ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA · Radiokomunikacije, omoguæeno je mladima da svoje...

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 15. Broj 3 (116) svibanj 2006. cijena 15 kuna

TEME BROJA:Radiokomunikacije na poèetku 20. stoljeæa (I.)ARG odašiljaè KMT-80Pravila KV natjecanja “TESLA 150 KUP”U susret WRTC-u 2006.Rezultati UKV natjecanja

www.hamradio.hr 3Radio HRS – 3/2006

UvodnikDragi èitatelji!

Nakon nekoliko godina ponovno vam se obraæa stari – novi glavni urednik. Pridru-žujem se urednièkom kolegiju koji je s puno truda vodio Radio HRS posljednjih godina.Svi u uredništvu Radio HRS-a nastojimo naèiniti što boljim naš zajednièki èasopis.

Što bolji – to znaèi Radio HRS zanimljiv širokom krugu radioamatera i drugih tehni-èara, znaèi da u njemu ima za svakoga ponešto, da svatko naðe èlanak ili vijest kojaga zanima. Nadalje, to znaèi Radio HRS sukladan vremenu, sadržajem, grafièkimizgledom, naèinom donošenja starih i novih vijesti o radiokomunikacijama, radiotehnici,ponajprije onih što zanimaju radioamatere.

Naš zajednièki – to znaèi da je Radio HRS rezultat rada sviju nas, ne samo uredni-štva i onih redovitih pisaca priloga, nego što tješnje suradnje s èitateljima. Suradnja, toznaèi koliko prilozi u obliku èlanaka, vijesti, slikovnoga materija, toliko i primjedbe,preporuke, savjeti.

Zato vas sve èitatelje, niti prvi niti posljednji puta, pozivamo na suradnju. Urednièkikolegij i stalni suradnici ne mogu biti na svakom mjestu i pri svakom dogaðaju u našemradioamaterizmu. Ako vi ne napišete nešto zanimljivo što ste naèinili, vidjeli, proèitali,saznali, ostat æe zatvoreno samo u vašem uskom krugu, ostat æe zaboravljeno. Zatosvaku vašu suradnju shvatite kao sked, ne na bandu, nego na trajnom sredstvu.

Posebna tema ovoga broja je 80 godina Hrvatskoga radija. Mi, hrvatski radioamateri,ponosni smo na tu godišnjicu, ona je dijelom i naša. Naši su prethodnici, veæ davne 1924.godine osnovali Radioklub Zagreb, s glavnim zadaæama: promicanje radio-športa, kakosu tada nazivali radioamaterizam, te podizanje u radiostanice Zagrebu. Nakon svihpoteškoæa, Radio-Zagreb je krenuo u eter 15. svibnja 1926., te je time ostvarena željahrvatskih radioamatera da imaju vlastitu postaju za radiofoniju kako su tada nazivaliradiodifuziju. Prvi tehnièari Radio-Zagreba bili su naši radioamateri, prvi slušatelji bili sutadašnji ljubitelji radio-športa. Oni su bili graditelji i serviseri tadašnjih radioprijamnika,oni su razapinjali prve antene diljem Lijepe naše. Zato mi, ponosni na doprinos radioa-matera pokretanju Radio-Zagreba kojim je zapoèeo današnji Hrvatski radio, ponosni nadoprinos razvoju radiodifuzije u Hrvatskoj, želimo SRETAN OSAMDESETI ROÐENDANHRVATSKOME RADIJU I PEDESETI ROÐENDAN HRVATSKOJ TELEVIZIJI!

Zato æete na stranicama ovoga broja Radio HRS-a naæi opis rada prvoga odašiljaèaRadio-Zagreba iz 1926. godine, a kao protutežu vijest o ponovno neèem prvom naovim prostorima, o digitalnom odašiljanju radijskoga programa Hrvatskoga radija nasrednjem i kratkom valu.

U želji da u ovom broju Radio HRS-a naðete i druge zanimljive priloge, pozdravljavas vaš

glavni urednik

nakladnik

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZDalmatinska 12, p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikdr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ

[email protected] glavnog urednika

Zlatko Matièiæ, 9A2EU,[email protected]

Urednièki kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, dip.ing., [email protected]

Elektronika za mlademr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL

[email protected]

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., [email protected]

ElektronikaAntun Dretviæ, 9A3PX

[email protected] aktivnosti

Zlatko Matièiæ, [email protected]

DiplomeVladimir Pavlica, ing., 9A9R

[email protected] program

Emir Mahmutoviæ, prof., [email protected]

UKV aktivnostŽeljko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW

[email protected] komunikacije

Branko Plazaniæ, dipl.ing., [email protected]

ARGOto Predaniæ, 9A4OP

[email protected] aktivnost

Milan Drliæ, [email protected]

DX i QSL infoKrešimir Kovarik, 9A5K

[email protected] i mali oglasi

Ljiljana Božak, [email protected]

LektoricaTihana Nakomèiæ, 9A6PBT

[email protected]èki urednik

Romildo Vuèetiæ, [email protected]

Èasopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju.Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RVTisak: PRIUS, Medarska 69, ZagrebNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaæena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 euraProsjeèna naklada – 1 216 brojevaPrihod ostvaren prodajom u 2005. godini – 250 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2005. godini – 12 831,21 kuna

Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kodZagrebaèke banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 – 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matièiæ, 9A2EU, [email protected] Moroviæ, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlakoviæ, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španiæ, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] èasti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelèiæ, 9A5JA, [email protected] Jugoviæ, ing. 9A2EI, [email protected]

www.hamradio.hr4 Radio HRS – 3/2006

SADRŽAJPrvi odašiljaè Radio-Zagreba – iz postave

u Tehnièkom muzeju u Zagrebu(foto Zvonimir Ambruš)

str. 5

str. 7

str. 13

str. 26

str. 44

Uvodnik ...................................................................................................................... 3Redovita Skupština HRS-a.......................................................................................... 5"Faust Vranèiæ" dodijeljen Radioklubu "Jan Hus"...................................................... 7Prestižne nagrade i radioamaterima ............................................................................ 8Radioamaterizam – povijest ili buduænost... ............................................................ 10U Radioklubu "Hanibal Luciæ" još 22 radioamatera ................................................ 11U Kraljevici održana podjela nagrada za KV i UKV natjecanjau organizaciji HRS-a ................................................................................................ 12Radiokomunikacije na poèetku 20. stoljeæa (I.)........................................................ 13

Radio-communications at the Beginning of 20th Century (I)Digitalno odašiljanje radijskih programa Hrvatskoga radija na srednjem ikratkom valu.............................................................................................................. 17

Digital Broadcasting of the Croatian Radio on the Middle and Short WavesElektronika za mlade – 14. nastavak ........................................................................ 18

Electronics for the Young Ones – Part 14Stabilizirani ispravljaè za 24 V ................................................................................ 20

Stabilized Power Source 24 VARG odašiljaè KMT-80 ............................................................................................ 23

Amateur Radio Direction Finding Transmitter KMT-80Bargraf – SWR metar ................................................................................................ 26

Bargraf – SWR meterJednostavan instrument za mjerenje impedancije antene ........................................ 28

Simple Instrument for Antenna Impedance MeasuringJednostavan PIC programator – RCD programator .................................................. 30

Simple PIC Programmer – RCD ProgrammerPravila KV natjecanja................................................................................................ 32Rezultati KV natjecanja ............................................................................................ 33Sortiranje QSL karata ................................................................................................ 33Baleari 2006 – low cost DX ekspedicija .................................................................. 35U susret WRTC-u 2006. ............................................................................................ 36Rezultati UKV natjecanja.......................................................................................... 39Kako do EDI formata? .............................................................................................. 43Otvoreno prvenstvo Bjelovarsko-bilogorske županije u amaterskojradiogoniometriji na 144 MHz i 3,5 MHz ................................................................ 44Struèno osposobljavanje pedagoga tehnièke kulture ................................................ 48DX i QSL info .......................................................................................................... 50


vijesti iz HRS-a

Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

U Zagrebu je održana još jedna Skupština Hrvatskoga radioamaterskog saveza. Iako je najavljeni datum

(1. travnja) na poèetku izazivao nedoumice, dostatan brojpristiglih delegata ukazivao je da su svi svoju ulogu shvatiliozbiljno. Predloženo je Radno predsjedništvo (Moroviæ, Boticai Milièiæ) i moglo se poèeti s radom.

Iako su ovoj Skupštini prethodile dvije burne sjedniceIzvršnog odbora HRS-a, ipak sve se (za sada) završilo mirno.

Delegati su obaviješteni da su temeljem Statuta HRS-aiz udruge brisani sljedeæi radioklubovi: "Zelingrad" (9A1CTB),iz Sv. Ivana Zeline, "Orahovica" (9A1COH), iz Orahovice,"Caprontza" (9A1CXX), iz Koprivnice, "Petrinja" (9A1CJK), izPetrinje i "Novigrad" (9A1CEJ), iz Novigrada. U krovnu radio-amatersku organizaciju primljeni su sljedeæi radioklubovi:"Milna" (9A1CDO), iz Milne, "Sokol" (9A1CMC), iz Tršæa,"Rovinj" (9A1AAM), iz Rovinja te "Školski radioklub Županja“(9A1COL), iz Županje.

Izvješæe o ostvarenju programskoga rada Hrvatskogaradioamaterskog saveza za razdoblje sijeèanj-prosinac 2005.,podnio je predsjednik HRS-a, mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A.Tajnik, gosp. Vladimir Severinac, 9A6ISV, dopunio je fina-ncijsko izvješæe s potankostima koje se odnose na navedenorazdoblje.

Predsjednik Nadzornog odbora, Zdenko Blažièeviæ, 9A2HI,rekao je da je Odbor uvidom u godišnje statistièko izvješæete pregledom svih relevantnih dokumenata zakljuèio da jeudruga poslovala po zakonu.

U ime Suda èasti, njen predsjednik, Boris Jugoviæ, 9A2EI,obavijestio je nazoène da, na sreæu, Sud nije zaprimio nitijedan zahtjev i da se nije sastajao s ostalim èlanovima.

Prema Programu rada za proteklu godinu, glavne i nezao-bilazne aktivnosti bile su brzo i kvalitetno informiranjeèlanstva putem èasopisa Radio HRS i web stranice, teizuzetno bogata meðunarodna aktivnost i promocija HRS-a iHrvatske u svijetu.

Jedan od pokazatelja uspješnog rada sadašnjih èelnihljudi Hrvatskoga radioamaterskog saveza i njegove struèneslužbe, podatak je o znatnom, svakodnevnom poveæanju brojaèlanova HRS-a. Sve je više novih èlanova, ali i onih koji seuèlanjenjem u radioamaterske klubove nakon dugogodišnjegizbivanja vraæaju u matiènu organizaciju. To posebno veselikada se zna da èlanstvo u HRS-u nije više uvjet za dobivanjeoperatorske licence. Oèigledno je da je sve više onih kojisadašnju organizaciju prepoznaju kao onu u kojoj mogu ostva-riti svoje interese.

Ostvarenje Programa rada HRS-a za 2005. godinu“Obnovom i razvojem repetitorske mreže, kvalitetnim

povezivanjem svih dijelova Hrvatske brzim digitalnim radioa-materskim sustavom te gradnjom magistralnih radiofarova,ukljuèili smo Hrvatsku i HRS u nezaobilazni dio razvijeneEurope, što je bitno pridonijelo ugledu naše zemlje u svijetu,ali i poveæanju èlanstva HRS-a. Kvalitetnim radom vodstvaHRS-a i struène službe u 2005. godini poveæali smo brojregistriranih radioamatera s plaæenom èlanarinom HRS-uza 10% u odnosu na prethodnu godinu, pa je konaèno, nakon8 godina zaustavljen višegodišnji veliki pad èlanstva”, rekaoje Milièiæ.

Navedimo još neke od naglasaka iz osvrta na ostvarenjePrograma rada:

- U sklopu osposobljavanja mladih radioamatera, završe-tkom velikog projekta u izdavaštvu i izlaskom knjigeRadiokomunikacije, omoguæeno je mladima da svojespoznaje obogate informacijama o elektronici i fizikalnimsvojstvima radiovalova, te da lakše nauèe potrebno gradi-vo za polaganje ispita za radioamatere. Kao rezultat trina-est teèajeva provedenih u isto toliko radioklubova, ispit zaradioamatere A razreda položilo je 16, a za P razred 271polaznik.

- Govoreæi o èasopisu Radio HRS, Milièiæ je rekao da èaso-pis izlazi u A4 formatu u boji, i to svaka dva mjeseca(6 brojeva godišnje). Prosjeèna naklada mu je 1 300 koma-da, na najèešæe 48 stranica.

- Predstavnici Hrvatskoga radioamaterskog saveza bili suprošle godine nazoèni i na dva važna meðunarodna oku-pljanja: u Friedrischafenu i Pordenoneu. Na HAM Radiosajam u Friedrischafen HRS je organizirao zajednièkiodlazak 48 radioamatera autobusom. I za nastup HRS-a utalijanskome Pordenoneu iskazano je veliko zanimanjeposjetitelja, poglavito za novootvorene moguænosti zainozemne operatore glede dobivanja hrvatske pozivneoznake. Ostvarena je odlièna suradnja s novim vodstvomtalijanskog saveza ARI.

- O izuzetno uspješnoj travanjskoj Pripremnoj konferencijiIARU R1 srednjoeuropskih država, koja je u suradnji saustrijskom radioamaterskom udrugom, a pod pokrovite-ljstvom našega Ministarstva mora, turizma, prometa irazvitka održana prošle godine u Jezerima na Murteru, veæje dosta pisano. Samo napomena da su uz sudjelovanje26 predstavnika iz 14 država svijeta, glavni zakljuèci biliusvajanje prijedloga HRS-a da zajednièki regionalni kandi-dat za èlana Izvršnog odbora IARU regije 1. bude NikolaPerèin, 9A5W, te da se Generalna skupština IARU R1održi u Hrvatskoj, u hotelu Croatia u Cavtatu 2008. godine.

- HRS je zapoèeo izradu projekta sustava veza koji bi sepokrenuo u sluèaju elementarnih nepogoda, kao i pri ra-znim kriznim situacijama.

- Hrvatska trinaestoèlana ekipa sudjelovala je na 15. euro-pskom prvenstvu u ARG-u na Tari (Srbija i Crna Gora).Osvojeno je izvrsno 3. mjesto i bronèana medalja na3,5 MHz u kategoriji ekipno (M50).

- Želeæi zaokružiti radioamatersku aktivnost HRS je pokre-nuo i ostvario zapažene rezultate na zanimljivoj radioa-materskoj djelatnosti: osvajanju diploma. Pokrenute suzanimljive diplome, a neke stare doživjele su znaèajnepromjene. Pravila za njihovo osvajanje prevedene su nanekoliko jezika, a uskoro æe biti tiskana i knjižica kako bipromidžba bila što uspješnija. Ne treba zaboraviti da su

Redovita Skupština HRS-a


vijesti iz HRS-a

dva èlana HRS-a izravno ukljuèena u rad jedne od najpo-znatijih svjetskih diploma, IOTA. IOTA checkpointom zaHrvatsku i okolne države imenovan je Zlatko, 9A2EU,dok je IOTA country assistantom odreðen Emir, 9A6AA.To je svakako podiglo ugled naše udruge u svijetu.

Za drugu godinu svoga mandata predsjednik HRS-a, PetarMilièiæ, odredio je i glavne smjernice svoga rada, koje bi bila iokosnica aktivnosti u krovnoj hrvatskoj radioamaterskoj orga-nizaciji.

Glavne smjernice i program rada HRS u 2006. godiniMeðu prioritetne zadaæe za sljedeæu godinu, g. Milièiæ je

istakao:– nastavljanje osposobljavanja mladih radioamatera,– poboljšavanje informiranja èlanstva o radu HRS-a,– unapreðenje glasila Radio HRS i web stranica HRS-a,– raditi na meðunarodnoj aktivnost i promociji Hrvatske u

svijetu,– i dalje graditi dobre odnose s državnim institucijama,– podržati sudjelovanje naših natjecatelja u državnim i

meðunarodnim natjecanjima (KV, UKV, ARG),– podržati program diploma HRS-a,– sudjelovati u obilježavanju 150. obljetnice roðenja Nikole

Tesle,– raditi na razvoju magistralne repetitorske, digitalne mreže

i radio-farova,– usavršiti rad struène službe HRS-a.

Kada je rijeè o meðunarodnoj aktivnosti HRS-a, Petar, 9A6A,planirao je posjet sajmovima u Pordenoneu (travanj) iFriedrichshafenu (lipanj), te unaprijed dogovorio neke susrete.Na žalost, zbog nepoznavanja stanja stvari i neprepoznavanjaaktualnog trenutka u kojem se naša organizacija nalazi, dioèlanova Izvršnog odbora nije podržao prvu od tih aktivnosti,što je nanijelo golemu štetu našoj udruzi.

Slijedi sajam u Friedrichshavenu. Planira se organizacijaštandova s prikazom aktivnosti HRS-a, hrvatskih diploma,proslave 150 godina roðenja Nikole Tesle, povijesti i sada-šnjost radioamaterskog pokreta, kao i ljepotama Hrvatske.Takoðer, na štandu IARU istovremeno æe biti predstavljenasuradnja HRS-a s tom krovnom svjetskom radioamaterskomudrugom.

U sklopu Zagreb Radio Festa HRS æe organizirati sastanakpredsjednika nacionalnih saveza država srednje Europe, gdjeæe Nikola Perèin, 9A5W, biti promoviran kao predstavnik cijeleregije. Na sastanku æe se dogovoriti suradnja u organizacijiGeneralne skupštine IARU u Cavtatu 2008. Bit æe razraðena izajednièka platforma za sastanak EC IARU Regije 1. koji æe seodržati u travnju 2007. god. u Cavtatu.

Dosadašnja nemila dogaðanja u svijetu ukazuju da jeizgradnja sustava radioamaterskih veza u kriznim situacijama(SRVKS) jedan od imperativa u buduæem razdoblju. Zapoèeti

projekt koji bi se pokrenuo u sluèaju raznih elementarnihnepogoda, kao i pri raznim kriznim situacijama, treba doraditi.On mora biti spreman za rad u humanitarnim, ekološkim idrugim akcijama i pružanju pomoæi u prirodnim, tehnološkim iostalim nesreæama. Organizirat æe se vježba koja æe se održatiu listopadu na kojoj æe se pokazati sposobnost èlanovaHRS-a u povezivanju svih dijelova Hrvatske pomoæu radio-postaja napajanih alternativnim izvorima napajanja.

Èlanovi Hrvatskoga radioamaterskog saveza aktivno æesudjelovati u brojnim aktivnostima na polju amaterske gonio-metrije (ARG-a). Od prioritetnih aktivnosti je organizacijadržavnog ARG prvenstva i državnog ARG prvenstva za slijeperadioamatere u Bjelovaru, te organizacija i pronalaženje spo-nzora za sudjelovanje državne ARG reprezentacije na IARUsvjetskom prvenstvu u Bugarskoj za seniore i IARU prvenstvaza mlade u Poljskoj.

Predsjednik je izvijestio da je naèinjen projekt pokrivanjacijele Hrvatske dvometarskim i sedamdeset centimetarskimrepetitorima. Mrežom repetitora bit æe obuhvaæeni svi veæigradovi i glavne prometnice u Hrvatskoj, autocesta A1, tecijela obala. Tijekom ove godine postavit æe se magistralnidvometarski repetitor na Lièku Plješivicu, a u skladu s prepo-rukama IARU pojedini repetitori æe biti povezani echolinkom.

HRS se veæ ukljuèio u proslavu obilježavanja 150 godišnjiceroðenja Nikole Tesle. Iz svih hrvatskih županija bit æe aktivneradiopostaje sa specijalnom pozivnom oznakom, 9A150NT.Kao dodatna aktivnost planirano je KV natjecanje "NikolaTesla" oko 10. srpnja 2006. (Teslin roðendan), a tiskat æe se iprigodna diploma i QSL kartica.

U izviješæu je najavljeno unapreðenje suradnje s Hrvatskomzajednicom tehnièke kulture i drugim nacionalnim savezima uzajednièkim poslovima od interesa za HZTK-u i tehnièke kultu-re uopæe. Struèna služba HRS-a treba efikasno služiti i bitistruèna pomoæ svim èlanovima HRS-a prema zakonu, StatutuHRS-a i odlukama Izvršnog odbora. Potrebno je organizirati iprodužiti sve dozvole za magistralne repetitore i digitalneèvorove.

Ovo je dio planiranih aktivnosti i zacrtanih smjernica koje jeu svome izlaganju iznio predsjednik HRS-a, Petar Milièiæ,9A6A, a koje su usvojili delegati na Skupštini. Naravno, zauspješno ostvarenje zahtjevnog programa nužna su i fina-ncijska sredstva, kojih je iz proraèuna sve manje. Poveæanjerazumijevanja Hrvatske zajednice tehnièke kulture jedan jeod preduvjeta za uspješan rad jedne od njenih najuspješnijihèlanica.

I na kraju, ne treba zaboraviti da se cijeli rad Hrvatskogaradioamaterskog saveza temelji na radu dviju osoba koji taj radobavljaju profesionalno te na brojnim volonterima (ukljuèujuæii predsjednika) bez kojih ova organizacije ne bi opstala.

www.hamradio.hr

Dana 28. ožujka 2006. godine u Muzeju Mimara dodijeljenaje Državna nagrada tehnièke kulture "Faust Vranèiæ" za

2005. godinu. Meðu dobitnicima iz raznih podruèja tehnièkekulture, Godišnju nagradu dobio je i jedan naš radioklub: "JanHus" iz Daruvara, 9A1CCY.

Ovo znaèajno priznanje, koje nosi ime po Faustu Vranèiæu,najvažnijem konstruktoru i tehnièkom piscu u Hrvata na prije-lazu iz 16. u 17. stoljeæe, dodjeljuje Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa, izmeðu ostaloga, i "za izniman doprinosrazvoju i unapreðivanju tehnièkog odgoja i obrazovanjagraðana Republike Hrvatske, posebice mladeži, u izvanško-lskim i izvannastavnim aktivnostima u tehnièkim, prirodoslo-vnim i drugim znanstvenim podruèjima kojima se razvijajusposobnosti, znanja i vještine za znanstveno-tehnièko i radnostvaralaštvo te ostvaruje znanstveno i tehnièko opismenji-vanje, osposobljavanje i usmjeravanje za izbor znanstvenih itehnièkih zanimanja..."

Nagradu je uruèio državni tajnik Ministarstava znanosti,obrazovanja i športa, prof. dr. sc. Dražen Vikiæ-Topiæ, a u imeRadiokluba "Jan Hus" primio ju je njegov predsjednik ZvonimirKarnik, 9A3LG. Uz Zvonka, sveèanosti su bili nazoèni gosp.Zvonko Cegledi, gradonaèelnik Daruvara i Ante Zadro, 9A5AZ,tajnik Radiokluba.

U obrazloženju, koje je proèitao èlan povjerenstva za dodje-lu ove nagrade, naš Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ, reèeno jesljedeæe:

"Radioklub 'Jan Hus' iz Daruvara, kao klub èeške manjine uHrvatskoj djeluje punih 35 godina i za to vrijeme teèajeve zaoperatore i konstruktore, koji se održavaju svake godine uKlubu, je pohaðalo 350 èlanova, pretežno uèenika, ali igraðana Daruvara i njegove šire okolice. Èlanovi Kluba bili sunekoliko puta prvaci Hrvatske u radioamaterskoj goniometriji,u UKV natjecanjima Klub je veæ desetak godina najbolji ivodeæi klub u Hrvatskoj, poznat u cijeloj Europi. Poznati su ipo održavanju veza odrazom od mjeseèeve površine (EME)i meteorskih tragova (MS). Na KV podruèjima su održavaliveze s gotovo svim državama svijeta. Svake godine sudjelujuna dvadesetak natjecanja nacionalnog i svjetskog karakterai redovito osvajaju vodeæa mjesta. Klub i njegovi èlanovi bilisu organizatori mnogih ekspedicija koje su aktivirale rijetka

QTH polja i otoke na Jadranu. Klub je organizator svih dosada održanih državnih natjecanja u odašiljanju i prijamuMorzeovih znakova, te imao svoje predstavnike u Državnojreprezentaciji na svjetskim natjecanjima. Osim primopredajnihi informatièkih aktivnosti u Klubu, odlièno radi konstruktorskasekcija. U tu svrhu èlanovi Kluba vlastitim su sredstvimaklupsku radionicu opremili antenama i pojaèalima. Klub seredovito svake godine na svoj specifièan naèin ukljuèuje uorganizaciju kulturno-umjetnièkih i športskih priredbi na razinigrada, županije i Saveza Èeha u Republici Hrvatskoj.

Državnom nagradom tehnièke kulture Faust Vranèiæ za2005. godinu Radioklub 'Jan Hus' u Daruvaru nagraðuje se zaiznimne doprinose razvoju i unapreðenju radioamaterizma uHrvatskoj, ugledu Hrvatske u svijetu te razvijanju prijateljstva isuradnje s drugim državama u podruèju tehnièke kulture..."

Napomenimo i to da je ovom prigodom nagradu FaustVranèiæ za životno djelo dobio Dubravko Malviæ, dugogodišnjitehnièki urednik našeg èasopisa, koji veæ 48 godina aktivnodjeluje u podruèju tehnièke kulture i publicistike.

Na kraju ove sveèanosti gosp. Dražen Vikiæ-Topiæ je ista-knuo važnost približavanja i ukljuèivanja mladih u sve tehnièkesadržaje koje prate njihov život i rad. Sada, 400 godina nakonVranèiæa, razvijanje tehnièkih sposobnosti, znanja i vještina umladeži, potrebno je kao nikad prije.

Ova nagrada je i povod da kažemo još nekoliko rijeèi oRadioklubu "Jan Hus".

Klub je osnovan je u Daruvaru 1971. godine, prvotno kaojedna od sekcija Radiokluba Daruvar pri Èeškoj osnovnoj školi.Glavni inicijatori i nositelji tadašnje aktivnosti bili su VladimirVarat, 9A2LP, nastavnik matematike u toj školi, te VladimirKoudela, 9A2YF, tada student ETF-a u Zagrebu. Na orga-niziranim teèajevima u školi Vladimir, 9A2LP, uspijeva mladimnaraštajima uliti istinsku ljubav prema radioamaterizmu, pa suoni danas glavni oslonac Kluba. Radioklub staje na svojenoge godine 1978. odvajajuæi se od matiènog kluba, te nasta-vlja rad kao Radioklub "Èeška osnovna škola". Godine 1981.mijenja ime u Radioklub "Jan Hus", po velikom prosvjetiteljui reformatoru iz èeške povijesti (veæi dio od 13 tisuæa stano-vnika u Daruvaru èine Èesi, koji su se naselili u te krajevekoncem 19. stoljeæa).

7Radio HRS – 3/2006

vijesti iz HRS-a

"Faust Vranèiæ" dodijeljenRadioklubu "Jan Hus"


www.hamradio.hr

Iako je Klub poèeo svojim radom u skuèenom prostoruispod stepeništa, današnji rad je obilježen brojnim plaketama,peharima, diplomama i priznanjima sa svjetskih i domaæihnatjecanja na svim podruèjima i vrstama rada. Klub je biodomaæin i organizator svih hrvatskih QRQ natjecanja. KrozRadioklub "Jan Hus" prošlo je više od 300 èlanova, a danasih broji 90, od koji su mnogi vrsni poznavatelji elektronike imehanike. To je bio solidan temelj za razvitak aktivne konstru-ktorske grupe.

Kao pravi domoljubi dali su svoj obol i u Domovinskom ratu,pa su njihova oprema i operatori uvijek bili na raspolaganjuhrvatskim obrambenim snagama.

Za potrebe paketnog radija klub posjeduje lokalni èvor9A0XDA i BBS 9A0YDA koji je smješten na Petrovom vrhu.Suvlasnici su lokalnog repetitora na 2 m smještenog u prostoruTehnièke škole u Daruvaru.

Nakon skromnih tehnièkih poèetaka koje su obilježili homemade postaja snage 30 W te antologijski Trio TS-510 i jednos-tavna žièana antena, Klub danas raspolaže kvalitetnim ureða-jima i antenskim sustavima.

Kao jedan od pokazatelja aktivnosti, kako Kluba tako ipojedinca, nerijetko se iznose podaci o broju održanih veza ilipotvrðenih entiteta. Za ovaj Radioklub ti podaci izgledajuovako:

Band 1,8 3,5 7 10 14 18 21 24 28Entities 151 204 281 205 284 255 294 226 241

Mode CW SSB RTTYEntities 320 311 167

Recimo na kraju da Radioklub "Jan Hus" vrlo dobro suraðu-je s istovrsnim udrugama u Daruvaru, Sisku, Belišæu iGarešnici. Pored Hrvatskoga radioamaterskog saveza, Klub jeèlan Zajednice tehnièke kulture Grada i Županije, Èeškebesede Daruvar i Saveza èeha u Republici Hrvatskoj.Službene kontakte uspostavio je i s Radioklubom "Holice",OK1KHL, iz Èeške Republike.

8 Radio HRS – 3/2006

Prestižne nagrade i radioamaterimaNa tradicionalnu dodjelu nagrada, priznanja i poèasnih

zvanja koje na prijedlog Odbora za dodjelu javnih prizna-nja Hrvatske zajednice tehnièke kulture (HZTK) dodjeljuje njenIzvršni odbor, pozvani su i naši radioamateri. I to s razlogom.

