Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

59
Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini UVOD Bankarstvo je djelatnost koja se sastoji od hiljade preduzeća širom svijeta koja utiču na dobrobit svake druge djelatnosti i ekonomije kao cjeline. Danas je bankarstvo u promjenama. Umjesto da bude nešto stalno i određeno, kontinuirano se mijenja u nešto novo! Iz svih onih usluga i aktivnosti koje su banke nudile kroz historiju razvijaju se potpuno nove i dosta prihvaćenije. Uprkos svim promjenama, još uvijek postoje stvari u bankarstvu koje se, kako se čini nikad ne mijenjaju. To je, i uvijek će biti, uslužna djelatnost, koja stvara nematerijalne proizvode koje je nemoguće diferencirati od proizvoda koje nudi konkurencija. Bankarstvo je jedno od najreguliranijih poslovnih aktivnosti na svijetu. Niko ne može osnovati banku bez dozvole Centralne banke i niko ne može zatvoriti banku bez odobrenja Centralne banke. Banke su institucije koje primaju depozite i odobravaju kredite, što je opšte poznata činjenica. Međutim, pored ovih aktivnosti banke postoje i druge aktivnosti o kojima će biti riječ u ovom diplomskom radu. Cilj ovog diplomskog rada je upoznavanje sa opštim značenjem pojma banke, načina njenog poslovanja, povezanosti banaka sa Centralnom bankom, pravilima koja određuju poslovanje banaka, situacijom bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini, te analizom poslovanja banaka, isključivo kroz analizu bilansa stanja banke kao jednog od osnovnih finansijskih izvještaja banke. Diplomski rad se sastoji od tri dijela, od kojih se prva dva odnose na teorijska razmatranja karakteristika bankarskog poslovanja, bilansa stanja banke i njegove analize. Dok se treći dio odnosi na praktični primjer analize bilansa stanja jedne od banaka iz Bosne i Hercegovine. 1

Transcript of Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Page 1: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

UVOD

Bankarstvo je djelatnost koja se sastoji od hiljade preduzeća širom svijeta koja utiču na dobrobit svake druge djelatnosti i ekonomije kao cjeline.

Danas je bankarstvo u promjenama. Umjesto da bude nešto stalno i određeno, kontinuirano se mijenja u nešto novo! Iz svih onih usluga i aktivnosti koje su banke nudile kroz historiju razvijaju se potpuno nove i dosta prihvaćenije. Uprkos svim promjenama, još uvijek postoje stvari u bankarstvu koje se, kako se čini nikad ne mijenjaju. To je, i uvijek će biti, uslužna djelatnost, koja stvara nematerijalne proizvode koje je nemoguće diferencirati od proizvoda koje nudi konkurencija.

Bankarstvo je jedno od najreguliranijih poslovnih aktivnosti na svijetu. Niko ne može osnovati banku bez dozvole Centralne banke i niko ne može zatvoriti banku bez odobrenja Centralne banke.

Banke su institucije koje primaju depozite i odobravaju kredite, što je opšte poznata činjenica. Međutim, pored ovih aktivnosti banke postoje i druge aktivnosti o kojima će biti riječ u ovom diplomskom radu.

Cilj ovog diplomskog rada je upoznavanje sa opštim značenjem pojma banke, načina njenog poslovanja, povezanosti banaka sa Centralnom bankom, pravilima koja određuju poslovanje banaka, situacijom bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini, te analizom poslovanja banaka, isključivo kroz analizu bilansa stanja banke kao jednog od osnovnih finansijskih izvještaja banke.

Diplomski rad se sastoji od tri dijela, od kojih se prva dva odnose na teorijska razmatranja karakteristika bankarskog poslovanja, bilansa stanja banke i njegove analize. Dok se treći dio odnosi na praktični primjer analize bilansa stanja jedne od banaka iz Bosne i Hercegovine.

U prvom dijelu pokušaću pojmovno razdvojiti sistem Centralne banke i sistem poslovnih banaka, te navesti neke informacije o bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini.

U drugom dijelu predstavit ću pojmovno određenje i strukturu bilansa stanja banke, te osnovne pokazatelje za sprovođenje analize bilansa stanja banke.

U trećem dijelu ću predstaviti primjer ostvarenog bilansa stanja jedne od banaka iz Bosne i Hercegovine i sprovesti analizu istog.

U koncipiranju i izradi diplomskog rada korištena je pažljivo odabrana literatura priznatih autora iz ekonomske oblasti, kao i internet portali u cilju obezbjeđenja potrebnih informacija za pojašnjenje određenih dijelova rada.

1

Page 2: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

1. BANKARSKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE

Razvijeni finansijski sistem obuhvata veliki broj učesnika. Finansijski sistem1 čini ukupnost ponude i potražnje novčanih sredstava, finansijskih instumenata, raznih finansijskih institucija i tokova kretanja novčanih sredstava i finansijskih tehnika koji, integrisani pravnom regulativom, omogućuju trgovanje novcem i kapitalom određujući cijene finansijskih proizvoda, u prvom redu kamatne stope i očekivanja u budućnosti.Prema važnosti tržišta hartija od vrijednosti i banaka u nacionalnom finansijskom sistemu mogu se razlikovati:- finansijski sistemi orijentisani bankama (bankarski sistemi), i - finansijski sistemi orijentisani berzama2.Bankarski sistem predstavlja podsistem finansijskog sistema u kome treba naglasiti dvostepeni sistem organizacije: - sistem Centralne banke i - sistem poslovnih banaka.

1.1. Sistem Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH)

U skladu sa Ustavom – Aneksom 4. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini , Centralna banka Bosne i Hercegovine je institucija Bosne i Hercegovine osnovana Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine koji je usvojio Parlament Bosne i Hercegovine 20. juna 1997. i počela je sa radom 11. avgusta 1997. Za Centralnu banku se kaže da predstavlja 'kičmu bankarskog i privrednog sistema svake zemlje'. Ponekad se naziva i 'banka svih banaka'. Svojim djelovanjem utiče na kamatne stope, nivo kredita i ponudu novca. Centralna banka je neprofitna institucija, što nije slučaj sa ostalim bankama. Ona ne uspostavlja direktne kreditne odnose sa nebankarskim sektorima, osim sa državom. Tako da se može reci da ne postoje konkurentski odnosi između Centralne banke i drugih banaka3.

1.1.1. Ciljevi i zadaci Centralne banke Bosne i Hercegovine

Osnovni ciljevi i zadaci Centralne banke Bosne i Hercegovine, utvrđeni Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine jesu:

- da postigne i očuva stabilnost domaće valute (konvertibilna marka) tako što je izdaje, uz puno pokriće u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima, u skladu sa aranžmanom poznatim pod nazivom valutni odbor, prema fiksnom kursu: jedna konvertibilna marka za jednu njemačku marku. Od 1. januara 2002. konvertibilna marka je vezana za euro prema kursu jedna konvertibilna marka za 0,511292 eura, odnosno jedan euro iznosi 1,95583 konvertibilnih maraka ( KM );- da definira i kontrolira provođenje monetarne politike Bosne i Hercegovine;- da drži službene devizne rezerve4 i upravlja njima na bezbjedan i profitabilan način;1 Omerhodžić S., Finansijska tržišta i institucije, Harfo-graf, Tuzla, 2008., str. 192 Berza predstavlja prostor na kome se vrši kupovina i prodaja različitih oblika berzanske robe ili finansijskih instrumenata, po unaprijed precizno utvrđenim pravilima i postupku, preko za to ovlaštenih subjekata - berzanskih posrednika - brokera i dilera.3 http://www.cbbih.ba/files/godišnji_izvještaji/2009/GI_2009_bs.pdf , avgust 2010.4 Osnovni zadatak upravljanja deviznim rezervama u CBBiH je obezbjeđivanje odgovarajućeg iznosa novčanih sredstava u stranim valutama koji će pokriti njene monetarne obaveze, tako da se garantuje stabilnost kursa koji je fiksiran za rezervnu valutu.

2

Page 3: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

- da održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme;- da koordinira djelatnosti agencija za bankarstvo entiteta, nadležnih za izdavanje bankarskih licenci i superviziju banaka;- da prima depozite od institucija na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno depozite entiteta i njihovih javnih institucija na osnovu zajedničke odluke entiteta, kao i depozite komercijalnih banaka;- da izdaje propise i smjernice za ostvarivanje djelatnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine, u okviru ovlaštenja utvrđenih Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine;- da učestvuje u radu međunarodnih organizacija koje rade na utvrđivanju finansijske iekonomske stabilnosti, te zastupa Bosnu i Hercegovinu u međuvladinim organizacijamao pitanjima monetarne politike.

1.1.2. Organizacija upravljanja Centralnom bankom Bosne i Hercegovine

Centralna banka Bosne i Hercegovine svoju djelatnost obavlja preko Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine, Uprave CB BiH i osoblja.

Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine je organ Centralne banke Bosne i Hercegovine nadležan za utvrđivanje monetarne politike i kontrolu njenog provođenja, organizaciju i strategiju Centralne banke Bosne i Hercegovine, u skladu sa ovlaštenjima utvrđenim Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine se sastoji od pet članova koje imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i između svojih članova bira guvernera koji je ujedno i predsjedavajući. Guverner5 je glavni izvršni funkcioner zadužen za svakodnevno poslovanje Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Uprava CB BiH koju čine guverner i tri viceguvernera (koje imenuje guverner, uz odobrenjeUpravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine) na zahtjev guvernera, kao glavnogizvršnog funkcionera, operativno provodi aktivnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine iusklađuje aktivnosti organizacionih jedinica.

Poslovanje Centralne banke Bosne i Hercegovine ostvaruje se preko Centralnog ureda sa sjedištem u Sarajevu, tri glavne jedinice sa sjedištem u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci i dvijefilijale sa sjedištem na Palama i u Brčko Distriktu.

1.1.3. Sprovođenje monetarne politike

U Bosni i Hercegovini, kao režim monetarne politike, primjenjuje se valutni odbor (engl. currency board) koji se zasniva na fiksnom deviznom kursu i zakonom eksplicitno utvrđenim pravilima. Osnovna svrha pravila jeste uspostavljanje kredibiliteta Centralne banke Bosne i Hercegovine i izbjegavanje eventualnih gubitaka zbog donošenja nekonzistentnih odluka nosilaca ekonomske politike, koje bi mogle štetiti osnovnim makroekonomskim kretanjima u zemlji. Osnovna pravila valutnog odbora sadržana su u Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.

Osnovna pravila valutnog odbora su6:

5 Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine je dr. Kemal Kozarić. 6 Omerhodžić S., Finansijska tržišta i institucije, Harfo-graf, Tuzla, 2008., str. 99

3

Page 4: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

- fiksiran devizni kurs7, po kome je kurs nacionalne valute, konvertibilne marke, fiksiran u odnosu na euro, kao rezervnu valutu, u srazmjeri 1 EUR = 1,95583 KM,- neograničena konvertibilnost prema izabranoj rezervnoj valuti,- puna pokrivenost emitovanih monetarnih obaveza, što znači da neto devizne rezerve CB BiH8 u svakom trenutku moraju u potpunosti da pokriju njene monetarne obaveze u konvertibilnim markama, koje čine sve novčanice i kovani novac u opticaju, salda računa rezervi komercijalnih banaka kod Centralne banke i ostali depoziti po viđenju kod Centralne banke.

1.1.4. Instrumenti monetarne politike u Bosni i Hercegovini

Instrumenti monetarne politike su9:

- politika obavezne rezerve, - politika eskontne stope, - politika operacija na otvorenom tržištu, - selektivna kreditna politika.

U Bosni i Hercegovini, instrumenti monetarne politike su:

1. Obavezne rezerve predstavljaju jedini instrument monetarne politike koji Centralnoj bancistoji operativno na raspolaganju za realiziranje ciljeva ekonomske politike. CB BiH propisuje obavezu da banke drže depozite kod nje u minimalnom propisanom nivou njihovih depozita i pozajmljenih sredstava, bez obzira u kojoj su valuti sredstva izražena, te da se ovi propisi primjenjuju na sve banke jednako. Također, propisuje način obračuna obavezne rezerve, te određuje naknadu koju CB BiH isplaćuje bankama za iznos rezervi. Posljedice globalne finansijske krize krajem 2008. i početkom 2009. manifestirale su se u bankarskom sektoru bh. ekonomije kroz povlačenje depozita u stranim valutama i kroz konverziju gotovine i depozita u domaćoj valuti u gotovinu u stranim valutama.Ovo je u znatnoj mjeri ugrozilo likvidnost bankarskog sektora, tako da je CB BiH poduzela niz mjera u nastojanju da pomogne bankama u prevazilaženju problema vezanih za likvidnost.Pored poduzetih operativno-tehničkih mjera, koje su se ogledale u obezbjeđenju potrebne gotovine u stranim valutama (prije svega euru), Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine promptno je djelovalo u nastojanju da poboljša ukupnu likvidnost i krajem 2008. smanjilo stopu obavezne rezerve sa 18% na 14%, a zatim su sve nove kreditne linije koje komercijalne banke povuku iz inostranstva isključene iz osnovice za obračun obavezne rezerve. Diferencirana stopa obavezne rezerve na depozite komercijalnih banaka počela se primjenjivati od 1. januara 2009., pa je na sve obaveze s ročnošću do jedne godine ostala stopa 14%, dok je stopa na obaveze s rokom dužim od jedne godine smanjena sa 14% na 10%.

Cilj ove odluke bio je da se iz obavezne rezerve oslobode dodatna likvidna sredstva za komercijalne banke i da se stimulira kreditna aktivnost u nastojanju da se pozitivno utiče naukupnu privrednu aktivnost u zemlji. Rezervni računi na kojima banke drže novčana sredstva kod CB BiH ujedno predstavljaju i transakcione račune preko kojih banke vrše dnevne

7 Devizni kurs predstavlja fiksiranu nominalnu varijablu za koju se vezuju inflaciona očekivanja javnosti, čime se obezbjeđuje stabilnost cijena u ekonomiji.8 Neto devizne rezerve CB BiH uključuju strane valute, zlato ili vrijednosne papire izdate u inostranstvu i denomirane u stranoj valuti, umanjene za obaveze Centralne banke prema inostranstvu.9 Kešetović I., Finansije – monetarne i javne, CPA, Tojšići, 2009., str. 204, 248

4

Page 5: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

transakcije u platnom prometu i transakcije kupovine i prodaje KM sa CB BiH. Pri tome, stanje računa na kraju svakog radnog dana predstavlja osnovu za obračunavanje održavanja obavezne rezerve.Iznos novčanih sredstava koje su banke držale na kraju 2009. (36. obračunski period) naračunima rezerve bio je 3,10 milijardi KM i manji je za neznatnih 27,1 milion KM, ili 0,9% uodnosu na posljednji obračunski period u 2008.

