Autogeni Trening Antistres Terapija Uzemljenje Pomnost Dr Boris Radolovic 2014

8/12/2019 Autogeni Trening Antistres Terapija Uzemljenje Pomnost Dr Boris Radolovic 2014

1/100

Autogeni trening -

Antistres terapijaUenje oputanja za bolji,

sretniji i zdraviji ivot

Boris Radolovi, dr. med. spec. - OOM IDZ isp. Pazin


2/100

Vjebe za uzemljenje /

/ Vjebe za izlaenje iz zaaranog kruga // Vjebe za povratak u stvarnost /

/ Vjebe za povratak u ovdje-i-sada

Vjebe pomnosti // Vjebe za ivot u sadanjem trenutku


3/100


4/100

Moderni je ovjek zapadne kulture neprekidno izloen stresu inapetosti. ovjek se ne moe uobiajeno koncentrirati na

redoviti posao, a da mu kroz glavu neprekidno ne struje i ostalenepovezane, neobine i esto uznemirujue misli. Jedan jednostavan test koji svatko od nas moe isprobati na

sebi je jednostavno brojanje od jedan do deset. Pokuajte u sebi brojati od jedan do deset, a da vam

istovremeno misli ne odlutaju ni u kojem drugom smjeru, ni nakakav drugi sadraj.

Velika veina ljudi ne moe uspjeti u tom jednostavnom testu,jer smo prenapeti i preoptereeni ivotnim zadacima i

problemima.


5/100

Postoji mnogo naina na koji moete

rjeavati stres kao i posljedice stresana ljudski organizam.

Naini rjeavanja stresa


6/100

Naprimjer:moetelupatiglavom o

zid

Ovo nipoto ne

preporuujemo!!!


7/100

Ili moete pronalaziti razna manje ili vie komplicirana rjeenja:


8/100


9/100

Veina ljudi bi htjela ovako rjeavati svoj stres:


10/100

Ili bi htjeli arobnu pilulu protiv stresa:


11/100

Ili pak zaponu neku aktivnost za rjeavanje stresa i douu ovu fazu:


12/100

Neki ljudi provode jednostavne ivotne aktivnosti i imajuzdrave stavove koji im pomau u borbi protiv stresa:


13/100

Ili prikazano u drugom obliku:


14/100

Dok si drugi to maksimalno pojednostave i dre sesljedeeg pravila:


15/100

Ili se rjeavaju stresa ovako:


16/100

Neki ljudi imaju vrlo jednostavan nain rjeavanja problema:


17/100

Kod stresa se ljudi osjeaju ovako:


18/100

Ili ovako:


19/100

Ili imaju osjeaj da im je ivot prepun stresa:


20/100

to je u stvari stres?


21/100

Izvori stresa stresori:


22/100

Upozoravajui znakovi stresa:


23/100


24/100


25/100

Svatko moe uiniti stres test u 5 sekundi:


26/100

Krivulja stresa moe se prikazati na razne naine:


27/100

Ili ovako:


28/100

Stres ima razliite uinke na ljudski organizam:


29/100


30/100


31/100


32/100


33/100

Stres i njegove posljedice mogu se ublaiti raznim metodama:


34/100


35/100


36/100


37/100


38/100


39/100


40/100


41/100

Vjebe pomnosti ili vjebe ivota u sadanjem trenutku

(engl. mindfulness), koje se isto tako nazivaju vjebeovdje i sada su dio vjebi za uzemljenje.

Autogeni trening je najbolje vjebati u kombinaciji s

vjebama za uzemljenje kao i sa vjebama pomnosti jerje primjena tih vjebi u trenucima akutnog stresa najboljerjeenje za prevladavanje negativnih posljedica stresa poorganizam kao i za prekidanje zaaranog kruga stresa.


42/100

Autogeni trening

je tehnika oputanjai terapije protivstresa koju je razvionjemaki neurolog ipsihijatar JohannesH. Schultz i prvi putju je objavio pod timnazivom 1928.godine. Prvi udbenikautogenog treningaobjavljen je 1932.godine.