Svi zaljubljenici u naš hobi koji su se toga dana okupiliu dvorani HZTK-e, bili su ponosni kada je prof. dr. sc. AnteMarkotiæ, predsjednik Hrvatske zajednice tehnièke kulture,èestitao Zvonimiru, 9A2RQ (Nagrada za životno djelo), i Vladi-miru, 9A2B (Godišnja nagrada), te predstavnicima radioklu-bova iz Pule, Pazina i Siska (Povelje HZTK-e).

Evo i potankosti o laureatima s izvadcima iz obrazloženjakoja, iako skraæena, ipak vjerodostojno predstavljaju njihovadosadašnja djelovanja na podruèju tehnièke kulture, naposeradioamaterizma:

I. Nagrada za životno djelo Hrvatske zajednice tehnièkekulture 2005. godine

"Dr. sc. ZVONIMIRU JAKOBOVIÆU iz Samobora, NagradaHrvatske zajednice tehnièke kulture za životno djelo dodije-ljena je za izniman i trajan doprinos razvitku i promicanjutehnièke kulture tijekom polustoljetnog profesionalnog i dra-govoljnog, amaterskog bavljenja tehnièkom kulturom, apoglavito za iznimna postignuæa u pedagoškom, struènom,znanstvenom i publicistièkom radu i organizacijskom dopri-nosu razvitku tehnièke kulture, navlastito u podruèju radioa-materizma i njegovanja radioamaterskog duha u RepubliciHrvatskoj.

Jakoboviæ je radioamater od svoje jedanaeste godine, èlanradioklubova (slijedom) u Brèkom, Zagrebu i Samoboru, teradioamaterski operator od 1955., s osobnim pozivnom ozna-kom od 1956.

Autor je pet samostalnih knjiga, a zajedno s BožomMetzgerom i R. Sabol-Videc suautor je knjige Radiopriruènikza amatere i tehnièare objavljene u èetiri preraðena i dopu-njena izdanja.

Pokrenuo je èasopis Radio HRS i bio mu 11 godina glavnimurednikom. Bio je i predsjednik Hrvatskoga radioamaterskogsaveza od 9. svibnja 1992. do 10. lipnja 1995. godine, u dobaprijama Saveza u meðunarodnu radioamatersku udrugu idodjeljivanja vlastite državne pozivne oznake 9A.

Za svoj rad dr. sc. Zvonimir Jakoboviæ je primio mnogapriznanja. Najvrjednije je Državna nagrada tehnièke kulture"Faust Vranèiæ" 1999. godine..."


vijesti iz HRS-a


2. Godišnja nagrade Hrvatske zajednice tehnièke kultureza 2005. godinu

"VLADIMIR BOŽAK iz Jastrebarskog, dobitnik je Godišnjenagrade Hrvatske zajednice tehnièke kulture za izuzetan dopri-nos razvitku i unapreðivanju tehnièke kulture i osobite uspjeheu radioamaterizmu, poglavito konstruktorstvu na podruèjuprofesionalne i amaterske primopredajne radiotehnike. Radio-amaterizmom se poèeo baviti 1964. godine u Radioklubu"Nikola Tesla" u Bjelovaru. Prvu radioamatersku klasu položioje 1968., a od 1986. operator je A razreda.

Cijeli njegov radni vijek povezan je s elektronikom i teleko-munikacijama. Desetak godina bio je instruktor tehnièkihaktivnosti i voditelj Centra za tehnièki odgoj mladih naseljaŠpansko u Zagrebu i polaznici tog Centra, zahvaljujuæi njegovuafinitetu i sposobnosti za rad s mladima u izvannastavnim iizvanškolskim tehnièkim aktivnostima, redovito su postizaliponajbolje uspjehe na smotrama tehnièkog stvaralaštva.Posljednjih desetak godina zaposlen je u tvrtki Odašiljaèi iveze.

U 2005. godini završio je višegodišnji projekt konstrukcije iispitivanja dodatne radioamaterske opreme koja pridonosikvalitetnijem radu profesionalne i amaterske primopredajnetehnike te omoguæuje znatno bolje rezultate u natjecanjima ipredstavljanju Hrvatske u radioamaterskom svijetu..."

3. Dobitnici Povelje Hrvatske zajednice tehnièke kulture2005.

"Radioklub 'Arena – Pula' iz Pule osnovan je 6. prosinca1949. godine i u svom gotovo šezdesetogodišnjem djelovanjujedan je od najaktivnijih radioklubova, èlanova Hrvatskogaradioamaterskog saveza u amaterskoj radiogoniometriji i orije-ntaciji.

Iako se u Klubu njeguju sve radioamaterske discipline i Klubdobro radi njegovi uspjesi ne bi bili tako vrijedni bez stalneskrbi o mladima odnosno radioamaterskom podmlatku. A kadje rijeè o tome – onda je briga o mladima stalno na prvomemjestu: izvannastavne i izvanškolske radioamaterske akti-vnosti djece i mladeži, posebice u amaterskoj radiogoniome-triji i orijentaciji, samogradnji, te širenje tehnièkih postignuæa usvrhu popularizacije i promidžbe tehnièke kulture, predmetomsu stalne skrbi Radiokluba 'Arena – Pula'..."

"Radioklub Pazin iz Pazina utemeljen je 1973. godine itrideset godina njegova djelovanja teško je sažeti u nekolikoreèenica. On ulazi u red najaktivnijih radioklubova u Hrvatskoji to posebice u doba novih tehnika i tehnologija koje je prihva-tio i uspio zadržati razinu aktivnosti i èlanstvo.

U 2004. godini Klub je pokrenuo i meðunarodni susretmladih radioamatera WWYC Meeting u namjeri da se svakegodine održava u drugoj zemlji, pa je drugi 2005. i održan uDarlowu u Poljskoj. Iste godine postavljene su i nove dina-

mièke internetske stranice Kluba, a nakon deset godina orga-niziran je i prvi ispit za radioamaterske operatore za taj dioIstre..."

"Radioklub Sisak iz Siska nagraðen je za višegodišnji iizniman doprinos razvitku i promicanju tehnièke kulture i posti-gnute rezultate u radu s mladima u podruèju radioamaterizmai uvoðenju novih tehnièkih programa u rad Kluba.

Sisak ima dugu tradiciju radioamaterizma. Pouzdano se znada se iz Siska jedan radioamater javljao na kratkom valu još1930. godine. Neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, oko1950., u Sisku je osnovan Radioklub Sisak, koji je kao svedruge udruge imao uspona i padova.

Nemjerljiv je doprinos sisaèkih radioamatera i njihoveopreme u prvim danima Domovinskog rata, i to od motrištasustava veza za potrebe ratnih operacija, preko komunika-cijskih kanala gospodarskog i društvenog života do motrištahumanitarnog djelovanja..."

Na žalost organizatora, predstavnici istarskih radioklubovanisu nazoèili ovom dogaðanju, iako su oèekivani do zadnjegtrenutka. Stvar je donekle spasio tajnik gradske i županijskezajednice tehnièke kulture Istarske županije, gosp. ŽeljkoKošara, koji je preuzeo njihova priznanja, dok je u imeRadiokluba Sisak povelju primila Tihana Nakomèiæ, 9A6PBT.

U ime svih nagraðenih dirljivim rijeèima zahvalio se dr. sc.Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ, koji je posebno napomenuo dadosadašnje uspjehe ne bi postigao bez podrške i razumije-vanja svoje obitelji, kojoj se ovom prigodom posebno zahvalio.

Mnogima nazoènima, koji veæinu slobodnoga vremenaposveæuju svome hobiju, te Zvonkove rijeèi zvuèale su blisko –kao njihove, te su ga iskreno nagradili burnim pljeskom.

I na kraju, parafrazirajmo rijeèi predsjednika HZTK-e:Bavljenje radioamaterizmom zalog je dugog življenja...

vijesti iz HRS-a


Radioamaterizam – povijest ilibuduænost...Tema pod nazivom Radioamaterizam

– povijest ili buduænost... pokazalase dovoljno izazovnom da okupi stude-nte Prirodoslovno-matematièkog fakulte-ta Sveuèilišta u Zagrebu koji su poželjelisaznati nešto više o našem hobiju. Kakoi ne bi kada je kao predavaè najavljenpredsjednik Hrvatskoga radioamaters-kog saveza, mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A.Inaèe, èetvrtak je dan kada se na ovomeFakultetu, u Bijenièkoj 30, održavajupredavanja slobodnih tema iz svihpodruèja života, a njihov izbor ovisiiskljuèivo o zainteresiranosti slušatelja.

Naš predsjednik pokazao se zanimlji-vim sugovornikom. U pouènom predsta-vljanju radioamaterizma obuhvatio jesljedeæe podteme: povijest, sadašnjost ibuduænost radioamaterizma, èime sesve radioamateri bave, koje sve tehno-logije koriste, èemu sve to služi, kakopostati radioamater te radioamaterizamu Hrvatskoj. Ni nazoèni studenti nisuostali ravnodušni: "Što je to YAGI?","Da li se moraju znati Morseovi znaci?","Ima li mladih meðu radioamaterima?","Kada je radioamaterizam kod nas prviputa pravno reguliran?", "Što sve ama-terski operatori smiju slušati radioposta-jom?", "Kakva je buduænost radioama-terizma?", bila su to samo neka od njiho-vih pitanja postavljena tijekom preda-vanja.

U kratkoj šetnji kroz povijest, od1840. godine kada je Samuel Morsepatentirao telegrafiju, preko 1924. kadaje osnovan prvi radioklub u Zagrebu, i1978. godine u kojoj je predstavljenpaketni radio, pa do današnjih danakoje obilježavaju još suvremeniji digitalnioblici komuniciranja, slušatelji su moglisteæi predodžbu o brzini razvoja radioa-materizma koji je, prateæi napredaksuvremene tehnike, nerijetko bio i isprednje, njenom vodiljom.

Nije moguæe ukratko odgovoriti èimese sve radioamateri bave. Potankosti jeteško iznijeti pred auditorijem poglavitoonome s manjkavim temeljnim predzna-njem o tome. Ipak, Petar, 9A6A, našuaktivnost sažeo je u nekoliko djelatnosti:radioamateri komuniciraju na KV podru-èjima s radioamaterima cijelog svijeta, ana UKV-u s radioamaterima iz svojeokolice ili odbijanjem od Mjeseca ili ioni-zirane atmosfere; održavaju radiovezeureðajima male i velike snage u svrhueksperimentiranja; ostvaruju radiovezeamaterskom i slow scan televizijom, dig-

italnim vrstama emisija, preko aktivnih ipasivnih repetitora; konstruiraju i sklapa-ju elektronièke ureðaje i antene; sudje-luju u natjecanjima i osvajaju diplome;natjeèu se u traženju skrivenih odaši-ljaèa; održavaju veze u kriznim situaci-jama... Radioamaterizam se temelji naelektrotehnici, elektronici i radiotehnici,koje su jedna od vodeæih znanstvenihdisciplina u suvremenome svijetu. Nesu-mnjivo je da su vodeæi pojmovi radioa-materizma bežièna komunikacija ieksperimentiranje...

Na pitanje da li se radioamateri zado-voljavaju samo održavanjem uobièajenihradioveza, gosp. Milièiæ je rekao: "Povi-jesno gledajuæi, radioamateri su oddržavnih institucija na poèetku dobivalidozvole za rad prvenstveno kao ekspe-rimentatori. To ogranièavanje njihovihaktivnosti nije ih sputavalo u znatiželji ikreativnosti. Paèe, nerijetko je urodiloplodom vrijednim divljenja. Radioamaterisu otkrili: ionosferske slojeve i mogu-ænosti kratkog vala, nove vrste modu-lacije (PSK, PACTOR, AMTOR), novetipove antena (Yagi i Quad), uspostavilisu prve veze odbijanjem od Mjeseca imeteoritskih tragova...".

"Što danas s telegrafijom?" – bilo jepitanje koje se više puta èulo na ovompredavanju. Reèeno im je da radioama-terizam u cijelom svijetu zadnjih mjeseciprolazi kroz novu prekretnicu. Sve jemanje zemalja u kojima je poznavanjetelegrafije temeljni preduvjet kao neka-da, za stjecanje zvanja amaterskogoperatora koji time dobiva moguænostodržavanja radioveza na svim radioa-materskim frekvencijama, te posebne

pogodnosti gledesnaga odašiljaèa.."Telegrafija više nijeobvezna na ispitimani u Hrvatskoj, ali tone znaèi da je njenaupotreba prestala.Telegrafska amate-rska podruèja danassu punija negoikada, a i tipkanjeje brže i kvalitetnije– zahvaljujuæi ele-ktronièkim tipkalimai raèunalnim progra-mima. Onaj tko želiraditi i na tim podru-èjima, potrudit æe senauèiti telegrafiju,

ali sada po vlastitom izboru. Iako jeneobvezna, ipak ima znatiželjnika kojije žele nauèiti, jer je uvriježeno praviloda pravi radioamater mora poznavatitelegrafiju. Èinjenica je da ona i nadaljeostaje važan oblik modulacije za održa-vanje amaterskih veza. Natjecanja ukojima se rabi iskljuèivo telegrafija nisuizgubila na svojoj popularnosti. Èlanoviekspedicija na daleke otoke i rijetkeentitete i danas naprave zadivljujuæibroj radioveza upravo telegrafijom. Netreba zaboraviti da se telegrafija èuje triputa dalje od SSB modulacije, a ova triputa dalje od amplitudne modulacije",ponovio je Petar rijeèi iskusnih radioa-matera.

Znatiželjni studenti saznali su daHrvatski radioamaterski savez danasbroji zavidnih 2 500 èlanova koji imajusvoje glasilo i web stranicu. Struènaslužba HRS-a je servis koji vodi admi-nistrativne poslove te je na usluzi svimèlanovima. Nazoènima je objašnjen putkojim se treba proæi od teèaja pa dodobivanja dozvole za rad, osobne pozi-vne oznake i radiopostaje. Zakonskomregulativom ureðeno je na kojim sefrekvencijama smije raditi, a to ureðuje iodreðuje Pravilnik o radioamaterskimradijskim komunikacijama. Iako èlanstvou nekome od radioklubova nije obvezno,svakodnevno se susreæemo s èinjeni-com da se sve više operatora udružujukako bi kao èlanovi udruge jednosta-vnije i uspješnije zadovoljili zajednièkeinterese.

Petar je nazoènima pojasnio i uloguradioamatera kao nezaobilaznog èimbe-nika u sustavu veza u kriznim situacijama


vijesti iz HRS-a

www.hamradio.hr

i elementarnim nepogodama. Nedavni nemili dogaðaji s kata-strofalnim posljedicama tijekom i nakon tsunamija koji su imaliglobalne razmjere, te katastrofa nakon prolaska tajfunaKatrina, opet su iznjedrili radioamatere kao jedinu relevantnusnagu u svako doba spremnu da prva organizira fleksibilansustav radioveza. Hrvatski radioamaterski savez æe koncemove godine organizirati pokaznu vježbu kojom æe prigodombiti aktiviran i dio njegovog Sustava radioamaterskih veza ukriznim situacijama (SRVKS).

Upit gdje je buduænost radioamaterizma se nameæe sam odsebe. Iako suoèen s ubrzanim razvojem mobilne tehnologije,smatra se da radioamaterizam nije zapao u krizu. Napredniradioamateri stavili su Internet i raèunala u svoju službu. Oni

su usvojili najmodernije naèine digitalnog komuniciranja, a tajnaèin radioveza bio je i preteèa Interneta. Sadašnje wirelessmreže koje koriste radioamaterske dijelove opsega (2,3 GHz)moguæe je legalizirati kao radioamaterske èvorove, tako da æewireless komunikaciju moæi (mogu) koristiti samo radioamaterisa svojim pozivnim oznakama.

"Radioamaterizam može (i treba) mijenjati svoj pojavni obliku skladu s razvojnim stupnjem znanosti i tehnologije, može sepromijeniti èak i profil ljudi koji se njime bave, ali nema opas-nosti da bi se kao amaterska djelatnost mogao ugasiti",zakljuèio je na kraju predsjednik Hrvatskoga radioamaterskogsaveza.

11Radio HRS – 3/2006

Piše: Mirko Crnèeviæ

U Radioklubu "Hanibal Luciæ"još 22 radioamateraRadioklub "Hanibal Luciæ" (9A1CHL)

iz Hvara, u Jelsi je, dakle, nasredišnjem dijelu otoka, organizirao ispitza radioamatere operatore P-razreda.Time je hvarski Klub, koji je do sadabrojio tek 15-ak zaljubljenika u radio-frekvencije, svoje èlanstvo poveæao zaèak 22 radioamatera, uglavnom mlaðeživotne dobi. Ispit su u rodnom mjestuvelikoga hrvatskog glazbenika AntunaDobroniæa, položila i trojica Makarana,što ih je s doveo Ozren Pivac, tajnik iv. d. predsjednika Radiokluba "Biokovo".

Mladi radioamateri ispit su pripremalikoristeæi se važeæim priruènikom i pola-gali ga pred komisijom u sastavu ZoranMikulka (predsjednik), Tomislav Stanèiæ iZvonko Papp. Pokazali su sasvim soli-dno znanje iz tehnièkog dijela, hrvatskihi meðunarodnih pravila i postupaka,odnosno propisa. Obraæajuæi se svojimkolegama, Mikulka je istaknuo zadovo-ljstvo zbog zaustavljanja trenda opada-nja èlanova HRS-a, posebno obnavlja-njem radioamaterizma u Splitsko-dalma-tinskoj županiji. Svima je poželio usp-

ješan rad, planiranje i provoðenje koris-nih akcija.

U ime Kluba domaæina, Papp jenaglasio da raduje èinjenica što napodruèju županije, unatoè ekspanziji

suvremenih komuni-kacijskih sredstava,poput mobitela iInterneta, djeluje višeod 80 radioklubova.Istaknuo je i daHvarani iskazuju sveviše i više zanimanjaza druženje na radio-valovima. Velikezasluge za to imaaktualni predsjednikHRS-a, mr. sc. PetarMilièiæ. Poznati entu-zijast, Marinko Juriæ,jedan od najvrjednijihèlanova Radiokluba

"Hanibal Luciæ", rekao je da treba nasta-viti s edukacijom i podizanjem tehnièkekulture, kako bismo uvijek bili spremnipriskoèiti u pomoæ kada je u pitanjuspašavanje ljudi, protupožarna zaštita isliène okolnosti.

Radioamaterizam nije samo druženjei razonoda, njime se može itekakopomoæi èovjeèanstvu. Nazoèni su toponajbolje ilustrirali aktivnošæu njihovihkolega tijekom razornog tsunamija uzemljama uz Indijski ocean. Zahvaljujuæinjima spašeni su mnogi životi i pruženapomoæ nastradalom stanovništvu. Prvihsedam dana katastrofe kompletan sus-tav veza, koje ovise o javnoj energeticije jednostavno "pao", ali zato su tu biliradioamateri. Informacije o razmjerimanesreæe vrlo vješto su prenosili èak i navrlo velike udaljenosti, naravno, služeæise kratkovalnim vezama.

vijesti iz HRS-a


U Kraljevici održana podjela nagrada zaKV i UKV natjecanja u organizaciji HRS-aU Nacionalnom centru tehnièke kulture u Kraljevici, 8. 4.

2006., održana je podjela nagrada za KV natjecanjeKup Jadrana 2005. i UKV natjecanja iz proteklog razdoblja uorganizaciji HRS-a (IARU R1 VHF 2004., 9A activity 2004.,Proljetni HRS-ov kup 2005., 9A VHF/UHF/SHF contest 2005.,Alpe Adria VHF i UHF 2005., Hrvatski ljetni kup 2005., IARUR1 VHF i UHF/SHF 2005., 9A CW VHF CONTEST 2005.).

Sama ideja oko organizacije ovakve vrste okupljanja proi-zašla je iz potrebe da se organizira podjela nagrada za novoKV natjecanje HRS-a Kup Jadrana. Želja organizatora bila jeizvršiti obavezu podjele nagrada negdje na obali. I tako, malopo malo, redale su se ideje, da bismo se na kraju odluèili zanovootvoreni Nacionalni centar tehnièke kulture u Kraljevici ito na naèin da se uprilièi i podjela nagrada za UKV natjecanjate cijeli niz foruma vezanih za KV i UKV natjecanja.

Od strane Izvršnog odbora HRS-a odreðeni neposredniorganizatori okupljanja, Zlatko Matièiæ, 9A2EU, Željko DražiæKaraliæ, 9A4FW, tajnik HRS-a Vladimir Severinac, 9A6ISV, iautor ovih redaka, poèeli su s pripremama oko dva mjesecaprije samog skupa. Nekoliko pripremnih sastanaka, nebrojenotelefonskih poziva. Svatko je na sebe preuzeo dio obaveza.Od nabavke plaketa i pehara, tiskanja diploma, tehnièke orga-nizacije (dvorana, pomagala – projektor, razglas, domjenak),pripreme "kompozicije" cijeloga dogaðaja…

S organizacijom novog KV natjecanja Kup Jadrana može-mo biti zadovoljni. Od broja sudionika u samom natjecanju,do same obrade rezultate i podjele nagrada. Sve je izvršenou prihvatljivom roku od šest mjeseci (natjecanje je održano8. 10. 2006.).

U sklopu predviðenih foruma voðeno je niz više ili manjezanimljivih rasprava koje su na kraju dovele i do zakljuèakai to:Sudjelovanje 9A0HQ u IARU HF World championship-u

Zakljuèeno je da æe HRS uputiti pozive svim radioklubovimakako bi ustanovili da li ima dovoljno interesa za organizacijurada kao 9A0HQ u IARU KV natjecanju u srpnju. Za koordi-natora ove akcije odreðen je KV menadžer HRS-a za KVnatjecanja, Zlatko Matièiæ, 9A2EU, koji æe iz prispjelih ponudaodrediti lokacije za pojedine opsege, a na kraju skupitisve dnevnike na jedno mjesto i poslati organizatoru ovognatjecanja.

KV natjecanje Nikola TeslaNakon konstruktivne i opsežne rasprave prihvaæena su

pravila ovog natjecanja koje æe se održati 15. srpnja od 1200do 2359 UTC. Pravila ovog natjecanja usklaðena su tijekomrasprave, a bit æe objavljena u èasopisu Radio HRS i na webstranicama Saveza.Pravila 9A CW natjecanja

Sudionici su pohvalili organizaciju ovog natjecanja i sveveæi broj primljenih natjecateljskih dnevnika, kao i naporeorganizatora kako bi se rezultati obradili posve elektronièki iizvršila provjera svih natjecateljskih dnevnika. Zakljuèeno jeda u naredne dvije godine ne treba mijenjati pravila.Croatian Contest Club

Sudionici rasprava složili su se oko potrebe formaliziranjastatusa Croatian Contest Cluba (CRO CC) koji bi bio formirankao interesna skupina radioamatera, a djelovao bi u skladu saStatutom HRS-a.

Odluèeno je da dopredsjednik HRS-a Mate Botica, 9A4M,izradi prijedlog pravila i ciljeva formiranja CRO CC, da se toobjavi na Internetu te da se na tim temeljima otvori javnarasprava na web forumu HRS-a, nakon èega æe se uputitikonaèni prijedlog Izvršnom odboru HRS-a.

U bloku foruma na temu UKV natjecanja takoðer je bilo nizzanimljivih rasprava. UKV menadžer HRS-a tako je demonstri-rao novi naèin obrade natjecateljskih dnevnika u UKV natje-canjima, kao i naèine pripravljanja dnevnika za odašiljanje naobradu (edi format). Takoðer, pripremljeno je tridesetak kopijaCD-a s najpopularnijim UKV softverom.

Na skupu u Kraljevici bilo je pedesetak radioamatera izgotovo svih krajeva Hrvatske (otoka Braèa, Splita, Zadra,Rijeke, Pazina, Poreèa, Karlovca, Samobora, Zagreba,Zaprešiæa, Varaždina, Èakovca, Siska, Ivaniæ Grada,Bjelovara, Daruvara, Vinkovaca, Belišæa,…). Moglo se vidjetii nekoliko naših kolega iz susjedne Slovenije. Kraljevica je,èini se, svima "podjednako blizu i podjednako daleko".

Ocjena veæine nazoènih je da je dobro da se na ovaj naèinpokreæe komunikacija na relaciji HRS – klubovi – èlanovi.Ideja organizatora je da u buduænosti ovo okupljanje postanetradicionalno. Nadamo se da æe veæ iduæe godine susret uKraljevici biti još sadržajniji. Vremena za analizu ovogodišnjegi pripremu novog ima dovoljno.

Piše: Mate Botica, 9A4M

vijesti iz HRS-a


povijest – suvremenost

Piše: prof. dr. sc. Ivan Jelenèiæ

Slika 3. – Motor - alternator sa sinkronim diskom zapražnjenje

Radiokomunikacije na poèetku20. stoljeæa (I.)Radio-communications at the Beginning of 20th Century (I)

Razvoj telekomunikacija trajao jekroz nekoliko stoljeæa otkriæa, spo-

znaje i eksperimentiranja veæeg brojaznanstvenika i istraživaèa, najviše uEuropi i Americi. Tek su se u drugojpolovici 19. i poèetkom 20. st. svaznanja skupila i dovela do ostvarenjapraktièkih primjena.

Telekomunikacije žièanim vezamapoèele su kada je 1844. god. poslanaprva telegrafska poruka linijom izmeðuWashingtona i Baltimorea u SAD(Morseovim kodom iz 1837.). Veæ1850. god. elektrièki telegraf stiže doZagreba, kada je banu Jelaèiæu poslanprvi brzojav u Beè. Meðunarodni savezza telekomunikacije (ITU, prema engl.International Telecommunication Union)osnovan je 1865. god. Žièana telefonijapoèinje 1876. god., kada je G. Bellostvario žièanom vezom prijenos govo-ra, pa komunikacije preko žica od tadapovezuju svijet.

Radiokomunikacije ili bežiène komu-nikacije, kako su u poèetku nazivane,poèele su 1868. god., kada je O. Lodgeostvario prijenos iskrica izmeðu indu-ktivno vezanih zavojnica. H. Hertzdokazuje 1887. god. postojanje elektro-magnetskih valova a N. Tesla 1890-ihobavlja pokuse bežiènoga prijenosa.E. Branly 1890. god. i G. Marconi 1897.god. potvrðuju prijenos iskrica i telegraf-skih znakova s pomoæu koherera kaodetektora elektromagnetskih valova.Marconi 1901. god. prenosi telegrafskeznakove preko Atlantika, W. D. B.Duddell 1899. god. proizvodi nisko-frekvencijski "pjevajuæi elektrièni luk".V. Poulsen pomoæu luka takvoga pro-izvodi 1903. god. neprigušene elektrièneoscilacije do frekvencije 1,5 MHz.

Prva meðunarodna konferencija zabežiènu telegrafiju održana je u Berlinu1906. god. Od oko 1890. do 1920. god.doba je telegrafskih radijskih odašiljaèas elektriènim iskrištem ili lukom.

Radijski odašiljaèi s iskrištemRadiokomunikacije se ostvaruju

radiovalovima, koji prenose informacijeod odašiljanja do prijamnika. Za to supotrebna odreðena znanja, sredstva itehnièka pomagala, a poèetkom 20.stoljeæa su ona bila primjerena toj dobi.

Prvi odašiljaèi su bili s iskrištem(sl. 1.), a proizvodili su samo prigušene

elektriène titraje, a po njima i takve valo-ve, u širokom frekvencijskom pojasu,popraæeni mnogim elektrièkim šumovi-ma. Bili su prikladni samo za bežiènutelegrafiju.

Titrajni LC-krug pobuðuje se na titra-nje jednokratnim nabijanjem kondenza-tora C. Pri postignutom naponu napo-nom U na iskrištu preskoèi iskra, kojakratko spoji titrajni krug, pa se kondenza-tor C poène prazniti preko zavojnice L.Tako poèinje titranje elektriène i magne-tske energije, frekvencijom koja jeodreðena vrijednostima L i C, dok zboggubitaka titraji ne prestanu. Za stalnotitranje treba kondenzator stalno nabijati.To se može postiæi izmjeniènim signa-lom, koji na svakom svojem vrhu paliiskru (sl. 2.). Kao izvor izmjeniènih signa-la je najprikladniji generator izmjeniènestruje, tzv. alternator.

Slika 1. – Osnovna shema odašiljaèa s iskrištem

Slika 2. – Grafièki prikaz izmjeniènoga napona kojitek pri vršnoj vrijednosti pali iskru

Izmjenièni napon iz generatora sediže na vrijednost potrebnu za paljenjeiskre preko visokonaponskog transfo-rmatora velikoga omjera transformacije.Iz sl. 2. je vidljivo da dvostruka frekve-ncija napona generatora odreðuje

Nazubljeno "palilo iskre" je sinkro-noga tipa, ima istu kutnu brzinu kaoalternator, a pali iskru na svakom zubu.Brzina je bila 1 900 okr./min, a alternatorje proizvodio izmjeniènu struju frekve-ncije 190 Hz, što èini 380 paljenja u se-kundi. To je u prijamniku proizvodilo ton,pa su ga nazivali glazbenim iskrištem.

Gotovo sve zahtjeve u vezi iskrištazadovoljavala su posebna serijskaiskrišta, sastavljena od više ploèa, tzv.gašena iskrišta (engl. quenched sparkgap) (sl. 4.).

Pri radu su iskre bile vrlo male i puto-vale po površini ploèa, bez zagrijavanjai bez veæeg optereæenja iskrišta.

frekvenciju ponavljanja iskri.Titraji LC-kruga su znatno prigušeni

jer se zbog iskre veæi dio raspoloživeenergije pretvara u toplinu. Iskoristivostje veæa što se više iskri dogodi u seku-ndi, no ne smije ih biti previše, jer sepoènu preklapati i nastaje elektrièni luk.Za takav rad odašiljaèa luk mora imatisasvim druge elemente i izvedbu. Brojiskri se ipak može znatno poveæati (i do2 000 Hz), ako se iskrište razdijeli u višenjih, koji se spajaju u seriju, s posebnimrotirajuæim "palilom iskri".

