ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA...Emir Mahmutovi ć, prof., 9A6AA [email protected] UKV...

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 13. Broj 4 (106) rujan 2004. cijena 15 kuna

TEME BROJA:HAMRADIO 20045-elementna Yagi antena za 21 MHzIntermodulacijske smetnjeŠto su keplerijani?9A0HQ opet u akciji

Nakon udruženja tvrtke Teleset d.o.o. iz Ljubljane s tvrtkom Kron Telekom iz Kranjapreuzeli smo kompletnu prodaju i servisiranje proizvoda YAESU-VERTEX STANDARD.

Nudimo vam radiostanice i pribor za profesionalnu i radioamatersku upotrebu.

KV i multiband program:FT-1000 MP MARK V Field, KV postaja najvišeg ranga i kvalitete,

RX = 100 kHz do 30 MHz, TX = 160 m do 10mFT-847, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,

70 cm - 20 W outputFT-857, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,

70 cm - 20 W outputFT-817, multiband, all mode prijenosna postaja, frekvencijska područja: KV, 6 m, 2 m, 70 cm,

5 W output

Mobilne i ručne radiopostaje

Dodatna oprema: ispravljači, SWR metri, antene i drugo.

Garancija i servis u sjedištu firme. FT-1000 MP MARK-V

Kron Telekom, d.o.o.Koroška cesta 204000 Kranj, SlovenijaTel. centrala: 00 386 4 2800 450Fax: 00 386 4 2800 455Yeasu prodaja: 00 386 4 2800 422Yeasu servis: 00 386 4 2800 417e-mail: [email protected]: www.kron-telekom.si

3Radio HRS - 4/2004

UvodnikPoštovani čitatelji,

Za nama je ljeto koje je bilo zanimljivo i ispunjeno događanjima i vremenskimnepogodama. Na početku ljeta održano je državno ARG prvenstvo, a vikend iza togaprisustvovali smo sajmu HAMRADIO u Friedrichshafenu. HRS je po prvi put organi-zirao odlazak hrvatskih radioamatera autobusom na ovaj sajam. Naš savez je po petiputa organizirano sudjelovao u IARU KV natjecanju kao 9A0HQ i ostvario zapaženrezultat u međunarodnim okvirima. Više o svemu tome možete pročitati i vidjetina fotografijama ovog broja Radio HRS-a. Dva tjedna poslije IARU KV natjecanja,održano je IOTA natjecanje u kojemu je sudjelovao veliki broj 9A postaja. Prostiranjau natjecanju su bila prosječna, ali su naše postaje prema prijavljenim rezultatimaponovo ostvarile zapažene rezultate u nekoliko kategorija. Više o tome moći ćetepročitati u narednim brojevima časopisa. Na zadnjoj stranici omota možete pročitatiprogram već tradicionalnog Zagreb Radio Festa koji se održava 18. i 19. rujna najezeru Jarun u Zagrebu.

U ovom broju možete pročitati zanimljive članke u svim našim stalnim rubrikama.Nadam se da će svatko naći nešto što će ga zanimati.

Još vas jednom pozivam da svojim prilozima doprinesete kvaliteti sadržajačasopisa. Molim sve suradnike da slike i crteže ne “ubacuju” u tekst, nego da ih šaljuzasebno u *.jpg formatu. Za sve informacije oko slanja slika i crteža obratite sedirektno tehničkom uredniku časopisa Romildu, 9A4RV, e-mailom ili telefonom paće vam on dati detaljna uputstva oko slanja istih.

Ugodno čitanje i prelistavanje želi vam

Zlatko Matičić, 9A2EU,glavni urednik

nakladnikHRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12, p.p. 149HR - 10002 ZAGREB

Hrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikZlatko Matičić, 9A2EU,

[email protected]

Urednički kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, ing., [email protected]

Povijest radioamaterizmamr.sc. Zvonimir Jakobović, 9A2RQ

[email protected] za mlade

mr.sc. Božidar Pasarić, [email protected]

IARUmr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY

[email protected]

Antun Dretvić, [email protected]

KV aktivnostiZlatko Matičić, 9A2EU

[email protected]

Vladimir Pavlica, ing., [email protected]

IOCA programEmir Mahmutović, prof., 9A6AA

[email protected] aktivnost

Željko Dražić-Karalić, [email protected]

Digitalne komunikacijeBranko Plazanić, dipl.ing., 9A3PM

[email protected] aktivnost

Milan Drlić, [email protected]

Informiranje i mali oglasiLjiljana Božak, 9A5BL

[email protected]

Tihana Nakomčić, [email protected]

Tehnički urednikRomildo Vučetić, 9A4RV

[email protected]

Časopis izlazi svaka dva mjeseca - 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Časopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RVTisak: Printel, Nova Ves 45, ZagrebPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.

Godišnja pretplata sa članarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura

Pretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kodZagrebačke banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 - 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, ing., 9A3PA, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Članovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražić-Karalić, 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matičić, 9A2EU, [email protected] Morović, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlaković, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španić, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažičević, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudić, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] časti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelčić, 9A5JA, [email protected] Jugović, ing. 9A2EI, [email protected]

CJENIK OGLASNOG PROSTORA U ČASOPISU RADIO HRSZa oglašivače izvan Hrvatske (Euro) Za oglašivače u Hrvatskoj (kn)

- 1/1 stranica 160,00 1.200,00- 1/2 stranice 110,00 700,00- 1/4 stranice 70,00 450,00- Omotna stranica osim naslovne 270,00 2.000,00- 1/2 omotne stranice osim naslovne 150,00 1.100,00

Za polugodišnji ugovor odobrava se 20% popusta.Za godišnji ugovor odobrava se 30% popusta.

4 Radio HRS - 4/2004

SADRŽAJ

Uvodnik .............................................................................................................. 3HAMRADIO 2004 .............................................................................................. 5HAMFEST POŽEGA 2004. ................................................................................ 8Prvih 10 godina Radioamaterskog kluba Bjelovar, 9A1CDD, iz Bjelovara ...... 9Europska računalna diploma ............................................................................ 10Aktivnosti u Radioklubu slijepih “Louis Braille” ............................................ 11Elektronika za mlade - 4. nastavak .................................................................. 125-elementna Yagi antena za 21 MHz ................................................................ 14Orijentacija antenskih sistema .......................................................................... 16AVR assembler .................................................................................................. 18Intermodulacijske smetnje (1. dio) .................................................................... 19Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 22Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 26Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima ............................................ 28Mediterranean Islands Award (MIA) Contest .................................................. 32Diplome.............................................................................................................. 33Što su keplerijani?.............................................................................................. 35EME veze iz Hrvatske ...................................................................................... 39Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 42Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u ............................................................ 43Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u ............................................................ 4411. susreti ZRHB u Risovcu .............................................................................. 45Zajednica radioamatera Herceg-Bosne: jučer, danas, sutra .............................. 45DX i QSL informacije........................................................................................ 46Mali HAM oglasi .............................................................................................. 46

9A0HQ - natjecateljska ekipa2004. godine

str. 5

str. 8

str. 28

str. 33

str. 35

5Radio HRS - 4/2004

vijesti iz HRS-a

Baviti se radiomaterstvom i to bilokojim njegovim oblikom, a ne otići

barem jedanput na najveći europskiradioamaterski sajam u Friedrichshafengotovo je nezamislivo. Prigoda je to zasusret sa starim prijateljima s kojima stese dotada toliko puta čuli u eteru,upoznavanje s novim radioamaterskimproizvodima i pomagalima, kao i prigodaza saznati iz prve ruke o najnovijim eks-pedicijama, ili, pak, prošetati se uvijekzanimljivim “buvljakom”, na kojem nema-što-nema. One, koji iz samo njimaznanih razloga, do sada nisu dali svojobol ovom impozantnom radioamaters-kom okupljalištu, uvjeravam da nećepogriješiti ako to učine sljedeće godine.Postoji samo jedna opasnost: kadajednom odu, teško će se od togaodviknuti. A sajam se održava već višeod 50 godina ...

I moj ovogodišnji, šesti za redomodlazak u Friedrichshafen, rezultat jetoga “ovisništva”. Kako i ne bi kada senakon svakog susreta s prijateljimapozdravljamo s “Doviđenja do sljedećegodine!”.

Skupni odlazak na ovogodišnji sajaminiciralo i organiziralo je novo rukovodst-vo Hrvatskoga radioamaterskog saveza.Ta “povijesna” odluka njegovog Izvršnogodbora, pokazala se dobrom, općepri-hvatljivom. Čini se da smo bili jedinaorganizacija koja je došla grupno i čijisu članovi pokazali zavidan nivo zajedni-štva.

Sve je počelo 24. lipnja, okupljanjemkod zagrebačkog Glavnog kolodvora.Pedeset radioamatera na jednom mjestunije mala stvar. Da je samo ovo zagreba-čko okupljanje bio rezultat aktivnostirukovodstva HRS-a, mnogi bi bili zado-voljni. Bili su tu radioamateri iz Zagreba,Siska, Labina, Splita, Čakovca, Pazina,Donjeg Miholjca, Daruvara, Duge Rese,Murskog Središća, Brdovca, Požege,Zaprešića, Vinkovaca, ... Većina od naspo prvi puta srela je neke od onih o koji-ma su prije toga puno puta slušali.Trebalo je sada objediniti: pozivnuoznaku, predodžbu o nekoj osobi i - nju

samu. A tu uvijekgriješimo ...

Kada se vođaputa, Mate, 9A3PA,uvjerio da li smo svina okupu, moglismo poći.

Putovanje doFriedrichshafena netraje baš kratko.Kroz “deželu” i Alpepa preko Salzburgai Minchena, valja“potrošiti” 12 sati.Ako zanemarimouobičajeno “europs-ko” ponašanje slo-venskih pograničnihorgana, putovanje je, uz šale i dosjetke,proteklo brzo i zanimljivo. Ne trebazaboraviti ni vozačev doprinos: vozio jeodlično.

Neposredno pred Friedrichshafenomuspostavili smo radiovezu s našomprethodnicom, odnosno službenom dele-gacijom, u kojoj su bili: Petar, 9A6A,Zlatko, 9A2EU, i Miljenko, 9A4ML, kojisu došli dan ranije. Poželjeli su namdobrodošlicu, obavještavajući nas da jenaš štand već spreman. Predstojalonam je pronaći zgodno mjesto tepodignuti šator, koji će nam biti bazasljedeća dva dana. AngažiranjemZdenka, 9A2HI (njegovom zaslugomsmo ga i dobili), ali i svih nazočnih, ubrzoje, na čuđenje mnogih promatrača, našnovi dom poprimio prave obrise.

Mogli smo krenuti na “osvajanje”sajma. No, prva prepreka na ulazu:redovi na svim šalterima koji su napraviliprvi posjetitelji, obeshrabrili su mnoge.No, zahvaljujući snalažljivosti Mate,9A3PA, i Emira, 9A6AA, i taj je problemriješen na čuđenje uposlenika kada jezatražena skupna ulaznica za 100osoba (dva dana po 50). Ubrzo smo se,prema svojim afinitetima, utopili u nepre-glednu masu posjetitelja ...

Koncepcija sajma ostala je nepromi-jenjena: radioamaterske organizacije ipoznate tvrtke s izlošcima iz naše “pro-blematike” smješteni su zajedno u jednojhali pa sam tamo prvo i krenuo.

Na 9A štandu već je gužva. Dolazemnogi, i znani i neznani. Dečki su uredilinaš prostor ispunjavajući ga neizbježnimmaterijalima Hrvatske turističke zaje-dnice. To je vrlo tražena “roba”. Našihturističkih zemljovida nikad dovoljno.Novi ukusni plakati HTZ-a prava su malaumjetnička djela. Tu je i veliki posternačinjen u Radioklubu Zagreb, kojim seobavještava o 80. obljetnici našeg najs-tarijeg Radiokluba. Zapažena su i naša

radioamaterska tiskana izdanja. Mnogeinozemne operatore zanima rad na 70MHz, tako da je ta publikacija dostatražena, poglavito jer je uz nju i odgo-varajuća tiskana pločica. Očigledno,jezik nije prepreka.

Tu je već i Božo, 9A6AJK, iz Švica-rske, koji nas redovito posjećuje. I ovajput donio je pivo za 9A ekipu te se kaoprevoditelj odmah uključio u promidžbuHrvatske. “Predivno je družiti se s vama,tako da iduće godine moram dulje ostatina Sajmu” - kaže Božo. Oduševila melakoća kojom govori taj “svoj” švicarskijezik. I operatori iz HB9 koji su došli nanaš štand, ugodno su iznenađeni.Najavio je i ovogodišnji dolazak uHrvatsku te rad s otoka Vira ... Tu su idečki iz 9A1A-tima, Nikša, 9A5W, i Emil,9A9A. Naravno, Španga, 9A4SS, iKruno, 9A2OM, neizostavni su “inventar”sajma. Na žalost, ove godine nema Ive,9A5I ... I Marinko, 9A3JB, ima pune rukeposla. Valja razdijeliti više od 100 kgQSL-kartica koje je donio sa sobomiz 9A, ali i prikupiti desetak kilogramaQSL-ki koje predstavnici pojedinih orga-nizacija ostavljaju na našem štandu.

Oko nas lutaju dečki iz “dežele”. Ovegodine nemaju štanda, zbog problema unjihovoj nacionalnoj udruzi ...

HAMRADIO 2004Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA

Gužva na 9A štandu

Dio kampa u sklopu sajma

S prijateljima ispred 9A štanda


Mene, kao IOCA menadžera, pose-bno su razveselili susreti s prijateljima isimpatizerima tog našeg otočnog pro-grama: Georges, F5BKU, Dov, 4Z4DX,Gerhard, DK2UA, Richard, 9A5PH, Feri,HA5AZZ i njegova xyl Aniko, HA5TAA,zatim, Laci, HA1AG, Ric, DL2VFR,Laszlo, HA3NU, Gianluca, IV3WMI ...Većina od njih traže IOCA majice, kojih,nažalost, ove godine nema. Nudimo imnove, ukusno izrađene majice s HRS-ovim logom, a oni ih prihvaćaju sa sim-patijama. Izraelcu Dovu, 4Z4DX, koji jeprije četiri godine, kao prvi inozemnilovac osvojio temeljnu IOCA diplomu(br. 2.), uručujem i IOCA plaketu (br. 5.).Vidno uzbuđen, on se zahvaljuje te seispričava što zbog obiteljskih razlogaove godine, kao što je obećao, nijedošao u Hrvatsku kako bi radio s nekogod naših otoka. “Zato iduće godinedolazim sigurno” - kaže on.

Veseo susret starih prijatelja: tu je“njemački dio” ekipe uspješnih ekspedi-cija na otoke Sušac, Palagružu i Pločicus kojih smo radili kao 9A0CI: Fredy,DE0MST, Sven, DF9MV, Chris,DL9CHR, i Dieter, DL1SDN, sa supruga-ma. Razmjenjujemo poklone. Ubrzo, sazemljovidima na stolu, dogovaramo planza sljedeću godinu. Odluka je pala:lanterna Struga na otoku Lastovu. KaoWLH Country assistant, upoznajem ih spromjenama u World Lighthouse progra-mu te ih obavještavam da sam poslaozahtjev o uvrštavanju tog otoka (tj. nje-gove lanterne) na WLH popis. Očekujućipozitivno rješenje, to je razlog više zanaš odlazak.

Zanimljivo mjesto na sajmu je tradi-cionalni QSL Wall, niz spojenih panoana koje posjetitelji ostavljaju svoju QSL-karticu na posebnoj samoljepljivoj traci.Ako nisi stavio svoju karticu - kao da inisi bio! Pred tom šarenom kolekcijom,mnogi se znatiželjno zadržavajuuzdišući...

Nedaleko od našeg štanda nalaze sei predstavnici RSGB IOTA programa.Naravno, tu je i Roger Balistar, G3KMA,IOTA menadžer, najpozvaniji kada je upitanju ovaj (nakon DXCC) najpoznatijiprojekt. Pozdravljam se s njim, a on mepita “Kada ćemo piti?” Ugodno me izne-nadio jer sam shvatio da ni ove godinenije zaboravio na moj rođendan koji je

upravo - danas. Razgovor nastavljamopopodne, a nakon prijateljskog ćaskanjaprešli smo i na ozbiljniju temu: neza-dovoljstvo naših operatora radomsadašnjeg IOTA checkpointa zaHrvatsku (Istvan-Steve, HA0DU).Prenosim mu mišljenja naših operatora.Gosp. Balister smješka se (kao i uvijek),ali je svjestan naših argumenata.Priznaje mi da zna za prigovore kakoSteve to radi presporo. Nakon dužegrazgovora (dok ostali čekaju na red zarazgovor s Rogerom), dobivam(o)zeleno svjetlo glede odabira novog IOTAcheckpointa iz redova 9A operatora, i tone samo za našu, već i susjedne zemlje.Roger, G3KMA, mi pojašnjava uvjetekoje RSGB postavlja pred potencijalnogkandidata za taj posao. Neočekivano, onotvara mogućnost da odredimo i osobukoja bi bila IOTA Country assistant.Predlažem gosp. Balisteru susret spredsjednikom HRS-a, Petrom, 9A6A,te razgovor nastavljamo za pola satana našem štandu u “jačem” sastavu(tu je još i Zlatko, 9A2EU). Roger i njimaponavlja već rečeno te razgovor završa-vamo vrlo zadovoljni. Treba imati naumu da u svijetu ima 15 IOTA check-pointa i 8 IOTA Country assistanta te daje ovo velika čast za našu zemlju.

I mlađi su aktivni: na poziv BCC, Hrle,9A6XX, kao jedan od osnivača WWYC,održao je predavanje o tom klubu kojisada broji 450 članova, upoznajućinazočne o njegovoj povijesti i aktivno-stima. “Sala u Hall A2 bila je puna i sveje prošlo odlično” - zadovoljno će nakontoga Hrle, ne krijući zadovoljstvo što sunaišli na razumijevanje kod novogrukovodstva HRS-a. Osim međusobnihsusreta na tom predavanju, mnogiWWYC članovi posjetili su i 9A šator te

se navečer pridružili našem zapaženom9A-hamfestu.

Ovaj sajam prigoda je da potvrditeneku od “egzotičnih” ekspedicija, odno-sno dobijete QSL-kartice za koje bisteinače trebali posegnuti dublje u džep.Osim što uživo vidite i upoznate članovetakvih rijetkih ekspedicija, osjećajući itako dah i duh dalekih otoka i zemalja,lijepo je upotpuniti osobnu kolekcijukarticama na kojima su pozivne oznake:T33C, HK0GU, VK9NB, VK9NL,A45WD, YI1BGD, K1B, 9N7DX, ...Nažalost, do informacije “gdje i kada senešto dijeli” dolazite vlastitom snalažlji-vošću ili usmenim obavijestima, koje se,ipak, brzo šire.

Mogućnost “čekiranja” QSL-karticavažan je sadržaj svakog sajma pa iovoga. Većina strastvenih sakupljačakartica za DXCC, radije će zbog togadoći na sajam nego riskirati te ih slatipoštom. Kartice ste mogli ostaviti naARRL-ovom štandu pa poslije doći ponjih ili sačekati u redu za to. Odabraosam ovo drugo te za Rafa, 9A3KR, to“ponosno” obavio. Znam da je to “kiće-nje tuđim perjem”, ali nisam ja kriv štonitko ne zna da to nisu moje kartice.

A Raf je imao zemalja “kao u priči” i to nasvim mogućim bandovima. Većini onihkoji su čekali iza mene, zapele su za okonjegove QSL-kartice za potvrđeneentitete na 50 MHz ... “Čekirati” QSL-keza nekoga drugoga, uobičajena je stvar.Nerijetko jedan operator donese QSL-kartice za više svojih prijatelja, što seuvijek poprati negodovanjem onih kojičekaju iza njega. Poslije Rafovih, htiosam progurati još samo dvije kartice začije me “čekiranje” zamolio Zlatko,9A4A. Ne mogu opisati nelagodu i šokkada sam otkrio da mi nedostaju terijetke QSL-ke (VP6DI i P5/4L4FN) ...Strah i neizvjesnost trajali su sve dopovratka u Zagreb. Obavit ću to drugiputa.

Predsjednik HRS-a, Petar, 9A6A, imapune ruke posla. Posjetili su ga preds-jednici desetak saveza iz Europe te jeimao priliku upoznati s problemima udrugim radioamaterskim udrugama.Slični problemi koje smo imali zadnjihnekoliko godina, potresaju i drugeradioamaterske organizacije, koje se idalje suočavaju s lošim radom svoga

vijesti iz HRS-a

IOTA razgovori

T33C checking

QSL wall

Hrle, 9A6XX

vodstva, što rezultira velikim osipanjemčlanstva. Rad novog vodstva HRS-a,kao i pokrenute aktivnosti mnogi su uzelikao primjer dobrog i kvalitetnog rada kojidugoročno osigurava opstojnost radio-amaterskog pokreta u Hrvatskoj.

