BAZEL II i BAZEL III SEMINAR 10 -12.OKT.2011.G. PODGORICA

AgencijAgencijaa

zaza

transfer transfer finansijskefinansijske tehnologijetehnologije

iziz

LuksemburgaLuksemburga, ,

UBCG PodgoricaUBCG Podgorica

BAZEL IIBAZEL II i BAZEL IIIi BAZEL III

SEMINAR, SEMINAR, 10 10 --12.OKT.2011.G.12.OKT.2011.G.PODGORICAPODGORICA

Doc. dr Halil KalaDoc. dr Halil Kalačč

PristupiPristupi

upravljanjaupravljanja

kapitalomkapitalom

i i rizicimarizicima u u bankamabankama

u u skladuskladu

sasa

BazelBazel

IIII

i Bazel IIIi Bazel III

10.10.2011.god. Podgorica10.10.2011.god. Podgorica

UvodUvodBazelskiBazelski

komitetkomitet

je je nana

nedostatkenedostatke

BazelaBazela

I, I, reagovaoreagovao

donodonoššenjemenjem

BazelskogBazelskog

sporazumasporazuma

o o kapitalukapitalu

––

BazelaBazela IIII..

BazelBazel

II je II je bio bio novinovi

sporazumsporazum

u u kapitalukapitalu

kojikoji

je je usloviouslovio burneburne

promenepromene

u u svetskomsvetskom

bbankarstvuankarstvu. .

IImplementacijamplementacija

je je vevećć

uvelikouveliko

pokazala nedostatke.pokazala nedostatke.Crna Gora je sa primjenom Bazela II poCrna Gora je sa primjenom Bazela II poččela 2008.godine.ela 2008.godine.S S obziromobzirom

dada

implementacijaimplementacija

BazelaBazela

II II predstavljapredstavlja

izuzetnoizuzetno

slosložženen

procesproces, , kojikoji

trajetraje

viviššee

godinagodina, , potrebnopotrebno je je procesproces

primjeneprimjene

BazelaBazela

II II znatnoznatno

ubrzatiubrzati..

CBCGCBCG

je je novimnovim

ZakonomZakonom

o o bankamabankama

i i prateprateććimim odredbamaodredbama

ovogovog

zakonazakona

uvela standarde uvela standarde

Bazela II.Bazela II.DDo o sadasada

postignutopostignuto, , predstavljapredstavlja

popoččetaketak

velikogvelikog

i i

slosložženogenog

poslaposla

kojikoji

se se zovezove

implementacijaimplementacija odredbiodredbi

BazelaBazela

II. II.

ImplementacijAImplementacijA

BazelaBazela

II se II se reflektujureflektuju

prprijijee

svegasvega NA NA sledesledeććee

segmentesegmente: : potrebanpotreban

nivonivo

kapitalakapitala

banakabanaka, , upravljanjeupravljanje

rizicimarizicima,,

kamatnikamatni

spredspred

i i profit i profit i kreditiranjekreditiranje

klijenataklijenata

u u zavisnostizavisnosti

odod

riziriziččnostinosti

klijetentaklijetenta..

DonoDonoššenjeenje

BazelaBazela

II II svakakosvakako

predstavljapredstavljao je o je jedanjedan, do , do tadatada, , odod

najvanajvažžnijihnijih, , akoako

ne i ne i najvanajvažžnijiniji

dogadogađđajaj

u u svetskomsvetskom

bankarstvubankarstvu..NajvaNajvažžnijiniji

efektiefekti

kojekoje

je je BazelBazel

IIII

trebatrebao dao da

dada

susu: :

--

snisnižžavanjeavanje

potrebnogpotrebnog

nivoanivoa

kapitalakapitala

banakabanaka

((aliali krozkroz

snisnižžavanjeavanje

kapitalakapitala

manjemanje

riziriziččnihnih

banakabanaka, ,

a a rastrast

kapitalakapitala

riziriziččnijihnijih

banakabanaka), ), --

boljebolje

upravljanjeupravljanje

rizicimarizicima, , veveććaa

finansijskafinansijska

stabilnoststabilnost, , aliali

i i --

boljibolji

usloviuslovi

finansiranjefinansiranje

zaza

kvalitetnijekvalitetnije

klijenteklijente, a , a

lološšijiiji

zaza

manjemanje

kvalitetnekvalitetne. .

BazelBazel

IIII

je je bio bio novinovi

sporazumsporazum

o o kapitalukapitalu

koji je koji je dondonijetijet

putemputem

dokumentadokumenta

„„International International

Convergence ofConvergence of

Capital Capital MeasurmentMeasurment

and and Capital StandardsCapital Standards““. .

CCjjelokupnoelokupno

pitanjepitanje

tretmanatretmana

kapitalakapitala

i i upravljanjeupravljanje rizicimarizicima

pratpratiliili

susu

brojnibrojni

drugidrugi

dokumentidokumenti

kojikoji

susu

se se odnosiliodnosili

nana: : kreditnikreditni

rizikrizik, , rizikrizik

likvidnostilikvidnosti, , operativnioperativni


kamatnihkamatnih

stopastopa, , supervizijasupervizija, ,

eksternaeksterna

revizirarevizira

i i internainterna

revizijarevizija..

BAZELSKI SPORAZUM O KAPITALU BAZELSKI SPORAZUM O KAPITALU –– BAZEL IIBAZEL II

EvropskaEvropska

komisijakomisija

je je odredbeodredbe

BazelaBazela

II II prilagodilaprilagodila

domadomaććimim

kreditnimkreditnim

institucijamainstitucijama

i i investicioniminvesticionim

kompanijamakompanijama putemputem

CAD3, aCAD3, a

ostaleostale

evropskeevropske

zemljezemlje

to to

treba da treba da uradeurade

krozkroz

svojesvoje

zakonezakone

i i odlukeodluke..

EvropskaEvropska

unijaunija

otpootpoččinjeinje

primenuprimenu

CAD3 u CAD3 u 2007. 2007. godinigodini, , odnosnoodnosno

2008. 2008. godinigodini. .

Danas, uDanas, u

ccijijelomelom

svsvijijetuetu

vrvršše se primjenee se primjene odredbaodredba

BazelaBazela

IIII..

(SAD (SAD susu

se se prvobitnoprvobitno

odluodluččileile

zaza

odlaganjeodlaganje uvouvođđenjaenja

novognovog

sporazumasporazuma

o o kapitalukapitalu, a , a

zatimzatim

zaza

otpootpoččinjanjeinjanje

implementacijeimplementacije

u u 2007.2007.

godinegodine

uzuz

dredređđeneene

modifikacijemodifikacije

BazelaBazela

II).II).

CBCG u 2008.god. zapoCBCG u 2008.god. započčela je primjenu Bazela IIela je primjenu Bazela II,,uu

ciljucilju

odrodržžavanjaavanja

postignutepostignute

stabilnostistabilnosti

bankarskogbankarskog

sektorasektora, , dodatnogdodatnog

unapređivanjaunapređivanja


svimsvim rizicimarizicima, , jajaččanjaanja

korporativnogkorporativnog


u u bankamabankama

i i

daljedalje

postepenepostepene


principaprincipa

i i standardastandarda BazelaBazela

IIII..

AAktivnostiktivnosti

susu

usmjerusmjerene ene nana: : --

unapređivanjeunapređivanje

regulatornogregulatornog

okviraokvira

krozkroz

donodonoššenjeenje

odgovarajuodgovarajuććee

podzakonskepodzakonske

regulative, regulative, nakonnakon

donodonoššenjaenja novognovog

ZakonaZakona

o o bankamabankama, ,

--

postepenupostepenu

tranzicijutranziciju

ka ka implementacijimplementacijii

DirektiveDirektive

oo adekvatnostiadekvatnosti

kapitalakapitala

(CRD).(CRD).

