Aspergerov Sindrom - Vodič Za Roditelje, Tony Attwood

Biblioteka PSIHOLOKE TEME - Do sada objavljeno:

F r i t z R ie m a n n Temeljni oblici straha 2 . iz d a n je

S e r e n a Z o lito je depresija i kako se lijei - I izbavi me od mranog zla 2 . izd a n je

J a s m in k a D e s p o t Lu a n in Iskustvo starenja

G i in t e r N ik le w s k i, R o s e R ie c k e -N ik le w s k i Kako ivjeti s graninim poremeajem linosti

R u d ig e r K le p s c h , S u s a n e W ilc k e n Prisilne radnje i prisilne misli

M ih a ly C s ik s z e n tm ih a lyFlow - Oaravajua obuzetost

M a ria n n e K o c h Inteligencija tijela

H a n s - J iir g e n L u d e r e r Shizofrenija

C a ro lin e M ic h a e l Modani udar

T h o m a s T . M e y e r Bipolarni poremeaj

H e l m u t R e m s c h m id t Autizam

F r i t z R i e m a n n , W o lfg a n g K le e s p ie s Umijee starenja

G ii n t e r K r a m e r Dijagnoza epilepsija

U lrik e S c h a fe r , B e r n d K it z e , S ig rid P o s e r Multipla skleroza

PSIHOLOKE TEMEK n jig a 15.

IzdavaNAKLADA SLAP

10450 fastrebarsko, Dr. Franje Tumana 33 [email protected] www.nakladaslap.com

DirektorBiserka Matei

Glavni urednikdr. sc. Krunoslav Matei

LektorTomislav Salopek

Prijevodprof. dr. sc. Meri Tadinac

RecenzentiGoran Arbanas, dr. med. psihijatar doc. dr. sc. Gorka Vuleti Mavrinac

Tony Attwood

[Aspergerov sindrom]

rvodi za roditelje i strunjake

NAKLADA SLAP

Naslov izvornikaTony Attwood, Aspergers Syndrome - A Guide for Parents and Professionals, Jessica Kingsley Publishers, UK, 1998.

This translation of Asperger's Syndrome - A Guide for Parents and Professionals is published by arrangement with Jessica Kingsley Publishers Ltd.

Copyright 1998 Tony Attwood 1998 Lorna Wing (foreword) 2010. Naklada Slap za djelo prevedeno na hrvatski jezik

Sva prava pridrana.Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ni prenositi ni u kakvom obliku niti ikakvim sredstvima, elektronikim ili mehanikim, fotokopiranjem, snimanjem ili umnaanjem u bilo kojem informatikom sustavu za pohranjivanje i koritenje bez prethodne suglasnosti vlasnika prava.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 734325.

ISBN 978-953-191-493-2

Tisak I grafiko oblikovanje " n a k l a d a s l a p " , 2 0 1 0 .

[s a d ra j]

Uvodna rije Lome Wing__________________________________ 9Predgovor______________________________________________ 111. Dijagnoza__________________________________________ 132. Socijalno ponaanje_________________________________ 283. Jezik________________________ ,______________________ 674. Interesi i rutine_____________________________________ 895. Motorika nespretnost______________________________ 1036. Kognicija__________________________________________ 1127. Osjetna osjetljivost_________________________________ 1298. esto postavljana p itan ja___________________________ 141

Dodatak I.: Dodatni izvori o emocijama i prijateljstvu______ 188Dodatak II.: Kako se danas osjeam?_____________________ 196Dodatak III.: Dijagnostiki kriteriji______________________ 197

Literatura______________________________________________ 203Kazalo pojm ova________________________________________ 217Kazalo autora__________________________________________ 223

[5]

[z a h v a le ]elio bih sljedeim osobama zahvaliti na poticajima, sugestijama i potpori, to mi je omoguilo da steknem znanje i vrijeme potrebno da bih dovrio ovu knjigu. Uta Frith i Loma Wing moje su heroine i bile su mi nadahnue tijekom itave akademske i klinike karijere. Moja supruga Sarah i nae troje djece trajno su me podupirali i izuzetno tolerirali moju odsutnost. Zahvaljujem svim ljudima s Aspergerovim sindromom koje sam susreo, ije su sposobnosti i motivacija esto pogreno shvaeni. Nadam se da e ova knjiga poboljati njihove ivotne okolnosti. Divim se njihovim brojnim kvalitetama i ponosan sam da su takvi pojedinci lanovi moje obitelji i moji prijatelji. Zahvalan sam svojim kolegama na njihovim idejama i komentarima, posebno Carol Gray, Brianu Rossu, Michelle Garnett i Judith Sheridan. I naposljetku, zahvaljujem Grupi za potporu oboljelima od Aspergerova sindroma iz Queenslanda i drugim roditeljima na pozitivnim kritikama koje su uputili razliitim revidiranim verzijama ove knjige. Svima im zahvaljujem na poticajima da objavim knjigu. Kao odgovor mnogima koji su pitali: "Kada e tvoja knjiga biti objavljena?", mogu rei - evo je.

[6]

r+ U spomen na moju baku, Elsie May Dovey 1903. - 1987.

[u vo d n a rije]Ljudi s Aspergerovim sindromom percipiraju svijet drugaije od svih ostalih. Nas druge smatraju udnima i zbunjujuima. Zato ne kaemo to mislimo? Zato kaemo toliko toga to ne mislimo? Zato tako esto dajemo nevane primjedbe koje ne znae nita? Zato se dosaujemo i postanemo nestrpljivi kada nam tko s Aspergerovim sindromom ispria stotine zadivljujuih injenica o voznim redovima, brojevima ugraviranima na uline svjetiljke u Ujedinjenom Kraljevstvu, razliitim vrstama mrkve ili kretanjima planeta? Zato toleriramo takvu zbrku doivljaja svjetla, zvuka, mirisa, dodira i okusa a da ne ponemo vritati? Zato drimo do drutvenih hijerarhija - zato prema svima ne postupamo jednako? Zato imamo tako sloene emocionalne odnose? Zato jedni drugima aljemo i primamo tolike drutvene signale i kako ih razumijemo? I nadasve, zato smo toliko nelogini u usporedbi s ljudima s Aspergerovim sindromom?

Istina je, naravno, da oni koji imaju taj sindrom ine tek manjinu. Nain na koji percipiraju svijet njima je smislen i ima nekih divljenja vrijednih aspekata, no esto ih dovodi u sukob s konvencionalnim (tj. veinskim) nainima miljenja, osjeanja i ponaanja. Oni se ne mogu promijeniti, a mnogi od njih to i ne ele. Meutim, potrebna im je pomo u nalaenju naina da se prilagode svijetu kakav jest, da bi se mogli konstruktivno koristiti svojim posebnim vjetinama, baviti se svojim specifinim interesima, a da pritom ne dolaze u sukob s drugima, te postii, koliko god je to mogue, odreeni stupanj neovisnosti u odrasloj dobi te neke pozitivne drutvene odnose.

Roditelji, drugi lanovi obitelji i strunjaci moraju shvatiti gledite ljudi s Aspergerovim sindromom da bi s njima mogli uinkovito raditi. Snaga knjige Tonyja Attwooda jest u tome to je nainio osnovni inventivni skok u svijet Aspergera. On osjea istinsku

[9]

Uvodna rije

empatiju prema djeci i odraslima o kojima pie, a njegova naklonost, znanje i zdrav razum izbijaju sa svake stranice. itatelji e cijeniti detaljne rasprave o problemima s kojima se susreu ljudi s Aspergerovim sindromom i praktine savjete za pomo da ih se prevlada ili kompenzira. Ovo je knjiga koju treba uvijek i nanovo itati i potraiti savjet u njoj.

Loma Wmg

[1 0 ]

[P re d g o vo r]to je Aspergerov sindrom? Do prije nekoliko godina jedva da je itko uo za taj naziv, a danas se ini da gotovo u svakoj koli postoji dijete s tim sindromom. Ipak, prvu je definiciju takve djece objavio Hans Asperger, beki pedijatar, jo prije vie od pedeset godina. On je utvrdio dosljedan obrazac sposobnosti i ponaanja koja su se preteno pojavljivala u djeaka. Obrazac je ukljuivao nedostatak empatije, slabu sposobnost sklapanja prijateljstava, jednostrane razgovore, intenzivnu zaokupljenost specifinim interesima te nespretne pokrete. No, njegov pionirski rad nije bio meunarodno prepoznat sve do 1990-ih. Sve donedavno roditelji i nastavnici moda bi shvatili da je dijete neobino, no nisu imali nikakvu ideju o tome zato je takvo, ni kamo da se obrate za pomo.

Odluio sam napisati ovu knjigu kao vodi za roditelje i strunjake, da im pomogne u prepoznavanju i tretmanu djece i odraslih s Aspergerovim sindromom. Knjiga je tanka, to odraava na trenutani nedostatak znanja, no temelji se na irokom pregledu literature i mojim iskustvima kao klinikog psihologa specijaliziranog za ovo podruje. U posljednjih sam 25 godina susreo vie od tisuu pojedinaca s tim sindromom, u irokom rasponu dobi, sposobnosti i porijekla, od djece iz vrtia do starijih ljudi, ukljuujui i umirovljenog profesora koji je dobitnik Nobelove nagrade. Oduvijek sam bio zadivljen njihovom strpljivou i domiljatou u postizanju sposobnosti koje drugi steknu bez razmiljanja. Takoer se divim roditeljima i nastavnicima koji, usprkos nedostatku informacija i smjernica, uspijevaju postii znaajan napredak.

Knjiga daje opis i analizu neobinih svojstava te praktine strategije kojima se mogu smanjiti ona koja su najuoljivija i koja ine najvee tekoe. Navedene su brojne izjave ljudi s Aspergerovim sindromom, jer da su njihovi uvidi i opisi jasniji i pronicaviji od

[1 1 1

Predgovor

tekstova u znanstvenim asopisima. Takoer sam se suzdrao od pokuaja da itatelja zadivim ili zbunim znanstvenim nazivljem. Uvijek sam se drao naela da ako ne moete neto objasniti jednostavnim rijeima, ne razumijete o emu govorite. itatelju nije potreban doktorat iz psihologije da bi preveo strune nazive, no za one kojima su potrebne daljnje informacije ukljuio sam originalne reference.

Tony Attwood

[1 2 ]

[P rv o poglavlje]

r Dijagnoza

Dok je potar isporuivao pisma na broju 20, djevojica se putelj- kom sputala prema njemu. Obitelj se upravo doselila i zanimala su ga imena i porijeklo novih stanara. Prije no to je uspio rei dobro jutro, ona ga je upitala: "Volite li Deltic?" Zbunjen tim pitanjem potar se pitao je li Deltic nova okolada ili novi lik iz televizijskoga programa. Prije no to je uspio odgovoriti, ona je rekla: "To je najsnanija dizelska lokomotiva. Vlak koji u 2.30 kree s Kings Crossa je Deltic, ja imam 27 fotografija Deltica." Potaru je laknulo to je saznao koja je tema razgovora, no njezina vanost u to doba dana nije mu ba bila oita. Djevojica je nastavila opisivati svojstva ove nepoznate lokomotive. Bilo je jasno da je ne zanima njegovo miljenje o tom vlaku i inilo se da ne uoava njegove pristojne naznake da mora nastaviti sa svojim obilaskom. Naposljetku je morao biti prilino netaktian, prekinuvi njezin monolog naglim "dovienja" da bi uspio pobjei. Zbunjivalo ga je zato to ekscentrino dijete zna toliko o vlakovima i otiao je razmiljajui: "Zato je mislila da e me zanimati vlakovi? Jedva da bi me pogledala i stalno me prekidala. Zna li razgovarati o bilo emu drugome? Bila je poput hodajue enciklopedije." Ovaj izmiljeni prizor tipian je za susret s djetetom koje ima Aspergerov sindrom. Nedostatak socijalnih vjetina, ograniena sposobnost za uzajamni razgovor i snaan interes za odreenu temu srna su svojstva ovog sindroma.

Roditelji zatim mogu objasniti kako je dijete socijalno izolirano u koli i kako ima malo pravih prijatelja. Djeca s Aspergerovim sindromom ini se da ne mogu proitati govor tijela te mogu davati komentare koji su istiniti, ali ponekad uvredljivi. Stojei u redu za blagajnu u samoposluivanju, adolescent glasno komentira osobu

[1 3 ]

[ ASPERGEROV SINDROM]

na poetku reda: "Kako je debela!" Nakon to ga tiho upozore da se to ne smije govoriti, on vrlo glasno odgovori: "Ali ona je stvarno debela!" Nije uspio prepoznati signale koji su nakon njegova prvog komentara pokazivali da je roditeljima neugodno, kao ni uinke obaju komentara na osjeaje gospoe o kojoj je bila rije. Oni su jednostavno zbunjeni vaim neodobravanjem njihovih komentara koji su toan opis neije debljine.