Rad iskrišta je bilo u ono vrijeme"mala nauka", jer se moralo postiæi: štoviše iskri, brzo gašenje iskri, dovoljnohlaðenje, spreèavanje ioniziranog obla-ka oko iskrišta, toplinski otporne materi-jale za iskrište, motorni pogon "palilaiskri", i dr.

Motor - alternator odašiljaèa s iskrom,s paljenjem iskre u vrlo pravilnim razma-cima vremena, tzv. sinkroni disk zapražnjenje (engl. synchronous disk dis-charger) prikazan je na sl. 3.



a njihovi elementi samo dijelovi valnihduljina, antene su bile vrlo loše i zraèilesu.

Radijski odašiljaèi s elektriènimlukom i visokofrekvencijskimalternatorima

Radijski odašiljaèi s elektriènimlukom

S do sada opisanim alternatorima(generatorima izmjeniène struje) moglose proizvoditi samo prigušene titraje. Zaproizvoðenje neprigušenih titraja upotre-bljavali su se generatori s elektriènimlukom i visokofrekvencijski alternatori.

Slika 5. – Osnovna shema odašiljaèa selektriènim lukom

Slika 7. – Presjek Alexandersonova stroja;A zavojnica magneta, B armaturna zavojnica,

C nemagnetski materijal u utorimana periferiji diska

Slika 6. – Presjek konstrukcije elektriènoga luka uzatvorenoj atmosferi i magnetskome polju

Slika 4. – Serijsko iskrište s više ploèa, A izolatoriod tinjca, B uèvrsni vijak, C ploèe za hlaðenje

Ostali dijelovi odašiljaèa bili su tipka-lo, zavojnica za vezu s LC-krugom iantena. Tipkalo se stavlja u krug gene-ratora izmjeniène struje, odnosno uprimarni krug transformatora, pa sekondenzator nabijao samo dok je tipkalobilo pritisnuto.

Odašiljaèi s iskrištem odašiljali suseriju prigušenih titraja, odijeljenih ra-zmjerno dugim stankama uz slabuuèinkovitost, pa su ih nazivali odašilja-èima s jednakomjernom iskrom (engl.timed spark transmitter). Veæa seuèinkovitost postiže ako antena odašiljeneprestano, signale što stalnije ampli-tude, i za cijelo vrijeme dok je tipkalopritisnuto. Tako je nastala telegrafija sastalnim valom (CW, prema engl. continu-ous wave). To se konstrukcijom odaši-ljaèa može postiæi na više naèina (prijeelektronskih cijevi naviše se radilo svisokofrekvencijskim alternatorima), pasu s CW telegrafijom radili svi boljiodašiljaèi s iskrom. CW telegrafija serabila desetljeæima, a radioamateri jurabe još i danas.

Kada se odašiljala CW telegrafija (štoje znaèilo poboljšanje u prijamnièkomselektiranju) u slušalicama prijamnikase nije èulo tipkanje, veæ samo lagani"klik" na poèetku i kraju titranja. To seispravlja na dva naèina. Prvi je, da seuz telegrafske znakove odašilje i nekiizmjenièni napon sliène frekvencije, pase tada èuje ton. To je telegrafija sisprekidanim stalnim valovima (ICW,prema engl. interrupted continuouswave). Drugi je naèin da se u ulaznekrugove prijamnika induktivno doda si-gnal sliène frekvencije prijamnoj, pa seèuje ton razlike frekvencija primljenogai lokalnoga signala. Zato je potrebandodatni oscilator za izbijanje frekvencije(BFO, prema engl. beat-frequency osci-llator), a cijeli sklop tada èini heterodi-nski sustav prijamnika.

Da bi se koristilo "valovodom" tlo -ionosfera, posebno za vrlo daleke veze,odašiljaèi s prigušenim titrajima ugla-vnom su radili na frekvencijama nižim od50 kHz (na primjer na 21,5 kHz, tj. navalnoj duljini 14 km). Najniža frekvencijana kojoj se, zbog dimenzija antenskekonstrukcije moglo raditi, bila je 20 kHz.Buduæi da su ti antenski sustavi bilizapravo veliki neugoðeni LC-krugovi(sastavljeni od dugih žica iznad zemlje),

Elektrièni luk u krugu takva odašiljaèaprespaja serijski LC-krug i pobuðuje gana titranje. Luk èine dvije ugljene elek-trode, prikljuèene na generator istosmje-rne struje. Ako se elektrode dodirnu,nastaje luk koji stvara veliku toplinu, štoionizira zrak, i on postaje vodljiv. Vodljivizrak omoguæuje protok struje, pa lukostaje, i ako se elektrode malo razma-knu (do granice kada se struja smanji,a napon više nije dovoljan da održi luk,koji se tada ugasi).

Karakteristièna je tzv. krivulja luka,koja pokazuje odnos struje koju uzimaluk, i napona potrebnog da se luk održi.Iz te krivulje slijedi, da se potrebni na-pon smanjuje kada se struja poveæava.U praksi se upotrebljava izvor stalnoganapona, pa se u seriju s lukom ukljuèujeotpornik, koji ga stabilizira.

Elektrièni luk ima negativni otpor, paje s njime moguæe podržavati titranje.Ako se spoji s titrajnim krugom, negativniotpor luka kompenzira sve gubitke zbogtopline i zraèenja kruga, pa krug možestalno titrati frekvencijom koja je odre-ðena vrijednostima L i C). Moguæe jepostiæi frekvencije i do nekoliko stotinakiloherca.

U praksi se luk za odašiljaèe izvodiotako, da luk gori u jakom magnetskompolju, zatvoren u prostoru ispunjenomugljikovodikom (koji bolje odvodi toplinuod zraka). Izgled takvoga luka je na sl. 6.

Na tome presjeku A je ulaz, B izlazvode za hlaðenje, C bakrena anoda(prva elektroda), D magnetski polovi,E zavojnica magneta, F ugljena katoda(druga elektroda), koju neprestanookreæe motor G.

Prekidanje samog luka je nemoguæe,pa se tipkalo stavlja u krug dodanogprekidaèa. Prvo se ugodi rad s lukomna odabranoj frekvenciji, s nepritisnutimtipkalom. Kada se tipkalo pritisne, pro-radi magnetski prekidaè ili relej, kojikratko spoji dio antenske induktancije,pa se tada promijeni frekvencija. Takose odašilju dva signala razlièitih frekve-ncija, obzirom na rad tipkalom.

Radijski odašiljaèi s visokofrekven-cijskim alternatorima

Da bi se moglo odašiljati na višimfrekvencijama upotrebljavali su se strojnigeneratori, tj. visokofrekvencijski alter-natori, koji su izravno djelovali na titrajnekrugove odašiljaèa. To su bili generatoriizmjeniène struje posebnog naèina gra-dnje, koji su uz odreðenu prilagodbu(umnažanje frekvencije) mogli proizvo-diti struje frekvencija i do 1 MHz.

Jedan od najuspješnijih visokofrekve-ncijskih alternatora bio je Alexanders-onov stroj (sl. 7.). Alternator èini pose-bno izvedena armatura, gdje magnetski



tok ide preko zraènog raspora. Ako se uraspor stavi željezni lim, jakost æe sepolja poveæati. To je uèinjeno s tankimželjeznim diskom, koji rotira u rasporu.Kako disk, koji na obodu ima višezraènih utora, rotira, u rasporu seizmjenjuje željezo i zrak. To mijenjamagnetsko polje, a te promjene indu-ciraju izmjeniènu struju u armaturnojzavojnici. Zbog velike brzine okretanjadiska nastaje otpor zraka zbog utorana periferiji, pa se oni ispunjavaju nema-gnetskim materijalom.

Tipkalo se prekidanjem struje krozzavojnice magneta ili kratkim spajanjemalternatora. Konstrukcija i izvedba nave-denih alternatora, koji su mogli davatistruje frekvencija i više od 200 kHz, bilaje relativno skupa. Stoga su se gradiliureðaji za udvostruèenje ili utrostruèenjefrekvencije. Vrlo uspješan je bio udvos-truèivaè frekvencija tzv. Joly, koji jedjelovao s više zavojnica na zatvorenojtransformatorskoj jezgri, a udvostruèa-vao je frekvenciju primjenjujuæi zasiæe-nje jezgre.

Ipak, najbolji frekvencijski umnoživaèibili su s elektronskim cijevima, koje suse poslije pronalaska triode pojavile iza1906. god. Uvoðenjem elektronskihcijevi mnogi problemi radiokomunikacijasu se poèeli rješavati, kako odašiljaèa(oscilatori i pojaèala svih frekvencija isnaga), tako i prijamnika (osjetljivost,selektivnost, pojaèanje). Bili su praktièni-ji u svakom pogledu, pa je radiodifuzijamogla poèeti.

Radiodifuzijske komunikacijena poèetku 20. stoljeæaPoèetak radiodifuzije obilježila su dva

zaslužna znanstvenika, koji imaju višestotina pronalazaka i patenta iz podruèjatelekomunikacija. To su bili prof. R. A.Fessenden u Kanadi i Lee De Forest uSjedinjenim državama. Oni su1906/1907. god. poèeli odašiljati radio-fonijski program za javnost. U to vrijemeje veæ bila pronaðena elektronska cijevs pojaèanjem (trioda, L. D. Forest1906. god.), što je bio poticaj naglomrazvoju radiokomunikacija.

U godinama koje su slijedile poèinjusvugdje u Europi i SAD radiodifuzijskeemisije. Tako je 1910. god. prenošenaglazba s Eiffelova tornja u Parizu. Istegodine L. D. Forest prenosi koncerttada poznatoga tenora E. Carusa izMetropolitan Opere u New Yorku, R.Braillard emitira 1914. god. dnevnoglazbu iz Royal Castla u Laekenu(Belgija), itd.

U vrijeme Prvoga svjetskog ratadolazi do zastoja u razvoju radiodifuzije,no poslije se opet ubrzano razvija,osobito u SAD-u.

U Europi Nizozemac H. Idzerda1918/1919 god. razvija proizvodnjuodašiljaèa za radiodifuzijske programe,

koji rade s tada patentiranom ampli-tudnom modulacijom. Nizozemskaobiteljska tvrtka Philips (prvotnopoduzeæe za duhan i kavu), 1891. god.prelazi na proizvodnju elektrièneopreme. Prve odašiljaèke triode proizvo-di 1919. god., zajedno s H. Idzerdom,pod nazivom Philips-Ideezet soft triodes(s oko 5 do 10 W visokofrekvencijskogaizlaza). Za kratko vrijeme se razvijaproizvodnja odašiljaèkih cijevi. Tako naprimjer 1921. god. britanska tvrtkaMullard proizvodi cijevi za 250 W, a veæ1922. god. za 1,5 kW.

Nemoguæe je kronološki i opisnonavesti sve dogaðaje i ljude koji su djelo-vali u dvadesetak godina naglog razvojaradiodifuzije (od 1906. do 1926. god.),jer u literaturi ima vrlo mnogo podatakakoji se èesto preklapaju, a èesto su iproturjeèni.

Prva radiodifuzijska stanica, po dana-šnjem znaèenju radiodifuzije (odašiljanjeu javnost na tržišnom naèelu) posta-vljena je u Pittsburgu u SAD-u u kolovo-zu 1920. god., a u Europi na Eiffelovutornju u Parizu u veljaèi 1921. god.Radio-Zagreb, prva radiodifuzijska sta-nica u Hrvatskoj i prva u ovom dijeluEurope poèela je s radom 15. svibnja1926.

Odašiljaè Radio-Zagreba iz1926. godRadiodifuzijski odašiljaè Radio-Zagre-

ba iz 1926. god. proizvod je njemaèketvrtke Telefunken (1924. god.). Prvo jepostavljen za Radio-Salzburg, koji jeubrzo dobio snažniji odašiljaè, pa je ovaj

1926. god. prenesen u Zagreb (sl. 8.). Shema izvornoga odašiljaèa je na sl.

9. (odašiljaè je u prvim godinama radaRadio-Zagreba nekoliko puta pregraði-van i dograðivan). Odašiljaèka cijev E1

je snažna trioda RS 15g, u spojusamouzbudnoga oscilatora s ampli-tudnom modulacijom. Druga cijev E2

je modulacijska, takoðer trioda RS 55g,sasvim uklopljena u radni sastav odaši-ljaèa. Radna frekvencija odašiljaèa jebila 1 086 kHz, tj. valna duljina 276,2 m(srednji val), a snaga 0,35 kW.

Slika 8. – Prvi odašiljaè Radio-Zagreba(snimka iz 1924. god.)

Slika 9. – Shema prvoga odašiljaèa Radio-Zagreba iz 1926. god.



Modulirani samouzbudni sklop odaši-ljaèa izveden je prema jednoj podvrstirešetkine modulacije, tzv. strujnoj modu-laciji na rešetki (po Schäfferu). To je spoju kojemu je anoda modulacijske cijevi E2

spojena na katodu odašiljaèke cijevi E1,a njezina katoda je spojena na rešetkusamooscilatora.

U tom spoju, kroz cijev E2 teèe strujarešetke cijevi E1, pa modulacijska cijev,zajedno sa signalnom žaruljom i pre-mosnim žièanim otpornikom, služi kaorešetkin odvodni otpornik. VF prigušnicaPR2 spreèava prolaz VF struji iz cijevi E1

(preko E2) na minus pol anodnoga izvo-ra (nulti potencijal).

Modulacijski signali idu prekoniskofrekvencijskoga transformatora urešetkin krug cijevi E2 mijenjajuæi njezinunutarnji otpor, što u taktu modulacijemijenja struju rešetke cijevi E1. Tako sena isti naèin mijenja i vrijednost VFanodne, odnosno antenske struje, pa toznaèi da je odašiljaèka cijev amplitudnomodulirana.

Radna toèka odašiljaèke cijevi morabiti na sredini ravnog dijela krivulje mod-ulacije (koja pokazuje ovisnost VFnapona na cijevi E1, o prednaponurešetke cijevi E2). Vrijednost (dinamika)modulacijskog signala morala je bitidobro regulirana, jer se može dogoditida kod prevelikog signala doðe do zna-tnih izoblièenja. Zato je u odašiljaèubio izabran "sigurni" niskofrekvencijskisignal, za samo 60% modulacije.

Kontrola modulacije i cijelog odaši-ljaèa provedena je s instrumentima naprednjoj ploèi, i to: s dvama amperme-

trima (kontrola anodne struje cijevi E1 iVF izlazne antenske struje) i dvama volt-metrima (kontrola visokog anodnognapona i rešetkinog prednapona cijeviE1). Prednapon rešetke cijevi E2 može seregulirati potenciometrom P, a strujarešetke cijevi E1 se kontrolira žaruljicom.

Niskofrekvencijski modulacijski dioodašiljaèa je èinilo cijevno pretpojaèalo(baterijsko, tzv. studijsko pojaèalo) sizlazom prikljuèenim na modulacijskitransformator, dok su na ulazu bileutiènice za mikrofon i telefon. Mikrofonje bio ugljeni s istosmjernim napajanjem,u mramornoj kocki, tzv. Reissov mikro-fon (dimenzije stranice 10 cm, masa2,1 kg), ovješen o elastiène opruge naprikladnom stalku.

Generator visokoga istosmjernognapona (4 000 V) bio je ispravljaèprikljuèen na mrežu, dok je prednapon igrijanje cijevi bilo iz akumulatora.

Antenski sustav odašiljaèa sastojaose od LC-elemenata za prilagoðavanje,kabela za VF napajanje i antene.Prilagodna zavojnica bila je zakretna,pa se (s obzirom na izlaznu zavojnicu)mogla mijenjati induktivna veza, a neko-liko serijskih kondenzatora se moglospajati po potrebi. Kabel za napajanjeišao je zraèno iz odašiljaèa (koji je biona tavanu zgrade) preko dvorišta, doantenskog stupa visine oko 50 m (što jeoko 1/6 valne duljine).

Opisani elementi antenskoga sustavaimali su odreðenu impedanciju (tj. otpo-rno, induktivno-kapacitivnu reaktanciju),dok je antena imala radni otpor i kapaci-tivnu reaktanciju.

Na tim je radnim frekvencijama oda-šiljaèa osobito važno dobro uzemljenje.Pretpostavlja se da je zemlja (kao protu-uteg) bila u obliku položenih ili ukopanihvodièa (žièanih radijatora) u dvorištuzgrade radiostanice, oko stupa antene.

Samouzbudni oscilatori, kao što jeovaj, skloni su titranju na neželjenimfrekvencijama, što je uvjetovano neko-ntroliranim parazitnim kapacitetima iinduktivitetima odašiljaèa i antenskogasustava.

Doseg odaslanoga signala na sre-dnjim valovima ovisi o dobu danu i noæite o godišnjem dobu. Po danu, zbogD sloja ionosfere, bile su slabe refle-ksije, pa se uglavnom širio površinskival, ogranièen na nekoliko stotina kilo-metara. Po noæi D sloj nestaje, i ionosfe-rski (reflektirani) valovi omoguæuju daljidoseg.

Pri postavljanju odašiljaèa Radio-Zagreba 1926. god. pomagao je zagre-baèki radioamater Gustav Pataèiæ, èlanRadiokluba Zagreb od poèetka 1924.god. do svoje smrti 1982. god. S tehni-èarom Meštroviæem, izveo preko tele-fona jedan od prvih prijenosa moto-trka.Prema njegovim rijeèima: "Jedan telefonje bio na trkalištu, a drugi u radiostanicina Gornjem Gradu. Sve je ispalo jakodobro, iako je bilo mnogo improvizacije."

Radio-Zagreb se po danu pouzdanoprimao, s tadašnjim jednostavnim pri-jamnicima, na udaljenostima 100 do200 km, a po noæi i dalje. A opisi takvihprijamnika su zanimljiva prièa za drugiputa.

Upute suradnicimaMolimo suradnike da radi lakšeg ureðivanja, obrade i pripreme èasopisa Radio HRS priloge pripremaju i dostavljaju prema slijedeæimuputama.

1. Priloge slati u elektronièkom obliku. Iznimno crteži i fotografije mogu biti na papiru.2. Tekst treba biti u pisan u programu Microsoft Word. Tekst oblikovati opæim naredbama Oblikovanje – Odlomak, a izbjegavati

oblikovanje nepotrebnim pojedinaènim naredbama (tabulatorima, uvlakama, razmacima, prijelomima redova i stranica te dr.).Tekst slati u formatima *.doc, *.rtf, ili *.txt.

3. Formule pisati u programima za pisanje formula (Microsoft Equation ili MathType Equation), te navesti znaèenje upotrijebljenihznakova.

4. U tekst ne unositi ilustrativne priloge, nego oznaèiti mjesta na koje dolaze prilozi i napisati popratne tekstove (tzv. legende) spridijeljenim brojevima.

5. Ilustrativne priloge (tablice, crteže i fotografije) dati odvojeno u posebnim dokumentima, s prepoznatljivim nazivima dokumen-ta (skraæeni naziv èlanka) i pridijeljenim brojevima (Sl.1., Sl., 2., Foto. 1., Tabl. 1., itd.).

6. Tablice pisati u programu Microsoft Word – Tablica.7. Crteže crtati u programu CorelDRAW, ili skenirati iz predloška.8. Fotografije slati sa što više boje, što manje komprimirane. Fotografije i skenirane priloge slati u formatima *.jpg ili *.tif. Za slike

preuzete s Interneta navesti link web-stranice s koje je preuzeta. 9. Priloge koji moraju biti u mjerilu 1:1 (tiskane ploèice) slati kvalitetno kopirane i bez presavijanja.

10. Pri pisanju i crtanju poštivati pravila hrvatskoga pravopisa, a za strane nazive navesti podrijetlo. Slovne i crtežne znakoveprimjenjivati prema meðunarodnim i hrvatskim normama (ISO, HRN) i preporukama IEC-a. Izbjegavati zastarjele znakoveelektronièkih elemenata i komponenata, te pisanje nenormiranih znakova fizikalnih velièina i nezakonitih znakova mjernihjedinica, pisanje indeksa i eksponenata u osnovnom retku i sl. Uzorak obrade teksta i ilustrativnih priloga su èlanci objavljeni uRadio HRS-u.

11. Ako prilog sadrži više od tri dokumenta, slati ih u zajednièkoj mapi.12. U prilozima jasno navesti: ime i prezime, pozivnu oznaku, klasiènu ili e-adresu.13. Priloge dostavljati na elektronièkom mediju (disketa, CD) ili elektronièkom poštom. Navesti toènu adresu i broj žiro-raèuna

autora. Priloge slati iskljuèivo: a) na adresu: Hrvatski radioamaterski savez, Dalmatinska 12, 10 000 Zagreb (s naznakom:Za Radio HRS), ili b) na e-adresu: [email protected] (s naznakom: Za Radio HRS).

14. Propagandne oglase i Male HAM oglase slati na iste adrese.



U godini koja je 80-a obljetnica po-jave prvoga radijskog signala na

srednjem valu u jugoistoènoj Europi imeðu prvima u srednjoj Europi, naslje-dnici tehnièke službe prvoga RadioZagreba, današnji Odašiljaèi i vezed.o.o., nastavljaju tradiciju odašiljaèkihinovacija iz naše domovine. Oni su prvipoèeli odašiljati radijski program 1926.godine, televizijski program 1956.godine, te televizijske programe u digi-talnoj tehnologiji preko satelita 1997.godine. Jednako tako, poèetkom 2006.godine pustili su u pogon mrežu digita-lnih zemaljskih televizijskih odašiljaèa,koja u eksperimentalnoj fazi veæ pokrivapodruèje na kojem je oko 70% stano-vnika Republike Hrvatske.

Poèetkom veljaèe ove godine Odaši-ljaèi i veze su omoguæili prvo odašiljanjeradijskoga programa u digitalnoj tehnicina srednjem valu (tzv. DRM, premaDigital Radio Mondiale, Svjetski digitalniradio) na podruèju srednje i jugoistoèneEurope.

DRM je digitalna tehnologija najnovijegeneracije, kojom se postiže veæa kvali-teta prijamnog signala na kratkom i sre-

dnjem valu. UpotrebomDRM-a nestaju šumovi,smetnje, te mijenjajejakosti signala, što jesve karakteristièno priprijenosu radijskim valo-vima na tim frekvencija-ma.

Temeljne odlike DRM-signala su što širinaradijskog kanala odgo-vara širini dosadašnjeganalognog, što kvalitetaprijamnog signala odgo-vara prijamu na UKVpodruèju, te što je zakvalitetan prijam dovo-ljna èetiri do pet putamanja snaga odašiljaèanego za jednak prijenosu analognoj tehnici.

U Europi, pa i u cije-lom svijetu, trenutaènose eksperimentira sodašiljanjem radijskihprograma u DRM-tehno-logiji radi ispitivanja pri-jenosa signala i kvalitete

njegova prijama.Takvi odašiljaèi

u Europi rade uVatikanu, Njema-èkoj, Luksembu-rgu, Francuskoj i Velikoj Britanijiza potrebe nacionalnih radija, kaošto su Deutche Welle, RadioFrance International, BBC, RadioLuxembourg i Radio Vatikan.

Odašiljaèi i veze su se ueksperimentalnom odašiljanjupridružili najveæim europskim isvjetskim tvrtkama, jer su proci-jenili da æe DRM u skoroj budu-ænosti premostiti kvalitetu prijamaradijskih programa. Krajem ovegodine oèekuje se pojava prijam-nika po obliku i cijeni prihvatljivojza prosjeènoga slušatelja.

Pri uvoðenju DRM-a u potpu-nosti je iskorišteno znanjehrvatskih struènjaka. Projekteinstalacije opreme izradili su iopremu postavili inženjeri itehnièari Odašiljaèa i veza.Oprema je nabavljena od tvorniceRIZ - Odašiljaèi d.d. iz Zagreba.Vrijednost investicije je oko 1,8

milijuna kuna i financirana je iz vlastitihprihoda Odašiljaèa i veza.

Prvi DRM odašiljaè je 8. veljaèe ovegodine sveèano pustio u pogon predsje-dnik Vlade Republike Hrvatske dr. sc.Ivo Sanader, uz nazoènost èlanovaVlade Republike Hrvatske i drugihvisokih gostiju. Puštanjem u pogonDRM srednjevalnog odašiljaèa uDeanovcu, pokraj Ivaniæ Grada, nafrekvenciji 594 kHz, omoguæen jekvalitetan prijam programa GlasaHrvatske u cijeloj srednjoj i jugoistoènojEuropi.

Prvi rezultati mjerenja pokazuju daje podruèje kvalitetnog prijama znatnoveæe nego što se predviðalo proraèu-nima, posebno u prostiranju prostornogavala.

Tako je o svojoj 80-godišnjici Hrvatskiradio dobio suvremene tehnièke mogu-ænosti za svoje emitiranje, ponovno prviu ovom dijelu Europe.

Piše: Nikola Perèin, 9A5W

Digitalno odašiljanje radijskih programaHrvatskoga radija na srednjem i kratkom valu

Predsjednik Vlade RH dr. sc. Ivo Sanader pušta u pogonsrednjovalni DRM-odašiljaè u Deanovcu

Antena odašiljaèa u Deanovcu

Digital Broadcasting of the Croatian Radio on the Middle and Short Waves


elektronika za mlade

Elektronika za mlade – 14. nastavakElectronics for the Young Ones – Part 14

Piše: Božidar Pasariæ, 9A2HL

4. PrijamniciRadioamaterima-operatorima glavni

je cilj održavanje bežiènih veza s dru-gim radioamaterima. Stoga ih najvišezanimaju prijamnici i odašiljaèi, koje sunekada sami izraðivali, dok se danasu pravilu kupuju tvornièki proizvodi.Osnovne funkcije prijamnika upoznalismo uglavnom u prošlom nastavku, adanas æemo ukratko opisati naèelnustrukturu nekoliko vrsta prijamnika.

4.1. Osnovno poznavanje funkcijaprijamnika

Prvu elektronsku cijev koja je moglapojaèavati, njen izumitelj Lee de Forestnazvao je audionom (lat. audire, èuti).Meðutim, uskoro je nazvana triodom,dok je audion poslije toga ostao nazivomvrste radioprijamnika. Audion, kao spoj,obilježio je prvih dvadesetak godinarazvoja radiotehnike, kako u radiodifuzi-jskim (tada se to nazivalo radifonijom),tako i u komunikacijskim profesionalnimi radioamaterskim prijamnicima. Odlikujega jednostavnost, velika osjetljivost, zaono vrijeme dobra selektivnost, stabi-lnost frekvencije, kao i moguænost pri-manja amplitudne modulacije (AM) inemodulirane telegrafije (CW). Zato jedo 1930-ih godina bio "srce" radiodifu-zijskih prijamnika na srednjem i dugomvalu, kada ga je poèeo zamjenjivatisuperheterodinski prijamnik.

Shemu klasiènoga audiona vidimo nasl. 1. Trioda pojaèava VF signal koji stižeiz antene na njenu prvu rešetku prekotitrajnoga kruga L1C1 i kondenzatoraod 500 pF. Izabrani pojaèani VF signalna anodi ne može poæi desno, jer ga utome sprjeèava VF prigušnica, veæ kreæelijevo preko zavojnice za povratnuspregu Lr, koja je induktivno spregnutas titrajnim krugom na ulazu. Tako seVF signal višekratno pojaèava "u krug",a ujedno se poveæava i selektivnost togprijamnika. Jakost povratne spregenamješta se promjenljivim kondenzato-rom Cr od 250 pF. Ako njegovu osovinuokrenemo previše udesno i tako pove-æamo kapacitet, cijeli spoj poèinje titrati.Pretvorit æe se u oscilator, dakle, malenodašiljaè na frekvenciji titrajnoga krugaL1C1. Za prijam radiodifuzijskih postaja(AM) kondenzator Cr treba postaviti tikpred osciliranje, a za prijam nemoduli-rane telegrafije (CW) ga treba namjestitina sam poèetak osciliranja. Kombinacijarešetka-katoda u triodi ponaša se kaodioda, pa na tome mjestu dolazi i do

demodulacije VF signala. Pojaèananiska frekvencija javlja se zatim na anoditriode, ali ne može poæi lijevo jer Cr imaza nju prevelik otpor, veæ preko VFprigušnice ide desno, na visokoomskeslušalice (1 do 4 kΩ). Postoje ozbiljnistruènjaci koji tvrde da tko u životu nijespojio i iskušao audion ne može steæipravi osjeæaj za radiotehniku.Danas se audion može naèinitii pomoæu tranzistora, osobitoFET-a, koji je vrlo slièan triodi.O tome æemo govoriti nekomdrugom prilikom.

4.2. Blok-shema jednostavnihprijamnika

Prijamnici s audionom ili dru-gom vrstom demodulatora nazi-vaju se direktnim prijamnicima jersu svi titrajni krugovi u njemunamješteni neposredno nafrekvenciju koju primamo. Nasl. 2. vidimo blok-shemu takvogprijamnika s èetiri stupnja, kojegaèine: VF pretpojaèalo, audion,NF pretpojaèalo i NF izlazno

pojaèalo. Nekada se takav prijamnikoznaèavao kao 1-V-2 (prema njem.Vergleicher, detektor, demodulator), tj.jedan stupanj VF pretpojaèanja, audioni dva stupnja NF pojaèanja.

Kratkovalni prijamnik 0-V-1 s dvijecijevi iz tridesetih godina prošloga stolje-æa prikazan je na sl. 3.

