Balić Bernad (seminarski rad)
-
Upload
bernad-balic -
Category
Documents
-
view
233 -
download
0
Transcript of Balić Bernad (seminarski rad)
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
1/16
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON
BANJA LUKA
FAKULTET INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA
POSLOVNE APLIKACIJE
TEMA: Ulazno-izlazni ureaji
Predmetni nastavnik:oc.r Neim Smailovid Student: Berna Balid
Indeks: 15-10/RNI
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
2/16
2
Contents
1. Uvod ................................................................................................................................................ 3
2. Ulazni ureaji................................................................................................................................... 3
2.1 Mi ................................................................................................................................................. 4
2.2 Tastatura........................................................................................................................................ 5
3.1. Laserski tampai.......................................................................................................................... 9
4. Monitor .............................................................................................................................................. 10
4.2. LCD monitor ................................................................................................................................ 12
5. Zvunici .............................................................................................................................................. 13
6. Zakljuak ............................................................................................................................................ 14
Literatura ............................................................................................................................................... 15
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
3/16
3
1. Uvod
Poto raunar obrauje poatke samo sa nulom i jeinicom, ove poatke je
potrebno konvertovati (pretvoriti) u jezik koji je priklaan raunarskom.
Ulazni ureaji se mogu poijeliti na:
1. Ulazni ureaji koji su irektno vezani za covjeka (tastatura, mi, grafika
tabla) pomodu koji ovjek Ulazni ureaji su ureaji koji omogudavaju korisniku
a u raunar unese poatke iz vanjskog svijeta. direktno unosi podatke u
raunar.
2.Ulazni ureaji koji si inirektno vezani za ovjeka (magnetna traka, magnetni
iskovi, A/D konvertori) koji bez prisustva ovjeka mogu a unose oreene
poatke u raunar.
Izlazni ureaji slue a signale koje generie raunar pretvore u signale koji su
razumljivi ovjeku. Njihov zaatak je a brzo, jeftino i jelotvorno orae
konverziju iz igitalnog oblika u vizuelni ili zvuni efekat. Svaki raunar
posjeuje bar jean izlazni ureaj, pa ak i nekoliko njih koji se razlikuju po
namjeni, tehnologiji i cijeni.
2. Ulazni ureaji
Najrasprostranjeniji ulazni ureaji su mi i tastatura bez koji u sutini ovjek i
raunar nebi mogli komunicirati. Ostali ulazni ureaji kao sto su skener, grafika
tabla, mikrofon, ekran osjetljiv na oir, ojstik it su opcioni u zavisnosti o
prohtjeva korisnika i njegovih potreba na poslu i kod kuce.
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
4/16
4
2.1 Mi
Mi je jean o vanijih ulazni ureaja putem kojeg korisnik upravljaoperativnim sistemom i aplikativnim softverom. Koristimo ga za odabir
ponuenih ikona, opcija iz skrol (paajudi) lista, aktiviranje ponuenih tastera
na ekranu, za crtanje i slino.
Osnovni ijelovi mia su gornji taster (lijevi i esni), taster za scrool, prorez na
donjoj strani za optiki ili mi sa kuglicom, kabl i konektor za prikljuak. Kako je
mi sa kuglicom imao najrosprostranjeniju upotrebu opisademo njegov osnovni
princip raa. Kuglica 1 koja se vrti prilikom trenja o stol pokrede takice 2 koje
vrte diskove 3 i 4 na svojim osovinama. Diskovi na svojim obodima imaju sitnerupice koje naizmjenino prekiaju infracrvene zrake koje se emituju iz
optikog senzora 5 i aju informacije po X i Y osi gje se nalazi strelica onosno
kursor mia na ekranu.