U službeni posjet Hrvatskom štandudošao je i David G. Sumner, K1ZZ, tajnikIARU-a. Na sastanku s predsjednikomHRS-a, koji je trajao preko sat vremenarazgovarao je o aktivnostima HRS-a te oproblemima u ovoj svjetskoj radioa-materskoj organizaciji. Petar, 9A6A,detaljno je izložio rad novog rukovodstvaHRS-a te predočio aktivnosti usmjerenepomlađivanju članstva i popularizacijiradioamaterizma u Hrvatskoj. Bilo jemnogo razgovora oko rješavanja pitanjanelegalnog korištenja hrvatskog prefiksa9A u Bosni i Hercegovini. PredsjednikHRS-a predložio je najprihvatljivijerješenje o kojem je već bilo govora uIARU-u, kao i u Bosni. GospodinSumner je obećao lobiranje za to, tj., dase za Bosnu i Hercegovinu dodjeli jošjedan prefiks te da svi radioamateri BiHimaju pravo izbora prefiksa. O tom pri-jedlogu bi se trebalo još dogovoriti saslužbenim predstavnicima ARA,hrvatskog i srpskog naroda u BIH, pred-stavnicima Saveza SiCG te s pred-stavnicima IARU-a. (“Neće politika umoju butigu” - reče davno poštar uMalom Mistu ...)

Predsjednik HRS-a pozvao je gosp.Sumnera u službeni posjet Hrvatskoj štoje on sa zadovoljstvom prihvatio. Zasljedeću godinu već je rezervirao ljeto-vanje na jednom od naših otoka pa će usklopu tog puta posjetiti i HRS. Nadamse da ćemo ga čuti kao IOCA “aktivato-ra”. Na rastanku je kao poklon dobionekoliko majica sa znakom HRS-a, a

gosp. Sumner je obećao da će ih nositina radioamaterskom sajmu u Daytonu.

Hrvatski štand posjetio je i gosp.Paolo Rosa, šef marketinga sajma u tali-janskome Pordenoneu. Ovo je nastavakrazgovora započetih prije dva mjeseca uPordenoneu. Bilo je riječi o organiziranjuZagreb Radiofesta koji će se održatina Jarunu 18. i 19. rujna 2004. godine.Gospodin Rosa je predložio suradnjuRadioamaterskog sajma u Pordenoneu iZRF-a. Zajednički je zaključak da ZRFveć sljedeće godine treba prerasti uvodeći regionalni radioamaterski sajamu ovom dijelu Europe, a da će namstručnjaci za marketing iz Pordenonea utome pomoći. Također su zainteresiraniza što veći dolazak hrvatskih radioama-tera na njihov sajam u Italiji. HRS ćepokušati sljedeće godine organiziratizajednički jednodnevni odlazak na tajsajam.

Prvi dan brzo je prošao. S vrećicamasvih mogućih sadržaja, žurilo se premanašem šatoru. Organizatori su ustrojilibesplatnu brzu minibus liniju Sajam -Camp, koja ide svakih par minuta.Izvrsno rješenje. I naš smještaj upoljskim uvjetima, za većinu je bio praviizazov. Ogroman šator plijenio je svačijupozornost. Vidio se iz daleka. A kada jeIOCA menadžer iz svoje torbe izvadiohrvatski stijeg, slika je bila kompletna.Naravno, to je prilika za skupni snimak.

Tu je i roštilj, koji je organizirao Mate,9A3PA. I piće je tu. Bravo Mate!Pokazao se kao odličan vođa puta. Zak,9A3XM, i Pepi, 9A4RJ, bili su najza-služniji za praktično ostvarenje oveideje, pa su se najviše i “nadimili”.Ugodan miris daleko se osjetio i spuštaodo glavnog campa, tako da su nas pos-jećivali i znani i neznani. Mnogi od nasprisjetili su se mlađih dana kada su kam-pirali pod sličnim uvjetima. No, sada jevaljalo pomiriti breme godina koje su izanas sa željom da se opet bude mlad.Nakon zajedničkog druženja isprednašeg ogromnog šatora u petak uvečernjim satima te razmjene pokrivačai podmetača, bilo kakav ležajdobrodošao je. Ipak, u pitanju je samojedna noć pa je mladost koja još uvijek

tinja u nekima od nas, nadjačalanespretnost, zbunjenost i nesnalažljivostpojedinaca. No, ništa nije moglo nadja-čati QRM koji su tijekom noći praviladvojica u mojoj blizini ... I dok smo seumotavali u pokrivače, razmišljali smo osljedećem danu. Sutra je subota. Valjaujutro složiti šator te ga s našom opre-mom ugurati u prtljažnik autobusa i bitispreman za pokret.

Povratak za Zagreb dogovoren je zarano popodne. Trebalo je do tada obavi-ti ono što se nije stiglo jučer. Još jedandan, svima bi nam dobrodošao… “Nagreškama se uči”, reče netko. Svatko odnas zna kako se sljedeći put još boljepripremiti. Već su i nove ideje tu: duljiboravak na Sajmu i postavljanje kratko-valne postaje. Bez obzira na umor i(ne)komfornost boravka, stječe sedojam da su svi zadovoljni.

Ipak, sajam u Friedrichshafenu jejedan!

Tamo kanim i iduće godine. A vi?

7Radio HRS - 4/2004

Skupni snimak

Druženje 9A ekipe

Na 9A štandu 9A6A & K1ZZ

Sa sajma uređaji stari ... Priprema roštilja

vijesti iz HRS-a


vijesti iz HRS-a

HAMFEST POŽEGA 2004.Piše: Ivan Maruszki, 9A3ZM

7. susreti radioamatera Europe uVelikoj!

Na obroncima Papuka, nekadašnjegotoka Panonskoga mora, u predivnojprirodi uz rječicu Dubočanku i okolnihgora, Krndije, Dilja, Požeške Gore iPsunja, 12. lipnja 2004. god. održani susedmi susreti radioamatera Europe uorganizaciji Radioamaterskog klubaVALLIS AUREA 9A1BTU/9A4P Požega,a povodom dodjele priznanja i pehara zaosvojena mjesta u međunarodnomradioamaterskom natjecanju na KV iUKV području. Natjecanje je održanopod pokroviteljstvom grada Požege uožujku ove godine, a službeni su rezu-ltati objavljeni putem Interneta te pis-menog izvješća. Na sastanku Izvršnogodbora RK pripremljene su diplome ipehari te zaključeno da se za HAMFEST“okrenu” (čitaj ispeku) dva janjca i skuha“kotal čobanca”, za kojega je u šali pre-dsjednik RK Vallis Aurea Krešo, 9A4KM,rekao da mu je “srnjak” slučajno podletiopred auto za bolju aromu. Koje li lovačkepriče uz piće …

Dan “D”, iskrcavanje na obale pano-nskog mora i plaže rječice Dubočankepočelo je u subotu u jutro oko 07.00GMT. U prvoj liniji prihvaćanja pridošlih“komandosa” (gostiju) na ulazu u bazu,uz zujanje pčela, bumbara i komaracate let “eskadrile” raznih ptica i žuborrječica Veličanke i Dubočanke, YL-keMirjana, 9A6NAX, Kata, 9A6NBA, iNada, 9A7GMJ, pružale su “prvupomoć” pridošlima umornima od putada se osvježe i raskuže šljivovicom te“privežu” dušu sendvičem (made by9A2XF) do glavne “fešte”. Dečki supripremili stolove i klupe, a za dobroraspoloženje po starom običaju pobri-nuo se Darko, 9A7GMB (“Gembać” odmilja), čija Honda tiho iza zgrade ronda istvara električnu struju za razglas imuziku za ples. Boris, 9A3TN, i Dado,9A3TG, stavljaju duoband antenu nadebeli jošić za radiostanicu koju spajaju

za navođenje dolazećihgrupa prema mjestuiskrcavanja. Tajnik Miki,9A9AU, s “prezidentom”Krešom, 9A4KM, slažuna stol diplome i peharete boce KlezingeroveGraševine za osvojenaprva tri mjesta u svakojkategoriji. Vrijeme je“šućmurasto”, gledamou nebo, a pravi reuma-tičari govore - “provuććemo se, padat će šale ivicevi umjesto kiše”.Mobilne ekipe dolaze sasvih strana, a mojamalenkost navodi Darka, 9A4NP, sasvojom posadom kao i Josipa i Zlatka,9A6AZV i 9A7PTZ, kako da se i gdjeiskrcaju. Dolaze posade iz Slovenije,Trbovlja, iz BiH, Zenice, Njemačke igotovo cijele Hrvatske, i to Vukovara,Osijeka, Čepina, Slavonskog Broda,Nove Gradiške, Novske, Našica,Lipovljana, Garešnice, Ivanić Grada,Zagreba, Samobora, Varaždina,

Ludbrega, Križevaca, BjelovaraGarčina i Hrstova. Nema nikogaiz Pakraca i Lipika te Mađarske,valjda ih je nešto ozbiljno sprije-čilo. Uvijek su nam uvijek bili dragigosti.

Dubočanka je svojim žuborom itokom “glumila” hladnjak i hladilapiće. Kako je koja ekipa pristizala,nastajale su se grupice koje suživo razgovarale i odražavaleushićenje u druženju starih prija-telja. Uz temelje jednog građevi-nskog objekta buduće “verande”,stvorila se “mala Arizona” - “buvlj-

ak”. Ponuda - potražnja, ovo za ono i“daj što daš ak' imaš”, a sve u dobromraspoloženju u duhu HAM - spirita. Biloje tu svega, od ratnih trofejnih stanica islušalica, lampica, kablova pa do zadnjihkrikova tehnike, ali isto tako i stvaridobrog ručnog kova, 70 MHz stanicatransverter, nova. Prije podne jeprohujalo i nakon okupljanja svihsudionika 7. hamfesta Požega2004. u Velikoj, predsjednik RKVallis Aurea 9A1BTU/9A4P Krešo,9A4KM, pozdravio je drage goste,kao i bivšeg gradonačelnikaPožege, Zdravka Ronka te uzpomoć Borisa, 9A3TN podijeliodiplome, pehare i tzv. “lampaše”(vino) za prva tri mjesta u svakojkategoriji. Uz puno pljeska i navi-janja slavodobitnici su veselo nosilitrofeje, a neki su odmah isprobalipehare.

Iza toga uslijedio je glavni dio.Šljivovica, Vilijamovka koju je nudioAntun, 9A4PT, i piva koja je ispralautrobu, pripremila je teren za jelo.“Čobanac” koji je zamirisao cijelomlivadom, a pogotovo nasječena pečenajanjetina i mladi luk, pozvali su prisutneda se bace u boj do posljednje žlice ikosti. Ohlađenim pićem bogato je zalije-vano jelo, a za stolovima se samo čuougodan žamor i zveket pribora za jelo.Neki prolaznici, izletnici, najradije binam se bili pridružili u poslu. Druženje udobrom raspoloženju nastavljeno je dokasno popodne što je nama, organiza-torima, bila najbolja zahvala za uložentrud. Zavisno od udaljenosti mjestastanovanja ekipe su pomalo napuštaleteren zadovoljne i širokog osmjeha uz73 i 88. S rukama punim trofeja sretnisu krenuli svojim kućama. Mi smo ihpratiti u mislima zadovoljni što smo imomogućili još jedan divan susret idruženje za dugo sjećanje. Ovaj članaknamijenjen je svim našim dragim YL-kama i radioamaterima koji nisu moglibiti ovdje kao poziv da nam se idućihgodina pridruže i podjele radost s nama.I što reći na koncu? Priči je kraj i dođitenam opet.

9Radio HRS - 4/2004

vijesti iz HRS-a

Prvih 10 godina Radioamaterskogkluba Bjelovar, 9A1CDD, iz Bjelovara

Piše: Alen Kuten, 9A4WW

O početku radaRadioamaterski klub Bjelovar

osnovan je prije 10 godina nainicijativu grupe radioamatera,pripadnika Hrvatske vojske,tadašnjih članova Radio klubaNikola Tesla iz Bjelovara.Osnivačka Skupština održana je9. svibnja 1993. godine, inicija-tivom grupe građana koju ječinilo 10 radioamatera, osni-vača Kluba. To su bili: DuškoŠimić, Đuro Valentak, IvanPolančec, Siniša Rietković,Vilim Levak, Vladimir Matulović,Mara Fištrović, Pavao Šporčić,Mario Vinković i MladenMarošević.

Na osnivačkoj skupštiniodržanoj u prostorijama Društvaenergetičara Bjelovar, za preds-jednika je bio izabran VilimLevak, 9A6RLS, potpredsje-dnika Đuro Valentak, 9A2YY, tetajnika Vladimir Matulović,9A6DUL.

O našim aktivnostimaI prije osnutka Kluba članovi

su bili aktivni u VHF natjecanjima, pa jetako u svibnju 1993. zabilježenaaktivnost s Velebita, tada pod pozivnomoznakom 9A2KK. U to vrijeme nije biloriješeno pitanje pozivne oznake za Klub,a zanimljivo je da rezultat u tom natje-canju još uvijek predstavlja rekord u tomperiodu. Već tada Klub je usmjerioaktivnosti ka konstrukciji antena za sveVHF i neke UHF opsege, a opremu su unatjecanjima posuđivali članovi. U dogo-voru s RK Nikola Tesla i HRS-om Klub jedobio pozivnu oznaku 9A1CDD.

Iako beskućnik, Klub je zahvaljujući9A2YY na njegovoj adresi pospremaoantene i ostali pribor.

Tih godina nije bilo brijega i mjesta naBilogori i Moslavačkoj gori s kojeganismo radili u natjecanjima, a sve upotrazi za najboljom lokacijom ... Tih godina s lokacije na Kamenitovcu,JN85LW, radili smo i u nekoliko MSnatjecanja te u EME natjecanju u kojemsmo iako skromnom opremom uspjeliodraditi nekoliko veza refleksijom odmjeseca... Zanimljivo je da je u tomnatjecanju za određivanje kuta elevacijeantenskog sustava korišten komercijalnimultifunkcionalni uređaj Pitagora 2000.Vlado, 9A6DUL, i autor ovog tekstanebrojeno su puta tijekom noći “ciljali”mjesec ...

Duško, 9A2KK, je već i prije radio salokacije JN85OV, pa smo ustanovili daje to ipak najbolja lokacija za natjecanje,iako je lokacija bez električne energije iudaljena sat vremena vožnje odBjelovara. Nerijetko, mještani okolnihsela u čudu su gledali kako se vozimoput lokacije u autima natovarenimhrpom antena, agregatom i ostalomopremom. Iako su u početku bili sumnji-čavi, uskoro smo stekli i prijatelje skojima i danas surađujemo i koji nam

nerijetko pomažu u našim akcija-ma. U goste su nam dolazili ipomagali i Leon, 9A2KL, Buki,9A3TF, Pero, 9A6A, Filip,9A7IPF, i drugi.

Klub je dobio na uporabu ipozivnu oznaku 9A1B pod kojomradi u natjecanjima na VHF i UHFopsezima, a povremeno i na HF.

Kako je 9A2KK kupio klijet nalokaciji Kladarski brijeg (JN85OV)nedaleko Pitomače, odlučili smozajedničkim snagama ureditilokaciju, postaviti stup i antenete uživati u blagodatima zaje-dničkog rada u natjecanjima.Plodove rada možete vidjeti i nasljedećoj fotografiji.

S početkom rada na 6metarskom opsegu, ustanovilismo da bi bilo najbolje pronaćidrugu lokaciju za rad na 6 m.Tako je lokacija u Visovima(JN85JX) bila idealna za takvuaktivnost zbog relativne blizinegradu i, naravno, zbog postojanjaelektrične energije na lokaciji.Redoviti smo učesnici u svimvećim VHF i UHF natjecanjima.

Organizirali smo i malu ekspe-diciju na otok Murter tijekom

IARU Reg. 50 MHz natjecanja 2001.godine.

Iz godine u godinu broj članova semijenjao, ali su jezgra i glavni pokretačiklupskih akcija ostali Duško, 9A2KK,Đuro, 9A2YY, Vilim, 9A6RLS, Vlado,9A6DUL, i Alen, 9A4WW. Od nedavnoimamo i nekoliko članova iz Zadra,Biograda, Murtera, Vinkovaca i Sesveta.I dalje smo aktivni u natjecanjima sadauz pomoć Vlade, 9A3CY, Jima, 9A2SD,

i Hrvoja, 9A4EW. I daljesmo beskućnici....

Klub ima i web stra-nicu na kojoj možetesaznati gotovo sve onama. Potražite nas nawww.qsl.net/9a1cdd, asva pitanja i prijedlogešaljite našem webmas-teru Vladi, 9A3CY.Naravno, dobrodošli susvi dobronamjerni radio-amateri ...Do slušanja!

Antenski stup i antene na JN85OV

Zalazak sunca na JN73TT

10 Radio HRS - 4/2004

vijesti iz HRS-a

Kao što je Gutenbergovo tiskanoslovo kroz proteklih pet stoljeća

obilježilo svijet pisane komunikacije,tako je informatička tehnologija krozproteklih šest desetljeća (prvo elektro-ničko digitalno računalo nastalo je1943., John Vincet Atanosoff, SAD) urekordnom vremenu stvorila novi svijetsuvremenih globalnih komunikacija.

Računalna pismenost uvjet jesvakogoblika života u novoj eri: privatnog,radnog, poslovnog, zdravstvenog, zaba-vnog i sportskog. Oni koji neće savladati“abecedu računalne pismenosti” još unašim danima bit će smatrani nepisme-nima, a to je u razvijenom svijetu rigidnanaznaka zaostajanja.

Nerazmjer između potrebe za korište-njem računala i nedostatne osposoblje-nosti (informatičke nepismenosti) koris-nika, sve države Europske unije i mnogedržave svijeta rješavaju provođenjemECDL programa.

Europska računalna diplomaECDL (European Computer Driving

Licence) je međunarodno priznati certi-fikat za korištenje osobnog računala,dizajniran s ciljem uspostavljanja stan-darda za provjeru osposobljenosti za radna računalu.

Provodi se u 135 zemalja svijeta, a dosada je više od 4 milijuna osoba položilo14 milijuna testova. Od 2003. godineECDL se provodi i u Hrvatskoj.

ECDL program donosi značajneprednosti poslodavcima, posloprimcimai društvu u cjelini:

- povećava produktivnost zaposle-nika i njihovu bolju poslovnuinterakciju, kvalitetniji rad i ušteduvremena,

- omogućava objektivnu procjenuinformatičke pismenosti temeljemmeđunarodno standardiziranihtestova,

- olakšava poslovnu komunikaciju sinozemstvom,

- omogućava lakše zapošljavanje inapredovanje u poslu,

- ECDL je kvalitetna osnovaza daljnje usavršavanje uinformatičkim vještinama,

- ECDL je putovnica za informatičkodruštvo znanja.

Primjena ECDLa u HrvatskojVlada Republike Hrvatske uvrstila

je ECDL u “Operativni plan provedbeprograma e-Hrvatska 2007. za 2004.godinu” koji je donesen u lipnju 2004.Operativnim planom određuje se primje-na ECDL programa u informacijskomobrazovanju službenika i namještenika u

državnoj upravi te nastavnog osoblja uosnovnim i srednjim školama.

U travnju ove godine Hrvatska zajed-nica tehničke kulture postala je ovlaštenitestni centar za ECDL.

Kome je namijenjen ECDL? Svakome tko već rabi ili će rabiti raču-

nalo na poslu i u svakodnevnom životu.Ukratko, ECDL je namijenjen svima bezobzira na spol, dob, nacionalnost, obra-zovanje uključujući i osobe s posebnimpotrebama.

Zašto ECDL?Nositelj Europske računalne diplome

- ECDL, dobiva imidž digitalno pismenogčovjeka 21. stoljeća. Bez obzira nakojem radnom mjestu radio ili će raditiECDL korisniku računala donosi najra-sprostranjeniju internacionalno priznaturačunalnu kvalifikaciju.

Verifikacija digitalne pismenostiputem ECDLa posebno se preporuča:

- zaposlenicima svih profesija nasvim nivoima hijerarhijske ljestvice,

- nezaposlenima koji žele upotpunitisvoje znanje i olakšati traženjeposla,

- učenicima i studentima kojizapočinju graditi svoju profesio-nalnu karijeru.

Za stjecanje međunarodno stan-dardizirane informatičke pismenostipotrebno je savladati 7 ECDL modula:

1. Osnovni koncepti informacijsketehnologije;

2. Korištenje računala i upravljanjedatotekama;

3. Obrada teksta;4. Tablične kalkulacije;5. Baze podataka;6. Prezentacije;7. Informacije i komunikacije.

Kako do ECDL certifikata?INDEKS

Prije polaganja ispita obavezno je pri-javiti se u ovlaštenom testnom centru ikupiti ECDL indeks u koji se upisujesvaki položeni ispit. Ispiti se moraju

položiti u roku od tri godine, u protivnomje potrebno kupiti novi indeks.

PREDISPITI Prije službenog testiranja možete

provjeriti razinu svog znanja rješavan-jem predispita* za svaki modul. Akosmatrate da nemate zadovoljavajućurazinu znanja upišite se na informatičkitečaj.

INFORMATIČKI TEČAJU Hrvatskoj zajednici tehničke kulture

iskusni instruktori, nosioci ECDLdiplome pripremit će vas za polaganjeECDL ispita (tečaj nije obavezan).

ISPITIUkoliko raspolažete znanjem koje

propisuje ECDL nastavni plan*, ispitemožete polagati proizvoljnim redom čimkupite indeks. Ispit za prvi modul je teo-retski, a za sve ostale module polaže sepraktični ispit. Za polaganje svakog ispi-ta plaća se naknada testnom centru.

DIPLOMAFleksibilni koncept ECDLa omoguća-

va izbor:- ECDL start diploma dobiva se

nakon četiri položena ispita,- ECDL puna diploma dobiva se

nakon položenih sedam ispita.