Slika 1. – Povijesni audionski prijamnik s diodom, kakav su radioamaterigradili sve do 1960-ih godina, do pojave tranzistora na tržištu

Slika 2. – Blok-shema direktnog prijamnika, tipa 1-V-2

Slika 3. – Izgled prijamnika s dvjema cijevima, tipa 0-V-1,kakav se rabio 1920-ih i 1930-ih godina,

dakle u poèetcima radiodifuzije u nas


elektronika za mlade

Takvim prijamnikom radioamateri suodržavali veze s cijelim svijetom. U toje vrijeme direktne prijamnike poèeozamjenjivati superheterodinski prija-mnik, zbog svoje veæe selektivnosti iosjetljivosti na slabe signale. Blok-shemu takvog jednostavnog super-heterodinskoga prijamnika vidimo nasl. 4. Na ulazu ima stupanj za miješanje,u koji ulaze dva signali, ona iz antene(frekvencije fu), i onaj iz pomoænog,tzv. lokalnog oscilatora (fosc). Miješanjemtih dvaju signala nastaje signal meðu-frekvencije (frekvencije jednake razlicitih dviju frekvencija), koji se dalje poja-èava i demodulira. Superheterodinskiprijamnik riješio je problem selekti-vnosti. Naime, veæa selektivnostpostiže se veæim brojem titrajnihkrugova. Kako u direktnih prijamnikaovi moraju biti promjenljivi, javila sepotreba za sve veæim brojem promje-nljivih kondenzatora na istoj osovini,èije je titrajne krugove bilo sve težeugaðati. (Praktiènu granicu predstavljaoje trostruki promjenljivi kondenzator,što još nije bilo dovoljno.) Kako jemeðufrekvencija kao rezultat miješenjau superheterodinskom prijamniku uvijekista, broj nepromjenljivih titrajnih kru-gova u sljedeæim stupnjevima mogaoje biti mnogo veæi. Normirana meðu-frekvencija radiodifuzijskih prijamnika upravilu je oko 460 kHz, pa se tako izra-ðuju i tzv. meðufrekvencijski transforma-tori. Nedostatak superheterodinskogaprijamnika su tzv. zrcalne ili simetriènefrekvencije. Naime, kako je rezultatmiješanja i razlika i zbroj dviju frekve-ncija, uvijek postoje dvije frekvencije naulazu koje æe takav prijamnik primiti.Jednu od njih, onu simetriènu, trebaukloniti, što se postiže kvalitetnim titra-jnim krugovima na ulazu u prijamnik, ai odabranom višom meðufrekvencijom.

Krajem tridesetih godina dvadeseto-ga stoljeæa poèeli su se javljati tvornièkiprijamnici namijenjeni radioamaterima,osobito u Americi, dok se poslije Drugogsvjetskog rata njihov broj naglo poveæao.Komunikacijski superheterodinski prija-mnik SX-100, nekada èuvene tvrtkeHallicrafters, tada san mnogih radioa-matera, prikazan je na sl. 5.

Postoji i treæa vrsta prijamnika, aizmislili su je radioamateri prije tridese-tak godina. To su tzv. DCR-prijamnici(prema engl. Direct Conversion Rece-ivers, prijamnici s neposrednim miješa-njem). Kod njih kao rezultat miješanjaodmah nastaje niskofrekvencijski signalu podruèju èujnih frekvencija. Pogodnisu za prijam nemodulirane telegrafije(CW), te SSB i DSB signala (sl. 6.).Kod takvog prijamnika lokalni oscilatorradi vrlo blizu ulazne frekvencije. Npr.,ako je ulazna frekvencija 7 000 kHz,lokalni oscilator radi na 6 999 kHz,tako da je rezultat miješanja signalfrekvencije 1 kHz. To je niska frekve-

ncija, koja se dalje pojaèava i vodi uslušalice. Najpoznatiji spoj takvog pri-jamnika je onaj s dvjema antiparalelnospojenim diodama ruskoga amateraVladimira Polyakova. Takav je prijamnikvrlo otporan na prejake signale, a ilokalni oscilator mu radi na dvostrukonižoj frekvenciji, što daje veæu stabilnostfrekvencije. Može ga lako naèiniti ipoèetnik.

Danas smo upoznali sljedeæe pojmove:- audion s pozitivnom povratnom

spregom,- blok-shemu direktnog prijamnika,- blok-shemu superheterodinskog

prijamnika,- meðufrekvenciju,- simetriène ili zrcalne frekvencije,- blok-shemu prijamnika s neposrednim

miješanjem (DCR).

U sljedeæem nastavku govorit æemoo osnovnim funkcijama iblok-shemama odašiljaèa.

Slika 6. – Blok-shema prijamnika s neposrednim miješanjem

Slika 4. – Blok-shema superheterodinskoga prijamnika za srednji val

Slika 5. – Telekomunikacijski prijamnik SX-100 amerièketvrtke Hallicrafters iz 1960-ih godina


praktièna elektronika

Piše: Zvonko Bocak, 9A6KGG

Prošle godine su se u radioamate-rskoj "ponudi" iznenada našli profe-

sionalni FM radioureðaji koji rade nafrekvencijama vrlo bliskim opsegu od430 do 440 MHz. Za napajanje trebajustabilan napon 24 V i struju oko 6 A, pase ukazala potreba za izradom stabili-ziranog ispravljaèa navedenih karakteri-stika, kako bi se moglo obaviti mjerenja ieventualno pristupiti preradi ureðaja zaradioamatersku upotrebu. Kupovinagotovog ispravljaèa nije dolazila u obzirzbog malog izbora i dosta visokih cijena.U "skladištu" svakog radioamatera kons-truktora nalazi se veæina dijelova potre-bnih za izradu takvog sklopa. Nakonprovedene "inventure" ustanovio sam dami za realizaciju kvalitetnog ispravljaèanedostaje samo mrežni transformator.Zapravo, bilo ih je nekoliko koji bi odgo-varali po snazi, ali im napon sekundaranije odgovarao namjeni. Jedino rješenjebilo je da se sekundar premota ili naruèiizrada novog transformatora. Odluèiosam se ipak na prematanje transforma-tora snage 250 VA, koji nije bio impre-gniran, pa se lako moglo rastaviti jezgrui odmotati neodgovarajuæi sekundarninamotaj.

Osnovu ispravljaèa (sl. 1.) èini integri-rani sklop LM723CN. To je kompletnistabilizator napona koji izvana zahtijevasamo još nekoliko elemenata, ovisno onaponu i izlaznoj struji sklopa. U kuæištu

s 14 izvoda nalazi se izvor stabilnogareferentnog napona, pojaèalo greške,sklop ogranièenja izlazne struje i serijskitranzistor. Na tržištu je veæ vrlo dugo ijoš se èesto koristi, osobito kod radioa-matera konstruktora. Popularan je zbogniske cijene i dobrih karakteristika, akupiti se može gotovo u svakoj trgovinielektronièkim dijelovima.

Mrežni transformator TS1 transformiranapon elektriène energetske mreže s230 V na 25 V (efektivno) i osiguravagalvansko odvajanje izlaza ispravljaèaod elektriène mreže.

Transformirani napon ispravlja sediodnim mostom (Graetzov sklop) kojegèine èetiri diode MR 754. Nakon ispra-vljanja slijedi filtracija kondenzato-rom C1. Bez optereæenja nestabiliziraninapon na C1 je vrijednosti nešto veæe od35 V. Na izvodu 6 sklopa IC1 nalazi sestabilni referenti napon vrijednosti oko7,1 V, koji je spojen neposredno na nein-vertirajuæi ulaz pojaèala greške. Prekodjelitelja napona, kojeg èine otpornik R4 itrimerski potenciometar P1, napon sedovodi s izlaza ispravljaèa na invertira-juæi ulaz pojaèala greške (izvod 4).Omjer otpora tih dvaju otpornika odre-ðuje izlazni napon. Ako bi se napon naizlazu zbog promjene optereæenjasnizio, snizio bi se i napon na invertira-juæem ulazu pojaèala greške. Zbog togabi došlo do porasta napona na izlazu

pojaèala. Kako je baza serijskog tranzis-tora spojena na izlaz pojaèala greške,porastao bi i izlazni napon i nadomjestiopad zbog promjene optereæenja. Tranzi-stori T1, T2 i T3 imaju naponsko pojaèa-nje manje od jedan, ali im je zato strujnopojaèanje vrlo veliko. U krugovima emi-tera izlaznih tranzistora T2 i T3 nalaze seotpornici vrijednosti 0,15 Ω. Oni osigu-ravaju podjednaku raspodjelu izlaznestruje na oba tranzistora. Paralelnojednom otporniku spojen je ampermetarkojim kontroliramo izlaznu struju ispra-vljaèa. Kondenzatori C2 i C5 dodatno filtri-raju izlazni napon, a kod naglih promje-na optereæenja, smanjuju vršne vrije-dnosti struja tranzistora T2 i T3. U prvojinaèici ispravljaèa nije bilo zaštitnihotpornika R6 i R7. Sluèajni kratki spoj naizlazu pokazao je da ogranièenje strujene može zaštititi izlazne tranzistore niintegrirani sklop. "Zakon inata" se jošjednom nepogrešivo potvrdio i dokazaoda ni najbrži osiguraè nije ni približnobrz kao najsporiji tranzistor. Osim toga,otpornost komponenti na uništenje jeobrnuto proporcionalna njihovoj cijeni!U seriju s bazom tranzistora za ograni-èenje struje veæ je interno spojen otpo-rnik vrijednosti oko 400 Ω, ali to nijedovoljno. Stavljanje otpornika R7 u serijus kolektorom T1 i otpornika R6 u seriju sbazom tranzistora za ogranièenje strujeje riješilo problem. Nekoliko namjernih

Stabilizirani ispravljaè za 24 VStabilized Power Source 24 V

Slika 1. – Shema stabiliziranoga ispravljaèa


kratkih spojeva na izlazu ispravljaèarezultiralo je samo neispravnošæu osigu-raèa OS2. Taj osiguraè je srednje brzi(razreda M) za struju od 10 A. OtpornikR8 trajno optereæuje ispravljaè strujomoko 70 mA i sprjeèava sklonost malihpromjena izlaznog napona, kadapotrošaè odspojimo i optereæenje naglopadne na nulu.

Sklop stabiliziranog ispravljaèa jenapravljen na dvije tiskane jednostraneploèice od vitroplasta, debljine 1,5 mm(sl. 2a., 2b., 3a. i 3b.). Dimenzije ploèiceispravljaèa su 122 mm × 52 mm, a sta-bilizatora 85 mm × 51 mm. Svi vodovikroz koje teku velike struje su poko-sitreni. Osobito treba obilno pokositritivodove na koje su zalemljene diode D1

do D4. Problem nisu velike struje, kolikoje zagrijavanje dioda. Velike površinekositra dobro "upijaju" toplinu, pa tempe-ratura dioda kod najveæeg optereæenjane prelazi 100 °C, što je daleko odtemperature koja bi ih uništila.Tranzistori T2 i T3 su prièvršæeni narebrasti aluminijski hladnjak dimenzija125 mm × 80 mm × 70 mm. Toplinskiotpor hladnjaka je nešto manji od1 °K/W, uz uvjet da je prièvršæen sokomito postavljenim rebrima i u slobo-dnom prostoru. Najbolje ga je prièvrstitina zadnju stranu kutije, podignutog oddna kutije za barem 20 mm. Vodovi koji-ma su spojeni emiteri i kolektori T2 i T3 supresjeka 1 mm2, a vodovi baza mogu bitiupola manjeg presjeka. Vodovi doizlaznih utiènica su presjeka 2 mm2.Otpornike R2, R3 i R8 zalemite odmaknuteod tiskane ploèice za oko 15 mm, a R7

zalemite sa strane vodova. Hladnjak zatranzistor T1 izradite od aluminijskoglima debljine 1,5 mm, prema nacrtu nasl. 4. Tranzistor i hladnjak stegnite naploèicu prema sl. 5.


Slika 3a. – Tiskana ploèica stabilizatora

Slika 4. – Nacrt hladnjaka tranzistoraSlika 3b. – Montažna shema stabilizatora

Slika 2b. – Montažna shema ispravljaèa

Slika 2a. – Tiskana ploèica ispravljaèa

Rezultati mjerenja na gotovom sklopu:– izlazni napon bez optereæenja:

........................................ 24,1 V,– izlazni napon uz struju od 6 A:

...................................... 24,05 V,– najveæa izlazna struja:

............................................ 8 A,– prag djelovanja strujne zaštite:

........................................oko 9 A(ovisi o vrijednosti R2),

– šum i brum uz struju od 6 A:................................ oko 40 mV.


Klizaè P1 kojim se namješta izlazninapon, obavezno spojite na pozitivnuizlaznu utiènicu, kako bi se otklonio utje-caj padova napona na spojnim vodovi-ma. Za ugradnju ne preporuèujem plas-tiène kutije, zbog velike težine gotovogureðaja i zbog elemenata koji se zagri-javaju. Najbolje je kutiju izraditi od alu-minijskog lima debljine 2 mm, kako bi seosigurala dobra mehanièka èvrstoæa idobro hlaðenje. Mrežni transformatormože biti i s toroidnom jezgrom. U odno-su na klasiène transformatore s "EI"jezgrom, manjih su dimenzija, imajumanje rasipno magnetsko polje i osjetnomanju struju magnetiziranja. Kratkotra-jno podnose veæe struje optereæenja odnazivne, a jedino treba obratiti pažnju naodabir mrežnog osiguraèa. Zbog velikihstruja kod ukljuèenja transformatora,

osiguraè mora biti spori (razreda T), vri-jednosti 2 A.

Kada je sve spojeno, još jednompažljivo provjerite sve spojeve. Ako jesve u redu, zakrenite oba klizaèa trimer-skih potenciometara P1 i P2 u srednjipoložaj. Namjestite digitalni voltmetar napodruèje 200 V i prikljuèite na izlazneutiènice. Ukljuèite ispravljaè i provjeritenapon na voltmetru. Izlazni napon bi tre-bao biti oko 20 V. Namještanjem klizaèaP1 namjestite izlazni napon na 24 V. Naizlaz prikljuèite otpornik otpora 4 Ω,snage barem 100 W, i namjestite kliza-èem P2 pokazivanje struje na amperme-tru na 6 A. Otpornik držite kratko vrijemeprikljuèenim na izlaz ispravljaèa, jer sejako grije. Temperaturu nemojte nikakoprovjeravati prstima! Za provjeru djelo-vanja ogranièenja struje, na izlazprikljuèite još jedan otpornik jednakogaotpora i jednake snage. Napon bi naizlazu trebao pasti ispod 20 V.

Izgled stabiliziranoga ispravljaèaprikazan je na sl. 6. i sl. 7.

Ovaj spoj stabiliziranog ispravljaèa jevrlo lako prilagoditi i za druge napone istruje. Za niže napone treba smanjivatinapon primara mrežnog transformatora ivrijednost otpora RP1 potenciometra P1.Izlazni napon je lako izraèunati iz for-mule


P1 4

iz ref

4

R RU U

R,

Slika 5. – Montaža hladnjaka i tranzistora

OtporniciR1 1 W/5% tol. 3,3 kΩR2, R3 5 W/5% tol. 0,15 ΩR4 0,25 W/5% tol. 5,6 kΩR5 0,25 W/5% tol. 560 ΩR6 0,25 W/5% tol. 820 ΩR7 1 W/5% tol. 68 ΩR8 5 W/5% tol. 330 ΩP1 trim. pot. PT 10 H 25 kΩP2 trim. pot. PT 10 H 2,5 kΩ

KondenzatoriC1, C2 elektrolitski, 40 V 10000 µFC3 keramièki, 50 V 100 pFC4 tantalski, 50 V 22 µFC5 keramièki, 50 V 220 nF

PoluvodièiD1, D2,D3, D4 6 A, 400 V MR 754D5 LED, 5 mm, crvenaT1 TO 220 2N6488T2, T3 TO 3 2N3771IC1 DIL 14 LM723CN

OstaloA mikroampermetar 250 µAOS1 tromi osiguraè (T)

5 mm × 20 mm 1,25 AOS2 srednje brzi osig. (M),

5 mm × 20 mm 10 ATS1 mrežni transformatorPR1 mrežni kip – prekidaè 2 × 1

– podnožje za IC DIL 14– hladnjak

120 mm × 80 mm × 70 mm– hladnjak

21 mm × 30 mm × 30 mm,prema nacrtu

– kontaktni stupiæi promjera1,3 mm 19 kom

– izolator od tinjca TO32 kom

– pokrovna kapica TO32 kom

– kuæište osiguraèa 5 × 20za šasiju 2 kom

– utiènice izolirane, 4 mm,crvena i crna 2 kom

Slika 6. – Stabilizirani ispravljaè(pogled s prednje strane)

gdje je usporedbeni napon Uref urasponu od 6,8 do 7,5 V, što ovisi o pri-mjerku LM723CN ugraðenom u sklop.Obièno je taj napon oko 7,1 V.Proizvoðaè navodi puno veæi rasponkako bi što više izraðenih integriranih

sklopova ušlo meðuispravne. Za veæe strujetreba paralelno dodati jošdva izlazna tranzistora (T2

i T3) s pripadajuæim emite-rskim otpornicima.Smanjenjem njihove vrije-dnosti na 0,1 Ω moglibismo dobiti i više od 20 Aizlazne struje. Naravno,tada je potreban hladnjakpuno veæih dimenzija i zaizlazne i za pobudnitranzistor (T1).Slika 7. – Stabilizirani ispravljaè (pogled odozgor)


Hrvatski radioamaterski savez (HRS)pokrenuo je program amaterske

radiogoniometrije (ARG) u okviru susta-va natjecanja klubova mladih tehnièara(KMT), koje provodi Hrvatska zajednicatehnièke kulture (HZTK). Time je naèi-njen bitan iskorak prema velikoj skupinimladih ljudi, koji se sada imaju prilikuupoznati i baviti radijskom tehnikom krozARG-natjecanja, po posebnim, za to pri-lagoðenim, pravilima. Može se oèekivatida æe jedan dio sudionika KMT ARG-na-tjecanja postati èlanovima HRS-a i nas-taviti s aktivnošæu u radioamaterizmu.

U èlanku æe biti opisana gradnja jedno-stavnog odašiljaèa za frekvencijskopodruèje 3,5 MHz, koji je namijenjen zavježbu i provoðenje natjecanja u ovojzanimljivoj tehnièko-sportskoj disciplini.

Iz ranijeg iskustva u provoðenju ARG-natjecanja za slijepe radioamatere,može se zakljuèiti da je za postizanjedomašaja do 300 metara dovoljnoupotrebljavati odašiljaè izlazne snageoko 1 mW, s okomito prema tlu posta-

vljenom žièanom antenom, duljine 3 do4 metra. Pri tome efektivna izraèenasnaga ne prelazi vrijednost od 100 µW.Pozivna oznaka koju odašiljaè, dok jeukljuèen, neprekidno odašilje, sastoji seod jednoga slova kodiranog Morseovimkodom. U provoðenju natjecanja upotre-bljava se tri do pet odašiljaèa, pa trebaodabrati toliko razlièitih slova, koja semogu kodirati jednostavnim sklopom.

Cjelovita elektrièka shema odašiljaèaprikazana je na sl. 1. Oscilator je ostva-ren logièkim NI-sklopom integriranogasklopa IC1 (CD4093). Frekvencija oscila-tora upravljana je kristalom Q. Signaloscilatora vodi se s nožice 10 na ulaze12 i 13 integriranoga sklopa IC1 naNI-sklop, koji ostvaruje funkciju odvaja-èkoga stupnja. Signal se dalje vodi snožice 11 na ulaz 5 integriranoga sklopaIC1 na NI-sklop, kojim se ostvaruje propu-štanje signala prema izlaznom stupnju, uritmu tipkanja pozivne oznake Morse-ovim kodom. Signal se s nožice 4 inte-griranoga sklopa IC1 preko otpornika R7

i kondenzatora C2 vodi na tranzistor Tr1,koji radi kao izlazno pojaèalo odašiljaèa.Prigušnica L1 dovodi istosmjerni napontranzistoru i sprjeèava da visokofrekve-ncijski signal bude odveden na masupreko baterije. Kondenzator C6 i zavojni-ca L1 èine titrajni krug, koji rezonira nafrekvenciji 3,5 MHz, i time izdvaja kori-sni signal, a potiskuje neželjene kompo-nente u frekvencijskom spektru signala.U toèku A spaja se antena koja je naèi-njena od komada žice, duljine oko 4metra.

Na nožicu 2 integriranoga sklopa IC1

spojeni su elektrolitski kondenzator C1 iotpornik R3. Taj dio integriranoga sklopaIC1 radi kao sklop generatora impulsa(astabilni multivibrator) koji daje ritamtipkanja Morseovih znakova. Ako se želisporije tipkanje, potrebno je poveæatiotpor otpornika R3, uz zadržavanje istevrijednosti kapaciteta elektrolitskog kon-denzatora C1. Impulsi se s nožice 3 inte-griranoga sklopa IC1 vode na nožicu 14


Piše: Željko Ulip, 9A2EY

ARG odašiljaè KMT-80Amateur Radio Direction Finding Transmitter KMT-80

Slika 1. – Shema ARG-odašiljaèa


integriranoga sklopa IC2 (CD4017), kojiradi kao brojaè-dekoder. Diode D1, D2 ...Dn, koje se spajaju na izlaze integrira-noga sklopa IC2, odreðuju slovo uMorseovom kodu, koje odašilje odaši-ljaè. Signal se s njihovih katoda vodi nanožicu 6 integriranog kruga IK1 na NIsklop kojime se ostvaruje tipkanje. Nashemi je prikazan primjer postavljanjadioda i spoja ulaza za resetiranje inte-griranoga sklopa IC2 (pin 15), ako se želiodašiljati slovo "N". U tabl. 1. prikazan jenaèin postavljanja dioda i ulaza za rese-tiranje za izbor razlièita slova koja seodašilju.

Za nadzor rada odašiljaèa upotreblja-va se svjetleæa dioda (LED),koja se pali i gasi u ritmutipkanja pozivne oznake. Skatoda dioda za odreðivanjepozivne oznake, impulsi sepreko otpornika R4 vode nabazu tranzistora Tr2. On u ritmutipkanja propušta struju krozotpornik R5 i LED, èime je ost-varena svjetlosna signalizacija.Za potrebe ispitivanja radaodašiljaèa na sklopu je pre-dviðena moguænost postavlja-nja kratkospojnika na pinove soznakom P1. Kada se kratko-spojnik postavi na za to predvi-ðeno mjesto, odašiljaè je ustanju odašiljanja neprekinuto-ga stalnog signala. U norma-lnom radu odašiljaèa taj kratkospojnikmora biti uklonjen. Odašiljaè se napajaiz baterije napona 9 volta.

Važna napomena pri izradi odašiljaèaodnosi se na izbor integriranoga sklopaIC1 (CD4093). Zamijeæeno je da sefrekvencija odašiljaèa razlikuje èak do300 Hz kada se upotrebljavaju integri-rani sklopovi razlièitih proizvoðaèa. Zatoje kod nabavke potrebno naglasiti da sviintegrirani sklopovi 4093, koji se ugra-ðuju u jednu seriju odašiljaèa, moraju bitiod istog proizvoðaèa!

Nacrt postavljanja sastavnih dijelovana tiskanu ploèicu KMT-80 prikazan jena sl. 2. Pored elektronièkih dijelovamože se uoèiti držaè baterije oznaèen sDB. On je naèinjen od aluminijskog lima,debljine 1 mm, oblikovanog (savinutog)tako da èvrsto drži bateriju napona 9 V.Držaè baterije se vijcima s upuštenomglavom uèvršæuje na tiskanu ploèicu. Liktiskane ploèice, koja je izmjera 88 mm ×48 mm, prikazan je na sl. 3. Tiskanaploèica sa svim sastavnim dijelovimaprikazana je na sl. 4. Popis svih dijelovakoji se ugraðuju na tiskanu ploèicu je utabl. 2.

Sklop odašiljaèa se nakon postavlja-nja svih sastavnih dijelova na tiskanuploèicu prikljuèuje na bateriju napona9 V, radi ispitivanja prije ugradnje ukutiju. Treba naglasiti da je sklop pripra-van za rad bez potrebe za bilo kakvim

ugaðanjem, što ga èini jednostavnim zaizradu. Tiskana ploèica ugraðuje se uplastiènu kutiju izmjera 120 mm × 60 mm× 40mm, kakva se može nabaviti u pro-davaonicama Chipoteke. Na gornjojploèici poklopca kutije buše se rupe zauèvršæenje utiènice za antenu, preklopni-ka za ukljuèenje odašiljaèa i svjetleæudiodu. Na donjoj ploèici poklopca kutijebuši se rupa za uèvršæenje metalnešipke (aluminij ili mjed) sa šiljkom zapostavljanje odašiljaèa na zemlju ilidržaè, tj. nosaè, ako se odašiljaè posta-vlja na asfalt ili beton. Kabelska stopica,koja se postavlja ispod matice koja drži

metalnu šipku, žicom se spaja na jedanod pinova P3, kojim se ostvaruje uzemlje-nje tiskane ploèice. Popis svih dijelovakoji se ugraðuju u kutiju odašiljaèa je utabl. 3.

Unutarnji izgled sastavljenog odaši-ljaèa prikazan je na sl. 5., a odašiljaè upoložaju pripravnom za rad na sl. 6.

S obzirom na to da je do sada poka-zan interes za izradu takvih odašiljaèa,Ivan Marcijan, 9A2AY, organizirao jeizradu tiskanih ploèica, te mu se zainte-resirani mogu javiti sa svojim potreba-ma.

Slika 3. – Tiskana ploèica ARG-odašiljaèa

Slika 4. – Tiskana ploèica s postavljenim dijelovima

Slika 2. – Raspored dijelova na tiskanoj ploèici




Tablica 1. – Programiranje pozivne oznake na IK2

Pozivna Diode se spajaju na slijedeæe pinove Pin 15oznaka IC2 (reset) na

A 3 4 7 10 9D 2 3 4 5 10 masaE 3 10H 3 4 5 10 masaI 3 4 5M 1 2 3 4 5 10 masaN 2 3 4 10 9R 3 4 5 7 10 masaS 3 4 10 9T 2 3 4 5U 1 3 4 5 10 masa

Slika 5. – Unutarnji izgled ARG-odašiljaèa

Slika 6. – ARG-odašiljaè spreman za rad

Tablica 2. – Popis materijala tiskane ploèice KMT-80

Komponenta VrijednostR1 1 MΩR2 10 kΩR3 47 kΩR4 15 kΩR5 1,8 kΩR6 2,2 kΩR7 3,3 kΩR8 120 ΩR9 10 kΩC1 10 µFC2 220 pFC3 22 nFC4 10 nFC5 10 nFC6 33 pFC7 100 µFD1 1N4148D2 1N4148D3 1N4148D4 1N4148D5 1N4148TR1 BFJ92 (BC550)TR2 BFJ92 (BC550)IC1 CD4093IC2 CD4017L1 prigušnica 22 µHL2 prigušnica 68 µHQ kristal 3,579 MHzP1 2 pina rastera 2,54 mmP2 2 pina rastera 2,54 mmP3 3 pina rastera 2,54 mmKS1 CuZn kratkospojnikKS2 CuZn kratkospojnikTISP tiskana ploèica KMT-80V1 vijak M 2,5V2 vijak M 2,5M1 matica M 2,5M2 matica M 2,5PD1 podloška M 2,5PD2 podloška M 2,5KB kontakt za bateriju 6F22, 9 VDB držaè baterije

(aluminijski lim 1 mm)

Tablica 3. – Popis dijelova kompletnog odašiljaèa

Br. Opis1. jednopolna utiènica za antenu2. jednopolni utikaè na anteni3. LED 5 mm4. držaè LED-a5. kutija 60 mm × 120 mm × 40 mm6. matica M 57. podloška M 58. kabelska stopica 5 mm9. vijak za lim 2,9 mm × 6,5 mm

10. šiljak s navojemAl 5 mm × 200 mm

11. žica LiYv 0,5 mm2

12. antenski izolator13. termostiskajuæi bužir14. preklopnik15. žica za spajanje


Kratak opis radaOpisani mjerni instrument prikljuèuje

se izmeðu KV ureðaja i antene. Kada jeKV ureðaj na odašiljanju, kroz koaksija-lni kabel u SWR mostu protjeèe strujaèija vrijednost ovisi o izlaznoj snazi KVureðaja. Koaksijalni kabel prolazi krozferitni prsten u kojem se stvara magne-tsko polje, i inducira napon na seku-ndarnoj zavojnici od 10 zavoja, koja jenamotana na feritni prsten.

Ovisno o vrijednosti snage, imatæemo i prikaz na bargrafskom pokazniku(engl. bargraf-displey), a prikaz SWR-aovisit æe o odnosima napona Ufwd i Uref.

Na sl. 1. prikazan je bargraf-indikatorVSWR-a i snage s direktnim oèitava-njem u kojem je upotrijebljen bargraf-modul TSM3914 (10 LED + LM3914 na-laze se na vitroplastu dimenzija 50 mm ×20 mm). Tim je modulom izbjegnutauporaba indikatora s pomiènim svitkom.

Mjerni se ureðaj sastoji od dvaju

dijelova i crtkano oznaèeno na shemioznaèava oklopljeni VSWR-most i drugidio bargraf-modula, te napajanje.

Mjerna sonda VSWR-mosta je VF to-rusna jezgra, koja funkcionira kao strujnitransformator, èiji je primar dio koaksi-jalnog kabela impedancije 50 Ω (RG58,duljine 4 cm), koji prolazi kroz VF toru-snu jezgru.

