Bazne povrine bazeSvaki dio nekog proizvoda predstavlja sloeno geometrijski odreeno tijelo.Svi njegovi geometrijski elementi (najee se radi o povrinama) nisu jednako vani ni s gledita funkcije dijela u sklopu, niti s gledita izrade. Zato nekim geometrijskim elementima izratka posveujemo posebnu panju iz konstrukcijskih ili tehnolokih razloga. Takve elemente zovemo BAZAMA (baznim povrinama) pa govorimo o:- Konstrukcijskim bazama (KB)- Tehnolokim bazama (TB)

Od takvih elemenata oznaujemo mjere ili druge zahtjeve u crteu dijela odnosno u tehnolokom postupku izrade. Osim tih postoje: -Mjerne baze (MB)-Montane baze- Ako mjernu bazu koristimo u procesu izrade MB = TB- Ako mjernu bazu koristimo pri zavrnoj kontroli MB = KB

Montana baza polazite je pri sklapanju ugradnji dijela.O definiranju i izboru konstrukcijskih baza u crteu (konstruktor!) ovise mjere i dozvoljena odstupanja pojedinih mjera u crteu dijela. One su polazite pri kotiranju za funkciju vanih veliina. O tehnolokim bazama koje emo odabrati kod planiranja procesa izrade dijela ovisi proizvodnost rada, ali takoer i kvaliteta izrade odnosno stalnost kvalitete. Zato kaemo: TB ubrajamo u odluujue imbenike tehnolokog procesa. One su polazite pri izradi.

Konstrukcijske bazeKonstrukcijske baze su oni elementi dijela koji imaju posebnu vanost za funkciju u sklopu. Zato je nemogue izvriti izbor konstrukcijske baze bez sklopnog crtea. Konstrukcijske baze se biraju izmeu povrina koje odreuju poloaj jednog dijela prema ostalim dijelovima u sklopu. Od konstrukcijskih baza vrimo kotiranje posebno vanih ploha.

Slika 1 Slika 2

Svrsishodno kotiranjeAko kotiranje nije od KB, imati emo nepotrebne dodatne zahtjeve da bi osigurali funkcionalnost proizvoda.

Slika 3Na crteu zupanika i vratila sve mjere treba dati od baznih povrina. Tek kad upoznamo funkciju promatranog dijela i odaberemo baze, tek onda ga moemo pravilno ocjenjivati.

Primjer 1: Vijak s rupom

Slika 4Slika 6

Upisane mjere nisu jednake na obje skice vijka, premda je on geometrijski identian u oba sluaja. Ve samo iz ove injenice slijedi da e se morati propisati razliiti proces izrade za svaki sluaj, da bi se postigle propisane dimenzije. Moe li se rei da je jedan nain dimenzioniranja vijka ispravan, a drugi ne? Ne, tako dugo dok se ne zna njegova funkcija (svrha) u sklopu za koji je predvien.

Gledajui sliku 5 moe se rei da je za ovaj sluaj ispravno dimenzioniran vijak na slici 4.

Postavlja se pitanje: je li treba u crte svakog dijela unositi konstrukcijske dimenzije (mjere, kote) ne vodei rauna o tehnolokom procesu izrade ili treba unositi dimenzije koje se zasnivaju na tehnolokom procesu izrade?U crtee dijelova proizvoda treba upisati konstrukcijske dimenzije koje proizlaze iz njegove funkcije u sklopu proizvoda, te na dimenzije propisati dozvoljena odstupanja. Dimenzije treba dati polazei od pravilno odabrane baze.Slika 5

Primjer 2: Vratilo

Polazei od jedne te iste baze na nekom dijelu proizvoda moemo na razliite naine definirati dimenzije koje odreuju njegov oblik. To postiemo primjenjujui razliite naine kotiranja: lanano, paralelno (koordinatno) ili kombinirano.Na slici 6 prikazan je primjer lananog kotiranja (zadane su kote A1, A2, A3, A4, a takoer i tolerancije slobodnih mjera). Ovakvo kotiranje osigurava najmanje dozvoljeno odstupanje duljine svake stepenice. Meutim, ukupna duljina osovine A imat e znatno vee dozvoljeno odstupanje D koje e iznositi D=D1+D2+D3+D4.Tehnoloka baza se u ovom sluaju mijenja za svaku stepenicu to nije tehnoloki povoljno.