Novčana sredstva na računima rezervi (RR) sastoje se od obavezne rezerve (OR) i viška rezervi. Držanje novčanih sredstava iznad obavezne rezerve na računima rezervi kod CB BiH za komercijalne banke predstavlja jedan od osnovnih načina upravljanja likvidnošću.Komercijalne banke svoje rezerve likvidnosti drže na računima rezervi kod CB BiH u formiviškova rezervi, na koje dobijaju naknadu koja je jednaka ponderisanoj ili aritmetičkoj sredinikamatnih stopa koje, u periodu održavanja obavezne rezerve, na tržištu ostvari Centralnabanka Bosne i Hercegovine na depozite investirane do mjesec dana10.

Na kraju 2009. osnovica za obračun obavezne rezerve iznosila je 15,69 milijardi KM. U posmatranoj godini zabilježen je pad osnovice za obračun obavezne rezerve u iznosu od 1,55 milijardi KM, odnosno 9,0%.

Komercijalne banke su u 2009. uglavnom uredno ispunjavale obaveznu rezervu. Samo jednabanka u 10. obračunskom i jedna banka u 11. obračunskom periodu nije ispunila obaveznu rezervu, tako da im je zaračunata kaznena kamata. CB BiH je tokom 2009. komercijalnim bankama isplatila naknadu na sredstva na računima rezervi u ukupnom iznosu od 17,6 milionaKM. Od toga, naknada na obaveznu rezervu iznosila je 11,4 miliona KM, a naknada na višak rezervi 6,2 miliona KM.

2. CB BiH upravlja deviznim rezervama polazeći prvenstveno od principa likvidnosti i sigurnosti investiranja. Ovo podrazumijeva da uz održavanje visoke likvidnosti deviznih rezervi i prihvatljivu izloženost rizicima, CB BiH nastoji ostvariti što povoljnije prinose na plasirane devizne rezerve. Portfolio deviznih rezervi izložen je prije svega kreditnom, tržišnom, kamatnom, deviznom riziku i riziku likvidnosti.

CB BiH ograničava izloženost kreditnom riziku ulaganjem u obveznice država i centralnihbanaka najvišeg kreditnog rejtinga11, te plasiranjem depozita isključivo u centralne banke EMUi BIS, vodeći računa o datim ograničenjima vezanim za ulaganja u svaku pojedinu zemlju.

Kamatni rizik, odnosno rizik pada vrijednosti portfolija deviznih rezervi zbog neželjenogkretanja kamatnih stopa, kontrolira se primjenom tzv. referentnih portfolija (benchmarkportfolios) i održavanjem kratkog trajanja (duration) ukupnog portfolija deviznih rezervi.10 Na osnovu odluke od 10. aprila 2009., Centralna banka Bosne i Hercegovine je promijenila stope naknade koje isplaćuje komercijalnim bankama na prosječan iznos novčanih sredstava koje banke drže na računima rezervi kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, umjesto dotadašnjih 1%, naknada na obaveznu rezervu isplaćuje se po stopi od 0,5%, a naknada na iznos sredstava iznad obavezne rezerve, tj. na višak rezervi, po stopi koja je jednaka ponderisanoj ili aritmetičkoj sredini kamatnih stopa koje u istom periodu održavanja na tržištu ostvari Centralna banka Bosne i Hercegovine na depozite investirane do mjesec dana. Do tada naknada na višak rezervi plaćana je po stopi koja je bila jednaka prosječnoj kamatnoj stopi koju je u istom obračunskom periodu na tržištu ostvarila Centralna banka Bosne i Hercegovine na svoje prekonoćne depozite.11 Državne hartije od vrijednosti su pogodne za prikupljanje 'slobodnih' novčanih sredstava, koja će se plasirati stanovništvu, studentima i poljoprivrednim proizvođačima. Smatra se da država preuzima obavezu na sebe. Ove hartije od vrijednosti imaju rang 'AAA' i bez rizika su. Mogu biti kratkoročne, do 365 dana, i dugoročne, sa rokom dospjeća preko 2 godine.

5

Page 6: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Za CB BiH valutni rizik predstavlja mogućnost gubitka zbog promjene vrijednosti devizneaktive i devizne pasive uslijed nepovoljnog kretanja kurseva valuta u kojima se drže deviznerezerve u odnosu na nacionalnu valutu. Minimiziranje ovog rizika CB BiH vrši držanjemdeviznih rezervi pretežno u rezervnoj valuti (euro) prema kojoj je kurs konvertibilne markefiksiran. Tako CB BiH preko 99% ukupnog portfolija deviznih rezervi drži u instrumentimadenominiranim u euru.

Rizik likvidnosti kontrolira se investiranjem deviznih rezervi u depozite s kratkim dospijećem. Finansijski instrumenti koji zadovoljavaju kriterij likvidnosti obuhvataju sredstva na tekućim računima, depozite po viđenju i prekonoćne depozite kod ino banaka, te oročene depozite kod ino banaka u kratkom roku.Pod uticajem kretanja salda prodaje i kupovine KM bruto devizne rezerve CB BiH su u 2009.zabilježile pad u iznosu od 83,7 miliona KM, ili po stopi od 1,3%. Vrijednost bruto deviznihrezervi na kraju godine iznosila je 6.212,1 milion KM. Smanjenje bruto deviznih rezervi posljedica je pada monetarne pasive u iznosu od 22,0 miliona KM, odnosno 0,4%, i pada netoslobodnih deviznih rezervi u iznosu od 61,6 miliona KM, ili 10,9%.

1.2. Sistem poslovnih banaka Bosne i Hercegovine

Banka, sa monetarnog stanovišta, se može odrediti kao finansijska institucija koja ima moć stvaranja novca. Sa šireg funkcionalnog aspekta, banka se može definisati kao finansijska ustanova koja obavlja platnoprometne i intermedijarne, odnosno depozitno-kreditne usluge.Prema Zakonu o bankama, banka označava pravno lice koje se osniva i posluje kao dioničko društvo i koje obavlja poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita, kao i druge poslove u skladu sa ovim zakonom u F BiH.

Suštinu bankarske intermedijacije Stephen M. Frost objašnjava riječima12: „Banke primaju depozite od štediša i odobravaju ova sredstva dužnicima. One plaćaju kamatu na depozite i naplaćuju kamatu na kredite. Njihov profit dolazi iz spreada (razlike) između stope koju plaćaju na primljena sredstva i stope koju zaračunavaju dužnicima. Udruživanje individualnih depozita i bankarske sposobnosti da posuđuje sredstva velikom broju različitih dužnika eliminiše mnoge probleme povezane sa direktnim investiranjem.“ Otuda se komercijalne banke često nazivaju 'spread menadžerima'.

Klasična podjela bankarskih organizacija implicira njihovo razvrstavanje na slijedeće grupacije13:- Centralna banka,- depozitne ili komercijalne banke,- investicione ili razvojne banke,- poslovne banke i- osiguravajuća društva14.Centralna banka je u principu državna ustanova ovlaštena da putem odgovarajućih mjera, poznatih kao mjere monetarne politike, reguliše količinu novca u opticaju.

12 Kozarević E., Analiza i upravljanje finansijskim rizicima, CPA, Tojšići, 2009., str. 8513 Zaklan D., Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., str. 17-1814 Evidentno ne spada u bankarske, već nebankarske finansijske ustanove, pošto se po važećoj metodologiji klasifikacije tih ustanova osiguravajuća društva uvrštavaju u ustanove ugovorne štednje, gdje standardni-kamatni motiv štednje nije jedini, pa ni osnovni motiv ulaganja u takve ustanove.

6

Page 7: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Komercijalne banke se bave pretežno kratkoročnim poslovima, odnosno primanjem kratkoročnih depozita, dominantno depozita stanovništva, te odobravanjem kratkoročnih kredita, dominantno privredi, s ciljem finansiranja njihove tekuće reprodukcije.Razvojne banke formiraju svoj finansijski potencijal emisijom dugoročnih hartija od vrijednosti, a prikupljena sredstva plasiraju kroz dugoročne kredite privredi i stanovništvu.Poslovne banke obavljaju i kratkoročne i dugoročne poslove, kako u području depozita, tako i kredita, pri čemu u principu služe kao finansijski oslonac krupnih industrijskih firmi.

1.2.1. Bankarski poslovi, aktivnosti i usluge

Bankarski kredit predstavlja glavnu grupu aktivnih bankarskih poslova putem kojih banka mobilizira i akumulira finansijska sredstva, pozajmljuje raznim subjektima radi finansiranja privredne aktivnosti pod određenim uslovima. Pored bankarskih kredita izdaje i garancije, otvara akreditiv sa odgođenim plaćanjem, osigurava poslovanje.

Bankarski poslovi su15:

Aktivni poslovi16:- kontnokorentni kredit,- eskontni i lombardni kredit,- akceptni kredit (bankarski akcept),- dokumentarni kredit,- potrošački kredit.Pasivni poslovi:- ulozi na štednju,- novčani polozi,- žiro depoziti,- reeskont i relombard17,- emisija blagajničkih zapisa i depozitnih certifikata18.Kratkoročni pasivni poslovi uključuju emisiju novčanica, mobiliziranje i držanje kratkoročnih sredstava depozita po viđenju, zaduživanje kod drugih banaka, izdavanje blagajničkih zapisa, eskontiranje vlastitih mjenica.Dugoročni pasivni poslovi uključuju emisiju dionica i drugih vrijednosnih papira, novčane depozite, dugoročne depozite države i javnih ustanova, izdavanje obveznica, dugoročne

15 Kešetović I., Finansije-monetarne i javne, CPA, Tojšići, 2009., str. 16716 Bankarski akcept predstavlja poslovnu mjenicu na koju je banka stavila akcept, tj. potpis ovlaštenog lica i obećanje da će imaocu poslovne mjenice isplatiti na njoj naznačenu sumu u roku njenog dospijeća. Rok dospijeća je od 30 do 270 dana, a najčešće 90 dana.Kontokorentni kredit banka odobrava na osnovu boniteta tražitelja, utvrđuje maksimalnu visinu. Glavna osobina je da dužnik plaća kamatu u visini angažovanih sredstava, dok banka plaća kamatu za vrijeme nekorištenja kredita. Eskontni kredit odobrava se na podlozi nekog budućeg potraživanja, a pošto se potraživanje kupuje prije dospijeća, kredit je umanjen za kamate, troškove i proviziju. Lombardni kredit - temelj ovog kredita je zalog realnih pokretnih vrijednosti (zlato, umjetnine, vrijednosni papiri i dr.), odobravaju ga banke, ali i druge specijalizirane institucije (npr. zalagaonice), a osnovicu za kredit čini tržišna vrijednost založene stvari.Dokumentarni kredit je akceptni kredit koji banka odobrava uvozniku robe na temelju pokrića u robnim dokumentima.17 Reeskontni kredit je pasivni bankarski posao kod kojeg poslovna banka mjenice iz svog portfolija eskontira kod Centralne banke i time dolazi do sredstava prije njihova dospijeća. Kod relombarda je predmet transakcije neki drugi vrijednosni papir.18 Depozitni certifikat je hartija od vrijednosti koju izdaje banka i koja dokumentuje depozit i specificira kamatnu stopu i datum dospijeća.

7

Page 8: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

kredite iz inostranstva, formiranje vlastitih fondova, akumuliranje dugoročnih sredstava preduzeća19.

Neutralni poslovi:- platni promet,- izvršenje državnog budžeta,- statistika,- mjenjački poslovi,- komisioni poslovi20, - trezorski poslovi.Vlastiti poslovi:- razne transakcije za vlastite račune,- finansijski konsalting i inžinjering21.

Aktivnosti banaka koje rezultiraju prihodima su:- kreditiranje,- izdavanje garancija i akreditiva22,- platni promet,- mjenjački poslovi i drugi poslovi.

Aktivnosti banaka koje rezultiraju rashodima su:- kamate na depozite, - manipulativni troškovi,- materijalni i drugi administrativni troškovi.

Tipovi vanbilansnih aktivnosti23:

1. Uslovne obaveze:- kreditne linije,- garancije,- svop i hedžing operacije.2. Finansijske usluge:- usluge u vezi zajmova,- starateljske i savjetodavne usluge,- brokerske usluge,- usluge platnog prometa,- usluge u vezi izvoza i uvoza.Ove vanbilansne aktivnosti za banku znače preuzimanje određenih rizika, ali donose i prihode u vidu provizija. Od bankarskih usluga one koje su se nudile kroz historiju su obavljanje mjenjačkih poslova, diskontiranje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita, ponuda štednih depozita, čuvanje dragocijenosti, podrška vladinim aktivnostima kroz kreditiranje, ponuda depozita po

19http://iksica.net/index.php?option=com_rokdownloads&task=download&id=336%3Abankarstvo&Itemid=179 , avgust 2010.20 Komisioni poslovi su poslovi koje banka obavlja u svoje ime, a za tuđi račun. To su kupovina i prodaja hartija od vrijednosti, vučenje ili akceptiranje mjenica, zaključivanje osiguranja...21 Finansijski inžinjering predstavlja kompoziciju jednog ili više finansijskih instrumenata, odnosno raspakivanja i prepakivanja tako rastavljenih dijelova, radi definisanja novog finansijskog instrumenta.22 Akreditiv je instrument platnog prometa s inostranstvom kojim nalogodavac stavlja korisniku na raspolaganje određeni iznos deviza s tim da korisnik ispuni ugovorene uslove za isplatu akreditiva.23 Ćirović M., Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001., str. 71

8

Page 9: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

viđenju (a vista depozita), ponuda povjereničkih (trust) usluga, dok su usluge iz novijeg doba odobravanje potrošačkih kredita, finansijsko savjetovanje, upravljanje gotovinom, ponuda opreme na lizing, odobravanje kredita za kapital namijenjen ulaganju u visoko profitabilne projekte sa visokim stepenom rizika, prodavanje usluga osiguranja, usluge mirovinskog osiguranja, usluge investiranja u vrijednosne papire, usluge investicijskih fondova i anuiteta, ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga24.