Samo jedan kraj opleta koaksijalnogakabela spajamo na masu (spajanjem obakraja na masu napravili bismo samo kra-tko spojeni zavoj na primaru strujnogatransformator). Poèetak i kraj srednjegvoda RG58 lemimo na srednji izvodženskog UHF-konektora. Sekundarninamotaj strujnog transformatora ima 10zavoja lakirane bakrene žice (promjera0,3 mm).

Razmaci izmeðu pojedinih zavoja nasekundaru transformatora moraju bitijednaki! Na krajeve sekundarnog namo-ta spojena su dva otpornika R1 i R2 od

47 Ω, snage 2 W. Na njima se stvarapad napona prilikom mjerenja.

Kondenzatori C1 i C2 èine kapacitivnidjelitelj napona, tj. preko C1 kalibriramomjerni ureðaj. Kondenzatori C3 i C4

dovode napon na diode D1 i D2, kojegispravljaju u istosmjerni napon i otporni-cima R3 i R4 dovode na drugi dio mjernogureðaja.

Svi elementi koji se nalaze u prvomdjelu, trebaju biti postavljeni geometrijskisimetrièno!

Za diode upotrijebit æemo germani-jske AA112 ili sliène (OA90).

Provodni kondenzatori C5, C6 i C7 sprje-èavaju nastajanje parazitskih signala navodovima koji povezuju prvi i drugi diomjernoga ureðaja. Njih æemo zalemiti nadvostrani vitroplast, èiji donji rub zalemi-mo okomito u kutiju od bijeloga lima.Lemiti treba odgovarajuæim lemilom,snage oko 120 W. Prije lemljenja potre-bno je dobro oèistiti bijeli lim i bakar

Piše: Alen Zahornicki, 9A5AZA

Bargraf – SWR metarBargraf – SWR meter

Slika 1. – Bargraf-indikator VSWR-a i snage s direktnim oèitavanjem




na vitroplastu, prilikom lemljenja dobrozagrijati lim i bakar kako bismo s doda-vanjem tinola imali kvalitetan spoj.

Drugi dio bargraf-modula i napajanjeNapajanje mjernog ureðaja je 11…

15 V. Za napajanje bargraf-modulaTSM3914 koriste se naponski stabiliza-tori IC1 7805. Kondenzatori C8 i C9

filtriraju ulazni napon, a kondenzator C10

filtrira izlazni napon.Naponski stabilizator IC2 78L08 (potre-

bno je paziti kako ga stavljamo naploèicu da ga ne bismo krivo zalemili)dovodi referentni napon na bargraf-modul IC3 TSM3914.

Kada je preklopnik S1 u položaju sna-ga, napon s R3 se dovodi na ulaz sklopaIC3. Tada IC3 daje upotrebljivu indikacijuizlazne snage u opsegu 1…10 W, te imavažnu prednost pred analognim pokazi-vaèima (kako nema inercije, pokazujetrenutaènu snagu).

Kada je preklopnik u položaju SWR,napon s R4 dovodi se na ulaz sklopa IC3,ali sad je referenca na IC3 napon s otpo-rnika R3, tj. UFWD.

Na ovaj naèin bargraf-modul pokazu-je omjer UFWD i UREF i može se kalibriratida pokazuje VSWR neovisno od razinisnage.

Elementi R3, D3 i D4 dovode malinapon na bargraf-modul, kako bi ugasilisve LED-ove kada je KV ureðaj na prija-mu.

Unutrašnjost sagraðenoga mjernoginstrumenta prikazana je na sl. 2., po-gled u unutrašnjost s boène strane je nasl. 3., a na slici 4. vidimo prednju stranuureðaja (s prikazom SWR-a 1:1).Prednja strana ureðaja (uz veliki SWR)je na sl. 5.

Raspored komponenata na tiskanojploèici predoèen je na sl. 6., a tiskanivodovi ploèice od drugog dijela ureðajasu na sl. 7.

StabilizatoriIC1 7805,IC2 78L08,

Bargraf-modulIC3 TSM3914,

DiodeD1 i D2 AA112,D3 i D4 1N4148,

KondenzatoriC1 2…27 pF (trimerski),C2 100 pF (keramièki),C3, C4, C8 10 nF (keramièki),C5, C6, C7 1000 pF (provodni),C9 22 µF (elektrolitski vertikalni),C10, C11 2,2 µF (elektrolitski vertikalni),

Preklopnik2 × 2 položaja,

Utiènice, utikaèiChinc (M, Ž),

utiènica PL259 (2 kom),utikaè PL259 (2 kom),

OtporniciR1, R2 47 Ω/2 W,R3, R4 4,7 kΩ/ 1/4 W,R5, R6 1,5 kΩ/ 1/4 W,R7 10 kΩ/ 1/4 W,R8 1,2 kΩ/ 1/4 W,R9 3,3 kΩ/ 1/4 W.

– napajanje: 11…15 V,– mjerni opseg snaga: 1…100 W,– mjerni opseg SWR-a: 1,0…00,– frekvencijsko podruèje: 3,5

MHz…30 MHz,– optereæenje: 50 Ω,– potrošnja:

– 130 mA sve LED ukljuèene,– 15 mA sve LED iskljuèene.

Slika 2. – Unutrašnjost sagraðenoga mjernog instrumenta

Slika 3. – Pogled u unutrašnjost s boène strane

Slika 4. – Prednja strana ureðaja (SWR 1:1) Slika 5. – Prednja strana ureðaja (uz veliki SWR)

Slika 6. – Raspored komponenata na tiskanojploèici bargraf-indikatora

Slika 7. – Tiskani vodovi ploèice od drugogdijela ureðaja

www.hamradio.hr


Mjerilo impedancije antene je instru-ment koji bi veæina radioamatera

htjela imati, ali su komercijalni instru-menti te vrste (npr. MFJ259B i sl.) rela-tivno skupi za veæinu radioamatera,posebno ako æe instrument upotrijebitisamo nekoliko puta godišnje. U ovom seèlanku prikazuje jednostavnom i jeftininstrument za odreðivanje kompleks-noga otpora (impedancije) antene,kombiniran s grafièkim postupkom, kojije objavio Doyle Strandlund, W8CGD,u èasopisu QST od lipnja 1965. godine.

Postupak se temelji na mjerenjunapona u serijskom krugu, koji se sasto-ji od poznatoga djelatnog i kapacitivnogotpora, te nepoznatoga kompleksnogotpora antene. Serijski se krug napaja izodašiljaèa na radnoj frekvenciji, a mjerese naponi na elementima u krugu.Rezultati se unose u vektorski dijagram,iz kojih se oèitava aktivna komponentaimpedancije antene Rz i reaktivna kom-ponenta ± j X.

Instrument za mjerenjeShema mjernoga instrumenta prika-

zana je na sl. 1. Iz nje se vidi da senapon mjeri u pet toèaka pomoæu digi-

talnoga voltmetra, zbog njegovogavelikoga unutarnjeg otpora i toènosti.

Kondenzator C se mijenja zavisno odfrekvencije, odnosno frekvencijskogaopsega na kojem se odreðuje impedan-cija antene, jer njegov reaktivni otpormora biti uvijek oko 50 Ω. U primjenizadovoljavaju i vrijednosti u rasponu 25do 100 Ω, što daje širokopojasnost, pajedan kondenzator može pokrivati cijeliopseg. Poželjno je da kondenzator budestirofleksni ili keramièki.

Kondenzator C ima vrijednosti: 2 000 pFza opseg 1,8 MHz, 1 000 pF za opseg3,5 MHz, 500 pF za opseg 7 MHz,300 pF za opseg 14 MHz, 200 pFza opseg 21 MHz, 100 pF za opseg28 MHz, 50 pF za opseg 50 MHz i 22 pFza opseg 144 MHz.

Dijelovi su:– Otpornik R, koji mora biti ugljeni ili

neki drugi neinduktivni, vrijednosti50 Ω/1 W (5% ili bolji). Svi spojevimoraju biti što kraæi kako se nebi unosio dodatni kapacitet iinduktivitet.

– Stirofleksni ili keramièki kondenza-tori C1 do C5, kapaciteta po1 000 pF/20%/500 V.

– VF germanijske diode D1 i D2,1N191 ili sl.

– Prikljuènice su SO 239 ili BNC),– Ostali otpornici su vrijednosti R1 do

R5 po 1MΩ, R6 èini pet paralelnospojenih otpornika po 220 Ω/2 W(ugljeni), i R7 je 10 Ω/2 W (ugljeni).

– P1 i P2 su keramièki preklopnici.

Naèin mjerenja i odreðivanjeimpedancijeRaspored ureðaja za mjerenje imped-

ancije prikazan je na sl. 2., na kojoj sevide mjerne toèke na kojima se mjerinapon. Generator signala je odašiljaè sasnagom oko 10 W, da bismo dobili odgo-varajuæe napone. Mjeri se napon napa-janja Ua, pad napona UR na otporu R,napon UC na kondenzatoru C, kao inapon UZ na nepoznatoj impedancijiantene Z. Mjerimo i napon UCZ na seri-jskom spoju kondenzatora i antene. Tenapone kao vektore poznate vrijednostii smjera (UR i UC) nanosimo u dijagram(sl. 3.). Za to je potreban milimetarskipapir, šestar, trokut i olovka. Izabratæemo impedanciju koju æemo mjeritiZ = (47 - j 77) Ω, koju smo dobili spaja-

Piše: Mladen Petroviæ, 9A4ZZ

Jednostavan instrument zamjerenje impedancije anteneSimple Instrument for Antenna Impedance Measuring

Slika 1. – Shema instrumenta za odreðivanje impedancije antene



njem u seriju otpornika R = 47 Ω ikondenzatora od 560 pF, koji na radnojfrekvenciji 3 675 kHz ima kapacitivniotpor od - j 77 Ω.

1. Prvo se izabere odgovarajuæikondenzator kapaciteta C, èijikapacitivni otpor XC iznosi približno50 Ω na frekvenciji mjerenja.To je kapacitet od oko 1 000 pFza opseg od 3,5 MHz. KapacitetC se raèuna za bilo koji frekvencijuf iz jednadžbe za induktivni otporXC = 1/(2 π × f × C), iz èega slijediC = 1/(2 π × f × XC).

2. Snaga odašiljaèa odabere se takoda napon UR bude 0,5 V do 1 V,npr. 1 V. Nakon toga snaga odaši-ljaèa se ne mijenja, sve dok se nezavrši mjerenje. Vrijednost 1 Vnanosimo na milimetarski papir navodoravnu os u odreðenom mjerilu,npr. 1 V ≈ 20 mm. Ujedno tavrijednost odgovara poznatomotporu R = 50 Ω.

3. Izmjeri se na kondenzatoru Cnapon UC = 0,9 V, te se odredinjegova vrijednost u odnosu na1 V ≈ 20 mm, tj. 0,9 V × 20 mm/V =' 18 mm. Zbog faznoga pomakaprema aktivnom otporu nanosi seprema dolje pod kutom 90°.Za ta dva poznata elementa, R i C,znamo sada i vrijednost i smjervektorskih velièina napona i otpora,te æe oni biti temelj za odreðivanjenepoznate rezultante Z = RZ ± j X.

4. Od vrha vektora UC crtamovodoravnu crtu na desno, na kojojæe se odrediti vrijednost vektora RZ.

5. Mjerimo napon UA = 3,14 V iodreðujemo njegovu vrijednost umilimetrima, tj. 3,14 V × 20 mm/V =62,8 mm. To je vrijednost polumjerakružnice sa središtem u poèetkuvektora UR, koju ucrtavamo udijagram.

6. Zatim mjerimo napon UCZ = 2,65 V iizraèunavamo njegovu vrijednost umilimetrima, tj. 2,65 V × 20 mm/V =53 mm. To je polumjer kružnice sasredištem u spoju vektora UR i UC.

7. Nakon toga mjerimo naponUZ = 1,82 V; i izraèunavamonjegovu vrijednost u milimetrima,tj. 1,82 V × 20 mm = 36,4 mm.To je polumjer kružnice sasredištem u vrhu vektora UC.

8. Presjek svih triju kružnica odreðujevrh vektora nepoznate reaktancije,èiju vrijednost oèitavamo kaoX = 32 mm. Ako je vektor ispodvodoravne crte, tj. okrenut premadolje, onda je reaktancija kapaciti-vna, tj. - j X, što je naš sluèaj,a ako je okrenut prema gore ondaje reaktancija induktivna, tj. +j X.Ako se tri kružnice sijeku tako da sedobije mali trokut, u njegovomsredištu je vrh vektora X .To semože dogoditi ako postoji izrazitijapogreška u mjerenju bilo kojegnapona.

9. Od tog vrha vektora X povlaèimocrtu prema dolje ili gore kao unašem primjeru. Na presijeku svodoravnom crtom je vektor RZ, spoèetkom u vrhu vektora UC.Vrijednost toga vektora je realni dioimpedancije Z = RZ ± j X, a oèitanaje kao 18 mm.Zatim iz zadanoga mjerila odreðuje-mo vrijednosti RZ i X. Kako smopostavili odnos da 50 ≈ 20 mm, toje vrijednost jednoga milimetra(50/20) Ω/mm, tj. 2,5 Ω/mm.Vrijednost otpora RZ slijedi izRZ = 18 mm × 2,5 Ω/mm = 45 Ω.Vrijednost reaktancije X slijedi izX = 32 mm × 2,5 Ω/mm = 80 Ω.Slijedi da je impedancijaZ = (45 - j 80) Ω.Vidimo da nam mjereni rezultatprihvatljivo odstupa od stvarnevrijednosti impedancije.

Instrument na sl. 4. i 5. naèinio jeVlado, 9A2NV, u Radioklubu Zagreb, zapotrebe mjerenja u okviru radionice, nakojoj su bili zainteresirani radioamateri izviše klubova.

Slika 2. – Raspored mjernih toèaka u instrumentu

Slika 3. – Vektorski dijagram nacrtan iz izmjerenih vrijednosti napona na milimetarskom papirul

Slika 4. – Izgled instrumenta izraðenoga u Radioklubu Zagreb, prednja strana(oznake napona su kao u izvornome èlanku)



Zbog originalnoga rješenja mjerenjaimpedancije taj je instrument i poslije 40godina ponovo zanimljiv. Naponi semjere pomoæu digitalnoga voltmetra,umjesto analognoga, èime se dobiva natoènosti, te umjesto grafièkoga postupkaodreðivanja impedancije, možete mjernerezultate unijeti u program koji je dat naweb.ukonline.co.uk/g3ldo/aegextra.htm,te time dobiti brži i toèniji rezultat.

Mjerenje može biti kritièno prifrekvencijama višim od 50 MHz, jer sejavljaju problemi s parazitnim induktivite-tima i kapacitetima spojnih vodova, štounosi zamjetnu pogrješku mjerenja. Nato treba obratiti pozornost pri konstru-iranju i izradi tiskane ploèice.

Takoðer je zbog karakteristike ger-manijskih dioda poželjno da naponi kojise mjere ne budu niži od 0,3 V, jer bi veæbile velike pogrješke mjerenja, što seregulira snagom odašiljaèa. Pri mjerenjuulazne impedancije antena, elektriènaduljina spojnog koaksijalnog kabla morabiti cjelobrojni umnožak polovice elek-triène valne duljine. Time se postižepreslikavanje impedancija antene nastrani kabela gdje mjerimo. Može semjeriti na samoj anteni, s kratkim kabe-lom, ako je to moguæe.

Opisani instrument i postupakmjerenja impedancije, mogu se primije-niti za mjerenje antena, baluna, transfor-matora impedancije, kao i raznih filtara,krugova za prilagoðavanje otpora,kapaciteta i induktiviteta.

Literatura:1. Amateur Measurement of R+jX, by

Doyle Strandlund, W8CGD. QST,1965.

2. http://web.ukonline.co.uk/g3ldo/aegextra.htm

3. http://www.qsl.net/n8xpv/index.html4. http://hamradio.hr/9a4zz

Slika 5. – Unutrašnjost instrumenta

Piše: Marko Perniæ, 9A8MM

Jednostavan PIC programator –RCD programator1

Simple PIC Programmer – RCD Programmer

Upotreba mikrokontrolera vrlo ješiroka: od najjednostavnijih sklopki

do upravljanja manjim automatiziranimsustavima (npr. sustav navodnjavanja).PIC mikrokontroleri su meðu poznati-jima na tržištu, lako se nabavljaju i jedno-stavno programiraju. Tri su bitna korakakod izrade sklopa s PIC-em: odabir mikro-kontrolera, pisanje programa i programi-ranje (zapisivanje programa u mikroko-ntroler).

Svaki PIC ima drukèije karakteristike:broj pinova, broj ulaza/izlaza, AD konve-rtor, EEPROM/Flash ili CMOS memorija,kapacitet memorije za kod programa idrugo. Treba paziti da PIC koji odabere-mo u svakom pogledu zadovoljava našezahtjeve.

Program za PIC može se pisati unekom od za to namjenjenih program-skih jezika: asembler, C, BASIC.

Proizvoðaè PIC-eva, Microchip (www.microchip.com), daje besplatno svojMPLAB paket koji se sastoji od skupaprograma za pisanje i kompajliranje(prevoðenje) koda, simulaciju i zapisi-vanje HEX koda u PIC (HEX kod gene-rira prevoditelj, MPASMkao dio MPLAB paketa,i najèešæe je u INHX8Sformatu). Ako programželimo pisati u C-u, mo-ramo upotrijebiti neki odkomercijalnih programaza to, npr. CCS CCompiler (www.ccsinfo.com), Hi-Tech C ili nekidrugi, da bismo dobilikonaèni (HEX) kod.

Jedna od najveæihprednosti PIC-eva je lakoprogramiranje.

Kada se na _MCLR_ pin dovede naponprogramiranja (Upp), on postaje spremanza upis/èitanje podataka. Iako razlièitiPIC-evi primjenjuju razlièite metode pro-gramiranja, primjenjuje se ili paralelno(svi se bitovi naredbe zapisuju odje-

Slika 1. – PIC-programator smješten u raèunalo1 Programator sastavljen od otpornika, kondenzatora i dioda.



dnom) ili serijsko (potrebne su samodvije linije za serijski prijenos podataka)zapisivanje.

U mod za programiranje ulazi se takoda se pinovi CLOCK (ISCPCLK) i DATA(ISCPDAT) drže na niskoj razini (0 V), apin _MCLR digne iz niske u visoku (5 V)razinu. Važno je da se najprije dovedenapon na _MCLR pin, a tek tada na Udd

nožicu PIC-a, èime se osigurava da seprogram PIC-a neæe poèeti izvršavati,veæ da æe odmah uæi u mod za progra-miranje. Na isti naèin se ulazi i u modza provjeru podataka. Kada PIC posta-vimo u mod za programiranje, u njegamožemo zapisati, ili iz njega proèitati,program (program memory), konfigu-raciju (configuration memory) ili podatke(data memory). Mod za programiranjepostavlja sve ulaze/izlaze u 'reset'stanje, i isprazni programsko brojilo (PC).Upotrebljavajuæi taj programator, svi sepodaci u PIC zapisuju serijskim putem.

RCD programator se razvio iz popu-larnog JDM programatora, ispravljajuæinjegove pogrješke. Za njega nije potre-bno vanjsko napajanje (sve potrebnodobiva iz serijskog porta raèunala).Ugraðen u raèunalo prikazan je na sl. 1.,a njegova shema je na sl. 2.

Kondenzator C1 radi kao udvostru-èivaè napona. Kad je na TxD negativninapon, C1 se puni preko D7. Ako TxDprelazi u novo stanje, tj. na pozitivan na-pon, napon na C1 æe porasti. Dobiveninapon regulira se s D7 na oko 13V. CTSi RTS pinovi takoðer sudjeluju u stvara-nju napona napajanja. Napon VDDtreba biti zakašnen, a to se postiže pre-ko C2 i R4. Kako je pad napona nadiodama D1 do D5 zanemariv, one mogubiti bilo koje diode, npr. 1N4148. Izmjereploèice su 5 cm × 3,8 cm.

Da bismo isprogramirali PIC tim pro-gramatorom, treba nam i odgovarajuæisoftver. Wolf, DL4YHF, izradio je bespla-tan program WinPIC koji se može"skinuti" s njegove web stranice:

www.qsl.net/dl4yhf/winpicpr.html.

Prototip izraðen u radionici Radio-kluba Pazin izgleda prikazan je na sl. 4.

Izvor:http://feng3.cool.ne.jp/en/rcd.html

Slika 2. – Shema RCD programatora

Slika 3. – Tiskana ploèica (lijevo) i raspored elemenata (desno)

Slika 4. – Izgled izraðenoga prototipa programatora



KV

Pravila KV natjecanjaKalendar KV natjecanjaSVIBANJ 2006.

3 – 4. 5. 0000-2359 MARAC County Hunters Contest CW3 – 4. 5. 2000-1959 ARI DX International Contest CW/SSB/RTTY

10 – 11. 5. 1200-1200 Volta RTTY DX Contest RTTY10 – 11. 5. 2100-2100 CQ-M Contest CW/SSB17 – 18. 5. 1800-1800 His Majesty the King of Spain Contest CW17 – 18. 5. 2100-0200 Baltic Contest CW/SSB24 – 25. 5. 0000-2359 CQ WW WPX Contest CW

LIPANJ 2006.3 – 4. 6. 1500-1459 IARU Region 1 Fieldday CW

10 – 11. 6. 0000-2359 ANARTS WW RTTY Contest RTTY10 – 11. 6. 0000-1600 WW SA CW Contest CW17 – 18. 6. 0000-2400 All Asian DX Contest CW

18. 6. 0600-1200 DIE Contest CW/SSB24 – 25. 6. 1400-1400 Marconi Memorial Contest CW24 – 25. 6. 1800-1800 His Majesty the King of Spain Contest SSB

SRPANJ 2006.7. 7. 0000-2359 RAC Canada Day Contest CW/SSB

1 – 2. 7. 0000-2400 YV Ind. Day Contest CW/SSB1 – 2. 7. 1100-1059 DL DX RTTY Contest RTTY8 – 9. 7. 1200-1200 IARU HF Championship CW/SSB8 – 9. 7. 1800-1800 UK DX RTTY Contest RTTY

15. 7. 1200-2359 Tesla 150 Contest 80/40/20 m CW/SSB/RTTY29 – 30. 7. 1200-1200 IOTA Contest CW/SSB29 – 30. 7. 0000-2400 Russian RTTY Contest RTTY

KV natjecanje"TESLA 150 KUP"

Ovo natjecanje se održava povodom obi-lježavanja 150. godišnjice roðenja velikogahrvatskog znanstvenika Nikole Tesle koji serodio u selu Smiljan pored Gospiæa i koji jesvijet zadužio mnogim tehnièkim izumima.Povodom ove velike obljetnice Hrvatskiradioamaterski savez organizira kratkovalnonatjecanje.

Datum i vrijemeOd 1200 UTC do 2359 UTC15. srpnja 2006. godine.

Frekvencije3,5/7/14 MHz.

Vrste radaCW, SSB i RTTY.

Kategorije sudionikaA – jedan operator, svi opsezi, miješano,B – jedan operator, svi opsezi, samo CW,C – jedan operator, svi opsezi, samo SSB,D – jedan operator, svi opsezi, samo RTTY,E – jedan operaor, jedan opseg, miješano,F – više operatora, svi opsezi, miješano,G – SWL.Za postaje s više operatora postoji vre-

mensko ogranièenje od najviše 10 promjenaopsega ili vrste rada u jednom punom satu.

Snaga odašiljaèa– velika snaga > 150 W,– mala snaga < 150 W,– QRP 5 W i manje.

Izmjena– hrvatske postaje daju RST i broj

županije,– strane postaje daju samo RST.

BodovanjeVeza s postajom 9A150NT donosi 150 bo-

dova, veze s ostalim 9A postajama donose 10bodova, veze s postajama s drugih kontine-nata donose 3 boda, a veze s vlastitim konti-nentom donose 2 boda.

MnožiteljiDvoznamenkasti brojevi hrvatskih župa-

nija posebno na svakom opsegu bez obzirana vrstu rada.

Konaèni rezultatKonaèni rezultat dobiva se množenjem

ukupnog zbroja QSO bodova sa svih opsegas ukupnim brojem množitelja sa svih opsega.

DnevniciElektronièke dnevnike šaljite na e-mail:

[email protected]. Dnevnici trebaju biti uCabrillo formatu ili u èistom ASCII formatu.Ime datoteke treba biti vašapozoznaka.log.Elektronièki logovi su obavezni za sve kojikandidiraju za visoki plasman.

Papirnati dnevnici se vode posebno zasvaki opseg. Duple veze treba jasno oznaèiti.Svaka veza mora sadržavati vrijeme, poz.oznaku korespondenta, izmjenu i broj bodovaza tu vezu. Množitelj oznaèite samo kad je

novi na opsegu. Zbrojni list mora sadržavati:ime i prezime natjecatelja, punu adresu, kate-goriju sudionika, broj veza, broj množitelja iQSO bodova po opsegu i ukupno i konaènirezultat, kao i izjavu o pridržavanju pravilanatjecanja. Adresa za slanje papirnatihdnevnika najkasnije do 31. srpnja (vrijedi žigpošte) je:

Hrvatski radioamaterski savezza Tesla kup

p. p. 14910 003 Zagreb

NagradePrvoplasirani u kategorijama A, B, C, D i F

u Hrvatskoj i u svijetu bit æe nagraðeni pose-bnim plaketama s likom Nikole Tesle, a prvo-plasirani u svakoj kategoriji po DXCC entite-tima dobit æe prigodne diplome s naznakomplasmana. Ako bude potrebno organizator æeocijeniti i dodijeliti posebne plakete za posta-je koje budu radile malom snagom i QRP.

Rezultati æe biti objavljeni u èasopisuRadio HRS i web stranici Hrvatskoga radioa-materskog saveza.

Veze iz ovog natjecanja raèunaju se i zadiplomu hrvatskih županija.

Popis županijas pripadajuæim brojevima

01 – Zagrebaèka županija,02 – Krapinsko-zagorska,03 – Sisaèko-moslavaèka,04 – Karlovaèka,05 – Varaždinska,06 – Koprivnièko-križevaèka,07 – Bjelovarsko-bilogorska,08 – Primorsko-goranska,09 – Lièko-senjska,10 – Virovitièko-podravska,11 – Požeško-slavonska,12 – Brodsko-posavska,13 – Zadarska,14 – Osjeèko-baranjska,15 – Šibensko-kninska,16 – Vukovarsko-srijemska,17 – Splitsko-dalmatinska,18 – Istarska,19 – Dubrovaèko-neretvanska,20 – Meðimurska,21 – Grad Zagreb.


KV

CQ WPX CW natjecanje 2005.O natjecanju

Ovo natjecanje se održava zadnji vikend u mjesecu svibnjui prostiranja su nepredvidiva. Prostiranja su bila prosjeèna, alije ipak ostvareno nekoliko novih europskih rekorda. Emil,9A9A, ostvario je novi najbolji rezultat u Europi na 7 MHz,velikom snagom. Postaje iz 9A ostvarile su nekoliko zapaženihrezultata u top plasmanu:

– 9A3VM - prvi u svijetu, 28 MHz, mala snaga,– 9A2U (op. 9A3ZA) – prvi u svijetu, 28 MHz, assisted,

mala snaga,– 9A1V (op. 9A4M) – prvi u svijetu, 21 MHz assisted,

velika snaga,– 9A3B (op. 9A1AA) – prvi u Europi, drugi u svijetu

14 MHz, mala snaga,– 9A9A – prvi u Europi, 7 MHz, velika snaga,– 9A5RR – drugi u Europi, 21 MHz, velika snaga,– 9A7D – treæi u Europi, 28 MHz, velika snaga,– 9A3RE – treæi u Europi, 1,8 MHz, mala snaga,– 9A6A – šesti u Europi, 3,5 MHz, velika snaga,– 9A7T – osmi u Europi u kategoriji više operatora, dva

odašiljaèa.

Organizator moli sve sudionike da dnevnike šalju u Cabrilloformatu elektronièkom poštom na slijedeæi e-mail:

[email protected].

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Prefiksi9A8A SOAB 5 873 556 2 822 8979A7D SO10 303 933 679 3539A5RR SO15 2 771 872 1 918 7529A4W SO20 2 191 652 1 684 6949A9A SO40 4 120 956 1 882 7119A6A SO80 646 020 690 370*9A3GI SOAB 645 975 797 405*9A5K SOAB 333 519 531 321*9A5CW SOAB 92 920 309 202*9A5YY SOAB 4 550 52 50*9A3VM SO10 299 155 721 335*9A5ST SO15 159 820 340 262*9A3B (op. 9A1AA) SO20 2 511 600 1 644 728*9A4RV SO80 89 003 193 153*9A3RE SO160 95 934 271 1779A5AND QRPAB 89 404 258 2179A8MM QRP20 26 568 138 1239A4KW AAB 138 706 289 2239A2U (op. 9A3ZA) A10 250 388 566 3269A1V (op. 9A4M) A15 2 338 857 1 643 7479A4VV A80 6 273 54 519A7T M2 3 965 790 2 299 811

* - oznaèava malu snagu AB - svi opseziSO - jedan operator A - “assisted”M2 - više operatora, dva odašiljaèa

Operatori na postajama s više operatora:9A7T: 9A2EU, 9A2NO, 9A4KJ, 9A5MR.

Rezultati KV natjecanja

Sortiranje QSL karataPiše: Marinko Marušiæ, 9A3JB

Sortiranje QSL kartica vjeèna je tema. Ovdje æu se na detaljan naèin osvr-

nuti na taj problem i pokušati ga približitina što jednostavniji naèin. Možda vamse èini da je to sve jednostavno i da tunema neke velike mudrosti. Mudrostisvakako nema, no reda i redoslijeda ima.

