dok u isto vrijeme imaju nedostatnu izobrazbu postojećih kadrova. To je tipičan pokazatelj odljeva mozgova. Ovom se perspektivom razvijaju ciljevi i mjere za napredovanje učeće i rastuće banke što je temelj za postizanje ciljeva svih drugih perspektiva. U praksi je ova perspektiva poznata kao upravljanje ljudskim potencija-lima te je nužno osigurati mjere kako bi sve strateške poslovne jedinice imale jasne kriterije i zapošljavanja kadrova i razvoja ljudskih potencija-la kroz sustav cjeloživotnog obrazovanja, uspostavljanja sustava motiva-cije zaposlenih i sličnog. Mjere za ovu perspektivu najteže je definirati no neke od mogućih odnose se na motivaciju i sposobnost zaposlenih. Održavanje konkurentske prednosti u velikoj je mjeri određeno dobiva-njem i korištenjem informacija. Ovaj se proces sastoji od dvije faze i to od faze prikupljanja informacija i njihove analize te faze donošenja od-luke o uporabi određene informacije u procesu donošenja odluka. Sve navedeno je naravno moguće uz stalnu IT podršku. Strateški poslovi i kompetencije uključuju sposobnost cross-sellinga fokusiranjem na po-trebe klijenata. Zaposlenici moraju dobro poznavati proizvode i usluge banke kao i razumjeti financijsko tržište uopće. Samo zaposlenici koji su motivirani na odgovarajući način mogu dati najbolje rezultate. Stoga bi model uravnoteženih ciljeva trebao zaposlenicima ponuditi dodatnu motivaciju. Alokacija resursa treba se odvijati u onim područjima koji omogućuju najvišu profitabilnost. Inovativne usluge banaka kao što su mobilno i internet bankarstvo, kreditni kalkulatori i slično svakako po-većavaju konkurentsku prednost banke ukoliko se odgovarajuće primje-njuju u bilo kojoj od navedenih četiriju perspektiva.

Naizgled odvojene prethodno pobrojane i opisane perspektive BSC modela zapravo djeluju u sinergiji odnosno predstavljaju sustav koji po-vezuje i usklađuje ovisna područja konkurentskog poslovanja određene banke. Osim ovih četiriju temeljnih perspektiva također je moguće uve-sti i nove perspektive odnosno modificirati osnovni BSC model suklad-no potrebama i ključnim područjima poslovanja konkretne banke.

3. Primjena BSC modela u bankarstvu

Neke od prednosti modela uravnoteženih ciljeva su povezanost broj-nih područja koja su naizgled odvojena, kombinacija nefinancijskih i fi-nancijskih pokazatelja čime se eliminira jaz između kratkoročnog i du-goročnog mjerenja uspješnosti banke, informacije koje pruža ovaj model visoko su uporabljive budući da zadovoljavaju potrebe i vanjskih i unu-tarnjih korisnika. Ovim se modelom nastoje ukloniti nedostaci klasič-nih načina mjerenja uspješnosti poslovanja koji se temelje isključivo na financijskim mjerama. Također, jedna od najvećih korisnosti modela Ba-

ss

ss



s

lanced Scorecard jest pomoć menadžmentu u detekciji ostvarenih po-boljšanja u određenom segmentu, ali i eventualnih šteta koje je takvo poboljšanje jednog segmenta moglo prouzročiti u drugom ili drugim segmentima. Perspektive modela uravnoteženih ciljeva pretpostavljaju balansiranje između kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Kombiniranjem mjera iz prethodno objašnjenih četiriju perspektiva menadžeri mogu prevenirati da poboljšanjima u jednom području nanose štetu drugom području banke. Drugim riječima, menadžeri se fokusiraju i na nefi-nancijske pokazatelje koji utječu na profitabilnost banke u dugom roku.6 Isto tako omogućeno je jasnije sagledavanje poslova menadžera iz više različitih perspektiva što doprinosi kvalitetnijim strateškim odlukama. Navedeno proizlazi iz pretpostavke da je djelovanjem na jedan segment poslovanja moguće postići rezultate i u ostalim segmentima.

Najveća kritika odnosno nedostatak BSC modela jest što se njegove perspektive odnose samo na unutarnju situaciju bez uvažavanja vanjskog okruženja poslovanja banke kao što su politika, okruženje, gospodar-stvo i slično. Također, nedostatak ovakvog modela mjerenja uspješnosti odnosi se na opsežan broj pokazatelja i informacija čime se zahtijevaju velika ulaganja i angažman prilikom njihova uvođenja u sam model.7 Navedeno se odnosi na javljanje otpora i straha kod zaposlenika prema novinama odnosno promjenama. Ukoliko se u obzir uzmu osnovne per-spektive i izračuni brojnih pokazatelja to ukazuje na moguću komplek-snost ovog modela.

6 Hočevar, M. (2007) Prednosti i slabosti uravnoteženih pokazatelja (balanced scorecard), RRIF, Zagreb, 11, str.59.7 Op.cit. str.60.

Međutim prednosti BSC modela premašuju njegove nedostatke bez obzira na dugo vrijeme koje je potrebno za primjenu ovog modela i an-gažman u financijskom smislu jer se ovim modelom potiče pretvaranje vizije i strategije u konkretne postupke i aktivnosti.

Kada su ciljevi banke uspostavljeni, mjereni i kada se njima upravlja kroz prethodno navedene četiri perspektive modela uravnoteženih cilje-va dolazi se do uravnoteženja perspektiva s ciljem optimiziranja i krat-koročnih i dugoročnih djelovanja odnosno ciljeva banke.

Važno je istaknuti da financijski pokazatelji pokazuju ono što se već dogodilo unutar banke dok je vrlo važno planirati unaprijed i znati što će se dogoditi u budućnosti. Tada mogu pomoći nefinancijski pokazatelji.

Izvor: Carpenter, B. (2010) Developing Balanced Scorecard for Commercial Banking

Tablica 1.: Model uravnoteženih ciljeva za banku

Faza i trajanje Zadaće

I. Definiranje glavnih pokazatelja; 1-3 tjedna

1. Selekcija odgovarajuće organizacijske jedinice (definiranje poslovne jedinice za koju se razvija model)2. Identifikacija organizacijske jedinice i njezine povezanosti na razini organizacije (provođenjem intervjua s

direktorima odjela i sa cijelom organizacijom upoznaje se njihov odnos s izabranom jedinicom)

II. Postizanje suglasnosti o ciljevima; 4-7 tjedana

3. Provođenje prvog kruga intervjua (menadžer koji vodi projekt priprema materijal o modelu, kao i interne dokumente o kompaniji, njezinim ciljevima, konkurenciji i sl., ali provodi sa svakim rukovoditeljem intervju i traži njihove prijedloge)

4. Sinteza (sastanak ekipe zadužene za provođenje projekta, da bi raspravljali o prijedlozima, razvili listu cil-jeva i pokazatelja)

5. Održavanje seminara: prvi krug (sastanak s vrhovnom upravom sa ciljem dobivanja suglasnosti za početak projekta, svakom se sudioniku dostavlja dokumentacija sa glavnim rezultatima sastanka

III. Odabir i dizajniranje pokazatelja8-13 tjedana

6. sastanci podgrupa (sastavljanje popisa ciljeva s njihovim podrobnim opisom i pokazateljima za svaki od ciljeva, identificiranje ključnih veza između pojedinih pokazatelja unutar modela i izvora prijeko potrebnih informacija)

7. Održavanje seminara: drugi krug (menadžeri srednje razine i njima izravno podređeni raspravljaju o ciljevi-ma i pokazateljima, sudionici daju komentare i započinje se s razvitkom plana implementacije)

IV. Stvaranje plana implementacije14-16 tjedana

8. Razvijanje plana implementacije (novooformljena ekipa sastavljena od rukovoditelja svake od podgrupa oblikuje ciljeve i sastavlja plan implementacije modela)

9. Održavanje seminara: treći krug (identificiranje preliminarnog programa akcija za ostvarivanje ciljeva, ost-varivanje konsenzusa o ciljevima i pokazateljima razvijenima na prva dva seminara)

10. Finaliziranje plana implementacije (model mora biti integriran u sustav upravljanja)

Izvor: Renko, F. (2000) Mogućnost primjene modela ‘’Balanced Scorecard’’ na području financijskih institucija: Primjer iz hrvatske poslovne prakse, Ekonomski pregled, 51 (11-12), str.1250.

Tablica 2.: Proces izgradnje modela Balanced Scorecard


s


Navedeno je razlogom zašto model uravnoteženih ciljeva može biti efikasan alat u mjerenju poslovanja banke.

Uobičajeno će banka imati 15 do 20 ključnih pokazatelja za mjerenje uspjeha njene strategije. Uspješno postavljen model uravnoteženih ciljeva preslika je strategije banke.

Proces izgradnje Balanced scorecard-a provodi se kroz četiri faze i uo-bičajeno traje četiri mjeseca.8 U sljedećoj tablici dan je pregled aktivnosti po tjednima u navedenom razdoblju implementacije.

4. Zaključak

BSC modelom strategija se pretvara u konkretne aktivnosti u svrhu postizanja zadanih ciljeva. Izvještavanje temeljeno isključivo na povije-snim odnosno financijskim pokazateljima više nije dovoljno budući da vrlo često nisu u direktnoj vezi s ostvarivanjem dugoročnih ciljeva ban-ke. Razlog tome je taj što se njima stavlja naglasak na kratkoročne fi-nancijske pokazatelje dok, s druge strane, BSC angažira sve pa i dotad prikrivene resurse kako bi se banci osigurala konkurentska prednost u tržišnoj utakmici.

Primjena BSC modela pomaže zaposlenicima banaka svih razina da bolje razumijevaju strategiju banke. Strategija banke nikako nije privla-čenje što većeg broja klijenata i otvaranje što većeg broja novih računa. Pomoću modela uravnoteženih ciljeva omogućena je vizualizacija strate-gije te se olakšava njeno razumijevanje. Uvođenjem ovog modela menad-žmentu se omogućuje sagledavanje slabosti i jakosti, područja na kojima se gubi i onih koja su profitabilna, efikasnosti postojećih programa i slič-no. Implementacija ovog modela nije jeftina te iziskuje mnogo vremena i napora, no koristi ovakvog modela nadmašuju njegove slabosti.

literatura1. Al Najjar, S.M., Kalaf, K.H. (2012) Designing a Balanced score-

card to measure a bank’s performance: a case study, International journal of business administration, Vol.3, No.4.

2. Carpenter, B. (2010) Developing balanced scorecard for commer-cial banking, Harbour bridge ventures

3. Hočevar, M. (2007) Prednosti i slabosti uravnoteženih pokazate-lja (balanced scorecard), RRIF, Zagreb, br. 11.

4. Janković, S. (2007) Zašto Balanced scorecard (BSC) koristi me-nadžmentu, RiF, br.11, str. 176.

5. Kaplan, R.S., Norton, D.P. (1996) Balanced scorecard: translating strategy into action, Harvard business school press.

6. Osmanagić Bedenik, N. (2002) Balanced scorecard – uravnoteže-na karta ciljeva, RRiF, br.5, str.36.

7. Pavlek, Z. (2006) Balanced scorecard – najinventivniji upravljački model, RRiF, br.10.

8. Renko, F. (2000) Mogućnost primjene modela ‘’Balanced score-card’’ na području financijskih institucija: primjer iz hrvatske po-slovne prakse, Ekonomski pregled, 51 (11-12).

9. Zhang, Y., Li, L. (2009) Study on Balanced scorecard of commer-cial bank in performance management system, Proceedings of the 2009 international symposium on Web information systems and aplications (WISA’09).

8 Renko, F., Mogućnost primjene modela ‘’Balanced Scorecard’’ na po-dručju financijskih institucija: Primjer iz hrvatske poslovne prakse, str.1249

s

Neka naša oprema radi za Vas…

Posjetite nas na: www.sbo.hr



s


mjera za plemenite metale je unca koja iznosi 31,1035 grama a kovanjem ili valjanjem se mogu dobiti listići ili zlatne folije debljine do 0,0001 mi-limetra. Zlato je slabo reaktivan plemeniti metal koji je na zraku u sta-bilnom stanju i ne reagira na kisik ni na kojoj temperaturi te tako zlato ne oksidira i ne hrđa.

Prijašnjih godina se količina zlata u predmetima izražavala u karatima koji predstavljaju maseni udio zlata u leguri prema 24-stupanjskoj skali. Danas se u većini zemalja čistoća zlata izražava u tisućinkama. Finoća je količina plemenitog metala u nekom komadu nakita. Ako je predmet izrađen samo od zlata bez ikakvih legura, njegova finoća je 24 karata jer je njegova zastupljenost 100%. Zlato od 18 karata je postalo međunarod-ni standard za nakit, koji sadrži 75% čistog zlata. Kombinirajući čistoću s performansama, 18 karatno zlato koriste vodeće svjetske marke satova. U SAD-u, 14 karatno zlato je široko rasprostranjeno dok je zlato ispod 10 karatnog protuzakonito i ne može se prodavati kao zlato. U Velikoj Britaniji često je u primjeni 9 karatno zlato. U većini zemalja, zakon za-htijeva da svaki predmet zlatnog nakita nosi jasan pečat koji pokazuje karate a ova identifikacija često se kontrolira kroz sustav oznaka, koji je nastao u 14. stoljeću u Londonu.

Prikaz 1.: Zlato u kulturi i tradiciji

U proteklih pet godina udjel tržišta u nastajanju u ukupnoj potražnji za zlatom dosegnuo je 70% a više od polovice te potražnje se odnosilo na Kinu i Indiju. Osim snažnog tradicionalnog afiniteta prema zlatu (naročito u Indi-ji, Turskoj i sl.) potražnja na navedenim rastućim tržištima uvjetovana je i njihovim gospodarskim razvojem. U posjedovanju zlata kućanstava koncem 2011. godine prednjače Ujedinjeni Arapski Emirati sa 7 grama po stanovni-ku i Hong Kong sa 2,3 grama po stanovniku, Turska sa 2,12 grama po sta-novniku.

Kina je najbrže rastuće tržište zlatnog nakita u svijetu sa potražnjom od oko 519 tona u 2012. godini. Kineski klijenti traže visoku kvalitetu zlata pri čemu je 80% nakita izrađeno od 24 karatnog zlata. U današnjoj Kini zlato ima središnju ulogu u ceremoniji vjenčanja i u ovoj godini oko 6,6 milijuna mladenki dobit će zlato na ceremonijama vjenčanja a kultu-ra se intenzivno prenosi iz urbanih kineskih područja na cijelu državu.

Sažetak

Zlato je od pamtivjeka bila zanimljiva tradicionalna kulturna katego-rija, kasnije oblik valute i štednje a u zadnje vrijeme čak i vrlo atraktivna investicijska mogućnost. Zbog nesigurnosti i nepredvidivosti događaja i pojava na financijskim tržištima posljednjih godina ulagatelji (kako pri-vatni tako i institucionalni) u godinama od početka krize kao investicij-sku mogućnost sve više uključuju i zlato i instrumente temeljene na cijeni zlata zbog rasta njegove cijene i svih njegovih značajki koje drugi oblici financijske pa i realne imovine posljednjih godina nemaju.

1. Fizička obilježja zlata

Zlato je plemeniti metal kao i bakar, srebro, paladij, rodij. Jedan je od najkvalitetnijih vodiča električne energije i topline. U čistom elementar-nom stanju zlato se pojavljuje u obliku zrnaca ili listića pronalazi se unu-tar kvarcnih stijena ili kvarcnog pijeska koji nastaje trošenjem stijena. U periodnom sustavu elemenata zlato je kao kemijski element, označeno simbolom Au, lat. Aurum. Atomski broj mu je 79, a atomska masa iznosi 196,96655. Zlato je prepoznatljive žute boje i jakog sjaja te se zato smatra i jednim od najljepših metala. Žuta boja zlata se može blago promijeniti u različite nijanse ako se pomiješa s drugim metalima (od bijelih i bijelo-žutih do crvenkastih i zelenkastih nijansi). 1Miješanjem zlata sa srebrom i bakrom dobiva se žuto zlato, dok se legurom zlata sa niklom, cinkom i paladijem dobiva bijelo zlato. Bijelo zlato sadrži oko 17,3% nikla, 5,5% cinka te 2,2% bakra.2 Posebnost zlata se ističe u njegovoj mekoći i po-datnosti za obradu. Zlato je vrlo elastično pa se može razvući u najfinije žice ili listiće te se stoga zlato smatra najkovanijim metalom. Težinska 1 The World Gold Council, Colour, About gold jewellery, 2013., http://www.gold.org/jewellery/about_gold_jewellery/colour/ (3. rujna 2013.)2 Op.cit.

Zlato: štednja, investicija ili tradicija?Piše: Izv.prof.dr.sc. Anita Pavković

s

Karatno zlato Postotak čistog zlata u leguri Oznaka finoće

24 99,9% (do 1000)

24 99,0% 999

22 91,6% 990

21 87,5% 916

19,2 80.0% 875

18 75,0% 800

14 58,5% 750

Izvor: World Gold Council, službeni podaci, 2013.

Tablica 1.: Kategorije kvalitete zlata u leguri prema 24-stupanjskoj skali

s

U SAD-u 72% žena smatra zlato trajnim i nezastarivim nakitom.



s

U 2012. godini u SAD je postojalo 108,4 tona zlatnog nakita što ih čini jednim od najvećih tržišta zlata u svijetu. Preko 50% nakita u SAD u maloprodaji skuplje je od 1000 USD. Zlato se promatra kao investicija ali i kao zalog za buduće generacije ili trajni dar. U suradnji sa vodećim proizvođačima zlata Svjetsko vijeće za zlato lansiralo je K-zlato, marku 18 karatnog dizajniranog zlata usmjerenih na mlađe kupce.

U Kini zlatni nakit predstavlja tradicijsku obiteljsku vrijednost.

Indija je najveće tržište zlata u svijetu sa oko 552 tone zlata 2012. go-dine. Neki tradicionalni indijski blagdani utječu na značajan porast pro-daje zlata. Njihovo kulturno naslijeđe i umješnost u proizvodnji doveli su do toga da je vještina komada replicirani regionalni simboli ručno izrađeni i reinterpretirani u vječnoj visoko karatnoj kvaliteti. Danas je najveći svjetski potrošač zlata Indija. Indija kupuje oko 25% svjetskog zlata, odnosno oko 800 tona zlata svake godine, ponajviše za nakit. In-dijska kućanstva sadrže oko 18.000 tona zlata, što čini oko 11% svjetske količine zlata.

Preko 50% zlatnog nakita u Indiji kupuje se za ceremonije vjenčanja a 75% indijskih žena konstantno traži novi dizajn zlatnog nakita.