Obino postoji anamneza snane fascinacije nekim posebnim interesom poput prijevoza, ivotinja ili znanosti. Takvi interesi dou i odu, no prevladavaju u djetetovu slobodnom vremenu i razgovorima. Moete uti i anegdote o tome kako je dijete doslovno shvatilo jezinu figuru poput npr.: "Je li ti maca pojela jezik?", a govor im je pretjerano precizan ili pedantan. ini se kao da razgovarate s ovjekom rjenikom. Nastavnici u koli uoavaju neujednaeni profil sposobnosti. Dijete moe imati izuzetno dugorono pamenje, izuzetnu koncentraciju kada se bavi onime to ga zanima te originalne metode rjeavanja problema. Nasuprot tomu, moe postojati nedostatak motivacije i panje za aktivnosti kojima su drugi u razredu oarani, procjene koje upuuju na specifine tekoe u uenju te motorika nespretnost. Moe se pojaviti i zabrinutost zbog toga to je dijete socijalno povueno u razredu i na igralitu i to je esto predmet zadirkivanja druge djece. Stoga se i roditelji i nastavnici slau da dijete koje izgleda normalno i ima normalne intelektualne sposobnosti zbog nekog neobjanjivog razloga, ini se, ne moe shvatiti druge ljude i odnositi se prema njima na onoj razini koju bismo oekivali od djeteta te dobi.

Lorna Wing bila je prva osoba koje je upotrijebila naziv Aspergerov sindrom u lanku objavljenom 1981. godine. Opisala je skupinu djece i odraslih s osobinama koje su vrlo sliile profilu sposobnosti i ponaanja koja je izvorno opisao beki pedijatar Hans Asperger. U svojoj je disertaciji, objavljenoj 1944. godine, opisao etiri djeaka koja su bila vrlo neobina po svojim socijalnim, jezinim i kognitivnim sposobnostima. Upotrijebio je naziv "autistina psihopatija" da bi opisao ono to je smatrao oblikom poremeaja linosti. Zanimljivo je da je upotrijebio naziv "autistian" upravo u vrijeme kad je nje-

[1 4 ]

gov sunarodnjak, Leo Kanner, u Sjedinjenim Dravama objavio drugi opis autistine djece. Oba su autora opisala slian obrazac simptoma i upotrijebila isti naziv. Na nesreu, opis Hansa Aspergera bio je uglavnom ignoriran u Europi i u Sjedinjenim Dravama sljedeih 30 godina. No, on je nastavio lijeiti djecu s autistinom psihopatijom. Pokrenuo je dopunski odjel za takvu djecu, a sestra Viktorina zapoela je s prvim obrazovnim programima koji su ukljuivali govornu terapiju, dramsku grupu i tjelesni odgoj. Tragino je da je ona poginula kada je odjel uniten saveznikim bombardiranjem pred kraj rata, no Hans Asperger nastavio je s radom kao ugledni pedijatar (Frith, 1991). Umro je 1980., samo nekoliko godina prije no to je sindrom koji nosi njegovo ime postao meunarodno priznat.

I Leo Kanner i Hans Asperger opisali su djecu sa siromanim socijalnim interakcijama, nesposobnou komunikacije i razvojem specifinih interesa. Leo Kanner opisao je djecu s teim oblicima autizma, dok je Hans Asperger opisao sposobniju djecu. Meutim, rad Lea Kannera poslije je prevladao u naemu shvaanju autizma, tako da su dijagnostiki kriteriji podrazumijevali uoljivo pomanjkanje reakcija na druge ljude i teke jezine poremeaje - klasino tiho i suzdrano dijete. Lornu Wing muilo je to neka djeca, dok su vrlo mala, imaju klasina autistina svojstva, no razviju fluentan govor i elju da se drue s drugima. S jedne strane, ona su napredovala izvan dijagnoze klasinog autizma (prema kriterijima postavljenima na temelju Kannerova rada), no, s druge strane, i dalje su imala znaajnih problema s naprednijim socijalnim vjetinama i razgovorom. Vie su odgovarala prvobitnom opisu Hansa Aspergera.

Lorna Wing (Burgoine and Wing, 1983) opisala je glavna klinika obiljeja Aspergerova sindroma:

-* nedostatak empatije-* naivna, neodgovarajua, jednostrana interakcija

nepostojanje sposobnosti ili smanjena sposobnost sklapanja prijateljstavapedantan, repetitivni govor -

-* slaba neverbalna komunikacija

[1 5 ]

[ASPERGEROV SINDROM ]

-* intenzivna zaokupljenost odreenim temama - nespretni i loe koordinirani pokreti i neobian tjelesni stav

U devedesetima je prevladavalo stajalite da je Aspergerov sindrom inaica autizma i pervazivnoga razvojnog poremeaja. Drugim rijeima, ovo stanje utjee na razvoj irokog raspona sposobnosti. Danas se smatra podskupinom unutar autistinoga spektra i ima vlastite dijagnostike kriterije. Postoje podaci koji upuuju na to da je znaajno uobiajeniji od klasinog autizma i da se moe dijagnosticirati u djece koja nikada prije nisu smatrana autistinom.

Dijagnoza Aspergerova sindromaMogu postojati dvije faze koje vode do dijagnoze Aspergerova sindroma. Prva ukljuuje roditelje i nastavnike koji trebaju popuniti upitnik ili ljestvicu procjene koja moe upuivati na dijete s tim sindromom. Druga je faza dijagnostika procjena kliniara koji ima iskustva u ispitivanju ponaanja i sposobnosti djece s razvojnim poremeajima, uz uporabu ustanovljenih kriterija koji daju jasan opis sindroma.

Faza 1 : Ljestvica procjeneMalo je roditelja i strunjaka "s prve linije", tj. nastavnika, terapeuta i lijenika ope prakse, koji poznaju znakove Aspergerova sindroma te je stoga mogue da oni uope ne razmotre potrebu da se dijete uputi u dijagnostiku ustanovu specijaliziranu za perva- zivne razvojne poremeaje. Standardne ljestvice procjene za autizam svakako nisu osmiljene za djecu s Aspergerovim sindromom (Yirtniya, Sigman i Freeman, 1993). Sreom, razvijene su dvije nove ljestvice procjene za identifikaciju djece koja su rizina za razvoj tog sindroma. Namijenjene su roditeljima i nastavnicima, prva je razvijena u vedskoj (Ehlers i Gillbert, 1993), a druga u Australiji (Garnett i Attwood, 1995). Temelje se na formalnim dijagnostikim kriterijima, znanstvenoj literaturi o znaajkama povezanima s Aspergerovim sindromom te na obuhvatnom klinikom iskustvu. Najprije emo prikazati Australsku ljestvicu za Aspergerov sindrom (A.S.A.S. - Australian Scale for Aspergers syndrome).

[1 6 ]

1 / Dijagnoza

AU STR ALSK A LJES T VIC A Z A A SPER G ERO V SINDROMSljedei je upitnik osmiljen za identifikaciju ponaanja i sposobnosti koja upuuju na Aspergerov sindrom u djece tijekom prvih godina kolovanja. U toj je dobi neobian obrazac ponaanja i sposobnosti najuoljiviji. Uz svako pitanje ili tvrdnju navedena je ljestvica procjene na kojoj 0 oznauje uobiajenu razinu koja se oekuje od djeteta te dobi.

A . Socijaln e i e m o cion aln e sposobnosti

1. Pokazuje li dijete nerazumijevanje naina kako da se igra s drugom djecom? Na primjer, nije svjesno nepisanih pravila drutvene igre.

2. Kada se moe igrati s drugom djecom, na primjer za vrijeme velikog odmora, izbjegava li dijete socijalni kontakt s njima? Na primjer, pronalazi skrovito mjesto ili ide u knjinicu.

3. ini li se da dijete nije svjesno drutvenih konvencija ih pravila te se neprikladno ponaa ih komentira? Na primjer, uputi osobnu primjedbu nekoj osobi, pri emu se ini da nije svjesno da bi primjedba mogla uvrijediti tu osobu.

4. Nedostaje li djetetu empatije, tj. intuitivnog razumijevanja osjeaja druge osobe? Na primjer, ne shvaa da bi isprika pomogla da se druga osoba osjea bolje.

5. ini h se da dijete oekuje da drugi ljudi znaju njegove/njezine misli, iskustva i stajalita? Na primjer, ne shvaa da neto ne znate zato to niste bih s djetetom u toj situaciji.

6. Treba li dijete pretjeranu potporu, napose ako su se stvari promijenile ih pole po zlu?

0 1 2 3 4 5 6

1 I I 1 I I, IRijetko esto

0 1 2 3 4 5 6

1 I I I I I. IRijetko esto

0 1 2 3 4 5 6

1 1 I I I I. 1Rijetko esto

0 1 2 3 4 5 6

1 I 1 I I 1. 1Rijetko esto

0 1 2 3 4 5 6

1 I 1 I I 1. JRijetko esto

0 1 2 3 4 5 6

1 I 1 I 1 1 JRijetko esto

1 1 7 ]


7. Nedostaje li djetetu suptilnosti u izraava- 0 1 2 3 4 5 6nju emocija? Na primjer, dijete pokazuje--- I---- 1___1__ I__ I___ I__ Itjeskobu ili ljubav nerazmjerno situaciji. Rijetko esto

8. Nedostaje li djetetu preciznosti u izraava- 0 l 2 3 4 5 6nju emocija? Na primjer, ne razumije koja | | | | | | |je razina izraavanja emocija prikladna za Rijetkorazliite situacije.

9. Je li dijete nezainteresirano za sudjelova- 0 1 2 3 4 5 6nje u natjecateljskim sportovima, igrama i__I____I___I__ I I I Iaktivnostima? Rijetko esto

10. Je li dijete ravnoduno na pritisak vrnja- 0 1 2 3 4 5 6ka? Na primjer, ne slijedi najnoviju modu__L__I__I_I__I_1__Iu igrakama ili odjei. Rijetko

esto

esto

B. Komunikacijske sposobnosti

11.Shvaa li dijete komentare doslovno? Na primjer, zbunjuju ga reenice poput "pogled moe ubiti" ili "skoi na vagu".

12.1ma li dijete neobian ton glasa? Na primjer, ini se kao da dijete ima "strani" naglasak ili govori monotono bez naglaavanja kljunih rijei.

13.Kada razgovarate s djetetom, ini li se ono nezainteresiranim za va dio razgovora? Na primjer, ne pita ili ne komentira vaa razmiljanja ili shvaanja o temi.

14. Kada razgovara, je li dijete sklono manjem kontaktu oima nego to biste oekivah?

15. Je li djetetov govor pretjerano precizan ih pedantan? Na primjer, govori na formalan nain ih poput hodajueg rjenika.

16.Ima h dijete tekoa s "popravljanjem" razgovora? Na primjer, kada je dijete zbunjeno, ne pita za pojanjenje, nego jednostavno prijee na poznatu temu ih vrlo dugo razmilja o odgovoru.

I .................................Rijetko esto

1 I I I I I IRijetko esto

.........................Rijetko esto

.................Rijetko esto

6

I I I I I I IRijetko esto

.......................................IRijetko esto

[1 8 ]

1 / Dijagnoza

C. Kognitivne vjetine17. ita li dijete knjige ponajprije radi infor

macija, a ini se da je nezainteresirano za izmiljene prie? Na primjer, pohlepno ita enciklopedije i znanstvene knjige, ali nije zainteresirano za pustolovne prie.

18. Ima li dijete izvanredno dugorono pamenje za dogaaje i injenice? Na primjer, sjea se registracije susjedova automobila otprije nekoliko godina ili se jasno sjea dogaaja koji su se dogodili prije mnogo godina.

19.Nedostaje li djetetu sposobnost drutvene matovite igre? Na primjer, druga djeca nisu ukljuena u djetetove igre u mati ili je dijete zbunjeno igrama pretvaranja druge djece.

20.Je li dijete fascinirano odreenom temom i pohlepno sakuplja podatke i statistike o tome? Na primjer, dijete postane hodajua enciklopedija o vozilima, kartama ih tablicama prvenstva.

21. Uznemiri U se dijete pretjerano zbog promjena u redovnim aktivnostima ili oekivanjima? Na primjer, uznemireno je kad ide u kolu drugim putem.

22. Razvija U dijete sloene rutine ili rituale koji se moraju dovriti? Na primjer, mora poredati igrake prije no to ode spavati.

E. Motorike vjetine23.Ima li dijete lou motoriku koordinaciju?

Na primjer, nije vjeto u hvatanju lopte.

24.Tri li dijete na neobian nain?