Situaciju dodatno otežava i veliki brojrazlièitih predmetaka koje koriste poje-dine zemlje kao na primjer: Rusija,Ukrajina, Ujedinjeno kraljevstvo, Filipini,Finska, Švedska, Francuska i mnogidrugi. Kod navedenih zemalja najèešæedolazi do zamjena i nepravilnog sorti-ranja QSL karata. To za posljedicu imagubitak, ili u najboljem sluèaju velikokašnjenje QSL kartice do primaoca.Zbog toga i njezin povratak kuæi trajegodinama.

Svaki QSL ured ima neki svoj sustavkako sortira QSL kartice i on uglavnomovisi o broju èlanstva i rasprostranjeno-sti tog èlanstva po zemlji. Dolazni QSLured je mjesto na koje stižu sve karticei iz njega se onda distribuiraju u manjeogranke istog ureda. Ovdje æu se osvr-nuti na ruski QSL ured koji svojomvelièinom spada meðu najveæe, ako nei najveæi ured na svijetu.

Posebnu pozornost zaslužuje i stogajer u zadnje vrijeme sve više naših ama-tera "ganja" vrlo lijepe diplome iz progra-ma RDA, RRA, RFF, RLHA i još barempedesetak drugih ruskih programa, akoji kao uvjet za osvajanje diploma tražei potvrdu veze QSL karticom. Treba reæii to da su ruske kartice svojom kvalite-tom i motivima izbile u sam vrh.

To znaèi da nam je u interesu dapromet u oba smjera ide što brže. Stogatreba zapamtiti neke od slijedeæih para-metara da zadovoljstvo bude èim veæe.Rusi kartice u uredima sortiraju premaprvom slovu u sufiksu za svaki brojposebno. To znaèi da ne treba slagatikartice po prefiksima (posebno UA ili RAi slièno). Ako zaista želite ubrzati cijelustvar – uèinite slijedeæe:

– Sve kartice s brojem 1 - UA1,RA1 -RZ1 složite po prvim slovimasufiksa od A do Z i tako za svakibroj posebno. Na taj naèin æe ruskikolega vrlo brzo razvrstati kartice ione æe lako stiæi do željene osobe.

– Ako tomu nije tako, onda cijelaprièa traje jako dugo jer se svakakartica mora uzeti u ruku posebno i


staviti na odgovarajuæe mjesto,a to traje malo duže i vrijeme dopovratka željene kartice se bitnoprodužava.

Prièa koje mene više zanima jestkako æete razlikovati koje kartice kudaspadaju i sprijeèiti da zalutaju u krivi kupi da tako odu u neželjenom pravcu. Vikartice uglavnom slažete i zasebno ihodvajate papiriæima ili gumicama. Dastvar bude još bolja napišete na papiriækojem savezu kartice pripadaju. No,nisam imao baš puno povjerenja idetaljnijim pogledom unutar kupa,naišao sam na zaèuðujuæu salatu izbrku. Sve je ispremiješano, tj. SSSRjoš uvijek "živi" i vi ne razlikujete tko jetko. Problem je u tome što tako poslanekartice nikada ne doðu na željenoodredište jer to za primaoca znaèidodatne troškove, pa je koš za smeæepuno jeftinije rješenje.

Da tomu stanemo na kraj, donosimvam tablicu s detaljnim prikazom tko ikuda spada.

Sve one postaje koje imajumenadžere treba vidno istaknuti.RW6HS je menadžer koji ne prima kar-tice preko biroa, pa tako ne šaljite karteza stanice kojima je on menadžer prekobiroa, nego s 2 IRC kupona samo direk-tno. Ista je stvar i s W3HNK.

Ako šaljete poštu u Rusiju i navedenezemlje – šaljite preporuèenom poštom.Pošta uglavnom nestane, osobito ukavkaskim zemljama, pa onda skupljepostane jeftinije i sigurnije.

Obratite pozornost i na pozivneoznake postaja s kojima radite, jer akone spadaju u nijednu seriju iz tablice –onda nešto nije u redu pa ili niste dobroprimili znak ili ga postaja èudno izgovaraili kuca. U tim sluèajevima dobivamo vrloèudne znakove. Problem je osobitoizražen kod digitalnih vrsta rada štovidim po velikoj kolièini karata kojevraæam nazad jer je znak krivo primljen.

U tablici su obuhvaæene najèešæekorištene serije pozivnih oznaka nave-denih zemalja i moguæe su još nekekombinacije (ali rijetko).

Nadam se da sam ovim tekstomuèinio mali korak naprijed i olakšao vamsortiranje i slanje vaših kartica.

KV

TABLICA S PREFIKSIMA

R0 - R9RA0 - RA9 U0 - U4RC, RDRF, RG U6 - U9RH, RI, RJRK0 - RK9RL, RMRN0 - RN9 RUSIJARO UA0 - UA9RP0 - RP9RS, RTRU0 - RU9RV0 - RV9 UE0 - UE9RW0 - RW9RX0 - RX9RY UFRZ0 - RZ9

R2, RA2, RK2 UA2RN2, RP2, RV2 KALININGRADRW2, RZ2 UE2

U5UR0 - UR9

EM0 - EM9 US0 - US9EN0 - EN9 UT0 - UT9EO0 - EO9 UKRAJINA UU0 - UU9

UV0 - UW9UX0 - UX9UY0 - UY9UZ0 - UZ9

4J, 4K AZERBEJDŽAN

4L GRUZIJA

EK ARMENIJA

ER MOLDAVIJA

EUEV BJELORUSIJAEW

EX KIRGISTAN

EY TADŽIKISTAN

EZ TURKMENISTAN

UI, UK UZBEKISTAN

UNUO KAZAKHSTANUPUQ


KV

Piše: Hrvoje Horvat, 9A6XX

Baleari 2006 – low cost DX ekspedicijaOd ideje do polaska

Završetkom našeg roadtripa po Europi i sudjelo-vanja na 2. WWYC susretunajavili smo da low costletove ostavljamo za drugupriliku (Radio HRS 1/06).I sami smo veæ nekolikogodina èekali povoljantrenutak i "lovili" priliku,kako s financijama tako i saslobodnim vremenom da seotisnemo izvan Hrvatske,isprobamo nešto drugaèije.Ta se prilika pojavila u ra-zgovorima sa 17 godišnjimRogerom (EA3ALZ) koji nam je u nekoli-ko navrata prièao o njegovim aktivnosti-ma s EA6IB. Prvo smo zamolili Vincenta(EA6FO) kod kojega je smještena posta-ja EA6IB (URE – Union de Radioaficio-nades Espanoles ogranak na Ibizi) da ses te postaje aktiviramo u Russian DXContestu – jednom od najboljih natjeca-nja danas. On je zbog priprema za turis-tièku sezonu u to vrijeme bio zauzet pase to nije moglo ostvariti. Nismo oèajavalijer jedno je bilo sigurno: ako nema EA6IBu natjecanju te ako odemo i postavimosve sami, vjerojatno æemo biti jedini iligotovo jedini množitelj u kontestu. Takvaje situacija i odluka za Marka (9A8MM) iHrleta (9A6XX) bila u studenome, a Igoru(9A3AXX) nije trebalo reæi dvaput da sekrene u akciju. Uskoro nam se lista popu-njavala s još zainteresiranih, a poèela sui planiranja – google.com je radio svoje, aprvi je plan izašao u sijeènju. Na tom jeplanu bilo 8 osoba, što radioamatera, štodjevojaka, što ostalih – 7 dana putovanja,od èega bi se više vremena provelo uBarceloni. Nažalost, krajem sijeènja kartena letu prema Barceloni naglo su "sko-èile" pa smo odluèili skratiti sve na 5dana, i u tih 5 dana iskljuèivo raditi nakontest planu. Brzo rezerviramo 4 karte,4 leta, 4 noæenja, a u ekipi ostaju Igor(9A3AXX), Adam (9A4QV), Hrle (9A6XX)

i Marko (9A8MM). Kroz veljaèu planiramosetup i ideju o radu s dvije stanice para-lelno. A kada su stvari bile prilièno jasne,10-ak dana prije samog polaska Adam(9A4QV) odustaje zbog poslovnih oba-veza. Ipak, samo par sati kasnije imamonovog èlana posade – Rudy (9A3RE), anekoliko dana kasnije i otprilike pogled nasetup. Prije ekspedicije još smo obavilijedno testiranje antena na 9A3RE loka-ciji, te "skoknuli" do Ljubljane po nezaobi-lazne band pass filtre (hvala S55OO) kojisu nam bili potrebni za multi/two rad.

Polazak i putovanjePrije polaska smo torbe napunili s 50 kg

žica, koaksa, raznoraznih multiband dipo-la, zatega, 4 ribièka štapa, raèunalneopreme, te naravno IC706MK2 i FT857Ds pripadajuæom opremom. Osobna prtlja-ga svedena je na minimum, a sve što semoglo dijeliti se dijelilo. Zacrtana ruta bilaje Pazin – Trst – Treviso – Barcelona –Ibiza. Pazin – Trst odradili smo autom,Trst - Treviso dvosatnim putovanjem vla-kom, a Treviso - Barcelona i Barcelona -Treviso avionom. Ono što je iznenaðu-juæe, problema s opremom nismo imalinigdje. Otkako smo prešli hrvatsko-slovensku granicu, gdje smo sve u 10minuta uredno prijavili, nitko nas ništa oopremi nije pitao. Ipak, prvo i jedino neu-

godno iskustvo bilo jepred prvi let gdje smo,zbog neiskustva platili22,50 eura za ribièkeštapove koji su se raèu-nali kao dodatna sportskaoprema, iako smo ih pri-premili da budu unutarlimita koje prtljaga dopu-šta. Tu je bio i prvi i jedinipretres ureðaja koje smonosili s nama u gornjukabinu. Talijani su namdjelovali dosta paranoi-èno u odnosu na ostale, aostali smo gotovo užas-nuti tretmanom prema

tamnoputijim putnicima. Tada smo nauèilii prve dvije lekcije: na blagajni uvijek "piki-rajte" na ženske osobe, a ribièke štapoveukrasite žicama i kažite da je to "amateurradio equipment" jer nakon toga slijeditupi pogled u prazno i prolaz bez dodat-nih plaæanja. Prvi let obavljen, Barcelonaje tu, a i susret s našim vodièem Roger-om, EA3ALZ. Doduše, veæ su 22 sata,èetvrtak je, 16. ožujka, i odradili smo 12sati putovanja što se svelo uglavnom naèekanja što je realnost zrakoplovnogprometa. To nas ne smeta da se konaènosusretnemo i sa španjolskom gastrono-mskom kulturom. Vremena za spavanjenema jer buðenje je u 5:30, prijaviti setreba do 7, jer ukrcavanje u avion je u7:30, a mi smo još imali za obaviti pro-mjenu imena pošto su rezervacije bile naAdama, 9A4QV. Sama promjena imenana karti koštala je Damira, 9A3RE, goto-vo koliko i karta!

Ibiza, pripreme za natjecanje10:00 petak, 17.ožujak, Ibiza je pred

nama. Turistièki raj, jedna od najpoželjni-jih lokacija mladih ljudi. Palme, plavetnilo,noæni život. Naime, tako smo si to zami-šljali. Doèekalo nas je oblaèno vrijeme,gotovo prazna zrakoplovna luka, priliènoneuredan okoliš – vansezonsko raspolo-ženje, masovna gradnja. To je realnostožujka na Ibizi. Naravno, idealno vrijemeza kontestiranje s tog otoka. Bili smo jedi-ni u apartmanima, a doèekuje nas simpa-tièna, mediteranski nasmiješena i raspje-vana spremaèica koja nije znala niti rijeèengleskog. Uspijemo se povezati rijeèi"diretore" i sreæemo prvu osobu sa zna-njem engleskog jezika, vlasnikom apar-tmana. On nam bez problema daje pris-tup, doduše na samo jednu polovinukrova, vjerojatno misleæi kako æemopostaviti nešto nalik satelitskim antena-ma. Mi pak kreæemo u akciju podižuæiribarske štapove i na njih kombinirajuæisve i svašta. "Vertikalke" su nam bila prvaideja jer zauzimaju malo prostora.Postavljamo "vertikalke" za 40, 20 i 15 m,a najteži dio, 80 m i 160 m ostavljamo zapredveèer. Prve veze na 20 m idu jakološe, jako sporo i uz veliki QSB. S Ibizena gornjim bandovima centralna Europanabija sto na sat i radimo uglavnomDL/OK/SP. 15 m "vertikalka" nije proradi-la, ali samo zbog toga jer se IC706MK2protresao prilikom vožnje i oèitavanjeSWR-a samo na 15 m i 80 m bilo je kata-strofalno, a to smo shvatili tek drugi dankada smo isprobavali iste antene s obaureðaja. Stanje u petak naveèer nije biloobeæavajuæe. 7 sati na krovu, a jedinidobar band je 40 m, koji ide baš onakokako smo si priželjkivali. Lijepi pile up.Doduše, malo smo i "gluhi" prema


KV

Rusima. Subota ujutro nosi nove ideje –dižemo "dipol" za 20 m, te "dipol” za15/10 metara, sve na isti stup, te seodluèujemo na noænu antenu za 80 m.Naime, parcele su sve ograðene visokimzidovima, a ulazak u tuðu parcelu vjeroja-tno vrlo nepoželjan èin.

EA6/9A8MM rusko DX NatjecanjePoèinjemo paralelno na 20 i 15 m.

Iako se prije natjecanja 15 m èinio dostapraznim nakon 1200z poèinje pravafiesta. U prva 3 sata s 2 dipola i 100 Wuradismo 450 veza, a iznenaðeni smo ibrojem hrvatskih oznaka u našem logu –sve telegrafijom. Tada se 15 m polakozatvara i tu poèinju prvi problemi. Na40 m još ne ide, pogotovo ne fonijom, ai pokušaj s 20 m fonijom s drugomstanicom rezultira jako loš rate. Ipak,nekako smo se othrvali i uglavnom tele-grafijom stižemo na 7 sati i 800 veza ulogu. Poèinje akcija noæna antena što sepokazalo kao vrlo umarajuæa akcija kojaje trajala gotovo 3 sata. "Dipol" za 80 m

nikako da rezonira, a teško je naæi ipravi smještaj za 40 metara žice.Konaèno Marko, 9A8MM, i Damir,9A3RE, postavljaju "dipol" koji je biootvoren prema SAD-u, ali s drugestrane dosta zatvoren na Europu.Ipak, 300 veza na 80 m opravdaloje muku, ali i rezultiralo tome da smogotovo cijelu noæ radili samo sjednom stanicom zbog iscrpljenostioperatora. Nakon 12 sati rada i1 100 veza ipak to izgleda vrlo soli-dno i negdje u skladu s našim oèe-kivanjima. Jutro doèekujemo vrlo

sporo i bez otvaranja prema središnjojEuropi prilike za neki pile up su jakomale. Fonija ne ide, pa ne ide, ukupno tek100 veza. Pri kraju natjecanja ponovnopoèinje otvaranje na 15 m i 20 m, no biloje kasno da se dokopamo 2 000 veza.1 620 veza nakon 24 sata natjecanja, a sonime prije natjecanja više 200. Ostvarenje postavljeni cilj od 2 000 veza s Ibize.

Dojmovi po završetku ekspedicijeZadovoljni smo i reakcijama radioa-

matera, nismo bili teška meta, a po DXcluster spotovima vrlo poželjna. S osmij-ehom na licu i ostvarenjem velike željeodmah po završetku natjecanja gasimoureðaje i kreæemo u popodnevnu šetnjuIbizom. Konaèno i sunce se pokazuje upravom smislu i hodajuæi uz nebrojnepalme konaèno osjeæamo Ibizu. Okuša-vamo se i u noænom životu koji ožujskomnedjeljom i nije neki, ali pivo i uz pivomasline, stvara se odlièan ugoðaj stemperaturom u kasnim veèernjim satimaistom kao i kod nas kod kuæe u sreddana.

20. ožujak, ponedjeljak, 10 ujutro, sje-dimo u zrakoplovnoj luci Ibiza, pišemorazglednice i razmišljamo kamo dalje.Putovanja su se u današnje vrijeme ipaksvela na "da li æu moæi dobiti godišnji"ili "ne ženim se još 10 godina", a manjena cijenu samih putovanja. Do te malecijene dolazi se jedino mukotrpnim pre-traživanjem Interneta i konstantnim traže-njem najpovoljnijih ponuda.

Troškovi ekspedicije Želimo objaviti i trošak ove ekspedicije

u nadi da to potakne i druge 9A radioa-matere da se aktiviraju iz razlièitih kra-jeva, ne želeæi time umanjiti vrijednostnaših otoènih ekspedicija.

Po osobi:– troškovi 4 avionska leta – 130 eura,– troškovi smještaja u Barceloni

(1 noæ) i na Ibizi (3 noæi) – 50 eura,– ostali troškovi putovanja

(vlak, taksi, bus) – 50 eura,– troškovi hrane i ostali troškovi –

80 eura.Ukupno oko 300 eura po osobi uz

napomenu da se naravno lišenjem komo-diteta može proæi i jeftinije, te da smoavionske karte mogli dobiti i 30 eura je-ftinije da smo rezervirali samo tjedandana prije. Ima i puno drugih troškovakoji bi nastali da nije bilo pomoæi dobrihljudi oko nas, no ti se troškovi upravoovakvim naèinom mogu izbjeæi.Smatramo da je dobra volja i želja ipaknajvažniji faktor ovakve aktivnosti. Vidimose uskoro iz nekog drugog DXCC enti-teta!

Više informacija na: http://www.rkp.hr/ea6.

Piše: Hrvoje Horvat, 9A6XX

U susret WRTC-u 2006.Zašto WRTC?

U regularnim radioamaterskim natje-canjima može natjecati s bilo koje toèkena kugli zemaljskoj, a cilj je ostvariti štoviše radioveza po odreðenim pravilima udanom vremenskom formatu. U takvimsu natjecanjima neke od tih toèaka boljeili lošije za ostvarivanje dobrih rezultata,isto tako je i oprema drugaèija – netkoima bolje, netko lošije antene, netkoveæu, netko manju snagu, stoga je vrloteško doæi do odgovora o najboljimnatjecateljima. Cilj WRTC-a je upravonatjecanje u što je moguæe identiènimuvjetima kako bi se vidjelo tko je zaistanajbolji. Svi su timovi unutar 50 do100 km i koriste iste antene i istu snagu.U takvim uvjetima snalažljivost, brzina iznanje radioamatera najviše dolaze doizražaja.

Povijest WRTC-aPrvi se WRTC održao 1990. godine u

Seattleu, SAD, drugi puta 1996. godineu San Franciscu, SAD, treæi puta 2000.na Bledu u Sloveniji, a èetvrti 2002. uFinskoj. Iako je cilj da se WRTC orga-nizira svake 4 godine, kao i olimpijskeigre, to do sada nije bio redoviti sluèaj.U buduænosti æe tako vjerojatno biti.Više o povijesti WRTC-a možete proèi-tati i u Radio HRS-u broj 107, 5/2004.Kako se WRTC organizirao uvijek usklopu IARU HF World Championshipnatjecanja tako æe biti i ove godine,toènije 8. i 9. srpnja od 12:00 po GMT-uu trajanju od 24 sata.

WRTC se 2006. godine organizira nasamom jugu Brazila, na predivnomotoku Santa Catarina u okolici Floria-napolisa, što æe zbog svoje specifiène

lokacije, daleko od centara radioama-terske aktivnosti (Europa, SAD, Japan)predstavljati veliki izazov svima koji senaðu u 50-ak dvoèlanih timova.

WRTC - najprestižnije radioamatersko natjecanje - radioamaterska olimpijada -timsko radioamatersko natjecanje - svjetsko radioamatersko prvenstvo


KV

Sustav kvalifikacijeZa 2006. godinu je predstavljen potpu-

no novi sustav kvalificiranja operatora.Neki kažu najotvoreniji i najrealniji, noneki redoviti dosadašnji sudionici suupravo zbog toga izgubili svoje mjestona tom velikom dogaðaju. Do sada suosobni rezultati igrali ulogu uglavnomsamo u tzv. wild card pozivnicama kojihnije bilo puno, dok su ostale timovepredstavljali savezi najveæih radioa-matersko natjecateljskih nacija ili natje-cateljskih klubova. Od 2006. pozivnicesu poslane samo prošlim pobjednicima ipredstavnicima organizatora prethodnihWRTC natjecanja, a svi su ostali moraliposlati svoje prijavnice s bodovima"izvuèenim" iz najjaèih svjetskih natje-canja. 8 najboljih rezultata iz 33 najtežanatjecanja održana od 2002. do 2004.godine bodovalo se prema shemi koju jedao organizator. Kandidati su zatimmogli odabrati kategoriju u koju æe seprijaviti: 32 regionalna tima (od èega 15iz europe, 5 po regiji I., II. i III.) ili pak3 mlada tima (22 godine ili manje 31.12. 2005.), te 2 sponzorirana tima u kojese ulazi aukcijom – poèetna cijena je bila"sitnih" 12 000 USD. Naknadno je jošdodan jedan mladi tim, jedan ženski timte još jedan sponzorirani tim.

KvalifikacijePrijavnice su bile potpuno otvorene

za javnost s krajnjim rokom dospijeæa31. 12. 2005. koji se kasnije produžiona 20. 1. 2006. Ukupno je pristiglo 150prijavnica za voðe timova. Jednomizabrani voðe timova tada biraju svojepartnere. Naravno da bi prijavnica bilo iviše da je proces bio zatvoren – ovakosvatko je mogao vidjeti svoj rang i znaoje da li se uopæe treba prijavljivati.Same kvalifikacije su bile više negonapete do zadnje sekunde i rezultatiprilièno iznenaðujuæi – neke od velikihradioamaterskih nacija kao Velika Brita-nija, Maðarska, Španjolska, pa i manjih,ali utjecajnih kao Belgija, Nizozemska,ostali su bez svojih predstavnika. S dru-ge strane, najviše predstavnika u Europizauzela je Europska Rusija s 8, a izanje Finska i Hrvatska, obje s po 4 preds-tavnika. Ukupno najviše natjecatelja imaSAD, èak 25.

WRTC setup, juèer i danasKad govorimo o istim uvjetima za sve,

onda se to odnosi na identièan antenskisustav, jednaku izlaznu snagu svih pre-dajnika, moguænost korištenja 2 ureðajai 2 raèunala, s time da samo jedan ure-ðaj može odašiljati signale (drugi je na-mijenjen samo prijamu). Sve to nadziresudac. Na prošlim su se prvenstvimaantenski sustavi sastajali od jednogmanjeg tribandera za gornje te žiceza donje bandove te izlaznu snagu od100 W. Brazilski su se pak organizatori,

s obzirom na geografski položaj odluèiliponuditi prilièno zahtjevniji setup. Bit æetu 8-elementni Log Periodic (20…10 m),2-elementni beam za 40 m i žièanaantena za 80 m. Svi æe timovi dobitipo jedno linearno pojaèalo ACOM1010s dopuštenom snagom od 500 W. Svuostalu opremu, osim gore navedenu,moraju donijeti sami natjecatelji. Tako-ðer, skinuta su neka ogranièenja koja supostojala izmeðu 2 operatora, jer se težika tome da WRTC ide u smjeru kate-gorije više operatora. To još uvijek nijemoguæe jer bi tada antenski sustavmorao biti puno skuplji.

WRTC zanimljivostiOsim ove glavne kategorije natje-

catelja (50 dvoèlanih timova) WRTC2006 uveo je i novu kategoriju od 10-akstanica s kojih æe raditi više operatoranazvanih Multi-Single Multi-National.Dakle, ukupno æe biti 60-ak aktivnihradiopostaja tijekom IARU HF natjeca-nja. Što se pozivnih oznaka tièe, ono štose za sada zna je da æe timovi koristitipozivne oznake s PW5 i PT5 u prefiksute još jednim slovom u sufiksu što je za-nimljivo i za WPX lovce. Oni koji pakimaju pristup Internetu moæi æe pratitibodovno stanje natjecatelja tijekomcijelih 24 sata preko tzv. online scoringsustava koji su vrlo uspješno uveli Finci2002. godine. Bodovi svih timova bit æeažurirani svakih sat vremena na webstranici www.wrtc2006.com.

Hrvatska na WRTC 2006Zasigurno jedno od najveæih iznena-

ðenja su 4 Hrvatska predstavnika. Mark,9A8A, se kvalificirao u najtežoj EU-1skupini te za partnera odabrao Krešu,9A5K, dok se Hrle, 9A6XX, kvalificirao utim mladih, a partner æe mu biti Fabian,DJ1YFK. Davor, 9A1UN, je pozvan odstrane Mattea, IZ3EYZ, u takoðer jedanod mladih timova. Time je Hrvatskauzela 2 od ukupno 8 mjesta za mlademeðu kojima nema nikoga iz SAD-a iRusije.

O našim predstavnicimaRegionalni tim - Europa 1 - Hrvatska- Mark, 9A8A, i Krešo, 9A5K

Stjepan Ðurin iz Varaždina, svimanam poznatiji kao Mark, 9A8A, s 47godina najstariji je i najiskusniji od oda-brane èetvorke, ali i njemu je to, kao iostalima, prvi WRTC. Postao je radioa-mater 1972., a prvo se poèeo baviti UKVnatjecanjima i to više kaže on "penzio-nerski" zbog skromnih tehnièkih mogu-ænosti tog doba. Pravo "kontestiranje"za njega, kao i za njegovu ekipu izVaraždina, poèinje 1989. godine dobiva-njem na korištenje lokacije Radio Vara-ždina. Polako se na tom polju poèinjuslagati antene, a i rezultati. Prvo u raduu single band kategorijama, a kasnije se

varaždinski deèki pretvaraju u jednu odnajjaèih europskih ekipa.Uz natjecanja Mark je odradio sveDXCC i tako zaslužio HONOR ROLLNo.1 plaketu u MIX, a s 330 na SSB i318 na CW dolazi blizu i u tim kategori-jama. Odradio je gotovo sve ekspedicije

u posljednje vrijeme, a zadnjih ga segodina može najviše èuti na magiènom6 m bandu. Na WRTC se plasirao kaovoða regionalnog tima, a njegov partner,Krešimir Kovarik iz Bjelovara, 9A5K,bit æe zadužen najviše za tehnièkupripremu setupa. Krešo i Mark radili suzajedno u tek 2, 3 natjecanja, ali senadaju dobro odraðenom WRTC-u.Krešo se poèeo baviti radioamate-rizmom 1988. godine u Radioklubu"Nikola Tesla" iz Bjelovara èiji je i danasèlan. Od samih poèetaka se bavio i

n a t j e c a n j i m a ,prvo na UKV-u uzpomoæ Duška,9A2KK, a kasnijese usredotoèio nanjemu zanimljivijaKV natjecanja.Iako je u natjecan-jima najviše radiou kategoriji jedan

operator, kroz više navrata sudjelovaoje u radu ekipa 9A9D, 9A7A te naravno9A1A. Osim natjecanja, privlaèi ga i ko-nstruktorska strana radioamaterizma,posebice izrada i dizajniranje antena.Kako se profesionalno bavi informa-tikom, odnosno razvojem i izradomraèunalnih programa, to mu olakšava ikorištenje raznih programa u radioama-terske svrhe, dakako i u samim natje-canjima. U proteklih nekoliko godinaizradio je nekolicinu radioamaterskihprograma, od kojih je vjerojatno najpo-znatiji KLog, program za voðenje radio-amaterskih dnevnika. Na žalost, profe-sionalne obveze mu ne dopuštaju nekiozbiljni rad na daljnjem razvoju aplikaci-je. Nadamo se da æe u dogledno vrijemepronaæi slobodnog vremena i za tenamjene. O WRTC-u su obojica skro-mno izjavili kako se nadaju najboljemrezultatu, te kako æe dati sve od sebe."Uz to da se radi o drugom podneblju,


KV

rasprostiranju valova koje vjerojatno nijejednako kao i kod nas te je stoga vrloteško pretpostaviti konaèan plasman",rekao je Mark.Mladi tim - World - Hrvatska/Njemaèka- Hrle, 9A6XX, i Fabian, DJ1YFK

22-godišnji Hrvoje Horvat, 9A6XX, izPazina drugi je hrvatski predstavnik kojije kao voða jednog tima izborio pravosudjelovanja na WRTC-u. Bodovnoizražen kroz najtežu Europa 1. regiju

plasirao se u samo 3 odabrana mladatima iz cijelog svijeta. 4. tim mladih jenaknadno odabran i nema veze s kvali-fikacijskim procesom. Danas student 4.godine fakulteta Ekonomije i Turizimau Puli, Hrle se poèeo baviti radioamate-rizmom 1995. godine i najviše je vre-mena proveo radeæi u kategoriji jedanoperator, svi bandovi, mala snaga, sgradske lokacije Radiokluba Pazin,9A7P. Od 1996. do danas sudjelovaoje više u 200 razlièitih natjecanja, a pre-kretnica u bavljenju radioamaterizmomdogodila se 1999. kada zajedno sdrugim mladim radioamaterima osnivaWWYC (World Wide Young Contesters)klub. 2000. godine posjeæuje WRTC uSloveniji, postaje i juniorski QRQ prvakHrvatske te iz 9A6NHH mijenja znak u9A6XX. 2004. postaje i menadžer zaEuropsko Sprint natjecanje. Glavni jepokretaè ideje o susretu mladih radioa-matera koji se 2004. održao u Pazinu,2005. u Darlowku u Poljskoj, a 2006. æese održati u susjednom Novom Sadu.Iako je ideja o partneru za WRTC bioDavor, 9A1UN, zbog pravila da mladi

timovi moraju imati partnera iz drugezemlje Hrle odabire Fabiana Kurza,DJ1YFK. Fabian i Hrle znaju se odsamih WWYC poèetaka. Nekada rivalina QRQ podruèju, puno su suraðivalitijekom posljednjih 5 godina, ali naža-lost nikada nisu zajedno radili u nekomnatjecanju. Fabian je trenutaèno studentna Tehnièkom sveuèilištu u Dresdenu(DL0TUD) i jedan od, ako ne i najbolji,telegrafist u Njemaèkoj, redoviti posje-titelj velikih QRQ natjecanja. Fabianèesto radi s veæim ekipama kao što suDF0CG, DA0HQ. Dobar je konstruktor ioperator, radio je i iz nekoliko atraktivnihlokacija kao što su 8Q, OY, TF, te nara-vno 9A. Hrle i Fabian se nadaju ostvaritinajbolji plasman od mladih ekipa, asamim time i dobar WRTC plasman, štoæe uvelike ovisiti o njihovoj meðusobnojkompitabilnosti u prvom zajednièkomnastupu. Ne treba ni reæi da im je tele-grafija vjerojatno glavni adut.Mladi tim - World - Italija/Hrvatska- Matteo, IZ3EYZ i Dave, 9A1UN

Student Hotelijersko turistièkog faku-lteta u Iki, Davor Kucelin, 9A1UN, izPoreèa bit æe vjerojatno najmlaðisudionik WRTC-a 2006. Roðen 1985. od

malih je nogu u radioamaterskim vodomprije svega preko svog djeda, 9A2BN, tesvog oca, 9A2RD. 1995./1996. sudjelujeu svojim prvim ozbiljnim natjecanjima ito na 2-metarskom podruèju. Od 1997.do 2000. sam uèi telegrafiju te osvajamnogobrojna prva mjesta uUKV natjecanjima radeæi sznakom svog oca, 9A2RD.1999. radi prvi ozbiljno KV na-tjecanje gdje postiže odlièanrezultat na 10 m snagom od

100 W. Slijedemnogob ro jnaKV natjecanjaod kojih izdvajaIOTA natjecanjesa Sv. Nikole2002., te mno-g o b r o j n eaktivnosti uradu više ope-ratora s lokacijeR a d i o k l u b aPoreè, 9A1P,èiji je èlan.Treba spome-

nuti i ekspedicije sa svjetionika Savu-drija. Jedan je od glavnih kotaèiæa okopretvaranja 9A1P lokacije u jednu odnajboljih europskih postaja za rad s višeoperatora. Davor postaje 9A6NDX2000. godine, a zatim novim Pravilnikommijenja svoju oznaku u 9A1UN na teme-lju izvanrednog rada na UKV podruèju– više od 20 ostvarenih DXCC na 2 m.Davor æe biti partner Matteu, IZ3EYZ, izasigurno æe èiniti najkompatibilniji mladitim. Matteo i Davor imaju vrlo sliènupovijest, oboje se poèinju baviti radioa-materizmom u obiteljskom okruženju,oboje su prilièno samouki, imaju sliènepoglede na kontestiranje, a i vrlo sudobri konstruktori. Matteo je takoðer go-dinama radio s pozivnom oznakomsvoga oca, I3MLU, te osvajao zapaženerezultate u WAE i IARU natjecanjima,èime se plasirao na WRTC kao voðatima. Od 2003. redoviti je èlan poznateIR4X ekipe iz okolice Bologne. Iako suoboje dobri telegrafisti, fonija je defini-tivno njihova omiljena vrsta rada. Razra-dom strategije odali su tajnu onoga štosmatraju kljuèem uspjeha na WRTC2006: odraditi što bolje "pile up" USA/EUstanica na gornjim bandovima te što višemnožitelja na donjima. Uz to nadaju sedobroj zabavi i što manjim problemima stehnikom.