2. Funkcije zlata

U povijesti razni predmeti (stoka, riža) su služili kao novac. Poveća-njem proizvodnje zlata, koje je posjedovalo sve potrebne fizičke kvalite-te, počelo se koristiti kao valuta. Po nalogu kraljeva iz Male Azije bio je prvi puta iskovan pravi zlatni novac oko 7. stoljeća prije Krista, a sastojao se od elektruma, prirodne legure zlata i srebra.3 U Kini se počeo kori-stiti zlatni novac od 6. stoljeća prije Krista te je u državi Chu kao sred-stvo plaćanja bio kvadratični zlatni novčić, Ying Yuan.4 Brojne antičke države su kovale svoje zlatnike, a u Rimu Cesar uvodi zlatnik Aureus. Kroz srednji vijek, sve do 19. stoljeća, su zlatnici poput dukata, noble-sa, guldena, cekina, gvineje itd. bili najpoželjnije sredstvo plaćanja.5 Za razliku od zlatnika postojale su i kovanice od drugih metala kao što su srebrnjaci, bakrenjaci, pa čak i kune koje su postojale u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Rusiji. U vrijeme europskog srednjovjekovlja s pojavom prvih

3 A Case for the World’s First Coin: The Lydian Lion, http://rg.ancients.info/lion/article.html (10. lipnja 2013.)4 Op.cit.5 Divo, J.P.(1983): „Zlatni novac“, Knjiga o zlatu. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, str. 174–185.

banaka nastaju prve banknote koje su bile bankovne potvrde za određenu količinu zlata pohranjenu u banci. Klijent banke je s tom potvrdom mo-gao otići na put bez rizika da bude opljačkan i potom podići svoje zlato u bilo kojoj podružnici te banke. Iz banknota se razvio današnji novac. Zlatni standard vrijedio je dok su monetarne vlasti posjedovale dovoljno zlatnih rezervi i na taj način ograničavale vlade da izazovu inflaciju pre-komjernim izdavanjem papirnate valute. Od 18. do 20. stoljeća u svijetu sve više raste politička moć Velike Britanije koja je priznala zlatni stan-dard 1816. godine, a sustav je djelovao sve dok je međunarodna trgovi-na slijedila promjene na tržištu. Prvi svjetski međunarodni gospodarski sustav, Pax Britannica, temelji se na zlatnom standardu i slobodnoj tr-govini. Razdoblje između dvaju svjetskih ratova donosi raspad stupova prvoga međunarodnog sustava zlatnoga standarda i slobodne trgovine. Tad mnogo zemalja odlučuje da kao monetarnu rezervu uvede tuđu va-lutu, a ne zlato. Nakon Drugoga svjetskog rata, dogovorima postignu-tim na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944. godine, stupio je na snagu posljednji standard po kojem su mnoge zemlje vezale tečaj svojih valuta uz američki dolar. Sjedinjene Američke Države tada su obećale fiksnu cijenu zlata od 35 USD po unci. Sve valute vezane za tečaj dolara time su dobile fiksnu vrijednost u zlatu. Za mandata predsjednika Richarda Nixona 1971. godine ukinut je zlatni standard, tj. izravna konvertibilnost dolara u zlato. Moderne svjetske valute izgubile su materijalnu podlogu, a središnje banke, od kojih su mnoge bile u privatnom vlasništvu, dobi-le su teorijsku mogućnost izdavanja novca u neograničenim količinama. Švicarska je ostala posljednja zemlja koja je svoju valutu vezala uz zlato, a zlato je pokrivalo 40% vrijednosti švicarskoga franka sve do 1999. godi-ne kad se Švicarska pridružila MMF-u. Središnje banke još uvijek posje-duju rezerve zlata kao podlogu vrijednosti valuta. Najveći depozit zlata na svijetu nalazi se u SAD Federal Reserve Bank u New Yorku, u kojem se čuva oko 3% dosad iskopanoga zlata, te u SAD Bullion Depository u Fort Knoxu, u državi Kentucky. 6

Glavne uporabne svrhe zlata su u izradi nakita, u stomatologiji, me-dicini, a zlato se nalazi i u malim količinama u različitim elektroničkim proizvodima i u svemirskim tehnologijama. Danas se oko 78% ukupno iskopanog zlata rabi se u proizvodnji nakita. Zlato se koristi kod izra-de stakla kojemu daje crvenkastu boju, za izradu dizajnerskih predmeta te za izradu posebnih vrsta ukrasnih zlatnih predmeta kao što su odlič-ja, trofejni kipovi, značke, olimpijske medalje. Jedna od uporabnih svr-ha zlata je i u industrijskoj primjeni u mnogim elektroničkim uređajima (mobilni uređaji, televizori te računala, kalkulatori, GPS uređaji, pre-kidači, konektori, alternatori). Svake godine se proizvede više od jedne milijarde mobilnih uređaja, a većina tih mobilnih uređaja sadrži oko 50 mg zlata, prosječni vijek tih mobilnih uređaja je oko dvije godine, a i vrlo malo ih se reciklira. U računalnom sustavu zlato se koristi u mnogim po-dručjima u standardnim stolnim ili prijenosnim računalima. Mnoge di-gitalne informacije kroz računalo i iz jedne komponente u drugu se mo-raju brzo i točno prenositi što zahtijeva efikasan i pouzdan vodič poput zlata. Legura zlata sa kobaltom ili niklom se nalazi u rubnim konektori-ma i memorijskim čipovima, te matičnoj ploči, kako bi se produžila nji-hova trajnost. Zlato se koristi i u području svemirskih tehnologija. Tan-kim slojem zlata bili su premazani astronauti koji su hodali po Mjesecu, a uloga im je bila zaštita od sunčevog zračenja. Zlato se koristi i za potrebe nanotehnologije: u područjima dijagnoza raka, spektroskopijskih anali-za, ionizacije biomolekula itd.7

6 Hitzer, E., Perwass, C. (2006) „The Hidden Beauty of Gold“, http://192.218.244.17/gcj/publications/gold/gold.pdf (12. lipnja 2013.)7 Rudolf, R., Anžel, M., Marković, E., Ćolić, M., Stamenković, D. (2012) „Gold in the past, today and future“, Metalurgija, 51, 2, str. 261–264.

s


s


Zlato se primjenjuje i u medicini gdje se koristi u dijagnostici i u tre-tmanima bolesti. Oboljelima od reumatskog atritisa se pomaže injekci-jama od otopina zlata i kalcija kojima se smanjuje natjecanje i bolovi u mišićima. Zrnca zlata koriste se pri liječenju karcinoma jer se njihovim postavljanjem oko samog karcinoma može postići preciznija radijacija. Korisnu ulogu imaju i zlatne soli koje imaju protuupalna svojstva i koja se

koriste u farmaceutici pri liječenju artritisa i drugih sličnih bolesti.8 Vrlo male količine zlata sadrže uređaji koji se koriste u bolnicama kao što su kirurški instrumenti, elektronska oprema, aparati za održavanje života, premosnice i pumpe inzulina te u priboru za testiranje trudnoće. Zlatne žice se primjenjuju za kardiostimulatore, implantante, flastere, ampule. U stomatologiji se koristi zlato najčešće zbog toga što je kemij-ski inertno, ne oksidira i ne hrđa, ne izaziva alergije, nije toksično, a sto-matološkim tehničarima je kao metal lak za preradu i uporabu. Zlato se u svrhe stomatologije koristi već 2700 godina za oblaganje, za krunice i mostove, kao legura sa drugim plemenitim metalima. Za zubne poprav-ke u svijetu se godišnje iskoristi oko 60 tona zlata. Količina zlata svake godine je sve manja zbog otkrića novih tvari koje se mogu iskoristiti za potrebe stomatologije, a koje su jeftinije od zlata. Najveći proizvođač dentalnog zlata je Japan, Njemačka i SAD. Potražnja u ovom području primjene zlata opada zbog toga što zlato zamjenjuju jeftinije legure i por-culan. Zlato u prehrani se koristi najčešće kao dekoracija (kolači, pjenuš-ci i sl.). Sve se više primjenjuje zlato u kozmetici a vjeruje se i da je zlato odlično sredstvo za pomlađivanje.

3. Svjetsko tržište zlata i zlatnih izvedenica

Dok se u starije vrijeme zlato dobivalo ispiranjem iz pijeska i amal-gamacijom pri čemu se zlato odvajalo od jalovine pomoću žive, u novije vrijeme zlato se dobiva cijanizacijom putem izluživanja zlata otopinama cijanida iz rude. Taj je postupak omogućio brz porast proizvodnje zla-ta u posljednjih 50 godina. Znatne količine zlata dobivaju se iz anodnog mulja koji otpada pri elektolitskoj rafinaciji bakra i srebra. Početkom 20. stoljeća proizvodnja zlata iznosila je oko 400 tona zlata godišnje a danas proizvodnja zlata iznosi oko 2.500 tona zlata godišnje. 8 Messori, L., Marcon, G. (2004) „Gold Complexes in the treatment of Rheumatoid Arthritis“, „Metal ions and their complexes in medication“. CRC Press., 41, London, str. 280–301.

U svim bankama na svijetu ima ukupno oko 35.000 tona zlata, što je oko od petine ukupne količine zlata iskopanog u povijesti čovječanstva.

U 2012. godini zlato se koristilo za izradu nakita u udjelu od 52% zla-ta, a 18% zlata je odlazilo u trezore središnjih nacionalnih banaka, 16% zlata se koristilo kao oblik ulaganja, 12% za industrijske svrhe, dok 2% zlata odlazi na crno tržište.

Tijekom povijesti iskopano je oko 174.100 tona zlata (oko 5,4 mili-jarde unci). Od 1880. godine, Južna Afrika je bila značajan izvor svjet-ske opskrbe zlata s oko 50% zlata od ukupnog zlata koje je proizvedeno. Najveće nalazište zlata je na Witwatersrandu u Južnoafričkoj Republici, a nalazi se na 1000 do 3000 metara ispod površine Zemlje. Kina je 2007. postala globalni predvodnik u proizvodnji zlata te je već šest godina za-redom najveći proizvođač zlata na svijetu. Rusija želi napredovati kao proizvođač zlata, a to dokazuje da je već dostigla četvrto mjesto proizvo-đača zlata u svijetu, prestigavši Južnu Afriku i sasvim se približila razi-ni proizvodnje zlata koji je u 2011. godini bio ostvaren u SAD-u. Ra-stu proizvodnje ovog plemenitog metala doprinijeli su skoro sve najveće „zlatne“ regije Rusije kao što su Krasnojarski kraj, zatim Irkutska, Če-ljabinska i Magadanska oblast. U 2014. godini bi najveće ikad otkrive-no ležište zlata u Rusiji „Natalka“ trebalo ući u proces eksploatacije. Ovo nalazište otkriveno je u vrijeme Drugog svjetskog rata, ali se zbog nje-gove udaljenosti od infrastrukture dugo nije radilo na njegovom razvoju. Separacijski kombinat „Natalkinski“ (GOK) godišnje će prerađivati 10 milijuna tona rude i proizvoditi od 15 do 20 tona zlata. Zajedno s njim gradi se i rudarsko postrojenje na susjednom zlatnom nalazištu „Pavlik“ koje ima sličnu geološku strukturu. Očekuje se da će ono davati još od 6 do 7 tona zlata godišnje. Druga značajna nalazišta su u Kaliforniji, Ko-loradu, Aljasci, Kanadi, Australiji, Uralu, Grčkoj, Turskoj, Meksiku, Či-leu, Africi, Kini, Indoneziji i Kazahstanu.

Tržište zlata je globalno 24 satno veleprodajno OTC tržište različitih sudionika i većina informacija s ovog tržišta nije dostupna široj javnosti. Trgovanje plemenitim metalima odvija se između članova i svim rizi-cima, uključujući i kreditnim izloženi su isključivo transaktori. Najpo-znatije Londonsko tržište preciznih metala je veleprodajno tržište gdje su minimalne količine trgovanja tisuću unci zlata, 50 tisuća unci srebra, tisuću unci za platinu i paladij kad se trguje telefonski ili 500 unci ako se trguje na elektroničkom tržištu. Kretanje cijene zlata podložno je čim-benicima kao što su npr. makroekonomska stabilnost pojedinih država ili regija, tečaj USD, britanske funte i eura, razine referentnih kamatnih stopa, kretanja na tržišta kapitala, troškovi eksploatacije, politika uprav-ljanja deviznim pričuvama središnjih banaka i sl.

Uz trgovanje zlatom na OTC tržištu u svijetu postoje i burze zlata a najpozantije su Istanbul Gold Exchange (trguje zlatom od 1995. godine), Shangai Gold Exchange (trguje zlatom od 2002.) i Hong Kong Chinese Gold & Silver Exchange Society (zlatom trguje od 1918. godine). Pred-nost trgovanja zlatom na burzama je trgovanje standardnim jedinicama dok trgovanje na OTC tržištima omogućava fleksibilnost i povjerljivost jer se transkacije odvijaju između dva sudionika.

Prema World Gold Council (2012.) središnje banke posjeduju oko 18% svjetskog zlata. Od 1989. do 2007. godine središnje banke su neto prodavači zlata po prosječno 400-500 tona zlata godišnje. Navedene pro-daje značajno su utjecale na cijenu zlata koja je dodirnula minimalnu ra-zinu između 1999. i 2002. godine. U literaturi poznato kao “Brownovo dno” koji je 1999. godine na funkciji guvernera središnje banke Velike Britanije prodao 395 tona od ukupno 715 tona u posjedu središnje ban-ke Velike Britanije po cijeni koja je iznosila svega između 256 USD i 296 USD. Isti trend kontinuirane prodaje zlata koncem prošlog stoljeća na-stavile su i ostale središnje banke u Europi. Sve do početka financijske krize cijene zlata bile su relativno niske i od tada središnje banke počinju značajnije sudjelovati kao kupci na tržištu zlata. Koncem 2010. godine

Ponuda 2010. 2011. 2012.

Nova nalazišta 2.740,5 2.818,4 2.862,5

Hedgiranje neto proizvodnje -107,8 6,5 -40,2

Reciklirano zlato 1.718,9 1.661,2 1.590,7

Ukupna ponuda 4.351,6 4.486,1 4.413,0

Potražnja

Proizvodnja nakita 2.016,8 1.972,9 1.896,1

Tehnologija 465,6 452,7 407,5

Poluge i zlatnici 1.210,1 1.524,4 1.255,6

ETF i sl. 367,7 162,0 279,1

Javni sektor 77,3 456,4 544,4

OTC investicije i sl. 214,1 -82,5 30,3

Ukupna potražnja 4.351,6 4.486,1 4.413,0

London PM fix (USD/unca) 1.224,5 1.571,5 1.669,0

Tablica 2.: Ponuda i potražnja zlata 2010.- 2012. godine (tone)

Izvor: LBMA, Thomson Reuters GFMS, 2013.

s



s

središnje banke postaju neto kupci nakon 21 godine. Od 1999. do 2009. veliki dio rezervi zlata prodan je središnjim bankama Rusije, Indije i Kine. U strukturi međunarodnih pričuva HNB-a ne postoji monetarno zlato od 2001. godine (u lipnju 2001. HNB je posjedovala 135,7, u srp-nju 131,4 i u kolovozu 126,4 milijuna eura monetarnog zlata)!

Tablica 3.: Najveće službene rezerve zlata (tone), 2011. i 2013. godine

Izvor: LBMA, Thomson Reuters GFMS, 2013.

The London Bullion Market Association (LBMA) je trgovinsko me-đunarodno udruženje koje predstavlja veleprodajno tržište zlata i srebra u Londonu a namijenjeno je središnjim bankama, privatnim investito-rima, rudnicima zlata i srebra, proizvođačima zlata i sl. Trenutačno ima 129 članova iz 22 zemlje. Londonski indeks zlata (London Gold Fixing index) se razvija od 1919. godine i danas predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja u globalnoj trgovini zlatom i međunarodno je priznati po-kazatelj cijene zlata. Cijena se određuje svaki radni dan (u Velikoj Brita-niji), javno se objavljuje tečaj u američkim dolarima, eurima i britanskoj funti, ima vrlo uzak raspon za trgovanje i po toj se cijeni može trgovati neograničenim količinama. Cijenu formiranu na ovom tržištu u svojem redovnom poslovanju koriste proizvođači, potrošači, investitori i središ-nje banke. Cijena se određuje dva puta dnevno svakog radnog dana na način da pet članica (Barclay Capitals, Deutsche Bank AG London, The Bank of Nova Scotia – Scotia Mocatta, HSBC i Societe Generale Cor-porate & Investment Banking) na osnovi svojih pozicija prema klijenti-ma, zauzimaju pozicije kupnje ili prodaje. Određivanje cijene traje toliko dugo dok se pozicije članica ne dovedu u ravnotežu te se tako postignuta cijena proglašava London Gold Fixing cijenom za taj termin određiva-nja. Termin može biti jutarnji kada određivanje započinje u 11.30 sati, i popodnevni a uravnoteženje se radi u 16.00 sati.

Uslijed naraslog interesa za zlatom i izvedenim instrumentima po-sljednjih godina nastaje nekolicina bankovnih proizvoda temeljenih na zlatu što je za rezultat imalo prelijevanje „štednje ispod jastuka“ u finan-cijski sustav. Razvoj inoviranih proizvoda primjerice na turskom finan-cijskom tržištu započinje zlatnim računima (stanovništvo prikuplja no-vac na računima a potraživanja predstavljaju fizičko zlato). Atraktivnost zlata povećava i porezno oslobođenje za posjedovanje 24 karatnog zlata. Danas u ponudi postoji oko 20 instrumenata vezanih za zlato a Kuveyt Turk Bank ima najširu paletu proizvoda. Između ostalog tu su zlatni de-pozitni računi, zlatni čekovi, zlatni krediti (odobravaju se trgovcima na-kitom), zlatnim transferima (transfer zlata sa jednog na drugi bankovni račun), zlatni gramski računi, udjeli u zlatnim fondovima i sl. Istanbul Gold Type B Gold Exchange Traded Funds (GLDTR) je elektronički trgovani fond čija količina zlata u posjedu je narasla sa 8,2 tone koncem 2010. godine na 15,8 tona koncem 2011. godine. Također financijska inovacija na tržištu je i kupnja potraživanja zlata na bankomatima. U 2012. godini su i neke banke u Hrvatskoj započele sa razvojem ponude proizvoda na bazi zlata. Od 20 strukturiranih proizvoda na Zagrebačkoj burzi, točnije turbo certifikata, u veljači 2014. godine 4 turbo certifikata odnosila su se na zlato i 4 na srebro.9

U 17. stoljeću zlatari u Londonu i Amsterdamu su izdavali zlatne cer-tifikate klijentima koji su kod njih pohranili svoje zlatne poluge. Takav zlatni certifikat je u to vrijeme bio dokaz o vlasništvu zlata. Sredinom 19. stoljeća, US Treasury je počeo izdavati zlatne certifikate koji bi se mogli zamijeniti za zlato iz svojih valuta. Takvi zlatni certifikati su cirkulirali kao novac sve do 1933. godine kada je američka vlada zabranila privatno vlasništvo zlata u SAD-u. Danas se zlatni certifikati izdaju u nekoliko njemačkih i švicarskih banaka kao i u Australiji i SAD-u. Vlasnik zlat-nog certifikata može uštedjeti novac pri trgovanju zlatom, pri isporuci, skladištenju i troškovima osiguranja zlata. Zlatni certifikati predstavljaju potvrde o vlasništvu određene količine zlatnih poluga ili kovanica koje su pohranjene u nekom trezoru. Postoje dvije vrste zlatnih certifikata: certifikati za alocirano zlato (numerirana poluga) i certifikati za nealo-cirano zlato.10

Grafikon 2.: Potrošnja zlata u svijetu 2012. godine (u tonama)Izvor: The World Gold Council, Thomson Reuters GFMS, 2012.

Unaprijednice zlata su standardizirani ugovori u kojima se kupac se obvezuje od prodavatelja preuzeti određenu količinu zlata po una-prijed određenoj cijeni na budući datum isporuke. Unaprijednice zlata su ugovori dostupni za trgovanje na New York Mercantile Exchange (NYMEX) i Tokyo Commodity Exchange (TOCOM). NYMEX ci-jene unaprijednica zlata su izražene u dolarima i centima po unci. TO-COM unaprijednice zlata se trguje na ugovor veličinama od 1000 grama i njihove cijene su izražene u jenima po gramu.

Potrošači i proizvođači zlata mogu upravljati rizikom promjene cijena

9 Zagrebačka burza, službeni podaci, 2014. godine10 The BullionVault, Gold certificate, Gold, http://www.bullionvault.com/guide/gold/Gold-certificate, (4. rujna 2013.)

III./2011. VI./2013.

1. SAD 8.133,5 8.133,5

2. Njemačka 3.401,0 3.390,6

3. MMF 2.814,0 2.814,0

4. Italija 2.451,8 2.451,8

5. Francuska 2.435,4 2.435,4

6. Kina 1.054,1 1.054,1

7. Švicarska 1.040,1 1.040,1

8. Rusija 792,3 996,4

9. Japan 765,2 765,2

10. Nizozemska 612,5 612,5

11. Indija 557,7 557,7

12. ESB 502,1 502,1

Grafikon 1.: Proizvodnja zlata u svijetu 2012. godine (u tonama)

Izvor: United States Geology Service, 2012.


s


zlata kupnjom i prodajom unaprijednica zlata. Proizvođači zlata mogu zauzeti kratki hedge za zaključavanje prodajne cijene zlata, dok tvrtke koje zahtijevaju zlato mogu koristiti dugi hedge da osiguraju nabavne cijene robe koja im je potrebna. Špekulanti kupuju unaprijednice zlata kad vjeruju da će cijene zlata rasti, a prodavati će unaprijednice zlata kad očekuju da će cijena zlata pasti.11 Dodatnu likvidnost tržištu zlata daje i primjena unaprijednica zlata na burzama unaprijednica od kojih su naj-poznatije CME Grupa preko COMEX burze na kojoj se protrguje oko 70% obujma unaprijednica zlata, Tokyo Commodity Exchange, Multi-commodity Exchange Indija, a slijede ih Shanghai Futures Exchange i NYSE Liffe exchanges. Opcije zlata su opcijski ugovori u kojima su os-novna imovina zlatni unaprijedni ugovori. Nositelj zlata opciju ima pra-vo (ali ne i obvezu) da preuzme dugu poziciju (u slučaju call opcije ili op-cije kupnje) ili kratku poziciju (u slučaju putt opcije ili opcije prodaje) u temeljnim unaprijednim ugovorima zlata kroz određeno vrijeme ili na određeni dan. Transakcije zamjena koriste središnje banke i dealeri zla-tom. Isto tako kao financijska imovina pojavljuje se u bilancama bana-ka, u obliku udjela u elektronički trgovanim fondovima.12 Dubai Gold & Commodities Exchange (DGCX) je vodeći u razmjeni izvedenica na Bliskom istoku, te nudi ugovore za plemenite metale, bazne metale, energente i valute. S trgovanjem je započeo u studenom 2005. godine. Dubai je stekao reputaciju City of Gold tijekom nekoliko generacija tr-govinskih veza s Azijom, Dalekim istokom, Europom i Afrikom te ima povijesne veze s mnogim bankama i rafinerijskim institucijama zlata u svijetu. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, primjerice, ne postoji po-rez na promet ili bilo kojih drugi neizravni porez na promet fizičkog zla-ta ili zlatnog nakita, niti porez na dohodak, doprinosi zaposlenika, kor-porativni porezi u većini industrijskih sektora.