0 1 2 3 4 5 6

1 1 1 1 1 L IRijetko Cesto

0 1 2 3 4 5 6

1 I I I I I 1Rijetko Cesto

0 1 2 3 4 5 6

1 I I I 1 I IRijetko Cesto

0 1 2 3 4 5 6

1 I I I I I IRijetko Cesto

0 1 2 3 4 5 6

I I I I I IRijetko Cesto

0 1 2 3 4 5 6

M i l i l iRijetko Cesto

0 1 2 3 4 5 6

1 1, 1 I 1 1 1Rijetko Cesto

0 1 2 3 4 5 6

1 I 1 I M JRijetko Cesto

[1 9 ]

[ ASPERGEROV SINDROM ]

F. Druge znaajkeU ovom dijelu oznaite koju je od navedenih znaajki dijete pokazalo.(a) Neobian strah ih uznemirenost zbog:

-* uobiajenih zvukova, npr. elektrinih aparata laganog dodira po koi ih glavi

-* noenja odreenih odjevnih predmeta -* neoekivane buke -* vienja odreenih predmeta -* bunih, prenapuenih mjesta, npr. velikih samoposluivanja.

(b) Sklonost da se presavija ih ljulja kad je uzbueno ili uznemireno. (cj Pomanjkanje osjetljivosti na niske razine boli (d) Kasno usvajanje govora (e) Neobine grimase hca ih tikovi

Ako je na veinu pitanja u ljestvici odgovor pozitivan, a procjene su u rasponu od dva do est (tj. uoljivo iznad normalnog raspona), to ne mora nuno znaiti da dijete ima Aspergerov sindrom. No, mogue je da ga ima i preporuuje se uputiti ga na dijagnostiku procjenu. Dopunske strategije koje se opisuju u sljedeim poglavljima svakako e i dalje biti bitne, jer da se bave svakim od pitanja iz ljestvice procjene.

Faza 2: Dijagnostika procjenaDijagnostika procjena traje najmanje jedan sat, a sastoji se od ispitivanja specifinih aspekata socijalnih, jezinih, kognitivnih i motorikih vjetina, kao i kvalitativnih aspekata djetetovih interesa. Moe se primijeniti i formalno testiranje uporabom niza psihologijskih testova. Odreeno se vrijeme provede i s roditeljima da bi se prikupili podaci o razvojnoj anamnezi i ponaanju u specifinim situacijama. Drugi vrijedan izvor podataka jesu izvjetaji nastavnika i govornih ili radnih terapeuta.

Tijekom dijagnostike procjene kliniar planira situacije kojima e izazvati specifina ponaanja i biljei ih na popisu dijagnostikih znakova. Na primjer, pri ispitivanju socijalnog ponaanja biljei se kakva je recipronost, kako se drugu osobu ukljuuje u razgovor ili igru, kada se moe predvidjeti kontakt oima, kao i itav raspon izraza lica i govora tijela. Djetetu se postavljaju pitanja o pojmu prijateljstva i od njega/nje trai se da prepozna i izrazi raspon ra-

[20]

1 / Dijagnoza

zliitih emocija. Roditeljima se postavljaju pitanja o djetetovu razumijevanju pravila socijalnog ponaanja, reakcijama na pritisak vrnjaka, stupnju kompetitivnosti te o sposobnostima u igri s drugom djecom. U klinikom okruenju obino nije mogue opaati djetetove interakcije s vrnjacima, pa se moe organizirati posjet da bi se dijete opaalo u razredu ili na igralitu. Na taj se nain dobiva potpuna procjena djetetovih socijalnih vjetina.

Postoji takoer specifian profil jezinih vjetina zabiljeenih u djece s Aspergerovim sindromom. Obrazac obino (ali ne uvijek) ukljuuje neto kasniji poetak govora, no, kada dijete naui govoriti, roditelji su obino izlueni neprestanim ispitivanjem i jednostranim razgovorima. Tijekom dijagnostike procjene biljee se pogreke u pragmatikoj uporabi jezika, tj. njegovoj upotrebi u drutvenom kontekstu. Uobiajeno je obiljeje ove djece da, kada se dvoume to bi odgovorila na pitanje tijekom razgovora, obino ne trae pojanjenje, nesklona su priznati da ne znaju, mogu se prebaciti na temu koja im je poznata ili jako odugovlaiti s odgovorom. Mogu imati fluentan i napredan rjenik, no izbor je rijei neobian, donekle pedantan i pretjerano formalan. Moe postojati neobian ton glasa koji nije u skladu s onim u druge djece iz istog okruenja te pretjerano precizan izgovor, na primjer, izgovaranje svakog pojedinog slova u rijei. Biljei se i pojava pogrene uporabe osobnih zamjenica, na primjer uporaba vlastitog imena umjesto ja, doslovno shvaanje, kao i glasno izgovaranje misli u situacijama kada bismo oekivali da ute.

Procjenjuju se i kognitivne sposobnosti, odnosno miljenje i sposobnost uenja. To ukljuuje provjeru koliko dobro dijete shvaa misli i osjeaje drugih uporabom niza pria. Biljei se i djetetov izbor tiva, dugorono pamenje za detalje i nebitne pojedinosti te kvaliteta igre koja ukljuuje matu, kada se igraju sami i u drutvu. Vrlo su vrijedni i podaci dobiveni od nastavnika, kao i formalna procjena intelektualnog funkcioniranja.

Ispituju se i djetetovi specifini interesi i razmatra se jesu li tipini za djecu te dobi, koliko prevladavaju u razgovoru i slobodnom vremenu te kakva je vrsta i anamneza tih interesa. Roditelje se takoer pita o djetetovim reakcijama na promjenu redovitih aktivnosti, nesavrenost, kaotinost i kritiku.

[2 1 ]

[ASPERGEROV SINDROM I

Takoer se ispituju motorike vjetine i dijete se potie da baci i udari loptu, tri, crta i pie. Biljei se svaki neobian manirizam u pokretima ruku ili ljuljanje, napose kad je dijete sretno ili uznemireno, nevoljni tikovi ili trzaji i grimase. Od roditelja se trai da opiu svaku neobinu preosjetljivost na zvuk, dodir, te teksturu ili okus hrane, kao i stupanj osjetljivosti na niske razine boli ili neugode. Naposljetku, kliniar provjerava postoje li u djeteta ikakvi znakovi anksioznosti, depresije ili poremeaja panje te je li bilo sline djece na jednoj ili drugoj strani obitelji. Zabiljee se i svi znaajni medicinski aspekti trudnoe, poroaja ili dojenake dobi. Moramo naglasiti da nijedno od dijagnostikih obiljeja Aspergerova sindroma nije jedinstveno i da je neobino naii na dijete u kojega su u veem stupnju izraena sva obiljeja. Svako je dijete sluaj za sebe u smislu stupnja izraenosti simptoma u svakome pojedinom podruju.

Za kliniara je osnovno da razmotri alternativne dijagnoze i objanjenja. Socijalna povuenost i nezrela drutvena igra mogu biti sekundarna posljedica jezinog poremeaja. Semantiki pragmatiki jezini poremeaj (SPLD - od engl. Semantic Pragmatic Language Disorder) dijeli neka obiljeja s Aspergerovim sindromom. Mala djeca sa specifinim poremeajima uenja i kanjenjem u razvoju takoer mogu razviti neobina socijalna ponaanja te moramo razmotriti je li profil sposobnosti i ponaanja u skladu s djetetovim razvojnim stupnjem. Djeca s vrlo visokim kvocijentom inteligencije mogu drutvene igre smatrati dosadnima, stei iroka znanja u specifinim podmjima i djelovati ekscentrino, no njihov je profil socijalnih i jezinih vjetina unutar normalnog raspona i ne slii onom koji se pojavljuju uz Aspergerov sindrom. Za djecu s deficitom panje (ADD - od engl. Attention Deficit Disorder) esto se smatra da imaju neke osobine svojstvene Aspergerovu sindromu. Iako je rije o dvama razliitim poremeajima, oni se meusobno ne iskljuuju te dijete moe imati oba. Potrebno je obaviti vrlo detaljan pregled raspona vjetina i ponaanja da bi ih se moglo razlikovati. Mora se takoer uzeti u obzir normalni raspon vjetina u meuljudskim odnosima te znaajke prirodno plahe, introvertirane ili anksiozne djece.

O diferencijalnoj dijagnozi drugih stanja slinih Aspergerovu sindromu ili povezanih s njim bit e govora u 8. poglavlju. U ovom je

[22 ]

1 /Dijagnoza

trenutku dovoljno rei da dijagnostiki proces ukljuuje provjeru itavog raspona objanjenja i alternativnih razvojnih poremeaja kojima se mogu objasniti simptomi za koje se ini da upuuju na Aspergerov sindrom. Zavrni dio ovoga procesa jest primjena podataka prikupljenih dijagnostikom procjenom na formalne dijagnostike kriterije.

Dijagnostiki kriterijiNi Hans Asperger ni Loma Wing ne navode izrijekom kriterije za dijagnozu te trenutano ne postoji potpuno slaganje o dijagnostikim kriterijima. Kliniari mogu birati izmeu etiriju skupina kriterija, od kojih su dvije razvile organizacije, a dvije kliniari. Kriteriji koji postavljaju najstroa ogranienja jesu oni Svjetske zdravstvene organizacije objavljeni u desetom izdanju Meunarodne klasifikacije bolesti te oni Amerike psihijatrijske udruge u etvrtom izdanju Dijagnostikog i statistikog prirunika za duevne bolesti. Najmanje su restriktivni kriteriji Petera Szatmarija i njegovih suradnika iz Kanade te oni Cristophera i Corine Gillberg iz vedske. U Dodatku se nalaze popisi svih navedenih dijagnostikih kriterija. Koje ete od njih upotrijebiti, stvar je osobnog izbora, no ja dajem prednost kriterijima Gillbergovih jer su jasni, saeti i sveobuhvatni.

est putova do dijagnozeNovija istraivanja pokazuju da je prosjena dob za postavljanje dijagnoze osam godina, no raspon dobi kree se od vrlo male djece sve do odraslih osoba (Eisenmajer i sur., 1996). Mnoge sam godine proveo specijalizirajui dijagnostiku i lijeenje djece i odraslih s Aspergerovim sindromom i ini se da postoji est putova do dijagnoze. Prvi je od njih ranija dijagnoza autizma. To se moglo dogoditi kada je dijete imalo manje od dvije godine.

1 . Dijagnoza autizma u ranom djetinjstvuJedan od razloga zbog kojih je Loma Wing predloila ire prihvaanje pojma Aspergerov sindrom jest taj to je ustanovljeno da u odreenog dijela djece koja su u predkolskoj dobi pokazivala klasine znakove

[23]

autizma moe nastupiti znaajno poboljanje komunikacije i sposobnosti. Prethodno povuena djeca s tekim jezinim poremeajima razviju fluentan govor i sposobnosti koje omoguuju da ih se, uz prilagoen program, ukljui u redovnu nastavu. Vie nisu izdvojena i tiha, a njihove su sposobnosti i ponaanje u skladu s dijagnozom Aspergerova sindroma (Ozonoff, Rogers i Pennington, 1991). Takvo poboljanje moe biti izuzetno brzo i dogoditi se neposredno prije pete godine (Shah, 1998). Nismo sigurni je li rije o prirodnoj pojavi u neke djece ili o posljedici ranih interventnih programa - vjerojatno i jedno i drugo. Ipak, prethodna je dijagnoza klasinog autizma bila tona kada je dijete bilo malo, no ono je napredovalo du autisti- nog kontinuuma do oblika koji nazivamo Aspergerovim sindromom. Stoga je nuno redovito preispitivati dijagnozu autizma da bismo provjerili je li Aspergerov sindrom postao tonija dijagnoza, kako bi dijete dobilo prikladno osmiljenu pomo.

2. Prepoznavanje simptoma nakon polaska u koluDjetetov razvoj u predkolskoj dobi nije morao biti uoljivo neobian, tako da roditelji ili strunjaci moda nikada nisu posumnjali da dijete ima nekih znaajki koje upuuju na autizam. Meutim, djetetovu prvom uitelju ili uiteljici poznat je normalan raspon ponaanja i sposobnosti djece te dobi, pa se poinje zabrinjavati zbog djetetova izbjegavanja drutvenih igara, nerazumijevanja pravila socijalnog ponaanja u razredu, neobinih obiljeja razgovora i igre, snane fascinacije odreenom temom te nespretnosti pri crtanju, pisanju ili igranju loptom. Djeca s Aspergerovim sindromom mogu takoer remetiti red ili biti agresivna kada su u neizbjenoj blizini druge djece ili kada moraju ekati. Kod kue dijete moe biti gotovo drugaija osoba i relativno se normalno igrati s braom i sestrama te komunicirati s roditeljima. No u nepoznatim okolnostima i u drutvu vrnjaka znakovi su oitiji. Ovakva djeca imaju klasine simptome, ali ih nastavnici esto ne smatraju prioritetom za upuivanje u dijagnostike ustanove. Smatra ih se neobinom djecom, koja se nastavljaju kolovati i zbunjuju sve svoje nastavnike.