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
5/16
5
2.2 Tastatura
Tastatura je ulazni ureaj koji slui za unoenje tekstualnih znakova, ali i nekih
drugi komandi. Sastoji se o 104 tastera koji su rasporeeni u nekoliko grupa:
Funkcijski tasteri
Alfanumeriki tasteri
Kontrolni tasteri
Navigacijski tasteri
Numeriki tasteri
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
6/16
6
Neke od osnovnih funkcijski tipki na tastaturi su:
Backspace promjena kursora za jedno mjesto unazad
Alt kombinuje se sa nekim drugim tasterom za generisanje posebnih funkcija
Caps lockukljuenjem ovog tastera svaki slovni taster ispisuje veliko slovo
Ctrl kombinuje se sa nekim drugim tasterom za generisanje posebnih funkcija
Delbrie tekudi znak ispre kursora ili selektovan objekatEnd - pomie kursor na krajnji poloaj (ko teksta na kraj rea)
Shift u kombinaciji sa slovnim tasterom ispisuje veliko slovo, a sa brojnim
tasterom alfanumerikog ijela ispisuje znak izna
Na slijeedoj slici se mogu vijeti razne vrste tastatura:
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
7/16
7
3. Izlazni ureaji
Izlazni ureaji rae obrnutu funkciju o ulazni ureaja, pretvaraju igitalni
signal koji je za ovjeka neshvatljiv u signal prilagoen oreenim potrebama
ovjeka( neto to je viljivo). Najpoznatiji izlazni ureaji su tampa, monitor,
zvunici it. Poaci, onosno informacije se prenose iz centralne jeinice na
ogovarajudu izlaznu jedinicu. Izbor izlazne jedinice zavisi od konfiguracije
sistema i specifikacije zahtjeva, a najede se prezentiraju vizuelnim
prikazivanjem, tampanjem, grafiki, govornim izlazom i slino.
3.1 tampa
tampa je izlazni ureaj koji pretvara igitalni signal iz raunara i ispisuje ga na
papiru ili foliju kao sliku, tekst ili kombinovano. tampae moemo poijeliti na
laserske, tampae sa brizgaljkom i matrine o ije kvalitete izrae i naina
tampanja zavisi kvalitet tampe i tiska.
3.1.1 Matrini tampai
Ovi tampai su relativno jenostavni i jeftini. Njihov ra je zasnovan na
uaranju iglica koji se nalaze u glavi tampaa kroz traku natopljenu tintom koja
se naziva ribon. Proizvoe se u va formata A3 i A4, kao i pos tampai. Koriste
se najede u knjigovostvenim biroima jer su osta pouani u rau i imaju
nisku cijenu tampanog lista. Mane ovih tampaa su velika buka, slab kvalitet
otiska i mala brzina rada.
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
8/16
8
3.1.2 Ink-jet tampai
To su tampai koji otisak mastila ostavljaju na papiru putem glave koja na sebiima rupice. Slika se formira utrcavanjem mlaza tinte na papir. Glava olazi sa
novim punjenjem tinte ili se mijenja svako nekoliko punjenja tinte. Grija je
msjeten neposreno iza otvora glave, ispre komore sa tintom, a upravljan je
strujnim impulsima. Grija gotovo trenutno uzrokuje kljuanje tinte koja
ispunjava komoru te tako nastaje mjehurid pare koja kroz mlaznicu izbacuje
kapljicutinte.
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
9/16
9
3.1. Laserski tampai
Otisak ove vrste tampae se formira palenjem praha
laserom koji se putem bubnja nanosi na papir. Bubanj
se okrede uz posuu sa finim crnim prahom (toner)
koji se istiskuje na povrine koje su osvjetljene
odnosno pritisnute od strane laserskog zraka. Papir
koji prolazi preuzima estice tonera sa bubnja dok na
izlazi prolazi izmeu zagrijanih valjaka tako a estice
praha trajno zapeku papir. Cijena im je znaajno via uonosu na matrine i ink-jet tampae, ali su im brzina i kvalitet tampe
neusporeivo bolji zbog ega su sve vie u upotrebi.
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
10/16
10
4. Monitor
Monitori su izlazni ureaji koji slue za prikazivanje poataka na ekranu koji sealju iz raunara. Sa raunarom se povezuju putem grafike kartice koja
pretvara digitalni signal u sliku. Slika na ekranu je rasterska i sastoji se od
velikog broja piksela (taaka). Osnovne karakteristike monitora su: veliina,
rezolucija, frekvencija, ugao gleanja, razmak izmeu piksela it. Monitore
moemo razlikovati prema nainu prikazivanja slike, onosno principa raa na:
- Monitor sa katodnom cijevi ili CRT
- Monitor sa tenim kristalom ili LCD
- Plazma monitore (ionizirani plin)
4.1 CRT monitori
Ova vrsta monitora posjeduje katodnu ili vakumsku cijev. Na jednoj strani ove
cijevi se nalazi zaslon koji je premazan fosforom, a sa druge strane vrat sa
elektronikom. Elektronika emituje snopove elektrona koji udaraju o fosfor
stvarajudi svjetlost oreene boje, te skup tih svjetlosti prestavlja sliku.