Jedno od mogućih ulaganja vezano uz zlato je kupnja dionica kompa-nija koje se bave vađenjem zlata. Takve dionice su vrlo često volatilnije nego sama cijena zlata te se može dogoditi pad kada cijena zlata raste kao i rast cijena dionica kada je zlato u padu. Međutim, unatoč tim kratko-trajnim neusklađenostima, dugoročno cijene dionica kompanija koje se bave vađenjem zlata uspijevaju održati sličan trend kao i zlato.

Zaključak

Osim trgovine fizičkim zlatom, u svijetu se danas trguje i sa njegovim izvedenicama: od zlatnih certifikata i planova štednje do klasičnih izve-denica (unaprijednice, opcije, zamjene) i elektronički trgovanih fondova fokusiranih na zlato i njegove proizvođače. Pored Londonskog postoji još nekoliko tržišta fizičkim zlatom, primjerice Zurich, koji opskrbljuje zlatom proizvođače nakita i za industrijsko korištenje i New York, koji opskrbljuje osim ovih sektora i investicijsku i špekulativnu kupnju, tako-đer je centar trgovine izvedenicama zlata. Značajna tržišta nalaze se i u Bombaju, Dubaiju, Istanbulu, Hong Kongu, Tokiju i Šangaju. Trgovanje plemenitim metalima odvija se između članova i svim rizicima, uključu-

11 The BullionVault, Gold futures, Gold, http://www.bullionvault.com/guide/gold/Gold-futures, (5. rujna 2013.)12 Elektronički trgovani fondovi i alternativni proizvodi primjerice

uključuju: Gold Bullion Securities (London i Australija), SPDR Gold Shares, New Gold Gold Debentures, iShares Comex Gold Trust, ZKB Gold ETF, GOLDLIST, ETF Securities Physical Gold, ETF Securities (Tokyo i NewYork), XETRA GOLD, Julius Bear Physi-cal Gold, Central Fund of Canada and Central Gold Trust, Swiss Gold, iShares Gold Bullion Fund, Sprott Physical Gold Trust, ETF Securities Gliter, Mitsubishi Physical Gold ETF i iShares Gold CH (prema World Gold Council, službeni podaci, 2014. godine).

jući i kreditnim izloženi su isključivo transaktori. Transakcije se poku-šavaju standardizirati no moguća je i tzv „tailor-made“ usluga pri čemu se nude klijentima različite cijene za različite količine, kvalitetu i vrstu plemenitog metala kao i za različite datume i mjesta isporuke.

Literatura 1. Breitling, G., Divo, J.P., Friedemann, J., Globig, M., Gnadin

ger, L., Henger, G., Killer, P., Speich, S.: Knjiga o zlatu, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983., str. 6–9.2. Divo, J.P.: „Zlatni novac“, Knjiga o zlatu, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983., str. 174–185.3. Hitzer, E., Perwass, C. (2006) „The Hidden Beauty ofGold“,

http://192.218.244.17/gcj/publications/gold/gold.pdf (12. lipnja 2013.).4. Messori, L., Marcon, G. (2004) „Gold Complexes in the treatment of Rheumatoid Arthritis“, „Metal ions and their

complexes in medication“. CRC Press., 41, London, str. 280–301.5. Rudolf, R., Anžel, M., Marković, E., Ćolić, M., Stamenković, D.: „Gold in the past, today and future“, Metalurgija, 51, 2, 2012., str. 261–264.6. The BullionVault, Gold futures, Gold, http://www.bullionvault.com/guide/gold/Gold-futures, (5. rujna 2013.)7. The London Bullion Market Association, A Guide to the

London Precoous Metals Markets, London, 2008.8. The London Bullion Market Association, službeni podaci,

2012., 2013., 2014.9. The World Gold Council, službeni podaci, 2012., 2013., 2014.10. Zagrebača burza, službeni podaci, 2014. godine.

s

Oglašivaèi! Kliknite ovdje

Budite PRO!!!


www.sbo.hr


Sigurnosne kabineIzvode se na način da su sa sve četiri strane, kao i krov iste, zaštićene od projektila. Prilagođene su za montažu unutar i van čvrstog objekta. Opremljene su kompletnom opremom potrebnom za rad u financijskoj instituciji: protuprovalni trezor, brojač novčanica, uređaj za detekciju krivotvorina, komunikacijski uređaj, alarm, klima uređaj,... itd.

• Mogućnost brze montaže i demontaže.• Prilagodljivost svakom prostoru.• Ne zahtjeva održavanje.• Isplativost investicije već za nekoliko mjeseci, u

odnosu na stalni trošak zaštitarske službe.• Sastavni dio kabina su i neprobojna vrata koja

istovremeno moraju biti i protuprovalna.

Sigurnosne kabine postale su neizostavni dio sigurnosnih rješenja pri opremanju poslovnica financijskih institucija.

Tema broja


s

Tema broja

U sljedećem broju najavljujemonove teme Best Bankinga:

Elektrokemijska zaštita - siguran transport novca

Najam bankarske i sigurnosne opreme

Ekonomske slobode kao indikator uspješnosti i prosperiteta gospodarstva

Facility management

info

box

Tekst urednika – najava teme broja

Poštovane čitateljice i poštovani čitatelji,

Šteta koja je počinjena imovini banke ili bilo kojoj drugoj novčarskoj instituciji u većini se slučajeva može nadoknaditi, no ne i ljudski život. Stoga su zakonske mjere koje propisuju sigurnost u takvim objektima od presudne važnosti. Upravo u tom pravcu idu odredbe novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija.

Dugi niz godina u Hrvatskoj su na snazi bili minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba, novca i vrijednosti za pravne i fizičke osobe koje posluju gotovim novcem i vrijednostima, propisani Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima.

Koje izmjene donosi novi Zakon o zaštiti financijskih institucija, na koga se sve odnosi te koje mjere zaštite propisuje, sve to obradili smo u središnjoj temi 11. broja Best banking magazina. Ujedno Van donosimo i najavu tema idućeg broja, koji će izaći karajem svibnja 2015. godine.

Ugodno Vam čitanje,

Damir GrundJurica Mateša glavni urednik

Tema broja

s


Koje nam izmjene donosi novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija?

Šteta koja je počinjena imovini banke ili bilo kojoj drugoj novčarskoj instituciji u većini se slučajeva može nadoknaditi, no ne i ljudski ži-vot.

Stoga su zakonske mjere koje propisuju si-gurnost u novčarskim institucijama od presud-ne važnosti. Upravo u tom pravcu idu odredbe novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija.

Dugi niz godina u Hrvatskoj su na snazi bili minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba, nov-ca i vrijednosti za pravne i fizičke osobe koje posluju gotovim novcem i vrijednostima, a bili su propisani Zakonom o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijed-nostima („Narodne novine” 173/03 i 150/05).

Kod određenih gospodarskih subjekata koji su se pojavili na tržištu nakon stupanja na sna-gu Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima kao što su zlatarnice i otkup plemenitih kovi-na, a koji do sada nisu bili obveznici primje-ne Zakona, dnevno se bilježi sve više kaznenih djela, posebice razbojništava.

S ciljem smanjenja rizika te povećanja zašti-te i razine sigurnosti pri obavljanju novčarskog poslovanja u objektima novčarskih institucija, kao i pri distribuciji novca i vrijednosti, bilo je potrebno propisati 'vrste novčarskih institucija' i za 'svaku' pojedinu novčarsku instituciju pro-pisati odgovarajuće mjere zaštite, zbog čega ih nije više potrebno kategorizirati.

Tako se na popis dodaju zlatarnice, srebr-narnice, filigranske radnje, poslovnice za ot-kup plemenitih kovina i pravne osobe i obrti za preradu plemenitih kovina, Hrvatski novčarski zavod i specijalizirane institucije ili tvrtke koje za banke ili druge klijente ugovorno obavljaju

poslove obrade, pohrane, distribucije i uplat-no-isplatnog poslovanja putem gotovog nov-ca i vrijednosti. Na taj način želi se utjecati na smanjenje broja počinjenih kaznenih djela, pri-je svega razbojništva i krađe, ali i drugih obli-ka počinjenja kaznenih djela usmjerenih protiv osoba i imovine.

U obrazloženju Zakona prije svega stoji da se „primarno propisuje zaštita osoba i to svih onih koje se zateknu pri novčarskom poslovanju u novčarskim institucijama, a to su prije svega službenici novčarske institucije, stranke (gra-đani) i zaštitari“.

S obzirom da bi se izmjenama i dopunama postojećeg Zakona samo djelomično postigao navedeni cilj, pristupilo se izradi potpuno no-vog Zakona, radi uspostave odgovarajućih pro-storno-tehničkih i organizacijskih mjera zašti-te te mjera tehničke i tjelesne zaštite za svaku pojedinu novčarsku instituciju čime se smanju-je rizik poslovanja i povećava razina sigurnosti.

Sukladnom svim navedenim, novim Zako-nom naglasak je na propisivanju "optimalnih", a ne više "minimalnih" mjera zaštite, a izmi-jenjen je i naziv propisa u Zakon o zaštiti nov-čarskih institucija.

Svrha ovog Zakona je smanjenje rizika i po-

većanje zaštite osoba u novčarskim institucija-ma, što se postiže njihovom neposrednom za-štitom ili posredno, zaštitom njihove imovine.

Pojmovi tehničke zaštite objašnjeni su u Pra-vilniku o uvjetima i načinu provedbe tehnič-ke zaštite, koji će biti temelj za projektiranje i ugradnju tehničke zaštite, te određivanje stvar-ne razine rizika u poslovnicama.

Čini se kao da su novim Zakonom defini-rane i neke stavke koje su u prošlom Zakonu bile ili nejasno definirane, ili uopće nisu bile definirane.

U nastavku teksta, obratiti ćemo pažnju na onaj dio Zakona koji se tiče proizvodno-pro-dajnog programa bankarske i sigurnosne opre-me, a uz objašnjenje novih zakonskih regulati-va na tom području.

Velike nedoumice u prošlom Zakonu bile su upravo vezane uz protuprovalna vrata koja se sastavni dio protubalističke pregrade.

Do sada Zakonom nije bila određena razina protuprovalnosti vrata, pa su tako financijske institucije mogle ugraditi i vrata najniže razi-

n Uskoro u saborskoj proceduri

Piše:

Žanet Primorac

Svrha Zakona je smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba u novčarskim institucijama, što se postiže njihovom

neposrednom zaštitom ili posredno, zaštitom njihove imovine.

s

s

Odgovarajuće mjere zaštite za svaku instituciju

Nejasno definirane stavke starog Zakona

Tema broja


s

Novim Zakonom naglasak je stavljen na propisivanju ' optimalnih' a ne više 'mi-

nimalnih' mjera zaštite novčarskih institucija. Svrha

mu je smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba, što se

postiže neposredno ili posredno-zaštitom njihove imovine.

ne protuprovalne zaštite koja počinje od razi-ne WK1.

Na taj način dozvolilo se manipuliranje, od-nosno, slaba, gotovo nikakva zaštita, jer ako Zakon kaže samo da vrata moraju biti protu-provalna, i pri tome ne postavi minimalnu ra-zinu zaštite, onda kako to često bude, korisnici implementiraju sustave zaštite koji su najpo-voljniji za njihov džep, ne misleći pri tome na sigurnost djelatnika.

Razinu sigurnosti takvih vrata nije uopće potrebno naglašavati, obzirom da je preporuka stručnjaka u tehničkoj zaštiti prostora već tada, prema iskustvima, bila da razina protuproval-nosti vrata u tim slučajevima ne bi trebala biti manja od WK3 i WK4.

Istovremeno niti jednom riječju nije se spo-minjalo da bi vrata trebala biti i protubalistič-ka.

Tu se postavlja pitanje kako se onda takva pregrada zove protubalistička pregrada, ako su joj sastavni dio obična protuprovalna vrata. Ako Zakon nalaže da je cijela stijena protuba-listička, kako je onda moguće da i vrata ne tre-baju biti otporna na propucavanje?

Novim Zakonom ipak su se jasnije definirala i ta pitanja, gdje se jasno kaže da protuproval-na vrata koja se ugrađuju u poslovnice novčar-skih institucija moraju imati minimalnu razinu protuprovalnosti klase WK2 prema EN 1627.

Također se navodi da su sastavni dio protu-balističke pregrade neprobojna stakla, nosive i neprobojne pregradne konstrukcije, te vra-ta koja moraju zadovoljavati standarde protu-provalnosti i protubalističke otpornosti, s jasno definiranom razinom koja kaže da protubali-stičke pregrade i vrata moraju zadovoljavati minimalne uvjete otpornosti na propucavanje razine FB2/BR2.

Kroz čitavo to vrijeme nedoumica, Salon bankarske opreme uvijek je bio korak dalje od ostalih, pa smo tako slušajući struku, od prvog dana u svoje protubalističke pregrade ugra-đivali protuprovalna neprobojna vrata klase FB2/WK4, vlastite proizvodnje, izrađene od visoko kvalitetnog čeličnog lima. Na taj način osigurali smo puno veću sigurnost djelatnici-ma financijskih institucija, znatno otežali po-sao razbojnicima, a financijskim institucijama osigurali da stupanjem novog Zakona na sna-gu, ne trebaju ulaziti u nove troškove i imple-

mentirati nova vrata.Kada smo već kod protubalističkih pregra-

da, da nastavimo sa još jednim sastavnim dije-lom, a to su neprobojna stakla ili proizvodi od neprobojnog materijala sličnog staklu. Prema dosadašnjem Zakonu neprobojna stakla koja su bila sastavni dio neprobojne pregrade imala su oznaku „S“ pored oznake klase npr. BR2 S.

Oznaka „S“ pored klase označava da posto-ji mogućnost povratnih krhotina na štićenoj strani.

Novim Zakonom i to se promijenilo tako da sada neprobojna stakla pored razine nepro-bojnosti moraju imati oznaku „NS“, odnosno, ne smiju imati povratnih krhotina na štićenoj strani. To se postiže postavljanjem neraspr-skavajuće folije na neprobojno staklo sa strane

okrenute djelatnicima (štićena strana).Za sva neprobojna stakla postavljena prije

donošenja novog Zakona, mora se uspostavi-ti dodatna zaštita nerasprskavajućim folijama kako je navedeno.

Obzirom da su se unazad nekoliko godi-na pojavili samostojeći montažni objekti koji se koriste za novčarsko poslovanje (uglavnom su to mjenjačnice), Zakon je i njih obuhvatio novim odredbama i jasno definirao da takvi objekti moraju biti izvedeni u minimalnoj ra-zini protubalističke zaštite FB4/BR4, a ulazna vrata moraju biti protuprovalna, minimalne klase protuprovalnosti WK4 i ne smiju imati protubalističku razinu nižu od stijene u koju su ugrađena, uključujući i spoj vrata i podne kon-strukcije. Takvi objekti moraju nositi oznaku FB4/BR4/WK4.

Osim propisane zaštite osoba, novim Zako-nom detaljno se opisuju i mjere mehaničke za-štite. Na uplatno-isplatnim mjestima trebaju se koristiti ladice ili kase s mehaničkim ili elek-tronskim zaključavanjem, a pojedini obveznici Zakona trebaju koristiti i kase s vremenskom odgodom otvaranja prema EN 14450, što se pokazalo uspješnom mjerom odvraćanja od kriminalnih djela.

Prostor trezora mora imati protuproval-

na vrata s mehaničkim zaključavanjem ili su-ključarstvom i kontrolom pristupa, minimalno jednu kameru unutar trezora i jednu koja po-kriva ulaz u trezor izvana, a koje moraju imati funkciju identifikacije te protuprovalnu i pro-tuprepadnu zaštitu.

Ako je riječ o centralnom trezoru on se osim navedenim mjerama mora štititi i tjelesnom zaštitom. Isto tako bankomati su pridruženi bankama koje su i vlasnici bankomata, a do-dani su i dnevno-noćni trezori i sigurnosni de-pozitni spremnici koji do sada nisu bili pred-metom zaštite.

Analizirajući hrvatsko tržište, na žalost svje-doci smo sve više proizvoda iz daleke Kine, koje su svoje mjesto i primjenu našle i u ovako važnom segmentu kao što je prije svega zašti-ta osoba, a onda i imovine. Savjest poslodavaca još uvijek nije nadišla razinu isplativosti, pa se još uvijek prvo pita da li se meni to isplati i da li moram, a ne da li će na taj način ljudi i imovina biti sigurni i zaštićeni.

Također smo primijetili da se pojavljuje sve više tzv. neprobojnih pregrada izrađenih u ra-znim bravarskim radionama, bez dokaza o is-pitivanju otpornosti na propucavanje, upitne kvalitete materijala od kojeg se izrađuje kon-strukcija.

Možda je to u startu financijski povoljnija varijanta, ali kao što kažu „vožnja bez karte je najskuplja vožnja“, tako i u ovom slučaju takve pregrade nemaju pokriće za sigurnost, a svaka-ko nemaju niti važeću tehničku dokumentaci-ju koju izvođač prema Zakonu mora priložiti i njome garantirati da je sve izvedeno u skladu sa Zakonom i propisima.

Salon bankarske opreme kao hrvatski „brand“ za opremanje financijskih institucija i pružanje sigurne zaštite imovine i ljudi, u svom programu nudi rješenja sukladno Zakonu i u mogućnosti je u najkraćem roku kvalitetno i stručno implementirati u novčarsku instituciju neprobojne pregrade iz vlastite proizvodnje razine neprobojnosti do FB6, protuproval-no - neprobojna vrata FB2-4/WK4 iz vlasti-te proizvodnje, kase s vremenskom odgodom otvaranja, visoko sigurnosne brave, sustave kontrole pristupa, protuprovalne sefove svih stupnjeva sigurnosti prema EN 1143-1 i svu ostalu opremu potrebnu za siguran rad novčar-skih institucija, uz sve prateće certifikate i po-tvrde sukladno novom Zakonu.

ss

ss

Razina sigurnosti protuprovalnih vrata

Korak dalje od ostalih u segmentu protubalistike

Neprobojne pregrade iz vlastite proizvodnje

Jeftini kineski proizvodi upitne kvalitete

Tema broja

s


n KABA

Napredni sustavi zaključavanja, odnosno visoko-sigurnosne brave imaju važnu ulogu u prijedlogu novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija, koji bi uskoro trebao stupiti na snagu. Mjerama zaštite institucijama se nalaže njihova obavezna upotreba u raznim segmenti-ma poslovanja i vrstama primjene.

Napredni sistemi zaključavanja

Tako primjerice, Zakon određuje kako se poslovnice Fine, banaka i štednih banaka, mjenjačnica, kladionica, kreditnih unija, automat-klu-bova i drugih 'novčarskih institucija' moraju štititi "pohranom dnevnog manipulativnog novca u ladice s mehaničkim ili elektroničkim otvara-njem ili kase s mehaničkim ili elektroničkim otvaranjem". Hrvatskoj na-rodnoj banci propisuje "pohranu novca i vrijednosti u centralne trezore ili trezore s vremenskom odgodom otvaranja ili suključarstvom..." itd.

Upravo to omogućavaju napredni sustavi zaključavanja, odnosno visoko-sigurnosne brave.

Prilagodba potrebama korisnika

No, njihova svrha danas nije samo zaključavanje i otključavanje, one

Visoko-sigurnosne brave, neizostavan dio zaštitnih mjera novčarskih institucija Novim Zakonom o zaštiti novčarskih institucija nalaže se obavezna upotreba naprednih sistema zaključavanja u ra-

znim segmentima poslovanja.

predstavljaju jedinstven sigurnosni sustav koji se prilagođava potrebama korisnika. 'Suključarstvo', kreiranje jednokratnih šifri i centralni nad-zor velikog broja brava u sustavu, samo su neke od prednosti koje su do-bivene tehnološkim napretkom.