43/100

Osnovne vjebe autogenog treninga sainjava 6 jednostavnih vjebi:


44/100

Autogeni trening u irem smislu sainjavaju i vjebe za uzemljenje:


45/100

Mir, potpuni mir. Desna ruka mi je potpuno ugodno teka.

(6-10x) Mir, potpuni mir. Desna ruka mi je potpuno ugodno topla.

(6-10x) Mir, potpuni mir. Diem potpuno mirno i ravnomjerno. (6-

10x) Mir, potpuni mir. Srce mi kuca potpuno mirno i

ravnomjerno. (6-10x) Mir, potpuni mir. Trbuh mi je potpuno ugodno topao. (6-

10x) Mir, potpuni mir. elo mi je potpuno ugodno svjee. (6-

10x) Mir, potpuni mir. (6-10x)

Autogeni trening osnovne vjebe


46/100

Autogeni trening je najprimjerenija tehnika oputanja. Provjerena na stotinamatisua zadovoljnih vjebaa, prihvaena od slubene medicinske znanosti,jednostavno se uvjebava, a pomae u prevenciji i lijeenju gotovo svihduevnih smetnji. Pomae i u stvaralakom procesu, a praktino nemakontraindikacija.

Za vjebanje autogenog treninga treba najprije stvoriti odluku. Odluka jerezultat ljubavi prema sebi samome i potreba da se unaprijedi vlastita kvaliteta

ivljenja, to utjee i na sretniji ivot nae okoline.Vjebajui redovito autogeni trening, ivot nam postaje bogatiji i stabilniji, aproblemi se rjeavaju s lakoom.

Prof. dr. Vladimir Gruden, Autogeni trening - Vjebom do sree, Erudit Zagreb,

2004


47/100

Autogeni trening je uenje i primjena tehnike oputanja i psihikekoncentracije kojoj je cilj poboljanje tjelesnog, duevnog iemocionalnog zdravlja, uravnoteenje i usklaivanje uma i tijela,samolijeenje i samousavravanje te poboljanje kvalitete ivota.

Rezultati vjebanja autogenog treninga se vide brzo i pokazuju se uublaavanju mnogih psihosomatskih poremeaja koje izaziva stres, udalekosenom razvoju svoje osobnosti, u jaanju samopouzdanja i uboljem rjeavanju bilo kojeg problema.


48/100

Autogeni trening na psihikomplanu pomae kod poremeaja kao to

su neuroze, anksioznost (tjeskoba), depresija, panika, fobije (strahovi),nesigurnost, stidljivost, nesanica, none more, tikovi, mucanje, ovisnosto hrani, puenju i alkoholu.

Autogeni trening nafizikomplanu pomae kod poremeaja kao to su

bolovi, glavobolja, migrena, alergije, astma, um u uima, bolesti srca,povean krvni tlak, probavne tegobe, munina, poremeaji koe,poremeaji menstruacije, spolni poremeaji, menopauza.

Autogeni trening pri porodu smanjuje bol i trajanje trudova.


49/100

Nakon to jednom nauite autogeni trening, vjebe moetesamostalno prakticirati kad god vam je to potrebno, bilo gdje iu bilo kojem poloaju.

elite li bolji, sretniji i zdraviji ivot, nauite i vjebajte autogenitrening!


50/100

Autogeni trening je tehnika medicinskog oputanja koja ukljuuje svakodnevnovjebanje, triput dnevno, koje traje oko 10-15 minuta, obino ujutro, u vrijeme rukai na veer.

Tijekom svake serije vjebi vjeba ponavlja niz slikovnih predodbi ili vizualizacijakoje ga uvode u stanje oputenosti. Svaka serija vjebi moe se vjebati uizabranom poloaju (npr. leei poloaj, sjedei poloaj, poloaj koijaa itd.).

Tehnika se moe koristiti za ublaavanje mnogih psihosomatskih poremeaja kojeizaziva stres.