1.2.2. Principi i načela bankarskog poslovanja

Ciljevi bankarskog poslovanja :- financijsko posredovanje između vlasnika sredstava i korisnika,- kreiranje novca - mikrokreditna multiplikacija,- ubrzanje cirkulacije novca,- racionalno gospodarenje novcem i - ostvarenje dobitka.

Banke posluju po određenim principima i načelima kao što su25:

1. Princip poslovnosti i urednog poslovanja obuhvata:

Razboritost: - ne donositi odluke brzopleto i olako,- ne donositi odluke pod pritiskom,- donošenje odluka na temelju stručne analize boniteta i kreditne sposobnosti tražioca i njegovih poslovnih rezultata,- ispitati stanje na domaćem i međunarodnom tržištu.Dinamika cirkulacije sredstava:- sredstva ne smiju mirovati, a niti biti 'zaleđena' u kreditima, vrijednosnim papirima i vlasničkim ulozima.Predviđanja: - tokova privrednih i finansijskih kretanja u zemlji i inostranstvu,- tokova kretanja unutar pojedinih grana i djelatnosti,- deponenata – vlasnika sredstava koji ih drže u bankama, te korisnika kredita,- deviznih kurseva, kamatnih stopa.Cilj je ovog načela da se minimalnim ulaganjem postignu maksimalni rezultati.Banka mora biti samostalna u donošenju odluka. Posluje tuđim sredstvima koje treba u roku vratiti.

Uredno poslovanje znači:

- da posluje stručno, racionalno i ekonomično,- da se pridržava ugovora i običaja,- da poslove obavlja tačno i ekspeditivno,- da poštuje moralni i društveni interes, te čuva ugled zemlje,- da se pridržava propisa, a posebno mjera monetarno - kreditne politike: - minimalna likvidnost, - usklađivanje ročnosti plasmana sa strukturom izvora,

24 Rose P. S., Menadžment komercijalnih banaka, Mate d.o.o, Zagreb, 2003., str. 825 http:// www.100.megsfree.com/memo/rac/bbmaja_bankarstvo.doc , avgust 2010.

9

Page 10: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

- obavezna rezerva, - kvantitativna ograničenja (krediti, multiplikatori, itd.).

2. Načelo sigurnosti ulaganja obuhvata:

- mogućnost naplate potraživanja (glavnica, kamata, naknada) u roku, obimu i na način predviđen ugovorom,- osiguranje vraćanja naplate potraživanja,- pravilo: financirati posao, a ne preduzeće. Završetkom posla treba naplatiti dati kredit. Treba kreditirati kupca, a ne proizvođača jer se na taj način obavlja kontrola namjenskog korištenja sredstava.

3. Načelo efikasnosti ulaganja

Ovo načelo podrazumijeva postizanje pozitivnih efekata od uloženih sredstava u proizvodnji, prometu, općenito poslovanju korisnika kredita. Treba ulagati u one projekte i programe koji su profitabilni (vršiti selekciju profitabilnih od onih koji to nisu).

4. Načelo rentabilnosti poslovanja

Kamatnom i tarifnom politikom treba osigurati dobitak u poslovanju banke. Prihode banke treba "očistiti" od fiktivnih obračunskih i nerealnih potraživanja. Pozicije u aktivi i prihodima trebaju biti zdrave - naplative.

Opšti principi upravljanja bankama26:

- Upravljanje likvidnošću. Ovaj zadatak podrazumijeva obezbjeđenje dovoljne količine gotovog novca kako bi banka bila u stanju isplatiti sve depozite u slučaju odliva depozita, tj. u slučaju kada banka gubi depozite zbog zahtjeva za isplatom.- Upravljanje aktivom. Ovaj zadatak podrazumjeva da se slijedi strategija male izloženosti riziku i diverzifikaciju imovine u vlasništvu banke.- Upravljanje pasivom. Ovaj zadatak uključuje nabavku sredstava uz mali trošak.- Upravljanje adekvatnošću kapitala. Ovaj zadatak uključuje odlučivanje o količini kapitala koji banka mora održavati kao i pribavljanje potrebnog kapitala.

1.2.3. Rizici u bankarskom poslovanju

Upravljanje rizicima27 ima esencijalnu važnost za finansijske institucije – banke zbog toga što su njihove rizične aktivnosti izvor kreiranja bogatstva za njihove dioničare. Za finansijsku instituciju (banku) kažemo da ima optimalan nivo rizika onda kad maksimizira bogatstvo za svoje dioničare. Banka se suočava sa nekoliko rizika. Oni uključuju:

1. Kreditni rizik se ogleda u vjerovatnoći ili mogućnosti da dužnici ne vrate kredite o rokovima dospjeća zajedno sa pripadajućim kamatama. Kreditni rizik – default risk nastaje u tri slučaja:- ako dužnik ne izvrši plaćanja po kreditnom ugovoru ni poslije minimalno tri mjeseca od dana dospijeća ( default plaćanja) ,

26 Omerhodžić S., Finansijska tržišta i institucije, Harfo-graf, Tuzla, 2008., str. 11127 Kozarević E., Analiza i upravljanje finansijskim rizicima, CPA, Tojšići, 2009., str. 106, 112, 116, 119

10

Page 11: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

- ako dužnik prekrši neku od zaštitnih klauzula u kreditnom ugovoru (tehnički default) ,- ako ekonomska vrijednost aktive dužnika padne ispod vrijednosti njegovog duga (ekonomski default).Aktivni kreditni rizik se javlja kod odobravanja kredita ukoliko korisnik kredita neće, ili na vrijeme neće, otplatiti primljeni iznos ili izmiriti ugovorene kamate. Pasivni kreditni rizik rezultira jednim dijelom iz toga da se uslovi dogovoreni pri primanju kredita mogu kasnije pokazati nepovoljnim, a drugim dijelom iz toga da se može tražiti povrat kredita prije nego što bi se to normalno moglo očekivati. Kod upravljanja kreditnim rizikom na raspolaganju su tri opcije:- metodologija za ocjenu kreditnog boniteta dužnika, - osiguranja kreditnog rizika polaganjem kolaterala ili davanjem garancija za servisiranje kredita, i - diversifikacija kredita ( veliki broj korisnika kredita sa manjim kreditnim iznosima).

2. Tržišni rizik se može definisati kao rizik negativnih ili nepovoljnih odstupanja tržišne vrijednosti trgovinskog portfolija usljed fluktuacija kamatnih stopa, deviznih kurseva, prinosa na dionice ili drugih cijena instrumenata tog portfolija tokom u perioda kome se zahtijeva likvidiranje transakcija. Rizik kamatne stope je rizik smanjenja dobitka finansijske institucije - banke usljed nepovoljnog kretanja kamatnih stopa. Rizik deviznog kursa je rizik da promjene deviznih kurseva imaju negativan uticaj na vrijednost sredstava i obaveza finansijske institucije - banke denomiranih u stranim valutama.

3. Operativni rizik se definiše kao rizik direktnog ili indirektnog gubitka koji rezultira iz neadekvatnih ili neprimjernih internih procesa, osoblja i sistema ili iz eksternih događaja. Bazelski komitet predložio je specifičan regulatorni kapitalni zahtjev u odnosu na gubitke proizašle iz operativnog rizika (Bazel II).

Zahtijevani kapital za operativni rizik = bruto dobitak * faktor ponderisanja

Bruto dobitak se definiše kao neto prihod po osnovu kamata plus neto prihodi koji ne potiču od kamata.Faktor ponderisanja (α) utvrđen od Bazelskog komiteta iznosi 15%. Ovo je pristup baznog indikatora (BIA).Standardizovani pristup (STA) je pristup u kome se bankarske aktivnosti dijele u osam poslovnih linija, a zatim se prosječni bruto dobitak u posljednje tri godine za svaku poslovnu liniju množi sa 'beta faktorom' (β) i u rezultatu sabire sa ostalim dobijenim iznosima radi određivanja ukupnog kapitala za operativni rizik.Pristup naprednog mjerenja (AMA) prema kojem se regulatorni kapitalni zahtjevi za operativni rizik izračunavaju putem baničnog internog korištenja kvalitativnih i kvantitativnih kriterija.

4. Likvidnost banaka se može definisati kao permanentna sposobnost finansijske institucije – banke da izmiruje svoje obaveze u rokovima dospijeća. Rizik likvidnosti podrazumijeva da vrijednosti kratkoročnih sredstava nisu dovoljne da pokriju kratkoročne obaveze ili neočekivane novčane odlive. Osnovni razlog nastanka rizika likvidnosti leži u ročnoj transformaciji sredstava – banke formiraju izvore sredstava na osnovu kratkoročnih depozita, dok plasmane prikupljenih sredstava ostvaruju u vidu dugoročnih kredita.Smatra se da je banka likvidna ukoliko ima otvoren pristup odmah utrživim sredstvima uz razumne troškove tačno u vrijeme kad su joj ta sredstva potrebna. Ovo sugerira da banka ima

11

Page 12: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

odgovarajuću količinu odmah utrživih sredstava u vrijeme kada su joj ta sredstva potrebna ili je u mogućnosti na brzinu prikupiti likvidna sredstva pozajmljujući sa tržišta ili prodavajući svoju aktivu.

Tu su još rizik saugovarača, zakonski rizik, poslovni rizik, rizik događaja, rizik zemlje, rizik solventnosti, sistemski rizik i drugi.

Bankari su u posljednih nekoliko godina razvili koristili širok raspon sredstava za upravljanje rizicima. Ta 'oružja' za upravljanje rizikom obuhvataju:- Sekuritizacija (zamjena) kredita banke i ostalih dijelova aktive jednostavna je ideja za prikupljanje novih sredstava i smanjenje izloženosti banke riziku. Sekuritizacija zahtijeva od banke odvajanje na stranu dijela prihodnosne aktive i prodaju vrijednosnih papira vezanih za tu aktivu, na otvorenom tržištu.- Standby akreditiv je finansijsko jamstvo stvoreno za osiguranje pravovremene otplate glavnice i kamata od kredita, čak i kada subjekt koji je sredstva pozajmio ode u stečaj ili kad se ne može ispuniti obaveza prema ugovoru. Standby akreditiv je potencijalana obaveza onoga tko ga je izdao.- Kreditni derivati koji uključuju kreditne swapove, gdje se dva zajmodavca dogovore da izmijene dio otplate kredita svojih komitenata, kreditna opcija koja štiti od gubitaka u vrijednosti kreditnih sredstava ili pomaže pri nadoknadi viših troškova posuđivanja koji se mogu pojaviti usljed promjena u kreditnim ocjenama.

1.2.4. Bazel I i Bazel II

Bazel I je u teoriji poznat pod nazivom Bazelski sporazum iz 1988. godine, koji je primjenjen u zemljama Grupe 10. Standardi Bazela I uglavnom se odnose na kreditne rizike. Bazel I je uveo minimalnu vrijednost adekvatnosti kapitala od 4% i ukupnu vrijednost kapitala od 8% u odnosu na riziko ponderisanu aktivu, koja se grupiše u pet kategorija i to za 0%, 10%, 20%, 50% i 100%.

Bazel II predstavlja reviziju prethodnog sporazuma uz primjenu savremenih metoda u praksi upravljanja rizicima banke. Bazel II ima slijedeće prednosti: više osjetljiv na rizike, uvodi nove koncepte vezane za superviziju banaka i tržišnu disciplinu, kontinualno unapređuje praksu upravljanja rizicima u bankama, stvara uslove da ukupni kapital banke ostane nepromijenjen, stvara uslove za prelazak sa regulatornog na ekonomski kapital, predstavlja napredniji pristup upravljanja rizikom, stvara uslove za pojačanu regulativu kolaterala, omogućava optimalno upravljanje rizikom banke, stvara uslove za bolje interno izvještavanje, stvara uslove za bolje poznavanje klijenata banke, bolju tržišnu reputaciju banke i veću vrijednost banke. Za razliku od Bazela I, Bazel II uvodi veću fleksibilnost i osjetljivost na rizike.Veći naglasak se stavlja na interne metode i modele banke, praksu supervizije i veću tržišnu disciplinu. Bazel II napušta praksu podizanja kapitalnog zahtjeva i okreće se prema efikasnoj alokaciji bančinog kapitala28.

1.3. Banke u Bosni i Hercegovini

Bankarski sektor u BiH reguliran je entitetskim zakonima o bankama, koji su u velikoj mjeriharmonizirani, a kojima se uređuje osnivanje, poslovanje, upravljanje i supervizija komercijalnih banaka u BiH, te zakonima o agencijama za bankarstvo, koji definiraju ciljeve,

28 Vunjak N. M., Ćurčić U. N., Kovačević Lj. D., Korporativno i investiciono bankarstvo, Ekonomski fakultet, Banja Luka, 2008., str. 327

12

Page 13: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

nezavisnost, nadležnost i odgovornost. CB BiH ima koordinacijsku ulogu u bankarskoj superviziji, prema Zakonu o CB BiH, što se realizira kroz saradnju sa entitetskim agencijama za bankarstvo i zasniva se na redovnoj razmjeni podataka i konsultacijama o bankarskom sektoru i pitanjima finansijske stabilnosti.

U cilju podrške bankarskog sistema domaćoj ekonomiji u junu 2009. u Beču je potpisanMemorandum o razumijevanju pod imenom “Bečka inicijativa” sa predstavnicima šestbankarskih grupacija (Raiffeisen International, Hypo Alpe Adria, Uni Credit Bank Austria,Volksbank International, Intesa Sanpaolo International, NLB group) koje djeluju u BiH.Ovim sporazumom su se obavezale da će banke u BiH zadržati nivo izloženosti i nastavitisvoje aktivnosti kao i prije finansijske krize. U 2009. bankarski sektor u BiH i pored izraženih posljedica svjetske ekonomske krize uspioje da održi stabilnost i uspješno odgovori zahtjevima klijenata, čime je zadržano povjerenjeu bankarski sistem.