Napredni sustavi zaključavanja korisnicima pružaju brojne mogućno-sti kao što su programiranje i upravljanje individualnim šiframa, gru-pnim šiframa i omogućavanje pristupa na temelju hijerarhije u kom-paniji. Brojne funkcije uključuju i vremensku odgodu otključavanja, spajanje na alarmne sustave, vremensko zaključavanje prilikom godiš-njih odmora i brojne druge. Naprednije visoko sigurnosne brave imaju i rezervne 'backup' sustave tako da i ako dođe do pada sustava, zamjenski sustav preuzima funkcioniranje brave što uvelike povisuje funkcionalnost i pouzdanost brave.

Pristup sadržaju bez ključa

Osim sigurnosnog aspekta, rukovanje i upravljanje bravom također je važan faktor prilikom investicije. Sigurnosna brava mora biti laka za upravljanje kako bi se stvarno koristila svakodnevno. Prednost elektron-ske brave s numeričkim šiframa u usporedbi s klasičnom mehaničkom bravom je ta što omogućuje pristup sadržaju sefa bez ključa. Korisnik ne mora stalno razmišljati da li je ključ pohranio na sigurno te može u bilo koje doba otvoriti sef i u njega pohraniti svoje vrijednosti.Axessor®

s

Pripremio: Damir Grund

s

s

Elektronska kombinacijska brava Kaba Lagard

O sigurnosti pitajte... Kaba AG vodeći je svjetski proizvođač visoko-sigurnosnih brava, od jednostavnih mehaničkih i

kombinacijskih brava pa sve do visoko sofisticiranih elektroničkih sigurnosnih brava. Rješenja koja

nudimo klijentima su bez dvojbe najbolja rješenja koja postoje na tržištu i bazirana su na najnovijim

tehnologijama. Kroz naše projekte uvijek tražimo najsigurnija rješenja za potrebe naših klijenata. Kroz

inovacije i svakodnevno rješavanje kompleksnih izazova postajemo veći profesionalci u našem poslu.

Kaba AGMühlebühlstrasse 23CH-8620 WetzikonP.O. BoxPhone +41 44 931 61 11Fax +41 44 931 64 84www.kaba.com/safe-locks

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Croatiat: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037e: [email protected] w: www.sbo.hr Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Događanja

s


n Konferencija "Privatna zaštita"

Zaštitari u potrazi za državnom zaštitom

s

U organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara(HCZ) i uz generalno pokroviteljstvo Kon-federacije europskih sigurnosnih službi (COESS) u Zagrebu je održana međunarodna konferencija “Privatna zaštita“, godišnji skup predstavnika poslovnih subjekata i stručnjaka iz područja privatne zaštite iz Hrvatske i ino-zemstva.

Posljedice raskidanja granskog kolektivnog ugovora

U fokusu konferencije bilo je stanje u zaštitarskoj branši, novi Zakon o privatnoj zaštiti kao i nove direktive o javnoj nabavi koje su usvojene od strane parlamenta Europske unije, uz snažnu podršku Europske komisije i UNI Europe. Skup je okupio stotinjak sudio-nika iz više zemalja, Hrvatske, Srbije, Sloveni-je itd., a na njemu su sudjelovali predstavnici HCZ-a, COESS-a, Hrvatske udruge poslo-davaca, Hrvatske udruge menadžera sigur-nosti te slovenske zaštitarske komore i mnogi drugi.

Konferenciju je otvorio Damir Funčić pred-sjednik Hrvatskog ceha zaštitara. Uslijedila je analiza djelatnosti privatne zaštite.

„Brojke nisu dobre“, konstatirao je Funčić na početku te upozorio da cijeli sektor 'pada' već treću godinu zaredom.

„Ukupni prihodi branše, po prvi puta od 2003., zabilježili su pad od 6,4% (2011/2012.) a godinu kasnije još i veći, čak 8,3%. Udio ukupnih prihoda djelatnosti (N 80.10) u uku-pnoj privredi je i dalje relativno mali i iznosi tek 0,21% te uzastopno pada već treću godinu

„Sklapanje Kolektivnog ugovora, osnivanje Zaštitarske komore te uvođenje principa kvalitete a ne samo najniže cijene

kod javnih nabava, pomogli bi branši koja pada već treću godinu“, upozorio je Damir Funčić predsjednik HCZ-a.

zaredom. Prosječna neto plaća po zaposlenom zaostaje čak 43,3% za prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj (5.515 kn) a trend zaostajanja i dalje raste“, upozorio je Funčić.

Predsjednik Udruge tehničke zaštite Robert Pažitka je kao uzrok takvog stanja naveo ra-skidanje temeljnog granskog kolektivnog ugovora.

Kriterij najniže cijene u 99,4 posto javnih nabava

„Od tada počinje gotovo isključivo vrijediti kriterij 'najniže cijene' pružanja usluga bez ob-zira na kvalitetu. To je pogodilo sve koji su do tada ulagali u svoje tvrtke. Čak 99,4% javnih nabava od tada se vodi isključivo 'najnižom ci-jenom' kao najvažnijim kriterijem“, naglasio je Pažitka.

„Sklapanje novog Kolektivnog ugovora,

osnivanje Zaštitarske komore te uvođenje prin-cipa kvalitete a ne samo najniže cijene kod jav-nih nabava dio su rješenja", zaključili su Fun-čić i Pažitka.

Korištenje kvalitetnih usluga privatne zaštite

A upravo o tome govori i nova Direktiva Europske unije koja stupa a snagu 2016. Nje-zine odredbe zemlje članice trebati će inkorpo-rirati u nacionalna zakonodavstva.

O tome je detaljno govorio dr. Eduardo Cobas, predsjednik Odbora za socijalni dija-log COESS-a (koordinacije europskih sigur-nosnih službi) i generalni tajnik španjolskog udruženja privatne zaštite APROSER. Upra-vo u cilju što kvalitetnije i brže primjene novih direktiva EU, COESS je u uz podršku Europ-ske komisije i UNI Europe izradio praktični priručnik "Korištenje kvalitetnih usluga pri-vatne zaštite". Cobas ga je ukratko predstavio.

Predsjednik HCZ-a, Damir Funčić

Predsjednik UTZ-a ,Robert Pažitka

s

s

Događanja


s

„Direktiva uvodi princip automatskog is-ključenja iz postupka jave nabave svih onih koji na bilo koji se ne pridržavaju natječajne pro-cedure, ne plaćaju poreze, osiguranja te tako ruše cijenu. Kvaliteta mora biti glavni kriterij, no i cijena treba biti uzeta u obzir. Dugoročno, kvaliteta uvijek pobjeđuje. Kvalitetni a ne nuž-no i najjeftiniji ponuditelj će ispoštovati pot-pisani ugovor, naručitelj će dobiti kvalitetniju uslugu a sve će se to odraziti i na njegov imidž. Sve što je jeftino, ima i razlog zašto je jeftino“, naglasio je Cobas.

O iskustvima i radu Njemačke zaštitarske komore izlaganje je imao dr. Harald Olschock, generalni direktor njemačkog krovnog udruže-nja tvrtki u sektoru sigurnosti BDSW. Nagla-sio je kako razvojem industrije u toj zemlji ra-ste i potreba za zaštitom. BDSW inače okuplja 900 članica sa 110.000 zaštitara a pokriva oko 80 posto njemačkog tržišta. Njihovu edukaciju obavezni su prolaziti svi, zaposlenici ali i po-slodavci u djelatnosti sigurnosti i zaštite.

Na konferenciji su svoje obrazovne progra-me predstavili Studij menadžmenta poslov-ne sigurnosti i Studij kriznog menadžmen-ta. Predstavljen je i OBZOR 2020 - Horizon 2020 novi program Europske unije za istraži-vanje i inovacije.

info

box

TehniËka zaštita na meti nelojalne konkurencije iz inozemstva

Članovi Hrvatskog ceha zaštitara uputili su brojne primjedbe na prijedlog novog Zakona

o privatnoj zaštiti kojeg je na konferenciji prezentirao Sandro Šegedin iz Uprave za upravne

i inspekcijske poslove MUP-a RH.

Smatraju da se, između ostalog, Zakonom otvaraju vrata nelojalnoj konkurenci-

ji iz inozemstva, pogotovo u sferi privremenih i povremenih poslova. Ističu da nema

reciprociteta u radu između Hrvatske i ostalih zemalja EU-a. Boje se dolaska jeftinih

Bugarskih i Rumunjskih tvrtki, pogotovo u sektoru tehničke zaštite kod koje su cijene ipak

nešto više. Sporna im je i odredba kod koje se minimalno vrijeme dolaska na intervenciju

ograničava na izuzetno kratkih 15 minuta. Istaknuti su i problemi obrazovanja, nejasnih

zakonski odredbi…Zbog toga je predsjednik Slovenske zaštitarske komore Branko Slak

upitao "koji je javni interes u donošenju tako restriktivnog zakona?"

„Javni je interes već sama zakonska regulacija djelatnosti", odgovorio mu je Sandro

Šegedin iz MUP-a RH te pojasnio novine koje zakon donosi.

„Pravne osobe i obrtnici koji dolaze iz zemalja EU morati će imati podružnice u RH

a moći će obavljati poslove pod istim uvjetima kao i naše tvrtke u njihovim zemljama.

MUP će im izdavati 'dopusnice' nakon što provjeri njihov status u matičnoj zemlji. Fizičke

osobe morat će biti jednako ili više educirani od domaćih. Za povremene i privremene

poslove, koje uistinu još možda treba jasnije definirati, MUP-u je važno da zna tko ulazi

u zemlju i na koji rok. Nećemo dopuštati ugovaranje poslova zaštite objekata nad kojima

postoji prijepor oko vlasništva. Uvodi se mogućnost da obrtnici obavljaju poslove tjelesne

zaštite a ne samo tehničke. Propisano vrijeme intervencije od 15 minuta je uistinu dvoj-

beno, no ono se može drugačije definirati ugovorom. Zato Zakon daje mogućnost mobil-

nih ophodnji. No, ponavljam ideja o tako brzoj intervenciji možda i nije najbolje rješenje",

istaknuo je Šegedin te pozvao prisutne da primjedbe upute do završetka javne rasprave. Sandro Šegedin, MUP RH

D.G.

Događanja

s


n Intervju

n Intervju

Dr. Harold Olschok: Samo regulirano tržište štiti od nelojalne konkurencije

Dr. Eduardo Cobas: Izbacite iz javnih nabava one koji nude nerealnu cijenu

Dr. Harold Olschok je generalni direktor njemačkog krovnog udruženja tvrtki u sektoru sigurnosti BDSW. Na konferenciji je govorio o regulaciji tamošnjeg tržišta.

Koliko iznosi prosječna cijena usluga zaštite u Njemačkoj i koliki je trošak poslodavaca?„To je teško precizno reći jer Njemačka ima se-dam regija u kojima se plaće razlikuju. Primje-rice, u sektoru prijevoza novca (CIT) ona iznosi 13 eura po satu a u zračnim lukama 15 eura po satu. Radi se o bruto iznosima na koje još tre-ba platiti poreze, osiguranje, osposobljavanja...Minimalna plaća na nivou države iznosi 8,50 eura po satu. Troškovi za plaće su oko 60 do 70 posto prihoda.

Na koji je način reguliran rad stranih zaštitar-skih tvrtki u Njemačkoj?„Svaka inozemna tvrtka koja obavlja bilo tje-lesnu bilo tehničku zaštitu mora se prilagoditi uvjetima rada koji su zakonom propisani na ni-vou države. Na lokalnim je vlastima odgovor-

nost za provedbu zakona. One su dužne nadgle-dati krši li neka od inozemnih kompanija zakon u bilo kojem segmentu.

Što bi se dogodilo da netko primjerice u nekoj njemačkoj zračnoj luci ponudi satnicu nižu od pro-pisanih 15 eura, tko to kontrolira?„U zračnim lukama to je u domeni tamošnje po-licija a za sve ostale slučajeve zadužena je držav-na kontrola.

Kakva je u Njemačkoj uloga osiguravatelja?„Oni imaju značajnu ulogu u kreiranju propisa kojih se onda zaštitar i moraju pridržavati. Koliko čujem, to je karika koja u Hrvatskoj nedostaje.

Kakva su Njemačka iskustva s proširenjem EU-a, da li je na tržište došlo puno stranih zaštitarskih tvrtki i da li se to odrazilo a cijenu?„Naše je tržište dobro regulirano i zbog toga nam se nije dogodio ulazak strane nelojal-ne konkurencije. A bojali smo se, pogotovo Poljskih zaštitarskih tvrtki“.

Dr. Eduardo Cobas je predsjednik Odbora za socijalni dijalog COESS-a i generalni taj-nik španjolskog udruženja privatne zaštite APROSER. Na konferenciji je prezentirao priručnik "Korišenje kvalitetnih usluga privat-ne zaštite" koji je napravljen kako bi pomogao kupcima u natječajnim postupcima. Razvili su ga Konfederacija europskih sigurnosnih službi i UNI-Europa uz financijsku potporu Europ-ske unije.

Nova direktiva o javnoj nabavi staviti će nagla-sak na kvalitetu a ne samo na cijenu kao glavni kriterij kod javnih nabavi. Kako se taj omjer kre-tao do sada?„Iskustva variraju od države do države. Po mo-jim procjenama u 60 do 70 posto slučajeva pre-sudna je bila najniža cijena a u ostalim slučajevi-ma kvaliteta. I nakon uvođenja direktive cijena će biti i dalje važna, ali naglasak bi ipak trebao biti na kvaliteti. Do sada sam bio jako sretan kada se trećina natječaja vodila kriterijem kva-litete a ne samo najniže cijene.

Tko bi trebao inicirati postupak inkorporiranja direktive u nacionalno zakonodavstvo, država ili zaštitarski ceh?„Država je zadužena za regulaciju a ceh bi tre-bao 'gurati' da se to dogodi na nacionalnoj ra-

zini. U tome treba biti zajedno sa sindikatima. Već sama ta činjenica, da sindiakti i poslodavci djeluju zajedno, puno znači.

Kako uvjeriti odgovorne da je kvaliteta u javnim nabavama važna isto kao i cijena u uvijetima kada im za vratom puše USKOK i izloženi su mogućim optužbama za pogodovanje?Ista takva situacija je danas u zemlji iz koje do-lazim, u Španojlskoj. No, treba napraviti kvali-tetan zakon koji potiče kriterij kvalitete. Ako postoje objektivno mjerljivi kriteriji odabira, odgovorni neće strahovati od kaznenog progo-na. Odluka je na kraju uvijek na ljudima a oni bi bez razmišljanja trebali iz postupka javne na-bave izbaciti sve one koji nude nerealno nisku cijenu. Znači dvije su stvari važne, dobar zakon i njegovo provođenje.

Da li priručnik "Korištenje kvalitetnih usluga privatne zaštite" spominje 'multikriterijalnost'?„U priručniku toga nema zato što on mora od-govarati svim državama EU-a. Kriteriji se onda prilagođavaju svakom nacionalnom zakono-davstvu posebno. Primjerice, u Švedskoj inzi-stiraju na većem broju sati obuke i sl. Sve je ovo samo osnova a vi je morate prilagoditi i prove-sti u svojoj poslovnoj praksi, odnosno na hrvat-skom tržištu. D.G.

D.G.

Sigurnost


s

Tehnička zaštita prostora

Objašnjenje što je to zapravo tehnička zaštita, možda je najbolje definirano u Pravil-niku o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite gdje kažu:

„Tehnička zaštita predstavlja skup radnji kojima se neposredno i posredno zaštićuju ljudi i njihova imovina, a provodi se tehničkim sredstvima i napravama te sustavima tehničke zaštite kojima je osnovna namjena sprečavanje protupravnih radnji usmjerenih prema štiće-nim osobama ili imovini kao što su: protupro-valno, protuprepadno i protusabotažno djelo-vanje.“

Trend je tehničkom zaštitom preventivno djelovati

Već je dugi niz godina u Europi i svijetu trend da se upotrebom sredstava i naprava tehničke zaštite preventivno djeluje na potencijalne počinitelje kaznenih djela.

Prije svega štiti se ljudski život koji je ne-procjenjiv, kako zaposlenika, tako i svih osta-lih osoba koje se zateknu u prostorima finan-cijskih institucija, a ujedno se štiti i imovina od protupravnog otuđivanja.

Iz tog razloga sve se više stavlja naglasak na preventivno djelovanje, kojim se već smanjio broj počinjenja kaznenih djela, iz razloga što su mnogi potencijalni počinitelji odustali od svo-jeg nauma već samom spoznajom kojim sred-stvima tehničke zaštite se pojedine financijske institucije služe.

Pokušaji provale i razbojstva ostaju samo pokušaji

Istovremeno, mnogi pokušaji za počinjenjem razbojstva ostali su samo pokušaji, nakon što su se razbojnici susreli s raznim mjerama teh-ničke zaštite kojima se štite financijske institu-cije kao što su:

- primjenom protuprepadnog sustava s cen-traliziranom dojavom i nadzorom alarma,

- primjenom protuprovalnog sustava s cen-traliziranom dojavom i nadzorom alarma i spajanjem na unutarnje sirene i vanjske sirene s bljeskalicama,

- neprekidnim sustavom video-nadzora unutar i izvan objekta s pohranom video-zapisa u digitalnom obliku,

- primjenom sustava kontrole pristupa u prostorije i prostore s posebnom namje-nom, sukladno propisanim sigurnosnim procedurama;

- pohranom novca i vrijednosti u central-ne trezore ili trezore s vremenskom odgo-dom otvaranja ili suključarstvom, koji se štite i sustavima protuprovalne i protuprepadne zaštite te sustavom video-nadzora s pohranom video-zapisa,

- pregradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnim protubalističkim pregradama od prostora za stranke

- tjelesnom zaštitom i mnogim drugima.

Moguće je djelovati na smanjenje kaznenih dijela

Obzirom da se kroz dugi niz godina, upo-trebom sustava tehničke zaštite, došlo do spoznaje da se preventivno može utjecati na smanjenje broja kaznenih djela provala, prepa-da i sabotaža, došlo je do potrebe da se radi na izmjeni Zakona o minimalnim mjerama

zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijed-nostima, kao i na prijedlogu novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija koji jači naglasak stavlja upravo na tehničku zaštitu prostora.

n Da bi pokušaji provale ostali samo pokušaji

Piše: Žanet Primorac

Već je dugi niz godina u Europi i svijetu trend da se upotrebom sredstava i naprava tehničke zaštite preventivno djeluje

na potencijalne počinitelje kaznenih djela.

ss

s

Interlocking sigurnosna vrata

Klizne neprobojne pregrade

Za potrebe protuprepadnog djelovanja neophodna je fizička odjeljivost vanjskog od unutarnjeg prostora s postojanjem sigurnosnog međuprostora. U međuprostoru se izvršava zadržavanje osoba s kontrolnim postupkom, a vrata su međusobno koordinirana funkcijom vezanih pristupnih točki (eng. Interlock), što znači da se daljnja vrata ne mogu otvoriti dok se ne zatvore prethodna.

Neprobojni zaslon P3300 s višim stupnjem neprobojnosti stakla predstavlja “Security á la Carte”. Sigurnost – brzina samo 0,4 sekunde do potpunog spuštanja zaslona.

Neprobojne pregrade iz vlastite proizvodnje certificirane po najvišim europskim standardima.Po želji naručioca moguće je izraditi neprobojne pregrade po mjerama prostora i po stupnju neprobojnosti. U najmodernije opremljenoj radioni Salona bankarske opreme na izradi pregrada rade stručno osposobljeni i od MUP-a ovlašteni djelatnici.

Neprobojne pregrade

Tehnička zaštita u financijskim institucijama

Neprobojni blagajnički šalter sa kliznom ladicom.

www.sbo.hr

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatskat: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037e: [email protected] , w: www.sbo.hrPoslovnice: Osijek, Split, Rijeka

SBO vlastita proizvodnja

Bankarska oprema


s

Novi koncept arhiviranja, metalne police budućnosti

Rosss n

Neorganizirane, prenatrpane police u skla-dištima odlazu u prošlost. Zamijenila su ih moderna rješenja – novi koncept polica dizaj-niranih futurističkom tehnologijom do najsit-nijeg detalja, čime je napravljen “sistem po mje-ri” za sigurnu i neoštećenu pohranu različitih artikala.