Podignite svoj indeks u HrvatskojZajednici Tehničke Kulture

Zagreb, Dalmatinska 12,tel: 01 48 48 633, 01 48 48 758

*Nastavni plan i predispite potražitena www.hztk.hr

ZNAK U KOJEM ĆETE POBJEĐIVATIAko se koristi znanjem digitalna

tehnologija je oštrica konkurentnostipoduzeća.

Norvežani su mjerodavno utvrdili daprosječan korisnik koji rabi računalo usvakodnevnom radu tjedno izgubi 2 satai 51 minutu vremena na traženju pomoćipri rješavanju problema vezanih za rad sračunalom. Toliko isto izgubili su i onikoji su pozvani da pruže pomoć.*

Ukratko: tjedno se gubi oko 3radna sata ili 12 radnih sati mjesečno,tj. gotovo 20 dana godišnje!

Pomnožite izgubljeno vrijeme scijenom rada i brojem zaposlenika koji uradu koriste računalo i shvatit ćete da sezbog neznanja gubi mnogo novaca.

Europska računalna diplomaSvijet je jedan, informatička pismenost pripada svima.

11Radio HRS - 4/2004

vijesti iz HRS-a

Jeste li znali da je usvajanjem pro-grama ECDL (European ComputerDriving Licence - Europska računalnadiploma) moguće riješiti više od 80%problema na kojima se gubi najviševremena tijekom rada na računalu? *

ECDL dokazano pospješuje vašuproduktivnost i kreativnost!

* Izvor: CAP Gemini Ernst & Young study,Norveška, 2001.

Aktivnosti u Radioklubu slijepih“Louis Braille”

Piše: Savo Golić, 9A2GS

Novi radioamateri

Nakon višemjesečnog tečaja, u če-tvrtak, 27. svibnja, u Radioklubu

slijepih održani su ispiti za početničkirazred. Ispitu je pristupilo četvero kandi-data koje je pripremao Savo, 9A2GS.

Svi kandidati - od srednjoškolacaDavora Bunića i Damira Škalje, prekomladog Josipa Stepinca i dvadese-tak godina starijeg Ivana Rebselja -pokazali su veliko znanje. Predsjednikispitnog povjerenstva gospodin ŽeljkoUlip, 9A2EY, čestitajući novim radioma-terima na položenom ispitu, izmeđuostalog je rekao: “Kandidati su pokazali,bez obzira na malo treme kod dva kandi-data, zavidno znanje poznavanja teoret-skih pitanja, ali i nekih stvari koje će bitikasnije praksa pri održavanju radioveze.Drago mi je da su radioamateri takoozbiljno shvatili potrebu da se neštonauči i drago mi je da su to kvalitetnopokazali na samom ispitu. Ja se nadamda će oni biti vrlo kvalitetni radioamateri,u praksi steći još znanja i da će im toomogućiti izlazak na radiomaterski ispitA razreda, i da time praktično imaju čitavsvijet na dlanu. Iskrene čestitke novimradioamaterima i Radioklubu slijepih‘Louis Braille’, koji je vrlo kvalitetno svoječlanove pripremio za ovaj ispit.”

Državno prvenstvoU Zaprešiću je 19. i 20. lipnja održano

Državno prvenstvo u amaterskoj radio-goniometriji na kojem su u posebnojkategoriji nastupili slijepi takmičari.

Na terenu konjičkog kluba nastupiloje 18 natjecatelja iz Buzeta, Koprivnice,Rijeke, Siska, Vinkovaca i Zagreba.Staza je bila nešto kraća nego inače(samo 350 metara), ali je teren bioravan, a trava pokošena. Prvo mjesto ugeneralnom plasmanu je osvojio MatoBošnjak ispred Emila Punoša i ŽarkaDadasovića iz Rijeke. Njih trojica sui najbolji seniori, dok je u kategorijiveterana pobijedio Ratko Nonković izVinkovaca, koji je nadmašio MilanaBunčića i Savu Golića iz Zagreba. Ukonkurenciji juniora pobijedio je NovicaDražetić ispred Dražena Dražetića iTihomira Brankovića. Po prvi puta jenastupila Sanja Stefanović iz Rijeke ivrlo brzo otkrila svih pet odašiljača, paje u generalnom plasmanu osvojila odli-čno sedmo mjesto.

Ovo je deveta godina za redom da nadržavnom prvenstvu videćih nastupamou posebnoj kategoriji, ali je prvi put bilaloša organizacija i neko-rektan glavni sudac.Šteta što je bilo proble-ma, jer da toga nije bilo,bilo bi to još jednouspješno državno prve-nstvo održano na lijepomterenu po prekrasnomsunčanom danu. No, bezobzira na navedeno,ugodno sam se iznena-dio i obradovao što smose svi mi slijepi, uzpodršku naših pratilaca,izjasnili jedinstveno kadje trebalo zauzeti stavzbog nastalih problema.

Natjecanje u KoprivniciNaš Klub od svog osnivanja pa do

danas uporno djeluje na širenju radioa-materskoga pokreta i tehničke kulturemeđu slijepima Zagreba i naše zemlje.Često odlazimo u druge gradove kakobismo privukli slijepe u veliku radioa-matersku obitelj. Tako smo i ove godinepo treći put za redom u Koprivnici,zajedno s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije, organizirali natje-canje u amaterskoj radiogoniometrijiza slijepe. U subotu, 3. srpnja, na pomo-ćnom terenu NK “Slaven Belupo” okupilose petnaestak natjecatelja iz Koprivnice

i Zagreba. Posebno nasraduje što su međudomaćim natjecateljimanastupili mladi od 10 do18 godina.

U konkurenciji doma-ćih natjecatelja pobijedioje dvanaestogodišnjiMatija Podravec, ispredsrednjoškolaca DraženaDražetića i Igora Švarca.

Nakon natjecanjapodijeljene su medaljei diplome najboljima iuz zajednički ručaknastavljeno je ugodnodruženje.Desetogodišnjem Ivanu rukovanje

goniometrom objašnjavasrednjoškolac Novica Dražetić

Članovi komisije i novi radiooperatori

Natjecatelji Otvorenog prvenstva Koprivničko-križevačke županije u ARG-u za slijepe

12 Radio HRS - 4/2004

Elektronika za mlade - 4. nastavakPiše: Božidar Pasarić, 9A2HL

Iako u točki 1.3. Programa (Snaga ienergija) u zagradi piše “matematičkiodnosi napona, struje i otpora”, što jesve obuhvaćeno Ohmovim zakonom,ovdje ne možemo ne spomenuti ele-ktričnu snagu i energiju jer se s njimasvakodnevno susrećemo.

Snaga je općenito sposobnost oba-vljanja neke radnje; u elektrotehnici to jeumnožak napona i struje, a izražava seu vatima (W):

Vat je jedinica za električnu snagu,prema engleskom izumitelju JamesuWattu (1736-1819.). Električna snagaoznačava se velikim slovom P (premaengleskom power, snaga). Analognodrugim izvedenim jedinicama u uporabije i kilovat (kW) i megavat (MW). Simbolielektrotehničkih jedinica pišu se kurzi-vom, dok se same jedinice pišu uspra-vnim slovima. Prema tome, uobičajeni“trokut za lakše pamćenje” za snaguizgleda ovako:

Na slici 1. vidimo dvije žarulje. Lijevaod njih izrađena je za napon od 125 Vi troši struju od 0.8 A. Desna od njihpredviđena je za napon od 12.5 V i stru-ju od 8 A. I jedna i druga imaju snagu od100 W jer 125 x 0.8 = 12.5 x 8 = 100.

Rad je utrošena energija. Energija jeprimjena snage u nekom vremenu,dakle umnožak snage i vremena:W = P x t. (W je skraćeno od engleskeriječi work, ali u uporabi je također i Aprema njemačkome Arbeit). Osnovnajedinica za električnu energiju jest vatse-kunda (Ws). Kako jedan sat ima 3600sekunda, a kilovat 1000 vata, najčešćaizvedena jedinica za energiju - kilovatsat(kWh) ima 3 600 000 Ws (vatsekunda).

“Trokut za pamćenje” izgleda ovako:

Energija (W): Ws ili kWhSnaga (P): W ili kWVrijeme (t): s (sekunde) ili h (sati)

Svaka vrsta energije se prije ili kasni-je pretvara u toplinu. U novom sustavujedinica (SI), umjesto nekadašnje kalori-je, danas imamo jedinicu joule (J) - čitajdžul. Jedan džul je točno jedna vat-sekunda, tako da su preračunavanja vrlojednostavna: 1 Ws = 1 J.

Poglavlje 2.

Komponente2.1. Otpornik

(fizikalne osobine, serijski iparalelni spoj otpornika)

Otpornik je najčešća komponenta uelektroničkim spojevima. Kao što samariječ kaže, on pruža otpor prolazu elek-trične struje. Njegova opća oznaka je Rkoja je sastavni dio Ohmova zakona.Prvi otpornici izrađivali su se od otpornežice (kromnikla, kantala) namotane nakeramičku cijev. Danas se češće radeod ugljene mase, pa čak i od tankih me-talnih slojeva. Simbol za otpornik uEuropi je pravokutnik, a u američkimshemama cik-cak linija (slika 2.).

Danas se vrijednosti otpornikanajčešće označuju krugovima u boji nanjegovu tijelu. Tablica 1. prikazuje tajsustav. Radioamateri ga znaju napamet.

Prva dva kruga označuju prvu i druguznamenku, dok treći krug označuje brojništica (slika 3.). Na desnom krajuotpornika nalazi se i nešto udaljeniji,četvrti krug. On označuje toleranciju,tj. točnost napisane vrijednosti. Tu sunajčešće srebrna i zlatna boja. Srebrnaboja znači moguće odstupanje od± 10%, a zlatna ± 5% od označenevrijednosti. Prema tome, ako naotporniku piše 100 Ω ± 10%, on možeimati između 90 i 110 Ω. Naime, smatrase da moguće odstupanje od ± 10% uvećini slučajeva neće ugroziti ispravnostrada uređaja u koji je otpornik ugrađen.Stvarne vrijednosti otpornika u okvirunjihove tolerancije se “dodiruju”. To jetzv. Renardov niz. Npr. 10%-tni niz ima12 vrijednosti (tzv. niz E-12). Njihovesrednje vrijednosti jesu: 1 - 1.2 - 1.5 - 1.8- 2.2 - 2.7 - 3.3 - 3.9 - 4.7 - 5.6 - 6.8 - 8.2Ω. Ove vrijednosti sada možete množitis 10, 100, 1000, itd. Npr. ako trebateotpornik od 2000 Ω, uzet ćete najbližuvrijednost, dakle onaj od 1800 ili 2200 Ω.

elektronika za mlade

Slika 1. - Snaga je umnožak napona i struje.

Slika 2. - Simboli za razne vrste otpornika

Slika 3. - Označavanje otpornika bojama

Tablica 1. Označavanje otpornika bojama

P = U x I (W)

P

U x I

W

P x t

Boja VrijednostSmeđa 1Crvena 2Narančasta 3Žuta 4Zelena 5Modra 6Ljubičasta 7Siva 8Bijela 9Crna 0Srebrna toler. ± 10%Zlatna toler. ± 5%


elektronika za mlade

Kod izbora otpornika valja pripaziti ina njegovu snagu. Kako smo već rekli,to je umnožak napona i struje s kojimaće biti opterećen. Sva električna ene-rgija u otporniku pretvara se u toplinu.Zato takve, “čiste” otpornike nazivamoomskima ili termogenima. Danas se uelektroničkim uređajima najčešće rabeotpornici snage od 1/4 ili 1/8 W.Preopterećeni otpornik najprije će sepregrijati, a zatim izgorjeti. Da se to nedogodi, uzet ćemo jači otpornik premaprethodnom proračunu, npr. od 1 W.

Serijski i paralelni spoj otpornika.Otpornike u strujnome krugu možemospojiti serijski ili paralelno (slika 4.).Serijski vezani otpornici imaju po jednuzajedničku točku, dok ih paralelnovezani imaju po dvije.

Kod serijski spojenih otpornika njihovotpor se zbraja: Ruk = R1 + R2 + R3 + ...itd. Prema tome, ukupan otpor triju seri-jski vezanih otpornika u slici 4a iznosi:8 + 3 + 5 = 16 Ω. Njih možemo i zami-jeniti jednim otpornikom od 16 Ω.

Međutim, kod paralelno spojenihotpornika (slika 4b) njihov ukupni otporse smanjuje, jer sada više ne zbrajamonjihove otpore, već vodljivosti.Vodljivost je pojam recipročan otporu:što je otpor manji, vodljivost je veća.Vodljivost se označava slovom G i mjerise u simensima (S). Dakle:

Otpornik od 2 Ω ima vodljivost od 0.5S. Otpornik vodljivosti 0.2 S ima otpor od1/0.2 = 5 Ω. (Praktični Amerikanci umje-sto simensa upotrebljavaju izraz mho,što je ohm čitano unazad.) Kako se kodparalelno spojenih otpornika prolaz elek-tričnoj struji “širi” i ukupna vodljivostpovećava, možemo napisati:

Kako je G = 1/R, možemo takođernapisati:

To je opći izraz za sve paralelno ve-zane otpornike. Npr. koliki je zajedničkiotpor triju paralelno vezanih otpornika:R1 = 2 Ω, R2 = 3 Ω, R3 = 5 Ω?

Rješenje:

Vidimo da je kod paralelnog spajanjaotpornika ukupni otpor manji i od naj-manjeg otpornika u toj skupini. Kada seradi o paralelnom spoju dvaju otporni-ka, možemo primijeniti i lakši, izvedeniobrazac:

Npr. R1 = 6 Ω, R2 = 12 Ω.Rješenje:

Možemo lako izračunati da dva jed-naka, paralelno spojena otpornika dajupolovicu svoje naznačene vrijednosti.Npr. ako nemamo otpornik od 50 Ω,možemo uzeti dva komada od po 100 Ωi spojiti ih paralelno. Provjerite!

Ovaj put obrađeni su sljedeći pojmovi:- snaga, P;- jedinica za snagu, W;- energija i rad, W;- jedinica za energiju, Ws;- otpornici;- označavanje bojama;- tolerancija;- vodljivost, G;- serijski i paralelni spoj otpornika.

Sljedeći put na redu su kondenzatori izavojnice.

1

RG =

Guk = G1 + G2 + G3 ...

S; Ω1

GR =

1R

=1R1

+1R2

+1R3

+ ... itd.

1R

=12

+13

+15

;

1R

= 0.5 + 0.33 + 0.2 = 1.03

1

1.03= 0.968 ΩR =

R1 x R2

R1 + R2R =

6 x 12

6 + 12R = =

72

18

Slika 4. - Serijski i paralelni spoj otpornika

= 4 Ω.

14 Radio HRS - 4/2004

Narodna poslovica veli da jedno zlonikad ne dolazi samo. I to je istina.

Nakon prvotnog oduševljenja malomtroelementnom yagi antenom (2), počeosam razmišljati o nečem mnogo većem.Kad godinama radite s vertikalnim ante-nama ili dipolima i usput čitate kakovrhunski operatori koriste nekakvegoleme antene pa još i sisteme takvihantena, osim blage zavisti javi se i željada i sami jednom pokušate tako nešto.

Odabir je pao na 15-metarski opseggdje su fizičke dimenzije antene još uvi-jek pristupačne. Na pogodnoj lokacijistup visine 12-15 metara omogućavapristojan signal u svim smjerovima, a štoje najvažnije - može je okretati rotatorrelativno skromnih osobina.

Kao kriterij za izračun postavljeni supojačanje veće od 10 dB u odnosu naizotropno zračilo i odnos naprijed-natragreda 20 dB. Kao najznačajniji kriterijpostavljena je impedancija antene u točkinapajanja od 50 oma. Vrlo je važno ost-variti dobro prilagođenje i dobar odnosstojnih valova (premda on sam po sebinije osobit pokazatelj kvalitete antene).Pa tko bi svaki čas dizao i spuštao takvuantenu sa stupa da popravi SWR?

Želja mi je bila da antenu napajamdirektno koaksijalnim kabelom bez trans-formatora impedancije poput gamma-prilagođenja ili sličnog.

Uobičajene dužine aluminijskih cijeviu našoj maloprodaji su obično 5, a pone-gdje i 6 metara pa je odabrana dužinanosača antene od 10.5 m, zato što samtakve cijevi imao pri ruci. Promjer nosačaje 50 mm, a sastoji se od cijevi dužine5 i 5.7 metara. Spaja ih ploča s obujmi-cama.

Za elemente su upotrebljene alumini-jske cijevi različitih promjera. Takva tele-skopska cijev lakša je i otpornija naopterećenja, a manje se i savija. Svi ele-menti imaju unutrašnje cijevi uglavnomistih izmjera, a mijenja se jedino dužinanajtanje vanjske cijevi (slika 5), jednakokao i kod antene iz (2). Odabrane izmjereomogućavaju najekonomičnije iskorište-nje postojećih cijevi.

Izbor obujmica za stezanje cijevi naelementima jako je važan, a nije lošepredvidjeti i po dvije obujmice na svakomspoju. Mnoge od njih mogu preživjetisamo jednu upotrebu.

Sve izmjere su dane u tablici 1. uznapomenu da se odnose samo napolovicu elementa.

Za optimizaciju antene korišten jeračunalni program Yagi Optimiser (YO),autora K6STI, na 21.200 MHz kaosredišnjoj te 21.000 i 21.450 kao rubnimfrekvencijama.

Nakon kraćeg vremena, odabrao saminačicu čiji su dijagrami prema horizontuprikazani na slici 2. Unutar dijagrama zasve tri proračunske frekvencije nazna-čeno je pojačanje, odnos naprijed-natragi impedancija antene te SWR.

Kako se vidi, postavljeni ciljevi su iostvareni, a malo i premašeni.

Simulacijom stvarnih radnih uvjetaantene na 12 m visine dobiven je dija-gram sa slike 3.

Poznavanje dijagrama u obje ravninei širine snopa zračenja je važno, zato štose time antena može optimalno koristiti.Pravilnim izborom smjera zračenja moguse eliminirati smetnje na opsegu iliomogućiti da nas na nekom sporednomsnopu čuju stanice iz smjerova gdje sene isplati okretati antenu i zvati. Tome

Piše: Goran Grubišić, 9A6C

5-elementna Yagi antena za 21 MHz

Slika 1. - 9A4W u završnoj fazi montaže

Cijev 12 mm s Cijev 12 mm sUdaljenost Cijev Cijev elementima izoliranim elementima na

Element od reflektora 20 mm 16 mm od nosača pločici 50x110 mmReflektor 0,0 1.000 1.600 988,2 993,2Zračilo 2.142,1 1.000 1.150 1.330,8 1.330,8Direktor 1 2.999,2 1.000 1.150 1.230,6 1.241,6Direktor 2 6.536,4 1.000 1.150 1.190,5 1.195,0Direktor 3 10.464,4 1.000 1.150 1.142,5 1.151,5

Sve izmjere su u mm. Radna visina antene: 12 m.

Slika 2. - Dijagram zračenja po horizontu

Slika 3. - Dijagram zračenja u okomitoj ravnini

Tablica 1. - Razmak i izmjere elemenata po proračunu

antene


antene

imam zahvaliti vezu sYD3EDF dok sam zvaoprema USA, a i neke druge.

Budući da YO kod pro-računa elemenata podra-zumijeva da su oni izoliraniod nosača, o tome trebavoditi računa kod njihovogpričvršćivanja. Izbor zavisiod želja i dostupnog mate-rijala. Ako su elementi izo-lirani, na sredinu svakog odnjih treba navući OKITENcijev dužine 10-15 cm.

Ja sam koristio pločiceod aluminijskog limadebljine 5 mm izmjera50x110 mm i nisam izoliraopasivne elemente odnosača. Mogu se nabaviti uobliku trake širine 50 mm od koje sepilom odsijeku željeni komadi, a eleme-nti su direktno pričvršćeni na njih obujmi-cama.

Za izolirane elemente trebalo bi izra-diti pločice izmjera bar 100x100 m odlima iste debljine, a nisam ga mogaonabaviti. Pogledati u članku (3).

Napajanje i pasivni elementi su izve-deni kao kod (2). Za izradu “baluna”,zapravo pet zavoja koaksijalnog kabelaunutrašnjeg promjera oko 9 cm, koristiosam polukruti koaksijalni kabel RG142 steflonskom izolacijom. Unatoč promjeruod svega 5 mm može izdržati 1.000 Wna kratkim valovima, a k tome težim.

“Balun” je važan i nužan, jer je zračilootvoreni dipol, dakle simetrični elementkoji se napaja asimetričnim koaksijalnimkabelom pa postoji mogućnost da ople-tom kabela poteku VF struje, koje uzsmetnje okolini mogu poremetiti zračenjeantene.

Budući da je antena duga preko 10 m,a kvaliteta aluminija nije osobita, trebapredvidjeti da cijev iz rotatora strši barjedan metar iznad antene kako bi sekrajevi konopcima ovjesili na njen vrhkao na slici 4. Za spajanje dva dijelanosača i cijele antene na rotator iskori-stio sam ploču s obujmicama “pokojne”MOSLEY CL-33 antene (tnx 9A2AA), amože se izraditi i u vlastitoj “režiji”.Debljina lima bi trebala biti barem 6 mm,a izmjere 400x150 mm.