Osnovna tri sadrOsnovna tri sadržžaja Bazela IIaja Bazela IIStub 1Stub 1BazelBazel--a II a II definidefiniššee

minimalneminimalne

kapitalnekapitalne

zahtevezahteve

zaza

kreditnikreditni, , trtržžiiššnini

i i operativnioperativni

rizikrizik. . OvajOvaj

stub stub pokupokuššavaava

dada

odgovoriodgovori

nana

glavnoglavno

pitanjepitanje

kojekoje

je je cijelacijela

BazelBazel

II II standardizacijastandardizacija

postavilapostavila ispredispred

sebesebe: : kakokako

raraččunatiunati

stopustopu

minimalneminimalne

adekvatnostiadekvatnosti

kapitalakapitala

bankebanke? ? StopaStopa

minimalneminimalne


kapitalakapitala

bankebanke

je je

zapravozapravo

kolikoliččniknik

ukupnogukupnog

kapitalakapitala

i i rizikomrizikom ponderisaneponderisane

aktiveaktive

i i razlograzlog

je je razvijanjarazvijanja

novihnovih

nanaččinaina

zaza

preciznijepreciznije

merenjemerenje

rizikarizika. .

Stub 1 Stub 1 BazelaBazela

II II postavljapostavlja

standardestandarde

zaza izraizraččunavanjeunavanje

brojiocabrojioca

((strukturastruktura

kapitalakapitala

kojakoja

se se priznajepriznaje

kaokao

adekvatnaadekvatna) i ) i imeniocaimenioca

((ponderiponderi rizikarizika

kojikoji

se se primenjujuprimenjuju

nana

svesve

bankarskebankarske

plasmaneplasmane).).PrijePrije

pojavepojave

BazelaBazela

II II gotovogotovo

svisvi

plasmaniplasmani

susu

se se

smatralismatrali

jednakojednako

riziriziččnimnim. HOV . HOV najvinajviššegeg

i i najmanjegnajmanjeg

rejtingarejtinga

susu

posmatraneposmatrane

krozkroz

istuistu

prizmuprizmu, , šštoto

je je dovodilodovodilo

do do arbitraarbitražžee. . U U okviruokviru

istogistog

ponderapondera

riziriziččnostinosti, , javljalejavljale

susu

se se viviššee

i i ninižžee

riziriziččnene

HOV.HOV.

PosledicaPosledica

toga je toga je reanreanžžiranjeiranje

portfoliaportfolia

aktiveaktive

bankebanke u u koristkorist

riziriziččnijihnijih

plasmanaplasmana

jerjer

one, one, popo

pravilupravilu, ,

donosedonose

viviššii

prinosprinos

zaza

jednakejednake

trotrošškovekove

kapitalakapitala..BazelBazel

II II podstipodstiččee

umestoumesto

jednoobraznogjednoobraznog, , kakavkakav

je je

do do sadasada

bio, bio, fleksibilanfleksibilan

nanaččinin

izraizraččunavanjaunavanja kreditnogkreditnog

rizikarizika, , nana

osnovuosnovu

ččegaega

bi bi svakasvaka

bankabanka

koristilakoristila

metodmetod

kojikoji

odgovaraodgovara

njenomnjenom

portfoliuportfoliu, , preferencijamapreferencijama

rizikarizika, i , i trtržžiišštimatima

kojekoje

zauzimazauzima..

AktivnaAktivna

strategijastrategija


portfoliomportfoliom

dovodidovodi

do do biranjabiranja

najprofitabilnijihnajprofitabilnijih

plasmanaplasmana

zaza

zadatizadati

nivonivo

rizikarizika, i , i shodnoshodno

tome, tome, nivonivo


kapitalakapitala. .

NekaNeka

istrazivanjaistrazivanja

susu

pokazalapokazala

dada

bi bi potpunapotpuna primjenaprimjena

BazelBazel

II II standardastandarda

zasnovanazasnovana

nana

procjenamaprocjenama

konkretnihkonkretnih

rizikarizika

plasmanaplasmana, , doveladovela

do do padapada

minimalneminimalne

zahtevanezahtevane

stopestope

kapitalakapitala

u u prosjekuprosjeku

zaza

1,2%, 1,2%, šštoto definitivnodefinitivno

ideide

u u prilogprilog

razvijanjurazvijanju

slosložženijihenijih

internihinternih

modelamodela

prapraććenjaenja

rizikarizika. .

Stub 2 Stub 2 BazelaBazela

II II postavljapostavlja

kvalitativnekvalitativne

usloveuslove

zaza


rizicimarizicima

i i izraizraččunavanjeunavanje

adekvatnostiadekvatnosti kapitalakapitala. . BaziraBazira

se se nana

slijedeslijedeććimim

principimaprincipima: :

1. 1. principprincip

interne interne procjeneprocjene

adekvatostiadekvatosti

kapitalakapitala (ICAAP), (ICAAP),

2. 2. principprincip

supervizijesupervizije

(SREP), (SREP), 3. 3. kapitalkapital

iznadiznad

minimalnogminimalnog

nivoanivoa

i i

4. 4. intervencijaintervencija

supervizorasupervizora. .

ProcesProces


rizicimarizicima

trebatreba

dada

budebude

kontinuirankontinuiran

i i sveobuhvatansveobuhvatan. .

OdOd

supervizorasupervizora

se se ooččekujeekuje

dada

procijeniprocijeni

u u kojojkojoj

mjerimjeri

bankebanke dobrodobro

ocjenjujuocjenjuju

svojesvoje

potrebepotrebe

zaza

kapitalomkapitalom. .

PoslijePoslije

procjeneprocjene, , ukolikoukoliko

je je neophodnaneophodna, , slijedislijedi

intervencijaintervencija. . NaravnoNaravno, , onaona

je je prijeprije

svegasvega

usmjerenausmjerena

nana

jajaččanjeanje

internihinternih

kontrolakontrola, , preispitivanjepreispitivanje

proceduraprocedura

i i metodametoda

zaza upravljanjeupravljanje

rizikomrizikom. .

ZnaZnaččii, , ulogauloga


ideide

mnogomnogo

daljedalje

odod

postavljanjapostavljanja pravilapravila

i i sankcijasankcija

zaza

neponepošštovanjetovanje

istihistih. .

SupervizorSupervizor

i i bankabanka

trebatreba

dada

kontinuiranomkontinuiranom saradnjomsaradnjom

i i komunikacijomkomunikacijom

omoguomoguććee

prevencijuprevenciju

padapada

kapitalakapitala

ispodispod

potrebnogpotrebnog

nivoanivoa..ZajednoZajedno, , uzuz

popošštovanjetovanje

unaprijedunaprijed

utvrđenihutvrđenih

pravilapravila, , konstantnimkonstantnim

nadzoromnadzorom, , supervizorsupervizor

se se vremenomvremenom

intenzivnijeintenzivnije

fokusirafokusira

nana

one one bankebanke

i/ilii/ili

konkretnekonkretne

djelovedjelove

banakabanaka

sasa

riziriziččnijimnijim

profilomprofilom rizikarizika..

SupervizorSupervizor

trebadatrebada

obratiobrati

papažžnjunju

i i nana

faktorefaktore rizikarizika

kojikoji

nisunisu

u u cjelinicjelini

obuhvaobuhvaććenieni

pripri

raraččunanjuunanju

stopestope


kapitalakapitala. .

To To susu, , uglavnomuglavnom, , faktorifaktori

kojikoji

susu

eksternieksterni

zaza

bankubanku, , a a titiččuu

se se opopšštegteg

stanjastanja

privredeprivrede: : ciklicikliččnostnost

privredeprivrede, , poslovniposlovni


kretanjakretanja

kamatnekamatne stopestope. .