Autogeni trening vraa ravnoteu izmeu aktivnosti simpatikog (borba ili bijeg) iparasimpatikog (odmor i probava) autonomnog ivanog sustava. To ima vaanuinak na zdravlje, jer parasimpatika aktivnost potpomae probavu i pokrete

crijeva, sniava krvni tlak, usporava otkucaje srca, te poboljava funkcije imunosnogsustava.

Autogeni trening (AT) je vrlo djelotvoran i opsean terapijski sustav koji obuhvaa iduevnu i tjelesnu komponentu zdravlja.

AT vas ui vjetinama koje omoguavaju vjebaima iskoritavati njihove vlastitekapacitete za samolijeenje i samousavravanje.


51/100

Osnovne vjebe AT-a ini niz jednostavnih vjebi o tjelesnoj svjesnosti ioputanju, ija je namjena iskljuenje tjelesnog sustava 'borba ili bijeg' kojije povezan sa stresom i ukljuenje tjelesnog sustava 'odmor i oputanje'.Osnovne vjebe AT-a su jednostavne mentalne vjebe koje omoguavajuvjebau da ue u stanje duboke oputenosti i da osjeti ublaavanje

negativnih uinaka stresa.

Tijekom treninga vjeba ima priliku uiti i doivjeti pasivnu koncentraciju,te stanje pozorne, ali odvojene svjesnosti koje omogui vjebau daprobije zaarani krug prekomjernog stresa, bez obzira na njegovoporijeklo.

Jednom nauene, ove vjebe AT-a formiraju doivotnu vjetinu koja moepostati dio zdravog naina ivljenja.

Vjebe AT-a ne zahtijevaju posebnu odjeu ili neugodne stavove tijela.


52/100


53/100

AT je vae osobno prijenosno terapijsko sredstvo.

Vi moete vjebati AT skoro bilo gdje sjedei na obinoj stolici ili leei napodu.

Vi ne trebate posebnu odjeu ili opremu i moete vjebati u vaem domu, uuredu, ili u vlaku.

Mnogima e osnovni teaj AT-a zadovoljiti njihove potrebe za snanomtehnikom samopomoi koju mogu upotrijebiti za ublaavanje stresa, zapronalaenje dublje emocionalne ravnotee i unutarnje dobrobiti, kao i zapoboljanje njihovog opeg zdravlja.

Veina pacijenata koji dolaze u bolnicu imaju kronine zdravstveneprobleme, koji esto loe reagiraju na konvencionalne lijekove. Timpacijentima je stres vaan sastavni dio njihove bolesti.

Oni su uhvaeni u 'spiralu simptoma stresa': Stres pogorava mojesimptome. - Moji simptomi pogoravaju moj stres. I tako, u nedogled.


54/100

Najnovija saznanja kau da je prekomjerni stres jedan od najeihuzronika problema na radnom mjestu, u sportu i u obitelji.

Sve vie se govori kako je stres uzronik i mnogih bolesti, od onihnajlakih pa do najteih.

Ako stres zaista potie aktiviranje bolesti, onda treba otkloniti uzrok,pa e posljedice nestati ili e biti ublaene.

U jednom izvjetaju Ujedinjenih naroda navodi se da je "stres postaojedan od najozbiljnijih problema dvadesetog stoljea", a nastavlja se i

u ovom sadanjem stoljeu. Mnoge metode komplementarne medicine imaju uinak upravo na

uzroke bolesti, a ne na posljedice.

Shvatiti svoje probleme i nauiti ivjeti svrhovitije i korisnije, daklebolje i kvalitetnije - temeljni je postulat preventivne borbe za zdravlje.


55/100

Veina ljudi trebala bi ozbiljno poraditi na promjeni naina razmiljanja iliivljenja - ako eli sprijeiti bolest ili postii izljeenje.

Jednako je vano razviti sposobnost usmjeravanja panje na sadanji

trenutak, na ovdje-i-sada. Autogeni trening mogli bismo svrstati u domenu sugestije - autosugestije.

Ustvari, autogeni trening je metoda utjecaja na fiziko tijelo - snagomslikovitog predoavanja, dakle akcijom psihikog tijela.