Ono što me uvijek kopkalo - kako ćese proračun slagati s izmjerenim rezulta-tima - riješeno je u srijedu prije CQ WPXCW ove godine. Uz pomoć Ivana, 9A4LI

(“zalutao” na Vidovu Goru čak iz Južno-afričke Republike!) i Tome, 9A4W, azapravo i najvećim dijelom njegovimtrudom, antena se pojavila na vrhuotoka Brača. Odmah sam izmjerio odnosstojnih valova i dobio rezultate kao utablici 2. Nije se baš slagalo s očekiva-njima, ali je bilo sasvim dobro pa nije bilorazloga za skidanje i namještanje, jer je uspomenutom natjecanju cilj bio radititelegrafijom.

Na brzinu smo napravili nekolikoveza, progurali se u nekoliko gužvi i imaliosjećaj da je antena više nego dobra. Sasvega 50 W dobivali smo odlične raporteod svih sugovornika.

U samom natjecanju odradio sammalom snagom 1.155 veza i sakupionešto preko milijun bodova. Nije to nekirezultat, ponajviše zbog mog neiskustvai nepoznavanja prilika na opsegu. Jošsam u dilemi kamo treba okrenuti antenuda bih odradio neke postaje, gdje jelong path, a gdje nije i tome slično. Alimlad sam i tek sam počeo pa ću valjda inaučiti.

Tokom natjecanja u trenutku dokoliceisprobao sam antenu na prijemu sluša-jući JY9QJ, udaljen oko 2.000 km. Kadje antena bila okrenuta prema njemunjegov je raport po S-metru bio 599+10dB, a u suprotnom smjeru nije podizaokazaljku, iako se čuo za 589-599. Kadje antena bila prema njemu okrenutabočno pod 90 stupnjeva, nije se čuouopće ili skoro uopće.

Znači da je dijagram iz proračunablizak stvarnom. Zanemarimo sada teori-ju po kojoj jedna “S”-jedinica iznosi 6 dB,moj “S-metar” očito ne misli tako.

Iako je sve proteklo u redu, ipak samželio utvrditi kako je došlo do promjenerezonantne frekvencije antene i njenog“klizanja” naniže. Pomogao mi jeAndreja, YU1QT, iskusan u korištenjuprograma za optimizaciju antena. Premanjegovim riječima, radi se o posljedicama

skin-efekta zbog kojih kodoptimizacije treba kaociljnu odrediti frekvencijuza oko 1% višu od željene.Iskustvom je došao dokonkretnih faktora za svakiopseg, a budući da su misve njegove antene dosada radile prema očeki-vanju, vjerujem mu i ovomprilikom. No, kako se radi omojoj prvoj pravoj anteni,korekcije ću izvršiti drugomzgodom.

Uglavnom, da bi serezonantna frekvencijaantene dovela unutaropsega, trebalo bi svekrajnje cijevi od 12 mmskratiti za oko 65 mm. Aodnos stojnih valova bi biosvuda manji od 1:2, što će

zadovoljiti i najgorljivije perfekcioniste.Dobar izvor aluminijskih cijevi i limova

za izradu ove antene su prodavaonice“Strojoprometa”, a obujmice se nađu uprodavaonicama dijelova za kamione.

Ukupna cijena materijala za izradukreće se oko 600 kuna, a zadovoljstvo jenemjerljivo. Za jedan vikend uz maloručnog alata i stalak za bušilicu antena jegotova.

Posebno je zadovoljstvo pri tomeuživati u društvu dragih kolega, što je mojnajveći dobitak, veći od 11 dBi.

Za okretanje antene koristili smo pras-tari rotator kojem se više ne zna ni ime.Nismo sigurni da li je to bio AR44 iliCD44, ali je sigurno da nema kočnicu pasam predvidio sidrenje antene za tlo s podva konopca na “krmi” i “pramcu”. Buraje vrag čak i u svibnju, ali s 12 m visinena kojoj se antena nalazi nije bilo proble-ma. Preporučujem kvalitetne konopcenamijenjene jedriličarima.

S korištenim cijevima za nosač ante-na nije baš zgodna za prijevoz pa senosač može izraditi iz tri dijela dužineoko 3.5 metra, a tome treba prilagoditi iodabrani materijal. Spojevi će maloposložiti izradu, a možda i oslabitiantenu. Jasno, umjesto okruglih cijevimogu se rabiti i cijevi kvadratnog presje-ka.

Bit će mi neizmjerno zadovoljstvo akoovaj članak potakne nekog na gradnju.Potencijalnim graditeljima, kao i obično,stojim na raspolaganju.

Literatura:1. ARRL ANTENNA BOOK,

17-to izdanje2. Troelementna yagijeva antena za

17-15-12 i 10 m opseg,RADIO HRS 97-98-99

3. 5-elementna yagijeva antena za6 m, RADIO HRS 100

Frekvencija (MHz) SWR

21.000 1.021.100 1.221.200 1.421.300 1.821.400 2.421.450 2.7

Tablica 2. - Odnos stojnih valova izmjeren na anteni

Slika 4. - Antena na vrhu 12 m visokog stupa.Konopci koji vise služe za sidrenje na tlu.

16 Radio HRS - 4/2004

antene

Kod završene gradnje antena i ante-nskih sistema u koje je utrošeno

mnogo truda i novaca pojavljuje seproblem njihova orijentiranja. Naročito jeto izraženo kod rada preko Mjeseca,satelita te pogotovo kod mikrovalnihveza. Mnogi usmjerenje antena poku-šavaju riješiti pomoću magnetnogkompasa. S magnetnim kompasom(za radioamatere) teško je postići za-dovoljavajuće usmjerenje antena. Neulazeći dublje u teoriju Zemljinog magne-tizma i teorije kompenzacije, svu težinutakvog pristupa najjednostavnije vidimona slici 1.

Iz slike 1. izvlačimo ove zaključke:magnetna igla uvijek pokazuje sjeverkompasni. Nas zanima sjever pravi.Sjeverni i magnetni pol se ne poklapaju.Postoje dvije kutne veličine, a to su:Var = magnetna varijacija i d = magnetnadevijacija.

Magnetna varijacija je promjenjivaveličina, koja može biti pozitivna, istočna(E), i negativna, zapadna (W). Magnetnadevijacija (d) je kut između meridijanamagnetnog i smjera kojega pokazujemagnetna igla, a ona pokazuje sjeverkompasni. Devijacija može biti pozitivna inegativna. Ovoj zamršenosti dodamonaš željezni stup koji je ležao u vrtu i ukojem se inducirao zemljin magnetizamsa svojim poprečnim, uzdužnim i verti-kalnim magnetizmom. Pripojimo tomemagnetnu varijaciju (Var) koja nije jedna-ka u Puli, Zagrebu i Daruvaru. Ona možebiti pozitivna i negativna. Varijaciju mo-žemo dobiti sa specijalnih karata i s godi-nom kada je ta karta izdana. Obično je todesetak godina unazad te je moramodovesti (izračunati) za sadašnju godinu.Ovih nekoliko argumenata uvjerljivodokazuju svu težinu za radioamatere kojipokušavaju koristiti kompas. Za one koji

su uporni i ovi argumenti nisudovoljni treba reći da im možedogoditi da se parametri uroteprotiv njih. Tada se mogu pojavitigreške reda 7 do 10 stupnjeva.

Iz slike 1. možemo postavitinjihov međusobni odnos:

Np = Wp;Nk = Wk;Wp = Wk + ( _+ KU); KU = ( _+Var) + ( _+ d).

gdje je: Wp = azimut pravi;KU = ukupna korekcija;Var = magnetna varijacija;d = magnetna devijacija;

Wk = azimut kompasni. Sve ovo napisano nije usmje-

reno protiv kompasa, već zatoda se pokaže sva težina zaradioamatere koji prilaze takvomrješenju. Namjera ovoga člankaje da pokaže kako se pomoćunebeskih tijela može izvršitiusmjerenje antena. Taj problemse može riješiti pomoću ampli-tude nebeskih tijela. Koristitćemo Sunce i njegove amplitudeiz razloga što u toku danamožemo imati dva smjeranja nanjega. Prvi put kada izlazi i drugiput kada zalazi (ovdje se govorio prividnom kretanju Sunca kojenastaje uslijed rotacije Zemlje).Amplitude Sunca su odstupanjakod izlaza od pravog istoka(E odstupanja) kod zalaza odpravog zapada (W). To sve nas-taje zbog promjene sunčevedeklinacije (δ). Samo dva putagodišnje Sunce izlazi na istoku iazimut na njega je Wp = 90° itako isto samo dva puta Suncezalazi na zapadu, kada jeazimut na njega Wp = 270°.To se događa 21. ožujka i 23.rujna, kada je njegova deklina-cija 0° stupnjeva. Maksimalnapozitivna deklinacija (23.5°) je22. lipnja, a maksimalna nega-tivna deklinacija (- 23.5°) je 22. prosinca.

Sada nam ostaje da se pozabavimoproračunom amplituda (A). Za izračuna-vanje amplituda potrebno je znatigeografsku širinu (ϕ) i deklinaciju (δ)Sunca. Kada znamo te podatke lako jeizračunati amplitudu:

sin A = sin δ sec ϕgdje je:

δ = deklinacija Sunca, aϕ = geografska širina.

Na osnovu tih funkcija izračunata jetablica 1.

Budući da se Hrvatska nalazi izmeđugeografske širine max. 46.5° N i min.42.5° N proračun ϕ je vršen za svakistupanj, znači za 42°, 43°, 44°, 45° i 46°stupnjeva. Deklinacija je računata stočnošću 0.5°. Da dijagram odgovarasvrsi, najbolji su dokaz dnevne promjenedeklinacije Sunca u solsticiju (22. lipnja i22. prosinca maksimalne deklinacije),svega 0.2 lučka minuta. U ekvinocijudnevne promjene su 21.8 lučkih minuta,a kada to pretvorimo u stupnjeve to

Piše: Dušan Malobabić, 9A2MD

Orijentacija antenskih sistemaDeklinacija (d) Geografska širinau stupnjevima 42° 43° 44° 45° 46°

0.0 0.0 0.0 0.00.5 0.7 0.7 0.71.0 1.3 1.4 1.41.5 2.0 2.1 2.22.0 2.7 2.8 2.9 2.5 3.4 3.5 3.63.0 4.0 4.2 4.33.5 4.7 4.9 5.04.0 5.4 5.4 5.84.5 6.1 6.3 6.55.0 6.7 7.0 7.25.5 7.4 7.7 7.96.0 8.1 8.4 8.76.5 8.8 9.1 9.47.0 9.4 9.8 10.17.5 10.1 10.5 10.88.0 10.8 11.2 11.68.5 11.5 11.9 12.39.0 12.1 12.6 13.09.5 12.8 13.3 13.7

10.0 13.5 14.0 14.510.5 14.2 14.7 15.211.0 14.9 15.4 15.511.5 15.6 16.1 16.712.0 16.2 16.5 16.8 17.1 17.412.5 16.9 17.2 17.5 17.8 18.213.0 17.6 17.9 18.2 18.5 18.913.5 18.3 18.6 18.9 19.3 19.614.0 19.0 19.3 19.7 20.0 20.414.5 19.7 20.0 20.4 20.7 21.115.0 20.4 20.7 21.1 21.5 21.915.5 21.1 21.4 21.8 22.2 22.616.0 21.8 22.1 22.5 22.9 23.416.5 22.5 22.9 23.3 23.7 24.117.0 23.2 23.6 24.0 24.4 24.917.5 23.9 24.3 24.7 25.2 25.718.0 24.6 25.0 25.4 25.9 26.418.5 25.3 25.7 26.2 26.7 27.219.0 26.0 26.4 26.9 27.4 27.919.5 26.7 27.2 27.6 28.2 28.720.0 27.4 27.9 28.4 28.9 29.520.5 28.1 28.6 29.1 29.7 30.321.0 28.8 29.3 29.9 30.5 31.121.5 29.5 30.1 30.6 31.2 31.822.0 30.3 30.8 31.4 32.0 32.622.5 31.0 31.6 32.1 32.8 33.423.0 31.7 32.3 32.9 33.5 34.223.5 32.5 33.0 33.7 34.3 35.0

Amplitude sunca u stupnjevima

Slika 1. - Odstupanje magnetnog kompasa

Np = sjever pravi (N)Nm = sjever magnetskiNk = sjever kompasni

Tablica 1.


antene

iznosi 0.36°. Budući da nam je potrebnadeklinacija kod izlaza i zalaza (prosječno05.30 do 19.00 sati) tada su te promjenejoš i manje od navedenih. To je dokaz danama ne treba veća preciznost za dekli-naciju od navedenih 0.5°. S takvom de-klinacijom i geografskom širinom od 1°dobivamo azimute točnosti 0.2°, a to je iviše nego što nama treba. Ovaj put jeizostavljeno objašnjenje deklinacije igeografske širine jer je o tome bilo riječiu autorovom članku “Što su keplerijani?”.Tako polako teoretska objašnjenjaprivodimo kraju. Ostaje još da se prakti-čno pozabavimo s dijagramom deklina-cije i tablicama amplituda.

Dijagram deklinacije izračunat je zageografsku širinu 45°N i za dužinu 14°E.Ova pozicija je uzeta zbog autorovihpraktičnih razloga. Na iks (X) osi sunaneseni dani u mjesecu, a na ipsilon (Y)osi deklinacije, sjeverna (N), pozitivna ijužna (S), negativna. Krivulje su izraču-nate za svaki mjesec i tako ucrtavane.U dijagram se ulazi s danom i iz njegadiže okomica do sjecišta krivulje zatraženi mjesec. Na y osi očita se dekli-nacija. Na primjer: koja je deklinacijaSunca za 17. kolovoz i 10. veljače?U prvom slučaju deklinacija je 13.5°, udrugom slučaju deklinacija je -14.5°.Primjeri su na dijagramu u oba slučajaprikazani crtkano.

Sada treba prikazati korištenje tablice1. koja nam daje amplitude Sunca. Naprimjer: za 10. veljače treba izračunatiazimut izlaza i zalaza Sunca za Daruvar.Kako Daruvar leži na 45.5°N geografskeširine, zaokružit ćemo na 46°. Za 10. ve-ljače našli smo deklinaciju -14.5°. U ovimtablicama ne treba još voditi računa opredznaku deklinacije. Ulazimo s dekli-nacijom i u horizontalnom smjeru pod46° očitamo amplitudu 21.1°. Tako istoradimo za Pulu, gdje tražimo azimuteizlaza i zalaza Sunca, gdje je geografskaširina Pule 45° i to za 17. kolovoz.Deklinaciju smo našli i ona iznosi 13.5°.S tom deklinacijom ulazimo u tablice i uhorizontalnom smjeru povlačimo liniju od13.5° do amplitude pod 45°, a to je 19.3.Amplitude nam pokazuju kolika je razlikaizmeđu prvog istoka (E) i prividnog izlas-ka Sunca, kao i razlika između pravogzapada (W) i prividnog zalaska Sunca.

Kod izlaza Sunca amplitudu (A) doda-jemo ili oduzimamo od 90°, što zavisi odpredznaka deklinacije. To isto činimo ikod zalaza Sunca, s tom razlikom što seamplituda (A) dodaje ili oduzima od 270°.Sada možemo pisati:AKO JE DEKLINACIJA POZITIVNA

AZIMUT IZLAZA = 90° - AAZIMUT ZALAZA = 270° + A

AKO JE DEKLINACIJA NEGATIVNAAZIMUT IZLAZA = 90° + AAZIMUT ZALAZA = 270° - AKada smo pregledno prikazali što

treba raditi, vratimo se u Daruvar i dovrši-mo nas izračun. Za 10. veljače, dekli-nacija = -14.5°, amplituda A = 21.1, paimamo:

AZIMUT IZLAZA = 90° + A =90 + 21.1 = 111,1°

AZIMUT ZALAZA = 270° - A =270 - 21.1 = 248.9°

U OVOM PRIMJERU DEKLINACIJANEGATIVNA

Za Pulu imamo: 17. kolovoz, deklina-cija = 13.5°, A= 19.3°.AZIMUT IZLAZA = 90° - A =

90 - 19.3 = 70,7°AZIMUT ZALAZA = 270° + A =

270 + 19.3 = 289.3°U OVOM SLUČAJU DEKLINACIJA

POZITIVNA

Primijetili ste da nigdje nema godine ito znači da su dijagrami i tablice vječni.Ovo je brza i pouzdana metoda zaodređivanje pravih smjerova. Naročito jepogodan u portablu, gdje za nekolikominuta možemo izvršiti proračun i usmje-riti antene. Preciznost proračuna je većano što nam je potrebna, a to je reda 0.2°.

Veća preciznost može se dobitiinterpolacijom u tablici broj 1.

Prikazani proračun, grafikoni tablica amplituda vrijede i zazemlje kada pođemo premazapadu, tj. za Sloveniju, Italiju,Francusku, Španjolsku,Sjevernu Ameriku, Japan, Kinu,Rusiju, preko Rumunjske,Srbije i sve do Hrvatske.Drugim riječima, za sve zemljekoje leže između 46° i 42° sje-verne geografske širine. Poredvelike preciznosti i lakoće pro-računa i ovo iznijeto čini gauniverzalnim. Da je gore nave-deno točno, vidljivo je iz odnosasin A. = sin δ sec ϕ. Prematome, nigdje nema ovisnosti ogeografskoj dužini (λ).

Kod smjeranja Sunca trebakoristiti: ciljnike, zatamnjenastakla, tamne naočale, itd. Tuće do izražaja doći radioa-materska mašta. Kod izlazaSunca treba ga smjerati kadaizađe donjim rubom na razmak3/4 svoga radijusa od vidljivoghorizonta. Tako isto treba pos-tupiti i kod zalaza. Uvijek trebasmjerati središte Sunca.

Slika 2. - Dijagram deklinacije

18 Radio HRS - 4/2004

praktična elektronika

Nakon upoznavanja osnovne arhite-kture mikrokontrolera slijedi opis

programatora i AVR assemblera. Nakontoga slijedit će serija jednostavnijih pro-jekata, kroz koju će biti lakše razumjetirad mikrokontrolera.

AVR assemblerAVR assembler je programski jezik

kojim se služimo za programiranje AVR8-bitnih mikrokontrolera. U ovom dijelubit će opisan rad s razvojnim alatomAVR studio 3.5 za programiranje 8-bitnihAVR mikrokontrolera.

Preduvjeti za korištenje ovim alatomje posjedovanje PC računala i priključakza Internet. Najprije je potrebno otići nastranicu tvrtke ATMEL i “skinuti” programAVR studio 3.5 (postoji novija verzija, alibih preporučio ovu stariju). Program jebesplatan. Točna adresa stranice nakojoj se nalazi ovaj program je:www.atmel.com/dyn/products/too-ls.asp?family_id=607. Nakon što jeprogram snimljen na disk potrebno ga jeinstalirati. Instalacija se vrši pokretanjemdatoteke SETUP. Nakon što je programinstaliran, potrebno ga je pokrenuti. Kaošto se može vidjeti na slici 1., to jeklasičan Windows program.

U ovom tekstu bit će opisanesamo osnovne naredbe progra-ma. Kada želimo započeti noviprojekt, potrebno je pomoćuWindows Explorera kreirati radnidirektorij u koji ćemo smjestitiradne datoteke i datoteke s nas-tavkom INC, koje se nalaze udirektoriju APPNOTES. U ovomprimjeru direktorij ćemo nazvatiRADNIAVR. Nakon toga ćemootvoriti program AVR studio(prikazano na slici 1.). Potomotvaramo izbornik PROJECT, aunutar ovog izbornika kliknemona NEW, nakon čega se otvoriprozor kao na slici 2.

U prozoru (Select new pro-ject) Project upisujemo ime pro-jekta, koji će se zvati “semafor”.U donjem dijelu izbornikaodaberemo opciju AVR asse-mbler i kliknemo “OK”. Ovimesmo otvorili novi projekt naziva“semafor” i smjestili ga u dire-ktorij radniavr. Unutar jednogprojekta može biti jedna iliviše tekstualnih datoteka. Prvudatoteku ćemo otvoriti tako dakliknemo na izbornik projectunutar kojeg otvorimo prozorCreate New File. Nakon toga se otvaraprozor. U njemu ispod Name upisujemoime tekstualne datoteke s nastavkom“.asm”, u ovom slučaju je to“semafor.asm” i kliknemo na tipku “OK”(slika 3.).

Ovime smo otvorili tekstualnudatoteku pod nazivom “semafor.asm”unutar projekta semafor. U datoteku“semafor.asm” se upisuje program.Na kraju rada treba snimiti projektotvaranjem izbornika File, Save.Treba napomenuti da u jednomprojektu može biti više “*.asm”datoteka. Prilagođavanje para-metara projekta vrši se na

izborniku Project,Settings. Kada mišemkliknemo na settings,otvara se prozor kao naslici 4.

Na ovom prozoru jepotrebno postaviti“stazu” za direktorij ukojem se nalazi“avrasm32.exe” (ukolikoje “staza” već navedenaovo treba ostaviti). Promjena“staze” se vrši pritiskom na gumbkoji ima na sebi tri točkice. Na istinačin se vrši postavljanje “staze”za “asm” datoteku koja treba bitiprevedena u “hex” oblik. U ovomslučaju je to “semafor.asm”.

U donjem dijelu prozora se nalaziizbornik iznad kojeg piše Output fileformat. Otvaranjem ovog izbornikaodređujemo u koji oblik će biti prevedennaš program (“semafor.asm”). Za poče-tak treba postaviti Intel Intellec 8/MDS(intel hex). Ovim je završeno prilagođa-vanje programa.