Da bi komercijalnim bankama omogućila veći potencijal za kreditne aktivnosti, CB BiH jedonijela dvije mjere kojim je oslobođen dio sredstava sa ciljem finansiranja realnog sektora.Prvom mjerom stopa obavezne rezerve na depozite oročene na period duži od jedne godinesmanjena je sa 10% na 7%, čime je bankama oslobođeno oko 262 miliona KM. Drugommjerom se iz osnovice za obračun obavezne rezerve isključuju depoziti vlada namijenjeni zarazvojne programe. Ove mjere su stupile na snagu 1. maja 2009. Bankarski sektor i dalje dominira finansijskim sistemom u Bosni i Hercegovini. U 2009. poslovalo je 30 komercijalnih banaka, kao i na kraju 2008. godine.

Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBA)29 dala je puni doprinos reformi bankarskog sektora. Kao samostalna, nezavisna i neprofitna institucija za nadzor i licenciranje banaka, osnovana je krajem 1996. godine. Njen rad je od početka usmjeren na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, tržišno orijentisanog i oslonjenog na međunarodne standarde poslovanja i supervizije (nadzora) banaka. Zakonom o FBA utvrđeni su osnovni zadaci Agencije, koji su u najkraćem:

- izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka i mikrokreditnih organizacija,- izdavanje dozvola za promjene organizacijskog ustroja banaka i mikrokreditnih organizacija,- izdavanje saglasnosti za imenovanje rukovodnog osoblja banaka,- izdavanje dozvola za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa,- prikupljanje obrada i evidencija podataka koje banke dostavljaju FBA u skladu sa propisima,- nadziranje poslovanja banaka i mikrokreditnih organizacija te poduzimanje mjera, u skladu sa Zakonom o bankama, Zakonom o Agenciji za bankarstvo FBiH i podzakonskim aktima,- pokretanje, upravljanje i nadzor postupaka privremene uprave, likvidacije i stečaja, odnosno saniranja banaka,- ukidanje dozvola za rad bankama i mikrokreditnim organizacijama u skladu sa Zakonom,- donošenje podzakonskih akata kojima se reguliše rad banaka,- ocjenivanje ispunjavanja uvjeta i davanje odobrenja bankama za emitovanje novih dionica,- pomaže antiterorističe mjere koje se odnose na banke, na zahtjev ovlaštenog organa, na osnovu odgovarajućeg zakona ili u skladu sa specijalnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija itd.- preduzima sve potrebne radnje, što može uključiti blokiranje računa klijenta u bilo kojoj banci na području cijele Federacije BiH u cilju spriječavanja finansiranja aktivnosti kojima se

29 http://www.ekapija.ba/website/bih/company/preview.php?id=97130, avgust 2010.

13

Page 14: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

opstruira ili prijeti da opstruira proces provedbe mira koji se odvija pod pokroviteljstvom Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Agencija u saradnji sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine ostvaruje međunarodne kontakte u vezi sa:

- izdavanje dozvola za rad banaka i mikrokreditnih organizacija,- nadzorom rada banaka i mikrokreditnih organizacija,- prikupljanjem informacija o bankama i mikrokreditnim organizacijama i njihovim aktivnostima na osnovi uzajamnosti.

Na dan 31.12.2009. u Federaciji BiH bankarsku dozvolu imalo je 20 banaka. Broj banaka je isti kao i 31.12.2008., 30 komercijalnih banaka. Posebnim zakonom regulirano je osnivanje i rad Razvojne banke Federacije BiH, Sarajevo, koja je pravni nasljednik Investicijske banke Federacije BiH d.d., Sarajevo, od 1.7.2008.Privremenu upravu sa 31.12.2009. imale su dvije banke (UNA banka d.d. Bihać i Hercegovačka banka d.d. Mostar).

Ukupna bilansna suma banaka na kraju 2009. godine je iznosila 15,2 milijarde KM, a evidentna je dalja dominacija pet najvećih banaka u sistemu koji 'drže' cca 80% tržišta, kredita, depozita i kapitala. Rast bilansne sume uglavnom je podržan porastom depozita od 6% ili 584 miliona, ali je isti znatno anuliran padom uzetih kredita. U 2009. godini kreditni plasmani su smanjeni za 6% ili 683 miliona KM i sa 31.12.2009. iznosili su 9,8 milijardi KM.Depoziti sa učešćem od 72,5 % i iznosom od 11 milijardi KM i dalje su najznačajniji izvor finansiranja banaka u F BiH. Da je povjerenje u banke i sigurnost i stabilnost bankarskog sektora očuvana potvrđuje i podatak da je štednja sa 31.12.2009. dostigla iznos od 4,36 milijardi KM.

Struktura vlasništva nad bankama sa 31.12.2009. ocjenjena na osnovi raspoloživih informacija i uvida u samim bankama je sljedeća:- u privatnom i pretežno privatnom vlasništvu 18 banaka (90%)- u državnom i pretežno državnom vlasništvu 2 banke (10%)

Od 18 banaka u pretežno privatnom vlasništvu, šest banaka je u većinskom vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba (rezidenata), dok je 12 banaka u većinskom stranom vlasništvu.

Ako se analizira samo strani kapital, po kriteriju zemlje porijekla dioničara, sa 31.12.2009. uvlasništvu dioničara iz Austrije bilo je 59,4% stranog kapitala, što je za 0,2 postotna poena više nego na kraju 2008. godine. Na dioničare iz Hrvatske odnosi se 10,6% stranog kapitala, dok su ostale zemlje imale učešće manje od po 7%.Dionički kapital banaka u Federaciji BiH u 2009. godini povećan je za 4,7% ili 53,2 milionaKM, od čega se na nerezidente odnosi 46,5 miliona KM, rezidente 10,9 miliona KM, a državni kapital je smanjen za 4,2 miliona KM.

U bankama FBiH na dan 31.12.2009. bilo je ukupno zaposleno 7.656 radnika, od toga u bankama sa većinskim državnim kapitalom 3%, a u privatnim bankama 97%.Jedna od posljedica utjecaja ekonomske krize na bankarski sektor u F BiH je smanjenje broja

14

Page 15: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

zaposlenih u 2009. godine za 4% ili 341 radnika. Dok je u prvoj polovici 2009. godine smanjenje iznosilo samo 1% ili 108 radnika, u drugoj polovici pod sve snažnijim uticajem krize i njenih negativnih efekata stopa smanjenja je porasla na 3% ili 233 radnika.

S osnovnim ciljem da zaštiti novac i interese deponenata, FBA je u periodu od svog osnivanja do kraja 2009. godine uvela mjere (privremene uprave, likvidacije ili stečaja) u 26 banaka, a u jednu banku privremena uprava je uvedena po nalogu Visokog predstavnika za BiH. Privremena uprava uvedena je u 23 banke.Od 26 banaka u kojima su poduzete mjere postupak je okončan u 14 banaka, a na dan31.12.2009. pod mjerama se nalazi 12 banaka.

Od 26 banaka u kojima su uvedene mjere:

- u sedam banaka je pokrenut stečajni postupak kod nadležnih sudova;- u deset banaka je pokrenut likvidacijski postupak. Likvidacijski postupak je okončan ušest banaka (u četiri banke su isplaćene sve obaveze prema vjerovnicima i dioničarima, advije banke su prodane);- četiri banke su pripojene drugim bankama;- tri banke su sanirane i nastavile s radom. Jedna banka je dokapitalizirana i privatizirana,druga je dokapitalizirana, a u trećoj je riješen status banke, izabrani su organi upravljanjai banka je nastavila s radom;- u dvije banke postupak privremene uprave je u toku30.

2. UPRAVLJANJE BILANSOM STANJA BANAKA

30 http://www.fba.ba/old/novostibin/publikacije_71_2.pdf, avgust 2010.

15

Page 16: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Glavna dva finansijska izvještaja koje analiziraju bankarski menadžeri, klijenti, te regulatorne izvršne vlasti, su bilans stanja31 (izvještaj o stanju) i bilans uspjeha32 (račun dobitka i gubitka). Bankarski bilansi svojom strukturom iskazanih stavki daju osnovu za profitno planiranje, a vrijednostima tih stavki oni determinišu, prvo rezultat analize tekućeg poslovanja banke, a drugo vrijednosti odabranih planskih veličina u svakom ciklusu profitnog poslovanja.

2.1. Bilans stanja banke

Bilans stanja banke predstavlja ('report of condition') sistemski pregled bankarske aktive (plasmana) i pasive (izvora) na određeni dan. Tačnije, bilans stanja pokazuje iznos i sastav izvora sredstava (finansijski inputi) koje je banka pribavila za finansiranje aktivnosti posuđivanja i investiranja, te koliko je novca plasirano u kredite, obveznice i ostalo (finansijski outputi), u bilo koje vrijeme. Kod bilansa stanja vrijedi jednakost:

Aktiva = obaveze + kapital

U bankarstvu, aktivu u bilansu stanja čine četiri osnovna tipa imovine – gotovina u trezoru i depoziti u drugim depozitnim institucijama, obveznice vlade i privatnih osoba koje nose kamate kupljene na otvorenom tržištu, krediti i lizinzi dostupni klijentima, mješovita imovina.

Obaveze se dijele u dvije glavne kategorije – depoziti koje je banka dužna raznim osobama, od kojih je ujedno i primila te iste depozite i nedepozitna zaduženja na tržištu novca i kapitala.33

Dionički kapital predstavlja dugoročna sredstva koja vlasnici daju banci.

Za bilans stanja banke je važna ravnoteža i ročna usklađenost plasmana i izvora sredstava banke. Bilans stanja će se smatrati uravnoteženim ukoliko su ročno i valutno izbalansirane vrijednosti aktive i pasive. Perfektno uravnotežen bilans stanja banke zahtijeva da se likvidnim rezervama pokrije rizik neblagovremenog plaćanja obaveza. Ročna usklađenost garantuje pokrivanje rizika nelikvidnosti, dok valutna usklađenost aktive i pasive garantuje pokrivanje valutnog rizika. Solventnost banke se bilansno iskazuje preko dioničkog kapitala i rezervi, čime se brani stabilnost sistema banke34.

2.1.1. Upravljanje aktivom i likvidnost

Aktivu bilansa stanja sačinjavaju slijedeće pozicije:

31 Riječ BILANS je latinskog porijekla i potiče od riječi 'bilance', što označava vagu sa dva tasa. Francuski izraz za bilans je također 'bilans', njemački 'bilanz', italijanski 'bilancio'. U engleskoj, odnosno anglosaksonskoj literaturi taj izraz je 'balance' odnosno 'balance sheet'.32 Bilans uspjeha ili račun dobitka i gubitka pokazuje iznos primljenih prihoda i izloženih troškova koji su se pojavili u nekom određenom periodu, na primjer tokom tekuće godine. Glavni izvor prihoda banke su prihodi od kamata stvoreni prihodnosnom aktivom banke, većinom kredita, vrijednosnim papirima, depozitima koji nose kamatu, a koji su dio gotovinske imovine (koje banka drži u drugim bankama), i od ostale aktive koja stvara prihode. Glavni troškovi koji se javljaju u stvaranju ovih prihoda uključuju kamate isplaćene deponentima, kamate dugovane za nedepozitno zaduženje, trošak dioničkog kapitala, plaće, dnevnice i beneficije plaćene zaposlenim, režijske troškove, sredstva odvojena za moguće gubitke po kreditima, poreze, te ostale troškove.33 34 Vunjak N. M., Ćurčić U. N., Kovačević Lj. D., Korporativno i investiciono bankarstvo, Ekonomski fakultet, Banja Luka, 2008., str. 94

16

Page 17: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Novčana sredstva i računi depozita kod depozitnih institucija. Sastoji se od dvije pozicije i to gotovog novca i nekamatonosnih računa depozita i kamatonosnih računa depozita. Ova pozicija uključuje gotovinu u trezoru, sve depozite koje banka drži u drugim bankama (korespodentni depoziti), gotovinu u procesu prikupljanja (većinom čekovi u naplati) i račun rezervi u regionalnoj Banci federalnih rezervi (Centralna banka) što se obično naziva primarnom rezervom. Dakle, gotovinska linija predstavlja prvu liniju odbrane kod povlačenja depozita i prvi izvor sredstava za odobravanje neočekivanih zahtjeva za kreditima od strane komitenata. Naravno, banke žele da je ova stavka što niža, jer gotovina ne nosi kamate niti prihod.

Investicije u vrijednosne papire - likvidna količina. Druga linija odbrane u pogledu zahtjeva za gotovinom, kao i brzi izvor sredstava, predstavljaju vrijednosni papiri za trgovanje, koje se još nazivaju sekundarnim rezervama. Uglavnom se sastoje od kratkoročnih državnih vrijednosnih papira, i vrijednosnih papira tržišta novca, uključujući komercijalne zapise, kao i oročene depozite koji nose kamatu. Sekundarne rezerve zauzimaju središnji dio između gotovine i kredita i donose određeni prihod, ali se u osnovi drže zbog jednostavnosti kojom se mogu pretvoriti u gotovinu. U slučaju vrijednosnih papira za trgovanje banka posluje kao broker određenim tipovima vrijednosnih papira. Iznos na računu vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju predstavlja vrijednosne papire koje banka namjerava prodati prije njihovog dospijeća, a cijena im je određena na tržištu35.

Plasmani drugim bankama. Predstavlja mehanizam preraspodjele sredstava banaka na računima kod Centralne banke i to na kreditnoj bazi uz naplatu kamate. Pretpostavka za ovaj slučaj jeste da pojedine banke formiraju suficite odnosno deficite u svojim bilansima novčanih transakcija.