Slika 6

Na slici 7 prikazano je paralelno (koordinatno) kotiranje. Zadane su mjere A1, A2, A3 i A. Ukupno dozvoljeno odstupanje veliine A znatno je manje nego kod lananog kotiranja (to proizlazi iz tablice tolerancija slobodnih mjera).Usporeujui oba naina kotiranja dolazi se do zakljuka da e paralelno kotiranje, u opem sluaju, biti povoljnije s gledita proizvodnje jer se tehnoloka baza za obradu (povrina oznaena crvenom bojom) ne mijenja u procesu izrade. Slika 7

Kombinirano kotiranjeKombinirano kotiranje primjenjuje se s namjerom iskoritavanja prednosti lananog i koordinatnog kotiranja.

Iz funkcije utora za prstene na klipu slijedi da nije vana udaljenost utora od ela klipa pa ta udaljenost moe imati dovoljno veliko odstupanje. Vano je da utor ima to toniju irinu jer u njega ulazi brtveni prsten. Lananim kotiranjem se nepotrebno pootravaju dozvoljena odstupanja izmeu utora. Primjena samo koordinatnog kotiranja omoguuje veu toleranciju poloaja utora na klipu (pozitivno), ali se ne osigurava potrebno maleno odstupanje irine utora (negativno). Zbog toga se primjenjuje kombinirano kotiranje gdje se irina utora daje lanano, a poloaj utora koordinatno.

Slika 8

Tehnoloke baze

TB su povrine, toke ili bridovi koji utvruju poloaj stegnutog obratka prema alatu i koordinatnom sustavu CNC stroja pri izvoenju obrade. Naroita je vanost TB, ako se projektirani tehnoloki proces sastoji od vie operacija. Obzirom na obraenost povrine tehnoloke baze mogu biti: neobraene, obraene i Neobraene tehnoloke baze su povrine koje obino slue za stezanje obratka pri prvoj operaciji obrade.Obraene tehnoloke baze predstavljaju obraene povrine i slue za kvalitetnije postavljanje obratka pri sljedeim operacijama obrade.

Prema karakteristikama primjene tehnoloke baze mogu biti: kontaktne (baza za oslanjanje) pomone specijalneKontaktna baza je tehnoloka baza preko koje se ostvaruje kontakt obratka i pribora, odnosno stroja, a naziva se jo i baza za oslanjanje.

Pomona tehnoloka baza je povrina obratka u odnosu na koju se odreuju ostale povrina u istom stezanju.

Na slici desno kontaktna baza je M, pomona baza je A. U odnosu na povrinu A se obrauju povrine B, C, D i E.Specijalne tehnoloke baze su poznata rjeenja u proizvodnoj praksi, koja se, zbog konstrukcijskih rjeenja proizvoda i zahtjeva u pogledu meusobnog odnosa povrina, ostavljaju kao posebni konstrukcijski elementi pripremka, odnosno proizvoda. Na slici desno predmetu se dodatnim konstrukcijskim elementom SB osigurava tehnoloka baza za stezanje i pozicioniranje, ime se omoguuje obrada otvora i radijalnog lijeba za klin u jednom stezanju.

Problem izbora tehnolokih baza postavlja se od prve ideje razrade tehnolokog procesa, kao osnovni preduvjet za kvalitetnu izradu projekta tehnolokog procesa obrade. Dakle, izbor tehnolokih baza prethodi postavljanju prve operacije obrade. U prvoj operaciji moraju se zadovoljiti dva osnovna zahtjeva: ispravno postaviti povrine koje e se obraivati u odnosu na one koje se nee obraivati ispravno raspodijeliti dodatke za obradu na povrine koje se u daljnjem tijeku procesa obrauju

Prvi zahtjev moe se ostvariti tako da se odabere bazna povrina koja: se nee obraivati u narednom tijeku tehnolokog procesa e omoguiti postizanje najbolje tonosti izrade ima male dodatke za obradu ima veu povrinu i najveu ravnost (ili okruglost) moe posluiti za obradu veeg broja povrina