Kada smo završili pisanje programapotrebno je izvršiti prevođenje programau oblik koji možemo upisati u mikroko-ntroler. Ovo prevođenje se vrši otva-ranjem izbornika Project unutar kojegkliknemo Build and run, nakon čegaračunalo (PC) kreira datoteku “sema-for.hex” koju pomoću programatoraupisujemo u flash memoriju mikroko-ntrolera. Program ima još mogućnostikoje će biti opisane tijekom izradekonkretnih projekata. Potrebno jenaglasiti da ovaj program ima pregledansimulator koji je vrlo koristan kodtraženja grešaka u programu.

Nastavlja se ...

Piše: Dušan Bilandžić, 9A3DQ

AVR assembler

Slika 1. - Program AVR studio

Slika 2. - Otvaranje novog projekta

Slika 3. - Otvaranje semafor.asm datotekeunutar projekta semafor

Slika 4. - Ugađanje projekta



Intermodulacijske smetnje (1. dio)Piše: Nikola Kolundžić, 9A2FW

1. UvodRadio postaja može ometati prijam ne

samo u okolišu svoga kanala, već i nafrekvencijama dodijeljenim drugimradioslužbama.

Ometanje može biti:- IZRAVNO

- istokanalno (najčešće namjerno);- harmoničkom frekvencijom koja

upada u tuđi kanal;- NEIZRAVNO

- križnom modulacijom ili- preko intermodulacijskog

produkta za čije je stvaranjepotreban najmanje još jedandovoljno jaki signal.

Razmatrat će se samo intermodu-lacijski produkti: kako nastaju, koje suposljedice te kojim se mjerama moguodstraniti ili barem njihov utjecaj ublažiti.

Intermodulacijski produkti nastaju usklopovima s nelinearnom prijenosnomkarakteristikom ako se takvome sklopuprivede dva ili više signala. Miješanjemtih signala i njihovih harmonika na izlazusklopa javljaju se novonastale frekvenci-jske komponente kojih na ulazu nije bilo.Ovo će se na nelinearnome sklopudogoditi i u slučaju kada se privedenisignali spektralno potpuno čisti.

Amplitude novonastalih signala ovisitće o jakosti originalnih signala i mjerinelinearnosti sklopa na koji su privedeni.

Nelinearni sklop je na primjer ulaznisklop prijamnika, koji je za male signalelinearan, ali ne i za dovoljno velike sig-nale, izlazni stupanj odašiljača na kojije priključena antena i koja će primatisignal od drugog odašiljača u nepos-rednoj blizini ili neki vanjski nelinearnielement koji ne mora pripadati radioure-đaju. Zapravo je svaki sustav radioveza“napadnut” signalima iz raznih izvora,različitih frekvencija i amplituda.Općenito će se smatrati ometajućimsignalima, a hoće li i u kojoj mjeri onistvarno ometati sustav, ovisit će o nji-hovim frekvencijama i jakostima teotpornosti sustava na intermodulaciju.

Intermodulacijom smatramo processtvaranja novonastalih frekvencijskihkomponenata zajedničkom spregomna nelinearnome sklopu. Novonastalefrekvencijske komponente nazivaju seintermodulacijskim produktima.

2. Intermodulacijski produktiNelinearni će sklop od privedenih

signala generirati harmonike i produkte

miješanja temeljnih frekvencija i njihovihharmonika. Ako su signali modulirani inovonastali produkti bit će modulirani.

Model je predstavljen na slici (slika1.). Na općem prikazu prijenosne kri-vulje zamjećuju se, osim linearnoga,područje zasićenja i kvadratično podru-čje. Oni su najodgovornija za stvaranjeintermodulacijskih produkata.

Budući je prijenosna krivulja nepre-kinuta monotona funkcija, može seprikazati Taylorovim redom: y = a0 + a1x+ a2x2 + a3x3 + ……..+ anxn

Rigorozna analiza prijenosne funkcijeuključila bi neizmjerni broj članova višihredova pa je Taylorov red odličnaaproksimacija.

Ako je ulazni signal samo jedan, Ui =Ei sin ω1t, izlazni signal će biti: U0 = K1Ui

= E1U1sinω1t dokle god vrijedi linearnost.Porastom amplitude ulaza, izlaz više nijedirektno proporcionalan ulazu te se naizlazu započinju javljati frekvencijskekomponente viših redova. Tako će kva-dratni član stvarati komponente drugogareda, kubni trećega, itd.

Komponente drugoga reda će biti:U0 = K2 (E1 sin ω1t)2

što se uz pomoć trigonometrijske jedna-džbe može pisati kao:

Zapaža se da izlazni signal, uztemeljnu komponentu (E1 sin ω1t), posje-duje istosmjernu komponentu (K2 E1

2 /2)i komponentu drugoga harmonika:

Praktički to znači slijedeće:Mjerimo li struju kolektora pojačala kojeradi u klasi “A”, možemo zamijetiti pro-mjenu te struje kada dovoljno povećamoulazni signal. To je znak ulaska u neli-nearno područje, a promjena je propo-rcionalna kvadratu ulazne amplitude.Ulazna snaga je također proporcionalnakvadratu ulaznoga napona pa ćepovećanje ulaza za 3 dB (dupla snaga),rezultirati dvostrukom istosmjernomkomponentom. Ovo je temelj kvadra-tičnoga detektora, kada se nelinearnielement (najčešće dioda) namjernokoristi upravo da bi se dobila spomenutaistosmjerna komponenta koja se možemjeriti. VF komponente se lako filtriraju.Spomenuta promjena kolektorske strujepojačala rezultat je superpozicijenapona novonastale istosmjerne ko-mponente i napona kojim je određenaradna točka pojačala. Konačni je učinakpomicanje radne točke dublje ka neli-nearnom području, stvaranje još većihizobličenja i promjena pojačala. Vrlo jakisignal može stvoriti toliku istosmjernukomponentu da dovede pojačalo u sta-nje blokiranja.

Drugi član je komponenta dvostrukefrekvencije pa se može reći da je poja-čalo počelo raditi kao dubler. Ako se ti iželi, onda se titrajnim krugom izdvajasignal dvostruke frekvencije.

Složeniji postaje slučaj kada su naulazu prisutna dva signala različitihfrekvencija i amplituda:

Ui = E1 sin ω1t + E2 sin ω2tTada će komponente drugoga reda biti:

U0 = K2(E1 sin ω1t + E2 sin ω2t ) == K2(E1

2 sin2 ω1t + E22 sin2ω2t +

2E1E2 sin ω1t sin ω2t)

Prva dva člana isti su kao u slučajujednoga signala i vode na istosmjernekomponente i dublirane frekvencije,odnosno druge harmonike ulaznih sig-nala. Treći član (2K2E1E2 sin ω1t sin ω2t)predstavlja zbroj i razliku frekvencijaulaznih signala, odnosno komponentemiješanja, što je vidljivije ako se primjenitrigonometrijska jednadžba i napiše:

Uzroci, posljedice i mjere otklanjanja

Slika 1. - Model nelinearnoga sklopa i primjernelinearne prijenosne karakteristike

t2cos12

EKU

2

12

0

t2cos2

EK2

12

20 Radio HRS - 4/2004

K2E1E2 [cos (ω1-ω2) t - cos (ω1+ω2) t ]Ove komponente izdvajamo na izlazu

mješača, kada ih namjerno želimo dobiti(poznata međufrekvencija kod prijamni-ka). Vidi se da je izlazna amplitudaumnožak (produkt) ulaznih amplituda E1

i E2 pa otuda i naziv za mješače skvadratičnom karakteristikom, množitelj(engl. multiplier) ili “produkt detektor”.

Slično se određuju komponentetrećega reda.

Za jedan signal na ulazu, bit će izlazkomponenta trećega reda:

U0 = K3E13sin3ω1t

što se može pisati kao:

Ovo je slučaj utrostručivača frekve-ncije. Vidi se da je signal temeljnefrekvencije tri puta veće amplitude odtrećega harmonika. Kod triplera to zahti-jeva veću selektivnost na izlazu.

Za slučaj dva signala na ulazu, izlaznisignal će sadržavati osim temeljnihsignala, još i komponente trećega reda:

U0 = K3(E1sin ω1t + E2sin ω2t)3 == K3(E1

3sin3ω1t + E23sin3ω2t +

3E12E2sin2ω1t sin ω2t +

3E1E22sinω1t sin2ω2t)

Prva dva člana su superiponiranipojedinačni ulazni signali. Treći i četvrtičlan čine produkte koji se mogu pisati:

odnosno,

Zamjećuje se da ukupne oscilacije najednoj frekvenciji ovise o amplitudi nadrugoj frekvenciji, što predstavlja efekttzv. križne modulacije.

Intermodulacijske komponente su(2ω1 ± ω2) i (2ω2 ± ω1) ili pisane kaofrekvencije 2f1 ± f2 i 2f2 ± f1.

Članovi zbroja nemaju velikoga utje-caja, budući da padaju daleko van krivu-lje selektivnosti. Međutim, članovi razlike2f1 - f2 i 2f2 - f1 padaju unutar propusno-ga pojasa i jednom, stvoreni uslijednelinearnosti, ne mogu se odstraniti. Natemelju ovih komponenata definira selinearnost pojačala snage, a kod prija-mnika, tzv. dinamika prijamnika, kao iulazni ili izlazni IP (intercept point).Provedba ovih mjerenja poznata je kao“dvotonska metoda”.

Slično razmatranje može se provestiza slučaj tri signala na ulazu. Ne ulazećidalje i matematičku analizu, treba rećida će štetnih intermodulacijskih kompo-nenti biti još više i da će naročito nepo-

voljne biti one koje će padati u okolišpromatranoga signala, odnosno u pro-matrani kanal. To će opet biti kompo-nente neparnoga reda (petog, sedmog,devetog,…). Amplitude brzo opadaju sporastom reda, tako da se komponenteiznad sedmoga reda najčešće moguzanemariti.

Izrazito nepovoljan slučaj je produkttrećega reda oblika f1+f2- f3. U daljnjemrazmatranju će se koristiti jednostavnijei razumljivije izražavanje preko frekve-ncija koje će se označavati kao A, B, C iD. Zbroj koeficijenata uz A, B, C, D činiintermodulacijski “red”.

2.1. Produkti drugoga redaTo su produkti zbroja ili razlike dviju

frekvencija (A + B).Na primjer:

A = 145500 KHz B = 144675 KHzProdukti će se pojaviti na A - B = 825

KHz i A + B = 290175 KHz. Selektivnostprijamnika na tim frekvencijama je tako-va da se prisutnost tih intermodulacijskihprodukata neće niti zamijetiti.

Općenito, svi intermodulacijski pro-dukti parnih redova bit će frekvencijskiudaljeni i neće proizvoditi visoke razinesmetnji. Ako se i dogode, rješavaju sejednostavnim filtrom na mjestu smetnji.U blizini jakih radiodifuznih odašiljača,moguća je pojava i jakih produkataparnih redova.

2.2. Produkti trećega redaNajlakše nastaju, a najteže

se otklanjaju. Nastaju kao pro-dukti dviju frekvencija 2A - B,odnosno 2B - A ili kao produktitri frekvencije A + B - C, gdjeA, B ili C može biti bilo kojaod razmatranih izvornih fre-kvencija.

Problemi nastaju stoga štoizvorne frekvencije imaju laki pristupnelinearnim sklopovima uređaja koji jeometan. Ulazna selektivnost obično nijedostatna, a produkti trećega reda pada-ju u propusni pojas (kanal) prijamnika.

Radioamater koji istodobno primajake signale na kanalima K20 i K21,neće moći, bez smetnji, koristiti kanaleK22 ili K19 na kojima će se pojaviti pro-dukt trećega reda budući je:

2 · 145500 - 145525 = 145475 (K19)2 · 145525 - 145500 = 145550 (K22)

(kanali su poredani u nizu od 1 …… N smeđusobnim razmakom od 25 KHz).

Niti jedan normalni filtar neće uovome slučaju pomoći pa treba odabratičisti kanal ili počekati da jedan oduzročnika smetnje prestane s odašilja-njem ili promjeni frekvenciju.

Kod repetitora, budući da ne mijenja-ju frekvenciju, situacija je nepovoljnija.Moguće je povećati ulaznu selektivnostprijamnika ugradnjom oštroga monoli-tarskog filtra ispred antenskog ulaza.

Tipične karakteristike takvoga filtra jesu:- širina u propustu 14 do 19 KHz,- prigušenje u propustu 6 do 7 dB,- prigušenje susjednih kanala (25

KHz) veće od 20dB,- prigušenje na ± 75 KHz, 60 dB ili

veće.Obično prigušenje u propustu od 6 dB

nije potrebito nadoknađivati budući damanjom širinom pojasa pada razinašuma za približno istu mjeru te se uku-pna osjetljivost prijamnika praktički nemijenja.

Ovakvi filteri su nažalost skupi, ali suu nekim slučajevima jedino rješenje.Takav bi filtar mogao poslužiti u slije-dećem primjeru:

Intermodulacijski produkti tipa A + B -C = D su također trećega reda. Neka sufrekvencije:

A = 104.7 MHzB = 145.7 MHzC = 105.3 MHz

Frekvencije A i C su radiodifuznihodašiljača, a frekvencija B odašiljačkaradioamaterskoga repetitora kojemu jeprijamna frekvencija za 0.6 MHZ niža.Nastaje intermodulacijski produkt:104.7 + 145.7 - 1005.3 = 145.1 MHz,a to je prijamna frekvencija repetitora(!!!).

Dok repetitor miruje nema problema,unatoč tomu što su signali A i C stalnoprisutni na ulazu repetitora. Dovoljno jeda netko aktivira repetitor koji će odaši-ljati na frekvenciji B, i koja će uz većprisutne A i C, stvoriti produkt stalnoistovjetan ulaznoj frekvenciji repetitora ion će ostati stalno aktivan. Kako signaliA i C potječu od radiodifuznih postajakoje neprekidno odašilju, repetitor seviše neće prebacivati na prijam doklegod signali uzročnici postoje. Eventu-alno se to može dogoditi u intervalimavelike trenutne devijacije jednoga od FModašiljača kada mu se snaga većimdijelom rasprši u bočne pojaseve, aamplituda na frekvencijama A, odnosnoC, za trenutak padne ispod kritičnerazine.

Za bilo koji slučaj kada su frekvencijedvaju jakih signala razmaknute za 0.6MHz (tzv. repetitorski, odnosno duple-ksni razmak u valnom području 2 m),postojat će smetnja na ulaznoj frekve-nciji repetitora, dočim se odašiljačrepetitora aktivira, bez obzira na izola-ciju dupleksera od, npr. 100 dB. Prija-mnik repetitora ipak osjeća prisutnostsignala vlastitog odašiljača. Na primjer,ako je odašiljač snage 25 W (44 dBm),a prigušenje dupleksera, odnosno izola-cija RX-TX 100 dB, onda se na ulazuRX-a javlja signal od 35 µV ukoliko jeimpedancija antenskog ulaza RX-a 50Ohma na frekvenciji TX-a. RX običnoima nižu impedanciju na TX frekvencijipa će gušenje TX frekvencije biti veće zabarem 40 dB što još uvijek ne mora biti


t3sintsin34

EKU

11

3

13

0

t2sint2sin2

1tsin

2

KEE3

21212

32

2

1

t2sint2sin2

1tsin

2

KEE3

21212

32

2

1


dovoljno jer će TX generirati na ulazuRX-a oko 3.5 µV.

Promjena frekvencije repetitora naneki drugi dupleksni kanal ne daje rezu-ltata, budući je razmak ostao isti; tj.0.6 MHz, a njega se ne smije dirati.Odabrani primjer je konkretan i odnosise na lokaciju UČKA. Nedužni krivci suodašiljači Radio Rijeka (104.7) i RadioPazin (105.3). Sada je korisnicima R4jasniji razlog promjene lokacije na Učkoj.

Postoje zapravo samo tri mogućarješenja:

1. Promijeniti frekvenciju A ili C tako darazlika A-C ne bude 0.6 MHz. Todakako nije moguće kada odašiljačiposjeduju uredne dozvole za rad.Drugo je pitanje dali su prije dodjelemogle biti odabrane druge frekve-ncije.

2. Fizički razmaknuti uređaje. Kako jerepetitor redovito u “podstanarskompoložaju”, jasno je da repetitorutreba naći drugu lokaciju.

3. Ugraditi oštri filtar koji će dovoljnoprigušiti signale FM odašiljača.

Zaključak je da prije postavljanjarepetitora treba doznati frekvencije naodabranoj lokaciji, posebice radiodifu-zije, pa unaprijed odlučiti o najpovoljnijojmjeri za neometan rad repetitora.Intermodulacijski produkti trećega redamogu u gradovima s gustim radioprome-tom također doći do izražaja. Postojičitav niz kombinacija, no srećom oda-šiljači su samo povremeno aktivni, asnage relativno male, pa je vjerojatnostsmetnji umanjena.

2.3. Produkti viših redovaProdukti viših parnih redova (četvrti,

šesti, itd.) bit će redovito niske razine,budući su daleko od korištene frekvenci-je te ih potencijalno ometani uređaj sampo sebi prigušuje.

Od neparnih produkata viših redovačesto postaju opasni produkti petogareda 3A-2B, odnosno 2A-3B.

Što je red produkata viši, amplitudesu niže. Ipak, u svakom konkretnomslučaju, treba na temelju poznatihfrekvencija svih potencijalnih uzročnikaintermodulacije najprije računski utvrditiproblem, a potom poduzimati odgovara-juće mjere.

3. Izvori intermodulacijeU sustavima podložnim intermodu-

laciji, uzroke možemo tražiti u četirimoguća izvora:

- ulazni krugovi prijamnika,- izlazni stupnjevi odašiljača,- antenski sustav,- vanjski izvori.

3.1. Intermodulacija kod prijamnikaNajčešća je vrsta intermodulacije, a

javlja se kada se na ulazu prijamnikakombiniraju najmanje dvije frekvencijekoje su u određenom odnosu prema

frekvenciji prijama. Signali “smetajućih”frekvencija su dovoljne razine da prodruu nelinearno područje ulaznih sklopovaprijamnika (VF pojačalo, mješač, zaštitniulazni sklopovi).

U prijamnom sustavu antena je sklopnajmanje selektivnosti, pa ulazu prija-mnika, osim željenoga signala, privodičitav niz jačih i slabijih signala narazličitim frekvencijama. Gotovo je sigu-rno da su u prijamniku prisutni produktiintermodulacije. Hoće li oni pretposta-vljati smetnju ili ne ovisi o tome da li seneki od njih poklapaju s prijamnimkanalom i kolike su razine.

Smanjenje intermodulacije kod prija-mnika postiže se fizičkim razmicanjemili povećanjem otpornosti prijamnogasustava na intermodulaciju (dodavanjefiltara, usmjeravanje antene, promjenapolarizacije).

3.2. Intermodulacija kod odašiljačaJaka sprega odašiljačkih antena

uzrokovat će pojavu intermodulacijskihprodukata tako što se VF snaga prenosis jednoga odašiljača na drugi. Akoizlazni stupanj odašiljača radi u klasi Cnelinearnost je znatna. Osim toga,izlazni stupanj jednoga odašiljača nijeugođen na frekvenciju drugoga te stogaamplitude i faze nisu predvidive. Neli-nearni sklop će biti i neki uređaj pridodatodašiljaču, npr. reflektometar.

Kako bi se spriječila jaka spregameđu antenama treba ih dovoljnoudaljiti jednu od druge. Kod vertikalnepolarizacije vertikalno razmicanje dajebolje rezultate od horizontalnoga. Naprimjer, za prigušenje od 40 dB vertikalnirazmak među antenama za 2-metarskiband treba biti 2.8 m, dok bi horizontalnirazmak morao biti 26 m.

Jaka sprega ne mora uvijek biti prekoantena. Ona se može ostvariti prekoantenskih vodova, napojnih vodova ilizbog bliskosti uređaja (odašiljači uistome kućištu).

3.3. Intermodulacija kod antenaMože zvučati čudno, ali treba znati

da je antena često konstruirana iz višedijelova i različitih materijala. Kako jeantena redovito izložena različitimatmosferskim utjecajima može doći donelinearnosti strukture, a posebice namjestima spajanja različitih dijelova.

Ozbiljni proizvođači i antenskeopreme između ostaloga navode i inter-modulaciju antene kao njenu neline-arnost antenske strukture. Obično senavodi intermodulacijski produkt trećegreda koji se generira antenom koja je upolju dva izvora frekvencija f1 i f2.

Produkt trećega reda je 2 f1 - f2 i2f2 - f1, i treba biti bolji od 145 ili 150 dBc(dB u odnosu na razinu signala bilokojega od dva jednaka nositelja; npr. +43 dBm (20 W)).

Ta dva nositelja mogu biti ili vanjskiizvori ili više izvora (TX-va) koji napajajujednu antenu (bazne postaje NMT-a,GSM-a i sl.).

Uzrok intermodulacije kod tipičnihantena su obično loši spojevi, kao što sunedovoljno pritisnuti kontakti ili slobodnečestice na putanji velike VF struje.

Feromagnetske komponente u VFdijelu treba izbjegavati, ukoliko nisupravilno dimenzionirane po VF snazi.

3.4. Intermodulacija vanjskimuzročnicima

Ovoj vrsti intermodulacije je glavniuzročnik uporaba loše izvedenih meta-lnih konstrukcija u okolišu odašiljačkihantena. Na spojevima metal -metal, akosu prekriveni slojem oksida ispoljavase diodni efekat. U jakome elektroma-gnetskom polju takova dioda postajegenerator harmonika i mješač, a metalnakonstrukcija antena koja tako generiraprodukte intermodulacije zrači.