Krediti, potraživanja po poslovima lizinga i dospjela potraživanja. Krediti predstavljaju rezultat direktnog ugovaranja. Mogu biti: - komercijalni krediti, čiji su korisnici privredni subjekti, mogu biti nepokriveni kolateralom ili čak pokriveni, ali samo kolateralom pokretne vrijednosti, - potrošački krediti koje koriste fizička lica ili jedinice iz sektora stanovništva, te i oni mogu biti nepokriveni ili pokriveni kolateralom pokretne vrijednosti, - hipotekarni krediti koje koriste privredne firme i građani, te se odobravaju sa nekretninom kao kolateralom, - krediti za obrtni kapital pružaju preduzećima kratkoročna sredstva, u trajanju od nekoliko dana do jedne godine. Najčešće se koriste za finansiranje nabave zaliha kako bi se roba stavila na police ili kako bi se nabavile sirovine, - samolikvidirajući krediti za zalihe – sirovina ili gotovih proizvoda za prodaju, - terminski poslovni krediti koji služe za finansiranje dugoročnih i srednjeročnih poslovnih investicija, kao što je kupovina opreme ili izgradnja fizičkih kapaciteta, - revolving kreditne linije dozvoljavaju komitentu posuđivanje do unaprijed određenog ograničenja, zatim otplatu cijelog ili dijela posuđenog iznosa te ponovno posuđivanje prema potrebi sve do dospijeća kredita (3, 4, ili 5 godina), - dugoročni projektni krediti za finansiranje izgradnje dugoročne imovine namijenjeni za generiranje toka prihoda u narednim razdobljima, - krediti za podršku akvizicija ostalih poslovnih kompanija ( LBO – kupovina kontrolnog paketa nekog društva od strane malih grupa investitora, često vođenih menadžerima te kompanije koji vjeruju da je njihovo preduzeće podcijenjeno na tržištu).

Kreditni proces počinje sa kreditnim zahtjevima od strane kompanija i građana. Osnovno je da banka procijeni stepen kreditnog rizika, tj. rizika da glavnica kredita i kamate ne budu

35 Rose P. S., Menadžment komercijalnih banaka, Mate d.o.o, Zagreb, 2003., str. 120, 122

17

Page 18: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

plaćene u roku. Faktori kreditnog rizika su karakter, kapacitet, kolateral, kapital, konjunkturne prilike ( pravilo 5C ).Potraživanja po poslovima lizinga36 obuhvataju potraživanja banke nastala kao rezultat direktnog ili indirektnog ugovora između davaoca i tražioca, odnosno korisnika prava na korištenje imovine davaoca ili kupljenih potraživanja koja su sa tražiocem odnosno korisnicima ugovorili neki drugi korisnici37.

Vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća. Ovi vrijednosni papiri se drže odvojeno od aktive za trgovanje i imaju poseban tretman. Knjigovodstveno se ne usklađuju sa cijenom na tržištu. Naplaćuju se dinamikom i rokovima dospijeća.

Poslovni prostor i ostala fiksna aktiva. Ova pozicija predstavlja vrijednost svih poslovnih prostora, opreme, namještaja, inventara koji služi poslovnoj funkciji banke.

Ostale nekretnine. Ova pozicija predstavlja nekretnine, u vlasništvu banke, koje nisu u direktnoj namijeni za ostale poslovne funkcije.

Investicije u nekonsolidovana povezana preduzeća. Ova pozicija se odnosi na učešće banke u kapitalu drugih preduzeća.

Ostala aktiva. Ova pozicija obuhvata stanje svih stavki koje nisu sadržane u prethodnim pozicijama.

Rezerve za potencijalne gubitke. Ovdje imaju dvije pozicije: - potencijalne gubitke u skladu sa propisima supervizora vezane za kredite i potraživanja po poslovima lizinga,- za potencijalne gubitke vezane za ostale pozicije38.

U cilju odbrane svoje likvidnosti banka formira primarnu rezervu likvidnosti. Kada se likvidnost banaka posmatra sa aspekta upravljanja aktivom, u prvom planu se nalazi alokacija aktive banke sa gledišta sposobnosti da banka preko transformacije aktive generiše novac. Zbog toga banka treba imati kvalitetnu aktivu koja je dovoljno performansna. To znači da se bankarski krediti vraćaju u rokovima dospijeća zajedno sa pripadajućim kamatama. Međutim ukoliko banka nema adekvatnu alokaciju aktive može se očekivati da će banka postati nelikvidna.

Savremene analize likvidnosti banke u kontekstu upravljanja aktivom ukazuju na sljedeće pristupe:- Kod stock pristupa naglašava se da je dobar kvalitet aktiva banaka glavni generatorski mehanizam povoljnog zatvaranja ciklusa krediti/novac. Ukoliko bi banka, i pored dobrog kvaliteta aktive, privremeno došla u situaciju potencijalne nelikvidnosti, ona može da proda dio svojih aktiva ili da povuče sredstva sa finansijskog tržišta ili od Centralne banke. Operacionalizacija ovog pristupa se sastoji u klasifikaciji bankarske aktive prema stepenu likvidnosti.- Kod tok pristupa u prvom planu su ulazni i izlazni tokovi novca sa gledišta banke. U operativnoj primjeni naglašena je uloga ročne transformacije kod banaka, pri čemu banka

36 Lizing je poslovni odnos između dva pravna ili fizička lica u kome jedno lice uz naknadu ustupa drugom, na dogovoreno vrijeme, pravo na korištenje određenog prostora, opreme za obavljanje njegove djelatnosti.37 Zaklan D., Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., str. 7238 Kešetović I., Finansije – monetarne i javne, CPA, Tojšići, 2009., str. 184, 185

18

Page 19: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

djeluje kao finansijski posrednik između njenih kratkoročnih kreditora, i njenih dugoročnih dužnika. Ovaj proces ročne transformacije sa kraćim rokovima depozita i relativno dužim rokovima kreditnih plasmana može da stvara pritiske na likvidnost banke. Zbog toga ona formira 'mapu likvidnosti' kako bi se limitirali debalansi po profilima ročnosti i da bi se zadržani debalansi povezali sa obezbjeđenjem sredstava za pokriće potencijalne nelikvidnosti39.

2.1.2. Upravljanje pasivom i likvidnost

Pasiva bilansa stanja se sastoji od pozicija obaveza i kapitala.Obaveze uključuju slijedeće pozicije:

Depoziti. Osnovna obaveza svake banke su depoziti koji predstavljaju finansijska potraživanja kompanija, domaćinstava i vlade prema banci. U slučaju likvidacije banke , prihodi od prodaje imovine moraju se prvo iskoristiti za isplaćivanje deponenata, dok ostalo ide zajmodavcima i dioničarima. Postoji pet osnovnih tipova depozita:

- Beskamatni depoziti po viđenju ili obični tekući računi, omogućavaju neograničeno ispisivanje čekova. Međutim, prema Zakonu o bankama iz 1933. godine, ne može se eksplicitno isplatiti određena kamata.- Štedni depoziti obično nose najnižu kamatu koju banka nudi deponentima, ali mogu biti bilo koje veličine, te je dozvoljeno povlačenje na zahtjev.- NOW računi (štedni depoziti na temelju kojih korisnik može izdati unovčive čekove), koje mogu držati samo pojedinci i neprofitne organizacije, nose kamatu i dozvoljavaju ispisivanje čekova u korist treće strane.- Depozitni računi tržišta novca nose bilo kakvu kamatu za koju banka drži da je konkurentna i imaju ograničene mogućnosti ispisivanja čekova. Zakonom nije određen nikakav minimalan iznos ili dospijeće, iako depozitne institucije moraju zadržati pravo zahtjeva u pogledu obavijesti o povlačenju 7 dana unaprijed.- Oročeni depoziti (većinom certifikati o depozitu ili CD-i), obično nose fiksni rok dospijeća, klauzulnu kamatnu stopu, ali mogu biti bilo koje veličine, dospijeća i prinosa, zavisno od dogovora banke i deponenta. Uključeni su i veliki (100.000 ili više) unovčivi CD-i – kamatonosni depoziti koje banka koristi za privlačenje novca od dobrostojećih klijenata40.

Uzete pozajmice – dospjele obaveze. Ova pozicija se odnosi na stanje dospjelih, a neplaćenih obaveza, te stanje neizmirenih-pozvanih na plaćanje vanbilansnih obaveza.

Uzete pozajmice od drugih banaka. Predstavlja mehanizam preraspodjele sredstava banaka na računima kod Centralne banke i to na kreditnoj bazi uz plaćanje kamate. Pretpostavka za ovaj slučaj jeste da pojedine banke formiraju suficite odnosno deficite u svojim bilansima novčanih transakcija.

Obaveze prema vladi. Ova pozicija se odnosi na postojanje mjenica i drugih instrumenata plaćanja plativih na zahtjev, izdate u svrhu plaćanja dadžbina.

Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama. Ova pozicija uključuje izdate mjenice, obveznice i uplate drugih depozitnih institucija po različitom osnovu, zadržavanje po osnovu kupljenog prostora i druge fiksne aktive, poslove lizinga i ostalo.

39 Ćirović M., Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001., str. 50 40 Rose P. S., Menadžment komercijalnih banaka, Mate d.o.o, Zagreb, 2003., str. 125

19

Page 20: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Subordinisani dugovi i subordinisane obveznice. Ova pozicija uključuje stanje svih subordinisanih dugova i subordinisane obveznice. Subordinisane obveznice imaju niži isplatni prioritet u odnosu na obaveze banke prema deponentima, ali viši isplatni prioritet u odnosu na dioničare banke. Subordinisane obveznice mogu, ali ne moraju da budu konvertibilne u dionice na osnovu opcije holdera ovih obveznica.

Ostale obaveze. Ova pozicija obuhvata sve ostale obaveze koje nisu navedene u prethodnim pozicijama.

Kapital banke je formiran, u osnovi, početnom i naknadnim prodajama dionica banke. Kasnije se uvećava iz viškova i određenih rezervi. Veličina kapitala osigurava banci određeni nivo sigurnosti i stabilnosti i povjerenje javnosti i njenih komitenata i klijenata.Kapital uključuje trajne prioritetne dionice, obične dionice41, emisiona ažia ostvarena emisijom trajnih prioritetnih dionica i ažia ostvarena emisijom običnih dionica, neraspoređena dobit i rezerve kapitala – nepokriveni gubitak, rezerve propisane zakonom, revalorizacione rezerve, rezerve koje se odnose na procjenu kvaliteta aktive, kursne razlike koje čine potražni saldo u slučaju pozitivnih efekata kursnih razlika, ili dugovni saldo kao negativni efekat kursnih razlika42. Funkcija kapitala banke se ogleda u apsorbovanju potencijalnih gubitaka, zaštiti deponenata i drugih kreditora, adekvatan nivo kapitala brani državnu instituciju od pretjeranog odliva sredstava na ime isplate osiguranih depozita u slučaju likvidacije nekih banaka, te ograničavanju rasta aktive i depozita kod svake banke.

Konkretni mehanizmi putem kojih se mogu angažovati krediti za likvidnost na finansijskom tržištu su slijedeći:- međubankarski krediti,- REPO ugovori43,- depozitni certifikati,- krediti za likvidnost kod Centralne banke44.

2.2. Analiza bilansa stanja banke

Bilans stanja banke služi kao izvor veoma korisnih informacija. Na osnovu tih informacija mogu se sastaviti finansijski i kontrolni parametri. Za formulisanje poslovne politike mogu se koristiti slijedeći parametri: stopa gotovine, stopa likvidnosti, stopa solventnosti, stopa rezerve likvidnosti, stopa kreditiranja i stopa kapitala. Međutim, kako se svako vrednovanje zasniva na poređenju, tako i ocjena bankarskih poslovno - finansijskih rezultata zasniva na poređenju, i to stvarnih vrijednosti sa prethodnim, planskim ili granskim vrijednostima.

Analiza bankarskih bilansa se izvodi upotrebom tri instrumenta:

41 Preferencijalna dionica je hibridna hartija od vrijednosti koja kombinuje osobine duga i obične dionice. Predstavlja oblik dioničkog kapitala, koji ima pravo prvenstva nad običnom dionicom. Prema legalnoj definiciji dionica je pisana isprava o vlasništvu temeljenom na sredstvima uloženim kod izdavača. Ovim dionicama se trguje na tržištu kapitala.42 Kešetović I., Finansije – monetarne i javne, CPA, Tojšići, 2009., str. 18743 Kod REPO ugovora vrši se prodaja finansijske aktive uz obavezu prodavca da mora u određenom kratkom terminu da kupi tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj cijeni. Kao kolateral koriste se državne obveznice.44 Krediti za likvidnost kod Centralne banke podrazumijevaju tzv. diskontni šalter na kojem banke mogu da dobiju superkratkoročne kredite uz državne vrijednosne papire kao kolateral.

20

Page 21: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

- bilans izvora i upotrebe fondova koji pokazuje tokove mobilizacije bankarske gotovine i pravce njenog plasmana u okviru određenog perioda. Osnovna pozicija je 'gotovina i depoziti kod depozitnih institucija' (apstrahujući kamatne depozite).- uporedivi bilansi impliciraju iskazivanje pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha banke u relativnim pokazateljima. Ovi pokazatelji se valorizuju pomoću unutarsektorske analize – upoređuje vrijednosti date banke sa njihovim prosjekom kod srodnih banaka ili onih koje imaju najpovoljnije performanse, i analize vremenskih serija – prati promjene indikatora date banke u višegodišnjem okviru.- ključni finansijski koeficijenti kao standardizirana mjerila bankarskih performansi u raznim aspektima poslovanja banke. Vrijednosti posmatranih finansijskih koeficijenata date banke se porede sa njihovim vrijednostima kod srodnih banaka ili ranije ostvarenim vrijednostima u poslovanju banke. Ovdje spadaju pokazatelji likvidnosti, prihodnosti aktive, strukture finansiranja, operativnih troškova, neto-kamatne marže profitabilnosti.

Peer group analiza je klasifikacija komercijalnih banaka po veličini aktive i drugim karakteristikama. Ova analiza se koristi od strane banaka kako bi odmjerile njihove finansijske performanse u odnosu na konkurentske banke na njihovom tržištu. U najjednostavnijoj formi uključuje poređenje finansijskih informacija za banke sličnih veličina. Peer group se određuje prema veličini, lokaciji i poslovnom miksu banke45. Najčešće analize performansi, koje koriste banke kao finansijske institucije, uključuju:46

- komparacija izvještaja od jednog do drugog perioda,- uobičajne izvještaje koji se odnose na svaku poziciju aktive, pasive i kapitala prema ukupnoj aktivi, odnosno pasivi, i svaku poziciju bilansa prihoda prema ukupnom operativnom prihodu,- indeksirane finansijske izvještaje koji mjere rast ili kontra akciju na ključnim finansijskim računima, i - racio analize, koje razvijaju pun smisao odnosa između pojedinih računa ili grupa računa.Racio analiza poslovanja banke mora uvijek naći mjesta za poslovanje banke u odnosu na grupu srodnih banaka približno iste veličine (peer group) i analizu uticaja menadžment tima za odlučivanje, posebno donošenje kreditnih odluka. Svrha racio analize je da produbi opštu analizu u veće detalje za ispitivanje odnosa između pozicija prezentiranih u bilansu stanja i bilansu uspjeha. U nastavku su obrađeni pokazatelji racio analize bilansa stanja banke.