Autogeni trening oslobaa ovjeka negativnih emocija i potie stvaralatvo

pojedinca u svrhu poboljanja vlastitog zdravlja. On pomae kod promjenana svim razinama tijela, uma, emocija i duha, to je istinska bit holistikogpristupa u lijeenju bolesti suvremenog ovjeka.

Osim toga, dobro je naglasiti, autogeni trening izvanredno je monosredstvo prevencije koje moe sprijeiti nastajanje mnogih bolestipovezanih sa stresom - kao uzronikom.


56/100


57/100


58/100


59/100

TO JE UZEMLJENJE?

Uzemljenje je nain da pomognete sebi da se nosite sa stresnim razdobljima usvojem ivotu. Dok nametljivi simptomi traumatskog stresa - kao npr. bljeskovisjeanja, sjeanja i potresne misli - ne mogu uvijek biti zaustavljeni, moetenauiti tehnike koje e smanjiti njihov utjecaj.

Tehnike uzemljenja mogu vam pomoi vratiti osjeaj sigurnosti i kontrole u svomivotu. One vam mogu pomoi da se usidrite u ovdje-i-sada, i mogu vas uvatida se ne izgubite u prolosti.

Uzemljenje je skup jednostavnih strategija da bi se osoba odvojila od svoje

emocionalne boli (npr. neutaive elje, bijesa, tuge).

Odvraanje panje funkcionira usmjeravanjempanje na vanjski svijet, umjestounutra prema sebi.

Takoer moete misliti o uzemljenju kao o "odvraanju panje","usredotoenju", "sigurnom mjestu", "gledanju prema van" ili "zdravoj

izdvojenosti".

Vjebe za uzemljenje


60/100

ZATO VJEBATI UZEMLJENJE?

Kada ste shrvani sa emocionalnom boli, potreban vam je nain da seodvojite od nje, tako da moete stei kontrolu nad svojim osjeajima i da

ostanete sigurni. Uzemljenje vas "usidri" u sadanjost i ustvarnost.

Mnogi ljudi s PTSP-om (posttraumatski stresni poremeaj) ili oni ljudi koji sebore s preplavljujuim osjeajima i sjeanjima ili oni koji se osjeaju otupljenii distancirani, imaju koristi od uzemljenja.

Kod uzemljenja, postiete ravnoteu izmeu dvije kategorije: svjesnosti ostvarnosti i svoje sposobnosti da ju tolerirate.

Sjetite se da je bol osjeaj. Bol nije vaa osobnost. Kad biste se uhvatili u njoj, osjeali biste kao da ste

vi vaa bol, i da je to sve to postoji. Ali, to je samo jedan dio vaeg iskustva -

ostali su samo skriveni i mogu se opet nai pomou vjebi za uzemljenje.

Vjebe za uzemljenje


61/100


62/100


63/100


64/100

2. OVDJE I SADA

Dva najvanija pojma u ivotu jesu: ovdjei sada.

Kad god se pojavi neki problem, veliki ili mali, zapitajte se: to se todogaa ovdje i sada. Samo je to bitno.

O prolosti ne moramo brinuti, jer ju ionako ne moemo promijeniti.

Budunost e nam donijeti puno lijepih stvari, ali nemogue ju je

predvidjeti. Ono to je bitno je ovdjei sada.

Treba reagirati i djelovati u skladu s onim to se dogaa ovdje i sada,a ne prema onome to se dogodilo u prolosti ili prema onome tostrahujemo da bi se moglo dogoditi u budunosti.

Vjebe za uzemljenje


65/100


66/100

3. OVO SAM JA

Da biste ivjeli uvijek iznova u sadanjem trenutku, tijekomsvojih dnevnih aktivnosti, to god radili, to ee se zaustavite- na jednu sekundu - te pomislite - OVO SAM JA!. I onda

nastavite dalje.

U jednom danu, barem 100 puta, samo zastanite na sekundu,to god radili, i jednostavno posvijestitesebe, te si u sebi recite- OVO SAM JA!.