U tome slučaju, sve spojeve trebaočistiti i osigurati dobar električki spoj.Moguće je i loše spojeve premostitišto kraćim komadom vodiča. Ako jemoguće, dobro je spojeve zavariti ilitvrdo lemiti.

4. Uporaba filtaraAko se ustanovi da se produkti inter-

modulacije generiraju u prijamniku, aštetni su signali frekvencijski dovoljnodaleko, bit će uvijek dobro postaviti filtarkoji će dovoljno prigušiti barem jednuod ometajućih frekvencija. Tada je boljefiltar postaviti na frekvenciji koja jeudaljenija od frekvencije korisnogasignala. Tip filtara ovisi o samome susta-vu, veličini prigušenja koje treba postićii potrebitoj strmini karakteristika filtara,a može biti zaporni ili usisni.

Intermodulacija kod odašiljača možese umanjiti uporabom uskih usisnihfiltara na frekvenciji ometajućega odaši-ljača. Filtri se ugrađuju u antenskevodove odašiljača, a dimenzionirajuprema snazi odašiljača.

Ukoliko filteri ne daju učinka, može sezaključiti da je uzrokom intermodulacijeneki vanjski činilac. Ne treba zaboravitida uzročnikom može biti i radiouređajkoji je van funkcije, ali je na njemu osta-la priključena antena.

Nastavlja se ...


Otok Petra I. pod snijegom i ledom

22 Radio HRS - 4/2004

Pravila KV natjecanjaKalendar KV natjecanjaRUJAN 2004.

4 - 5. 9. 0000-2400 All Asian DX Contest SSB4. 9. 0000-2400 Russian “Radio” RTTY WW Contest RTTY

4 - 5. 9. 1300-1259 IARU Region 1 Fieldday SSB11 - 12. 9. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest SSB18 - 19. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest CW25 - 26. 9. 0000-2359 CQ WW RTTY DX Contest RTTY25 - 26. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest SSB

LISTOPAD 2004.2 - 3. 10. 0800-0800 OCEANIA DX Contest SSB

2. 10. 1500-1859 EU Sprint SSB3. 10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest SSB

9 - 10. 10. 1200-1200 OCEANIA DX Contest CW9. 10. 1500-1859 EU Sprint CW

16 - 17. 10. 0000-2400 JARTS WW RTTY Contest RTTY16 - 17. 10. 1500-1459 Worked All Germany Contest CW/SSB

17. 10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest CW30 - 31. 10. 0000-2359 CQ WW DX Contest SSB

natjecatelja moraju biti fizički, žicom, vezanes prijamnicima i odašiljačima korištenim odstrane natjecatelja. U cilju ostvarivanja štoboljeg rezultata dozvoljena je samo pozivnaoznaka natjecatelja. Različite pozivne oznakemoraju biti korištene za svaki dnevnik poslanorganizatoru (nije dozvoljeno slanje višednevnika u kategoriji jedan operator s istompozivnom oznakom).

A. Kategorije Jedan operator; jedanopseg ili svi opsezi

Dozvoljen je samo jedan signal u bilo kojemtrenutku vremena; operator može prelazitis opsega na opseg bez ograničenja.

- Jedan operator velika snaga -jedna osoba radi na postaji i vodinatjecateljski dnevnik. KorištenjeDX Clustera ili bilo kojeg drugog vidaindirektne pomoći klasificira postajuu kategoriju jedan operator Assisted.

- Jedan operator mala snaga -vrijede ista pravila kao i za kategorijujedan operator velika snaga, s tim daizlazna snaga odašiljača ne smijeprelaziti 100 W.

- Jedan operator QRP -vrijede ista pravila kao i za kategorijujedan operator velika snaga s tim daizlazna snaga odašiljača ne smijeprelaziti 5 W.

B. Jedan operator s DX Spottingmrežom (Assisted)

Vrijede ista pravila kao i za kategorijujedan operator velika snaga s tim da jedozvoljeno korištenje DX Clustera i drugihvidova indirektne pomoći (prijavljivanjesamog sebe na DX Cluster nije dozvo-ljeno).

C. Kategorije više operatora - svi opsezi- Jedan odašiljač - samo jedan

odašiljač i jedan opseg su dozvoljeniu toku trajanja 10-minutnog periodakoji je započeo prvom odrađenomvezom na tom opsegu.Izuzetak: jedan i samo jedan drugiopseg može biti korišten u toku bilokojeg 10-minutnog perioda, ako isamo ako, je rađena postaja novimnožitelj. Dnevnici u kojima je povri-jeđeno ovo pravilo bit će automatskiprebačeni u kategoriju Multi-Multi.

- Dva odašiljača - dozvoljena sumaksimalno dva emitirana signala nadva različita opsega u bilo kojemtrenutku vremena. Oba odašiljačamogu raditi veze bez ikakvogograničenja, ali postaja može bitirađena samo jednom na opsegubez obzira koji odašiljač je korišten.Svaki od dva odašiljača mora voditikronološki natjecateljski dnevnik iliu slučaju da je vođen elektronskidnevnik (Cabrillo), mora biti jasnonaznačeno koji odašiljač je uradiovezu. Svaki od odašiljača može utoku punog sata (od nulte do 59minute) napraviti najviše 8 promjenaopsega.

- Više odašiljača - nema ograničenjau pogledu broja odašiljača, ali jedozvoljen samo jedan signal i jednaCQ postaja po opsegu.

D. Timsko natjecanjeTim sadrži pet bilo kojih operatora koji radeu bilo kojoj od kategorija jedan operator.Ista osoba može biti samo u jednom timuistom vrstom rada. Natjecanje u ovoj kate-

goriji ne sprječava bilo kojeg člana da svojrezultat pribroji rezultatu svog radiokluba.Ukupan rezultat tima je zbroj pojedinačnihrezultata njegovih članova. SSB i CWtimovi su odvojeni tako da član jednogSSB tima može biti članom drugog CWtima. Lista članova tima mora biti poslanaprije početka natjecanja na: CQ, Att: TeamContest, 25 Nwewbridge Road, NY 11801,USA ili FAX 516-681-2926. Najboljem timuu oba natjecanja (CW i SSB) će biti dodi-jeljene diplome.

Izmjena- SSB - RS + CQ zona (59 15),- CW - RST + CQ zona (599 15).

MnožiteljiPostoje dvije vrste množitelja:

1. Jedan množitelj za svaku različitu CQzonu rađenu na svakom opseg posebno.

2. Jedan množitelj za svaku različitu zemljurađenu na svakom opsegu posebno. Vezes vlastitom zemljom su dozvoljene kaomnožitelj.Prilikom određivanja množitelja koriste se

CQ WAZ pravila, važeća DXCC lista zemalja,WAE lista zemalja i WAC granice kontinenata.Maritime Mobile (/MM) stanice se računajusamo kao zona množitelj.

Bodovi1. Veze između postaja na različitim konti-

nentima vrijede tri (3) boda. 2. Veze između postaja na istom kontinentu

vrijede jedan (1) bod. Izuzetak: Za sjevernoameričke postaje veze

između postaja unutar kontinenta vrijededva (2) boda.

CQ WW DX ContestDatum i vrijeme

- SSB dio:zadnji puni vikend u listopadu(ove godine to je 30./31. listopada)od 0000 UTC u subotudo 2359 UTC u nedjelju;

- CW dio:zadnji puni vikend u studenom(ove godine to je 27./28. studeni)od 0000 UTC u subotudo 2359 UTC u nedjelju.

CiljZa radioamatere širom svijeta: uspostaviti

što veći broj veza s radioamaterima u štovećem broju zona i zemalja.

OpseziSvi opsezi od 1.8 do 28 MHz bez WARC

opsega.

Kategorije (izabrati samo jednu)Za sve kategorije: svi natjecatelji moraju

raditi unutar ograničenja koja pred njihpostavlja izabrana kategorija. Natjecatelji usvim kategorijama - velika snaga, na bilokojem od opsega mogu koristiti maksimalnusnagu od 1500 W. Odašiljači i prijamnicimoraju biti smješteni unutar kruga 500 metaraili unutar granica posjeda vlasnika (ovisno štoje veće). Sve antene korištene od strane

KV


KV

3. Veze između postaja unutar iste zemljesu dozvoljene kao CQ zona ili DXCC/WAE zemlja množitelj, ali donose nula (0)bodova.

Ukupan rezultatVrijedi za sve postaje - Ukupan rezultat se

dobije zbrajanjem QSO bodova sa svihopsega i zbroja CQ zona i DXCC/WAE zema-lja množitelja sa svih opsega.Npr. 1000 QSO bodova X 100 množitelja(30 zona i 70 zemalja) = 100,000 bodova(ukupan rezultat).

NagradeDiplomama će biti nagrađene prvoplasi-

rane postaje u svakoj od kategorija pod 3, usvakoj zemlji i svakoj državi SAD-a, Kanada,europski dio Rusije i Japan pozivnoj oblasti.Svi rezultati će biti objavljeni. Da bi se posta-ja u kategoriji jedan operator natjecala zadiplomu dnevnik mora pokazati minimalno 12sati rada u natjecanju. Dnevnik postaja u kate-goriji više operatora mora pokazati najmanje24 sata rada u natjecanju. Dnevnik s vezamana samo jednom opsegu može se natjecati zadiplomu samo na tom opsegu. Ako dnevniksadrži veze na više opsega bit će klasificiranu kategoriju svi opsezi (ukoliko nije drugačijeoznačeno). U zemljama gdje odziv natjeca-telja to opravda dodatne diplome će bitidodijeljene za postaje plasirane na drugo itreće mjesto. Sve diplome i plakete će bitiizdate na vlasnika licence korištenog pozivneoznake.

Plakete i trofejiPlakete i trofeji su sponzorirani od strane

pojedinaca i organizacija i bit će dodijeljeninajboljim postajama u velikom broju kategori-ja. Važeću listu sponzora možete pogledati naCQ WEB Stranici. Postaja koja osvoji trofej zaprvo mjesto u svijetu neće dobiti plaketu zaprvo mjesto na kontinentu koja će biti dodije-ljena drugoplasiranoj postaji.

Natjecanje klubova1. Klub mora biti lokalna grupa, a ne

nacionalno udruženje radioamatera.2. Sudjelovanje je ograničeno na članove

koji rade unutar kruga promjera 275 kmod sjedišta kluba (s izuzetkom DXeks-pedicija posebno organiziranih za rad unatjecanju).

3. Da bi se klub pojavio u ovoj kategorijiorganizator mora primiti najmanje tri (3)dnevnika članova kluba i listu sa svimpozivnim oznakama i rezultatima poslanuod ovlaštenog predstavnika kluba.

Natjecateljski dnevnik1. Sva vremena moraju biti u UTC.2. Svi poslani i primljeni raporti se moraju

nalaziti u dnevniku. 3. Novi množitelji moraju biti jasno označeni

u dnevniku nakon što su prvi put rađeni nasvakom opsegu.

4. Dnevnici moraju biti provjereni na dupleveze i QSO bodovi i množitelji moraju bitiispravno obračunati. Duple veze morajubiti jasno označene

5. Organizator želi vaš dnevnik u elektron-skom formatu, dok je obveza svih natje-catelja koji računaju na visok plasmandostavljanje dnevnika u elektronskomobliku.E-mail natjecateljski dnevnici: organizatormoli natjecatelje da natjecateljski dnevnikpošalju u Cabrillo formatu koji se dobivakao rezultat u svim programima za rad uradioamaterskim natjecanjima. Dnevnik bitrebao biti poslan kao prilog e-mail porukeu čijoj “Subject” liniji treba navesti pozivnuoznaku i vrstu rada. Prijam vaše e-mailporuke će biti automatski potvrđen, nakončega ćete dobiti i kod kojim ćete se moćilogirati na CQWW WEB stranicu i pregle-dati svoj dnevnik i, po završetku provjere,i UBN izvještaj. SSB dnevnike trebaposlati na e-mail adresu: [email protected],a CW dnevnike na: [email protected]: Contest Committee će prihvatitiVaš Cabrillo dnevnik ako je poslan na IBMMS-DOS kompatibilnoj disketi. Disketu jepotrebno obilježiti s pozivnom oznakom,listom dokumenata koji se nalaze na njoj ivrstom rada.

6. Natjecateljski dnevnici na papiru morajubiti poslani posebno za svaki opseg.

7. Uz svaki natjecateljski dnevnik mora bitiposlan i zbrojni list koji sadržava sve info-rmacije vezane za rezultat, kategoriju, imei adresu natjecatelja napisanu VELIKIMSLOVIMA i potpisanu izjavu o pridržava-nju propozicija natjecanja i pravila kojareguliraju rad radiomaterskih postaja umatičnoj zemlji.

8. Originalni obrasci natjecateljskog dnevni-ka i zbrojnog lista, kao i mapa CQ zona seuz poslanu kuvertu s vlastitom adresom(SAE) i dovoljno poštarine (2 IRC) mogudobiti od CQ Magazina. Ako službenidnevnici nisu dostupni natjecatelj moženapraviti svoj vlastiti, formata A4, s 80veza po stranici.

9. Svi natjecatelji koji svoj natjecateljskidnevnik pošalju na papiru moraju dostavi-

ti listu rađenih postaja (dupe-sheet) zasvaki opseg na kome imaju rađeno 200 iliviše veza.

10.Veze s greškom ili one koje ne mogu bitiprovjerene povlače brisanje tri naredneispravne veze.

11.QRP i postaje koje rade malom snagommoraju to jasno označiti na svojim zbro-jnim listovima i poslati potpisanu izjavuda su koristili snagu koja odgovara timkategorijama.

DiskvalifikacijaPovreda radiomaterskih propisa u

matičnoj zemlji natjecatelja ili povreda pravilanatjecanja, nesportsko ponašanje, obračuna-vanje bodova za duple veze, veze i množiteljikoji ne mogu biti provjereni se smatrajudovoljnim razlogom za diskvalifikaciju. Pogre-šno primljene pozivne oznake bit će tretiranekao veze koje se ne mogu provjeriti. Postajakoju Contest Committee diskvalificira nemože osvojiti diplomu (kao postaja i kao oper-ator) u natjecanju za narednu godinu. Ako jestanica diskvalificirana dva (2) puta u pet (5)godina onda neće moći osvojiti bilo koju CQContest diplomu u periodu od tri (3) godine.

Korištenje neamaterskih načina komu-nikacije (telefon, telegraf, ...), kao i korištenjeDX Clustera u kategorijama gdje to nijedozvoljeno, a u cilju ostvarivanja veza ilimnožitelja tijekom natjecanja, se smatradovoljnim razlogom za diskvalifikaciju.

Odluke koje donese CQ ContestCommittee su službene i konačne.

Rok za slanje dnevnika1. Svi dnevnici moraju biti poslani zaključno

s 1. prosincem za SSB i zaključno s15. siječnjem za CW dio natjecanja.U e-mailu, disketi ili kuverti mora biti jasnooznačeno radi li se o CW ili SSB vrsti rada.

2. Rok za slanje dnevnika može bitiprodužen do jednog mjeseca i to nakonprijama službenog zahtjeva s obra-zloženjem. Zahtjev mora biti primljen prijeisteka roka za slanje dnevnika i mogućega je poslati e-mailom na adresu CQ WWContest direktora. Dnevnici primljeninakon službenog roka će biti objavljeni uslužbenim rezultatima, ali se neće moćinatjecati za diplomu. Papirnate dnevnike treba poslati naadresu :

CQ Magazine,25 Newbridge Road,Hicksville, NY 11801

USA.

Datum i vrijemeNatjecanje se održava zadnji vikend u

mjesecu rujnu, od 0000 UTC u subotu do2359 UTC u nedjelju.

Period radaSve postaje mogu raditi svih 48 sati koliko

traje natjecanje.

CiljCilj natjecanja je da radioamateri širom

svijeta uspostave veze s drugim radiomateri-ma u što većem broju CQ zona i DXCCzemalja koristeći RTTY vrstu rada.

OpseziU natjecanju mogu biti korišteni opsezi

3.5, 7, 14, 21 i 28 MHz. Rad na 1.8 MHz iWARC opsezima nije dozvoljen.

Uvjeti natjecanja (za sve kategorije)Svi natjecatelji moraju raditi u okviru

ograničenja koja pred njih postavlja izabranakategorija. Na ovo treba obratiti pažnju prili-kom obavljanja radnji koje mogu utjecati naprijavljeni rezultat. Svi odašiljači i prijamnicimoraju biti locirani unutar kruga 500 metaraili unutar vlasništva nositelja radio dozvole(ovisno što je veće). Sve antene moraju bitifizički spojene s odašiljačima i prijamnicima

korištenim od strane natjecatelja. Svi natje-catelji u kategoriji velika snaga ne smiju, nabilo kojem od opsega, koristiti snagu veću od1500 W. Za ostvarivanje rezultata je dozvo-ljeno samo korištenje natjecateljeve pozivneoznake. Ostavljanje vlastitih DX spotova (self-spotting) na bilo kojem obliku DX mreže nijedozvoljeno za sve kategorije natjecatelja.Pod self-spottingom se, između ostalog,podrazumijeva slanje DX spotova za pozivnuoznaku natjecatelja, koristeći tu pozivnuoznaku, koristeći neku drugu pozivnu oznakuili traženje od druge postaje da objavi natje-cateljevu pozivnu oznaku i frekvenciju na DXClusteru.

CQ WW RTTY DX Contest

24 Radio HRS - 4/2004

Kategorije1. Jedan operator (svi ili jedan opseg):

a. Postaje u kategoriji jedan operatorsu one na kojima jedna osoba radina postaji, vodi dnevnik i u slučajupostaje u kategoriji Assisted, pratiDX spotove. Dozvoljen je samojedan emitirani signal u bilo kojemtrenutku vremena.

b. Mala snaga: vrijedi sve navedenopod “a.” uz dodatno ograničenje daje korištena izlazna snaga 150 W ilimanja. Postaje u ovaj kategoriji senatječu samo s ostalim postajamakoje rade malom snagom.

c. Assisted (samo svi opsezi): vrijedisve navedeno pod “a.” uz dozvolu zapasivno korištenje DX Clustermreža.

d. Jedan opseg: sve veze moraju bitiurađene na samo jednom opsegu,bez obzira na korištenu izlaznusnagu. Postaja može raditi veze nadrugim opsezima, ali mora na svomCabrillo dnevniku jasno označiti zakoji opseg se šalje dnevnik.Ne postoje potkategorije ovisnood korištene izlazne snage.

2. Više operatora (svi opsezi):a. Jedan odašiljač: dozvoljen je samo

jedan emitirani signal u bilo kojemtrenutku vremena. Postaje u ovojkategoriji su ograničene na šestpromjena opsega u toku punog sata(od nulte do 59 minute). Naprimjer,promjena opsega s 20 na 40 m ipovratak na 20 m se računaju kaodvije promjene opsega. Povredapravila od 6 promjena opsega utijeku punog sata povlači automatskoprebacivanje postaje u Multi-Multikategoriju. U okviru ove kategorijepostoje dvije potkategorije: malasnaga (150 W ili manje) i velikasnaga (preko 150 W).

Izuzetak: jedan i samo jedan drugiopseg može biti korišten zaodržavanje veza, ako i samo ako jerađena postaja novi množitelj.Povreda pravila od 6 promjenaopsega u tijeku punog sata, odstrane bilo koje od postaja (run ilimultiplier) povlači prebacivanje ukategoriju Multi-Multi.

b. Dva odašiljača: dozvoljena sunajviše dva emitirana signala, svedok je svaki od njih emitiran nadrugom opsegu. Postaje u ovojkategoriji su ograničene na šestpromjena opsega u tijeku punogsata (od nulte do 59 minute).Naprimjer, promjena opsega s 20 na40 m i povratak na 20 m se računajukao dvije promjene opsega. Povredapravila od 6 promjena opsega utijeku punog sata povlači automatskoprebacivanje postaje u kategorijuMulti-Multi. Ne postoje potkategorijeovisno od korištene izlazne snage.

c. Više odašiljača: nema ograničenjau broju odašiljača, ali je dozvoljensamo jedan signal i jedna run posta-ja po opsegu. Ne postoje potkate-gorije ovisno od izlazne snage.

Vrste radaDozvoljena je samo vrsta rada RTTY

(Baudot). Automatski rad i veze prekoGatewaya ili Digipeatera nisu dozvoljene.

IzmjenaPostaje koja rade iz 48 kontinentalnih

država SAD i 13 kanadskih provincija u natje-canju daju raport koji se sastoji od RST,oznake države ili provincije i CQ zone. Sveostale postaje šalju raport koji se sastoji odRST i CQ zone (599 15).

Ispravne veze: ista postaja može biti rađe-na samo jednom po opsegu. Dodatne vezemogu biti rađene na drugim opsezima.

Identifikacija odašiljačaPostaje u kategorijama više operatora,

jedan odašiljač, i više operatora, dva odaši-ljača, moraju u dnevniku jasno označiti kojapostaja je uradila vezu (kolona 81 u Cabrillodnevniku). Postaje u kategoriji više operatoraviše odašiljača koje ne pošalju dnevnik uCabrillo formatu moraju poslati odvojenednevnike za svaki od odašiljača.

QSO bodoviVeze s postajama iz vlastite zemlje

donose jedan (1) QSO bod. Veze s postaja-ma iz drugih zemalja na istom kontinentudonose dva (2) boda. Veze s postajama nadrugim kontinentima donose tri (3) boda.