2.2.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost banke da odgovori svojim finansijskim obavezama, a posebno onim koje leže u domenu inicijative njenih komitenata. Takve obaveze se odnose na povlačenje bankarskih depozita (po viđenju), te rast legitimne kreditne tražnje po već uspostavljenim kreditnim linijama.

Pokazatelji likvidnosti su:

1. Odnos novca i kratkoročne pasive pokazuje koliko je kratkoročne pasive pokriveno novcem.

Koeficijent trenutne likvidnosti = novac (kratkoročna aktiva) / kratkoročne pasiva

45 Ćurčić U. N. Bankarski portfolio menadžment, Feljton, Novi sad, 2002., str. 18146 Vunjak N. M., Ćurčić U. N., Kovačević Lj. D., Korporativno i investiciono bankarstvo, Ekonomski fakultet, Banja Luka, 2008., str. 57

21

Page 22: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

2. Odnos datih kredita i primljenih depozita se smatra jednostavnom mjerom likvidnosti. Na temelju ovog pokazatelja može se vidjeti da li se likvidnost banke smanjuje ili povećava. Iako je banka dužna pratiti ročnost svojih obaveza i likvidnost svoje imovine mjesečno, tromjesečno i godišnje bilans stanja nam omogućava da detaljnije pratimo likvidnost banaka.

Odnos datih kredita i primljenih depozita = dati krediti / primljeni depoziti

3. Ovaj odnos pokazuje procenat pokrivenosti kredita kratkoročnom aktivom.

Odnos kratkoročne aktive i ukupnih kredita = kratkoročna aktiva / ukupni krediti47

4. Indikatori likvidnosti aktive:

4.1. Ovaj pokazatelj ističe značaj državnih obveznica kao visoko likvidne aktive ( bez kreditnog rizika) u amortizovanju likvidnosnih napetosti.

državne obveznice / ukupna aktiva

4.2. Ovaj pokazatelj dodaje državnim obveznicama pored međubankarskih kredita i obveznice drugog izdanja koje se također mogu koristiti za anuliranje likvidnosnog deficita, ali samo pod pretpostavkom da je naredni, treći indikator na visokom nivou.

ukupne obveznice + međubankarski krediti / ukupna aktiva

4.3. Ukoliko je tržišna vrijednost obveznica bitno ispod njihove nominalne vrijednosti, cijeli portfolij obveznica (iskazan po nominalnoj vrijednosti) nije adekvatan indikator likvidnosnog kapaciteta banke.

tržišna vrijednost obveznica / nominalna vrijednost obveznica

4.4. Komercijalni i industrijski krediti (poslovni krediti) sa rokom dospijeća do jedne godine smatraju se samolikvidirajućim kreditima ili onim čija naplata proističe iz normalnog toka tekućeg poslovanja komitenta, tako da visok (nizak) udio posmatranih kredita u ukupnoj sumi kredita cijele skale ročnosti, što se odnosi na ovaj pokazatelj, indicira visok (nizak) nivo likvidnosti kreditnog portfolija banke.

komercijalni i industrijski krediti sa rokom do jedne godine / ukupni komercijalni i industrijski krediti

5. Indikatori likvidnosti obaveza su:

5.1. depozitni certifikati / ukupne obaveze

5.2. međubankarski krediti i REPO krediti / ukupne obaveze

5.3. ostale kratkoročne kreditne obaveze / ukupne obaveze

Nivoi ovih indikatora imaju različito značenje za banke diferencirane veličine. Npr. Njihov visok stepen kod malih banaka implicira redukciju kreditnog kapaciteta banke, dok se takav

47 http://www.mojefinansije.net/članci/pokazatelji_poslovanja.php , septembar 2010.

22

Page 23: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

zaključak ne može izvući za velike banke koje su u stanju da se pri skoro perfektno elastičnoj ponudi kratkoročnih (nedepozitnih) fondova zadužuju na tržištu takvih resursa48.

2.2.2. Pokazatelji zaduženosti

1. Odnos kapitala i ukupne aktive = kapital / ukupna aktiva

2. Odnos obaveza i ukupne aktive = ukupne obaveze / ukupna aktiva

3. Odnos ukupnog kapitala i depozita = ukupni kapital / depoziti (obaveze)

4. Stepen samofinansiranja klijenata = komercijalna aktiva / komercijalna pasiva49

Na osnovu ovih pokazatelja utvrđuje se da li zaduženost banke raste ili se smanjuje u posmatranom periodu.

2.2.3. Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu

Banka da bi obavljala svoje poslovanje mora imati određenu imovinu. Najčešće se ističe da se fiksna imovina banke treba finansirati iz kapitala. Dakle, pokazuje koliki postotak fiksne imovine banka finansira iz kapitala.

fiksna imovina ( neto materijalna imovina ) / kapital

2.2.4. Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu i udjele

Pod udjelima se podrazumijeva ulaganje u povezana društva i podružnice. Ukoliko je ovaj pokazatelj visok to bi moglo narušiti likvidnost banke, jer se smatra da je glavna aktivnost banke finansiranje subjekata, a ne preuzimanje vlasništva nad njima. Pokazuje koliko je kapitala korišteno za finansiranje fiksne imovine, a koliko ostaje za ostale bankarske plasmane.

fiksna imovina + udjeli / kapital

2.2.5. Pokazatelji strukture finansiranja

Ovi pokazatelji suprotstavljaju izvore i plasmane bankarskih sredstava ukazujući na njihove osnovne strukturne i prihodno - rashodne odnose.

48 Zaklan D., Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., str. 8349 Komercijalna aktiva uključuje vrijednosne papire radi trgovanja, vrijednosne papire za prodaju, vrijednosne papire koji se drže do dospijeća. Komercijalna pasiva je ukupna pasiva minus kamate minus kapital, tačnije krediti finansijskih institucija, depoziti, ostali krediti, derivatne finansijske obaveze i ostale finansijske obaveze, izdati dužnički vrijednosni papiri, izdati podređeni i hibridni instrumenti.

23

Page 24: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

1. Ovaj pokazatelj se obično naziva multiplikatorom kapitala, jer pokazuje multiplikativne mogućnosti kapitala u procesu formiranja bankarske aktive ili kako se u teoriji kaže koliko je puta prinos aktive umnožen datim učešćem kapitala u masi prikupljenih sredstava. U svojoj inverznoj vrijednosti indicira na stepen sigurnosti povjerilaca.

ukupna aktiva / dionički kapital

2. Ovaj pokazatelj predočava vlasničku strukturu bankarskih dugoročnih fondova, a može indicirati i promjenu odnosa između kamatno-senzitivne aktive i kamatno-senzitivne pasive, tzv. gep fondova.

dugoročne obveznice / kapital

3. Pokazatelj rizične aktive pokazuje u kojoj mjeri je rizična aktiva (aktiva umanjena za novčane rezerve i nerizične ili državne obveznice) pokrivena bankarskim kapitalom.

kapital / ukupna aktiva : likvidna aktiva

4. Pokazatelj pokrića kamatnih rashoda banke pokazuje koliko je puta masa tih rashoda pokrivena bankarskim tekućim prihodima.

tekući prihodi / kamatni rashodi

2.2.6. Pokazatelji prihodnosti aktive

1. Ovaj pokazatelj ukazuje na učešće kredita kao najunosnije komponente aktive.

ukupni krediti / ukupna aktiva

2. Ovaj pokazatelj ukazuje na učešće kompletne prihodne aktive u ukupnoj aktivi.

ukupni krediti + vrijednosni papiri / ukupna aktiva

3. Ovaj pokazatelj ukazuje na učešće komercijalnih i industrijskih kredita u ukupnoj aktivi.

komercijalni i industrijski krediti / ukupna aktiva

4. Ovaj pokazatelj ukazuje na učešće kredita domaćinstvima u ukupnoj aktivi50.

krediti domaćinstvima / ukupna aktiva

2.2.7. Pokazatelji profitabilnosti

1. Povrat na dionički kapital (ROE) je primarno indikator menadžerske efikasnosti i indicira koliko bi menadžment bio sposoban u konvertiranju aktive u neto zaradu. ROE se još može dobiti kao zbir neto profitne marže ( neto prihod nakon oporezivanja / ukupni operativni

50 Zaklan D., Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000., str. 84, 85

24

Page 25: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

prihodi), pokazatelja iskoristivosti aktive ( ukupni operativni prihodi / ukupna aktiva) i multiplikatora kapitala (ukupna aktiva / dionički kapital).

neto prihod nakon oporezivanja / dionički kapital

2. Povrat na aktivu (ROA) je mjera stope povrata koja teče ka dioničarima banke. To aproksimira neto beneficije koje su dioničari primili od investiranja svog kapitala u banku.

neto prihod nakon oporezivanja / ukupna aktiva

3. Neto kamatna marža mjeri koliko je veliku razliku između kamatnih prihoda i kamatnih rashoda menadžment bio u stanju ostvariti.

prihod od kamata – rashodi od kamata / ukupna aktiva

4. Neto nekamatna marža mjeri iznos nekamatnih prihoda koji dolaze iz naknada na depozitne usluge i ostalih naknada za usluge koje je banka bila u mogućnosti prikupiti relativno prema iznosu prisutnih nekamatnih rashoda ( plaće, dnevnice, troškove popravaka i održavanja bankarskih objekata i opreme, te rashode od gubitaka po kreditima)51.

nekamatni prihodi - nekamatni rashodi / ukupna aktiva

2.2.8. Pokazatelji kapitala

Pokazatelji kapitala uglavnom pokazuju učešće kapitala banke u različitim tipovima aktive. Ukupna aktiva isključuje rezerve za potencijalne gubitke. Aktiva 1 uključuje pored ostalih stavki aktive i rezerve za potencijalne gubitke. Aktiva 2 uključuje kredite, investicije u nekonsolidovana povezana preduzeća i poziciju ostale aktive u bilansu stanja.

1. neto kapital / aktiva 1

2. dionički kapital / aktiva 1

3. osnovni kapital / aktiva 2

4. ukupni kapital / aktiva 2

5. neto krediti / ukupna aktiva

6. neraspoređena dobit / dionički kapital

3. PRAKTIČNI PRIMJER ANALIZE BILANSA STANJA KOMERCIJALNE BANKE- „ X “ d.d. BiH

3.1. Analiza bilansa stanja

51 Rose P. S., Menadžment komercijalnih banaka, Mate d.o.o, Zagreb, 2003., str. 158, 159

25

Page 26: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Aktiva

Ukupna aktiva na dan 31.12.2009.godine iznosi 78.035.000 KM. U ukupnoj aktivi novčana sredstva sa 31.12.2009.godine su 25.470.000 KM ili 29.03% od ukupne aktive. Od toga gotov novac 5.575.000 KM, stanje na računu kod CB BiH 17.636.000 KM. Novčana sredstva kod depozitnih institucija BiH u iznose 42.000 KM, računi depozita kod depozitnih institucija u inostranstvu 2.196.000 KM, od čega najveći dio u LHB banci u Frankfurtu i služi za plaćanje obaveza komitenata preko naše banke u inostranstvu. Novčana sredstva u procesu naplate su 5.000 KM. Plasmani drugim bankama iznose 254.000 KM

Krediti i dospjela potraživanja iznose 47.614.000 KM, dok neto krediti iznose 45.434.000 KM. Ukupni krediti preduzećima su iznosili 30.337.000 KM, a krediti stanovništvu 17.277.000 KM. Kratkoročna aktiva52 iznosi 50.808.000 (2009.), a 46.964.000 (2008.) KM.Poslovni prostor i ostala fiksna aktiva iznose 14.566.000 KM i zauzima 16.60% ukupne aktive. Od toga nematerijalna ulaganja su 271.000 KM, zemljište 489.000 KM, građevinski objekti 12.378.000 KM, oprema za rad 1.257.000 KM, avansi 171.000 KM.Investicije u nekonsolidovana preduzeća odnose se na učešće banke u kapitalu drugih preduzeća i iznose 588.000 KM..Ostala aktiva iznosi 1.223.000KM. Rezerve za potencijalne i druge gubitke su 1.990.000 KM. Posebne rezerve su 1.009.000 KM, opšte rezerve na dobru aktivu (A) 787.000 KM.

* Svaki iznos u narednim tabelama dat je u hiljadama KM, naravno osim rezultata koji su ili iznos ili postotak.

Tabela 3.1. Struktura novčanih sredstava banke

OPIS 31.12.2008. 31.12.2009.Novčana sredstva Stanje Učešće Stanje UčešćeGotov novac 6.319 22,91 5.575 21,89Račun rezervi kod CB 18.561 67,30 17.636 69,24Račun depozita kod depozitnih institucija BiH 5 0,02 42 0,16Računi depozita kod depozitnih institucija u inostranstvu

2.657 9,63 2.196 8,62

Novčana sredstva u procesu naplate 21 0,08 5 0,03Plemeniti metali 14 0,06 16 0,06Ukupna novčana sredstva: 27.577 25.470

Tabela 3.2. Struktura kredita banke

Krediti 2008. 2009.Krediti preduzećima 23.025 30.337Krediti stanovništvu 12.128 17.277Ukupno: 35.153 47.614

52 Kratkoročna aktiva uključuje gotovinu i druga finansijska sredstva sa rokom dospijeća manjim od 3 mjeseca.Kratkoročna pasiva uključuje depozite po viđenju, kratkoročne obaveze po oročenim i štednim depozitima, po sredstvima sa novčanog tržišta, i obaveze po obveznicama, te ograničene depozite.