Vjebe za uzemljenje


67/100

4. OPRATAM SI SVE - OPRATAM TI SVE

Jeste li danas oprostili sami sebi sve ono to vas mui u vezi vas samih i sveono to vam titi duu?

Ponite prvo od sebe. Oprostite sami sebi. Nakon toga, oprostite i onima oko sebe, a posebno vaim najmilijima. I recite i danas vaim dragima da ih volite, jer je to njima uvijek drago uti Oprost uklanja krivnju i strah i vama je oproteno.

Oprostite svim osobama iz svoje prolosti, koje su vas povrijedile na bilo kojinain i vi ste slobodni. Oprostite si i oslobodite se i time vi postajete potpuno slobodni. Svakoga dana oprostite si sve to vam lei na dui i u trenutku mira recite si:

'Opratam si sve!'

Oprostite i drugima oko sebe i u sebi si recite: '(IME), opratam ti sve!'.

Vjebe za uzemljenje

b l


68/100

5. PA TO ONDA / NIJE VANO / NIJE ME BRIGA Nakon odreenja neke pojave treba svjesno pokuati odvojiti se od nje.

U tu svrhu nezamjenjiva je reenica: Pa to onda. Zauzimanje leernog neobavezujueg stava prema svemu, pomae ne

samo udaljenju neugodnih doivljaja ve je, vice versa, time osigurano i

promatranje i uoavanje. Pa to onda reenica je kojom se sve ironizira. Nestaju ideali, nestaju oboavanja. Nestaju tabui. Za uenje je koliko se samo pojava otkriva tom tehnikom. Zanimljivo je da u poetku uoavamo samo neugodne pojave. Kasnije proirujemo promatranje na sasvim male teko uoljive pojave,

kao to su npr. disanje, treptanje oima i tisue malih doivljaja u tijelu. To mogu biti lagani trnci u udovima, osjeaj ugodnog strujanja u

miiima i niz drugih, do sada nepoznatih senzacija. Posebna je vjetina uoavanje i identifikacija ugodnih pojava u naem

organizmu.

Vjebe za uzemljenje

j b lj j


69/100

Neugodni doivljaji lake postaju objekt i s uitkom im dodamo

reenicu: Pa to onda Ugodni nam doivljaji meutim donose sreu. I potrebno je mnogo vremena da se sjetimo kako je i to doivljaj,

kako i to pripada onom stranom dijelu svijeta. Nerado se distanciramo od ugode, od sree. Srea nam je bila cilj kada smo se borili protiv nesretnih i bolnih

doivljaja. Uvjebanoj osobi nee biti teko i sretne trenutke promatrati,

pa i njima dobaciti: Pa to onda

Vjebe za uzemljenje

j b lj j


70/100

U miru i tiini, naslonjeni na sebe sama, odmaramo se ioslukujemo. A bujica asocijacija tee pored nas.

l tada nailazimo stalno na neka upozorenja, na neko mora,a mi u ljubavi prema sebi stalno ponavljamo: Pa to onda

Pa to onda. I tako otpadaju mnoge obveze koje smo sami sebi nametnuli.

Pa to ondareenica je koja moe biti zamijenjena slinimreenicama, kao primjerice: Nije vano ili Nije me briga

Vjebe za uzemljenje

Ovdje i sada Pomnost ivot u sadanjem trenutku


71/100

Pomnost (engl. mindfulness) = svijest o sadanjem trenutku

Pomnost je namjerno, prihvaajue i neosuujueusmjeravanje neije panje na emocije, misli i osjeaje koji se

pojavljuju u ovom trenutku, to se moe nauiti vjebamameditacije.

Pomnost je stanje aktivne i otvorene pozornosti usmjerenena sadanjost.

Kada ste pomni, moete promatrati svoje misli i osjeaje sodstojanja, bez prosuivanja jesu li dobri ili loi.

Umjesto da putate da va ivot samo prolazi pored vas,pomnost znai ivjeti u trenutku i usmjeravati svoju panjuprema doivljajima.