ZaZa


eksternimeksternim

rizicimarizicima, , standardizacijastandardizacija krozkroz

pravilapravila

i procedure je i procedure je limitiranalimitirana. .

ZatoZato

se se nana

njihnjih

obraobraććaa

posebnaposebna

papažžnjanja, , kakokako

u u smislusmislu

sankcijasankcija, , takotako

i u i u smislusmislu

davanjadavanja

smsmjjernicaernica

kakokako

dada

bankebanke

""predvidepredvide nepredvidivonepredvidivo", i ", i svedusvedu

rizikrizik

nana

najmanjunajmanju

mogumoguććuu

mmjjerueru. .

Stub 3Stub 3DokDok

stub 1 stub 1 ukazujeukazuje

nana

specifispecifiččnene

pristupepristupe

i i

metodologijemetodologije

zaza

merenjemerenje

razlirazliččitihitih

rizikarizika

sasa kojimakojima

se se suosuoččavajuavaju

bankebanke, stub 3 , stub 3 podstipodstiččee

informisanjeinformisanje

trtržžiišštata

o o banbanččinojinoj

izloizložženostienosti

timtim rizicimarizicima. .

Na Na tajtaj

nanaččinin, , omoguomoguććavaava

se se smanjenjesmanjenje opopšštegtrtegtržžiiššnognog

rizikarizika, i , i povepoveććavaava

uporedivostuporedivost

i i

ferfer

konkurencijakonkurencija

međumeđu

bankamabankama. .

SupervizoriSupervizori

imajuimaju

šširokirok

spektarspektar

mmjjera era kojekoje mogumogu

koristitikoristiti

dada

zahtzahtijijevajuevaju

odod

banakabanaka

dada

ččineine

obobjavljivanjajavljivanja

relevantnihrelevantnih

informacijainformacija. . NaNaččinin

nana

kojikoji

supervizorsupervizor

odgovaraodgovara

ukolikoukoliko

principiprincipi

informisanjainformisanja

nisunisu

ispoispošštovanitovani, , zavisezavise

uvelikouveliko

odod

zakonskogzakonskog

ovlaovlaššććenjaenja

kojekoje

supervizorsupervizor

imaima, i , i krekreććuu

se se odod opomenaopomena

i i smsmjjernicaernica

do do manjemanje

iliili

viviššee

strogihstrogih

kaznikazni. .

ZaZa

objavljivanjaobjavljivanja

kojakoja

se se titiččuu

konkretnokonkretno

raraččunanjaunanja

stopestope adekvatnostiadekvatnosti

kapitala,primkapitala,primjjenjujeenjuje

se se direktnadirektna

sankcijasankcija

nevezanonevezano

zaza

pravnapravna

ovlaovlaššććenjaenja

supervizorasupervizora. . OvoOvo, , naravnonaravno

u u slusluččajuaju

dada

se se utvrdiutvrdi

dada

je je neobneobjavljivanje javljivanje

(netranspanentnost)(netranspanentnost)

uzrokovalouzrokovalo

primprimjjenuenu

ninižžihih

ponderapondera rizikarizika

zaza

raraččunanjeunanje

bilansnebilansne

aktiveaktive. .

PravovremenoPravovremeno

i i adekvatnoadekvatno

reagovanjereagovanje


je je neophodnoneophodno, , jerjer

bi u bi u suprotnomsuprotnom

minimalniminimalni

zahtzahtjjevievi

zaza

kapitalomkapitalom

bilibili

neadekvatnineadekvatni. . PrincipiPrincipi

transpanentnostitranspanentnosti

susu

u u skladuskladu

sasa

šširimirim

raraččunovodstvenimunovodstvenim

standardimastandardima, i , i predstavljajupredstavljaju

njihovunjihovu nadgradnjunadgradnju. .

SveSve

informacijeinformacije

kojekoje

susu

date u date u godigodiššnjimnjim

finansijskimfinansijskim izveizvešštajimatajima, i , i predmetpredmet

susu

revizijerevizije, , morajumoraju

bitibiti

u u skladuskladu

sasa

raraččunovodstvenimunovodstvenim

standardimastandardima. . DodatniDodatni

izveizvešštajitaji

((raznirazni

komentarikomentari

menadmenadžžmentamenta, , projekcijeprojekcije

i i pregledipregledi

HOV), HOV), takođetakođe

morajumoraju

proproććii

nekuneku

internuinternu kontrolukontrolu, , kakokako

bi se bi se potvrdilipotvrdili

kaokao

validnivalidni. .

AkoAko

materijalmaterijal

nijenije

objavljenobjavljen

popo

rerežžimuimu

validacijevalidacije, , nprnpr. u . u pojedinapojedinaččnomnom

izveizvešštajutaju

iliili

kaokao

sekcijasekcija

nana

websajtuwebsajtu, , ondaonda

menadmenadžžmentment

moramora

dada

obezbobezbijijediedi

dada

se se informacijeinformacije obobjjelodanjujuelodanjuju

u u skladuskladu

sasa

slslijijedeedeććimim, , opopšštimtim

principimaprincipima: :

MaterijalnostMaterijalnost

--

InformacijaInformacija

se se smatrasmatra materijalnommaterijalnom

akoako

njenonjeno

izostavljanjeizostavljanje

iliili

pogrepogreššnono

iskazivanjeiskazivanje

dovodidovodi

do promdo promjjeneene

ococjjeneene

korisnikakorisnika kojikoji

se se oslanjaoslanja

nana

tutu

informacijuinformaciju

zaza

donodonoššenjeenje

odlukaodluka. . SveSve


se se morajumoraju

zasnivatizasnivati

nana ovomovom

principuprincipu; ;

UUččestalostestalost

--

ObObjjelodanjivanjaelodanjivanja

bi bi trebalotrebalo

dada

se se ččineine polugodipolugodiššnjenje, , osimosim

informacijainformacija

o o izloizložženostienosti

rizikuriziku

kojekoje

bi se obbi se objjelodanjivaleelodanjivale

ččeeššććee, i , i nekihnekih kvalitativnihkvalitativnih


o o ciljevimaciljevima

bankebanke, , zaza

kojekoje

je je izveizvešštavanjetavanje

dovoljnodovoljno

jednomjednom

godigodiššnjenje; ;

VlasniVlasniččkeke

i i povpovjjerljiveerljive


--

BazelBazel

II II prupružžaa

okvirokvir

zaza

uspostavljanjeuspostavljanje

balansabalansa

izmeđuizmeđu

zahtzahtjjevaeva

zaza

obobjjelodanjivanjemelodanjivanjem

i i zazašštitetite poverljivihpoverljivih


o o poslovimaposlovima, , komitentimakomitentima

i i proizvodimaproizvodima

bankebanke. . Kao Kao preduslovpreduslov, , potrebnopotrebno

je je dada

zakonodavstvozakonodavstvo

preciznoprecizno

definidefiniššee

usloveuslove

kojekoje


trebatreba dada

ispuniispuni

dada

bi bi bilabila

povpovjjerljivaerljiva. .

U U izuzetnimizuzetnim

slusluččajevimaajevima, , dozvoljavadozvoljava

se se obelodanjivanjeobelodanjivanje

opopšštihtih


o o povpovjjerljivimerljivim

poslovimaposlovima, , aliali

ne i ne i konkretnihkonkretnih

stavkistavki. .