Ovime je predstavljen WRTC 2006 uBrazilu i ono što je bitnije za hrvatskeradioamatere. Pisanjem ovog èlanka sviputnici za Brazil željeli bi naglasiti izahvalnost Hrvatskom radioamaterskomsavezu, a posebice potpredsjednikuMate Botici, 9A4M, bez èijeg poticaja,obeæanja i pomoæi ne bi bilo ni nas uBrazilu. Zahvaljujemo Savezu za 3 avio-nske karte (30,000 kn), a zbog nakna-dnog ukljuèenja Davora, 9A1UN, ipromptne reakcije za uspostavljanjepomoæi u sakupljanju novaca još jedneavionske karte (10 000 kn), te naravnosvima onima koji su potpomogli svojimdonacijama da se za ovu èetvorkuostvari vrhunac bavljenja ovim hobijem.

9A1AAX Radioklub Poreè 600,00 Kn9A1CCY Radioklub Jan Hus, Daruvar 300,00 Kn9A1CHI Radioklub Vinkovci 300,00 Kn9A1DFG Radioklub Sisak 500,00 Kn9A1FAB Radioklub Kutina 250,00 Kn9A1GIJ Radioklub Nikola Tesla, Bjelovar 500,00 Kn9A1R Rafael Koci, Zagreb 100,00 Kn9A1V Radioklub ECRA, Vela Luka 200,00 Kn9A1ZRS Zagrebaèki radioamaterski savez, Zagreb 700,00 Kn9A2VJ Velimir Jež, Ludbreg 100,00 Kn9A2YC Ivan Vlašiæ, Zagreb 100,00 Kn9A3AG Saša Vincetiæ, Ludbreg 250,00 Kn9A3BO Branimir Polèiæ, Virovitica 150,00 Kn9A3WP Goran Galiæ, Samobor 100,00 Kn9A4FW Željko Dražiæ Karaliæ, Vinkovci 250,00 Kn9A4M Mate Botica, Sisak 300,00 Kn9A4RV Romildo Vuèetiæ, Vela Luka 200,00 Kn9A4WW Alen Kuten, Bjelovar 250,00 Kn9A5ADH Davor Hulina, Brdovec 100,00 Kn9A6ZT Zdravko Todorovski, Zagreb 100,00 Kn9A7R Ivica Soriæ - Braco, Draganiæi 250,00 KnHrvatska zajednica tehnièke kulture, Zagreb 1 249,00 KnZajednica tehnièke kulture Istarske županije, Pula 3 000,00 Kn


UKV

(i meðunarodni plasaman u natjecanjuMarconi Memorial) Rev. 1.0

Jedan operatorEU 9A Pozivna oznaka QTH lokator Rezultat % - bod Ispr. Oduz.veza ODX poz.oznaka ODX lok. Snaga (W)

1. OM2VL JN87WV 142 680 1,6 400 -13 SM7WT JO65QQ 6002. DK3DM JO41GU 139 227 2,4 395 -23 G4RRA IO80BS 7503. OK1AR JO60RA 136 707 2,9 433 -11 YU1EV KN04CN 600

11. 1. 9A2KD JN85EG 110 595 7,0 264 -18 DK0BN JN39VX 50034. 2. 9A2VR JN95FQ 75 080 4,7 195 -7 DR2X JO40QL 60093. 3. 9A4MF JN85NK 37 338 1,8 112 -8 DR0X JO40QL 100

284. 4. 9A5AB JN75VV 8 401 6,5 40 -2 OL7Q JN99FN 20320. 5. 9A3TU JN95EH 6 272 0,0 32 -0 I5PVA/6 JN63GN –401. 6. 9A5YY JN75WT 960 0,0 11 -0 9A5Y JN85PO –

U plasmanu Marconi memoriala u ovoj kategoriji nalazi se ukupno 416 postaja.

Više operatoraEU 9A Pozivna oznaka QTH lokator Rezultat % - bod Ispr. Oduz.veza ODX poz.oznaka ODX lok. Snaga (W)

1. DK0BN JN39VX 206 781 0,8 514 -6 HA6W KN08FB 7002. DR2X JO40QL 191 068 2,6 517 -18 F6FHP IN94TR 6003. OL4A JO60RN 189 256 5,1 527 -43 YU1BT KN03KN 1 5009. 1. 9A5Y JN85PO 159 968 1,2 358 -5 DF2ZC JO30RN 1 000

24. 2. 9A2L JN86HF 133 713 8,0 335 -26 SK7MW JO65MJ 1 00031. 3. 9A1B JN85OV 113 007 4,6 290 -13 DK0BN JN39VX 30037. 4. 9A7D JN95CI 105 661 1,7 251 -3 DF0CI JO51CH 60054. 5. 9A1W JN75ST 84 521 3,3 241 -7 LZ1ZP KN22ID 1 000

104. 6. 9A6D JN74RS 35 694 18,6 102 -21 DK0ON JO42GA 500

U plasmanu Marconi memoriala u ovoj kategoriji nalazi se ukupno 146 postaja.

Operatori na postajama sa više operatora: 9A1B – 9A4EW, 9A4WW, 9A6DUL, 9A2YY, 9A2KK,9A1W – 9A2HM, 9A3WP, 9A5AZS,9A2L – 9A2AE, 9A2AY, 9A2VJ, 9A3AG, 9A3DF, Tom,9A5Y – 9A3LG,9A6D – 9A7R, 9A3ZA,9A7D – 9A2SD, 9A2YO, 9A3HX, 9A4FW, 9A4LW, 9A4RM, 9A2JN, 9A2CN, 9A7KBT, 9A7GLB.

Rezultate izradioŽeljko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW

HRS-ov UKV menadžer

9A CW VHF natjecanje 2005.

Rezultati UKV natjecanja

Kategorija A1 – 432 MHz, jedan operatormjesto pozivna oznaka lokator rezultat veza ODX QRB PWR antena Asl/m

1. 9A2AE JN86HF 67 275 190 IQ1KW 762 600 8 × 8 el. M2 2632. 9A5KK JN86GF 43 920 147 DK0R 680 300 4 × 26 el. Yagi 2703. 9A2KK JN85OV 36 000 110 DF0YY 773 50 4 × 19 el. DL6WU 2604. 9A2SB JN95GM 16 199 47 DL8UWE 683 10 26 el. DJ9BV 925. 9A3AQ JN75WS 8 883 44 DJ5IR 652 1 16 × 23 el. 1216. 9A2WA/p JN83AL 6 960 20 I1NDP 686 50 14 el. DL6WU 807. 9A4VM JN85FS 5 038 28 OK1NOR 500 10 4 × 10 el. Quad 1248. 9A1DL JN95CD 251 3 9A2KK 114 20 15 el. DL6WU 88

Kategorija A2 – 432 MHz, više operatoramjesto pozivna oznaka lokator rezultat veza ODX QRB PWR antena Asl/m

1. 9A7D JN95CI 34 168 91 DK4WW 723 200 38 el. DJ9BV 2302. 9A6V JN74VG 11 807 38 OK1FFG 633 200 38 el. M2 1 2003. 9A1W JN75ST 9 232 49 SN9D 504 60 4 × 15 el. DL6WU 804

Kategorija B1 – 1,3 GHz, jedan operatormjesto pozivna oznaka lokator rezultat veza ODX QRB PWR antena Asl/m

1. 9A2SB JN95GM 6 344 18 OL3Z 582 70 50 el. G3JVL 922. 9A2KK JN85OV 3 693 18 I4LCK/4 504 ? 55 el. F9FT 2603. 9A3AQ JN75WS 1 112 8 I4LCK/4 403 10 50 el. G3JVL 121

Kategorija B2 – 1,3 GHz, više operatoramjesto pozivna oznaka lokator rezultat veza ODX QRB PWR antena Asl/m

1. 9A6V JN74VG 3 562 14 I4LCK/4 359 100 4 × 50 el. DL6WU 1 2002. 9A1W JN75ST 674 8 S59AW 130 6 28 el. CLOOP 804

IARU I. regija UHF/SHF natjecanje 2005.


UKV

Kategorija C1 – 2,3 GHz, jedan operatormjesto pozivna oznaka lokator rezultat veza ODX QRB PWR antena Asl/m

1. 9A2SB JN95GM 1 009 3 OL2R 488 20 50 el. DL2AM 922. 9A3AQ JN75WS 239 3 S50C 100 5 45 el. LOOP 121

Kategorija E1 – 10 GHz, jedan operatormjesto pozivna oznaka lokator rezultat veza ODX QRB PWR antena Asl/m

1. 9A1Z JN86EL 3 121 14 OK2PWY 399 1W 75 cm DISH 3002. 9A3AQ JN75WS 327 4 S50C 100 90 cm DISH 121

Operatori na postajama s više operatora:9A6V – 9A6CM, 9A3EO, 9A2KL, 9A6NND, 9A6NNK,9A7D – 9A2SD, 9A3HX, 9A4FW,9A1W – 9A3WP, 9A5ASZ, 9A5EX.

Ako na ove rezultate ne bude primjedbi u roku 8 dana od dana objavljivanja, isti æe postati i službeni rezultati. Moguæe primjedbe možete poslatina e-mail: [email protected].

Rezultate izradio:Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW


Kategorija A – jedan operatormjesto pozivna oznaka lokator rezultat veza ODX QRB PWR antena Asl/m

1. 9A2VR JN95FQ 135 644 357 DR2X 858 600 W 24 el. DJ9BV 100 m2. 9A4VM JN85FS 88 452 276 DK0BN 797 200 W 8 × 13 el. DL7KM 124 m3. 9A4QV JN75BB 66 641 167 DF0OL 764 350 W 10 el. DK7ZB 260 m4. 9A7KM JN85NK 56 692 200 DK0R 775 50 W 11 el. Yagi 21 m5. 9A5AB JN75TT 40 677 185 OL4A 551 20 W 14 el. L. Yagi 640 m6. 9A2EY JN75XV 34 976 153 LZ2FO 584 5 W 9 el. F9FT 980 m7. 9A2WA/p JN83AL 20 802 64 OK1KCR 699 30 W 7 el. DL6WU8. 9A1DL JN95CD 15 200 76 LZ1KWT 680 50 W 2 × 7 el. DL6WU 88 m9. 9A2UI (1. FM) JN95FQ 14 634 102 YU1R 304 45 W 2 × 7el. K7MYU 94 m

10. 9A2GA JN75WR 11 713 73 UR7D 624 10 W 8 el. YAGI 135 m11. 9A5ADH (2. FM)JN75TT 8 218 91 YZ1MGN 457 50 W HB9CV 600 m12. 9A4DI (1. YL) JN75XS 6 204 82 9A6GWQ 235 15 W Ringo R 105 m13. 9A3AQ/p JN75GC 4 454 29 IK5AMB/5 337 10 W 5 el. 10 m14. 9A7BWJ JN95HN 2 497 21 S57HPW 251 50 W 4 × 7 el. Yagi 95 m15. 9A7KVZ JN95HN 1 560 15 9A5ADH 235 50 W 10 el. D. LOOP 95 m16. 9A6C JN83FM 237 3 IQ7ML/7 208 10 W 5/8 VERT 25 m

Kategorija B – više operatoramjesto pozivna oznaka lokator rezultat veza ODX QRB PWR antena Asl/m

1. 9A5Y JN85PO 236 886 560 DL0SAW 918 1 000 W 4 × 18 el. DJ9BV 250m2. 9A2L JN86HF 203 693 528 SK7JM 1 053 1 000 W 8 × 24 el., 4 × 13 el. 262m3. 9A0V JN95MI 159 187 385 DK0BN 985 500 W 20 el. BVOPT 86m4. 9A1B JN85OV 142 089 397 DK6AS 859 350 W 4 × 17 el. F9FT 240m5. 9A4C JN85LN 119 624 319 DF0TEC/p 875 500W 8 × 7 el. DL6WU ?m6. 9A1C JN75RM 82 308 237 EA6VQ 1 205 1 000 W 2 × 18 el. Yagi 318m7. 9A6D JN74UT 58 617 183 LZ1KWT 859 50 W DJ9BV 1637m8. 9A1CIG/p JN83EN 56 215 134 DL0GTH 892 900 W 4 × 17 el. DK7ZB 517m9. 9A0C JN75VS 50 481 174 DK0BN 757 100 W 16 el. 260m

10. 9A1W JN75ST 12 062 68 YO3FFF/p 77511. 9A1CEQ/p (3. FM) JN85HQ 4 924 68 170 25 W 12 el. Yagi 130m

Operatori na postajama s više operatora:Pobjednici po kategorijama i potkategorijama: 9A1CIG – 9A3MR, 9A5DI, 9A6KWN, 9A6LNH,

A: jedan operator, sve vrste rada: 9A2VR; 9A4C – 9A3RU, 9A3TF, 9A3ZV, 9A7W,jedan ili više operatora, samo FM: 9A2UI; 9A2L – 9A2AE, 9A2VJ, 9A3AG,YL, sve vrste rada: 9A4DI. 9A0V – 9A2SD, 9A2YO, 9A4RM, 9A4FW,

B: više operatora, sve vrste rada: 9A5Y. 9A1C – 9A3LD, 9A6JWF, 9A4LT , 9A7DAQ, 9A0C – 9A2HI, 9A4TK,

"Boldani" su pobjednici u 9A za EU plasman. 9A1B – 9A4EW, 9A2KK,9A1W – 9A2HM, 9A3WP, 9A5ASZ,9A6D – 9A6D, 9A2R, 9A7R, 9A3ZA,9A6V – 9A6CM, 9A3EO, 9A5Y – 9A3LG, 9A3NM.

Rezultate izradio:Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW


IARU I. regija VHF natjecanje 2005. – službeni rezultati 9A postaja


UKV

Kategorija A1, 144 MHz – jedan operator, sve vrste radaMj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A4VM JN85FS 62 901 225 DQ4B 792 200 8 × 13 el. DL7KM2. 9A4M JN85EG 44 638 143 SP7DCS 726 600 4 × 13el. Yagi3. 9A5AB JN75VV 12 878 109 DL0HEU 556 20 14 el. L. Yagi4. 9A5ADH JN75UW 10 724 86 DL0HEU 548 25 3 el. Yagi5. 9A2UB JN86OB 9 114 53 DG3FK 599 25 16 el. F9FT6. 9A3UV JN85ER 8 432 63 DL0HEU 605 10 9 el. DL6WU7. 9A4CW JN95AD 8 032 37 OK1RQ 589 30 9 el. Yagi8. 9A2GA JN75WR 6 653 79 I5MZY/4 391 10 8 el. Yagi9. 9A3AQ JN75WS 4 241 25 IK1AZV/1 680 10 11 el. Yagi

10. 9A3LM JN86KD 3 728 31 OK2KCE 434 20 HB9CW11. 9A2UJ JN85AT 3 408 41 OK1KRQ 452 10 11 el. Yagi12. 9A7PJT JN83EN 3 406 7 OK1KRQ 697 100 4 el. DL6WU13. 9A6NIK JN85KV 2 665 38 9A6LRY 127 - 12 el. YAGI14. 9A2BO JN86KD 1 986 23 OM2VL 209 20 HB9CW15. 9A5YY JN75WT 854 23 9A1FBC 114 50 Diamond V-2000

Kategorija A2, 144 MHz – više operatora, sve vrste radaMj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A5Y JN85PO 149 683 389 SP2PIK 825 1 000 4 ×18 el. BVOPT2. 9A1W JN75ST 67 758 278 DL0NMB 659 750 2 ×13 el., 10 el.3. 9A4V JN95CI 51 570 138 DL0GTH/p 756 500 4 × 15 el. BVOPT4. 9A0C JN75VS 20 514 121 DG3FK 550 50 10 el. Yagi5. 9A1FBC JN85OJ 17 378 138 OM0C 336 100 7 el. Yagi6. 9A1K JN85JL 5 214 67 S56IHX 166 25 2 × 15 el. DL6WU7. 9A1CGK JN85TE 3 077 36 9A4DI 224 25 YU0B, GP

Kategorija A3, 144 MHz – YL kategorija (sve vrste rada)Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A4DI JN75XS 4 741 76 9A2UI 194 15 Ringo R2. 9A7GVA JN85NK 1 469 20 9A1W 130 100 2 × 11 el. YAGI

Kategorija A4, 145 MHz – samo FM (bez podjele po broju operatora)Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A6GWF JN95CF 11 695 87 S57HPW 241 50 2 × 11 el. Yagi2. 9A6LRY JN95CF 11 685 88 S56LDW 239 50 2 × 11 el. Yagi3. 9A1COE JN95CF 11 054 84 S56LDW 238 50 2 × 11 el. DL6WU4. 9A2UI JN95FQ 63 75 68 9A1W 227 - -5. 9A7KJI JN85OO 6 151 69 S57PY 181 - -6. 9A1CTZ JN75UW 5 854 86 9A2UI 215 - Diam. X-510N7. 9A3AMQ JN75UW 5 718 84 9A2UI 215 60 Diam. X-510N8. 9A6JNJ JN85HK 5 119 69 9A5TJ 170 35 9 el. DL6WU9. 9A1CEQ JN85ER 3 763 57 9A3ND 162 25 2 × 9el. D. Loop

10. 9A1CFR JN85BQ 3 466 53 S59C 178 - 2 × 15 el. DL6WU11. 9A5TJ JN95JG 2 922 50 9A6JNJ 170 45 -12. 9A1DL JN95CF 2 424 19 9A5ADH 210 50 2 × 11 el. DL6WU13. 9A5AC JN75UT 1 916 36 9A6LRY 205 50 Diam. X-10014. 9A1CPP JN95HN 1 211 16 9A6IBU 190 50 2 × 9 el. Yagi15. 9A7BWJ JN95HN 1 176 15 9A6IBU 190 50 4 × 7 el. Yagi16. 9A6PAA JN95AD 921 22 9A1K 105 50 Dv. Delta Loop17. 9A1CBK JN86MB 465 4 9A6GWF 130 50 12 el. Yagi

Kategorija B1, 432 MHz – jedan operatorMj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A3AQ JN75WS 1 562 15 S58RM 178 1 345 el. Yagi2. 9A1DL JN95CF 223 1 S51ZO 223 15 15 el. DL6WU3. 9A4VM JN85FS 108 1 S51ZO 108 10 21 el. DL7KM

Kategorija B2, 432 MHz – više operatoraMj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A1CAW JN95GM 6 973 18 DM7A 683 10 26 el. DJ9BV

Kategorija C1, 1,3 GHz – jedan operatorMj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A3AQ JN75WS 279 4 S51ZO 112 10 45 el. Loop

Kategorija C2, 1,3 GHz – više operatoraMj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A1CAW JN95GM 2 043 5 DM7A 683 70 50 el.G3JVL

Proljetni HRS-ov kup 2006.


UKV

Kategorija D1, 2,3 GHz – jedan operatorMj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A3AQ JN75WS 81 1 S59R 81 5 45 el. LOOP

Kategorija D2, 2,3 GHz – više operatoraMj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A1CAW JN95GM 902 2 DM7A 683 15 50 el. DL2AM

Kategorija F1, 10 GHz – jedan operatorMj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P(W) Antenski sustav1. 9A1Z JN86FJ 1 259 9 OM0C 244 1 90 cm OFFSET2. 9A4M JN85EG 298 2 S51ZO 163 1 90 cm DISH3. 9A3AQ JN75WS 81 1 S59R 81 - 90 cm DISH

Pobjednik u generalnom plasmanu je 9A5Y sa 149 683 bodova. Rezultate izradio:Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW


R.b. Poz. znak LOC BRP (EME) DXCC TR AU ES MS FAI EME Prijava1. 9A1CCY JN85 522 (63) 71 1 396 1 880 2 282 2187 1 854 11 886 03/20042. 9A1EZA JN86 486 (34) 53 - - - - - - 07/19983. 9A1CCB JN85 428 64 1 290 1 408 3 550 2227 1 585 - 10/20044. 9A3AT JN75 421 (86) 67 - - - - - - 02/19955. 9A2SB JN95 402 62 1 215 1 815 2 840 1955 1 751 9 532 01/20046. 9A2RD JN65 341 59 1 493 1 782 2 295 1927 1 561 - 04/20047. 9A4FW JN95 341 (21) 58 1 196 1 733 2 408 2301 1 688 14 751 01/20068. 9A4EW JN95 333 (3) 55 1 075 1 870 2 293 2104 1 692 9 028 04/20069. 9A2KK JN85 312 53 - - - - - - 12/2003

10. 9A1KDE JN95 304 45 - - - - - - 02/199511. 9A2YC JN75 284 53 1 166 - 2 438 - 1 227 - 02/200412. 9A2DG JN95 271 (3) 51 - - - - - - 02/199513. 9A2DI JN95 261 47 - - - - - - 02/199514. 9A1CHI JN95 260 47 1 182 1 768 2 243 2176 1 485 - 01/200415. 9A2TE JN85 223 37 - - - - - - 02/199516. 9A4VM JN85 215 41 812 1 503 2 239 2118 1 515 - 02/200417. 9A1CRJ JN95 207 47 - - - - - - 02/199518. 9A2OM JN95 185 41 1 341 - 2 706 - - - 04/200419. 9A3LN JN95 128 26 885 - 2 175 - 1 657 - 01/200520. 9A3ZK JN75 122 21 839 - 1 794 - 1 164 - 03/200421. 9A2GA JN75 35 10 624 - - - - - 04/200622. 9A3KR JN75 31 15 973 - 1 693 - - - 03/2004

9A UKV rang lista – 144 MHz

9A UKV rang lista – 50 MHzMj. Poz. znak LOC BRP DXCC TR AU ES MS F2 TEP Prijava1. 9A8A JN86 955 201 694 1676 8 968 1 454 17 979 12 985 04/20062. 9A1CCY JN85 820 160 - - - - 15 500 - 03/20043. 9A4K JN86 770 174 - 1727 8 207 - 15 501 12 990 04/20064. 9A1Z JN86 756 172 - - - - 18 145 - 05/20045. 9A7W JN85 662 150 - - - - 15 490 - 10/20046. 9A1CAL JN86 572 149 - - - - 14 631 12 990 04/20047. 9A2F JN86 556 147 - - - - 14 583 - 04/20048. 9A2YC JN75 539 139 - - 1 981 - 14 667 8 176 03/20049. 9A3LN JN95 523 117 674 1157 6 245 15 051 13 050 01/2005

10. 9A5T JN85 521 120 - - - - - - 04/200511. 9A2SB JN95 515 115 - - - - 14 560 - 01/200412. 9A2OM JN95 455 109 598 - - - 14 455 - 03/200413. 9A1CCB JN85 428 114 - - - - 14 596 - 10/200414. 9A3TN JN85 354 101 - - - - 14 543 - 04/200415. 9A5ST JN83 300 124 - - - - - - 03/200516. 9A3KR JN75 289 105 - - 1 933 - 14 697 8 224 03/200417. 9A2EU JN75 260 99 - - - - 14 587 - 10/200418. 9A7V JN86 256 67 - - - - 10 334 - 09/199819. 9A2YD JN74 255 58 - - - - 10 072 - 09/199820. 9A6R JN83 249 58 - - - - - - 02/199521. 9A3JI JN86 235 60 - - - - 10 350 - 10/199822. 9A1EZA JN86 231 56 - - - - 14 583 - 08/199923. 9A4EW JN95 201 55 572 - 2 493 1926 12 362 8 402 04/200624. 9A5CY JN85 177 59 - - - - - - 10/2004


UKV

Piše: Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW

Kako do EDI formata?Iako je veæ desetak godina u uporabi, mnogi radioamateri

imaju problema pri obradi i slanju natjecateljskog dnevnikau EDI formatu. Što je EDI format i kako do njega? EDI(Electronic Data Interchange) je službeni format za slanje irazmjenu natjecateljskih dnevnika na frekvencijama iznad30 MHz (UKV) u IARU regiji 1.

VHF komitet 1. regije IARU-a je prihvatio ovaj format kaostandard kako bi se ubrzalo slanje i obrada natjecateljskihdnevnika. Hrvatski radioamateri koriste nekoliko vrsta progra-ma u UKV natjecanjima. Za današnje natjecatelje je dobarodabir programa za voðenje natjecateljskog dnevnika važnastvar. Pri tome je jako bitno ima li odabrani program mogu-ænost kreiranja EDI datoteke po završetku natjecanja.

U ovom èlanku za poèetnike navodim samo neke od progra-ma koji dnevnik mogu pretvoriti u EDI format:

Ime programa Autor Platforma

1. VHFCTEST S53WW ms-dos, Windows 95/98/ME/XP,2. TAClog OZ2M ms-dos, Windows 95/98/ME,3. VUSC4WIN OK1DIX windows 95/98/ME/XP,4. Atalanta locator OK1DUO ms-dos, Windows 95/98/ME/XP,5. VHFCtest4Win S52AA Windows 95/98/ME/XP (nije freeware).

Kako do EDI datoteke iz ovih programa?

1. VHFCTESTOvaj program hrvatski natjecatelji najèešæe koriste jer je vrlo

stabilan, nudi veliki broj moguænosti tijekom i poslije natjeca-nja i ima pretvaraè datoteka u EDI format.

Nakon završenog natjecanja izaðite iz programa i iziste mape gdje se nalazi VHFCTEST pokrenite programVHFLIB.EXE.

Pojavit æe se slijedeæi meni:1. LIB FUNCTIONS,2. CHECK LOG,3. FILE FORMAT CONVERSION'S,4. THE END.

Kursorom se spustite na br. 3 i pritisnite Enter. U meniju kojise pojavio izaberite 2. - *.QSO, *.TST *.EDI i ponovo priti-snite Enter. U slijedeæem izborniku pronaðite datoteku natje-canja koje želite pretvoriti u EDI format (npr. 9a4v_hljk06)i potvrdite izbor pritiskom na Enter. Ovime ste kreirali EDIdatoteku koju je program pohranio u istu mapu gdje se nalazeprogrami VHFCTEST i VHFLIB.EXE. Kreirana EDI datoteka jespremna za slanje elektronskim putem UKV komisiji.