U novijem vedskom istraivanju primjenjivana je ljestvica procjene, namijenjena nastavnicima, za identifikaciju uenika koji bi

[ASPERGEROV SINDROM I

[2 4 ]

1 / Dijagnoza

mogli imati Aspergerov sindrom. Takva su djeca zatim podvrgnuta dijagnostikoj procjeni po standardnim kriterijima. Prvobitno se smatralo da se Aspergerov sindrom pojavljuje s uestalou od oko jednog djeteta od 1 000, slino uestalosti autizma. No ovo je istraivanje pokazalo da je prava uestalost Aspergerova sindroma jedno dijete od otprilike 300 (Ehlers i Gillberg, 1993). Stoga veina djece s tim sindromom nee imati prethodnu dijagnozu autizma.

3. Atipini izraz drugog sindromaDjetetov rani razvoj i sposobnosti mogu biti prepoznati kao neobini i pregled upuuje na odreeni poremeaj. Na primjer, u djeteta je moglo postojati kanjenje u jezinom razvoju, upueno je na lijeenje govornom terapeutu i jednostavno se pretpostavilo da ima jezini poremeaj. Meutim, paljivo opaanje djetetovih socijalnih i kognitivnih sposobnosti te raspona interesa upuuje na sloeniji profil, pa se Aspergerov sindrom ini tonijom dijagnozom. Dijete je moglo dobiti dijagnozu deficita panje i smatra se da ta dijagnoza objanjava sve njegove znaajke. Ponekad se drugi poremeaj lako prepozna, kao u sluaju cerebralne paralize ili neurofibromatoze. Iako kliniare moe zabrinjavati atipini izraz poremeaja, esto ne znaju dovoljno o Aspergerovu sindromu da bi ga razmotrili kao mogue objanjenje. Naposljetku kliniar prepozna simptome ili roditelji proitaju o sindromu i obrate se odgovarajuemu dijagnostikom timu. Stoga, kada je postavljena jedna dijagnoza, ona ne iskljuuje mogunost drugog poremeaja poput Aspergerova sindroma, a klinika iskustva i istraivanja identificirala su djecu s dvostrukom dijagnozom. No, moe se dogoditi da na tu, drugu dijagnozu roditelji ekaju godinama.

4. Dilagnosticlranje autizma ili Aspergerova sindroma u drugog lana obitelji

Kad se djetetu postavi dijagnoza autizma ili Aspergerova sindroma, roditelji uskoro mnogo naue o razliitim nainima na koje se ovi poremeaji izraavaju. Takvi se podaci prikupljaju iz literature te razgovorima sa strunjacima i drugim roditeljima iz lokalne grupe za potporu. Tada se moe pojaviti pitanje ima li neki drugi lan obitelji Aspergerov

[25]

[ASPERGEROV SINDROM 1

sindrom. Postoje obitelji u kojima vie od jednog djeteta ima taj sindrom ili one u kojih se sindrom pojavljuje u nekoliko generacija.

5. Sekundarni psihijatrijski poremeajOsoba s Aspergerovim sindromom mogla je napredovati kroz prve godine kolovanja kao pomalo ekscentrino ili povueno dijete a da pritom nije imala znakova koji bi upuivali na potrebu dijagnostike procjene. Meutim, u adolescenciji osoba moe postati svjesnija svoje socijalne izolacije i nastojati postati drutvenijom. Njihovi pokuaji da se ukljue u drutvene aktivnosti vrnjaka nailaze na ismijavanje i odbacivanje, zbog ega postanu depresivni. Depresija pak moe dovesti do upuivanja djejemu psihijatru koji ubrzo shvati da je rije o sekundarnoj posljedici Aspergerova sindroma.

Mnoge mlade osobe s Aspergerovim sindromom izvjetavaju o snanim osjeajima tjeskobe koji mogu dosei razinu kada je potrebno lijeenje. Osoba moe razviti napade panike ili prisilna ponaanja poput uzastopnoga pranja ruku zbog straha od zaraze. Kada se ovi poremeaji dijagnosticiraju i lijee, kliniar moe biti prvi koji e prepoznati znakove Aspergerova sindroma.

U adolescenciji se osoba moe povui u vlastiti unutarnji svijet, razgovarati sa sobom i izgubiti zanimanje za drutvene kontakte i osobnu higijenu. Moe se posumnjati na shizofreniju, no paljivi pregled pokazuje da njihovo ponaanje nije psihotino, nego da je rije o razumljivoj reakciji na Aspergerov sindrom u adolescenciji. O ovim, sekundarnim psihijatrijskim poremeajima te njihovoj dijagnozi i lijeenju bit e govora u 8. poglavlju, no ovdje treba rei da u nekih pojedinaca oni mogu biti znakovi koji dovedu do dijagnoze Aspergerova sindroma.

6. Rezidualni Aspergerov sindrom u odrasle osobeDanas, kada mnogo vie znamo o prirodi Aspergerova sindroma, na dijagnostiku se procjenu ne upuuju vie iskljuivo djeca ili adolescenti. Neke se odrasle osobe same javljaju na dijagnostiku procjenu. To mogu biti roditelji ili roaci djeteta s dijagnozom, koji smatraju da su neka od obiljeja bila prisutna i u njihovu djetinjstvu. Drugi su u novinama i asopisima proitali lanke o tom sin

[261

1 / Dijagnoza

dromu i smatraju da pate od nekog njegova oblika. Pri dijagnostikoj procjeni odraslih vrlo je bitno prikupiti relevantne podatke o sposobnostima i ponaanju takvih osoba u djetinjstvu. Roditelji, roaci ili nastavnici mogu biti izvor neprocjenjiva znanja kojim e se dopuniti sjeanja pojedinca na vlastito djetinjstvo.

Ima i sluajeva kada psihijatar naposljetku u pacijenta koji je prvobitno dobio dijagnozu atipine shizofrenije ili alkoholizma prepozna znakove Aspergerova sindroma. Uestalost shizofrenije u ljudi s Aspergerovim sindromom slina je uestalosti u opoj populaciji, no simptomi u nekih pojedinaca mogu biti povrinski slini, to dovodi do pogrene dijagnoze. Ponekad je alkoholizam znak depresije i pokuaj da da smanji tjeskoba u socijalnim situacijama - neki oblik odvanosti u pijanstvu. Kada se osobu lijei od alkoholizma, takoer se postavi dijagnoza Aspergerova sindroma.

Postoje neki rijetki sluajevi u kojima je osoba s Aspergerovim sindromom poinila kazneno djelo, esto povezano s njezinim specifinim interesima. Na primjer, jedan je mladi bio opinjen vlakovima i, dok je stajao na peronu, odluio je "ukrasti" lokomotivu. Uglavnom se smatralo da nije imao nikakvih loih namjera,- bio je tek znatieljan i pretjerano zanesen. U takvim sluajevima fo- renzina psihijatrijska sluba moe uputiti osobu na dijagnostiku procjenu. I konano, neke vladine slube za zapoljavanje postale su svjesne posebnih zahtjeva pri zapoljavanju osoba s tekim oblikom tog sindroma, tako da njihovi strunjaci mogu uputiti osobu na dijagnostiku procjenu te na savjetovanje o profesionalnom usmjeravanju i zapoljavanju.

Zakljuno, postoji est putova do dijagnoze. Bez obzira na to ima li dijete ili odrasla osoba o kojoj se brinete potvrenu dijagnozu Aspergerova sindroma, sljedea e vam poglavlja pruiti vie podataka o svojstvima tog sindroma, kao i o strategijama za uenje odreenih vjetina koje drugi stjeu s lakoom, ali koje osobe s Aspergerovim sindromom moraju nauiti.

[2 7 ]

[D ru g o poglavlje]

^Socijalno ponaanje

Drutvo u velikoj mjeri procjenjuje pojedinca po tome kako izgleda, kako se ponaa i kako govori. Osoba s Aspergerovim sindromom nema posebnih tjelesnih obiljeja, nego je drugi ljudi vide drugaijom zbog neobinih obiljeja socijalnog ponaanja i vjetina razgovora. Na primjer, ena s Aspergerovim sindromom opisala je kako je kao dijete vidjela ljude koji su se useljavali u kuu preko puta, dotrala do jednog od nove djece iz susjedstva i, umjesto uobiajenog pozdrava i pitanja "Zdravo, hoe li se igrati?", izjavila: "Devet puta devet je 81." (Schopler i Mesibov, 1992). Ekscentrino socijalno ponaanje takvih pojedinaca moe biti vrlo uoljivo.

Dijagnostiki kriteriji relevantni za socijalno ponaanje

Dijagnostiki kriteriji pokuavaju definirati neobian profil sposobnosti i ponaanja svojstvenih Aspergerovu sindromu i svi oni upuuju na poremeeno socijalno ponaanje.

Godine 1989. su Carina i Christopher Gillberg opisali est kriterija, utemeljenih na njihovim istraivanjima u vedskoj, a dva od tih kriterija opisuju aspekte socijalnog ponaanja. Prvi je kriterij nazvan poremeajem socijalnog funkcioniranja, pri emu dijete treba pokazivati barem dva od sljedeih obiljeja.(a) nesposobnost interakcije s vrnjacima,(b) pomanjkanje elje za interakcijom s vrnjacima,(c) nedostatno uvaavanje socijalnih signala,(d) socijalno i emocionalno neprimjereno ponaanje

128]

2 /Socijalno ponaanje

Drugi njihov kriterij razmatra neverbalnu komunikaciju, no takoer odraava poremeaje u socijalnom ponaanju ako u djeteta nalazimo barem jedno od navedenog:

(a) ograniena uporaba gesti,(b) nespretan/nezgrapan govor tijela,(c) ogranieni izrazi lica,(d) neodgovarajui izrazi,(e) specifian, ukoen pogled.

Iste su godine Peter Szatmari i njegovi suradnici iz Kanade objavili svoje dijagnostike kriterije, a neobina se svojstva socijalnog ponaanja opisuju u trima od njihovih pet kriterija (Szatmari, Brenner i Nagy, 1989). Oni istiu nekoliko aspekata koji se u kriterijima Gillbergovih ne spominju izrijekom, a to su suzdranost ili tekoe s raspoznavanjem tuih osjeaja; ne gledaju u druge; nemogunost da "poalju poruku oima"; i pretjerano pribliavanje drugima. Malo je dijete manje svjesno pojma osobnoga prostora i stupnja nelagode kada netko zadire u taj prostor. Svjetska je zdravstvena organizacija svoje dijagnostike kriterije za Aspergerov sindrom objavila 1990. Oni naglaavaju da u djetetovoj drutvenoj igri mogu nedostajati zajedniki interesi te aktivnosti, emocije i prilagodba ponaanja u skladu sa socijalnim kontekstom. Najnovije kriterije objavila je godine 1994. Amerika psihijatrijska udruga u etvrtom izdanju Dijagnostikog i statistikog prirunika za duevne bolesti. Njihov je prvi kriterij kvalitativni poremeaj socijalne interakcije, koji ukljuuje mnoge osobine opisane u prethodnim kriterijima, no dodaje da djetetu moe nedostajati socijalna i emocionalna recipronost. Drugim rijeima, dijete moe dominirati u interakciji. Razvojem naega znanja o neobinim aspektima socijalnog ponaanja povezanima s Aspergerovim sindromom, dijagnostiki e kriteriji postati precizniji. U ovom se stadiju veina toga znanja temelji na klinikim dojmovima, a ne na strogim znanstvenim istraivanjima. No u daljnjem ete tekstu pronai vie detalja utemeljenih na opaanjima naina na koji se dijete razlikuje u socijalnom kontekstu i uputa to se moe uiniti da bi se te razlike smanjile.