UUpravljanjpravljanjee

kapitalom i kapitalom i rizicimarizicima u u bankamabankama

u u skladuskladu

sasa

BazelBazel

IIII

RaRaččunanjeunanje

minimalnihminimalnih

zahtzahtjjevaeva

zaza kapitalomkapitalom

PremaPrema

BazelBazel

II II standardimastandardima

odod

banakabanaka

se se zahtzahtijijevaeva

dada

imajuimaju

koeficijentkoeficijent

kapitalakapitala

(KK) (KK)

odod

8%, 8%, minimalnominimalno, , pripri

ččemuemu

se se datidati pokazateljpokazatelj

izraizraččunavaunava

premaprema

slslijijedeedeććojoj

formuliformuli: : KK = propisani kapital KK = propisani kapital banke/rizikom ponderisana aktivabanke/rizikom ponderisana aktiva

KreditniKreditni

rizikrizikKreditniKreditni

rizikrizik

predstavljapredstavlja

najznanajznaččajnijiajniji

rizikrizik

komekome

je je

bankabanka

izloizložženaena

u u svomsvom

poslovanjuposlovanju..OOvajvaj

rizikrizik

star star je je kolikokoliko

i i samosamo

bankarstvobankarstvo, , jerjer

pozajmljivanjepozajmljivanje

novcanovca

drugojdrugoj

ugovornojugovornoj

stranistrani uvuvijijekek

je je sasa

sobomsobom

nosilonosilo

opasnostopasnost

dada

pozajmljenapozajmljena

sredstvasredstva

neneććee

bitibiti

vravraććenaena. . PPrepoznatarepoznata

je je potrebapotreba

zaza

upravljanjemupravljanjem

ovimovim

rizikomrizikom

kakokako

bi se bi se sprsprijijeeččileile

negativnenegativne

poslediceposledice popo

bankarski bankarski posaoposao, , tete

susu

u u skladuskladu

sasa

timtim

preduzimanepreduzimane

razlirazliččiteite

aktivnostiaktivnosti..

TrTržžiiššnini

rizikrizikIzloIzložženostenost

banakabanaka

trtržžiiššnomnom

rizikuriziku

prvenstvenoprvenstveno

zavisizavisi

odod

dominantnedominantne

ddjjelatnostielatnosti

bankebanke..OvoOvo

je je bitnabitna

komponentakomponenta

rizikarizika

kodkod

investicionihinvesticionih

banakabanaka

iliili

kodkod

banakabanaka

kodkod

kojihkojih

je je velikiveliki

ddiio o aktivnostiaktivnosti

vezanvezan

zaza

trtržžiiššne transakcijene transakcije..

NjegoviNjegovi

osnovniosnovni

pokretapokretaččii

susu

kamatnekamatne

stopestope, , deviznidevizni

kursevikursevi, , berzanskiberzanski

indeksiindeksi

itditd. .

TrTržžiišštete

brzobrzo

reagujereaguje

nana

razlirazliččiteite

signalesignale

korekcijomkorekcijom ccijijenaena

hartijahartija

odod

vrvrijijednostiednosti

i time se i time se utiutiččee

nana

vrvrijijednostednost

portfolijaportfolija

banakabanaka. .

OperativniOperativni

rizikrizikOperativniOperativni

rizikrizik


rizikrizik

kojikoji

se se javljajavlja

usledusled

gregreššakaaka

iliili

nepredviđenihnepredviđenih

događajadogađaja nastalihnastalih

u u tokutoku

izvrizvrššavanjaavanja

poslovnihposlovnih

aktivnostiaktivnosti..IzvoriIzvori

ovogovog

rizikarizika

mogumogu

bitibiti

vrlovrlo

šširokiiroki: :

prevaraprevara, , pravnipravni

rizicirizici, , okruokružženjeenje, , teroristiterorističčkiki napadinapadi... ...

U U menadmenadžžmentumentu

rizikarizika

se se obiobiččnono

govorigovori

o tri o tri grupegrupe

rizikarizika: : kreditnikreditni, , trtržžiiššnini

i i operativnioperativni..

DokDok

se se sasa

prvaprva

dvadva

rizikarizika

upravljaupravlja

u u okviruokviru sektorasektora

finansijafinansija, , poslednjiposlednji

je je uglavnomuglavnom

vezanvezan

zaza

centralizovanocentralizovano

upravljanjeupravljanje, , aliali momožžee

bitibiti

i i rasprostranjenrasprostranjen

nana

nekolikonekoliko

odjeljenjaodjeljenja

poputpoput

IT IT odeljenjaodeljenja

kojekoje

vodivodi raraččunauna

o o rizikuriziku

informacionihinformacionih

tehnologijatehnologija

iliili

HRHR--a a kojikoji

se se starastara

o o rizikuriziku

ljudskihljudskih

faktorafaktora. .

Value at RiskValue at RiskValue at Risk (Value at Risk (VaRVaR) je m) je mjjera era rizikarizika

kojakoja

se se danasdanas

najnajččeeššććee

koristikoristi

zaza

potrebepotrebe

izraizražžavanjaavanjatrtržžiiššnog rizika.nog rizika.U U novijenovije

vrvrijijemeeme

je je susresusreććemoemo

i i kaokao

mogumoguććuu

metodumetodu

kodkod

merenjamerenja

operativnogoperativnog, , madamada

u u ovomovom

segmentusegmentu

jojošš

uvuvijijekek nijenije

zazažživivjjelaela

u u potpunostipotpunosti. .

U U ranijemranijem

perioduperiodu


rizicimarizicima

se se svodilosvodilo

nana jednostavnojednostavno

postavljanjepostavljanje

limitalimita

nprnpr. u . u pogledupogledu

brojabroja

otvorenihotvorenih

pozicijapozicija

iliili

dozvoljenogdozvoljenog

gepagepa

u u roroččnostinosti finansijskihfinansijskih

instrumenatainstrumenata..

VremenomVremenom

je je ovakavovakav

nanaččinin

kontrolekontrole

postaopostao

neefikasanneefikasan

nana viviššee

poljapolja. .

BAZEL III BAZEL III --

PPravilaravila

zaza

sigurnijesigurnije

poslovanjeposlovanje banakabanaka..

Globalna finansijska kGlobalna finansijska krizariza

je je ukazalaukazala

nana

brojnebrojne problemeprobleme

sasa

strukturomstrukturom, , iznosomiznosom

ii

kvalitetomkvalitetom

kapitalakapitala

banakabanaka, , kaokao

i to i to dada

ispunjavanjeispunjavanje minimalnihminimalnih

zahtjevazahtjeva

zaza

kapitalomkapitalom

ne ne znaznaččii

i i

stabilnoststabilnost


sektorasektora..Dana 16. Dana 16. decembradecembra

2010.godine 2010.godine BazelskiBazelski

komitetkomitet

zaza

supervizijusuperviziju

banakabanaka

((BazelskiBazelski

odborodbor) je ) je objavioobjavio

veveććinuinu

pravilapravila

BazelaBazela

III.III.

OvajOvaj

set set pravilapravila

utvrutvrđujeđuje

pojedinostipojedinosti

novognovog globalnogglobalnog

kapitalakapitala

i i standardastandarda

likvidnostilikvidnosti

zaza

bankebanke, , kojikoji

susu

razvijenirazvijeni

odod

stranestrane BazelskogBazelskog

odboraodbora

i i odobreniodobreni

odod

stranestrane

G20 G20 llideraidera

nana

njihovomnjihovom

novembarskomnovembarskom samitusamitu

u u SeuluSeulu. .

U U nastavkunastavku

ććee

bitibiti

predstavljenpredstavljen

pregledpregled BazelaBazela

III III vezanovezano

zaza

kapitalkapital, , likvidnostlikvidnost

i i

vrijemevrijeme

potrebnopotrebno

zaza

prprimjenuimjenu. .