Program možete "skinuti" na: http://lea.hamradio.si/~s53ww/

2. TAClogTAClog je program autora OZ2M koji najèešæe koriste ama-

teri iz srednje i sjeverne Europe. Nakon završenog natjecanjaizaðite iz programa te ga ponovo pokrenite i u poèetnom meni-ju odaberite

3. Post contest data work.Nakon toga odaberite

2. EDI filesi na kraju

1: region 1 STD file, REG1TEST.Iz desnog stupca odaberite željenu .DAT datoteku koju

treba pretvoriti u EDI i s Enterom idite do kraja provjeravajuæijesu li Vam svi upisani podaci toèni.

TAClog æe EDI dokument pohraniti u direktorijTACLOG/TL_C_144/ime_datoteke.EDI, gdje 144 predstavljaopseg na kojem je natjecanje raðeno. Program možete"skinuti" na ovoj adresi: http://www.rudius.net/oz2m/taclog/.

3. VUSC4WINVUSC4WIN je Windows program autora OK1DIX koji ugla-

vnom koriste èeški i slovaèki radioamateri. Nakon pokretanja pro-grama idite na Create log i u padajuæem meniju kliknite na željeniopseg. U tablici upišite svoje podatke koji æe kasnije biti korišteniu EDI datoteci.

Nakon završetka natjecanja idite na Contest -> Save As ->unesite ime natjecanja i u koloni Files of type izaberite EDI files(*.EDI). Sve potvrdite s Open.

VUSC4WIN je dobar freeware za one koji žele programkoji radi u Windows okruženju. Program možete "skinuti" s:http://www.home.karneval.cz/ok2kkw/programs_cz.htm.

4. Atalanta locator Atalanta locator je program autora OK1DUO. Po završetku

natjecanja pritisnite CTRL + E. Otvorit æe se EDI export programu koji trebate upisati ime natjecanja, npr.: 9a4v_hljk06.edi.

Nakon toga unosa, program æe tražiti još podataka o odgo-vornom operatoru, lokaciji, itd. Program sprema EDI datotekuu mapi LOCATOR/TEXT. Program možete "skinuti" s: http://www.qsl.net/ok1duo/locator.htm.

5. VHFCTEST4WINVHFCTEST4WIN je Windows program autora S52AA koji sve

èešæe u natjecanjima koriste 9A radioamateri. Program ima izra-van eksport u EDI format. Nakon završetka natjecanja u menijuodaberite Import/Export i u padajuæem meniju odaberite Exportto EDI. Potom unesite ime, odredite mjesto za spremanje EDIdatoteke i potvrdite sa Save. Program VHFCtest4Win je zasi-gurno najbolji izbor, ali nije besplatan (licenca stoji 25 eura).

Ovaj èlanak je napisan za radioamatere koji se prvi puta sus-reæu s elektronskom obradom i slanjem logova. U sluèaju neja-snoæa ili dodatnih upita pišite na [email protected].

GL u natjecanjima!

[REG1TEST;1]TName=Marconi memorial 2004TDate=20041106;20041107PCall=9A4MPWWLo=JN85EGPExch=PAdr1=Babino brdo, 406mPAdr2=PSect=Singl opPBand=144 MHzPClub=9A1VRName=Mate BoticaRCall=9a4mRAdr1=Hrvatskih domobrana 19RAdr2=RPoCo=44103RCity=SisakRCoun=CroatiaRPhon=RHBBS=9a0yskMOpe1=9A4MMOpe2=STXEq=FT1000MP + JavornikSPowe=1000SRXEq=JavornikSAnte=4x13el. Y. + 2x12el. Y.SAntH=16;406CQSOs=302;1CQSOP=129012CWWLs=1;0;1CWWLB=CExcs=;;CExcB=CDXCs=;;CDXCB=CToSc=129012CODXC=F6KIM;JN38BO;862[Remarks][QSORecords;302]041106;1525;9A3RU;2;599;001;599;020;;JN85LI;47;;;;.041107;1355;DD0VF;2;599;302;559;002;;JO61WB;671;;;;[END;converted from VHFCtest4Win ver 1.0 build 12 by S52AA]


ARG

Piše: Željko Belaj, 9A2QU

Tradicionalno natjecanjeu amaterskoj radiogo-

niometriji "ARDF Bjelovar2006." održano je ovegodine 8. i 9. travnja na tere-nima u blizini Bjelovara.

Prijavljeno je 92, a sudje-lovalo 72 natjecatelja iz 10klubova u 10 kategorija.Osim èlanova hrvatskih radi-oklubova, natjecali su se ièlanovi maðarskog klubaAranyhomok iz Kecskemetate Radiokluba Zenica (BiH),što je podiglo razinu natje-canja na meðunarodno.

U organizaciji natjecanjasudjelovali su sljedeæi èlanoviRadiokluba "Nikola Tesla" Bjelovar:– Zvonimir Èamiloviæ, 9A2UU – pri-

jave, logistika i foto-dokumentacija,– Željko Belaj, 9A2QU – predsjeda-

vajuæi žirija i postavljaè odašiljaèana terenu,

– Branko Kosar, 9A4TT – sudac nastartu i kontrola rada odašiljaèa,

– Ivica Slivar, 9A3OU i ZvonkoSaboloviæ, 9A6ISZ – suci na startu

– Željko Oršoliæ, 9A3VW i TeodorRomaniæ, 9A2VV – suci na cilju,

– Bojan Mrkobrad, 9A4RR –elektronièka obrada rezultata,

– Franjo Filipan, 9A6DSC, AntunTomaševiæ, 9A6GXG, Zoran Dediæ,9A6NDZ, Milenko Juriæ, 9A6NIK iJosip Ðurðeviæ, 9A6DUM – suci naodašiljaèima,

– Mladen Puc, 9A4PP – prijevoz iosvježenje na cilju.

U natjecanju je korišten "SPORT-ident", najsuvremeniji sustav za mjere-nje vremena i praæenje kretanja natje-catelja na terenu. Organizator zahvaljujeRadioklubu Ludbreg za posudbu nedo-stajuæe "SPORTident" i druge opreme.

U želji da afirmiramo Sportsko rekre-acijski centar Kukavica koji je još u faziprojekta, organizirano je dvodnevnonatjecanje s prenoæištem i prehranom.Unatoè skromnijim uvjetima smještaja,natjecatelji su prihvatili ovakav pristup(jedno putovanje – dva natjecanja, dru-ženje u slobodno vrijeme). To je ujednobila i generalna proba pred PrvenstvoHrvatske koje æe se na istom mjestuodržati 10. i 11. lipnja. Organizatorzahvaljuje natjecateljima i gostima naprijedlozima koji æe biti uzeti u obzir tomprilikom.

Zahvaljujuæi pouzdanoj tehnici i samo-disciplini èlanova žirija, oba natjecanjaodržana su prema planiranoj satnici i

završena bez prigovoranatjecatelja. Žiri zahvaljujeOtu Predaniæu, 9A4OP,ARG menadžeru HRS-a, naprimjedbama i prijedlozimakoji æe biti prihvaæeni i primi-jenjeni na sljedeæim natje-canjima.

Medalje i pehare najbolji-ma podijelio je predsjednikHRS-a, Petar Milièiæ, 9A6A,a diplome æe svim plasiranimnatjecateljima i klubovimabiti uruèene na sljedeæemnatjecanju ili dostavljenepoštom.

Èestitamo najboljima i zahvaljujemosvim natjecateljima, èlanovima i sura-dnicima koji su na bilo koji naèin pomoglida ovo natjecanje bude uspješno prove-deno.

Otvoreno prvenstvo Bjelovarsko-bilogorskežupanije u amaterskoj radiogoniometriji

na 144 MHz i 3,5 MHz


ARG

Kategorija M15 144 MHz 3,5 MHz UkupnoMj. Ime i prezime Klub mm:ss TX mm:ss TX mm:ss TX

1. Luka Bahun Meðimurje 65:32:00 3 61:04:00 3 126:36:00 62. Velimir Kovaèina Nikola Tesla, Bjelovar 73:56:00 2 70:49:00 2 144:45:00 43. Patrik Vrbaniæ Meðimurje 72:52:00 2 78:25:00 2 151:17:00 44. Ivan Capan Nikola Tesla, Bjelovar 87:18:00 1 75:09:00 2 162:27:00 35. Boris Magiæ Ludbreg 116:02:00 1 123:42:00 1 239:44:00 2

Valentino Žulj KMT Dubrava 110:19:00 2 DNS NCLovro Janžek - TIOŠ Meðimurje 89:06:00 1 NC NCMislav Strahonja KMT Dubrava 104:35:00 1 DNS NCDominik Šulc Arena Pula DNS 69:23:00 3 NCTomislav Krnaè Arena Pula DNS 77:03:00 3 NCZoran Krišto Arena Pula DNS 92:13:00 3 NCTeo Koller Arena Pula DNS 96:58:00 3 NCNikola Ðomlija Velika Gorica DNS 122:46:00 2 NCBojan Filipoviæ Arena Pula DNS 77:13:00 1 NCDávid Papp Aranyhomok, HA NC 93:25:00 1 NCZvonimir Medvidoviæ Velika Gorica DNS 112:54:00 1 NCTomislav Dimovski Velika Gorica DNS NC NCFranjo Dokladal Nikola Tesla, Bjelovar NC DNS NCJuraj Mlinar Nikola Tesla, Bjelovar NC NC NCToni Žabjaèan Nikola Tesla, Bjelovar NC DNS NCZvonimir Kriliæ Velika Gorica DNS NC NCIgor Pecirep Arena Pula DNS NC NCKristijan Allaku Nikola Tesla, Bjelovar NC DNS NCDario Ožbolt Nikola Tesla, Bjelovar DNS DNS DNSIvica Žmegaè Nikola Tesla, Bjelovar DNS DNS DNSVedran Oreški Ludbreg DNS DNS DNS


1. Dávid Barna Aranyhomok, HA 44:42:00 4 52:50:00 4 97:32:00 82. Tihomir Despetoviæ Nikola Tesla, Bjelovar 49:51:00 4 49:58:00 4 99:49:00 83. Vanja Heæimoviæ KMT Dubrava 74:27:00 4 60:14:00 4 134:41:00 84. Ivan Janušiæ Meðimurje 63:43:00 4 74:28:00 4 138:11:00 85. Kristijan Valeèiæ Nikola Tesla, Bjelovar 51:16:00 4 97:16:00 4 148:32:00 86. Ivan Perèiæ Meðimurje 95:16:00 4 66:18:00 4 161:34:00 87. Tihomir Rihtarec Meðimurje 87:16:00 4 79:04:00 4 166:20:00 88. Stefan Weidlich Arena Pula 84:58:00 4 67:32:00 3 152:30:00 79. Dario Horvat - TIOŠ Meðimurje 59:34:00 4 103:51:00 3 163:25:00 7

Krešimir Medvedec KMT Dubrava 84:20:00 2 DNS NCMislav Topolnjak - TIOŠ Meðimurje NC 0 69:42:00 4 NC


1. Miloš Iliæ Arena Pula 47:20:00 5 59:59:00 5 107:19:00 102. Robert Orehoci Hrv. DX klub 59:46:00 5 53:59:00 5 113:45:00 103. Mario Lukaveèki Nikola Tesla, Bjelovar 69:24:00 5 56:38:00 5 126:02:00 104. Stipe Predaniæ KMT Dubrava 73:06:00 5 53:23:00 5 126:29:00 105. Josip Pavlin Arena Pula 72:59:00 5 79:23:00 5 152:22:00 106. Damir Dokladal Nikola Tesla, Bjelovar 71:56:00 5 89:36:00 5 161:32:00 107. Zoran Pavloviæ Nikola Tesla, Bjelovar 97:45:00 5 73:38:00 5 171:23:00 108. Amir Tahmišèija Zenica, T91EZC 93:46:00 5 85:05:00 5 178:51:00 10

Žarko Horvat Ludbreg 86:30:00 5 DNS NCDanijel Vrban Nikola Tesla, Bjelovar DNS 57:03:00 5 NCIvan Filipašiæ Ludbreg DNS DNS DNSBojan Bunèiæ Ludbreg DNS DNS DNS

Ukupni pojedinaèni rezultati

Službeni rezultati natjecanja ARDF Bjelovar 2006.Bjelovar, 8 – 9. 4. 2006.


ARG


1. Vladimir Vinko Meðimurje 51:51:00 4 50:43:00 4 102:34:00 82. Slavko Sopina Hrv. DX klub 49:19:00 4 66:51:00 4 116:10:00 83. Vlado Šæur Arena Pula 63:30:00 4 85:08:00 4 148:38:00 84. Igor Brenko Arena Pula 75:33:00 4 86:28:00 4 162:01:00 85. Dražen Janžek - TIOŠ Meðimurje 110:05:00 2 60:36:00 4 170:41:00 6


1. Branimir Vinko Meðimurje 47:44:00 4 43:59:00 4 91:43:00 82. Zvonimir Makovec Meðimurje 49:43:00 4 58:40:00 4 108:23:00 8

Petar Milièiæ Hrv. DX klub DNS 85:38:00 3 NCStjepan Jembrek Križevci DNS 112:39:00 3 NC


1. Branko Vidoviæ Nikola Tesla, Bjelovar 49:36:00 3 71:02:00 3 120:38:00 62. István Patocskai Aranyhomok, HA 83:27:00 3 72:57:00 3 156:24:00 63. István Börcsök Aranyhomok, HA 81:00:00 3 78:53:00 3 159:53:00 6

Imre Farkas Aranyhomok, HA NC 108:20:00 3 NCMilan Božinoviæ KMT Dubrava DNS DNS DNS

Kategorija Ž15 144 MHz 3,5 MHz UkupnoMj. Ime i prezime Klub mm:ss TX mm:ss TX mm:ss TX

1. Anita Žerjav Meðimurje 70:02:00 3 66:42:00 3 136:44:00 62. Valentina Šæur Arena Pula 113:04:00 2 80:37:00 3 193:41:00 53. Anja Bahun Meðimurje 112:39:00 2 84:36:00 3 197:15:00 54. Sara Barat Meðimurje 101:30:00 1 122:16:00 3 223:46:00 45. Kristina Pirc Ludbreg 90:58:00 2 96:04:00 1 187:02:00 36. Petra Raèki Nikola Tesla, Bjelovar 101:02:00 2 100:50:00 1 201:52:00 37. Maja Pokos Ludbreg 101:05:00 2 131:28:00 1 232:33:00 38. Samanta Kraljiæ Meðimurje 60:58:00 1 110:38:00 1 171:36:00 29. Sabrina Crnèeviæ Arena Pula 105:35:00 1 105:38:00 1 211:13:00 2

Tena Kovaèiæ Ludbreg NC 112:32:00 3 NCMarijana Hanževaèki Nikola Tesla, Bjelovar NC 69:52:00 1 NCMartina Loborèek Velika Gorica DNS 80:19:00 1 NCIvana Mikšec Nikola Tesla, Bjelovar NC 85:13:00 1 NCKatarina Kreziæ Velika Gorica DNS 97:50:00 1 NCMelanija Struški Ludbreg NC DNS NCVeronika Vrhovec KMT Dubrava NC DNS NCAna Matejèiæ Velika Gorica DNS NC NCAna Filip Ludbreg DNS DNS DNSManuela Marèec Nikola Tesla, Bjelovar DNS DNS DNSŽeljka Biškup Ludbreg DNS DNS DNS


1. Tijana Živko Arena Pula 63:54:00 4 52:17:00 4 116:11:00 8


1. Željka Krupka Nikola Tesla, Bjelovar 53:08:00 4 65:11:00 4 118:19:00 82. Patrizia Iliæ Arena Pula 90:22:00 4 86:55:00 3 177:17:00 73. Kristina Giacometti Nikola Tesla, Bjelovar 79:59:00 4 104:10:00 2 184:09:00 64. Anamarija Kosar Arena Pula 71:08:00 4 64:29:00 1 135:37:00 55. Maja Vasiæ Zenica, T91EZC 105:11:00 1 98:27:00 4 203:38:00 5

Elizabeta Kosar Nikola Tesla, Bjelovar DNS DNS DNS


1. Smiljana Janžek - TIOŠ Meðimurje 93:36:00 4 84:26:00 4 178:02:00 8Ljiljana Brenko Arena Pula NC 3 114:28:00 4 NC

ARG

Ekipni rezultatiTX mm:ss

1. Radioklub "Meðimurje", Mursko Središæe 79 1786:46:001. Luka Bahun M15 126:36:00 63. Patrik Vrbaniæ M15 151:17:00 44. Ivan Janušiæ M19 138:11:00 86. Ivan Perèiæ M19 161:34:00 81. Vladimir Vinko M40 102:34:00 85. Dražen Janžek - TIOŠ M40 170:41:00 61. Branimir Vinko M50 91:43:00 82. Zvonimir Makovec M50 108:23:00 81. Anita Žerjav Ž15 136:44:00 63. Anja Bahun Ž15 197:15:00 54. Sara Barat Ž15 223:46:00 41. Smiljana Janžek - TIOŠ Ž35 178:02:00 8

2. Radioklub "Nikola Tesla", Bjelovar 66 1468:05:002. Velimir Kovaèina M15 144:45:00 44. Ivan Capan M15 162:27:00 32. Tihomir Despetoviæ M19 99:49:00 85. Kristijan Valeèiæ M19 148:32:00 83. Mario Lukaveèki M21 126:02:00 106. Damir Dokladal M21 161:32:00 101. Branko Vidoviæ M60 120:38:00 66. Petra Raèki Ž15 201:52:00 31. Željka Krupka Ž21 118:19:00 83. Kristina Giacometti Ž21 184:09:00 6

TX mm:ss3. Radioklub "Arena Pula", Pula 61 1193:06:001. Miloš Iliæ M21 107:19:00 105. Josip Pavlin M21 152:22:00 103. Vlado Šæur M40 148:38:00 84. Igor Brenko M40 162:01:00 82. Valentina Šæur Ž15 193:41:00 51. Tijana Živko Ž19 116:11:00 82. Patrizia Iliæ Ž21 177:17:00 74. Anamarija Kosar Ž21 135:37:00 5

4. Radioklub "ARANYHOMOK", Kecskemet 20 413:49:001. Dávid Barna M19 97:32:00 82. István Patocskai M60 156:24:00 63. István Börcsök M60 159:53:00 6

5. Hrvatski DX klub, Zagreb 18 229:55:002. Robert Orehoci M21 113:45:00 102. Slavko Sopina M40 116:10:00 8

6. KMT Dubrava, Zagreb 18 261:10:003. Vanja Heæimoviæ M19 134:41:00 84. Stipe Predaniæ M21 126:29:00 10

7. Radioklub "Zenica", Zenica 5 203:38:005. Maja Vasiæ Ž21 203:38:00 5

8. Radioklub "Ludbreg", Ludbreg 5 426:46:005. Boris Magiæ M15 239:44:00 25. Kristina Pirc Ž15 187:02:00 3

* Radioklub "Velika Gorica", Velika Gorica NC* Radioklub "Križevci", Križevci NC



Piše: Ivan Marcijan, 9A2AY

Struèno osposobljavanje pedagogatehnièke kultureHrvatski radioamaterski savez, u

suradnji s Hrvatskim savezompedagoga tehnièke kulture i potporuHrvatske zajednice tehnièke kulture,organizirao je struèno osposobljavanjenastavnika tehnièke kulture na temu"Radioorijentacija za mlade tehnièare".Osposobljavanje je održano u Naciona-lnom centru tehnièke kulture Kraljevicaod 31. ožujka do 2. travnja ove godine.

Projekt je osmislio i organizirao IvanMarcijan. U pripremi su sudjelovalipredsjednik i tajnik Hrvatskog savezapedagoga tehnièke kulture: Drago Labaši Franjo Pavloviæ, a u izvoðenju nastavei vježbi: Branko Vidoviæ iz Osnovneškole Nova Raèa i Dražen Brzaj iz Radi-okluba Ludbreg. Pripreme su poèele u11. mjesecu 2005. godine. U RadioklubuLudbreg je izraðeno 63 kompleta oda-šiljaèa male snage MT-80, skripta i CDs pripremom nastave iz radioorijentacijeza mlade tehnièare. U planu je bilo izra-diti i radiogoniometre, ali zbog nedo-statka financijskih sredstava i kratkoæevremena to nije realizirano. Èitav projektzamišljen je kao osposobljavanje nas-tavnika i opremanje osnovnih škola snastavnim sredstvima i pomagalima.HZTK-a je osigurala financijska sredstvau iznosu od 25.000,00 kuna, koja supotrošena na izradu radioodašiljaèa, akotizaciju u iznosu od 450,00 kuna popolazniku, financirale su osnovne školeili lokalne zajednice tehnièke kulture.

Program se sastojao od èetiri nasta-vne cjeline:

– osnove radioorijentacije ...... 4 sata,– rukovanje tehnièkom opremom

............................................ 3 sata,

– pravila natjecanja .................. 2 sata,

– praktiène vježbe naterenu.................... 6 sati,

– organizacijanatjecanja.................. 3 sata,

a izveden je premaslijedeæem rasporedu:31. ožujka (petak):

– do 12:00dolazak sudionika ismještaj u hotelu,

– 13:00 – 14:00 ruèak,– 14:00 – 15:00 upoznavanje s

rasporedom predavanja, – 15:00 – 19:00 osnove

radioorijentacije;1. travnja (subota):

– 08:00 – 09:00 doruèak,– 09:30 – 12:30 rukovanje

tehnièkomopremom,

– 12:30 – 13:30 ruèak,– 14:00 – 18:00 praktiène vježbe

na terenu(rukovanje opremom),

– 18:00 – 19:00 pravila natjecanja,– 19:00 – 20:00 veèera;

2. travnja (nedjelja)– 08:00 – 09:00 doruèak,– 09:00 – 14:00 praktiène vježbe

na terenu(organizacija natjecanja),

– 14:00 – 15:00 ruèak,– 15:00 – 18:00 odlazak kuæama.

Prva tema je obraðena na predavanju,a ostale kao radionice i praktiène vježbena terenu.

Struèno osposobljavanje je polazilo14 pedagoga tehnièke kulture: FanyBiliæ (Lapad), Dalibor Ferèiæ (Sisak),Dragutin Jalovèar (Èepin), Ðurða Kladiæ(Ludbreg), Biserka Koliæ (Velika Mlaka),Mladen Kralj (Varaždin), Branko Latas(Sesvete), Natalija Marenèiæ (GornjaRijeka), Slavko Marenèiæ (GornjaRijeka), Zlatko Mikaè (Karlovac), RifatRamèiæ (Kraljevica), Silvijo Savi (NovaGradiška), Eva Šajgo (Zagreb) i BrankoVidoviæ (Nova Raèa).

Potrebno je naglasiti da su svipolaznici dobili na korištenje komplet odtri odašiljaèa, te skriptu i CD koje æemoæi koristi u pripremanju uèenika zanatjecanja u radioorijentaciji. U nedjelju,2. travnja, sudionicima se pridružio ipredsjednik Hrvatskoga radioamate-rskog saveza, Petar Milièiæ, koji je pola-znicima uruèio uvjerenja o osposoblje-nosti za izvoðenje nastave iz radioorije-ntacije za mlade tehnièare.

S obzirom na iskazano zanimanjepolaznika planira se i nastavak, koji biza cilj imao izradu radiogoniometara.

Slika 1. – Vježbe iz osnova radiogoniometrije u velikoj dvoraniNacionalnog centra tehnièke kulture Kraljevica

Slika 3. – Sudionici struènog osposobljavanjaSlika 2. – Praktiène vježbe iz radioorijentacije na sportskim terenimaO.Š. Kraljevica

ARG


HC – Ekvador – Alfredo, HC1HC, seaktivirao na 160 metarskom opsegu CWnaèinom rada. Koristi GAP Voyager "verti-kalku" i 1 kW. Pokušat æe biti što aktivniji usumrak i u zoru. QSL via NE8Z.

VP2M – otok Montserrat – Graham,M0AEP, radit æe s ovog otoka od 1. do 14.srpnja kao VP2MDD na opsezima od 80 do6 metara. Najviše æe obratiti pažnju na 6 me-tarski opseg gdje æe raditi s 350 W i yagi-jevom antenom od 5 elemenata. QSL viaM0ARP.

C9 – Mozambik – Frosty, K5LBU(C91CF), Wayne, W5KDJ, i Tom, WW5L raditæe iz Mozambika od 29. lipnja do 13. srpnja,ukljuèujuæi sudjelovanje u IARU HF Champi-onshipu. Radit æe na svim opsezima i svimvrstama rada, a radit æe i EME. Više informa-cija možete pronaæi na njihovoj web stranici:www.tdxs.net/C9.html.

DL – SR Njemaèka – 12 posebnih postajaradit æe kao DR2006 i 25 postaja kao DQ2006povodom Svjetskog prvenstva u nogometukoje æe se održati u Njemaèkoj u lipnju isrpnju. Sve æe veze biti potvrðene automa-tski preko QSL biroa. DARC spoznoriradiplomu WM 2006. Više informacija na webstranici: http://www.amateurradio2006.de/diplomausschreibung_eng.html.

HH – Haiti – Ned, N4LS, radit æe sasjevera Haitija od 1. do 8. lipnja kaoHH4/N4LS. Radit æe CW i SSB vrstom radana opsezima od 80 do 10 metara u svojeslobodno vrijeme.

YB – Indonezija – DX ekspedicija na otokSimeulue (IOTA OC-270) odložena je za24. do 29. svibnja. Pozivna oznaka je YE6P.

QSL via YB1TC. Više informacija možetesaznati na njihovoj web stranici:

http://dxpedition.orari.web.id/simeulue. VK9N – otok Norfolk – Oceania Amateur

Radio DX Group organizira rad s ovog otokaod 25. svibnja do 20. lipnja kao VI9NI naopsezima od 160 do 10 metara svim vrstamarada. QSL karte šaljite preko biroa ili direktnona adresu: ODXG, PO Box 612, Childers,4660, Australia.

6W – Senegal – F6ELE radit æe nekolikodana kao 6W2/F6ELE s otoka Carabane(AF-078) u razdoblju od 9. do 18. lipnja.

P2 – Papua Nova Gvineja – PA3EXXradit æe kao P29VV s otoka Witu (OC-181) od16. do 19. lipnja. Prije i poslije ove aktivnostimoguæa je aktivnost s otoka Nova Britanija(OC-008).

DX i QSL infoPiše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU

DX i QSL info

U svrhu popularizacije radioamaterizma, ali i privlaèenjamlaðih i starijih uzrasta, pokrenuli smo akciju za popula-rizaciju radioamaterskih konstrukcija i izrada raznih elektro-nièkih ureðaja i antena. Osim toga, Nagradnim natjeèajemželimo potaknuti škole i radioklubove da potièu mlade da zasvoje maturalne radnje ili radove namijenjene raznim smo-trama Tehnièke kulture konstruiraju i izrade radioamaterskeureðaje.

Izvršni odbor Hrvatskoga radioamaterskog savezaodobrio je raspisivanje Nagradnog natjeèaja HRS 2006. zanajljepšu, najbolju, tehnièki aktualnu i suvremenu elektroni-èku radioamatersku konstrukciju iz sljedeæih podruèja:

1. jednostavni elektronièki sklopovi i ureðaji za poèetnike,2. radioureðaji za frekvencije niže od 30 MHz,3. radioureðaji za frekvencije više od 30 MHz,4. prijamnici i odašiljaèi za ARG,5. elektronièki mjerni instrumenti i pribor,6. radioamaterska pomagala i pribor za oèiglednu nastavu

(uèila),7. antene,8. ureðaji za digitalne komunikacije, 9. programska podrška primijenjena za radioamaterske

namjene (software),10. elektronièki ureðaji po slobodnom izboru.

Pravo sudjelovanja imaju hrvatski državljani èlanoviHrvatskoga radioamaterskog saveza. Radovi koji se šalju naNatjeèaj moraju biti:

- funkcionalni, - opremljeni elektriènim i montažnim shemama,- opremljeni opisom rada i rezultatima mjerenja,- opremljeni tehnièkim podacima,- popraæeni tekstom pogodnim za objavljivanje u

èasopisu,Svi sudionici Natjeèaja dobit æe simboliène nagrade (prizna-

nja), te æe im radovi, ako zadovoljavaju ocjenu uredništva, bitiobjavljeni u èasopisu Radio HRS.

Najbolji radovi iz svake kategorije (10 kategorija) bit æenagraðeni priznanjem, materijalnom nagradom.

Svu potrebnu dokumentaciju za Natjeèaj treba dostavitiod objave Natjeèaja u èasopisu Radio HRS do 1. studenog2006. god. na adresu:

Hrvatski radioamaterski savez10000 Zagreb

Dalmatinska 12(za nagradni natjeèaj).

Struèna komisija koju je imenovao Izvršni odbor HRS-aocijenit æe prijavljene radove te æe autore èiji su radovi zado-voljili uvjete Natjeèaja pozvati na praktièni prikaz rada do1. prosinca 2006. Nakon toga Komisija æe donijeti odluku onajboljim radovima u svim kategorijama. Rezultati natjeèajabit æe objavljeni u èasopisu Radio HRS i na web stranicamaHRS-a.

predsjednik HRS-a mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A

Hrvatski radioamaterski savez raspisujeNagradni natjeèaj HRS 2006.

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA · Radiokomunikacije, omoguæeno je mladima da svoje...

Documents

Transcript of ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA · Radiokomunikacije, omoguæeno je mladima da svoje...