Osnovne karakteristike ovih monitora su:
- Frekvencija (koliko reova moe a iscrta ekran u sekundi)
- Razmak izmeu piksela (taaka) i taj razmak se izraava u milimetrima
Ovo je bio najzastupljeniji monitor na svijetu dok se nisu pojavili Plazma i LCDmonitori.
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
11/16
11
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
12/16
12
4.2. LCD monitor
LCD monitor se sastoji od dva polarizovana filtera ije su linije pod ravnim
uglom. Filteri proputaju samo zrake svjetlosti koje su paralelne sa njenim
linijama. Izvor svjetlosti se nalazi iza prvog filtera. Svjetlost koja bi prola kroz
prvi filter bila bi zaustavljena na drugom filteru jer su njihove linije meusobno
okomite. Zbog toga se izmeu dva filtera nalazi sloj tenog kristala ije su
molekule tako postavljene da bez djelovanja napona izazivaju skretanje zraka za
90 stepeni tako da one mogu proi kroz drugi polarizovani filter. Primjenom
elektrinog napona mijenja se skretanje molekula tako da u zavisnosti od
koliine napona samo dio svjetlosti moe proi kroz drugi filter. Na ovaj nain
se kontroliejaina osvjetljenja slike na ekranu.
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
13/16
13
5. Zvunici
Zvunici su jean o sastavni ijelova izlazni ureaja. Zvunici se smatraju
stanarnom komponentom raunara, a svojstva im zavise o materijala
upotrebljenog za izrau zvunih kutija, snage, broja zvunih kutija i slino. Usustav raunara ulaze i veoma jenostavni zvunici skromnih mogudnosti, ali i
oni koji se koriste za stvaranje veoma sloenih zvunih efekata. Kvalitet zvuka
koje reprouciraju zvunici irektno zavisi i o kvalitete zvune kartice koja se
nalazi u raunaru, kao i o materijala o kojeg su napravljeni i vrste namje ne.
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
14/16
14
6. Zakljuak
U informacionom svijetu poseban napreak se vii u upotrebi raunara, kako u
poslovnom tako i u privatnom ivotu. Svake goine nas impresionira sve vedibroj tehnoloki ostignuda i izuma. Poglea na buudnost informacionih
tehnologija nas impresionira.
Tehnologija de u buudnosti postati jo vaniji io naeg svakonevnog ivota,
ali de biti toliko iskretno integrisana u njega a je nedemo ni primijetiti. Sam
razvoj informacioni tehnologije je vidljiv u primjenama monitora sa katodnom
cijevi i LCD monitora, to jest prihvatanja novina koje nam tehnologija nudi.
Ulazno izlazni ureaji raunara su najbitnije komponente raunara kojima se
ovjek svakonevno koristi, te oni svojim postojanjem i samim naprekom
poboljavaju svijet u kojem anas ljui ive i sa njima se slue.
Kaa bi mogli pogleati uboko u buudnost ovog svijeta, vjerovatno bi
pomislili a u buudnosti upravljanje svijetom de biti mogude preko
informacijski tehnologija to anas moa zvui nemogude, ali tako suvjerovatno razmiljali i ljui prije nas koji su uvoili tehnoloke promjene u
svijet
-
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
15/16
15
Literatura
1.www.wikipedia.org
2.www.sk.co.yu
3. Marinkovid Tomislav, Toorevid Dejan, Raunarski prirunik, grafi,
Banja Luka 2005 godine, 4.Dopunjeno i izmjenjeno izdanje
4. ECDL modul 1
http://www.wikipedia.org/http://www.wikipedia.org/http://www.wikipedia.org/http://www.sk.co.yu/http://www.sk.co.yu/http://www.sk.co.yu/http://www.sk.co.yu/http://www.wikipedia.org/ -
8/3/2019 Bali Bernad (seminarski rad)
16/16
16