BazelBazel

II II i i BazelBazel

IIIIII

UporedbaUporedba

BazelaBazela

II i II i BazelaBazela

IIIIII

U U tabelitabeli

narednojnarednoj

je je predstavljenpredstavljen

pregledpregled

razlikarazlika izmeđuizmeđu

BazelaBazela

II i II i BazelaBazela

III (III (kvanitativnimkvanitativnim

kapitalnimkapitalnim

zahtjevimazahtjevima). ). Kao Kao rezultatrezultat

izmizmiijenjenihjenjenih

kvalitativnihkvalitativnih

kapitalnihkapitalnih

standardastandarda

stvarnistvarni

uticajuticaj

predlopredložženihenih

promjenapromjena

ććee bitibiti

veveććii

negonego

šštoto

bi se bi se kvantitativnimkvantitativnim

zahtjevimazahtjevima

moglomoglo

naslutitinaslutiti. .

Bazel III su standardi Bazel III su standardi o o novomnovom

kapitalnomkapitalnom okviruokviru,,

s s namjeromnamjerom

stvaranjastvaranja

pravilapravila

zaza

sigurnijesigurnije

poslovanjeposlovanje

banakabanaka..PaketPaket

reformireformi

kapitalnogkapitalnog

okviraokvira, , zajednozajedno

sasa

uvođenjemuvođenjem

globalnihglobalnih


standardastandarda zaza

likvidnostlikvidnost, , predstavljajupredstavljaju

jezgrjezgro o globalneglobalne

finansijskefinansijske

reformereforme..

DDa se a se dobijedobije

pozitivnijipozitivniji

sadrsadržžajaj ranijihranijih

rjerješšenjaenja

PredloPredložženimenim

paketompaketom

reformireformi

odod

stranestrane KomitetaKomiteta

povepoveććaavajuvaju

se se minimalniminimalni

zahtjevizahtjevi

u u pogledupogledu


kapitalakapitala

kojimkojim

se se redefiniredefiniššee

konceptkoncept

BazelaBazela

II, II, odnosnoodnosno

dada

se se dobijedobije

pozitivnijipozitivniji

sadrsadržžajaj

ranijihranijih

rjerješšenjaenja, , a nea ne

samosamo

dada


njihovunjihovu

negacijunegaciju..

ZajednoZajedno

sasa

mjeramamjerama

zaza

unapređenjeunapređenje standardastandarda

BazelBazel

II, II, iziz

julajula

2009. 2009. godinegodine,,

Bazel IIIBazel III

predstavljajupredstavljaju

sveobuhvatansveobuhvatan odgovorodgovor

KomitetaKomiteta

nana

uticajuticaj

krizekrize

nana

regulativuregulativu, , supervizijusuperviziju

i i upravljanjeupravljanje bankarskimbankarskim

rizicimarizicima..

BazelBazel

III, III, ukratkoukratko, , predlapredlažžee

novinovi

kapitalnikapitalni

okvir okvir ((omjeromjer))

u u vrijednostivrijednosti

4,5% 4,5% banbanččineine

aktiveaktive,,

viviššee

negonego

dvostrukodvostruko

u u odnosuodnosu

nana

vavažžeeććihih

2 % u 2 % u obiobiččnimnim

dionicamadionicama, , ukljuuključčujuujuććii

i tampon i tampon zonuzonu

ooččuvanjauvanja

kapitalakapitala

banakabanaka

odod

2,5% 2,5% njenenjene

aktiveaktive, , takotako

dada

bi bi efektivniefektivni

minimalniminimalni

iznosiznos

((obraobraččunatunat

kaokao

odnosodnos

kapitalakapitala

i i riziriziččnono

ponderisaneponderisane

aktiveaktive)) iznosioiznosio

7%. 7%.

BankeBanke

ččijiiji

je je kapitalkapital

padnepadne

uu

„„tampon tampon zonuzonu””, , izmeđuizmeđu

4,5 i 7%, 4,5 i 7%, suosuoččitit

ććee

se se sasa

oogranigraniččenjimaenjima

nana

isplatuisplatu

dividendedividende

i i bonusabonusa

zaposlenimazaposlenima. .

UostalomUostalom, , onoono

šštoto

je je momožždada

najvanajvažžnijenije

jestejeste to to dada

je je KomitetKomitet

definisaodefinisao

tzvtzv. .

kontraciklikontracikliččnini

kapitalnikapitalni

okvirokvir (countercyclical capital framework) (countercyclical capital framework) tjtj. .

sstvaranjetvaranje

dodatnihdodatnih

rezervirezervi

kapitalakapitala (tampon(tampon

zone) zone) iznadiznad

propisanogpropisanog

minimumaminimuma, , kakokako

bibi

bankebanke

izdrizdržžaleale nepovoljnenepovoljne

udareudare

u u nadolazenadolazeććimim

vremenimavremenima

finansijskihfinansijskih

poremeporemeććajaaja..

BazelBazel

III III predlapredlažžee

novinovi

kapitalnikapitalni

obimobim

u u vrijednostivrijednosti 4,5 4,5 odstoodsto

banbanččineine

aktiveaktive..

PredloPredložženeene

izmjeneizmjene

susu

mnogomnogo

viviššee

u u odnosuodnosu

nana vavažžeeććihih

2 % u 2 % u obiobiččnimnim

dionicamadionicama, , ukljuuključčujuujuććii

i i

tampon tampon zonuzonu

ooččuvanjauvanja

kapitalakapitala

banakabanaka

odod

2,5% 2,5% njenenjene

aktiveaktive, , takotako

dada

bi bi efektivniefektivni

minimalniminimalni

iznos iznos

((obraobraččunatunat

kaokao

odnosodnos

kapitalakapitala

i i riziriziččnono ponderisaneponderisane

aktiveaktive) ) iznosioiznosio

7%.7%.

BankeBanke

ččijiiji

kapitalkapital

padnepadne

u u „„tampon tampon zonuzonu””, , izmeđuizmeđu 4,5 i 7%, 4,5 i 7%, suosuoččitit

ććee

se se sasa

ograniograniččenjimaenjima

nana

isplatuisplatu

dividendedividende

i i bonusabonusa

zaposlenimazaposlenima

PremaPrema

rjerješšenjimaenjima

BazelaBazela

III, III, osnovniosnovni

kapitalkapital primarnogprimarnog

karakterakaraktera

(Tier) (Tier) obuhvataobuhvata

trajnitrajni

kapitalkapital

u u formiformi

uplauplaććenihenih

obiobiččnihnih

dionicadionica, , plus plus zadrzadržžanaana

dobitdobit, , ukljuuključčujuujuććii

i i nekeneke

kvalifikovanekvalifikovane

oblikeoblike

kapitalakapitala, , kaokao

šštoto

je je slusluččajaj

sasa

subordiniranimsubordiniranim

dudužžniniččkimkim

instrumentimainstrumentima

bezbez

rokaroka

dospijedospijeććaa, , gdjegdje

se se isplataisplata

dividendidividendi

obavljaobavlja

diskrecionodiskreciono

( (

izdvajanjaizdvajanja

kapitalakapitala

u u viduvidu

tampon zone tampon zone nisunisu

bilabila

propisanapropisana))..

OvakvaOvakva

pojapojaččanoano

motivisanamotivisana

definicijadefinicija kapitalakapitala, , kojukoju

susu

dogovorilidogovorili

guverneriguverneri

i i

nacionalninacionalni

regulatoriregulatori

vodevodeććihih

zemaljazemalja, , sasa veveććimim

iizdvajanjimazdvajanjima

kapitalakapitala

zaza

posloveposlove

trgovinetrgovine, , derivataderivata

i i vrijednosnihvrijednosnih

papirapapira,, treba da se treba da se uvedeuvede

krajemkrajem

2011. 2011. godinegodine. .

Na Na tajtaj

nanaččinin

se, u se, u jednojjednoj

odod

najvanajvažžnijihnijih reformireformi

finansijskogfinansijskog

sektorasektora

u u zadnjihzadnjih

5050--

tak tak godinagodina, , pokupokuššavaava

statistati

uu

krajkraj regulatornojregulatornoj

konfuzijikonfuziji

i i ograniograniččavaava

hazarderskohazardersko

poslovanjeposlovanje

banakabanaka

u u njihovomnjihovom

budubuduććemem

raduradu..