Ovdje i sada - Pomnost - ivot u sadanjem trenutku



72/100

Budisti kau da je na um poput divljeg slona koji je zalutao ustaklarsku radnju.

Svojim ljutitim ispadima, stalnim analiziranjem ili kritinou, ummoe povrijediti nas i one oko nas.

Um je neprestano zatrpan kaotinim mislima koje su najeenegativne.

Ono si to misli, a nae misli su konstantno ili u prolosti ili ubudunosti.

Uporno se vraamo na trenutke koji su proli, beskonanoanalizirajui svaki detalj.

Ako ne radimo to, onda se panino brinemo to e biti ili nee biti

sutra. Ali ivot se odvija SADA, u ovom trenutku, dok ovo itate. Sada i ovdje je jedino mjesto gdje trebate biti. Unato svakodnevnoj rastresenosti, paradoks je da vaa budunost

ovisi o sposobnosti da obratite panju na ono to se dogaa upravo

sada.




73/100

Uvijek smo neim zauzeti i zbog toga esto doputamo naojsadanjosti da nam izmakne, doputajui vremenu da proletikraj nas, neprimijeeno i neuhvaeno, rasipajui dragocjenesekunde naeg ivota.

Nemamo vremena za prakticiranje mirnoe i smirenosti. Kada smo na poslu, sanjarimo o tome da smo na odmoru. Na odmoru brinemo o nakupljenom poslu koji nas eka kad se

vratimo s odmora. Umjesto da mi kontroliramo svoje misli, one kontroliraju nas. Nai umovi skau s jedne misli na drugu, poput majmuna koji

skau sa stabla na stablo. Trebamo nauiti ivjeti u sadanjem trenutku. ivljenje u trenutku se naziva pomnost.



74/100



75/100




76/100




77/100




78/100




79/100




80/100




81/100




82/100




83/100




84/100




85/100




86/100




87/100




88/100



89/100

Australskiinstitut za

autogenitrening -broura


90/100

Australskiinstitut za

autogenitrening -broura

Australski institut za autogeni trening - broura


91/100

to je Autogeni Trening

Autogeni trening, to znai 'vjebanje koje nastaje iznutra', je doistasnana znanstveno utemeljena tehnika za rjeavanje stresa, koju zbogdjelotvornosti i uinkovitosti koriste psiholozi i zdravstveni radniciirom svijeta, i koja omoguuje vaim zaposlenicima da se osjeajudobro, da dobro razmiljaju, da rade dobro i da rade sigurno.

Autogeni trening ui vae zaposlenike kako oni mogu samostalnoregulirati svoje neuropsiholoke i fizioloke reakcije.

Zaposlenici se poduavaju kako se po volji i kada god to ele moguprebaciti na mehanizme ivanog sustava za odmor, oporavak i

obnavljanje te oni zaobilaze interne procese koji s vremenomiscrpljuju sposobnost organizma da funkcionira na najbolji nain.

Iskljuenjem mehanizama mozak-tijelo koji su u sri simptomapovezanih s negativnim stresom i umorom, dogaaju se pozitivnepromjene u mozgu i tijelu koje dovode do vee otpornosti

organizma, do blagostanja i do poboljane uinkovitosti na poslu.

Australski institut za autogeni trening broura


92/100



93/100

injenice o stresu

- 1 od 5 ljudi e oboljeti od duevne bolesti u razdoblju od 12mjeseci. (BlackDogInstitut)

- Mentalni poremeaji su trei vodei uzrok ne-smrtonosnihuzroka bolesti i ozljeda. (BDI)

- Depresivni simptomi su ei u ljudi koji rade na poslovima svisokim psiholokim zahtjevima, s duim radnim vremenom i sniskom razinom socijalne podrke i podrke okoline. (BDI)

- 60 do 90% svih posjeta lijeniku ope prakse imaju u podlozikomponentu stresa. (Harvardstudija)

- Nelijeen mentalni stres umanjuje nau sposobnost da seosjeamo dobro, da dobro razmiljamo, da radimo dobro i daradimo sigurno.