O pravilnom izboru tehnolokih baza u najveoj mjeri ovisi i racionalnost tehnolokog procesa zbog toga to bazne povrine slue za nalijeganje, pritezanje i voenje. Upravo zbog toga pri izboru tehnolokih baza treba voditi rauna o sljedeem: bazne povrine moraju imati dovoljnu duljinu radi osiguranja stabilnosti obratka tijekom procesa obrade bazne povrine trebaju omoguavati jednostavna i vremenski kratka stezanja i skidanja obratka sa stroja rotacijski predmeti kao baze za pozicioniranje trebaju koristiti one neobraene povrine koje imaju najmanje tolerancije; na taj nain se iskljuuje mogunost pojave karta zbog nedovoljnog dodatka na obraenim povrinama; u procesu rezanja stegnuti obradak mora imati zadovoljavajuu krutost. najbolje je ako su TB = KB tada najlake postiemo zahtjeve iz konstrukcijskog crtea. To se ne moe uvijek postii. tovie, est je sluaj da se TB mijenjaju u tijeku procesa. No, barem kod zavrnih obrada tehnoloke baze bi trebale biti identine konstrukcijskim bazama. elemente izratka (povrine) koji trebaju biti u meusobno tono odreenom poloaju (poveani zahtjev) treba obraditi u odnosu na istu bazu, najbolje u istom stezanju (da se izbjegne utjecaj neistoe i greka stezanja!). Time se znatno poveava tonost meusobnog poloaja obraenih povrina. Ako to nije mogue, nakon obrade jedne plohe istu koristiti kao TB pri obradi druge plohe!

Svaka promjena TB od operacije do operacije mogui je izvor greke. Zato treba ii na promjenu TB samo kada je to opravdano. Izmjena baza neminovno smanjuje tonost izrade.

U opem sluaju, redoslijed izvoenja operacija i zahvata obrade je sljedei: Obrada baza Gruba obrada osnovnih povrina Gruba obrada pomonih povrina, koja je najee ujedno i zavrna obrada Zavrna obrada osnovnih povrina Primjer: Treba osigurati koncentrinost povrina A i B, koje su na suprotnim stranama izratka i obrauju se u dvije operacije. Za svakoj operaciju treba se upotrijebiti druga bazna povrina. U jednoj operaciji obrauju se povrine B i C te su one meusobno koncentrine.U sljedeoj operaciji obrauje se povrina A. Koncentrinost povrine A u odnosu na povrinu B osigurava se napravom, koja centrira izradak napovrini C. ep za centriranje na napravi mora biti manjeg promjera nego to je promjer rupe C (uz vrlo malu zranost!).Primjerice za promjer rupe C 200+0,1 mm promjer epa za centriranje treba biti 199,98 mm. Najvea mogua zranost izmeu epa i povrine C iznosila bi 0,10 + 0,02 = 0,12 mm. Kada ne bi bilo nikakvih drugih uzroka netonosti meusobnog poloaja povrina A i B, one bi mogle biti ekscentrine za 0,5x0,12 =0,06 mm. Pri obradi obje povrine u jednom stezanju (nema promjene bazne povrine) ova greka ne bi postojala.

Pitanja za ponavljanje

1. Pojasnite pojam konstrukcijskih baza? 2. Pojasnite pojam tehnolokih baza. U emu je sadrana vanost i uloga tehnolokih baza? 3. Pojasnite izbor mjernih baza pri izvoenju kontrolnog zahvata i pri zavrnoj kontroli.4 Zato je najbolje da je tehnoloka baza jednaka konstrukcijskoj bazi? 5. Kako pristupiti pri izboru tehnolokih baza kad treba ispuniti zahtjev poloaja izmeu dvije obraene povrine? 6. Objasni vrste tehnolokih baza.7. Koja je razlika izmeu lananog i paralelnog kotiranja vezano za tonost izrade i tehnoloke baze.8. kada se primjenjuje kombinirano kotiranje. Navedi i skiciraj primjer.9. O emu treba voditi rauna pri izboru tehnolokih baza?10. Koja dva osnovna zahtjeva moraju biti zadovoljena u prvoj operaciji obrade?11. Koja povrina je baza za oslanjanje, a koja je pomona baza za predmet na slici nie?