26

Page 27: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Rezervisanja za kreditne gubitke 1.349 1.904Neto vrijednost kredita 33.804 45.710

Tabela 3.3. Sektorska struktura kredita banke

OPIS 31.12.2008. 31.12.2009.KREDITI Stanje Učešće Stanje UčešćeVlada i vladine agencije 71 0,20 0 0Javna i državna preduzeća 1.254 3,57 1.795 5,32Privatna preduzeća i društva 21.607 61,47 28.542 59,90Neprofitne organizacije 93 0,26 0 0Stanovništvo 12.128 34,50 17.277 36,28Ostalo 0 0 0 0Ukupno: 35.153 47.614

Tabela 3.4. Struktura fiksne aktive banke

Fiksna imovina 2008. 2009.Zemljište 489 489Građevinski objekti 12.608 12.378Oprema 1.376 1.257Investicije u toku i avansi 0 171Nematerijalna ulaganja 220 271Ukupno: 14.693 14.566

Tabela 3.5. Struktura vanbilansne aktive banke

OPIS 31.12.2008. 31.12.2009.KREDITI Stanje Učešće Stanje UčešćeIzdate garancije 10.817 13,86 12.544 52,17Ostale stavke vanbilansne izloženosti 775 6,00 788 5,36Neopozive obaveze za davanje kredita 1.317 10,20 1.365 9,29Ukupna vanbilansna aktiva: 12.909 14.697

Vanbilansnu aktivu 2009. u iznosu od 14.697.000 KM čine izdate garancije, ostale stavke vanbilansne izloženosti i neopozive obaveze za davanje kredita.

Pasiva

U ukupnoj pasivi obaveze iznose 65.305.000 KM ili 74.44% ukupne pasive, a kapital 22.420.000 KM. Od toga depoziti 63.905.000 KM, a ostale obaveze iznose 1.400.000 KM.Depoziti pravnih lica iznose 32.715.000 KM i predstavljaju 51,19% ukupnih depozita.Depoziti stanovništva iznose 31.190.000 KM i čine 48,81% ukupnih depozita banke.

27

Page 28: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Ukupan kapital banke sa 31.12.2009. godine iznosi 22.420.000 KM, a sastoji se od dioničkog kapitala 15.802.000 KM, rezervi od 6.491.000 KM, i neraspoređene dobiti tekuće godine od 127.000 KM. Kratkoročna pasiva banke iznosi 51.757.000 (2009.), a 38.175.000 (2008.) KM.

Tabela 3.6. Sektorska struktura depozita banke

OPIS 31.12.2008. 31.12.2009.Depoziti Stanje Učešće Stanje UčešćeVlada i vladine institucije 9.716 17,85 6.758 10,57Javna i državna preduzeća 1.924 3,53 5.973 9,35Privatna preduzeća i društva 10.843 19,92 14.418 22,56Neprofitne organizacije 1.345 2,47 1.943 3,04Banke i bankarske institucije 5.485 10,08 3.214 5,03Nebankarske finansijske institucije 0 0 0 0Stanovništvo 24.828 45,61 31.190 48, 80Ostalo 300 0,55 409 0,64Ukupno: 54.441 63.905

Depoziti stanovništva su iznosili 31.190.000 KM, i ostvarili su povećanje u odnosu na prošlu godinu u iznosu od 25,6 % (24.828.000-31.190.000/24.828.000), dok čine 48,80% ukupnih depozita.

Tabela 3.7. Struktura kapitala banke

OPIS 2008. 2009.OSNOVNI KAPITAL 20.231 22.022DOPUNSKI KAPITAL 2.518 1.281NETO KAPITAL 22.749 23.303

Osnovni kapital iznosi 22.022.000 KM i sastoji se od dioničkog kapitala u iznosu od 15.802.000 KM, rezervi kapitala 6.491.000 KM, umanjen za nematerijalna ulaganja 271.000 KM. Dopunski kapital iznosi 1.281.000 KM i sastoji se od rezervi za potencijalne kreditne gubitke u iznosu od 1.154.000 KM (zbir opštih rezervi za dobru aktivu A i opštih rezervi na vanbilansnu aktivu) i neraspoređene dobiti 127.000 KM. Neto kapital je zbir osnovnog i dopunskog kapitala. Ukupni kapital je zbir osnovnog kapitala, nematerijalnih ulaganja i neraspoređene dobiti.

3.2. Analiza bilansa stanja „ X “ d.d. BiH banke pomoću pokazatelja

Tabela 3.8. Pokazatelji kapitala 1.

Opis Prethodna godina Tekuća godina

28

Page 29: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Neto kapital 22.749 23.303Aktiva 79.466 89.715

Odnos neto kapitala i ukupne aktive (%)

28,63 25,97

Tabela 3.9. Pokazatelji kapitala 2.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaDionički kapital 19.874 15.802

Aktiva 79.066 89.715Odnos dioničkog kapitala i

ukupne aktive (%)25,01 17,61

Tabela 3.10. Pokazatelji kapitala 3.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaOsnovni kapital 20.231 22.022

Aktiva 36.680 59.325Odnos osnovnog kapitala i

ukupne aktive (%)55,16 37,12

Tabela 3.11. Pokazatelji kapitala 4.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaUkupni kapital 22.059 22.420

Aktiva 36.680 59.325Odnos ukupnog kapitala i

ukupne aktive (%)60,14 37,79

Tabela 3.12. Pokazatelji kapitala 5.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaNeto krediti 33.800 45.434

Ukupni kapital 22.059 22.420Odnos neto kredita i ukupnog

kapitala (%)153,23 202,65

Tabela 3.13. Pokazatelji kapitala 6.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaNeraspoređena dobit 1.608 127

Dionički kapital 19.874 15.802Odnos dobiti i dioničkog kapitala

(%)8,09 0,80

Tabela 3.14. Pokazatelji likvidnosti 1.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaKratkoročna aktiva 46.964 50.808Kratkoročna pasiva 38.175 51.757

Odnos kratkoročne aktive i kratkoročne pasive (%)

123,03 98,16

29

Page 30: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Tabela 3.15. Pokazatelji likvidnosti 2.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaKratkoročna aktiva 46.964 50.808

Ukupna aktiva 78.035 89.715Odnos kratkoročne aktive i

ukupne aktive (%)60,19 56,63

Tabela 3.16. Pokazatelji likvidnosti 3.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaKratkoročna pasiva 38.175 51.757

Ukupna aktiva 78.035 89.715Odnos kratkoročne pasive i

ukupne aktive (%)48,92 57,69

Tabela 3.17. Pokazatelji likvidnosti 4.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaNeto krediti 33.800 45.434

Depoziti 54.441 63.905Odnos neto kredita i depozita

(%)62,09 71,10

Tabela 3.18. Pokazatelji ulaganja u fiksnu imovinu

Opis Prethodna godina Tekuća godinaFiksna imovina 14.693 14.566

Kapital 22.059 22.420Odnos fiksne imovine i kapitala

(%)66,60 64,96

Tabela 3.19. Pokazatelji strukture finansiranja

Opis Prethodna godina Tekuća godinaUkupna aktiva 78.035 87.725

Kapital 22.059 22.420Multiplikator kapitala 3,53 3,91

Tabela 3.20. Ekonomičnost ukupnog poslovanja

Opis Prethodna godina Tekuća godinaUkupni prihodi 11.630 10.198Ukupni rashodi 9.920 10.106

Ekonomičnost ukupnog poslovanja

1,17 1,00

Tabela 3.21. Pokazatelji profitabilnosti 1.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaNeto prihod nakon oporezivanja 1.605 92

Dionički kapital 19.874 15.802

30

Page 31: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Povrat na dionički kapital (ROE) (%)

8,08 0,58

Tabela 3.22. Pokazatelji profitabilnosti 2.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaNeto prihod nakon oporezivanja 1.605 92

Aktiva 79.466 89.715

Povrat na aktivu (ROA) (%) 2,02 0,10

Tabela 3.23. Pokazatelji profitabilnosti 3.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaPrihodi od kamata – rashodi od

kamata2.985 3.582

Aktiva 79.466 89.715

Neto kamatna marža (%) 3.76 3,99

Tabela 3.24. Pokazatelji profitabilnosti 4.

Opis Prethodna godina Tekuća godinaOperativni rashodi 8.289 7.320

Aktiva 79.466 89.715

Odnos operativnih rashoda i ukupne aktive (%)

10,43 8,16

Tabela 3.25. Pokazatelji prihodnosti aktive

Opis Prethodna godina Tekuća godinaNeto Krediti 33.800 45.434

Ukupna aktiva 78.035 87.725

Odnos neto kredita i ukupne aktive (%)

43,31 51,79

3.3. Zaključna razmatranja o poslovanju banke „ X “ d.d. BiH

Poslovanje banke „ X “ d.d. BiH razmatrano je na temelju bilansa stanja i djelimično bilansa uspjeha za razdoblje od dvije godine ( 2008. – 2009. ). Na temelju finansijskih izvještaja

31

Page 32: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

izračunati su finansijski pokazatelji kojima se može ocijeniti kvalitet poslovanja banke. U smislu ocjene kvaliteta poslovanja ističu se dva temeljna kriterija i to: sigurnost i uspješnost. Pokazatelji odnosa u bilansu stanja usmjerene su na mjerenje sigurnosti poslovanja. Pokazatelji profitabilnosti su usmjereni na mjerenje uspješnosti.

Na temelju ove analize može se zaključiti da banka posluje uspješno uprkos teškim uslovima poslovanja i visokoj konkurenciji finansijskog tržišta. Ova banka je pokazala da i male banke mogu svojom efikasnošću i efektivnošću da opstanu i da se razviju. Zahvaljujući profesionalnosti zaposlenih banke banka se prilagodila potrebama tržišta kapitala bankarskog sektora BiH i očuvala svoje mjesto i povećala potencijal. Banka je završila ovu godinu sa pozitivnim rezultatom (92.000 KM), povećanje neto aktive od 13% (79.466.000 – 89.715.000/79.466.000).

Da je povjerenje u ovu banku očuvano pokazuje povećanje depozita stanovništva u iznosu od 25,6% (24.828.000 – 31.190.000/24.828.000) i čine 48,80% ukupnih depozita.

S obzirom na sektorsku strukturu kredita, vidi se da je banka pružila podršku raznim preduzećima i stanovništvu. Samo dati krediti stanovništvu čine 36,28% ukupnih kredita, dok je povećanje u odnosu na prethodnu godinu iznosilo 42,45% (12.128.000 – 17.277.000 / 12.128.000).

Stopa profitabilnosti u posmatranom razdoblju pokazuju tendenciju pada.Povrat na dionički kapital je samo 0,58% u odnosu na prethodnu godinu kada je bio 8,08%.

Adekvatnost kapitala je odnos rizične aktive i osnovnog kapitala, i iznosi 39,28% (8.650.000 / 22.022.000). Do pada adekvatnosti kapitala došlo je zbog povećanja ukupne aktive, a samim tim i rizične aktive, dok je osnovni kapital ostao skoro isti.

Pokazatelj zaduženosti banke je 37,79% tekuće godine, manji nego prethodne godine, što znači da se zaduženost banke povećala.

Pokazatelj likvidnosti banke je 71,10% tekuće godine, veći nego prethodne godine, što znači da se likvidnost banke smanjuje.

Pokazatelj ulaganja u fiksnu imovinu iznosi 64,96%, što pokazuje koliko se fiksne imovine finansira iz kapitala.

Dok ukupni prihodi iznose 10.198.000 KM, a ukupni rashodi 10.106.000 KM. Razlika između prihoda i rashoda je 92.000 KM. Njihov odnos pokazuje da je ekonomičnost ukupnog poslovanja 1.03 ili 103%.

Ovom analizom uglavnom su obuhvaćeni pokazatelji na osnovu odnosa pojedinih pozicija u bilansu stanja. Nije vršena detaljnija analiza bilansa uspjeha uzimajući u obzir da tema diplomskog rada obuhvata samo analizu bilansa stanja komercijalnih banaka.

ZAKLJUČAK

Banke su depozitne finansijske institucije. Komercijalne banke obavljaju poslove oko kreditiranja i poslove sa stanovništvom. To su zapravo firme koje nude finansijske usluge i

32

Page 33: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

koje stvaraju i prodaju profesionalno vođenje sredstava klijenata, te izvođenje drugih funkcija u gospodarstvu. Njihov uspjeh zavisi od sposobnosti identificiranja finansijskih usluga koje klijenti traže, o uspješnom stvaranju tih usluga, te prodaji po konkurentnoj cijeni.

Prvi dio ovog diplomskog rada teoretski razmatra Centralnu banku i poslovne banke. Glavni posao Centralne banke je provođenje monetarne politike, što uključuje provjeravanje funkcionisanja bankarskog sistema, ponudu novca i kredita doprinoseći ekonomskim ciljevima zemlje. Radi ostvarenja ovih ciljeva koristi različite instrumente monetarne politike. Nudi usluge kao elektronski prenos sredstava između banaka, pohranjivanje vrijednosnih papira u vlasništvu banaka, odobravanje kratkoročnih kredita bankama, održavanje stabilnosti valute i drugo.

Banke imaju moć stvaranja novca, obavljaju platnoprometne usluge i obavljaju najdublju transformaciju aktiva, što ih i razlikuje od ostalih finansijskih institucija. Banke su 'skladišta' ukupnih ušteđevina pojedinaca i porodica . Gubitak ovih sredstava bio bi katasrofalan i za banku i za njene klijente. Zbog toga postoje određena pravila kao što su držanje obavezne rezerve kod Centralne banke, rezervi u slučaju gubitaka po osnovu određenih rizika ili pojedinih pozicija bilansa stanja. Jedan od važnih zadataka sa kojima se suočava menadžment banke je održavanje likvidnosti. Nedostatak likvidnosti za banku znači ozbiljan problem.

Komercijalne banke u Bosni i Hercegovini uglavnom su ispunjavale obaveznu rezervu. Stopa obavezne rezerve na obaveze sa ročnošću do jedne godine je 14%, a za obaveze sa dužim rokom 10%.

Bankarski sektor Bosne i Hercegovine je reguliran entitetskim zakonimao bankama, kojima se uređuje osnivanje, poslovanje, upravljanje i supervizija komercijalnih banaka u BiH, te zakonima o agencijama za bankarstvo, koji definiraju ciljeve, nezavisnost, nadležnost i odgovornost. Rad Agencije za bankarstvo F BiH je usmjeren na stvaranje jakog i stabilnog bankarskog sistema, tržišno orijentisanog i oslonjenog na međunarodne standarde poslovanja i supervizije banaka. Ova agencija u saradnji sa Centralnom bankom BiH izdaje dozvole za rad banaka, superviziju, te prikupljaja informacije o bankama i njihovim aktivnostima. Na kraju 2009. u BiH je bilo 30 komercijalnih banaka, od čega je 20 imalo bankarsku dozvolu.