U ponudi je velik izbor različitih modela me-talnih polica brojnih namjena, a jedne od naj-kvalitetnijih su one poznate talijanske tvrtke Rosss koja izrađuje pokretne arhive, metalne police za dokumentaciju, industrijske skladiš-ne police…

Primjerice, novi kompaktni mobilni sistem arhiviranja Train Rosss dizajniran je po kon-ceptu modularnosti klasičnih željeznica; postoji glavni element koji vuče, Motor Rosss, na koji

Mobilni sistem arhiviranja dizajniran je po konceptu modularnosti klasičnih željeznica; postoji glavni element koji vuče,

na njega se zakači željeni broj ‘vagona’, te se tako kreira ‘vlak‘ željene duljine sastavljen

od polica.

se zakači željeni broj Wagon Rosss-a, te se tako kreira ‘vlak‘ željene duljine sastavljen od polica. Zapakiran u kutiji, jednostavan za transport, lako se montira, precizno i tiho pokreće. Bez rasipanja prostora.

Police za skladištenje paleta Iron Fist razvi-jene su da nose sve moguće palete, ali i da izdr-že zadobivene štete od viličara. Zbog preciznog dimenzioniranja, visoke kvalitete materijala i ekskluzivnog sistema sidrenja, grede i nosači polica jamče stabilnu kombinaciju koja poveća-va sigurnost u seizmičkim uvjetima.

Compattibili je ručno, mehanički ili elek-tronski pomičan sistem polica. Pruža moguć-nost pohrane dvostruke količine materijala, koristeći isti prostor kao kod tradicionalnog si-stema polica.

Pripremila:

Darija Cipriš

s


Bankarska oprema

Sigurno rješenje za upravljanje gotovinom

Gotovinska plaćanja su oduvijek veliki izvor brige za maloprodaju. Brojenje, provjera i tran-sport gotovine zahtijeva vrijeme i skupo je. Fi-skalizacija je cijeli postupak dodatno zakompli-cirala nametnuvši maloprodaji izuzetno kratak rok prebacivanja novca iz blagajne u banku što je nametnulo potrebu čestog transporta goto-vine.

Svjetski proizvođači (Gunnebo, Promet, LincSafe, Cesspro itd.) u vrlo su kratkom roku pronašli rješenja za navedene situacije i ponu-dili tržištu svoje tzv. pametne sefove. Radi se o rješenju za stvaranje zatvorenog procesa uprav-ljanja gotovinom (provjeru, brojanje i sigurnu pohranu). Omogućuje efikasnu obradu gotovi-ne, dok na minimum smanjuje rizik od (oruža-ne) pljačke, provale i (unutarnjih) manipulacija novcem. I što je najvažnije, štedi novac svojim korisnicima.

Salon bankarske opreme (SBO) iz Zagre-ba ovlašteni je i ekskluzivni zastupnik za regi-ju marke LincSafe. Radi se o ‘pametnom sefu’ koji, između gore navedenih, ima najbolji sof-tver upravo za zahtjeve hrvatskog tržišta. No, da bi on optimalno radio potrebna je kvalitet-na suradnja komercijalne banke s kojom klijent posluje kao i zaštitarske tvrtke koja za njega prenosi i prevozi novac.

Upravo njima, zaštitarima, pametni sefovi koje zastupa SBO, donose maksimalnu uštedu i pojednostavljenje poslovanja. Omogućava im da u realnom vremenu imaju pregled nad svim transakcijama na svim lokacijama gdje su po-stavljeni pametni sefovi. Tako obilazak mogu planirati sukladno ‘napunjenosti’ sefa. Primjeri-ce, ako su pojedini sef ‘praznili’ četiri puta tjed-no pri napunjenosti od svega 20 posto, sada to mogu obavljati samo jednom, tek kada popu-njenost primjerice pređe 70 posto. Upravo im taj podatak u realnom vremenu omogućuje ‘pa-metni sef ’.

S druge strane, klijent u maloprodaji više ne mora svakodnevno angažirati zaštitare kako bi mu u banku transportirali novac od dnevnog

n Pametni sefovi – LincSafe

Pripremio:

Dalibor Preprotić

Omogućuje efikasnu obradu novca, dok na minimum smanjuje rizik od oružane pljačke, provale i unutarnjih ma-

nipulacija novcem.

Specifikacije LINCSAFE Pro LINCSAFE DuoSigurnosni standard EN 1143-1, stupanj I EN 1143-1, stupanj II (stupanj III opcija)

Čitač novčanica100% ECB-testiran

MEI čitač pojedinačnih novčanicaopcija: MEI čitač svežnja novčanica

MEI čitač svežnja novčanicaopcija: MEI čitač pojed. novčanica

Prikupljanjenovčanica

MEI kasetaopcija: MEI sigurnosna vrećica ili sigurnosna kaseta

MEI kasetaopcija: MEI sigurnosna vrećica ili sig-urnosna kaseta

Kapacitetnovčanica

1200 novčanicaopcija: 800 ili 2200 novčanica

2 x 1200 novčanicaopcija: 2 x 2200 novčanica

Sigurnosna brava

Elektronska brava + vrem. odgodaopcija: CENCON 2000 (kôd putem SMS-a)

Elektronska brava + vrem. odgodaopcija: CENCON 2000 (kôd putem SMS-a)

EkranLED display + operativni ključopcija: TFT ekran na dodir

7 inčni TFT ekran na dodir

Identifikacijakorisnika

Identifikacija ključemopcija: RFID ili pristupna kartica

Preko ekrana na dodiropcija: RFID

PovezivostEthernet + 3GRS232 (2x)

Ethernet + 3GRS232

Digitalnasigurnost

Kodiran SSDopcija: programski alarm

Kodiran SSDopcija: programski alarm

Software

LINCSAFE Webportal:• informacije u realnom vremenu• daljinski upravljač• detaljna revizija i izvješća• administracija korisnika

LINCSAFE Webportal:• informacije u realnom vremenu• daljinski upravljač• detaljna revizija i izvješća• administracija korisnika

Vanjske dimenzije 430 x 175 x 391 (V x Š x D u mm) 805 x 470 x 600 (V x Š x D u mm)

Težina 32 kg 190 kg

Proinfobox Duo


Bankarska opremas

prometa, već ga završetkom radnog dana po-hranjuje u pametni sef. Banka o tome dobiva trenutnu informaciju te automatski vrši knjiže-nje iako se novac fizički ne nalazi u njenoj po-slovnici.

Banka istovremeno dobiva na reputaciji kod svojih klijenata jer im štedi vrijeme i omoguća-va lakše i brže poslovanje.

Uspješan primjer takve suradnje predstav-lja partnerstvo zagrebačkog Salona bankarske opreme, tvrtke Securitas Hrvatska i Erste ban-ke. Oni su zajednički uspostavili kompletan su-stav pametnih sefova . Instaliran je i stavljen u funkciju kod više zadovoljnih klijenata na do-maćem tržištu.

U kombinaciji sa Spinaker spremnikom za transport gotovine (kojeg također zastu-pa SBO) zaokružuje priču sigurnog transpor-ta novca sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti i MUP-ovom pravilniku.

SBO u ponudi ima LincSafe-ove uređaje Pro, Duo i Trio no oni se mogu dodatno na-dograditi sukladno zahtjevima i potrebama korisnika. Upravo LincSafe uređaji ocijenjeni

su najboljima kada je riječ o bazama podata-ka, mogućnostima njihove selekcije te ostalim promatranim parametrima. Karakterizira ih visoka IT sigurnost praktički na razini banko-mata, kao i visoka sigurnost tehničke zaštite. Informacije daju u realnom vremenu a onemo-gućavaju bilo kakav kontakt zaštitara s novcem kojeg prenosi.

Naglašena sigurnost

Novac se odmah provjerava, broji i pohra-njuje u sef, zaštićen od neželjenih pogleda. Automatsko brojanje i pohrana u sigurno-snu kazetu omogućuje rezultat da ‘manje ruku’ dira Vaš novac, što uvelike smanjuje rizik od internih prijevara i pogrešaka. Si-gurnosna kazeta se ovlašteno otvara meha-ničkim ključem u centralnom trezoru. Au-tomatska detekcija krivotvorina u potpunosti e l i m i n i r a r i z i k o d k r i vo t vor en i h nov č a n ic a i g ub i t k a p r i ho d a . Vi n u d i t e p o t r o š a č u k u p o v i n u u prijateljskom i sigurnom okruženju.

s

Učinkovitost

Omogućeno polaganje u vrijeme kada Vama to odgovara (365 dana u godini, 24 sata na dan).Sredstva su u najkraćem roku dostupna na Vašem računu i spremna za daljnju uporabu.Korištenjem web aplikacije omogućen je uvid u kompletan promet, te kreiranje, spremanje i ispis izvješća po raznim parametrima, dok CIT tvrtka brine o planiranju prijevoza nov-ca, a sve u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji.

Smanjenje troškova

Ne trošite vrijeme na izlazak iz Vaših pro-stora ili na čekanje CIT kompanija te pre-uzimanje pologa u određeno vrijeme. Nema čekanja od predaje gotovine do uplate na Vaš račun. Niži trošak obrade u odnosu na po-loge u klasične dnevno noćne trezore. Oslo-bađanje blagajničkog maksimuma odmah po pologu u uređaj. Ne trošite vrijeme na ručno brojanje i pakiranje gotovine.

ss

FINANCIJSKA UŠTEDA• značajno smanjenje utrošenog vremena i troš-kova u operacijama pologa, prijevoza i obrade novca, za sve sudionike procesa

POUZDANOST• sustav je provjeren u stvarnom radnom okru-ženju od strane renomiranih tvrtki

DOSTUPNOST INFORMACIJA• sve informacije s terena potrebne za kvalitet-no poslovanje dostupne odmah u realnom vre-menu• izrada izvješća o transakcijama prema loka-

ciji, zaposleniku, vremenskom periodu, apoen-skoj strukturi itd.

IMPLEMENTACIJA• jednostavna implementacija sustava u postoje-ća poslovna okruženja sudionika• povezivanje s informatičkim sustavima bana-ka bez narušavanja sigurnosti

PRILAGODLJIVOST• razne veličine uređaja i kapaciteta novčanica• razni stupnjevi sigurnosti• opcija dodatni čitač kovanica• opcija dodatni bar kod i RFID čitači

SIGURNOST• elektronska brava i sef izrađeni prema CEN stupnjevima sigurnosti• čitači novčanica i kovanica vodećeg svjetskog proizvođača MEI s ECB certifikatom• zaštićeni kriptirani podaci i komunikacija• sigurnosne kazete za novčanice i kovanice• opcija zaštite sadržaja sefa s elektrokemijskom zaštitom• mogućnost pogreške i manipulacije svedena na minimum• spajanje na alarmni sustav • e-mail obavijest u svim izvanrednim situaci-jama

• LINCSAFE provjerava, broji i pohranjuje deponiran novac sigurno u kasetu u protuprovalnom sefu.

• Svaka pohranjena novčanica je obrađena kao zasebna transakcija za reviziju.

• Informacije su dostupne u realnom vremenu o LINCSAFE statusu i visini deponiranog novca preko web portala i zaslona na sefu.

• CIT – tvrtka planira prijevoz novca čim LINCSAFE dosegne osiguranu razinu. Vi ne trebate poduzimati ništa.

• Iznosi su automatski resetirani (stavljeni na nulu) čim CIT – tvrtka postavi novu kasetu u LINCSAFE.

Privremenikrediti• CIT – tvrtka (gotovina u tranzitu)

prikuplja sve transakcije u unaprijed određeno vrijeme preko web portala.

• CIT – tvrtka zahtijeva da vaša Banka uplati depozit na Vaš račun.

• Deponirana sredstva su odmah dostupna na vašem računu, iako su novčanice su još uvijek fizički u LINCSAFE-u!

• CIT – tvrtka broji prikupljeni novac i (ovisno o odabranoj usluzi): 1. vraća novac u banku (privremeni kredit). 2. dogovaraju u banci da uplaćuje na Vaš račun (bez privremenog kredita).

Kako LincSafe pomaže u svakodnevnom manipuliranju s Vašom gotovinom?

1. 2. 3. 4.

Bankarska oprema

s


Automatska obrada platnih naloga u samo četiri koraka

Od kada se na hrvatskom tržištu pojavio GiroScanBox cijeli postupak obrade platnih naloga je u potpunosti automatiziran, znatno je skraćeno vrijeme njihove obrade a trošak je za banku postao - zanemariv.

S druge strane, praksa djelomične automati-zacije tog posla nepotrebno je opterećivala dje-latnike banke te povećavala troškove.

Kod poluautomatiziranog procesa obrade platnih naloga sve je počinjalo time da klijent ubacuje virman u spremnik nakon čega dje-latnik banke mora ručno isprazniti spremnik i pregledati da li je virman ispravno popunjen. U slučaju neispravno popunjenog virmana djelat-nik banke morao je kontaktirati tvrtku kako bi se greška ispravila što je dodatno produživalo cijeli postupak te povećavalo trošak banci.No nakon što se na hrvatskom tržištu pojaviouređaj GiroScanBox stvari su se iz korjena pro-mjenile.

Prethodno navedeni postupak obrade se smanjio na svega četiri jednostavna koraka koje klijent mora napraviti. Na početku se kli-jent identificira magnetnom karticom, zatim ubacuje original virmana u skener i ako je vir-man ispravno popunjen, automatski se skenira i ostaje u spremniku, a klijent kopiju virmana ovjerava na električnom štambilju.

n Reiner GiroScanBox 916

Pripremio:

Kristijan Poljanec

za zadovoljstvo klijenata. Klijent banke koji bio htio na predati virman na šalteru trebao bi če-kati u redu, a potreban je i veći broj djelatnika zbog ručnog skeniranja i pečatiranja virmana.

Pozitivne strane korištenja elektronskog štambilja sa spremnikom su manji redovi i gu-žve, veliki kapacitet prihvata virmana i najvaž-nije, predaja virmana izvan radnog vremena banke. No i taj model ima svojih nedostataka jer se u slučaju krivo ili nepotpuno popunjenih virmana klijent banke mora vraćati radi isprav-ljanja grešaka, a i banci se stvara nepotrebni trošak. Cijeli je proces usavršen s novim GiroS-canBox uređajem, a procedura obrade naloga za plaćanje je maksimalno pojednostavljena. Pru-ža se i mogućnost za postavljanje samostoje-ćeg GiroScanBox uređaja izvan poslovnica ba-naka, npr. u poslovnim centrima, trgovačkim središtima, 24 satnim zonama u bankama...

U Njemačkoj ili Austriji takvi su uređaji pri-mjerice postavljeni u trgovačkim centrima na mjestima gdje u blizini nema banaka. Vrlo su jednostavni za održavanje a mogu biti instalira-ni doslovce bilo gdje, glavno da je mjesto opre-

mljeno strujom i internetskom mrežom.Vrijeme potrebno za pripremu obrade virma-

na razlikuje se ovisno o tome da li se virmani obrađuju na šalteru banke, elektronskim štam-biljom ili GiroScanBox-om. Kompletni proces se sastoji od zaprimanja virmana, provjere, od-laganja virmana te pripreme i skeniranja. Dok se na šalteru banke cijeli postupak izvodi ruč-no i potrebno je 85 sekundi, upotrebom elek-tronskog štambilja vrijeme obrade se smanjuje na 30 sekundi. Kako je GiroScanBox u potpu-nosti automatiziran i kako se svi navedeni ko-raci u cijelom postupku obrade odrađuju simul-tano, jedan za drugim, vrijeme obrade virmana je u potpunosti anulirano iz procesa tj. iznosi 0 sekunda.

s

Vrijeme je za racionalizaciju poslovanja

U slučaju da sva polja na virmanu nisu pravilno popunjena, uređaj korisniku gla-sovnim navođenjem i tekstualnim objaš-njenjem na ekranu daje do znanja što nedo-staje kako bi se virman pravilno popunio.

Postavlja se i pitanje zašto bi banka uopće ko-ristila elektronske štambilje u obradi virmana kada bi u slučaju da klijent osobno dođe predati virman, zaposlenici banke bili u neposrednom i direktnom kontaktu s klijentom koji ovjerava virmane, a nalog bi se provjerio na licu mjesta. Upravo zbog racionalizacije poslovanja i brige

Cijeli je proces usavršen, a procedura obrade naloga za plaćanje je maksimalno pojednostavljena.

Vrijeme potrebno za obradu je zanemarivo i u stvarnisti potpunosti anulirano iz procesa.

s

Moduliranje uređaja prema potrebama kupca

“Reiner GiroScanBox 916, kojeg u ponu-di ima Salon bankarske opreme d.o.o. je mo-dularan uređaj koji se slaže s potrebama i mo-gućnostima kupca. Ako primjerice banka ima elektronski štambilj model 925 SB, cijena


Bankarska oprema

VRIJEME DJELATNIKA BANKE POTREBNO ZA PRIPREMU OBRADE VIRMANA

ŠALTER BANKEELEKTRONSKI

ŠTAMBILJ GIROSCANBOX

zaprimanje virmana 55 0 0

provjera 15 15 0

štambiljanje 5 5 0

odlaganje virmana 5 5 0

priprema i skeniranje 5 5 0

UKUPNO VRIJEME (sec) 85 30 0

Postupak korištenja

Umetnite bankovnu karticu Umetnite ispunjeni original virmana Potvrdite kopiju virmana na el. štambilju Uzmite Vašu karticu

Napomena: Nema kontrole na točnost upisa, već samo da li su polja ispunjena!

GiroScanBox-a će biti niža jer ćemo elektro-nički štambilj prilagoditi i ugraditi u GiroSca-nBox. To je isto moguće napraviti i za modele 741 i 925.“, naglašavaju u zagrebačkom Salonu bankarske opreme.

Reiner je obiteljsko poduzeće koje je 1913. osnovao Ernst Reiner. Sa sjedištem u Furtwan-

genu, Schwarzwald, tvrtka se danas sastoji od tri operativne jedinice: strojevi za numeriranje i elektronički žigovi, skeneri i precizni dijelovi.Više od dvije stotine visoko stručnih zaposle-nika u Reineru razvija nove tehnologije i pro-izvode koji su danas prisutni na svim važnijim ključnim tržištima u Europi. Bilo u industriji,

s

Usporedba: ŠALTER BANKE • EL.ŠTAMBILJ • GIROSCANBOX

U priloženoj tablici možete vidjeti uspored-bu potrošnje vremena u sekundama koje troši djelatnica banke prilikom pripreme obrade vir-mana. Izražene vrijednosti su prosječne i ovise o trenutnom broju klijenata u poslovnici i broju virmana za obradu.

javnoj upravi ili bankama - Reiner proizvodi su prisutni svugdje! Reiner je nagrađen međunarodno priznatim QS certifikatom o kvaliteti.

Ovaj certifikat potvrđuje primjenu i daljnji razvoj učinkovitog sustava upravljanja kvali-tetom, u skladu sa zahtjevima standarda DIN EN ISO 9001.

Zagrebački Salon bankarske opreme osigu-rava servisnu podršku za sve kupce Rainer Gi-roScanBox-a.

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatska

t: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037

e: [email protected] w: www.sbo.hr

Poslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Osiguravamo servisnu podršku za sve kupce Reiner GiroScanBoxa

Bankarska oprema

s


Uštedite vrijeme klijentima u redu - vrijeme je novac

n Redomati - Dora i Onlinet

Pripremio:

Ivan Legin

Kompjuterizirani sustavi pomažu menadžmentu za dobivanje brojnih statističkih informacija kao što su učestalost

dolaska klijenata, vrijeme čekanja i vrijeme pružanja usluga.

Moderni sustavi za upravljanje redovima omogućuju efikasno upravljanje dragocjenim vremenom klijenata koji čekaju u redu. Cilj im je podizanje kvalitete usluga, usporedo sa poboljšanjem produktivnosti i operativne efi-kasnosti samog radnog procesa.

U svom najosnovnijem obliku, sustav za upravljanje redovima će izdati redni broj klijen-tu koji je upravo stigao, a zaposlenik će čim za-tražena usluga postane dostupna, pozvati redni broj klijenta time eliminirajući potrebu da kli-jent stoji u redu dok čeka da bude uslužen.

transfer korisnika s usluge na uslugu. Ova se mogućnost koristi u situacijama kada klijent mora dio posla obaviti na drugoj usluzi kako bi se u potpunosti obradio njegov zahtjev.

s

Optimimalno korištenje poslovnih resursa

Na taj način sustav osigurava ‘ugodno’ če-kanje i pravednost pri pozivanju na red u odno-su na dolazak, a i garantira zadržavanje poziciju u redu. Međutim, moderni sustavi za čekanje u redovima pružaju puno više od toga.