MnožiteljiJedan (1) množitelj za svaku državu SAD-

a (maksimalno 48) i svaku kanadsku provi-nciju (maksimalno 13) na svakom opsegu,jedan (1) množitelj za svaku DXCC/WAEzemlju na svakom opsegu i jedan (1) mno-žitelj za svaku CQ zonu (maksimalno 40) nasvakom opsegu.

Napomena: KL i KH6 se računaju samokao DXCC/WAE množitelj. Kanadske provi-ncije su: VE1 (NB, NS), VE2, VE3, VE4, VE5,VE6, VE7, VE8 (NWT), VO1, VO2, VY1 (YT),VY2 (PE) i VY0 (NU).

BodovanjeUkupan rezultat se dobiva množenjem

zbroja QSO bodova sa svih opsega i zbrojamnožitelja (SAD + VE provincije + DXCC/WAE zemlje + CQ zone) sa svih opsega.

NagradeOrganizator će diplomama za osvojeno

prvo mjesto nagraditi, u svim kategorijamanavedenim pod 5., najbolje plasirane postajeu svakoj zemlji sudionici i SAD, VE, JA i VKpozivnoj oblasti. Svi rezultati bit će objavljeni.Da bi se natjecala za nagradu, postaja u kate-goriji jedan operator mora raditi najmanje 12sati, a postaja u kategoriji više operatora naj-manje 24 sata. Dnevnici koji sadrže veze sasamo jednog opsegamogu dobiti nagradusamo za taj opseg.Operatori u kategorijijedan opseg koji uradeveze na drugim opse-zima se pozivaju dapošalju dnevnik i za teopsege kako bi pomogliu procesu provjere.(Napomena: dnevnicikoji sadrže veze na višeod jednog opsega će bitiklasificirani kao prijavaza sve opsege, ako tonije posebno naznačenou zaglavlju poslanog

Cabrillo dnevnika). Sve diplome i plakete ćebiti izdane na ime vlasnika pozivnog znakakorištenog u natjecanju. Dodatno, prvoplasir-ane postaje, u svakoj od kategorija koje sunavedena pod 5., u Svijetu, SjevernojAmerici, SAD-u, Južnoj Americi, Africi,Europi, Aziji i Oceaniji bit će nagrađeneplaketama.

Upute za pripremu natjecateljskogdnevnika

1. Dnevnici moraju biti poslani prije 31.listopada tekuće godine.

2. Elektronsko slanjeSvi elektronski dnevnici moraju biti poslani

u Cabrillo formatu na e-mail adresu [email protected]. U subject liniji obavezno naveditesvoju pozivnu oznaku i kategoriju u kojoj stese natjecali. Dnevnici bi trebali biti poslani kaoprilog i imenovani u obliku “Vaša_oznaka.log”(npr. 9a7xx.log). Dnevnici postaja u kategori-jama više operatora moraju biti objedinjeni ujedan dokument u kojem će biti jasno ozna-čeno koji odašiljač je odradio vezu (kolona 81u Cabrillo formatu). Ako planirate koristiti nekidrugi format natjecateljskog dnevnika prijeslanja kontaktirajte Joea, K9SZ (e-mail:[email protected])

3. Natjecateljski dnevnici na disketi ipapirnati dnevnici mogu biti poslani naadresu:

CQ/RJ WW RTTY Contest25 Newbridge Rd. Hicksville

NY 11801USA

Pitanja vezana za CQ WW RTTY Contestmogu biti poslana na adresu “kontest” direk-tora: Glenn Winson W6OTC, 488 LocustStreet #401, San Francisco, CA 94118, USAili na e-mail: [email protected].

DiskvalifikacijaPovreda radioamaterskih propisa u mati-

čnoj zemlji natjecatelja, povreda pravila natje-canja, nesportsko ponašanje, obračunavanjebodova za duple veze te veze ili množitelji kojine mogu biti provjereni se smatraju dovoljnimrazlogom za diskvalifikaciju. Natjecatelj čijidnevnik je CQ/RJ WW RTTY Contest Comm-ittee diskvalificirao neće moći osvojiti bilo kojuod nagrada u natjecanju slijedeće godine.Ako se diskvalifikacija ponovi u narednih petgodina, natjecatelj će bez nagrade ostatinaredne tri godine.

Rok za slanje dnevnikaSvi dnevnici moraju biti poslani prije 31.

listopada tekuće godine. Dnevnici primljeninakon ovog datuma mogu biti objavljeni uslužbenim rezultatima, ali ne mogu konkuriratiza osvajanje bilo koje od nagrada.

KV


KV

Scandinavian Activity Contest (Propozicije za postaje izvan Skandinavije)Cilj

Cilj natjecanja je povećanje aktivnostiizmeđu skandinavskih i postaja izvanSkandinavije. Postaje izvan Skandinavijeimaju za cilj uspostaviti što više veza sa ska-ndinavskim postajama.

Skandinavske postaje su definirane slije-dećim prefiksima:

JW Svalbard i Bear I.JX Jan Mayen I.LA/LB/LG/LJ NorveškaOF/OG/OH/OI FinskaOF0/OG0/OH0 Aland Is.OJ0 Market ReefOX GrenlandOY Faeroe Is.OZ/5P DanskaSI/SJ/SK/SL/SM/7S/8S ŠvedskaTF Island

Sudionici natjecanjaSve radioamaterske i SWL postaje širom svi-jeta su pozvane na sudjelovanje u natjecanju.

Datum i vrijeme- CW:treći puni vikend mjeseca rujna (ovegodine to je 18./19. rujna), od subote,1200 UTC, do nedjelje, 1200 UTC;

- SSB:četvrti puni vikend mjeseca rujna (ovegodine to je 25./26. rujna), od subote,1200 UTC, do nedjelje, 1200 UTC.

Kategorije natjecatelja- jedan operator / jedan odašiljač/svi opsezi- velika snaga

- jedan operator / jedan odašiljač/svi opsezi- mala snaga (100 W ili manje)

- jedan operator / jedan odašiljač/svi opsezi- QRP (5 W ili manje). Jedna osoba radi na postaji i vodi natje-cateljski dnevnik. Korištenje DX Clusteranije dozvoljeno.

- više operatora / jedan odašiljač /svi opseziDozvoljen je samo jedan signal u bilokojem trenutku vremena. Nakon što posta-ja započne s radom na opsegu moraprovesti najmanje 10 minuta. Računanje10-minutnog perioda započinje u trenutkukad je odrađena prva veza na tom opsegu.Izuzetak: dozvoljeno je multiplier postajomuraditi postaju na drugom opsegu ako je tapostaja novi množitelj. Multiplier postajamože raditi veze u isto vrijeme s CQ posta-jom. Nakon što je odrađen prvi množiteljmultiplier postaja mora ostati na tomopsegu najmanje 10 minuta. Ovo pravilo jeidentično s onim za CQ WW DX Contest.Korištenje DX Clustera je dozvoljeno.

- SWLSamo skandinavske postaje mogu bitislušane. Za njih vrijedi isti način bodovan-ja kao i za predajne postaje.

OpseziOpsezi od 3.5 - 7 - 14 - 21 - 28 MHz, u

skladu s IARU preporukama, mogu bitikorišteni za veze u ovom natjecanju. Dijeloviopsega od 3560-3600, 3650-3700, 14060-14125 i 14300-14350 kHz bi trebali ostati slo-bodni za postaje koje ne rade u natjecanju.

IzmjenaRaport u natjecanju se sastoji od RST i

rednog broja koji počinje od 001. Ista postajamože biti rađena jednom na svakom opsegu.Cross-Mode i Cross-Band veze nisu dozvol-jene. Najmanji sadržaj ispravne veze u natje-canju je ispravna pozivna oznaka i ispravanraport.

BodovanjeSamo ispravne veze s potpunim poslanim

i primljenim raportom donose QSO bodove.Europske postaje dobivaju jedan (1) QSO bodza veze sa skandinavskim postajama na svimopsezima. Postaje izvan Europe dobivajujedan (1) QSO bod za veze na opsezima 14,21 i 28 MHz i tri (3) boda za veze na 3.5 i 7MHz.

MnožiteljiMnožitelj je broj različitih skandinavskih

pozivnih oblasti (0-9) u svakoj skandinavskojzemlji na svakom opsegu posebno (npr. SI3,SK3, SL3, SM3, 7S3 i 8S3 se svi nalaze uJEDNOJ oblasti i donose JEDAN (1) množiteljna svakom opsegu). Portabl postaje bez brojapozivne oblasti automatski dobivaju broj 0(npr. G3XYZ/LA se računa kao LA0). OH0(Aland Is.) i OJ0 (Market Reef) su posebnepozivne oblasti. SJ9 se računa kao oblast br.9 u Švedskoj.

Ukupan rezultatUkupan rezultat se dobiva množenjem

zbroja QSO bodova sa svih opsega sa zbro-jem množitelja sa svih opsega.

Natjecateljski dnevnikPotpisani originalni natjecateljski dnevnik

(ili njegova fotokopija) mora biti dostavljenaposebno za CW i SSB dio natjecanja.Natjecateljski dnevnik mora sadržavati sli-jedeće podatke: datum, UTC vrijeme, opseg,pozivnu oznaku rađene postaje, poslaniraport, primljeni raport, množitelj (samo kadaje novi) i QSO bodove.

Dnevnik SWL postaje mora sadržavati:datum, UTC vrijeme, opseg, pozivnu oznakuslušane skandinavske postaje, vlastiti SWLraport, pozivnu oznaku rađene postaje,množitelj (samo kada je novi) i QSO bodove.

Sve kategorije natjecatelja moraju poslatizbrojni list koji sadrži slijedeće podatke:pozivnu oznaku natjecatelja, kategoriju, imeoperatora i adresu, kao i sve relevantnepodatke vezane za obračun rezultata.

Sve postaje koje su radile 200 ili više vezana opsegu moraju dostaviti listu svih rađenihpozivnih znakova na tom opsegu (DupeSheet).

Eventualne duple veze moraju biti obil-ježene u dnevniku i za njih mora biti obraču-nato nula (0) QSO bodova.

Organizator toplo preporučuje slanjednevnika u elektronskom obliku, bilo na 3.5"1.44 MS-DOS kompatibilnoj disketi, biloputem e-maila. Dokumenti moraju biti u ASCIIformatu, a organizator prihvaća standardniARRL dnevnik ili N6TR *.DAT file.

Osnovna pravila:Jedna veza u svakoj liniji. Svaka linija

mora sadržavati slijedeće podatke: Datum,UTC vrijeme (puno), opseg, vrstu rada,pozivnu oznaku rađene postaje, poslaniraport (kompletan), primljeni raport (komple-tan), množitelj i QSO bodove (nula (0) bodovaza duplu vezu).

Ako se dnevnik šalje na disketi nijeneophodno slati papirnati dnevnik, ali jeobvezno poslati papirnati zbrojni list. Disketamora biti obilježena s pozivnom oznakom,imenom natjecanja, kategorijom i datumomnatjecanja. CW i SSB dnevnik mogu bitiposlani na istoj disketi. Organizator moli dafileovi na disketi budu imenovani kao9A7XX.CW ili 9A7XX.SSB ili 9A7XX.SUM.

Adresa za natjecateljske dnevnike za SAC2004: SACCW or SACSSB

Jan-Eric Rehn, SM3CERLisatĺet 18

SE-863 32 SUNDSBRUKSWEDEN

E-mail dnevnike pošaljite na: [email protected]

Svojim potpisom na zbrojnom listu natje-catelj potvrđuje da se pridržavao pravila nat-jecanja i propisa koji reguliraju rad radioa-materskih postaja u svojoj matičnoj zemlji.Adresa

Organizator natjecanja se svake godinemijenja između SSA, NRRL, EDR i SRAL, timredom. Dnevnici moraju biti poslani na adresuContest Managera koja je ranije navedena.Rok za slanje dnevnika

Dnevnici i zbrojni listovi moraju biti poslanina adresu organizatora najkasnije do 31. lis-topada tekuće godine.Nagrade

Prvoplasirane postaje u kategorijama veli-ka snaga i mala snaga, u svakoj zemlji, kao isvakoj USA pozivnoj oblasti će biti nagrađenediplomama. Posebne nagrade se dodjeljujuza CW i SSB dio natjecanja.

Rezultati postaja u QRP kategoriji će bitiposebno objavljeni.

SWL postaja s najboljim rezultatom, izvanSkandinavije, bit će nagrađena diplomom.

Ovisno od odziva natjecatelja iz pojedinezemlje, Contest Committee može dodijelitidodatne diplome.Diskvalifikacija

Povreda propisa koji reguliraju rad radioa-materskih postaja u matičnoj zemlji natjeca-telja, nesportsko ponašanje i obračunavanjebodova za veze ili množitelje koji ne mogu bitiprovjereni mogu uzrokovati diskvalifikaciju.

Svaka neobilježena dupla veza kojuContest Committee pronađe povlači oduzima-nje pet (5) veza koje donose isti broj bodovakao i sporna veza. Dnevnik koji sadrži više odjedan (1) posto neobilježenih duplih veza ćebiti diskvalificiran.

Odluke koje donese Contest Committeesu konačne i nepromjenljive.Organizatori

Godina Udruženje Država2004. SSA Švedska2005. NRRL Norveška2006. EDR Danska2007. SRAL Finska2008. SSA Švedska2009. NRRL Norveška

SAC Contest je direktno podržan u slijede-ćim natjecateljskim programima:

- NA Logging Program - OH2GI-HAM SYSTEM - Super-Duper by EI5DI,- TR Log.

26 Radio HRS - 4/2004

KV

U IARU KV natjecanju koje se održava svake godine drugivikend u srpnju postoji kategorija postaja saveza.

Nacionalni savezi organiziraju rad na 6 opsega CW i SSBistovremeno u 24-satnom natjecanju. HRS već peti put sudje-luje u ovom natjecanju s pozivnom oznakom 9A0HQ. Radilo sena 6 opsega (1.8 - 28 MHz bez WARC opsega), CW i SSBvrstama rada.

Raspored postaja po opsezima bio je slijedeći:1.8 MHz - SSB - Varaždin (9A7A),1.8 MHz - CW - Kozjača (9A1A),3.5 MHz - SSB - Daruvar (9A5Y),3.5 MHz - CW - Zagreb (9A1A),

7 MHz - SSB - Varaždin (9A7A),7 MHz - CW - Zagreb (9A1A),

14 MHz - SSB - Varaždin (9A7A),14 MHz - CW - Kozjača (9A1A),21 MHz - SSB - Poreč (9A1P),21 MHz - CW - Kozjača (9A1A),28 MHz - SSB - Korčula (9A1V),28 MHz - CW - Daruvar (9A5Y).

U akciji su sudjelovali slijedeći operatori:- 9A7A: Eugen, 9A7V, Robi, 9A4RX, Mark, 9A8A,

Zvonko, 9A3TR, Nenad, 9A4BT, Sam, 9A3OS,Darko, 9A6DM, Krešo, 9A4PA;

- 9A1A: Zlatko, 9A2EU, Marijo, 9A5MR, Emil, 9A9A,Nikola, 9A5W, Braco, 9A7R, Robert, 9A5E,Alen, 9A4WW, Igor, 9A2MY;

- 9A1P: Hrvoje, 9A6XX, Patrik, 9A5AEI, Marijan, 9A2RD,Davor 9A6NDX;

- 9A5Y: Zvonko, 9A3LG, Saša, 9A3NM, Prle, 9A2UK,Đuro, 9A1DX;

- 9A1V: Romildo, 9A4RV, Vedran, 9A4VV, Mate, 9A3PA,Damir, 9A3NY.

U prosječnim propagacijama uz dosta QRN-a na nižimopsezima i “short skip” otvaranjima na gornjim opsezimaostvaren je dobar rezultat i najvjerojatnije 6. mjesto među HQpostajama, a ispred HQ postaja iz YU, S5 i T9. Evo i prikazarezultata po opsezima:

BAND QSO QSO-bodovi bod/QSO ZONE HQ Postaje160 512 866 1.69 12 2880 1108 2354 2.12 26 3040 2821 6273 2.22 38 3920 4504 14656 3.25 46 4815 3487 10169 2.92 51 4710 2085 4575 2.19 29 34

Ukupno 14517 38893 2.68 202 226

Rezultat: 16.646.204 bodova

Rezultati KV natjecanja9A0HQ opet u akciji

Varaždinski dio ekipe

Zagrebački dio ekipe

Istarski dio ekipeKorčulanski dio ekipe


KV

CQ WW DX SSB Contest 2003

EUROPSKI TOP PLASMANJedan operator, svi opsezi,velika snaga:

1. M6T 55183312. GW4BLE 53569553. ES5TV 50490004. GM7V 49483705. TM2Y 43765326. S57DX 4344600

Jedan operator, 28 MHz,velika snaga:

1. S58D 10402302. IQ2MG 6018093. G0AEV 4994464. IK2PTR 4872025. LZ1NG 478202


1. 9A9A 15942642. OK1RI 13979643. TM9R 10437844. S57O 8556805. S51FB 761442


1. GI0KOW 12666602. 9A5E 10661643. CT8T 9229224. SN7Q 8982805. M7Z 839160


1. F6CTT 6185622. IR7G 5549963. OE6Z 535734

4. YT7A 4877365. LX7I 466610

Jedan operator, 3.7 MHz,velika snaga:

1. YT1AD 2308452. SP8BRQ 1756163. SN0VC 1672924. 4N1A 1571835. OH5B 146222

Jedan operator, 1.8 MHz,velika snaga:

1. S57M 888252. T9/KG6KZK 736323. PA3GCV 620504. IU3X 589005. OZ3SK 51612

Jedan operator, svi opsezi,mala snaga:

1. CQ0T 52911042. 9A2EU 21997243. G4BUO 20508154. I3MLU 17425035. F6DZU 15880746. UA4FER 14763667. 9A7P 1474653

Jedan operator, 28 MHz,mala snaga:

1. EA5AER 3794882. CT1EAT 2882343. EA2CAR 2479294. EA4TV 2090885. IT9JOF 136764


1. YZ1AU 6379562. HG8I 5103003. YU1EA 3927514. HA3NU 3160965. EA5DF 3136086. 9A4W 273222


1. LY9A 4177602. IT9STX 3756003. 4N1N 3734904. 9A7D 3508385. DL1LH 325950


1. LY5A 1979652. OE5CWL 751443. YT1LT 572674. OL6T 511685. SM6DOI 40514

Jedan operator, 3.7 MHz,mala snaga:

1. DL3LE 859462. OK1FFU 734163. IR5B 63640 4. S53F 633605. YZ1SG 61884

Jedan operator, 1.8 MHz,mala snaga:

1. YT1R 336002. UT3SA 310003. 9A7ZZ 247084. SP4XQN 183545. SQ6A 16500

QRP, svi opsezi:1. F5BEG 9244262. UA3BL 4484483. DF1DX 4007804. OK2PP 3504705. IK5RUN 316683

ASSISTED, svi opsezi:1. TM7F 53218102. IT9GSF 47829043. UT7QF 41680264. ON4UN 38043005. LY2FY 3759120

Više operatora,jedan odašiljač:

1. IR4X 118666562. HG1S 89606803. OK5W 86353204. OM7M 81376205. OE2S 8087625

Više operatora,dva odašiljača:

1. 9A7A 127576502. HG6N 115015683. DA0BCC 109408964. RU1A 109259375. MD4K 9976698

Više operatora,više odašiljača:

1. OT3A 158551202. DF0HQ 157987443. LZ9W 101848324. RW2F 101201905. HB0/HB9AON 8942519

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Zone DXCC

9A9A SO21 1594264 3701 39 1579A5E SO14 1066164 3279 39 1589A6K SO7 301098 1494 30 104*9A2EU SOAB 2199724 1793 137 531*9A7P SOAB 1474653 2067 87 360*9A3ZO SOAB 23331 158 26 75*9A2GA SOAB 2176 62 5 29*9A5YY SOAB 666 47 13 24*9A4W SO21 273222 1328 28 101*9A4CD SO21 123240 599 25 79

Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Zone DXCC

*9A7D SO14 350838 1644 32 114*9A4RV SO14 74970 529 24 81*9A3GX SO14 3234 75 7 35*9A7ZZ SO18 24708 421 8 509A1CEI (op. 9A5AEI) QRP 9882 101 16 459A0R MS 6599124 4707 155 6199A7A M2 12757650 8011 170 680Operatori na postajama s više operatora:

9A7A: 9A7V, 9A8A, 9A2ME, 9A3OS, 9A3TR, 9A4BT, 9A4RX,9A6DM;

9A0R: 9A9R.

O natjecanju

Tjednima prije ovog natjecanja opsezi su bili tihi, a prostiranja ispod prosječna, čak i loša. Kad je počelo natjecanje 25.

listopada u 0000 UTC opsezi su eksplodirali aktivnošću, a CQWW DX Contest još je jednom proizveo vlastite propagacije.Ovo je najveće svjetsko natjecanje, a organizator je primio 4093natjecateljska dnevnika iz 164 DXCC zemlje.

Naši natjecatelji su poslali samo 17 natjecateljskih dnevnika,ali su ipak ostvarili nekoliko plasmana u svjetskom i europskomvrhu. Emil, 9A9A, je radio na 21 MHz velikom snagom i osvojioje plaketu za prvo mjesto u Europi, kao i ekipa 9A7A u kategori-ji više operatora, dva odašiljača. Robert, 9A5E, je radio velikomsnagom na 14 MHz i osvojio drugo mjesto u Europi, kao i Zlatko,9A2EU, u kategoriji jedan operator, svi opsezi, mala snaga. Topplasmane u Europi su ostvarili: 9A7ZZ (1.8 MHz, mala snaga -3. mjesto), 9A7D (14 MHz, mala snaga - 4. mjesto), 9A4W (21MHz, mala snaga - 6. mjesto) i 9A7P (jedan operator, svi opsezi,mala snaga - 7. mjesto).