PPostignutoostignuto

rjerješšenjeenje

vodevodeććihih

svjetskihsvjetskih ekonomijaekonomija

dolazidolazi

nakonnakon

godigodiššnjicenjice

kolapsakolapsa

nana

Wall Wall StreetuStreetu,,

u u nadinadi

dada

ććee

se se izbjeizbjeććii novinovi

krahkrah

svjetskogsvjetskog

bankarstvabankarstva..Bilo je Bilo je

sporova*.sporova*.

U U svemusvemu

tome, tome, regulatoriregulatori

susu

razmatralirazmatrali suptilnijasuptilnija

jeješšenjeenje

kakokako

bi bi rriziiziččnijenije

bankebanke

usloviliuslovili

nana

veveććaa

iizdvajanjazdvajanja

kapitalakapitala..--------------------------* * SporoviSporovi

susu

se, se, prijeprije

svegasvega, , ticaliticali

tzvtzv. . okviraokvira


ii

strukturestrukture

kvalitetakvaliteta

kapitalakapitala

bankebanke. . VeVeććinaina

zemaljazemalja, , predvođenihpredvođenih

SADSAD--omom

i i VelikomVelikom

BritanijomBritanijom, , tratražžilaila

je je strostrožžijeije

zahtjevezahtjeve

u u pogledupogledu


standardastandarda

okooko


kapitalakapitala

odod

onihonih

vavažžeeććihih, , uzuz

njihovnjihov

petogodipetogodiššnjinji

rokrok

implementacijeimplementacije..

DaDa

bi sebi se

tajtaj

sporazumsporazum

postigaopostigao, , nana

krajukraju

se se pristalopristalo

popošštoto--potopoto, , nakonnakon

otporaotpora

prijeprije

svegasvega

NjemaNjemaččkeke

((kojakoja

je je tratražžilaila

desetogodidesetogodiššnjinji

tranzicijskitranzicijski

period period implementacijeimplementacije, , izmeđuizmeđu

ostalogostalog),),

i i nana

ninižžee

ukupneukupne

omjereomjere


kapitalakapitala

odod

planiranihplaniranih..--------

NNova ova pravilapravila

ćće se e se postepenopostepeno

uvoditiuvoditi

u u perioduperiodu

odod 1. 1. januarajanuara

2013. do 1. 2013. do 1. januarajanuara

2019. 2019. godinegodine. .

NNee

bi bi trebalotrebalo

donositidonositi

prebrzoprebrzo

zakljuzaključčkeke

kaokao

šštoto

se se nakonnakon

ovakoovako

pompeznihpompeznih

sporazumasporazuma

znazna

ččinitiiniti..

KritiKritiččariari

upozoravajuupozoravaju

dada

((iakoiako

se se kapitalnikapitalni standardistandardi

smatrajusmatraju

odod

kljuključčnene

vavažžnostinosti

zaza

sprespreččavanjeavanje

nastankanastanka

novenove

finansijskefinansijske

krize),krize),prestrogomprestrogom

primjenomprimjenom

i i prekratkimprekratkim

rokovimarokovima


kreditnakreditna

aktivnostaktivnost

banakabanaka

bilabila

bi bi umanjenaumanjena, , dovodedovodeććii

u u pitanjepitanje

tetešškoko

postignutipostignuti

oporavakoporavak, a , a kamolikamoli

ekonomskiekonomski

rastrast

svjetskesvjetske ekonomijeekonomije..

PPremarema

BazeluBazelu

II,II,

osnovniosnovni

kapitalkapital

primarnogprimarnog karakterakaraktera

(Tier 1)(Tier 1)


minimum minimum potrebnihpotrebnih


zahtjevazahtjeva

s s namjeromnamjerom

dada

se se pokrijepokrije kreditnikreditni,,

trtržžiiššnini

i i operativnioperativni

rizikrizik. .

UkratkoUkratko, , osnovniosnovni

oblikoblik

kapitalakapitala


sasaččinjavainjava

dionidioniččkiki

kapitalkapital

((emitovaneemitovane

i i

uplauplaććeneene

obiobiččnene

dionicedionice

i i kvalifikovanekvalifikovane nekumulativnenekumulativne

trajnotrajno

povlapovlašštenetene

dionicedionice--

iskljuisključčujuujuććii

kumulativnekumulativne

povlapovlašštenetene

dionicedionice) i ) i objavljeneobjavljene

rezerverezerve..

PremaPrema

rjerješšenjimaenjima

BazelaBazela

III, III, osnovniosnovni

kapitalkapital primarnogprimarnog

karakterakaraktera

(Tier) (Tier) obuhvataobuhvata

trajnitrajni

kapitalkapital

u u formiformi

uplauplaććenihenih

obiobiččnihnih

dionicadionica, , plus plus zadrzadržžanaana

dobitdobit, , ukljuuključčujuujuććii

ii

nekeneke

kvalifikovanekvalifikovane

oblikeoblike

kapitalakapitala, , kaokao

šštoto

je je slusluččajaj

sasa

subordiniranimsubordiniranim

dudužžniniččkimkim

instrumentimainstrumentima

bezbez

rokaroka

dospijedospijeććaa

i i njihovognjihovog

iskupaiskupa, , gdjegdje

se se isplataisplata

dividendidividendi

obavljaobavlja

diskrecionodiskreciono. .

KriterijiKriteriji

zaza

elementeelemente

kapitalakapitala

sekundarnogsekundarnog

karakterakaraktera

(Tier (Tier 2) 2) ććee

bitibiti

susužženieni, , takotako

dada

ććee

u u njegovnjegov

sastavsastav

ulazitiulaziti

subordiniranisubordinirani

dugovnidugovni

instrumentiinstrumenti

zaza

kojekoje

ne ne postojipostoji pravopravo

otkupaotkupa

u u najmanjenajmanje

petogodipetogodiššnjemnjem

rokuroku

dospijedospijeććaa..

Na Na tajtaj

nanaččinin

vlasnicivlasnici

dugovnihdugovnih

instrumenatainstrumenata

ććee

bitibiti

vezanivezani zaza

sudbinusudbinu

bankebanke

i i njennjen

profit, profit, jerjer

bi bi nana

takavtakav

nanaččinin

ostaliostali

kratkihkratkih

rukavarukava


povepoveććanjaanja

profitaprofita

akoako

riziriziččnini projekatprojekat

dodožživiivi

neuspjehneuspjeh, , kaokao

i i dada

dijeledijele

sudbinusudbinu

bankebanke

kadakada

ostvariostvari

gubitkegubitke. . UkolikoUkoliko

se se posmatraposmatra

prijedlogprijedlog

BazelaBazela

III, III, mogumoguććee

je, je,

ukratkoukratko, , sublimiratisublimirati

njegovenjegove

sljedesljedeććee

kljuključčnene

postavkepostavke::

1. 1. OsnovniOsnovni

kapitalkapital

primarnogprimarnog

karakterakaraktera

(Tier 1)(Tier 1)PodiPodižžee

se se kvalitetkvalitet, , konzistentnostkonzistentnost

i i transparentnosttransparentnost

primarnogprimarnog

kapitalakapitala

bankebanke..NekiNeki

odod

postojepostojeććihih

elemenataelemenata

kapitalakapitala

primarnogprimarnog

karakterakaraktera

(Tier 1) (Tier 1) ććee

bitibiti

iskljuisključčenieni

popo

novimnovim pravilimapravilima..

Nova Nova pravilapravila

imajuimaju

zaza

ciljcilj

dada

osigurajuosiguraju

bankamabankama boljubolju

pozicijupoziciju

prilikomprilikom

apsorbovanjaapsorbovanja

gubitakagubitaka. .