Australski institut za autogeni trening broura



94/100

Zato su nai programi usmjereni na psihiki stres?

Kao psiholozi za mentalno zdravlje mi razumijemo da je stres usamoj sri psihikog i fizikog blagostanja i radnih uinaka.

On utjee na svakoga i ne mora ve postojati dijagnosticiranabolest da bi psihiki stres potkopao sposobnost vaihzaposlenika da normalno funkcioniraju na najbolji moguinain.

og g o



95/100

to moemo mi uiniti, a drugi ne mogu Nudimo jedini program autogenog treninga u Australiji za

zaposlenike u organizacijama (tvrtkama). Razvijen od strane dva slavna njemaka neurologa i

znanstvenika, a to su profesori Schultzi Luthe, koristeistroge znanstvene protokole, autogeni trening je bio temelj

vie od 3.000 klinikih istraivanja irom svijeta. Uinkovitost programa autogenog treninga je utemeljena na

dokazima i vodi do temeljnih uzroka stresa. NASA je bila toliko oduevljena pozitivnim ishodima

autogenog treninga da su njihovi astronauti i vojni piloti

rutinski izvjebani u autogenom treningu kako bi se mogliprilagoditi psihofizikim stresorima svemirskih putovanja.

Policija pokrajine New SouthWalesu Australiji preporuujeprogram teaja autogenog treninga Instituta za Autogeni

trening u Australiji.

g g



96/100

Dokazi naglaavaju ulogu autogenog treninga u jaanjuorganizacijske sigurnosti, poboljanju uinkovitosti na poslu,produktivnosti i povratu uloenih sredstava.

Imamo vie od 1.000 zadovoljnih klijenata iz kompanija kaoto su: Accenture, AdvocatePropertyServices, AllianzInsurance, AMP, AstraZenecaCommonwealth Bank,Department ofEducation, Ernst andYoung, Fairfax, GIO,HCF, IBM, James Hardie, Medifit, National Australia Bank,

NSW Fire Brigade, NSW Police Force, Office ofState Revenue,Oracle, OSA Group, Qantas, Price WaterhouseCoopers, RankXerox, St George Bank, Zurich Insurance.

g g



97/100

Vae savreno rjeenje za upravljanje rizicima za vau tvrtku

- rjeavanje stresa prije nego to on postane problem

- istraivanje temeljeno na dokazima

- usmjereno na rezultate

- preventivno djelovanje

- isplativo

- odrive prednosti - svi zaposlenici imaju koristi.

g g



98/100

Pozitivni rezultati autogenog treninga:

- smanjuje broj i trokove tubi zbog posljedica stresa - smanjuje umor i nesanicu - smanjuje ljudske pogreke - smanjuje rizik od nesrea - smanjuje broj bolovanja (izostanaka s posla) - smanjuje fluktuaciju radne snage - poboljava produktivnost - poboljava radnu uinkovitost - poboljava razmiljanje - poboljava kreativnost - poveava moral - jaa imunosnisustav.

g g


99/100

Autogeni trening linkovi:


100/100

boris-radolovic.from.hr

http://boris-radolovic.from.hr/

antistres-istra.blogspot.com

http://antistres-istra.blogspot.com/

facebook.com-AutogeniTreningPorec

https://www facebook com/AutogeniTreningPorec

g g
http://boris-radolovic.from.hr/http://boris-radolovic.from.hr/http://boris-radolovic.from.hr/http://antistres-istra.blogspot.com/http://antistres-istra.blogspot.com/http://antistres-istra.blogspot.com/https://www.facebook.com/AutogeniTreningPorechttps://www.facebook.com/AutogeniTreningPorechttp://antistres-istra.blogspot.com/http://boris-radolovic.from.hr/

Autogeni Trening Antistres Terapija Uzemljenje Pomnost Dr Boris Radolovic 2014

Documents

Transcript of Autogeni Trening Antistres Terapija Uzemljenje Pomnost Dr Boris Radolovic 2014