[29]

U S K R G E R O V SINDROM I

Igra s drugom djecomHans Asperger u svojim originalnim radovima opisuje kako se dijete ne pridruuje drugima u igri i kako se ak moe uspaniiti ako ga se prisili da sudjeluje u grupi (Asperger, 1991). Malo dijete s Aspergerovim sindromom ne djeluje motivirano ili ne zna kako bi se igralo s vrnjacima tako da bude usklaeno sa socijalnom akti- vou. Ovakva se djeca ine posve zadovoljnima kada su sami. Sula Wolff (1995) citira dijete koje je reklo:

Jednostavno se ne mogu sprijateljiti... elio bih biti sam i gledati svoju kolekciju novia.... Kod kue imam hrka. On mi je dovoljno drutvo... Mogu se igrati sam. Ne trebam druge ljude. (str. 7)

Ona su prije usredotoena na sebe negoli sebina. Neka mogu biti promatrai na periferiji drutvene igre ili se vie voljeti druiti sa znatno mlaom ili starijom djecom. Kada su ukljuena u zajedniku igru, moe se pojaviti sklonost nametanju ili nalaganju to e se raditi. Toleriraju socijalni kontakt sve dok druga djeca igraju njihovu igru prema njihovim pravilima. Ponekad izbjegavaju socijalnu interakciju ne samo zbog pomanjkanja vjetina igranja u drutvu, nego zbog elje da imaju potpunu kontrolu nad aktivnou. To se vidi iz opisa u kojem Donna Williams (1992) govori o svojem djetinjstvu:

Kay je bila moja susjeda. Bila je vjerojatno najpopularnija djevojica u generaciji. Poredala bi svoje prijateljice i rekla: "Ti si moja prva najbolja prijateljica,- ti si moja druga najbolja prijateljica..." Ja sam bila dvadeset i druga. Tiha djevojica iz Jugoslavije bila je posljednja. Bila sam zgodna, bila sam vesela, a ponekad sam bila i zabavna, no nisam znala kako se igrati s drugom djecom. U najboljem sam sluaju mogla smisliti vrlo jednostavne igre ili pothvate te drugima ponekad dopustiti da sudjeluju u njima, no samo pod uvjetom da sve bude u potpunosti kako ja kaem. (str. 24)

Ukljuiti drugu djecu znai riskirati drugaiji scenarij, tumaenje ili zakljuak - to jest, morate dijeliti razliite ideje i izai na

[30]

2 /Socijalnoponaanje

kraj s njima. Dijete s Aspergerovim sindromom ne zanimaju aktivnosti koje ele druga djeca i nije sklono objanjavati to ini. Ono izgleda kao da se igra "u balonu" i moe zamjeriti drugoj djeci ako upadaju u njegovu aktivnost. Kada se dijete namjerava igrati samo; a druga djeca ga ispituju ili se ele druiti, ono moe biti prilino naglo ili ak agresivno da bi osiguralo svoju samou. Obino eli da ga se ostavi na miru kako bi moglo neometano nastaviti svoju aktivnost.

Za vrijeme kolske uine ovakvu djecu esto nalazimo samu, na skrovitom dijelu igralita, gdje ponekad priaju sama sa sobom, ili pak u knjinici, gdje se bave onime to zanima njih, a ne drugu djecu iz razreda. esto ih ne zanimaju natjecateljski sportovi ili momadske igre. Na primjer, tijekom igre rounders (mjeavine kriketa i bejzbola) dijete s Aspergerovim sindromom bilo je jednako uspjeno u udaranju i hvatanju kao i drugi lanovi njegove momadi. Kada bi lan njegove momadi trao, svi bi drugi navijali i uzbueno skakali da bi potaknuli njegov uspjeh. No dijete s Aspergerovim sindromom stajalo bi mirno i bez emocija jer mu je panju odvukao leptir. Uope ga nije zanimao uspjeh njegove momadi. Jedan je adolescent s Aspergerovim sindromom opisao kako nije mogao shvatiti osjeaj trijumfa u momadskim sportovima, jer da nije razumio kako ili zato bi netko bio zadovoljan zato to zna da se suparnici osjeaju inferiornima.

Dijete moe ne mariti za pritisak vrnjaka glede najnovijih igraaka ili odjee, rijetko ga se poziva na zabave i ima malo pravih prijatelja. Manja djeca mogu postati indiferentna prema takvoj izoliranosti, zadovoljna igrajui se sama ili sa svojom braom i sestrama. Starija djeca postaju svjesna svoje izoliranosti te s vremenom budu istinski motivirana za druenje s vrnjacima. Meutim, tada postaje oito da su njihove vjetine drutvene igre nezrele i rigidne te ih druga djeca esto odbacuju. Za roditelje je to moda jedan od najtunijih trenutaka.

[3 11

[A S PER G ER OVSINDROM ]

Pravila ponaanjaini se da dijete s Aspergerovim sindromom nije svjesno nepisanih pravila socijalnog ponaanja te e nenamjerno rei ili uiniti stvari koje mogu uvrijediti ili ozlovoljiti druge ljude. Dijete moe izrei istinite ili potencijalno uvredljive osobne komentare - na primjer, adolescent s Aspergerovim sindromom odjednom zastane usred razgovora da bi glasno komentirao kako sugovornik ima neravne zube. To je moda tono opaanje, ali ne ba komentar koji potie glatko odvijanje razgovora. Drugo dijete, fascinirano raunalima, sluajno je ulo razgovor svojih roditelja u kojem su spomenuli kako susjedi imaju novo raunalo. Odmah je otiao u njihovu kuu i poeo se koristiti raunalom. Problem je bio u tome to je ve bilo prolo jedanaest naveer i susjedi su otili spavati. Bio je vrlo zbunjen zato bi oni, kao prvo, bili zabrinuti da je u prizemlju neki uljez, a kao drugo, bili bijesni jer ih nije pitao za doputenje.

Kada se pravila ponaanja jednom objasne, dijete ih esto rigid- no primjenjuje i moe postati neka vrsta razrednog policajca, ak i u situacijama u kojima takvo ponaanje zapravo kri nepisana pravila ponaanja. Na primjer, nastavniku je u razredu neto odvratilo panju i jedno se dijete namjerno loe ponaalo na veselje ostale djece. Nastavnik je shvati da je netko upravo bio neposluan i upitao: "Tko je to uinio?" Slijedi dugotrajna tiina, a prekida je dijete s Aspergerovim sindromom koje spremno objavljuje tko se loe ponaao, potpuno nesvjesno neodobravajuih pogleda druge djece zbog krenja pravila utnje. Druga su djeca odluna u tome da nategnu ili prekre pravila, no dijete s Aspergerovim sindromom gorljivo ih provodi.

U nekim se sluajevima osoba moe doimati nepristojnom; na primjer, jedan je mladi s Aspergerovim sindromom elio privui panju svoje majke dok je ona razgovarala sa skupinom prijateljica, te je glasno rekao: "Hej, ti!", oito nesvjestan prikladnijih naina oslov- ljavanja majke u javnosti. Dijete, impulzivno i nesvjesno posljedica, kae prvu stvar koja mu padne na pamet. Osobe koje ga ne poznaju mogu ga smatrati neodgojenim, bezobzirnim ili razmaenim, oinuti roditelje pogledom i pretpostaviti da je djetetovo neobino socijalno

[321


ponaanje posljedica roditeljske nesposobnosti. Mogu i komentirati: "No, da ga daju meni na dva tjedna, bilo bi to drugaije dijete." Roditeljska bi reakcija mogla biti da im rado ponude da ga uzmu jer im ionako treba odmora, kao i da dokau da krivnja nije na njima. Bitno je da drugi ljudi shvate da dijete nije nepristojno, ve da ne zna drugu mogunost koja bi bila obzirnija, odnosno ne moe procijeniti uinak svojih primjedbi na druge ljude.

Carol Gray (u tisku) razvila je tehniku nazvanu Drutvene prie koja se pokazuje izuzetno uinkovitom u omoguivanju djetetu da razumije signale i reakcije za specifine socijalne situacije. Ona takoer omoguuje drugima da shvate djetetovo gledite i zato se njegovo socijalno ponaanje moe initi naivnim, ekscentrinim ili neposlunim. Dogodit e se da djetetovo ponaanje u socijalnoj situaciji ne bude u skladu s oekivanim pravilima ponaanja. Tehnika ukljuuje osmiljavanje kratke prie koja opisuje situaciju i ukljuuje prikladne reakcije i izraavanje. Na primjer, nastavniku su prijavili da je dijete radilo nered u redu za kolsku uinu. Poetno bi objanjenje moglo biti da je dijete namjerno neodgovorno, agresivno ili neodgojeno. Ta objanjenja mogu biti prikladna za drugu djecu, no prvi stadij ove tehnike sastoji se u tome da razmotrimo situaciju s gledita djeteta s Aspergerovim sindromom. Razgovor s djetetom o tom dogaaju moe otkriti da je dijete zbunjeno razlozima stajanja u redu za uinu, da ne razumije zato mora stajati u redu, gdje treba stati u red i kako se treba ponaati dok eka. U druge se djece razumijevanje ovih aspekata podrazumijeva, no ne moemo to pretpostaviti i za malo dijete koje ima Aspergerov sindrom. Toj djeci esto nedostaje ono to bismo nazvali socijalnim zdravim razumom. Meutim, oni mogu nauiti kako se trebaju ponaati ako im se to objasni.

Smiljanjem kratke prie situacija se opisuje pod vidom bitnih socijalnih signala, predvienih reakcija i informacija o tome to se dogaa i zato. Prie se piu u skladu sa specifinim smjernicama utemeljenima na Carolinoj irokoj uporabi ove tehnike. Postoji odreeni omjer etiriju vrsta reenica, a to su: deskriptivne: objektivno definiraju gdje se situacija dogaa, tko

je sve ukljuen te to oni rade i zato;

[33]

[ASPERGEROV S INDROM ]

perspektivne: opisuju i, ako je potrebno, objanjavaju reakcije iosjeaje drugih u zadanoj situaciji;

direktivne: navode to se od djeteta oekuje da uini ili kaekontrolne: razvijaju strategije koje pomau osobi da upam

ti to treba initi ili kako shvatiti situaciju. Njih obino predlae i napie samo dijete te mogu ukljuivati i poseban djetetov interes.

Mora postojati ravnotea ovih etiriju vrsta reenica, pri emu treba izbjegavati previe direktivnih, a premalo deskriptivnih i perspektivnih reenica. Carol preporuuje omjer od 0 do 1 direktivne i/ili kontrolne reenice na svakih 2-5 deskriptivnih i/ili perspektivnih. Inae pria postaje popis onoga to treba initi, bez objanjenja kada i zato. Rjenik mora biti prilagoen djetetovoj dobi, razumijevanju proitanog i rasponu panje. Prie se obino piu u prvom licu i u sadanjem vremenu, kao da djetetu opisuju dogaaj koji se upravo zbiva. To sadraju daje osobnu notu i izbjegava probleme s percepcijom vremena i sintaksom. Poetna pria moe opisivati situaciju u kojoj dijete ve jest uspjeno, tako da se najprije moe koncentrirati na uenje pravila igre. Pria za dijete predkolske dobi sadravat e nekoliko velikim slovima napisanih rijei po stranici te ukljuivati fotografije ili ilustracije. Djeca koja jo ne znaju itati mogu sluati priu. Roditelji i nastavnici starije djece mogu pripremiti priu kao da su novinari, rabei jezik i grafike prikaze kakve nalazimo u novinama i asopisima. Na primjer, moe se napisati lanak o pravilima ponaanja meu prijateljima ili o tome to treba uiniti i rei kada tijekom kupnje s roditeljima susretnemo prijatelja iz razreda.

Pria koja slijedi primjer je Drutvene prie vane za jednu od prethodno opisanih situacija, tj. onu u kojoj je malo dijete prijavljeno nastavniku zbog neodgovarajueg ponaanja u redu za uinu.

U mojoj je koli mnogo prostorija (deskriptivna). Jedna se od njih zove blagovaonica (deskriptivna). U blagovaonici djeca obino jedu uinu (deskriptivna). Djeca uju zvono za uinu (perspektivna). Ona znaju da im to zvono govori da stanu u red pred vratima (perspektivna). Moramo stati u red da bismo bili poteni prema onima koji najdulje e-

[3 4]


lcaju (perspektivna). Kako pojedini uenici pristiu, staju na kraj reda (direktivna). Kad ja stignem, pokuat u stati na kraj reda (direktivna). Djeca su gladna. ele jesti (perspektivna). Nastojat u mirno stajati dok ne doem na red da kupim uinu (direktivna). I redovi za uinu i kornjae vrlo su spori (kontrolna) Ponekad zastanu, ponekad krenu (kontrolna). Mojoj e uiteljici biti drago da sam tiho ekao (perspektivna).

Ova je pria prilagoena pojedincu i njegovim specifinim okolnostima. Ovo dijete osobito zanimaju gmazovi, tako da kljuni dio teksta za njega ima posebnu vanost. Rije "obino" namjerno je izabrana jer mogu postojati razlike u tome gdje se jede uina. Rije "pokuati" takoer je namjerno odabrana da bi naglasila kako ne oekujemo savrenstvo svaki put. Rijei "ponekad" i "vjerojatno" takoer se mogu upotrijebiti da bi se izbjeglo doslovno tumaenje i omoguilo djetetu da se prilagodi promjenama u rutinama i oekivanjima. Stoga je osmiljavanje Drutvenih pria domiljat nain da bismo osigurali da dijete shvati razloge i signale za pravila ponaanja koja su toliko vana u naim ivotima.

Postupno e dijete s Aspergerovim sindromom nauiti pravila socijalnog ponaanja, vie intelektualnom analizom i podukom negoli prirodnom intuicijom. Oni moraju jako razmisliti o tome to trebaju uiniti. Zaista, ponekad moete uoiti kako dijete razmilja to bi trebalo uiniti ili rei, dok druga djeca odgovaraju neposredno, bez ikakva razmiljanja; za dijete s Aspergerovim sindromom promiljanje je nuno. Sljedei ulomak opisuje strategije koje potiu usvajanje drugih socijalnih ponaanja koja su poremeena.