Pored Pored podizanjapodizanja

strukturestrukture

kvalitetakvaliteta

kapitalakapitala primarnogprimarnog

karakterakaraktera

(Tier 1), (Tier 1), Bazel IIIBazel III, , takođetakođe, ,

harmoniziraharmonizira

i i ostaleostale

elementeelemente

u u strukturistrukturi kapitalakapitala..

U U okviruokviru

strukturestrukture

osnovnogosnovnog

kapitalakapitala


njegovanjegova

predominantnapredominantna

forma forma morajumoraju

bitibiti

uplauplaććeneene

obiobiččnene

dionicedionice

i i zadrzadržžanaana

dobitdobit, , instrumentiinstrumenti

kapitalakapitala

drugogdrugog

redareda

ććee

bitibiti

harmoniziraniharmonizirani, , dokdok

ććee

kapitalkapital

tercijalnogtercijalnog kkarakteraaraktera

(Tier 3) (Tier 3) namijenjennamijenjen

zaza

pokripokriććee

trtržžiiššnognog

rizikarizika

((premaprema

BazeluBazelu

2)2)

bitibiti

ukinutukinut..

2. 2. MinimalniMinimalni

standardistandardi

zaza


rizikomrizikom likvidnostilikvidnosti

UvođenjeUvođenje

globalnihglobalnih


standardastandarda

zaza upravljanjeupravljanje

rizikomrizikom


zaza

međunarodnomeđunarodno

aktivneaktivne

bankebanke, , izmeđuizmeđu

ostalogostalog,,

ukljuuključčujuuju mjesemjeseččnini

(30(30--dnevni dnevni pokazateljpokazatelj

likvidnostilikvidnosti) i ) i

dugorodugoroččnini

((strukturnistrukturni) ) pokazateljpokazatelj

likvidnostilikvidnosti. . OvajOvaj

okvirokvir, , takođetakođe, , ukljuuključčujeuje

set set mjeramjera

zaza

nadzornadzor

kojikoji

ććee

pomopomoććii

supervizorimasupervizorima

u u identifikovanjuidentifikovanju

i i analizianalizi

trendovatrendova

rizikarizika


kakokako

nana

nivounivou

bankebanke, , takotako

i i nana

nivounivou


sektorasektora. .

OviOvi

standardistandardi

i i mjeremjere

predstavljajupredstavljaju

dopunudopunu

PrincipaPrincipa zaza

pravljanjepravljanje

i i supervizijusuperviziju

rizikarizika

likvidnostilikvidnosti,,

kojekoje

je je KomitetKomitet

vevećć

objavioobjavio

u u septembruseptembru

2008. 2008. godinegodine..

IzmeđuIzmeđu

ostalogostalog, , bankebanke

susu

dudužžnene

dada

posjedujuposjeduju znatnoznatno

viviššee

drdržžavnihavnih

obveznicaobveznica

u u svojimsvojim

poslovnimposlovnim

knjigamaknjigama. . PokazateljPokazatelj


nana

mjesemjeseččnomnom

nivounivou

imaima

zaza

ciljcilj

dada

obezbijediobezbijedi

ooččuvanjeuvanje

adekvatneadekvatne

likvidnostilikvidnosti bankebanke


njenenjene

dislokacijedislokacije

nana

drugadruga

trtržžiišštata. .

To To znaznaččii

dada

se se odod

bankebanke

zahtijevazahtijeva

dada

odrodržžii odgovarajuodgovarajuććee

uuččeeššććee

visokovisoko

kvalitetnekvalitetne

imovineimovine

kojakoja

se se momožžee

pretvoritipretvoriti

uu

gotovinugotovinu kakokako

bi se bi se udovoljiloudovoljilo

potrebamapotrebama

zaza

ččuvanjemuvanjem

likvidnostlikvidnost

nana

mjesemjeseččnomnom

nivounivou


nepovoljnihnepovoljnih

scenarijascenarija

pogorpogorššanjaanja

likvidnostilikvidnosti..

3. 3. PokazateljiPokazatelji

zaduzadužženostienostiBazel IIIBazel III

uvodiuvodi

koeficijentkoeficijent

zaduzadužženostienosti

kaokao

dopunskudopunsku

mjerumjeru

okviraokvira

riziriziččnostinosti

BazelaBazela

II, II, obziromobzirom

dada

je je aktuelnaaktuelna

finansijskafinansijska

krizakriza

pokazalapokazala

dada

je je uprkosuprkos

povepoveććanjuanju

finansijskefinansijske polugepoluge

stopastopa

dekvatnostidekvatnosti

kapitalakapitala

ostalaostala

u u

prihvatljivimprihvatljivim

okvirimaokvirima..NamjeraNamjera

uvođenjauvođenja

zahtjevazahtjeva

u u pogledupogledu

zaduzadužženostienosti,,

kaokao

iznosaiznosa

imovineimovine

i i kapitalakapitala bankebanke, , jestejeste

dada

se se ostvareostvare

sljedesljedeććii

ciljeviciljevi::

--

sprijespriječčii

prekomjernaprekomjerna

zaduzadužženostenost

u u bankarskombankarskom sektorusektoru, , odnosnoodnosno

dada

se se regulacijomregulacijom

finasijskefinasijske

polugepoluge

ograniograniččii

kreditnakreditna

procikliprocikliččnostnost

banakabanaka, i, i--

dada

se se uveduuvedu

dodatnedodatne

mjeremjere

zazašštitetite

odod

rizikarizika

modelamodela

i i gregrešškeke

mjerenjamjerenja

kojekoje

susu

dopunjenedopunjene mjerenjemmjerenjem

rizikarizika

nana

jednostavnijijednostavniji

nanaččinin

baziranbaziran

nana

rraaččunovodstvenomunovodstvenom

modelumodelu

ukupneukupne iizlozložženostienosti

bankebanke

rizicimarizicima, , bezbez

obziraobzira

nana

vrijednostvrijednost

kolateralakolaterala

i i karakterkarakter

riziriziččnene iizlozložženostienosti..

DaDa

bi se bi se obezbijedilaobezbijedila

uporedivostuporedivost

nana

globalnomglobalnom planuplanu, , elementielementi

ovogovog

pokazateljapokazatelja

ććee

bitibiti

međunarodnomeđunarodno

usklađeniusklađeni

uklanjanjemuklanjanjem

postojepostojeććihih raraččunovodstvenihunovodstvenih

razlikarazlika..

UvođenjeUvođenje

pokazateljapokazatelja

zaduzadužženostienosti

kaokao

dodatnogdodatnog pokazateljapokazatelja

u u okviruokviru

standardastandarda

BazelaBazela

II II kodkod

kapitalakapitala

primarnogprimarnog

karakterakaraktera,,

temeljitemelji

se se nana adekvatnojadekvatnoj

procjeniprocjeni

i i metodologijimetodologiji

vrednovanjavrednovanja

gdjegdje

ispravkeispravke

vrijednostivrijednosti::

revalorizacijarevalorizacija

i i rezervacijarezervacija

neneććee

bitibiti

razmatranerazmatrane

i i ukljuuključčeneene..

4. 4. UnapređenjeUnapređenje


zahtjevazahtjeva

zaza

rizikrizik

drugedruge

ugovorneugovorne stranestrane

((CounterpartyCounterparty

Credit Risk) Credit Risk)

To moTo možže biti e biti popo

osnovuosnovu


iziz

transakcijatransakcija

sasa derivatimaderivatima, , repotransakcijamarepotransakcijama

i i transakcijamatransakcijama

finansiranjafinansiranja

vrijednosnihvrijednosnih

papirapapira..PokrivenostPokrivenost

rizikarizika

kapitalnimkapitalnim

iznosomiznosom

ććee

bitibiti

ojaojaččanaana..