Drugi dio pojašnjava bilans stanja banke, kao jedan od dva osnovna finansijska izvještaja. Bilans stanja je podijeljen na sastavne dijelove: gotovinu, investicije u vrijednosne papire, kredite, depozite, nedepozitna zaduženja i kapital. U ovom dijelu analizirana je funkcija svake pojedine pozicije.

Tako, osnovna pozicija u aktivi bilansa stanju su novčana sredstva i računi depozita kod depozitnih institucija, što uključuje gotovinu u trezoru, gotovinu u naplati, račune depozita kod drugih banaka, račun rezervi kod Centralne banke, krediti ( komercijalni, potrošački, hipotekarni i drugi ), te ostale pozicije aktive.

Osnovna pozicija u pasivi bilansua stanja su depoziti koji za banku predstavljaju obaveze, a za deponente potraživanje prema banci, kapital koji se uglavnom formira početnom i narednim prodajama dionica, te ostale pozicije pasive.

Banke u danas pod velikim pritiskom. Moraju ostvariti ciljeve dioničara, zaposlenih, klijenata, te se sve više okreću prema tržištu novca i kapitala. Analiziranje poslovanja banke vrši se

33

Page 34: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

preko pokazatelja likvidnosti, zaduženosti, prihodnosti aktive, ulaganja u fiksnu imovinu, kapitala i profitabilnosti. Rezultat analize može biti pozitivan ili negativan, tačnije, da li analizirana banka posluje uspješno ili ne. Tako pokazatelj likvidnosti (npr. odnos kredita i depozita) pokazuje da li je došlo do smanjenja ili povećanja likvidnosti banke, a pokazatelj zaduženosti (npr. odnos kapitala i ukupne aktive, odnos ukupnih obaveza i ukupne aktive) da li je došlo do smanjenja ili povećanja zaduženosti, pokazatelji kapitala koji pokazuju učešće kapitala u pojedinim pozicijama aktive (npr. odnos kredita i aktive, dioničkog kapitala i aktive) i sl.

Treći dio predstavlja praktični primjer analize bilansa stanja banke „ X “ d.d. BiH. Korištenjem dobivenih osnovnih podataka pristupa se analizi preko pokazatelja. Rezultat analize je bio da banka „ X “ d.d. BiH posluje uspješno i da je očuvala povjerenje svojih klijenata, što npr. govori podatak o broju depozita stanovništva.

Posljedice globalne finansijske krize krajem 2008. i početkom 2009. manifestirale su se u bankarskom sektoru bh. ekonomije kroz povlačenje depozita u stranim valutama i kroz konverziju gotovine i depozita u domaćoj valuti u gotovinu u stranim valutama. Ovo je međutim ugrozilo likvidnost bankarskog sektora, tako da je CB BiH poduzela niz mjera kako bi pomogla bankama da riješe problem oko likvidnosti. Još jedna od posljedica ekonomske krize na bankarski sektor je smanjenje zaposlenosti.

LITERATURA

KNJIGE

34

Page 35: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Ćirović M., Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001. Ćurčić U. N. Bankarski portfolio menadžment, Feljton, Novi sad, 2002. Kešetović I., Finansije – monetarne i javne, CPA, Tojšići, 2009. Kozarević E., Analiza i upravljanje finansijskim rizicima, CPA, Tojšići, 2009. Omerhodžić S., Finansijska tržišta i institucije, Harfo-graf, Tuzla, 2008. Rose P. S., Menadžment komercijalnih banaka, Mate d.o.o, Zagreb, 2003. Vunjak N. M., Ćurčić U. N., Kovačević Lj. D., Korportivno i investiciono bankarstvo,

Ekonomski fakultet, Banja Luka, 2008. Zaklan D., Bankarstvo u tržišnom makrosistemu, Ekonomski fakultet, Mostar, 2000.

Internet portali

- http://www.fba.ba/old/novostibin/publikacije_71_2.pdf, avgust 2010- http://www.weekend.ba/novost/24839/sarajevo-najuspjesnijim-bankama-u-bih-dodijeljen-zlatni-bam, avgust 2010.- http://www.ekapija.ba/website/bih/company/preview.php?id=97130, avgust 2010.- http://www.cbbh.ba/index.php?id=7&lang=bs, avgust 2010.- http://www.100.megsfree.com/memo/rac/bbmaja_bankarstvo.doc, avgust 2010.- http://www.iksica.net/index.php?option=com_rokdownloads&task=download&id=336%3A bankarstvo&Itemid=179 , avgust 2010.- http://www.cbbih.ba/files/godišnji_izvještaji/2009/GI_2009_bs.pdf, avgust 2010.- http://www.mojefinansije.net/članci/pokazatelji_poslovanja.php , septembar 2010.

POPIS TABELA

Tabela 3.1. Struktura novčanih sredstava banke.......................................................................26Tabela 3.2. Struktura kredita banke..........................................................................................27

35

Page 36: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

Tabela 3.3. Sektorska struktura kredita banke..........................................................................27Tabela 3.4. Struktura fiksne aktive banke.................................................................................27Tabela 3.5. Struktura vanbilansne aktive banke........................................................................27Tabela 3.6. Sektorska struktura depozita banke........................................................................28Tabela 3.7. Struktura kapitala banke.........................................................................................28Tabela 3.8. Pokazatelji kapitala 1.............................................................................................28Tabela 3.9. Pokazatelji kapitala 2.............................................................................................29Tabela 3.10. Pokazatelji kapitala 3...........................................................................................29Tabela 3.11. Pokazatelji kapitala 4...........................................................................................29Tabela 3.12. Pokazatelji kapitala 5...........................................................................................29Tabela 3.13. Pokazatelji kapitala 6...........................................................................................29Tabela 3.14. Pokazatelji likvidnosti 1.......................................................................................29Tabela 3.15. Pokazatelji likvidnosti 2.......................................................................................30Tabela 3.16. Pokazatelji likvidnosti 3.......................................................................................30Tabela 3.17. Pokazatelji likvidnosti 4.......................................................................................30Tabela 3.18. Pokazatelj ulaganja u fiksnu imovinu..................................................................30Tabela 3.19. Pokazatelj strukture finansiranja..........................................................................30Tabela 3.20. Ekonomičnost ukupnog poslovanja.....................................................................30Tabela 3.21. Pokazatelj profitabilnosti 1..................................................................................31Tabela 3.22. Pokazatelj profitabilnosti 2..................................................................................31Tabela 3.23. Pokazatelj profitabilnosti 3..................................................................................31Tabela 3.24. Pokazatelj profitabilnosti 4..................................................................................31Tabela 3.25. Pokazatelj prihodnosti aktive...............................................................................31

PRILOZI

Prilog br. 1 Bilans stanja banke „ X “ d.d. BiH na dan 31.12.2008. i 31.12.2009. godine

36

Page 37: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

(u 000 KM)

Redni broj OPISPrethodna

godinaTekuća godina

AKTIVA    1. Novčana sredstva i računi depozita kod depozitnih institucija (1.a. + 1.b.) 27.577 25.470

 1.a. Gotov novac i nekamatonosni računi depozita 6.359 5.6381.b. Kamatonosni računi depozita 21.218 19.832

2. Vrijednosni papiri za trgovanje 0 03. Plasmani drugim bankama 516 2544. Krediti i dospjela potraživanja (4.a. + 4.b. + 4.c.) 35.153 47.614

 4.a. Krediti 33.800 45.4344.c. Dospjela potraživanja 1.353 2.180

5. Vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća 0 06. Poslovni prostor i ostala fiksna aktiva 14.693 14.5667. Ostale nekretnine 0 08. Investicije u nekonsolidovana povezana preduzeća 184 5889. Ostala aktiva 1.343 1.22310. MINUS: Rezerve za potencijalne gubitke (10.a. + 10.b. + 10.c. + 10.d.) 1.431 1.990

 

10.a. Posebne rezerve 535 1.00910.b. Rezerve za stavke pozicije 4. Aktive 587 78710.c. Posebne rezerve 225 10810.d. Rezerve za pozicije 4. Aktive 82 86

11. UKUPNA AKTIVA: (1. do 9. - 10.) 78.035 87.725Vanbilansna evidencija 12.909 14.697

OBAVEZE12. Depoziti (12.a. + 12.b.) 54.441 63.905

 12.a. Kamatonosni depoziti 52.128 58.42712.b. Nekamatonosni depoziti 2.313 5.478

13. Uzete pozajmice 0 014. Obaveze prema vladi 0 015. Obaveze po uzetim kreditima i drugim pozajmicama 0 016. Ostale obaveze 1.535 1.400

16.a. Posebne rezerve za pozicije vanbilansne evidencije 358 35816.b. Opšte rezerve za pozicije vanbilansne evidencije 241 28116.c. Ostale obaveze 936 761

17. UKUPNE OBAVEZE: (12. do 16.) 55.976 65.305KAPITAL

18. Obične dionice 19.874 15.80219. Neraspoređena dobit 1.608 12720. Rezerve kapitala 4.649 6.49121. Ostali kapital -4.072 022. UKUPNI KAPITAL: (18. do 21.) 22.059 22.42023. UKUPNI KAPITAL I OBAVEZE: (17. + 22.) 78.035 87.725

Vanbilansne obaveze 12.909 14.697

Prilog br. 2 Bilans stanja banke „ X “ d.d. BiH na dan 31.12.2008. i 31.12.2009. godine

(u %)

Redni broj OPISPrethodna

godinaTekuća godina

AKTIVA    1. Novčana sredstva i računi depozita kod depozitnih institucija (1.a. + 1.b.) 35,30 29,03

37

Page 38: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

 1.a. Gotov novac i nekamatonosni računi depozita 8,15 6,421.b. Kamatonosni računi depozita 27,19 22,60

2. Vrijednosni papiri za trgovanje 0 03. Plasmani drugim bankama 0,66 0,294. Krediti i dospjela potraživanja (4.a. + 4.b. + 4.c.) 45,05 54,27

 4.a. Krediti 43,31 510794.c. Dospjela potraživanja 1,73 2,48

5. Vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća 0 06. Poslovni prostor i ostala fiksna aktiva 18,83 16,607. Ostale nekretnine 0 08. Investicije u nekonsolidovana povezana preduzeća 0,24 0,679. Ostala aktiva 1,72 1,3910. MINUS: Rezerve za potencijalne gubitke (10.a. + 10.b. + 10.c. + 10.d.) 1,83 2,27

 

10.a. Posebne rezerve 0,69 1,1510.b. Rezerve za stavke pozicije 4. Aktive 0,76 0,9010.c. Posebne rezerve 0,29 0,1210.d. Rezerve za pozicije 4. Aktive 0,10 0,10

11. UKUPNA AKTIVA: (1. do 9. - 10.)Vanbilansna evidencija 16,54 16,75

OBAVEZE12. Depoziti (12.a. + 12.b.) 69,76 72,84

 12.a. Kamatonosni depoziti 66,80 66,6012.b. Nekamatonosni depoziti 2,96 6,24

13. Uzete pozajmice 0 014. Obaveze prema vladi 0 015. Obaveze po uzetim kreditima i drugim pozajmicama 0 016. Ostale obaveze 1,97 1,60

16.a. Posebne rezerve za pozicije vanbilansne evidencije 0,46 0,4116.b. Opšte rezerve za pozicije vanbilansne evidencije 0,31 0,3216.c. Ostale obaveze 1,20 0,87

17. UKUPNE OBAVEZE: (12. do 16.) 71,73 74,44KAPITAL

18. Obične dionice 25,47 18,0119. Neraspoređena dobit 2,06 0,1420. Rezerve kapitala 5,96 7,4021. Ostali kapital 5,22 022. UKUPNI KAPITAL: (18. do 21.) 28,27 25,5623. UKUPNI KAPITAL I OBAVEZE: (17. + 22.)

Vanbilansne obaveze 16,54 16,75

Prilog br. 3 Bilans uspjeha banke „ X “ d.d. BiH na dan 31.12.2008. i 31.12.2009. godine

(u 000 KM)

1. PRIHODI I RASHODI PO KAMATAMAPrethodna

godinaTekuća godina

 a.) Prihodi po kamatama i slični prihodi  1) Kamatonosni računi depozita kod depozitnih institucija 124 325

38

Page 39: Bankarski Sistem Bih-diplomski Rad

Analiza bilansa stanja komercijalnih banaka i osnove bankarskog poslovanja u Bosni i Hercegovini

2) Prihodi od kredita 3.614 4.3813) UKUPNI PRIHODI OD KAMATA I SLIČNI PRIHODI 1) do 2) 3.738 4.706

b.) Rashodi po kamatama i drugi rashodi      1) Depoziti 753 1.124  2) UKUPNI RASHODI PO KAMATAMA I SLIČNI RASHODI 753 1.124c.) NETO KAMATA I SLIČNI PRIHODI 2.985 3.582

2. OPERATIVNI PRIHODI    a) Prihodi od poslovanja sa devizama 872 828b) Naknade po kreditima 466 648c) Naknade po vanbilansnim poslovima 383 416d) Naknade za izvršene usluge 1.798 2.073e) Ostali operativni prihodi 4.375 1.527f) UKUPNI OPERATIVNI PRIHODI a) do e) 7.892 5.492

3. NEKAMATNI RASHODI      a.) Poslovni i direktni rashodi     

 1) Troškovi rezervi za opšti kreditni rizik i potencijalne kred. i dr. gubitke 878 1.662

  2) UKUPNI POSLOVNI I DIREKTNI RASHODI 878 1.662  b.) Operativni rashodi     

 

1) Troškovi plaća i doprinosa 2.946 3.094  2) Troškovi poslovnog prostora, ostale fiksne aktive i režija 2.574 3.709  3) Ostali operativni troškovi 2.769 517  4) UKUPNI OPERATIVNI RASHODI 8.289 7.320  c) UKUPNI NEKAMATNI RASHODI 9.167 8.9824. DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 1.710 925. GUBITAK 0 06. POREZI 105 07. NETO DOBIT 4. - 6. 1.605 92

39