Programi za usvajanje prikladnih socijalnih ponaanja

to roditelji mogu uiniti?Prvi je stadij opaanje drutvenih igara i aktivnosti djece sline dobi te zatim uvjebavanje tih aktivnosti kroz igru s djetetom. Ako su za djeake najpopularnije drutvene igre u koli one s loptom i au- tiima, uvjebavajte bacanje i hvatanje lopte te matovite igre au-

[35]

I ASPERGEROV SINDROMI

tiima. Smisao nije samo poboljanje djetetove kompetencije u toj aktivnosti, nego i pruanje modela za ono to treba rei ili uiniti te kako ukljuiti drugu osobu. Ponekad je potrebno objasniti ak i najosnovnija pravila, na primjer, da loptu dodaje samo ljudima iz svoje ekipe, usprkos zahtjevima suparnika. Dakle, potrebno je dijete poduiti temeljnim i specifinim vjetinama igre. Meutim, druga djeca moda nee imati strpljenja igrati se s djetetom s Aspergerovim sindromom, pa je vano da djetetov roditelj postane njegov/njezin najbolji prijatelj i igra se s njima kao da je i sam dijete te dobi. To je prilika za odraslu osobu da se opravdano vrati djetinjastom ponaanju. Samo naprijed, igrajte se na djejem igralitu, gradite eljeznike tranice, radite kolae od blata i igrajte lovice - ne zaboravite, vi imate strpljenja i razumijevanja da se igrate sa svojim sinom ili keri i da ih potaknete da naue to trebaju initi.

Sljedei je stadij opaanje djeteta dok se igra s drugom djecom i uoavanje specifinih vjetina kojima ga treba poduiti. Navodimo neke od uobiajenih:

- Kako zapoeti, odrati i zavriti igruDijete e moda trebati nauiti rei: "Mogu li se igrati s vama?", "to biste eljeli da sada napravim?", "Moete li mi pomoi?" ili "Sada bih se eljela igrati sama". Inae bi dijete moglo otvoreno rei: "Ti ne eli napraviti ono to ja hou - ne elim se igrati s tobom", nesvjesno da takvi komentari ne potiu prijateljstvo.

- Prilagodljivost, suradnja i dijeljenjeDijete s Aspergerovim sindromom moglo bi eljeli uspostaviti potpunu kontrolu nad aktivnou i ne tolerirati drugaije prijedloge ili ne eljeti ukljuiti drugu djecu. Vano je djetetu objasniti da aktivnost nije "pogrena" ako se obavlja drugaije te da se moe obaviti u kraem vremenu i s boljim rezultatom ako s drugima podijelimo ideje i opremu.

-* Kako izbjei igru u drutvuKada se dijete eli igrati samo, moglo bi mu zatrebati da naui komentare i ponaanja koji su socijalno prihvatljivi. Dijete moe biti obiljeeno kao agresivno, no opaanje otkriva da su on ili ona jednostavno nauili da takvo ponaanje osigurava da

[36]


ostanu sami. Dijete nije agresivno radi dominacije ili da bi neto steklo. Nakon to ga se podui odgovarajuoj reenici, takoer je vano potaknuti drugu djecu da se sloe s njegovim zahtjevom.

-* Objasniti djetetu to je trebalo uinitiPogreke u socijalnom ponaanju proizlaze iz nekoliko imbenika, a posebno iz toga to dijete ne razumije posljedice za tue osjeaje i nije svjesno to bi trebalo uiniti da njegovo ponaanje bude prikladnije. Takvo ponaanje malokad proizlazi iz loih namjera. Zapamtite, uvijek objasnite djetetu to je trebalo uiniti i zatraite od njega da razmisli kako bi se druga osoba mogla osjeati zbog onoga to je ono reklo ili uinilo.

-* Pozovite prijatelja u posjetPozovite potencijalnog djetetova prijatelja da vas posjeti kod kue. Osigurajte da posjeta bude uspjean, moda tako da dogovorite igru vani i osigurate da se odrasla osoba igra s djecom kako biste umanjili utjecaj djetetovih ogranienih socijalnih vjetina. Ugodno provedeno vrijeme moe osigurati prihvaanje uzvratnog poziva.

- Upiite dijete u klubkola moe pruiti jedinu priliku za drutvenu igru, no socijalna se iskustva mogu proiriti upisivanjem u klubove poput npr. izviaa. Prednost je ovakvih aktivnosti u tome to su obino nadzirane i strukturirane. Osobi koja vodi aktivnost roditelji trebaju objasniti prirodu djetetovih problema i strategije koje su se pokazale uspjenima.

to nastavnik moe uiniti?Djetetu s Aspergerovim sindromom razred prua mogunosti za uenje itavog niza prikladnih socijalnih ponaanja. Ovo su neke od strategija:

-* Koristite sc drugom djecom kao primjerom onoga to treba initiDijete moe remetiti mir ili biti nametljivo jer da nije svjesno pravila ponaanja u razredu. Kada u neemu pogrijei, sjetite se da najprije od njega/nje zatraite da pogleda to druga djeca rade - na primjer, mirno sjede, tiho rade ili ekaju u

[371


redu. Obavijestite dijete da mora opaati to ine druga djeca i ponaati se isto kao i oni, pod pretpostavkom da je njihovo ponaanje prikladno.

- Potiite igre koje zahtijevaju suradnjuPostoji itav niz aktivnosti u razredu koje ukljuuju male skupine djece koje timski rade. Djetetu moe biti potreban nadzor ili vodstvo u naizmjeninom izlaganju, davanju prilike drugima i ukljuivanju tuih prijedloga. Problem se moe pojaviti pri natjecateljskim igrama jer bi dijete s Aspergerovim sindromom moglo uvijek eljeti biti prvo. To ne mora biti posljedica elje za nadmoi, nego za dosljednou u redoslijedu sudionika, da bi se znao njihov poloaj, te za osobnim zadovoljstvom zbog uspjeha.

- Budite model ophoenja drugoj djeciDruga djeca u razredu obino nisu sigurna kako bi trebala reagirati na neobino socijalno ponaanje djeteta s Aspergerovim sindromom. Nastavnik e za njih biti glavni model. Stoga je nuno da nastavnik bude tolerantan, da dijete pouava socijalnim vjetinama i potie ga, jer e njegov pristup proiriti u razredu. Takoer je vano prepoznati situacije u kojima su se djeca iz razreda posebno istaknula u pruanju potpore i pohvaliti ih.

- Objasnite drugaije naine traenja pomoiMalo dijete moe nastavnika smatrati jedinim izvorom znanja i pomoi. Vano mu je objasniti da, kada se pojavi problem, moe zatraiti i dobiti pomo od druge djece, umjesto da se uvijek obraa nastavniku.

- Potiite budua prijateljstvaSvako dijete u razredu ima vlastitu linost i djetetu s Aspergerovim sindromom moe biti potrebno dosta vremena da naui kako da se ophodi sa svakim od njih. Moglo bi biti korisno u poetku poticati interakciju s manjim brojem djece koja su spremna pomoi djetetu kako da se naui igrati s njima. U ovom stadiju nije bitno jesu li prijatelji djeaci ili djevojice. Ako prepoznate budue prijatelje, nastojte poticati meusobno druenje u razredu i na igralitu. Oni mogu postati njihovi uvari kada ih zadirkuju ili zlostavljaju djeca

138]


iz drugih razreda. Vjerojatno e ih oni ukljuiti u svoje igre, braniti ih u razredu i podsjetiti ili poduiti to trebaju uiniti ili rei kada nastavnik nije dostupan. Zadivljujue je koliko neka mala djeca mogu biti tolerantna i pruati potporu.

- Osigurajte nadzor za vrijeme odmora na igralituZa veinu obine djece najbolji je dio dana slobodna igra na igralitu. Meutim, nedostatak strukture i nadzora te atmosfera intenzivnog druenja i buke djetetu s Aspergerovim sindromom esto nisu ugodni. To je vrijeme u kojemu je najmanje vjeto i najranjivije. Deurni nastavnici na igralitu trebaju biti upoznati s tekoama s kojima se dijete susree i poticati njegovo/njezino ukljuivanje u igru ili pak potovati djetetovu potrebu za samoom. Dijete takoer moe biti ranjivo u javnome prijevozu na putu u kolu i iz kole, te mu u i to vrijeme moe biti potreban nadzor.

- Budite svjesni dvaju karakteraDijete moe biti vrlo svjesno potrebe da u razredu potuje pravila ponaanja i da pokua biti neuoljivo i ponaa se poput druge djece. Ovaj pritisak da se uklopi i zadri samokon- trolu moe dovesti do goleme emocionalne napetosti koja se, poput stisnute opruge, otputa kada dijete stigne kui. Tu dijete postaje drugaiji karakter, gotovo poput Jekylla i Hydea. Ovo je znaajka neke od djece s Aspergerovim sindrom i ne znai nuno da su roditelji nesposobni izai na kraj sa svojim djetetom. Bilo bi korisno da razredni nastavnik ima na raspolaganju nekoliko oputajuih i individualnih aktivnosti za dijete neposredno prije odlaska kui. Roditelji bi takoer mogli razmisliti o razdoblju oputanja ili pak energinih aktivnosti neposredno nakon povratka kui, da bi se dijete opustilo od napetosti dugotrajnog kolskog dana.

-* Ukljuite u rad uiteljeva asistentaBudui da se mnoge od vjetina opisanih u ovoj knjizi malokad poduavaju kao specifine komponente nastavnog programa, bitno je da dijete s Aspergerovim sindromom ima pristup uiteljevu asistentu, kako bi se olakalo individualno poduavanje ili poduavanje u malim grupama namijenjeno

[39]

[ ASPERGEROV SINDROM]

poboljanju socijalnih vjetina. Broj potrebnih sati ovisi o djetetu, no asistent e trebati smjernice o prirodi Aspergerova sindroma i dopunskim programima. Daljnje pojedinosti o vrijednosti uiteljeva asistenta opisane su na stranici 173. Ako ne postoje dostatna financijska sredstva za asistenta, moe se ukljuiti dijete iz viih razreda koje e to obavljati u sklopu predmeta o humanistici ili graanskom drutvu.

Grupe za usvajanje socijalnih vjetinaU literaturi se navodi kako se odreeni uspjeh moe postii pomou grupa za usvajanje socijalnih vjetina za adolescente s Aspergerovim sindromom (Marriage, Gordon i Brand, 1995; Mesibov, 1984; Ozonoff i Miller, 1995; Williams, 1989). Te grupe pruaju mogunost za uenje i vjebu niza naprednih socijalnih vjetina. To mogu biti sastavnice govornih ili glumakih satova u srednjoj koli ili posebni programi koje vode specijalisti za Aspergerov sindrom. Grupa se moe sastojati od adolescenata s Aspergerovim sindromom koji pohaaju razliite kole, a korisno je ukljuiti i nekoliko "obine" djece. Broj sudionika u grupi mora biti mali kako bi se omoguilo individualno poduavanje i minimalno ometanje. Prije nego to se grupa sastane, lanovi grupe, njihovi nastavnici i roditelji predlau primjere situacija u kojima bi naprednije socijalne vjetine bile korisne. Dakle, za svakog se sudionika priprema profil jakih i slabih strana. Takoer je vano detaljno razmotriti te situacije da bi se odredilo kako je osoba percipirala i protumaila dogaaj, signale, motivaciju i mogunosti. Mi priznajemo da ljudi s Aspergerovim sindromom mogu ne razumjeti u potpunosti misli i osjeaje drugih u drutvenom kontekstu, no jednako tako ni mi ne razumijemo u potpunosti njihove misli i osjeaje.

Slijedi nekoliko prijedloga za grupne aktivnosti.Odglumite stvarne dogaaje u kojima osoba nije bila sigurna kako bi jo mogla reagirati ili komentirati ili je pogreno protumaila signale; zatim uvjebavajte prikladnije mogunosti reagiranja koje predloe sudionici u grupi.

[40]


Prikaite neprikladno socijalno ponaanje i zatraite od lanova da prepoznaju pogreke. Voa grupe glumi nekoga tko je izuzetno socijalno nesposoban, a sudionici moraju ustanoviti u emu je pogrijeio. Pogreke postupno postaju sve suptilnije.

-+ Mogu se upotrebljavati primjeri s videovrpca (Mr. Bean i Carstvo Brittas odlini su izvori). Izvedba onoga to se ne smije initi moe biti vrlo zabavna sudionicima prije nego to se prikae socijalna kompetencija.Margaret Dewey (1991) i Hadyn Ellis i suradnici (1994) razvili su neformalni test socijalnog rezoniranja za adolescente s Aspergerovim sindromom. To je izvrstan izvor primjera relevantnih za ljude s Aspergerovim sindromom. Slijede dva primjera:

Charlie, dvadesettrogodinjak, ve je nekoliko mjeseci bez posla. Toga je dana imao velika oekivanja jer je krenuo na razgovor za posao koji mu se inio upravo idealnim za njega. U dizalu, dok je iao na razgovor, nepoznati mu se ovjek ljubazno obratio: "Lijep dan, zar ne?" Upravo u tom trenutku Charlie je ugledao svoj odraz u ogledalu pokraj upravljake ploe u dizalu. Kosa mu je neobino strala, a on nije imao ealj. Okrenuo se ljubaznom strancu i upitao: "Molim Vas, imate li ealj koji bih mogao posuditi na trenutak?"