Pored Pored reformereforme

u u knjigamaknjigama

trgovanjatrgovanja

i i vrijednosnimvrijednosnim papirimapapirima

u u julujulu

2009.godine, 2009.godine, Bazel IIIBazel III

nanalalažžee

dada

se se

unaprijedeunaprijede

kapitalnikapitalni

zahtjevizahtjevi

zaza

rizikrizik

drugedruge

ugovorneugovorne stranestrane

((Counterparty Credit RiskCounterparty Credit Risk) ) popo

osnovuosnovu


iziz

transakcijatransakcija

sasa

derivatimaderivatima,,

repo repo transakcijamatransakcijama

i i transakcijamatransakcijama

finansiranjafinansiranja

vrijednosnihvrijednosnih

papirapapira. .

UzUz

to, to, povepoveććavaava

se tampon se tampon zonazona

zazašštitetite

kapitalakapitala

u u pogledupogledu izloizložženostienosti

bankebanke

dodatnimdodatnim

rizicimarizicima..

5. 5. KontracikliKontracikliččnene

mjeremjere

--

tampon tampon zonazonaU U ciljucilju

ooččuvanjauvanja

tampon zone, tampon zone, predviđenopredviđeno

je je dada

bankabanka

ooččuvauva

kapitalkapital

kojikoji

bi bi apsorbovaoapsorbovao

gubitkegubitke

tokomtokom

periodaperioda finansijskihfinansijskih

ii

ekonomskihekonomskih

poremeporemeććajaaja. .

U U takvimtakvim

periodimaperiodima

poremeporemeććajaaja, , ooččuvanjeuvanje

tampon zonetampon zone blibližžee

rregulatornomegulatornom

kapitalukapitalu

ograniograniččiloilo

bibi

raspodjeluraspodjelu

zaradzaradee. . OkviromOkvirom

se se žželieli

ojaojaččatiati

nadzornadzor

i i upravljanjeupravljanje

bankombankom

uzuz

rjerješšavanjeavanje

zajednizajedniččkihkih

problemaproblema

kakokako

bi se bi se isteiste

sprijespriječčileile dada

vrvrššee

raspodjelraspodjelu u diskrecionihdiskrecionih

bonusabonusa

i i visokihvisokih

dividendidividendi

zaposlenicimazaposlenicima, , ččakak

i ui u

slusluččajuaju

pogorpogorššanjaanja pozicijepozicije

kapitalakapitala. .

TamponTampon

zonazona

ooččuvanjauvanja

dionidioniččkogkog

kapitalakapitala

uu rasponurasponu

odod

0% 0% --

2,5%, u 2,5%, u oblikuobliku

obiobiččnihnih

dionicadionica

i i

drugihdrugih

elemenataelemenata

dionidioniččkogkog

kapitalakapitala

kojikoji

imajuimaju mogumoguććnostnost

apsorbovanjaapsorbovanja

gubitakagubitaka

bit bit ććee

uređenauređena

u u skladuskladu

sasa

nacionalnimnacionalnim

okolnostimaokolnostima

i i rjerješšenjimaenjima..

SvrhaSvrha

tampontampon

zone zone jestejeste

dada

se se postignepostigne

šširiiri makroprudencionalnimakroprudencionalni

ciljcilj

zazašštitetite


sektorasektora

u u nepredviđenimnepredviđenim

okolnostimaokolnostima

i i pogubnimpogubnim

rizicimarizicima

popo

njegovonjegovo

zdravljezdravlje

u u

pediodimapediodima

prekomjernogprekomjernog

kreditnogkreditnog

rastarasta..

TakođeTakođe, , uvodiuvodi

se i se i nizniz

mjeramjera

zaza

unapređenjeunapređenje tampon zone tampon zone zaza

ooččuvanjauvanja

kapitalakapitala

bankebanke

u u

vrijemevrijeme

pozitivnihpozitivnih


ciklusaciklusa, , kojakoja momožžee

bitibiti

korisnakorisna

u u vremenimavremenima

finansijskihfinansijskih

i i


poremeporemeććajaaja..PremaPrema

zamislimazamislima

kreatorakreatora

pozitivnihpozitivnih

rjerješšenjaenja,,

kontraciklikontracikliččnini

okvirokvir

zazašštitetite

kapitalakapitala

doprinijedoprinijeććee veveććojoj

stabilnostistabilnosti


sektorasektora, , kojikoji

ććee

pomopomoććii

dada

amortiziraamortizira,,

umjestoumjesto

dada

pojapojaččaa, , ekonomskeekonomske

i i finansijskefinansijske

ššokoveokove..

Time tableTime table

VremenskiVremenski

rokrokImplementacijaImplementacija

veveććihih


zahtjevazahtjeva

zaza

trgovanjetrgovanje

i i aktivnostiaktivnosti

sekjuritizacijesekjuritizacije

se se ooččekujeekuje

krajemkrajem

2011. 2011. god.god.

OstaleOstale

mjeremjere

BazelaBazela

III III trebatreba

uvoditiuvoditi postepenopostepeno

odod

1.januara 20131.januara 2013.., , kaokao

šštoto

je je

navedenonavedeno

u u tabelitabeli

u u nastavkunastavku: :

ZakljuZaključčakak

CiljCilj

BazelaBazela

III III kapitalakapitala

i i standardastandarda


je je dada bankebanke

postanupostanu

otpornijeotpornije

nana

negativnenegativne

promjenepromjene..

Ali to Ali to namenameććee

svesve

veveććee

trotrošškovekove

bankamabankama, , smanjujesmanjuje

imim

povratepovrate

kojekoje

mogumogu

zaraditizaraditi

odod

svojesvoje

imovineimovine

tete

povepoveććavaava

trotrošškovekove

kapitalakapitala. . MoMožžee

se se ooččekivatiekivati

dada

ććee

bankebanke

nastojatinastojati

prebacitiprebaciti

šštoto

viviššee

tihtih

trotrošškovakova

klijentimaklijentima

dada

bi bi osiguraleosigurale zaradezarade

kojekoje

susu

do do sadasada

ostvarivaleostvarivale..

ImplementacijuImplementaciju

BazelaBazela

III prate III prate određeneodređene neizvjesnostineizvjesnosti. .

NacionalneNacionalne

vlastivlasti

mogumogu

koristitikoristiti

diskrecijudiskreciju

o o primjeniprimjeni

BazelaBazela

IIIIII,,

aliali

je je potrebnapotrebna

transparentnosttransparentnost

popo

pitanjupitanju

nivoanivoa

ciklicikliččnognog brojabrojaččaa

bufferabuffera

kojikoji

ććee

se se odrodržžatiati

odod

stranestrane

banakabanaka

u u razlirazliččitimitim

okolnostimaokolnostima. .

TakođeTakođe

nacionalnenacionalne

vlastivlasti

mogumogu

propisatipropisati strostrožžijeije

standardestandarde

negonego

šštoto

susu

u u BazeluBazelu

IIIIII..

U EU, U EU, BazelBazel

III III ććee

se se implementiratiimplementirati

u u viduvidu seta seta amandmanaamandmana

i i dopunadopuna, a , a potepotešškokoććee

se se mogumogu

pojavitipojaviti

kodkod

pojedinihpojedinih

zemaljazemalja gdjegdje

ććee

bitibiti

potrebnopotrebno

odgađanjeodgađanje


šštoto

momožžee

bitibiti

posljedicaposljedica usvajanjausvajanja

međunarodnihmeđunarodnih

standardastandarda. .

HVALA!HVALA!

EE--mail:halil.kalac@cbmail:[email protected]

BAZEL II i BAZEL III SEMINAR 10 -12.OKT.2011.G. PODGORICA

Documents

Transcript of BAZEL II i BAZEL III SEMINAR 10 -12.OKT.2011.G. PODGORICA