Kompjuterizirani sustavi pomažu menad-žmentu institucija koji ih koriste za dobiva-nje brojnih statističkih informacija kao što su učestalost dolaska klijenata, vrijeme čekanja i vrijeme pružanja usluga na temelju kojih je tada moguće izraditi određene prognoze kao i ocije-niti produktivnost zaposlenika. Na temelju tih pokazatelja može se optimizirati korištenje re-sursa, a ujedno i postići uravnoteženost između kvalitete usluge i troška pružanja usluga. Noviji modeli s pristupom Internetu omogućuju i daljinski nadzor sustava, generiranje izvješta-ja i konfiguraciju sustava preko Internet linka.

s

Nadogradnja sustava i prilagodba željama korisnika

Ne postoji finalna verzija instaliranog sustava u nekoj poslovnici jer je u svakom trenutku mo-guće nadograditi sustav ili pak napraviti bilo kakvu promjenu sustava prema željama korisni-ka kao što je npr. dodavanje novog šalterskog mjesta, dodavanje ili brisanje usluge, promjena izgleda ispisnog listića...

Prikaz rednih brojeva moguć je na LCD ili plazma televizorima, a uz prikaz brojeva moguće je prikazivati i reklame ili obavijesti koje odredi pružatelj usluge. Važno je ista-knuti i mogućnost definiranja prioriteta kod korisnika (invalidi i trudnice imaju prednost ispred ostalih klijenata) ali i kod samih uslu-ga (zaposlenik poziva brojeve dvije vrste usluga ali jedna zbog postavljenih prioriteta uvijek ima prednost u odnosu na drugu). U svrhu poveća-nja zadovoljstva klijenata moguće je koristiti i

s

Ocijenjivanje produktivnosti zaposlenika

Jedan od glavnih benefita za menadžment je upravo ocjenjivanje produktivnosti zaposlenika, a da bi se to olakšalo, moguće je u sustav uklju-čiti neke dodatne opcije:

• zaposleniku se može omogućiti da prijavi u sustav ukoliko trenutno obavlja neki drugi posao osim rada s klijentima

• zaposleniku se može aktivirati opcija pri-javljivanja odlaska na pauzu; moguće definirati više vrsta pauze s drugačijim vremenom trajanja


Bankarska oprema

Također, postoji mogućnost aktivacije gla-sovnog pozivanja rednih brojeva za slijepe i slabovidne osobe.

info

box

Dodatni moduli za veće zadovoljstvo korisnika

Onlinet je za modele Smart Q i Multi Q na tržište izbacio i više dodatnih modula koji poboljšavaju zadovoljstvo

korisnika te ujedno i olakšavaju samo poslovanje.

ONLINE BOOKINGModul koji se integrira u postojeću web

stranicu klijenta a omogućuje korisniku

da na taj način dogovori sastanak.

SMS BOOKING ONLINEModul sličan Online booking modulu,

samo što se rezervacija sastanka

odrađuje preko SMS poruke.

CDS SMSModul koji omogućuje korisniku da, ukoliko u

njegovom redu čeka veći broj ljudi, na ekranu

redomata upiše svoj broj mobilnog telefona,

kako bi nesmetano mogao izaći iz poslovnice

i obavljati druge zadatke dok čeka u redu.

Kada će u njegovom redu biti još samo 5

osoba ispred (podesivo po želji), sustav će

mu automatski poslati SMS poruku da je

uskoro na redu te da se vrati u poslovnicu.

DASHBOARD APLIKACIJAKarta zemlje je prikazana na glavnom

zaslonu i podijeljena po regijama ili

županijama. Svi uredi ili poslovnice

obilježeni krugovima nude vizualnu

povratnu informaciju o broju klijenata

u redu, doseg podešenih ciljeva ili

bilo koji drugi važan pokazatelj.

Grafička vizualizacija omogućuje korisniku

široki pregled cijele zemlje ili regije na

temelju situacije u trenutku. Upozorenja su

također vidljiva odmah ako su podešene

vrijednosti prekoračene. Važne odluke koje

se temelje na ažurnim, pouzdanim i odmah

dostupnim podacima donose se

u samo nekoliko minuta.

iBOOKING APLIKACIJA ZA SMART PHONEiBOOKING je aplikacija za pametne telefone

koja omogućuje korisniku da nađe najbližu

poslovnicu, rezervira sastanak te na kraju

ostavi povratnu informaciju o razini usluge.Onlinet aplikacija za pametne telefone

s

Mađarska Onlinet Grupa i turska Dora S-Matic

Na europskom tržištu trenutno su u ponudi švedski sustavi za upravljanje redovima Nemo-Q i Q Matic, koji se mogu pronaći i u Hrvatskoj. Uz njih postoji i mađarski Aquis. Salon bankarske opreme d.o.o. je zastupnik dvaju proizvođaća, mađarske Onlinet Grupe i turske Dore S-Matic.

S-Maticovi uređaji (C-Box, I-Box i S-Box ) su predviđeni za jednostavnije projekte koji za-htijevaju instaliranje manjih sistema za uprav-ljanje redovima. U Hrvatskoj ih primjerice koriste riječki Pravni fakultet, Sberbanka, am-bulante i dr.

Za projekte koji zahtjevaju kompleksnija rješenja tu je Onlinet Grupa, vodeći europski inovator na području sistema za upravljanje re-dovima čekanja. Sami ih dizajniraju, razvijaju i proizvode. Njihove sustave trenutačno u Hrvat-

skoj koristi nekoliko institucija, primjerice Hr-vatska poštanska banka, Hypo Alpe Adria banka, Gradska plinara Zagreb, IKB, Elektro-primorje Rijeka, Autokamp Park Umag, Erste card club i dr.

U cijeloj regiji Salon bankarske opreme iz Zagreba osigurava kvalitetnu servisnu i struč-nu podršku za sve proizvode iz ponude, koji prilagođava potrebama i specifičnim zahtjevi-ma korisnika.

Multy QSmart QS-Box

I-Box

Sistem čekanja u reduRedomati

C–Box

I–Box

S–Box

Sistem čekanja u redu u potpunosti omogućava upravljanje klijentima u redu čekanja, s ciljem što bržeg i kvalitetnijeg izvršavanja administrativnih zahtjeva te daje banci i ostalim kupcima mogućnost optimizacije iskorištavanja resursa, tj. direktnu uštedu sredstava.

Olakšava poslovanje službenicima, povećava zadovoljstvo klijenata, povećava kvalitetu usluge, osigurava unos u CRM sustave i omogućava korisnicima uvid u statistiku.

KOMPONENTE SUSTAVA• Kiosk• Šalterski display• Glavni display• Management software• Virtualni terminal

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o.Remetinečka cesta 28, 10 000 Zagreb | Hrvatskat: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037e: [email protected] w: www.sbo.hr

Smart Q

Multy Q

Wellness & Spa daje još jedan razlog za posjetu

Osim tretmana i masaže, dermaterapijskog i ritualnog programa, te programa mršavljenja, specijaliteta kuće i tematski prilagođenih paketa, wellness sadrži i whirlpoole, saune i relax zonu u kojoj ćete se opustiti i obnovljeni dočekati početak radnog tjedna.

Skrivena oaza ljepote u srcu zelenog Zagorja

Poseban komfor Bluesun hotela Kaj u Mariji Bistrici je u zanimljivom spoju rustikalnog i modernog stila, ali i čarobnoj lokaciji. Ovako uređen interijer hotela i stara zagorska kuhinja pričaju posebnu priču o ljubavi prema hrani i kraju.

bluesun hotel kaj**** Marija Bistrica

Smještaj - ugodan san

Hotel nudi komforan smještaj u sobama iz kojih seže romantičan pogled na brežuljke i veličanstvenu crkvu Blažene Djevice Marije u neposrednoj blizini.Smještajni kapacitet

Ukupan broj kreveta: 130• Ukupan broj soba: 65 • (61 soba i 4 apartmana)

Lokacija: svega 50 km od Zagreba i 52 km od zagrebačke zračne luke

Zagrebačka bb, 49246 Marija Bistrica, Croatia www.hotelkaj.hr - [email protected]. +385 1 3844 288 • Fax. +385 1 3844 177

Poslovni sastanci i događaji

Hotel raspolaže polivalentnom dvoranom kapaciteta od 20 do 150 mjesta, te sobom za sastanke kapaciteta od 20 do 40 mjesta. Za Vas organiziramo kongrese, team buildinge, seminare, workshopove, prezentacije za klijente, konferencije za medije i slične događaje prema vašoj želji i potrebi.

Kulinarski doživaljaj Za Vas organiziramo poslovne ručke i događaje

U hotelskim restoranima uživati ćete u vrhunskim specijalitetima inovativne interpretacije tradicionalne zagorske kuhinje koje za Vas priprema Tomislav Kožić, chef Bluesun hotela Kaj, školovan pri čuvenoj Ritz Escof er Ecole akademiji. Chef Kožić je i osvajač titule prvog Zagorskog Chefa, te vlasnik i vlastite kuharice Academia.

Čekaju Vas iznenađenja u sljedovima poput Hladne uvertire, Juhe iz Escof erova sna, Zapleta radnje i Sladunjavih maštanja.

Restorani i barovi

Buffet restoran “Bistricza” (do 300 osoba)• Gourmet restaurant “Academia” (do 60 • osoba)

Svjetska vina na Vašim usnama

Posebno iznenađenje hotela je impresivna kolekcija vrhunskih vina s preko 200 etiketa, koje uz hrvatske uključuje i sve važne svjetske vinske regije.

Bankarska oprema

s


Samouslužni uređaji u zonama 24 satnog poslovanja

n HESS

Pripremila:

Lidija Stolica

24 satne zone su opremljene isplatnim i uplatnim bankomatima, uređajima za deponiranje kovanica, dnevno–noćnim

trezorima, uređajima za zaprimanje naloga...

U današnje vrijeme banke žele svojim klijentima biti stalno na raspolaganju, a 24 satnim zonama postižu upravo to. Klijenti banke će na taj način izbjeći gužve, čekanja u redovima, a ne moraju brinuti ni o radnom vre-menu poslovnice. 24 satne zone su opremljene isplatnim i uplatnim bankomatima, uređajima za deponiranje kovanica, dnevno–noćnim tre-zorima, uređajima za zaprimanje naloga... Salon bankarske opreme je zastupnik za proizvode vodećih svjetskih proizvođača specijaliziranih za opremanje 24 satnih zona u bankama.

Lako prepoznaju krivotvorene kovanice

Danas su, zahvaljujući jedinstvenoj tehno-loškoj i softverskoj platformi, na raspolaganju automati za kovanice različitih kategorija, per-formansi i dizajna. Suvremena rješenja zadovo-ljavaju najviše svjetske standarde.HESS CoinIn sustavi za deponiranje kovanica identificiraju, broje i vrednuju kovanice 24 sata dnevno. Također se nose sa velikim količinama kovanica brzo i pouzdano. Krivotvorene kova-nice ili strane objekte lako prepoznaju i ukla-njaju. Uređaji mogu također biti integrirani u lokalne mreže bez ikakvih poteškoća. To daje

mogućnost nadgledanja i upravljanja s radnog mjesta.

Spajanje na lokalnu mrežu, nadzor s radnog mjesta

HESS uređaji CoinRoll za izdavanje kova-nica izdaju rolane kovanice i mijenjaju novac u željene kovanice i novčanice. Patentirani roler kovanica je fleksibilan i dopušta individualno opremanje na svakoj lokaciji.Osim toga štedi dragocjeno vrijeme. Uređaji

automatski prepoznaju kovanice i knjiže/upisu-ju svako punjenje. Između ostalog, rolere može-te bez problema spojiti na lokalnu mrežu. Tako možete udobno sa svoga radnoga mjesta uprav-ljati i nadzirati.

Mogučnost postavljanja fiksne naknade ili provizije

Uređaji za mijenjanje valuta su maksimalno fleksibilni i jednostavni za korištenje. Korisni-ku se pruža mogućnost kupnje i prodaje raznih

HESS CoinIn sustavi HESS CoinRoll

s

s

s


Bankarska oprema

valuta u bilo koje doba dana i noći. Grafički animirano i višejezično sučelje mjenjača valutakorisnika usmjerava korak po korak kroz želje-ni proces promjene valute. To znači da postoji mogućnost promjene svih 15 unešenih valuta u uređaj u maksimalno 6 izlaznih valuta.

Jedna od najvažnijih značajki ovih uređaja jest da se banci ili tvrtki koja upravlja uređajem pruža mogućnost postavljanja fiksne naknade ili pak naknade za mijenjanje valuta u obliku provizije.

Upravljanje zalihama novca u stvarnom vremenu

Svaki od ovih uređaja može se lako integri-rati u lokalnu mrežu tako da se kompletni rad uređaja nadzire pomoću web mastera što jam-či neprekidnu zalihu novca. To ujedno znači da korisnik može upravljati zalihama u stvarnom vremenu iz udobnosti svojeg radnog mjesta, te ujedno ažurirati dnevne promjene tečajeva.Neovisno da li se radi o samostojećoj verziji mjenjačnice ili ugradbenoj verziji koja se ugra-đuje u zid, mjenjačnice valute su korisnicima dostupne 24 sata na dan, sedam dana u tjednu.Automatske mjenjačnice valuta se najčešće na-laze u bankama, hotelskim predvorjima ili tr-govačkim centrima, u zračnim lukama, že-ljezničkim stanicama, na trajektima ili na graničnim prijelazima.

HESS ForEx mjenjačnice omogućuje mije-njanje kao i prodaju i kupnju po slobodnom iz-boru strane valute 24 sata. Pritom je klijent vo-đen korak po korak do željenog postupka.Ponuđač pritom ostaje fleksibilan u svako vri-jeme.

Ovisno o lokaciji ili promjenjivoj potražnji uređaji se mogu pojedinačno podesiti. Osim

toga, može se bez problema spojiti na lokalnu mrežu.

Najmodernija tehnologija na minimalnom prostoru

Dnevno/noćni trezor (DNT) je oblik sa-mouslužne opreme koji je korisnicima na ras-polaganju 24 sata, a namijenjen je polaganju i čuvanju gotovine, prvenstveno izvan radnog vremena.

Uz jednostavan način uporabe, iznos novca koji je klijent položio u dnevno – noćni trezor (DNT) vidljiv je na poslovnom računu najka-snije sljedećeg radnog dana.DNT-i korisnicima pružaju mogućnost mrež-

nog spajanja i praćenja rada uređaja s jednog mjesta te ujedno nude sigurniji i brži način ula-ganja depozita uz funkciju automatskog ispisi-vanja potvrda i računa. Može se modificirati iadaptirati prema individualnim potrebama ko-risnika.

Korištenje DNT-a se uvelike smanjuje pro-met gotovim novcem na šalterima dok je samo-uslužni sustav za deponiranje gotovine razvijen na način kako bi ga korisnici brzo prihvatili.Nova generacija samouslužnih strojeva, koristi najmoderniju tehnologiju s minimalnim zahtje-vima prostora. Uz Hess SafeBag 921 korisnici mogu ubaciti depozitne sigurnosne vrećice brzo i sigurno. Opcija DTA dopušta polaganje izno-sa na račun.

info

box

Aktivno praËenje potreba banaka i štedionica

Poslovanje gotovinom regionalnog je karaktera. Stoga su potrebni proizvođači uređaja, koji ne samo da razumiju bankar-sko tržište, već su na njemu i prisutni. Naime, njemačko tržište ima neke svoje posebnosti. Adekvatno i aktivno praćenje i zado-voljavanje potreba banaka i štedionica, osnovni je preduvjet kojim se stvaraju etablirani partneri na području upravljanja gotovinom. Povjerenje nastaje i gradi se na način da se proizvodi razvijaju i pro-izvode u zemlji, a velika prednost je ako proizvođači imaju svoju prodajnu i servisnu mrežu u blizini klijenata. Prostorna i izravna blizina tržištu, koje zahtjeva visok stupanj kvalitete i učinkovito-sti financijskim je institucijama isplativa kroz vrijednosti njemačke inženjerske snage, a proizvođačima kroz čvrste temelje za među-narodni rast. Ulaganja u strategije platforme za pojedine proizvo-de i IT ekspertize, koje su omogućile online povezivanje s podat-kovnim centrima, ključni su pokretači međunarodne ekspanzije za

tvrtku Hess, koja se proširila kroz švicarsko kćerinsko društvo te kroz tvrtku GBS GmbH, austrijskog tržišnog lidera.

Za Hess je kreativnost pokretačka sila za izradu inovativnih rje-šenja koja su rezultat dugogodišnjeg istraživanja i razvoja. Time tvrtka pridonosi i činjenici da maloprodajne banke svojim klijen-tima na svom području poslovanja mogu na učinkovit način po-nuditi usluge koje oni očekuju od svojeg financijskog partnera. Internacionalizacija i podrška multinacionalne matične tvrtke Gauselmann, u obiteljskom vlasništvu, nude optimalne uvjete ko-jima se na području obrade kovanica mogu trajno i održivo razvijati inovacije „Made in Germany“. Tim inovacijama financijske insti-tucije mogu ići u korak i s većim volumenom kovanica u optjecaju te na efikasan način voditi svoju logistiku gotovine.

HESS ForEx HESS SafeBag

s

s

www.sbo.hr

Dnevno/noćni trezor (DNT) je oblik samouslužne opreme koji je korisnicima na raspolaganju 24 sata, a namijenjen je polaganju i čuvanju gotovine, prvenstveno izvan radnog vremena.DNT nudi sigurniji i brži način ulaganja depozita, a nudi i funkciju automatskog ispisivanja potvrda i računa. Može se modificirati i adaptirati prema individualnim potrebama korisnika ovisno o lokaciji ugradbe i svrsi samog DNT trezora.Najčešće su smješteni u 24-satnim zonama ili na fasadnim dijelovima poslovnica.Salon bankarske opreme nudi Vam tri visoko kvalitetna modela najvećeg svjetskog proizvođača, švedskog Gunneba.

RDS RSB 30A SafeBag ADX

+ Jednostavna, brza i sigurna depozitarna procedura.+ 24 satna pristupačnost.+ Deponiranje u vrijeme kada vam odgovara

i na mjestu koje vam odgovara bez čekanja u redu.

J Moderan dizajn pogodan za samoposluživanje pri deponiranju.J Smanjeno poslovanje sa novcem na šalterima.J Praćenje svih depozita sa visokim stupnjem provjere u svrhu izbjegavanja spornih situacija.J Jednostavno vođenje kroz Windows

operativni program (modeli RBS 30A i SafeBag ADX).J Daljinski monitorni sistem.J Brza i jednostavna instalacija.

Gdje s novcima nakon radnog vremena?Nudimo Vam rješenje...Ubacite svoj novac brzo i sigurno u dnevno/noćne trezore za pohranu vrijednosti.

SALON BANKARSKE OPREME – OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28 | 10 000 Zagreb | Hrvatskat: +385(0)1 3777 655 | f: +385(0)1 3775 037e: [email protected] w: www.sbo.hrPoslovnice: Osijek, Split, Rijeka

Bankarska oprema


s

UPORABA

1. Kutije s novcem

2. Poštanske usluge

3. Kutije za distribuciju

4. Pokretna kolica

5. Spremnici

6. Protupožarni aparat

7. Sigurnosne kutije

8. Transport

Sigurnosna vezica je tehničko sredstvo koje se koristi u poštama, bankama, financijskim i drugim institucijama za osiguranje transporta poštanskih artikla, vreća ili spremnika za prije-nos novca, pošiljaka i sličnog materijala kod ko-jeg je potrebno spriječiti neovlašteno otvaranje.

Korištenje sigurnosnih vezica je vrlo jedno-stavno i brzo. Bez upotrebe alata i opreme, ve-zica se na vrlo jednostavan način ručno zatvara. Zbog toga je primjerice njemačka policija već odavno zamijenila tzv. lisice za vezanje uhi-ćenika s mnogo pouzdanijim-sigurnosnim vezicama.

U ponudi je mnogo različitih dizajna, veliči-na i boja, također i sam raspon korištenja pla-stičnih i metalnih vezica je vrlo širok.

Jedan od najvećih hrvatskih izvoznika mor-ske ribe, tvrtka Cromaris, upotrebljava ih pri-mjerice za vezanje vreća u kojima transportira tunu u daleki Japan.

Kako bi vezica savršeno funkcionirala, po-trebno je odabrati pravu vezicu za pravu svrhu. Najčešće se sigurnosne vezice upotrebljavanju:

• u bankama za vezanje vreća s novcem, kutija s novcem, kaseta bankomata

• u transportu za osiguranje robe – u želje-zničkom, cestovnom, avionskom te pomo-rskom prometu.

Upotrebljavaju se u svim područjima u koji-ma želimo osigurati ali i označiti predmet kako bismo primijetili ukoliko je došlo do neovlašte-nog otvaranja.

Vezice dijelimo na dvije glavne skupine: • Plastične vezice. • Metalne vezice.