Bi li to bio prikladan komentar i kakvi bi bili njegovi uinci na nepoznatu osobu?

Keith, dvadesetpetogodinjak, bio je slubenik koji je radio u uredu u centru grada. U podne je ponio svoj ruak u mali park i sjeo na osunanu klupu da bi ga pojeo. esto bi dio sendvia razmrvio na komadie i prosuo ih po tlu za golubove. Jednoga dana, kada je doao do svoje omiljene klupe, pokraj nje su bila djeja kolica. Keith je primijetio da mlada ena ljulja svoje vee dijete na oblinjoj ljuljaki. Dijete u kolicima poelo je plakati, no majka ga nije ula jer je ljuljaka kripala. Keith je nauio da, kada njegov

[4 1 ]


mali neak plae, to ponekad znai da mu se otkopala sigurnosna igla na peleni. Umjesto da ometa majku u parku, Keith je brzo provjerio djetetovu odjeu da bi ustanovio moe li se osjetiti otkopana igla.

Mislite li da je trebao provjeriti djetetovu odjeu i to je ena mogla pomisliti da ga je vidjela? to je jo mogao uiniti? Vjetine socijalnog rezoniranja mogu se ilustrirati prikazivanjem scena iz amerike televizijske humoristine serije Trei kameni od Sunca. Skupina izvanzemaljaca preuzima ljudski oblik. Komedija nastaje kada se pokuavaju druiti poput drugih ljudi. Njihova zbunjenost i pogreke ponekad su slini onima kakve doivljavaju adolescenti s Aspergerovim sindromom.Poezija i autobiografije ljudi s Aspergerovim sindromom opisuju kako su drugi doivjeli iste situacije i osjeaje. To prua priliku za prouavanje pojma empatije. Postoji itav niz objavljenih autobiografija, a njihov je pregled nainila Francesca Happe (1991). Sudionici u grupi mogu pisati i vlastitu poeziju ili ivotne prie. Slijedi nekoliko primjera iz grupe za usvajanje socijalnih vjetina:

Jedan korak naprijed, jedan korak nazad sve je to o Aspergeru moe se kazat'.

Ponekad mislim zato ba ja;drugi put mislim da ba meni sunce sja.

Od ostalih tek malo drugaijapa ti se ini da si gotovo najbolja.

Kad te nitko potpuno ne razumije, ivot ti postavlja velike zahtjeve.

Kao u svakoga drugog djeteta moje je lice al' podivljati mogu od svake sitnice.

(Vanessa Royal)Voa grupe moe prikupiti primjere koje su napisali drugi pojedinci s Aspergerovim sindromom, poput sljedeih pjesama:

[4 2]

2 / Socijalno ponaanje

Ljudi posvuda,Govore, nose jarke boje.Njihov je govor poput udaraca konjskih potkova.Jarke boje su zasljepljujue.Govor nanosi bol mojim uima,Jarke mi boje ozljedu ju oi.O, zato ljudi ne mogu utjeti i nositi tamne boje.

(Diane Mear, 1994)

Ljudi su naj nelogini ja vrsta.Nita to kau,Nita to ine,Nema nikakva smisla.O, zato ljudi ne mogu biti logini?

(Diane Mear, 1994)Uobiajena je tema gradnja mostova, kao u ovoj Jimovoj pjesmi.

Sagradio sam most niotkuda, preko niega i pitao se hoe li neega biti na drugoj strani.

Sagradio sam most iz magle, preko tame i nadao se da e biti svjetlo na drugoj strani.

Sagradio sam most iz oaja, preko zaborava i znao da e biti nade na drugoj strani.

Sagradio sam most iz pakla, preko kaosa i vjerovao da e biti snage na drugoj strani.

Sagradio sam most iz pakla, preko uasa

[431

[A S PER G ER O VSINDROM ]

i bio je to dobar most, snaan most prekrasan most.

Bio je to most koji sam sagradio sam, samo svojim rukama kao oruem, svojom upornou kao potporom, svojom vjerom kao lukom i svojom krvlju kao zakovicom.

Sagradio sam most i preao gano nije bilo nikoga da me doeka na drugoj strani.

(Cesaroni i Garber, 1991, str. 311) Ponekad je potrebno objasniti da situacija u kojoj je osoba bila nesigurna u svoju socijalnu kompetenciju nije nuno morala biti njezina pogreka. Slijedi primjer iz dnevnika sudionika iz grupe za socijalne vjetine.

Danas smo imali veer socijalnih vjetina. Vodili smo vrlo dobar razgovor o itanju govora tijela drugih ljudi. Nije lako uvidjeti to misle a da ne zna to misle, kao da zna da je netko uzrujan, no ne zna zato. Pretpostavljam da sam to ja.

Dajte smjernice o govoru tijela, s prijevodom svakog tjelesnog stava. To moe postati igra "pogodi poruku".Uvjebajte ono to treba initi u buduim situacijama, na primjer kada osobu netko zadirkuje ili zlostavlja, ili kad osoba eli zamoliti nekoga za ples ili sastanak.Videokamera i rekorder moe omoguiti sudionicima da vide svoje izvedbe. Korisno je osigurati da komentari budu uglavnom pozitivni. Prezentacije i komentari mogu se organizirati kao televizijski kviz ili emisija u kojoj se trae talenti, no vano je ne dopustiti da tehnologija ometa sudionike.Nakon to su sudionici prihvatiti vjetine koje su uspjeno pokazali u grupi, i dalje moe postojati problem zapoinjanja aktivnosti ili generalizacije. Drugim rijeima, osoba zna to treba uiniti, no ne moe napraviti prvi korak ili ne prepo-

[44]

2 /Socijalnoponaanje

znaje signale koji pokazuju da se odreene vjetine mogu upotrijebiti u razliitim situacijama. Vano je ukljuiti praktine vjebe te pratiti to se dogaa izmeu sastanaka grupe. Roditelje i nastavnike treba obavijestiti o novosteenim vjetinama da bi se osiguralo uvjebavanje tih vjetina u razliitim okolnostima. Jedna od prednosti ukljuenosti "obine" djece u grupu jest da ona mogu poticati i podupirati lanove grupe u prirodnom okruenju, kada nisu prisutni ni roditelji ni nastavnici.Pripremite priu ili igrokaz u kojima znaajke osobe s Aspergerovim sindromom znae prednost. On ili ona glavni su lik u prii. Osobine ukljuuju sposobnost opaanja detalja, pamenje situacija, iskrenost te enciklopedijsko znanje o njegovu/njezinu specifinom interesu.Prouite ivotopise slavnih znanstvenika i umjetnika da biste ustanovili jesu li i oni imali iste znaajke i osobna iskustva kao i lanovi grupe. To bi mogla biti i domaa zadaa ili vjeba u koritenju knjinicom. ivotopisi Einsteina ili Mozarta dobra su polazna toka.M. Ann Marquis je igru Trivial Pursuit prilagodila tako da je to postala drutvena igra na ploi sa svrhom poduavanja socijalnih vjetina. Evo nekih primjera pitanja: u Koja rije koja poinje s "u" znai izgovoriti komentar o

nekoj osobi koji vrijea njezine osjeaje? u to biste uinili da vam netko pokloni dar koji vam se

uope ne svia? u Svi vai prijatelji planiraju uiniti neto za to osjeate da

je pogreno. to biste napravili?Postoji popis tonih odgovora, no pitanja takoer mogu potaknuti grupnu raspravu i naglasiti da u nekim situacijama moe postojati vie od jedne mogunosti. Pojedinosti o tome kako da nabavite ovu i sline igre nalaze se u Dodatku.

* Igranje uloga u situacijama u kojima osoba mora nauiti kada ne smije izrei ono to je oito ili rei svoje miljenje, jer bi to za drugu osobu moglo biti neugodno ili uvredljivo.U nekim je situacijama bolje ne rei nita.

[45]

(ASPERGEROVSINDROM I

Aktivnosti u kojima sudionici trebaju opisati kljune osobe u svojem ivotu, rabei pojmove koji opisuju ne samo njihova tjelesna svojstva ve takoer i njihovu linost te to im se kod te osobe svia, a to ne.Grupe za usvajanje socijalnih vjetina mogu takoer obuhvaati aktivnosti za poboljanje konverzacijskih vjetina te razumijevanja i izraavanja emocija. Te e aktivnosti biti opisane u sljedeem ulomku ove knjige.

Grupe za usvajanje socijalnih vjetina mogu biti i obrazovne i zabavne. Trajanje svakog sastanka grupe ovisit e, naravno, o razini sposobnosti i stupnju napretka sudionika. Naposljetku emo razviti i vrednovati uinkovitije aktivnosti. U meuvremenu roditelji, nastavnici i terapeuti mogu kombinirati svoje znanje i matu da bi osmislili jedinstveni tijek aktivnosti, u skladu s profilom sposobnosti socijalnog ponaanja svakoga pojedinog djeteta.

PrijateljstvoIstraivanja su ustanovila slijed razvojnih stadija u poimanju i izraavanju prijateljstva. Djeca, sazrijevajui mijenjaju miljenje o tome to ini prijateljsko ponaanje. Sue Roffey i njezini suradnici opisali su sloene interakcije izmeu intelektualnog i moralnog razvoja i socijalnih iskustava te opisali etiri stadija (Roffey, Tarrant i Majors, 1994).

U predkolskoj dobi djeca postupno prelaze od igranja pokraj nekoga do igranja s nekim. Ona naue da se neke igre i aktivnosti ne mogu obavljati ako ne postoji element dijeljenja i naizmjeninog sudjelovanja. Takoer usvoje i nove naine izlaenja na kraj s konfliktom, postajui manje egocentrina i posesivna prema igrakama. Najpopularnija su djeca ona koja pruaju pozitivnu inicijativu poput "idemo se igrati s ..." i jasno pokazuju da se raduju drutvu druge djece i ukljuuju ih u igru. Njihovo objanjenje zato im je netko prijatelj poglavito se temelji na jednostavnim mjerama poput blizine. Sue Roffey citira jednoga trogodinjaka da bi ilustrirala ovaj stadij razvoja:

"Zato je Julio tvoj prijatelj?""Zato to mi se svia."

[46]


"Zato ti se svia?""Zato to je moj susjed." (str. 1)

Stoga je vano malu djecu s Aspergerovim sindromom poticati na sudjelovanje, na pozivanje druge djece da im se pridrue te na davanje pozitivnih inicijativa za aktivnost.

Sljedei se prirodni stadij pojavljuje u dobi od pet do osam godina. Djeca poinju shvaati da je za odravanje prijateljstava potrebna odreena uzajamnost. Prijatelji takoer zadovoljavaju praktine potrebe, pomau, a na vanosti dobivaju jednostavni aspekti linosti druge osobe. Prijatelj je netko na koga se moe osloniti ili onaj koji ti posudi ono to treba. Djeca koja su prihvaena od druge djece jesu ona iji su postupci prijateljski ili pristojni. Sue Roffey navodi sljedeu izjavu estogodinjakinje:

"Zato je Martina tvoja prijateljica?""Zato to sjedi sa mnom i posuuje mi olovku.""Zbog ega je jo ona tvoja prijateljica?""Zato to dolazi na moje zabave, a ja idem na njezine." (str. 1)i izjave poput:"Prijatelj je netko tko te ini sretnim.""Prijatelj dijeli stvari s tobom."

Djeca s Aspergerovim sindromom u ovoj fazi razvoja pojma prijateljstva trebaju nauiti davati pozitivne izjave o svojemu buduem prijatelju, pokazivati brigu i suosjeanje te pomagati drugima i u praktinim stvarima i u kolskim aktivnostima poput pomoi u uenju.

Trei je stadij pretpubertetsko razdoblje od devete do trinaeste godine. U ovoj dobi dolazi do jasnog razdvajanja spolova, a prijateljstvo se temelji na slinosti, zajednikim istraivanjima, emocionalnoj potpori te poveanoj svjesnosti o tome kakvima ih drugi vide. Prijatelji mogu biti nerazdvojni i prisni. Na primjer, devetogo- dinjaka su pitali:

"Zato je Peter tvoj prijatelj?""Zato to se zajedno smijemo.""Postoji li jo neki razlog?""Pomae mi kada ne znam neto sricati."

[4 7 ]

[A S PER G ER OVSINDROM ]

Prijatelj je "netko s kim moe razgovarati i tko te slua".Prijatelj "bi trebao biti ljubazan s tobom i ne zlostavljati te".

Budui da se prijateljstvo u ovom stadiju moe temeljiti na zajednikim interesima, vano je da djeca i adolescenti s Aspergerovim sindromom imaju prilike susresti ljude s istim sposobnostima i interesima, nauiti vanost samootkrivanja i sluanja, kao i prepoznavanja misli i osjeaja drugih ljudi. Na nesreu, oni mogu imati nekih tekoa s "upadanjem" u ve uspostavljena prijateljstva i mogu biti jako pogoeni kada pravo prijateljstvo mora zavriti.

etvrti se stadij pojavljuje u adolescenciji, kada se prijateljstvo temelji na povjerenju, viim razinama samootkrivanja te veem isticanju zajednikih aspekata linosti ili pak onih kojima se pojedinac divi. Nastaje i pomak s parova prijatelja prema grupama sa zajednikim interesima. Trinaestogodinjakinju su pitali:

"Zato je Amber tvoja prijateljica?""Zato to joj mogu povjeriti svoje tajne.""Zbog ega jo?""Jer o stvarima razmiljamo na isti nain." (str. 1)

Adolescenti s Aspergerovim sindromom mogu imati tekoa s razotkrivanjem svoje intime, jer vie vole platonska prijateljstva. Obino su im potrebni savjeti o promjenjivim potrebama i zahtjevima prijateljstva i trebaju se identificirati s vlastitim idolima i malim krugom moguih prijatelja. Mogu biti donekle oputeniji i socijalno fluentniji sa samo jednim prijateljem, no kao u izreci "dvoje su drutvo, a troje su gomila", mogu postati povueni i osamljeni kada se nalaze u grupi. Za njihove je sustave vrijednosti takoer vjerojatno da budu sliniji onima odraslih osoba nego adolescenata, to moe stvarati prepreke prijateljstvu s vrnjacima. Meutim, nije nemogue da adolescent s Aspergerovim sindromom nae i odri prijateljstva koja mogu trajati itavog ivota. Ono to im je potrebno jesu prilika i potpora.

U mlaoj dobi dijete s Aspergerovim sindromom moe ne mariti za to to nema prijatelja, a kada ga se upita da definira prijateljstvo, davati nezrele opise (Botroff i sur., 1995). Adolescenti takoer mogu biti nesigurni u to to ini dobrog prijatelja. Jedna je osoba odgovorila: "Netko tko nosi stvari umjesto tebe ili ti pozajmljuje novac",

[4 8 ]


no nije se mogla sjetiti niega drugog osim tih praktinih osobina. Ako upitate dijete ima li prijatelje u koli i u susjedstvu, rei e da ima. No, razgovor s roditeljima i nastavnicima te djetetovo opaanje pokazuju da je to tek samozavaravanje te da dijete nije svjesno da je samo sluajni poznanik, a ne pravi prijatelj.

Postoji itav niz kolskih projekata, knjiga i aktivnosti koje potiu djecu da istrauju pojam o tome to znai biti dobar prijatelj i oni ine bitan dio plana rada za djecu s Aspergerovim sindromom. Takoer je vano prepoznati spontane sluajeve prijateljstva, uz komentar: "To to si uinila, bilo je vrlo prijateljski", ili pitati dijete: "to bi prijatelj trebao uiniti u takvim okolnostima?" Nastavnici mogu izraditi radne listove na temu odlika prijateljstva. Knjiga Rozanne Lanczak (1987) nudi bitne aktivnosti za djecu rane kolske dobi. Na primjer, za radne se listove moe upotrijebiti sljedee:

-* Svi vole i ele biti njezini prijatelji jer je o n a:.............- Opii kako...............pomae svojim prijateljima.-* Nacrtaj sebe kao prijatelja koji nekomu pomae. Napii ne

to o tome.- Tvoj najbolji prijatelj je u bolnici. to moe rei i uiniti da

bi razveselio svojeg prijatelja?- Kako se osjea kada si sa svojom najboljom prijateljicom? to bi elio napraviti za svoje prijatelje?

Postoje i grupne aktivnosti poput grupne rasprave o tome kako moe vidjeti svia li se nekomu, to prijatelji ine ili to bi ti mogao uiniti ili napraviti za svojeg prijatelja.

Ponekad dijete privuku najistaknutija djeca u njegovu ili njezinu razredu, s kojom se stoga eli sprijateljiti. To moda nije najprikladniji odabir prijatelja. No, interes moe biti uzajaman, a dijete moe doivjeti kritike zbog imitiranja njihova ponaanja. Moe se dogoditi da dijete treba odvratiti od nekih prijateljstava, a potaknuti neka druga.

Postoji i problem druge djece koja iskoritavaju naivnost djece s Aspergerovim sindromom. Ona mogu uivati u tome "da im smjeste" i dovedu ih u nevolju. Jednu su djevojicu u strogoj katolikoj koli "prijateljice" nagovorile da ode do nastavnice, koja je bila opatica, i postavi joj odreeno pitanje. Ona je to uinila, posve nesvjesna

[49]

I ASPERGEROV SINDROMI

da je pitanje nepristojno. Izbaena je iz kole. Vano je da nastavnici budu svjesni da moda nije bilo zle nakane te da upitaju dijete: "Je li ti itko rekao da to uini?" prije nego to odlue o kazni.

U adolescentnoj dobi osoba moe postati akutno svjesna injenice da nema pravog prijatelja te da je iskljuena iz drutvenih aktivnosti svojih vrnjaka. Takvi adolescenti mogu postati depresivni ili u potpunosti poricati da s njima neto nije u redu, razvijajui osjetljivost i za najmanju sugestiju da su po bilo emu drugaiji. Mogu se pojaviti i zbunjenost i oaj zbog toga to su drugi uvijek u sreditu panje i imaju brojne prijatelje. Kada osoba s Aspergerovim sindromom pokua s istim aktivnostima ili ispria iste ale, rugaju joj se. U takvim se okolnostima nevoljko mora sloiti s tim da je drugaija i da joj je potrebna pomo, prije nego to zatrai savjet ili se ukljui u grupu za razvijanje socijalnih vjetina kako bi poboljala svoje sposobnosti stvaranja i odravanja prijateljstva.

Moe se dogoditi da drugi adolescenti pogreno shvate sklonost samoi ili neobine pokuaje druenja. Kada osoba nije zainteresirana za romantine odnose, moe biti marginalizirana ili proglaena homoseksualnom. Takvi komentari mogu biti vrlo bolni za zbunjenog adolescenta s Aspergerovim sindromom. Neki bi drugi adolescent mogao o ovakvim kritikama te o svojoj linosti i seksualnost raspraviti sa svojim najboljim prijateljem, no, naalost, moda takvog prijatelja nemaju. Meutim, roditelji te braa i sestre mogu postati zamjenski najbolji prijatelji i poticati samootkrivanje o emocionalnim iskuenjima i jadima tog dana. To se vjerojatno nee dogoditi odmah nakon povratka iz kole, nego kasnije naveer, kada su oputeni i spremni priati i sluati. Uloga koju treba preuzeti jest ona najboljeg prijatelja koji nudi potporu i utjehu i potie samopotovanje.

Postoje popularne knjige o sklapanju prijateljstava namijenjene obinim adolescentima, koje mogu biti iznimno vane za adolescente s Aspergerovim sindromom. Jedna takva knjiga jest ona Andrewa Matthewsa (1990), napisana za vjetije adolescente. Tekst i crtei opisuju neke komponente i pitanja koja su vana za prijateljstvo, poput vrijednosti sluanja, davanja komplimenata, naina na koje drugima treba rei da su u krivu ili priznati da smo mi u krivu. Iskustvo pokazuje da su ove dvije posljednje stvari posebno teke mladim osobama s Aspergerovim sindromom.

[50]


Mogu se pojaviti neobini naini procjenjivanja moe li neka osoba postati prijatelj. Na primjer, jedan je mladi prosuivao osobu tako da bi je ve na poetku razgovora upitao vozi li automobil s podignutim ili sputenim titnikom za sunce. Ako je osoba vozila s podignutim titnikom, razgovor bi naglo zavrio. Pristup u procjenjivanju moguih prijatelja moe biti vrlo crno-bijel. Pojedinac moe pokuati shvatiti pojam prijateljstva pohlepno gledajui TV sapunice da bi preuzeo modele ponaanja ili fraze. Ovakvi su programi skloni pretjeranom dramatiziranju odnosa i ne bi trebali biti glavni izvor informacija o prijateljstvu. Ponekad osoba s Aspergerovim sindromom moe pogreno procijeniti razinu samootkrivanja i dovesti budueg prijatelja ili cijelu socijalnu grupu u neugodnu situaciju time to je otkrila previe. Jo jednu tekou ini pretpostavka pojedinca s Aspergerovim sindromom da je, ako se njoj ili njemu netko svia, ta druga osoba u jednakoj mjeri odana njima. Moe se dogoditi da ne prepoznaju signale druge osobe koji upuuju na povremeno ili platonsko prijateljstvo.

Naposljetku se moe pojaviti romantian interes za odreenu osobu, koji je uzajaman te se moe razviti veza. Jedan je mladi bio vrlo uzrujan kada je zavrila tipino kratka mladenaka veza i rekao "ivot je bio jednostavniji lead mi nije bilo stalo" - to je jadikovka mnogih adolescenata. Iako je bio oduevljen kad je naao novu djevojku, bio je i vrlo zbunjen kada se njoj nisu sviale iste stvari kao prethodnoj. Pretpostavio je da, kada jednom naui to treba rei ili uiniti, to moe ponavljati kod svih sljedeih djevojaka. Meutim, to ne mora nuno biti svojstveno samo osobama s Aspergerovim sindromom.

Elizabeth Newsom i suradnici (1985) istraivali su dugoroni razvoj djece s Aspergerovim sindromom, razgovarajui s roditeljima i djecom. Adolescent moe silno eznuti za prijateljstvom, kao to je opisano u sljedeem navodu jedne majke:

Iao je u lokalni klub za mlade - u poetku su svi bili oduevljeni jer je Donald visok, dobar je golman, i svi ti mlai deki su ga oboavali. No uskoro bi saznali - ne treba im dugo, znate, da ustanove da neto negdje nije u redu. I on bi se vratio iz kluba, prvog kluba - mora da je pokuao s desetak klubova u okolici - pretuen, ispljuvan, poderanog dempera... Jednog sam mu dana rekla: "Donalde, zato to

[5 1 ]


doputa? Ti si jai od tih djeaka, zato im pusti?" A on je rekao: "Pa i to je bolje nego nita, ne smeta mi." Mislim da je toliko oajniki elio bilo kakav kontakt da mu je bilo bolje da ga istuku nego da bude sam. I ta se nona mora nastavljala godinu za godinom, klub za klubom, (str. 9)

Drugi mladi dvadesetih godina iao je u disko-klubove s prijateljima i promatrao kako se oni upoznaju s djevojkama. Bio je svjestan njihovih koketnih pogleda i govora tijela i toga da djevojke odgovaraju slinim govorom tijela. No on nije mogao oponaati taj govor tijela i rekao je: "Oi djevojaka postanu hladne kad me pogledaju. One mi upuuju poglede koji govore 'nije za tebe, nije za tebe'." Usprkos svojem visokom akademskom postignuu, postao je depresivan i prezirao je sebe zbog toga to nema djevojku.

U potrazi za popularnou oni mogu uoiti druge koji su uspjeni u socijalnim kontaktima i pokuati oponaati njihovu osobu, odjeu i glas. Gotovo da preuzmu osobnost nekoga tko je uspjeniji od njih (Williams, 1992, 1994). Ova se znaajka moe razviti u glumaku karijeru. Osoba takoer moe ne slijediti uvrijeena pravila traenja prijatelja u istoj dobnoj skupini ili istoj drutvenoj ili kulturnoj grupi. Na nesreu, drugi to mogu pogreno protumaiti.

Mogue je nauiti specifine strategije za odravanje prijateljstava. Pojedinac moe zapamtiti ili zapisati kljune podatke o svakom prijatelju, tako da, kad ih susretne ili kad razgovaraju telefonom, moe imati pripremljene scenarije za teme razgovora, s pitanjima poput "Kako je ...?" Jedna se mlada ena uvijek nastojala sjetiti da, kada doe do zastoja u razgovoru s odreenom prijateljicom, postavi pitanje o njezinu domu u Londonu. No to je pitanje postalo toliko automatsko da se esto ne bi sjetila da se prijateljica ve prije nekoliko godina odselila iz Londona.

Neke osobe imaju tekoa sa sloenim moralnim pitanjima i trae nacrt socijalnog ponaanja u snanim religijskim ili politikim uvjerenjima. To moe biti i prilika za susretanje ljudi sa slinim znaajkama i za sigurnost o tome to je moralno ili drutveno prikladno.

Aspergerov Sindrom - Vodič Za Roditelje, Tony Attwood

Documents

Transcript of Aspergerov Sindrom - Vodič Za Roditelje, Tony Attwood