Sigurnosne veziceEuroseal n

Pripremila:

Danijela Miloš Šegović

Upotrebljavaju se u svim područjima u kojima želimo osigurati ali i označiti predmet kako bismo primijetili ukoliko je

došlo do neovlaštenog otvaranja

Bankarska oprema

s


Plastične vezice

Plastične vezice sa širokim rasponom aplikacija su poznate po svom jednostavnom mehanizmu zatvaranja, bez upotrebe alata. Uglavnom su izrađene od kvalitetnog materijala otpornog na kemikalije, ekstremne temperature i vremenske uvjete.

Povećanu sigurnost pružaju vezice s metalnim umetkom koje elimini-raju svako moguće manipuliranje / neovlašteno otvaranje. Kao treća op-cija provode se plastične vezice uz koje se upotrebljava žica.

Plastične vezice se proizvode u mnogo verzija i mnogo različitih ve-ličina.

Metalne vezice

Metalne vezice nalaze svoju primjenu u slučajevima gdje je potrebno osigurati veću razinu sigurnosti. Ponajviše se koriste u transportu za osi-guranje pošiljki, kamiona…

Uglavnom ih proizvođači dijele na 4 skupine:

1. Čeličnu vezicu s fleksibilnom čeličnim jezgrom, koja osigurava viso-ku otpornost pri pokušaju otvaranja.

2. Jednostavne vezice s više od 100-godina tradicije poznate kao ku-glaste vezice izrađene su od kromiranih čeličnih traka i imaju jedno-stavan, ali vrlo pouzdan mehanizam za zaključavanje, sastavljen od dva prstena smještena u zatvorenu ovojnicu što osigurava visoku razinu si-gurnosti.

3. Kabelska vezica - tijelo vezice izrađeno je od visokokvalitetnog čeli-ka, obujmljeno je vatrootpornom i kompaktnom plastikom. Vezica je za-tvorena metalnim kabelom, koji može biti pokriven plastičnim omotom, s metalnim kabelom kvadratnog profila u svrhu sprječavanja okretanja kabela unutar mehanizma.

ss

4. Zadnja vrsta je olovna plomba s žicom – najčešće korištena u želje-zničkom i cestovnim prometu. Za takvu vrstu vezica potrebna su kliješta. Na sama kliješta gravira se željena oznaka te svaka plomba nakon „peča-ćenja“ sadrži željenu oznaku.

Kao bi se vezice kod korištenja razlikovale osim u boji i po obliku ve-zice moraju se obilježiti.

Samom obilježbom vezici dajemo personalizirani izgled dodavanjem logotipa i sl. No i mogućnost praćenja – po serijskom broju ili bar kodu u svakom trenutku možemo znati koju vezicu smo koristili za koji pred-met osiguranja.

Tehnike obilježavanja

Tehnike obilježavanja su razne od vrućeg utiskivanja, laserskog gravi-ranja, termo ispisivanja…

Vruće utiskivanje je najčešća tehnologija koja se koristi za označavanje sigurnosnih vezica. Metoda garantira prepoznatljivo obilježje sigurnosne vezice. U slučaju bilo kakvih pokušaja brisanja ili manipuliranju obiljež-ja, uvijek je moguće koristiti mehanoskopske tehnike kako bi se dokazalo postojanje izvornog obilježavanja.

Lasersko graviranje stvara otporan ispis. Moguće je ispisati broj i 1D i 2D kodove. Korištenje laserskog označavanja pogodno je za aplikacije koje zahtijevaju složenije obilježavanje i povećanu otpornost na meha-ničke abrazije.

Termo - ispisivanje pruža veliku raznovrsnost u tisku. Vezica može biti označena logotipom, brojem, bar kodom ili bilo kojim drugim grafičkim simbolom koji kupac zahtijeva. Ova tehnologija pogodna je za aplikaci-je koje nisu izložene mehaničkom trenju ili kemijski agresivnom okolišu (otapala i naftni derivati).

Ink jet ispis precizan ispis koji se koristi za ispis bar kodova.

Na hrvatsko tržište sigurnosne vezice najčešće dolaze iz Europske uni-je ili Kine. Prolaze testiranja kojima se detaljno utvrđuje njihova kvalite-ta. Valja istaknuti da većina sigurnosnih vezica koje dolaze iz Kine nema metalni umetak koji doprinosi sigurnosti a zahtjeva ga većina kupaca.

1. ČELIČNA VEZICA

2. JEDNOSTAVNE VEZICE

3. KABELSKE VEZICE

4. PLOMBA SAŽICOM

s

Zastupnik za Hrvatsku:

SALON BANKARSKE OPREME d.o.o.Remetinečka cesta 2810 000 Zagreb | Hrvatskat: +385 (0) 1 3777 655 f: +385 (0) 1 3775 037e: [email protected] w: www.sbo.hr

Sigurnosne plastične vezice

Plastične vezice sa širokim rasponom aplikacija su poznate po svom jednostavnom mehanizmu zatvaranja, bez upotrebe alata. Od kvalitet-

nog su materijala otpornog na kemikalije, ekstremne temperature i vremenske uvjete. Dizajn vezice eliminira svako moguće manipuliranje.

Nepogrešivo označavanje od strane velikog broja najnovijih tehnologi-ja jamči vezicama jedinstvenost i omogućuje da se svaka pregleda i

registrira na transparentan način.

s


Bankarska oprema

Sefovi za sigurnu pohranu vrijednosti

n Format i Promet

Koji sef izabrati ovisi o individualnim potrebama svakog kupca – što želi zaštiti

i koje će sigurnosne potrebe imati u budućnosti

sIzbor odgovarajućeg sefa za zaštitu vrijednosti i službene

dokumentacije znatno je ozbiljnija obveza od odabira druge vrste uredske opreme.

Ponuda je zaista velika ali istovremeno i zbunjujuća. Što točno trebamo, tko će nas savjetovati i na što moramo obratiti pozornost? Odgovor na ova pitanja ovisi o individualnim potrebama svakog kupca – što želi zaštiti i koje će sigurnosne potrebe imati u budućnosti?

Svaka osoba koja kupuje sef želi dobiti pouzdan proizvod koji će izdržati svaki napad i pokušaj provaljivanja. Plava certifikacijska oznaka Europske udruge za sigurnosne sustave (ESSA-e) daje trenutnu infor-maciju o stupnju sigurnosti.

Jeftini proizvodi preplavljuju tržište

Kao i u svim djelatnostima, jeftini proizvodi preplavljuju tržište i nerijetko se čine kao dobar odabir po odličnoj cijeni. No u kriznim situ-acijama prilikom pokušaja provale takvi sefovi neće predstavljati nika-kav problem za razbojnika koji će bez problema doći do sadržaja sefa. Za razliku od brojnih proizvođača „no name“ sefova, proizvođači certifici-ranih sefova moraju nadležnim ustanovama dokazati da će vlasnik sefa uistinu dobiti sigurnost kakva mu je obećana.

Stupanj sigurnosti istaknut na certifikacijskoj oznaci garantira da je sef prošao opsežne testove prilikom kojih se pokušava ući u sef svim modernim provalničkim alatima.

Potreban stupanj sigurnosti (1-5) prvenstveno ovisi o vrijednosti sadržaja kojeg pohranjujemo. Prije kupnje poželjno je kontaktirati osigu-ravajuću kuću koja će sukladno svojim standardima preporučiti klijentu stupanj sigurnosti ovisno o vrijednosti pohranjenog sadržaja.

Sidrenje sefa spriječava provalnike

Uz stupanj sigurnosti, posebnu pozornost treba posvetiti sidrenju sefa u zid ili pod. Ni najbolji i najčvršći sef neće spriječiti provalnike u njiho-vom naumu ako nije usidren. Sefovi kojiteže manje od 1000 kg moraju

s


sBankarska oprema

ss

D.G.

Različite opcije zaključavanja sefova. Pri narudži kupac odabire ociju zaključavanja prema potrebi i želji.

1ABC

7PQ

0ON #XYZ

9UVW

8RST

6NO

5LM

4JK

3GHI

2DEF

biti usidreni u odgovarajuću podlogu. U suprotnom prijeti opasnost da razbojnici jednostavno odnesu cijeli sef i pokušaju ga otvoriti na dru-goj sigurnijoj lokaciji. Čak ni nekoliko stotina kilograma težine neće ih spriječiti.

U švicarskom kantonu Solothurn, drski lopovi odnijeli su sef težak 400 kilograma iz podruma jedne obiteljske kuće.

Norma EN 1047-1 garantira zaštitu

Mnoge elektroničke naprave poput CD-a, DVD-a i ostalih, na kojima mogu biti pohranjeni vrijedni podaci, izuzetno su osjetljive na vrućinu i vatru i ako se ne zaštite na pravi način u slučaju požara biti će uništeni.

I u ovom slučaju treba obratiti pozornost na plavu certifikacijsku oznaku jer sef koji garantira određeni supanj protuprovalnosti nije nužno i vatrootporan.

Vatrootpornost sefova se testira prema normi EN 1047-1, a suklad-no tome korisnici mogu prepoznati oznake „S 60 DIS“ ili „S 120 DIS“ koje potvrđuju vatrootpornost za magnetne medije na 60 odnosno 120 minuta.

Proizvođači sefova certificiranih prema normi EN 1047-1 garantira-ju da će njihovi sefovi pružiti zaštitu na nekoliko načina. Temperatura u unutrašnjosti sefa mora biti na razini koja je sigurna za magnetne medije i to prilikom izlaganja otvorenom plamenu ali i nakon što je plamen ugašen.

Nikad na vidljivom mjestu

Modeli bez certifikata ili modeli certificirani po nekim neslužbenih certifikatima predstavljaju nemjerljiv sigurnosni rizik za korisnika.

Nadalje, sef nikako ne bi trebao biti na vidljivom mjesto no ipak na mjestu koje je lako dostupno. Priručni skladišni prostori i ormari su od-ličan izbor dok vlaga u prostorijama može često izazvati poteškoće na elektroničkim kombinacijskim bravama pa se takvi prostori ne preporu-čaju kao dobra lokacija.

PROTUPROVALNI SEFOVI STUPNJA SIGURNOSTI 1 – 5

VATROOTPORNI SEFOVI

DEPOZITNI SEFOVI

SEFOVI ZA ORUŽJE

s


Bankarska oprema

Brzo i pouzdano brojanje novčanica na šalteru

Uređaj za pakiranje kovanica Laurel Lac -16

Certificirao HNB: Šalterski uređaj za brojanje novčanica - J 790 II

n Laurel

Visoka preciznost, brzina brojanja i pouzdanost

samo se neke od brojnih karakteristika

uređaja za brojenje novčanica.

Uređaji za brojenje novčanica imaju široke mogućnosti korištenja. Idealni su za korištenje u šalterskom poslovanju banaka, mjenjačnica, kladionica i sl. Visoka preciznost, brzina bro-janja i pouzdanost samo se neke od njihovih brojnih karakteristika.

Treba napomenuti, od 1. siječnja 2011. na snazi je odluka Hrvatske narodne banke o uvjetima redistribuiranja novčanica kuna koja propisuje obveznu strojnu kontrolu autentično-sti i prikladnosti novčanica.

Certiifikat HNB-a

Odluka središnje banke nalaže da se novčanice putem isplatnih bankomata ili drugih uređaja kojima rukuju klijenti smiju redistribuirati samo ako su novčanice strojno provjerene.

To znači da odgovarajući uređaji, a HNB točno navodi koji su to modeli, moraju provjeriti autentičnost i prikladnost novčanica koje idu u bankomate ili ponovo u opticaj putem isplate na šalterima.

Više od 5000 uređaja

Model brojača novčanica Laurel J-790-II, kojeg u ponudi ima Salon bankarske opreme, početkom studenog 2014. je ponovo uspješ-no prošao postupak certificiranja od strane Hrvatske narodne banke. Središnja banka naime zahtjeva testiranje svakih 15 mjeseci. Trenutno na području RH koristi se više od 5000 takvih brojača u bankama, mjenjačnicama i ostalim institucijama koje rade uplatno/isplatne radnje.

Šalterski uređaj za brojenje novčanica Laurel J -790- II namijenjen je radu u poslovnicama (na šalterima). Služi za detekciju raznih veličina novčanica (dužina i širina) a detekciju radi na više načina. Kvalitetu papira ispituje UV zra-kama. Za detekciju sumnjivih oznaka ispituje prisutnost magnetizma na novčanici.

Posjeduje i novo razvijeni senzor za poboljšanu detekciju krivotvorina. Brzina brojanja je u dvije razine, ovisno o potrebi i kvaliteti novča-nica koje se broje.

Pakiranje i sortiranje

Laurel u svojoj ponudi ima i uređaje za pakiranje i sortiranje novčanica.

Naime, proces ručnog pakiranja novca dugo se smatrao najtežim i najdugotrajnijim procesom prilikom obrade i transporta goto-vog novca. Danas to više nije tako. Uređaj za pakiranje kovanica Laurel–LAC 16 ima grafički LCD display na kojem su prikazani svi postupci prebrojavanja i pakiranja.

Masivna konstrukcija i ubrzan mehanizam osiguravaju ispravno i učinkovito prebrojavanje i zamatanje kovanica te automatsko vraćanje i odbacivanje neispravnih kovanica.

Japanska tvrtka Laurel je vodeći svjetski pro-izvođač uređaja za obradu novčanica i kovanica.

ss

s


sBankarska oprema

Najviša razina sigurnosti - trezori s vremenskom odgodom otključavanja

Koval System n

Trezorske blagajne u kombinaciji s interlocking sistemima predstavljaju stupanj zaštite koji u potpunosti zamjenjuje

potrebu za fizičkom prisutnošću zaštitara u poslovnicama banaka.

EK 1552 S Compact

EK 1555

Usporedo s razvojem bankarskog sustava razvijaju se sve opasnije i sofisticiranije prijetnje sigurnosti banaka i njihovim zaposlenicima. Najvišu razinu sigurnosti danas nude sigurnosne blagajne s vremenskom odgodom otključavanja (Time trezori). Zanimljivo je da trezorske bla-gajne u kombinaciji s interlocking sistemima predstavljaju stupanj zaštite koji u potpunosti zamjenjuje potrebu za fizičkom prisutnošću tjelesne zaštite (zaštitara) u poslovnici banke.

Banke koje posluju u Hrvatskoj, na vrijeme su spoznale prednosti tre-zorskih blagajni te se one u velikom broju koriste u šalterskom poslova-nju. Osim uplate i isplate novčanih sredstava moguće ih je spojiti na tzv. tihi alarm te koji će o možebitnom slučaju pljačkaškog prepada ili bilo kakve slične situacije odmah obavijestiti policiju ili nadležnu zaštitar-sku službu.

Slovačka tvrka Koval System je tržišni lider u proizvodnji i razvo-ju trezorskih blagajni. Moderna tehnika, kojom su opremljeni Kovalovi uređaji omogućava spajanje na bankovne baze podataka s ciljem poveća-nja sigurnosti raspolaganja novcem.

Modeli trezorskih blagajni ovise o zahtjevima korisnika a u ponuda im varira u odnosu na različite vrste dizajna i veličine.

Deponiranje viška gotovine

Primjerice, trezorska blagajna EK 1400 prvenstveno je namijenjena uplatnim radnim mjestima za deponiranje viška gotovine. Opremljena je sigurnosnim, mehaničkim ili elektromehaničkim bravama i može se instalirati na vrlo malo prostora .Takvi modeli najviše se koriste u po-štanskim uredima, kladionicama i ostalim financijskim institucijama. Dodatnu zaštitu novcu pruža vremenska blokada. Otvaranje trezora EK 1400 moguće je tek nakon isteka vremenske blokade. U slučaju pljačke rizik financijskog gubitka sveden je na minimum.

Vremenska blokada otvaranja

Trezorske blagajne EK 1552 i EK 1555 se također mogu otvori-ti tek nakon isteka blokade-postavljenog vremenskog intervala. Time se smanjuje rizik gubitka uslijed pljačke. Trezori su samostojeći mode-li sa dvije , tri ili više ladica. Posjeduju modul za sigurnosno ubacivanje novčanica . Elektronička kontrola s pomoću mikroprocesora je suvre-mena i na najvišem nivou što jamči sigurnost u novčanom poslovanju.

ss

Modularna konstrukcija trezora s vremenskim bravama odgovara različitim korisničkim zahtjevima, ispunjavajući njihove želje vezane uz dimenzije i smještajne mogućnosti.

Osim što su zamijenili klasične pokretne i rolo blagajne podigli su si-gurnost i preciznost samog poslovanja gotovine na jedan viši nivo.

TREZORSKE BLAGAJNE

EK 1400

Intervju

s


n Dipl.iur. Mladen Ozimec, generalni direktor i vlasnik Salona bankarske opreme

U cijeloj Hrvatskoj danas možemo zadovoljiti zahtjeve svake naše stranke, bez obzira na broj poslovnica

Prošlo je nešto više od godine dana od preseljenja Salona bankarske opreme na novu lokaciju i otvaranja poslovne zgrade i najmo-dernijeg izložbenog salona u regiji. U među-vremenu su realizirani brojni poslovni projekti. Salonu bankarske opreme dodijeljen je i cer-tifikat bonitetne izvrsnosti, koji se temelji na analizi financijskih izvještaja za prošlu godinu i projekciji poslovanja za sljedećih 12 mjeseci. Izvrsni poslovni rezultati i planovi povod su za razgovor s Mladenom Ozimecom, dipl.iur generalnim direktorom i vlasnikom Salona bankarske opreme – SBO.

Kako danas gledate na preseljenje Salona ban-karske opreme na novu lokaciju i otvaranje izložbenog salona? Što je ta investicija donijela poduzeću?

Kupnja i uređenje nove poslovne zgrade dio su našeg razvojnog programa. Vjerovali smo da je takav salon potreban u ovom dijelu Europe. Uspjeli smo ostvariti našu viziju te možemo s ponosom reći da imamo najmoderniji eduka-cijski centar s izložbenim prostorom. Osobi-tost našega salona jest da su svi izloženi uređaji u potpunoj funkciji, s potrebnim certifikati-ma, na jednom mjestu. Naš je prostor „banka“ naših proizvoda.

Kakve su reakcije kupaca koji su posjetili izložbe-ni salon?

SBO je najmoderniji izložbenoedukacijski centar bankarske opreme u ovom dijelu Europe

Prostor ostavlja snažan dojam, a unutrašnjost na četiri etaže, sa svim odjelima daje cjelovitu sliku tvrtke, upotpunjenu dizajnerski konci-piranom najmodernijom opremom. Želio bih zahvaliti SBO timu i suradnicima koji su doprinijeli uređenju prostora prema idejnom rješenju arhitekta.

Možete li nam reći nešto o salonu, što čini izlož-beni asortiman, na koliko se kvadrata proteže, kakve sve informacije tamo mogu dobiti kupci vaših proizvoda?

Poslovna zgrada ima oko 2500 če-tvornih metara, a obuhvaća upra-

Intervju


s

n Dipl.iur. Mladen Ozimec, generalni direktor i vlasnik Salona bankarske opreme vu, izložbeno edukacijski prostor, servis i skladište. Salon (showroom) bankarske i si-gurnosne opreme proteže se na preko 400 če-tvornih metara. Izlošci predstavljaju cjelovitost prodajnog programa Salona bankarske opreme. Prezentiramo širok izbor uređaja i opreme koju financijske institucije koriste u svakodnevnom poslovanju. Način korištenja i druge važne upu-te čine edukacijski program, koji je sastavni dio naše usluge.

Kupili ste i potpuno preuredili zgradu u koju ste uselili, jeste li imali problema prilikom realizacije tog posla?

Trebalo nam je godinu dana da ishodimo sve dozvole. Bilo je potrebno mnogo vremena, ali i volje i sredstava da prikupimo dokumentaciju. Prošli smo put tipičan za razvoj tvrtke i podu-zetništva u Hrvatskoj. Uvjereni u ispravnost naše vizije bili smo uporni u u svladavanju pre-preka. Kako smo radili, možete vidjeti u promo spotu, na DVD-u u prilogu časopisa.

Preseljenjem u novu poslovnu zgradu, na jed-nom ste mjestu objedinili prodaju, servis, skladište i dostavnu službu. Što je to donijelo tvrtki, a što vašim kupcima?

Naš je credo, brza i cjelovita usluga. Na zahtjeve naših klijenata moramo tako i odgova-rati. Jedino smo ovakvom koncepcijom i ustro-jem mogli udovoljiti interesima naših kupaca, ali i ponuditi im inovacije u poslovanju. Pro-fesionalnim radom i brzim intervencijama pri-hvaćamo odgovornost za sigurnost, koja je u temelju poslovanja naših klijenata.

Ekskluzivni ste zastupnik za proizvode brojnih renomiranih svjetskih tvrtki, ali i hrvatski izvoznik. Što poslovni partneri iz cijeloga svijeta prepozna-ju u vama, odnosno zašto u Hrvatskoj žele raditi upravo sa Salonom bankarske opreme?

U cijeloj Hrvatskoj danas možemo zadovo-ljiti zahtjeve svake naše stranke, bez obzira na broj poslovnica. SBO to rješava. Ako gledamo iz perspektive kupaca, imamo kvalitetne proi-

zvode po konkurentnim cijenama. Nakon kup-nje, našim klijentima pružamo izvrsnu servisnu podršku sa 18 educiranih servisera te na taj na-čin unaprijeđujemo povjerenje klijenata. Naši parneri u svijetu to prepoznaju, na što smo po-nosni!

Značajna sredstva ulažete u edukaciju svojih zaposlenika. Zašto to činite?

Naši se zaposlenici permanentno stručno usavršavaju, ulažemo u razvoj novih znanja te razvijamo nova programska rješenja kako bi zadovoljili individualne potrebe naših klijenata. Vjerujemo da idemo pravim putem i da je ula-

ganje u znanje, dugoročno, najbolja investicija. Upravo su educirani serviseri ujedno i sa-

vjetnici koji našim klijentima nastoje osvijestiti nužnost preventivnog održavanja, kao optimal-nijeg rješenja od otklanjanja kvarova. Komplek-snost današnjeg poslovanja otežava taj balans – cijene usluge i redovitog održavanja. Kako bi se smanjili kvarovi koji našim klijentima uzrokuju štetu u poslovanju slijedimo svjetske trendove u redovitom održavanju opreme.

Salon bankarske opreme ima poslovnice u Srbi-ji, Federaciji BiH te Republici Srpskoj. Što nudite tamošnjim kupcima, mogu li oni računati na istu razinu usluga kao kupci u Hrvatskoj?

SBO svugdje pruža prepoznatljivu razinu us-luge i kvalitetu proizvoda!

U čemu je glavna prednost SBO-a u odnosu na ostale konkurente i kolike napore ulažete kako biste se održali na vrhu?

Ponosimo se time što u odnosu na konku-renciju imamo brojne prednosti. Na području Hrvatske imamo vlastite poslovnice u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. To našim klijentima pruža mogućnost da rade samo s jednom tvrt-kom, koja prihvaća odgovornost. Odgovornost je preduvjet sigurnosti koja je ključna u našem radu. Naše je skladište puno certificiranih stro-

„Naš je credo - brza i cjelovita usluga“

„Imamo vlastite poslo-vnice u Zagrebu, Rijeci,

Osijeku i Splitu“

„Slijedimo svjetske trendove u redovitom održavanju opreme“

Intervju

s


jeva i rezervnih dijelova što je nužno za brzu intervenciju servisera. To je naša snaga!

Recesija već traje osam godina, a vi ne samo da opstajete, već i investirate. Krajem prošle godi-ne dodijeljen vam je i AAA certifikat bonitetne izvrsnosti za kvalitetu poslovanja. Što za vas znači to priznanje te tako uspijevate i dalje uspješno poslovati u zahtjevnim uvjetima?

To nam je poticaj ali i potvrda da dobro ra-dimo.

Kako gledate na budućnost, smatrate li da u domaćem gospodarstvu ipak ima pomaka na bolje?

Vidljivi su pomaci, izdvojit ću jedan pozi-tivan gotovo neočekivan obrat u odnosima sa HGK, čiji su nas djelatnici posjetili i ponudili pomoć!!! To je hvalevrijedan čin. Naravno da postoji još prostora za unaprijeđenje odnosa s HUP-om, Hrvatskim udruženjem izvoznika i ostalim strukovnim udruženjima. Želimo pri-hvatiti pomoć i poticaje naših udruga, a rado ćemo svoja iskustva s podijeliti s drugima.

U nešto više od dva desetljeća uspjeli ste stvoriti respektabilnu i jaku tvrtku koja već godinama uspješno posluje na hrvastkom tržištu i tržištima zemalja u regiji. Što dalje?

Posjetite stranicu

www.sbo.hr

i prijavite se na naš

newsletter.Primajte najnovije vijesti, ponude i prodajne akcije iz svijeta sigurnosne i bankarske opreme

Razgovarao: Damir Grund

Uređenje salona bankarske opreme dio je razvojne strategije SBO-a, naglašavam dio. Ra-zvojna perspektiva je širenje poslovanja izvan regije, konkretno u Libiji. Svaki iskorak na poslovnom putu uključuje i rizik. O razini pro-fesionalnosti ovisi koliko ga možemo kontro-lirati. Mi smo uvjereni da ćemo rizik svesti na prihvatljivu mjeru i da ćemo uspjeti. Planiramo i dalje razvijati inovativne projekte: pametne sefove, elektrokemijski uređaj SBO 105, mje-njačnice, interlocking vrata i kabine vlastite proizvodnje....

LifeStyle

bestbanking 11• 2015 61

s

n Modni event

Kolekcija poslovnih torbi AD’sign u izložbenom salonu SBO-a„Posebnu pažnju posvetila sam dizajniranju poslovne linije torbi koja je izrađena od

visokokvalitetne kože, obogaćena jakim koloritom“, rekla je dizajnerica Ana Dorotić.

Izložbeni prostor zagrebačkog Salona ban-karske opreme poslužio je kao idealna kulisa modnoj dizajnerici Ani Dorotić koja je pred-stavila svoju luksuznu kolekciju poslovnih torbi AD’sign.

Mnoge dame poput Minee, Ivane Marić i Jasne Palić Picukarić nisu odoljele atraktiv-nom dizajnu i bojama modnih dodataka. Ani su došli pružiti podršku i kolege dizajneri, Kristina Burja i Zoran Aragović.

„Posebnu pažnju posvetila sam dizajniranju poslovne linije torbi koja je izrađena od visoko-kvalitetne kože, obogaćena jakim koloritom a svaka torba ima zabavnu unutrašnjost koja krije zebrasti uzorak i dovoljno pretinaca. Upravo sve to oduševljava poslovne žene kojima se u trgo-vinama nudi samo strogi dizajn i crno-smeđe varijante”, otkrila je dizajnerica Ana Dorotić, koja se udružila s renomiranim obrtnikom Miljenkom Vukom. On je svojim dugogodiš-njim iskustvom u kožnoj galanteriji pomogao u realizaciji ovog projekta.

Kao inspiracija za dizajn poklopca svake torbe korišten je hrvatski grb koji daje dodatnu originalnost ovom ručnom radu. Osim ženskih torbi, predstavljeni su book keeperi, torbe za računala i tablete u bojama poput ljubičaste, crvene, zelene i ružičaste, kao i prvi modeli muških poslovnih torbi, koji su samo najava u kojem smjeru se Ana želi širiti.

modna dizajnerica Ana Dorotić

D.G.

Reportaža

s


n U glavnom gradu Južne Koreje

sIz Seula s certifikatima i nezaboravnim turističkim iskustvom

„Veliki grad, gužva, mnoštvo ljudi i vozila koja na prometnicama od čak šest traka u samo jednom smjeru stvaraju prometni kaos“, tim ri-ječima svoje prve dojmove iz Seula, glavnog gra-da Južne Koreje, opisuje Marijan Surop serviser zagrebačkog Salona bankarske opreme. On je zajedno s kolegom, voditeljem servisa Zvoni-mirom Haberom, u tom gradu uspješno prošao napredni tehnički trening kojeg je za svoje pro-izvode organizirala tvrtka Kisan Electronics, proizvođač uređaja za obradu novčanica. Izme-đu polaznika iz čak 28 zemalja, njih dvoje su bili jedini iz naše regije.

Spoj modernog i tradicionalnog

„Naučili smo uistinu puno, pogotovo o sor-tirkama modela Newton i Smart. Radi se o no-vim ili poboljšanim verzijama starijih uređaja. Primjerice Newton 2 za razliku od Newton-a 1 puno brže prepoznaje novčanice, brže popisuje serijske brojeve i ima dva CIS senzora umjesto jednog. Učili smo kalibriranje uređaja, rastavlja-nje a kao test smo morali otkloniti kvar na sva-kome od njih“, kaže Surop.

Ljubazni domaćini iz Kisana proveli su ih kroz korejsku metropolu koja se po mnogočemu razlikuje od bilo kojeg hrvatskog grada.

Zvonimir Haber i Marijan Surop, serviseri SBO-a, uspješno su prošli napredni tehnički trening na Kisanovim uređajima za obradu novčanica a ujed-no su i upoznali azijsku metropolu.

MARIJAN SUROP I ZVONIMIR HABER

Reportaža


s

n U glavnom gradu Južne Koreje Piše: D.G.

s

„Centrom dominiraju neboderi no strancima su najzanimljiviji budistički hramovi, koje smo posjetili. Probali smo i lokalnu kuhinju koja se sastoji od riže, morskih plodova i trava, kiselih i ljutih okusa na koje ljudi s naših prostora baš i nisu navikli. Na ulicama Seula bezbroj je ljudi a svi u rukama imaju mobitele, gotovo isključivo marke Samsung. Zanimljivo je da se nigdje ne mogu naći jeftini kineski proizvodi koje smo očekivali, već samo korejski. Cijene su nešto više nego u Hrvatskoj, osim tehnike“, ističe Surop.

Newton i K 500 PRO

Njihov domaćin, tvrtka Kisan Electronics, već dugi niz godina izvozi svoje proizvode u čak 45 zemalja svijeta. Specijalizirani su za sortirke novčanica.

Salon bankarske opreme d.o.o. jedini je zastupnik i distributer za Hrvatsku. Trenutno u ponudi ima Kisanove uređaje Newton VS i FS te K 500 Pro. Newton uređaji primjerice imaju dvije izlazne jedinice za novac. Zauzimaju minimalan prostor a s visokom preciznošću sortiraju i broje pomiješane novčanice. Šalju podatke na PC preko RS-232C porta i mrežnog kabela te ispisuju rezultate. Imaju 4,3“ TFT zaslon na dodir u boji kao i lako gra-fičko sučelje. U usporedbi s Newton uređajem K 500 Pro ima čak 4 izlazne jedinice za novac. Svrstava novča-nice u 10 kategorija, ovisno o njihovoj kvaliteti. Detektira novčanice sa ljepljivom trakom. Sortira ih prepoznajući izgled ispisa i bilo koju orijentaciju. Šalje podatke na PC preko RS-232C porta i ispisuje rezultate.

Sortirka i brojač novčanica

Kisan Newton

Business club

s


TAG Heuer Carrera Twin-time

Švicarski proizvođač luksuznih satova na sajamu

Baselworld je predstavio redizajnirano izdanje jednog

od njihovih popularnijih modela iz Carrera kolekcija

satova. TAG Heuer Carrera Twin-Time nam stiže u

tri verzije, sa srebrnim, crnim i brojčanikom boje

antracita, a model kao model se ističe pre svega po

svojoj GMT funkciji i kućištem od 41mm. Naime, ova

funkcija na satu omogućava da se istovremeno prati

lokalno, kao i referentno, odnosno vrijeme u matičnoj

zemlji.

iPhone 6: Veći, bol j i, skuplj i

Prva stvar koja upada u oči kod novog Appleova pametnog

telefona jest da uživo izgleda puno bolje nego na slikama.

Drastičan redizajn u odnosu na prethodni model, po uzoru

na nove generacije iPada, donio je zaobljene konture, bez

izraženih rubova. Telefon fantastično leži u ruci i iako je

bilo bojazni da bi zbog aluminijske poleđine mogao lako

skliznuti iz ruke, to nije slučaj. Iako je afera sa savijanjem

uređaja pogodila veći model Plus, manji iPhone 6 ne odaje

dojam da bi se mogao iskriviti pukim nošenjem u džepu.

Premda nominalno slabijih specifikacija od “flagship”

uređaja konkurenata, to se u radu iPhonea 6 nimalo ne

osjeti. Uređaj radi munjevito, ne ruši se i ne zamuckuje

čak ni kod grafički zahtjevnijih aplikacija poput 3D igara.

Iako je i razlučivost zaslona slabija nego kod modernih

Android perjanica (ostala je na Appleovoj Retini, uvedenoj

još kod iPhonea 4), to bi moglo smetati samo onim

najzahtjevnijim korisnicima.

Ekran je pritom iznimno pregledan iz svih kuteva, a

vidljivost je izvanredna čak i na izravnom sunčevu svjetlu.

Toliko tražene i čekane povećane dimenzije zaslona od

4,7 inča donijele su novu funkcionalnost za “home” tipku

s Touch ID senzorom otiska prstiju (koji, usput, radi još

fluidnije nego na modelu 5S).

No, najveći forte iPhonea 6 je njegova kamera koja je

trenutačno vjerojatno najbolja među svim pametnim

telefonima na tržištu. Osim što je strahovito brza, daje

izvanredne rezultate kod svih uvjeta osvjetljenja, od jarkog

sunca do potpunog mraka. Pritom je u samu aplikaciju

kamere sada dodan dosta solidan mini-photoshop za

dodatno ušminkavanje fotografija.

Sve u svemu, Apple je napravio apsolutno najbolji iPhone

dosad, a ne bi bilo pretjerano tvrditi ni da je riječ o

najboljem pametnom telefonu današnjice. iPhone 6 sa

16 GB stoji oko 8.000 kuna, a 64 GB model je 1.000 kuna

skuplji. Usporedbe radi, Apple u SAD-u 16 GB model bez

ugovora prodaje za 649 dolara.

Business club


s

Mercedes S klasa Coupe

S klasa Coupe naslijedla je CL-a u segmentu velikih Coupea i time pojednostaviti nomenklaturu Mercedesovih modela koji

sada tako imaju oznaku klase (A, B, C, E, S) uz dodatnu oznaku modela (T, Coupe, Cabriolet,…), te obogatila vrh ponude

u kojemu su stil, pojava i ekskluzivnost vrlo značajni. Veliki cuopei su oduvijek bili simboli statusa, tako da ni u S klasi

Coupe ništa nije prepušteno slučaju niti se negdje štedjelo. Model S500 pokreće V8 biturbo motor radnog obujma 4.663

prostorna centimetra, najveće snage 455 KS i okretnog momenta od 700 Nm. Serijska oprema je Magic Body Control, prvi

ovjes „s očima“ koji putem elektronike prati cestu i prilagođava nagib karoserije te povećava stabilnost vozila u zavojima.

Ne radi se o naginjanjima poput onih motociklističkih, tek nekoliko stupnjeva, ali dovoljno da se stabilnost višestruko

poboljša. Kao i u limuzinskoj S klasi, i ovdje su na raspolaganju usavršeni Intelligent Drive sustav prevencije sudara i drugi

elektronski sustavi za sigurnije i udobnije putovanje. Kada je udobnost u pitanju, sve je podređeno vrhunskom užitku.

Primjerice Air Balance paket brine o kvaliteti, mirisu i ionizaciji zraka u kabini, a sjedala mogu biti opremljena grijanjem,

prozračivanjem, i masažom, sve do Energizing opcije masaže bazirane na principu vrućeg kamenja. Unutrašnjost načinjena

od vrhunskih materijala predstavlja spoj najsuvremenije tehnologije i tradicionalnih Mercedesovih vrijednosti još iz sredine

prošlog stoljeća, na koje podsjećaju romb šavovi na sjedalima.

Chanel Coco Noir Extrait

Miris Coco Noir Extrait je dostupan u pojačanoj

koncentraciji. Bogata kompozicija otvara se citrusnim

voćem u koje spadaju grejpfrut i bergamot. Srce

odiše intenzivnim mirisom cvjetova jasmina, esencije

ruže, narcisa i crvenog geraniuma, zajedno sa chypre

karakterom indonežanskog pačulija. U bazi se nalaze

tople i bogate note brazilske tonke, Bourbon vanilije,

sandalovine, tamjana i bijelog mošusa. Počastite se

Chanel glamurom za nadolazeće proljeće!


Aktualne teme sljedećeg izdanja:

– Novi članak kolumne Financijska servisna industrija

– Elektrokemijska zaštita - siguran transport novca

– Tema broja: “Pametne” brave za sefove i trezore

- Najam bankarske i sigurnosne opreme

- Facility management

Kontakt:

Damir Grund • +385 (0) 91 4120 257 • [email protected]

Rok za predaju oglasa za sljedeće izdanje Best Banking magazina:23.05.2015.

Cijene oglasa (bez PDV-a)

1/1 Stranica 185 x 260 mm

(216 x 303 mm)

7.500 kn


(216 x 148,5 mm)

4.950 kn


(107 x 303 mm)

4.950 kn

1/3 Stranice 60 x 260 mm(76 x 303 mm)

4.350 kn


(216 x 110,5 mm)

4.350 kn


(107 x 147 mm)

3.600 kn


(216 x 90 mm)

3.600 kn

ImPREssum

BestBanking je nezavisni stručni magazin za banke i

davatelje financijskih usluga.

Redakcijski dio izvještava o novim usmjerenjima na

području financija, kao i s njima povezanim tvrtkama,

kompanijama i organizacijama.

Izdavač:SALON BANKARSKE OPREME - OZIMEC d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Hrvatska

Glavni urednik:

Damir Grund

Suradnici:

prof.dr.sc.Anita Pavković, prof.dr.Sanja Broz Tominac

Lidija Stolica, Žanet Primorac, Danijela Miloš Šegović

Kristijan Poljanec, Dalibor Preprotić, Darija Cipriš

Ivan Legin

Grafički urednik:

Matija Vasiljevski

Vlasnik licence za Hrvatsku:SALON BANKARSKE OPREME d.o.o. Remetinečka cesta 28| 10 000 Zagreb | Hrvatska

Prodaja oglasnog prostora:

Petra Vrgoč

telefon: +385 (0) 1 3777 655

fax +385 (0) 1 3775 037

[email protected]

Vlasnik i idejni pokretač magazina

BestBanking:

Kurt Quendler

Glavni urednici europskih izdanja:

Kurt Quendler (Austrija, Njemačka)

András szöcs (Rumunjska)

Grafički urednik europskih izdanja:

András szöcs

Glavno sjedište BestBankinga:

Marchettigasse 11/TOP 12, 1060 Beč, Austrija

Naklada:

15000 primjeraka

Učestalost izlaženja:

kvartalno

Tisak:

Printera Grupa d.o.o.

Dr. Franje Tuđmana 14/A, 10431 Sv. Nedjelja, Hrvatska

Sva prava su pridržana. Zabranjeno je prenošenje foto-

grafija i tekstova bez pismenog dopuštenja izdavača.

Pridržano pravo na pogreške u tisku.

Cijene oglasa su važeće za 2015. Autorski prilozi ne

moraju nužno odražavati stavove redakcije.

Pridržana su sva prava, posebice preuzimanje priloga

sukladno Zakonu o autorskim pravima.

best banking

• Cijena izrade sponzorirane reportaže/intervjua: + 10% cijene prema formatu oglasa


SBO usluge održavanja i servisaOd svojeg osnivanja, svoje smo poslovanje usmjeravali prema kvaliteti pružanja usluge i pouzdanosti svojih proizvoda. Naša je osnovna djelatnost opsluživanje i opremanje banaka i ostalih financijskih institucija s ciljem da našim klijentima pružimo kompletnu uslugu u osmišljavanju, izvedbi, opremanju i zaštiti prostora i imovine. Osim što smo proizvođač i hrvatski izvoznik, ekskluzivni smo zastupnik za proizvode renomiranih svjetskih kompanija iz područja bankarske i sigurnosne opreme uključujući i upravljanje ogromnom servisnom organizacijom čime našim klijentima garantiramo brzu i efikasnu podršku.

Zadovoljstvo klijenta i marljivost su na vrhu naših prioriteta.

ODGOVORNOSTUsmjereni smo na kvalitetuizvedbe i rokove. KREATIVNOSTSvakom klijentu pristupamo individualno, na inovativan i kreativan način. KVALITETARješenja u skladu sa SBO standardima kvalitete. KOMPETENTNOSTKontinuirano učimo i razvijamonaša znanja i vještine. Izvrsnopoznavanje poslovnih procesa,metodologije i tehnologijeosiguravamo neprekidnomedukacijom naših zaposlenika.

Poslovna mreža salona bankarske opreme

KONTAKT:

SBO Zagreb+385 (0) 1 3777 655

www.sbo.hr

SBO Sarajevo+387 (0) 33 710 100

www.sbo.ba

SBO Banja Luka+387 (0) 51 238 410

www.sbo-banjaluka.ba

SBO Beograd+381 (0) 11 2990 823

www.sbo.rs

Best Banking #11

Documents

Transcript of Best Banking #11