Čestitke svima na odličnim rezultatima sa željom da ovegodine bude još bolje. Unatoč vrlo lošoj gospodarskoj situaciji uzemlji, naši operatori raspolažu s dosta dobrom opremom iantenskim sustavima, tako da se i u narednim WW natjecanjimamogu očekivati dobri rezultati 9A postaja i još veća zastuplje-nost na TOP listama ovih natjecanja.

Popularnost ovog natjecanja raste iz godine u godinu i mnogioperatori putuju na udaljene lokacije i rijetke DXCC zemlje samoza ovo natjecanje da bi ostvarili što bolje rezultate. Tako su se i2003. mogle odraditi slijedeće zanimljive DX postaje: 4W2A,4W4W, 5I3A, 5J0X, 5W0UU, 8P1A, 9J2KC, 9M6A, 9M6OO,9M8YY, 9N7MV, 9N7ET, 9Y4ZC, AH2R, C5Z, CE0Y/SP9EV,CE0Y/SP9PT, CE0Y/SQ9BO, D4B, HC8N, KH0A, KH0AA,KH0P, PJ2T, PJ4T, PJ7/AH8DX, PJ7/OK1BNS, PZ5A, TO5A,V26DX, V31LZ, V47DM, V47KP, V55V, V63B, V73AZ, VK9XD,VP2E, VP9I, YJ0ONM, ZF2AH, ZK1SSB i mnogi drugi.Postanite i vi dio velike zabave u CQ WW natjecanjima iuključite se u QRM na opsezima …

HRS-ov KV menadžer za natjecanja,Zlatko Matičić, 9A2EU

28 Radio HRS - 4/2004

CQ/RJ WW WPX RTTY DX Contest 2004SVJETSKI TOP PLASMANJedan operator, svi opsezi,velika snaga:

1. P40G 61905142. ZF2NT 27529643. KH7X 2697475 4. A61AR 21883825. AM1AKS 2155104

Jedan operator, svi opsezi,mala snaga:

1. ZX2B 29788582. CN8KD 21205803. 8P2K 16000304. AA5AU 14974765. ON4ADZ 1495354

28 MHz:1. LU1HF 19282742. LU9EV 4843803. LT1D 368820

21 MHz:1. LP0H 15523842. LU1NDC 12274133. AY8A 10334614. 9A5W 912024

14 MHz:1. LV5V 9540302. 9A7R 9100003. UA1AKC 756704

7 MHz:1. 9A5E 15000962. HG1W 10833203. IK2FIL 892680

3.5 MHz:1. 9A5Y 11418202. S54E 10314663. EO6F 737968

Više operatora, jedan odašiljač:1. IY4W 35453392. HG1S 33453463. RW9C 32623764. IQ9RG 28009505. YZ9A 2651802

Više operatora, dva odašiljača:1. KM4M 56207522. Z37M 45770923. DA0BCC 3792555

Više operatora, više odašiljača:1. RK0AXX 49123552. KA4RRU 35176323. JA6ZPR 1596991

O natjecanju

Ovo je bilo deseto po redu WPX RTTY natjecanje u organizaciji CQ Magazina i New RTTY Journala. Organizatori

su primili preko 1083 dnevnika, a prostiranja su bila vrlo dobra.Zahvaljujući ovakvim prostiranjima postavljeni su brojni rekordi.WPX RTTY je, uz CQ WW DX RTTY Contest, jedino RTTYnatjecanje s preko 1000 zaprimljenih natjecateljskih dnevnika.Organizator je zaprimio i 6 dnevnika iz Hrvatske, a dvojicanaših natjecatelja su ostvarila prva mjesta u svijetu u svojimkategorijama i osvojili vrlo lijepe plakete, koje dodjeljuju spo-nzori natjecanja. Robert, 9A5E, bio je 1. u svijetu na 7 MHz, aSaša, 9A3NM, koji je radio kao 9A5Y na 3.5 MHz. Braco,9A7R, osvojio je drugo mjesto u svijetu na 14 MHz, dok jeNikola, 9A5W, četvrti u svijetu na 21 MHz. Ovo natjecanje jesve popularnije, a broj sudionika se povećava iz godine u godi-nu. Čestitke svima na izvanrednom uspjehu u ovom natjecanjusa željom da se i slijedeće godine ponove isti, ako ne i boljirezultati.

HRS-ov KV menadžer za natjecanja,Zlatko Matičić, 9A2EU

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza QSO bodovi Prefiksi

*9A3ZI SOAB 1013856 839 2832 3589A5W SO21 912024 804 2151 4249A7R SO14 910000 816 2000 4559A5E SO7 1500096 740 3606 4169A5Y (op. 9A3NM) SO3,5 1141820 695 3086 3709A3RE SO3,5 140740 225 908 155

Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA

Iako ljeto u radioamaterskom smislu još traje, spomenut ćemoneke od “aktivatorskih” aktivnosti na našim otocima koje su

obilježile protekle mjesece. S obzirom da je i autor ovih redakaimao buran “aktivatorski” život, u takvim je uvjetima bilo teškoprikupljati podatke o svim događanjima. Ipak, pokušajmospomenuti neke od njih, koliko nam to prostor u časopisudozvoljava.

Napomenimo da je ove godine zamjetna povećanaaktivnost “aktivatora” iz Mađarske. I još nešto: Tom, 9A2AA,posjetio je i “aktivirao” svoj stoti otok!

- O svibanjskoj četrnaestčlanoj hrvatsko-njemačkoj ekspedi-ciji na otočić Pločicu (CI-089, EU-016), koja je radila podoznakom 9A0CI, dovoljno smo rekli u prošlom broju. Samoinformacija da je QSL menadžer za ovu aktivnost Fredy,DE0MST, a QSL-kartice su već poslane. Nemojte se izla-gati nepotrebnom trošku: nema potrebe da svoje karticeuopće šaljete.

- I dok smo se vraćali s lanterne Pločica, Renny, 9A6R,poslao mi je SMS sljedećeg sadržaja: “9A/DG7XO aktivans otoka Pašmana (CI-085, EU-170) na 40 m, SSB. Sezonaje počela! Ugodna plovidba!”.

- Mićo, 9A2VQ, Tomo,9A4W, Ivan, 9A4LI(aka ZS6IL), i Mario,9A/N0MX, “aktivirali”su 10. lipnja Mrduju,CI-232, i Šoltu, CI-126. Sastali su sekod Miće u Milni ikrenuli prvo zaMrduju, a nakon togaza Šoltu. Radili su na40 i 20 m s IC-706,akumulatorom i dipolskom antenom.

- Dean, 9A5CY, boravio je s obitelji na istarskom područjuod 10. do 22. srpnja. Radio je uređajem TS140S, vertika-lnom antenom dugom 7.5 m (s L-filterom i 2 radijala) za 7,10, 14 MHz te akumulatorom od 75 Ah. Njegove velike“aktivatorske” nakane promijenila je kćerkica Lucija, kojase baš tih dana razboljela. Ipak, Dean je “aktivirao” 5otoka, a uz podatke navodimo i njegov komentar:

Radioamaterske aktivnostina hrvatskim otocima

Mario, DJ2MX, radio je sa Šolte kao 9A/N0MX

KV


- otok Sveti Nikola, CI-118 (EU-110), “aktivirao” je 11.srpnja u ranim jutarnjim satima održavši više od 100QSO, CW i SSB. “Zbog HQ natjecanja temeljio samaktivnost na CW radu (rađene i dvije postaje izSjeverne Amerike!), a tek zadnjih 10 minuta radiosam SSB. Za potencijalne 'aktivatore': na otok semože doći brodicom, po voznom redu, za 15 kn”.

- S otoka Verude, CI-140 (nije IOTA), Dean je radio16. srpnja u popodnevnim satima. “Zbog meninerazumljive nezainteresiranosti drugih postaja,otok sam napustio sat vremena ranije od planiranoga.Ovaj otok koriste Puljani za svoj odmor, a zovu ga joši Fratarskim otokom. Brodica vozi svaki puni sat, akarta stoji 8 kn!”.

- “Uprava NP Brijuni baš i ne voli naš hobi (preporukaje ne najavljivati im se), pa se na otoku valja kloniti odpogleda drugih ljudi. Ipak, iz hladovine šumarka krajhotela može se nesmetano uživati u pile-upu, a da pritome ne ometate nikoga u NP. Karta za četverosatniizlet u NP Brijuni je 90 kn (za domaćeg gosta), a brodna otok vozi 3 puta dnevno” - kaže Dean. S VelogBrijuna, CI-139 (EU-110) za kratko vrijeme, 17. srpnja,održao je više od 100 QSO na 20 metara.

- “Na otok Sv. Katarina, CI-116 (nije IOTA) vozi brodicasvakih pola sata (cijena: 10 kn), a tu se nalazi hotels prekrasno uređenim okolišem”. Dean je radio 20.srpnja 2004. u jutarnjim satima, na 40 i 20 metara.“Palo” je i nekoliko DX-ova iz Sjeverne Amerike.

- Na otoku Sveti Andrija, CI-110 (EU-110) Dean jeboravio 20. srpnja, oko podneva. “Uvjeti za rad naKV-u bili su dosta loši. U jednom momentu, zbog jakeaurore čak 17 minuta pozivam bez ijednog odaziva.Bandovi su pusti. Inače, na otok se dolazi brodicomza 20 kn po voznom redu. Na Sv. Andriji je više hotelas dotjeranim okolišem i popratnim sadržajem naplažama, a taj otok je uskim nasipom povezan sCrvenim otokom gdje se nalazi restoran i FFK (izgorioprije podosta godina) tako da ta dva otoka ustvari činejednu cjelinu.” - obavještava nas Dean, 9A5CY, usvom iscrpnom izvješću.

- Emir, 9A6AA, radio je s otoka Lošinja i ove godine (od5. srpnja do 1. rujna), poglavito na 50 MHz. Uz taj otok“aktivirao” je također još neke. Evo kratkog pregleda koji jezanimljiv jer je u dva dana, s Ewaldom, 9A5ID, rađeno sčak tri IOTA broja (EU-136, EU-170 i EU-016).

- “Ewaldovom pozivu nisam mogao odoljeti: ideja je bilada njegovim zrakoplovom 'skoknemo' od Lošinja, CI-058(EU-136), do Hvara, CI-028 (EU-016) 'aktiviramo' ga, drugidan produžimo do Dubrovnika te se popodne vratimo naLošinj. S Lošinja smo poletjeli 16. srpnja. Brzo smo ispodvidjeli otoke Ilovik i Silbu, između kojih je IOTA granicaEU-136 i EU-170. Tu su i otoci Premuda, Ist i Molat. Mnogoputa sam tijekom rada na IOCA programu proučavao našezemljovide tako da većinu otoka prepoznajem na temelju

njihovog položaja i oblika.Ispod nas, poslije Dugogotoka, rasuli se Kornati ...Nakon sat vremena uživanjau predivnim prizorima ispodnas, sletjeli smo na travnatustazu starogradske 'zračneluke' ... Gle iznenađenja:osoba zadužena za prihvatletjelica je 9A2HC! Pokazalose točnim ono što upornotvrdim. Iako je Milan, 9A4KF,često aktivan s Hvara, paIOCA referenca CI-028 nijerijetka i Ewald i ja smodoživjeli pravi pile-up.Ograničili smo se samo na 40 i 20 metara, SSB. Ja samveć i prije radio s Hvara, a ovo je Ewaldu prvo 'aktiviranje'CI-028 pa je zadovoljan. Hvala Milanu na njegovoj ogro-mnoj pomoći. Zadovolji, sljedeći dan poletjeti smo zaDubrovnik gdje smo se sreli i s gosparom Lukom, 9A7Z,koji nam je također pomogao da ovaj kratak boravak uGradu bude uspješan."

- “Otočić Šilo, CI-359 (EU-136), nametnuo se sam od sebe.Lijepa razglednica koju sam toliko puta držao u ruci, a kojaiz ptičje perspektive prikazuje otočić s malim svjetionikomu morskom plavetnilu, neodoljivo me privlačila”. Ewald iEmir “aktivirali” su taj otočić 19. srpnja. Za tu svrhu unajmilisu brodicu (360 kn) u Malom Lošinju te se nakon sat vre-mena približili Šilu. Zbog izrazito snažnog južnog vjetranisu mogli pristati na mali mol, već su polako uplovili međuoštre stijene i slike koje su se razvile u obliku potkovice nasjevernoj strani otočića. Na kraju, puno zadovoljstvo uopćoj gužvi u eteru koju su napravi oni koji su ih nestrplji-vo čekali ...

- Na Ilovik, CI-029(EU-136), Emir iEwald stigli su turis-tičkim brodom koji jetaj dan (20. srpnja)prometovao na linijiLošinj - Ilovik - Silba(130 kn). “Zamolilismo kapetana da naotoku ostanemobarem 60 minutakako bi ga 'aktivirali',što je on obećao.Smjestili smo se naklupu u lijepomparku nedaleko odcrkvice. Sve je teklorutinski: Ewald jepostavljao antenuna fiberglasni 12-metarski štap, a Emir pripremao uređaj i napajanje (aku-mulator 75 Ah).“ Radio je samo Emir zato što je Ewaldprošle godine već bio na Iloviku.

- Brod je istoga dana (20. srpnja) ubrzo zaplovio u druguIOTA skupinu, EU-170: za otok Silbu, CI-105. Tu su radilii Ewald i Emir, a s obzirom da brod ostaje preko 3 sata,imali su vremena čak i za “marendu”. Antenski štap i ure-đaje postavili su uz put nedaleko od rive na opće čuđenjei znatiželjne komentare brojnih turista. Održano je oko 200QSO na 40 i 20 metara.

- Zlatko, 9A4A, radio je s Paga, CI-082 (EU-170), od veljačedo rujna, na svim opsezima od 1.8 do 50 MHz, telegrafijomi SSB. Radioveze nije ni brojao!

Ewald, 9A5ID, na Šilu (CI-359)

Emir, 9A6AA, na Iloviku, CI-029

Pogled na dio skupine EU-170, snimljenu iz Ewaldovog (9A5ID) zrakoplova

IOCA

30 Radio HRS - 4/2004

IOCA

- Prije, a i u IOTA natjecanju, s Pašmana, CI-085 (EU-170),i ove godine radili su Laci, 9A6NL (aka HA6NL), Zsolt,9A/HA6PS, Tibor, 9A/HA6ZV, i Al, 9A/HA7JJS, a uzpomoć Branka, 9A2ZD. Inače, Lacija možete svakegodine naći na “buvljaku” u Friedrichshafenu gdje imaštand rabljene opreme.

- Tibor, 9A/HA3HP, boravio je i ove godina na našim otoci-ma od 18. do 28. lipnja. “Aktivirao” je sljedeće otoke:

- 19. lipnja: Gira (CI-376), Oblik CI-401), Obrovanj(CI-402), Šipnata (CI-403), Obun (CI-244), Gangaro(CI-517), Kotula V/M (CI-309), Runjava Kotula(CI-484) i Žavinac V/M (CI-489);

- između 21. i 26. lipnja: Molat (CI-069);- 27. lipnja: Tun Mali (CI-444), Tun Veli (CI-133),

Zverinac (CI-150), Bršćak (CI-299), Golac (CI-253) iBrguljski (CI-370).

- Tibor je planirao “aktivirati” i Košaru (CI-043), Maslinjak(CI-247), Žižanj (CI-152) i Veli Školj (CI-490). Stigao je naotok Košaru, ali mu se pokvario ispravljač tako da je za tajdan akciju morao obustaviti.

- Predsjednik Hrvatskog kluba telegrafista i član IOCAGrupe, Mladen, 9A3FO, boravio je na otoku Rabu, CI-096,s kojega je bio aktivan, naravno, samo telegrafijom, na 7,10, 14, 18, 21 i 24 MHz. Od 26. lipnja do 3. srpnja Mladenkani sa 100 W i antenom GPM-1500 održati 1000 radiote-legrafskih veza. “... Za mene je ekspedicija završena tekkad pošaljem svoje QSL-kartice, a njih ću poslati najka-snije do 1. kolovoza ...” - poručuje Mladen.

- Leo, 9A/S50R, najavio mi je radioamatersku aktivnost uzsvoj drugi hobi, ronjenje. Kanio je posjetiti 10 naših otoka.“Radio sam od 4. do 15. lipnja, a onda mi se pokvarilapostaja zbog lošeg uzemljenja na ogradi gdje sam posta-vio antenu. Napravio sam oko 300 QSO s Visa, CI-142, i100 s Budikovca, CI-161 (pored Visa). Ekspediciju ću sigu-rno ponoviti i drugi put 'prići problemu' spremnije. Kao poMurphyju sve je išlo naopako! I kabel koji sam uzeo za'portabl' bio je neispravan" - javlja mi e-poštom Leo.

- Gianfranco, 9A/I6GFX, boravio je s obitelji na otoku Hvaru,CI-028 (EU-016), od 5. do 10. srpnja. Planirao je unajmitikuću u Ivan-Dolcu, južno od brda Hum, kako bi lakšedošao do otoka Šćedra. Po povratku s ljetovanja moglismo pročitati negovu poruku na forumu HRS-ovog weba.“... I was looking rent a house in Ivan Dolac on front ScedroIsland to planning at best the activity from that. The roadand the house was very bad so I choose to spend my hol-iday in Hvar city. During the week from 5 to 11 July thepropagation was not good so I have in log only 85 QSO(two croatian station). I am sorry for unsuccessful activityof Scedro, but hope in next time to active some 'new-one'island of your beatiful land ...” Provjerite na njegovomwebu (www.gianfrancogervasi.it/search.html), možda jeveć stavio neku novu fotografiju snimljenu kod nas.

- I ovo ljeto Tom, 9A2AA, pravio je društvo Feriju, 9A/HA5AZZ, i njegovoj xyl Aniko, 9A/HA5TAA, od 19. do 31.srpnja. Tomu sam poštom poslao IOCA majice koje su Ferii Aniko tražili tijekom našeg susreta u Friedrichshafenu.“Bili su sretni k'o mala djeca” - kaže Tom. Aniko je “aktivi-rala” 11, a Feri 12 otoka. Evo dijela izvješća kojega mi jeFeri poslao odmah po povratku u HA:

9A/ 9A/IOCA otok Datum IOTA 9A2AA HA5TAA HA5AZZ

1. CI-013 Čiovo 19. 7. not ------- aktivnost aktivnost2. CI-509 Rogoznica 20. 7. not ------- aktivnost pomoć3. CI-460 Jaz 21. 7. not ------- aktivnost pomoć4. CI-188 Lukvenjak 21. 7. not ------- aktivnost pomoć5. CI-074 Murter 21. 7. not ------- aktivnost aktivnost6. CI-193 Maslinovik 22. 7. EU-016 aktivnost aktivnost aktivnost7. CI-187 Lukovnjak 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost8. CI-171 Grbavac 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost9. CI-219 Svilan 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost

10. CI-458 Mulo 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost11. CI-500 Smokvica 24. 7. EU-170 ------- aktivnost pomoć12. CI-222 Tmara 26. 7. EU-170 aktivnost aktivnost aktivnost13. CI-002 Arkanđel 27. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost14. CI-076 Obonjan 30. 7. EU-170 aktivnost aktivnost aktivnost15. CI-035 Kaprije 30. 7. EU-170 aktivnost aktivnost aktivnost16. CI-148 Zlarin 31. 7. EU-170 ------- aktivnost aktivnost

Ukupno aktiviranih otoka: 11 12

Ne znam da li je Tom na otoku Svilanu otvorio šampanjac,ali to mu je bio 100 “aktivirani” otok. Obećao je da ćenapisati jedan prilog o “aktiviranju” svojih prvih 100 otoka.

- S otoka Sv. Nikola, CI-118 (EU-110), pod oznakom 9A0CI,i u ovogodišnjem IOTA natjecanju radili su članovi IOCAGrupe (QSL via HA3KNA). Uekipi su bili 9A6NDX, 9A6AA,HA1AG, 9A/HA1TNX,9A/HA3NU, 9A/HA3OV iHA6OI, koji su pod svojimoznakama, uoči natjecanja,održali više od 1000 QSO.Na žalost, Zolijeva, HA1AG,želja da s naših otoka radi kao9A0AG, nije ostvariva.

Zapažena je i ovogodišnja Tiborova, HA3HP, aktivnost (otok Golac, CI-253)

Simpatični Feri i njegova Aniko, i ove godine bili su aktivni s naših otoka

Zoli, HA1AG i Dave, 9A6NDX


- I ekipa 9A7T (9A2NO, 9A3SM, 9A5MR, 9A4OP, 9A2EU i9A6ARP), radila je u IOTA natjecanju, ali s Korčule, CI-041(EU-016). "Evo, 'aktivirao' sam i svoj 5. otok. Nadam se daje IOCA diploma tu ..." - javlja mi radosno Mato, 9A3SM,pri povratku s ekspedicije.

- Početkom kolovoza, Laci, HA0HW, i Tomi, HA4DX, bili suvrlo aktivni na svim opsezima, CW i SSB, s otoka Krka,CI-046 (EU-136).

- Članovi Europskog centra radioamatera (ECRA) iz VeleLuke, 9A1V, (operatori: OM3BH, S59O, 9A4VV, 9A4RVi 9A3PA) bili su aktivni 4. kolovoza s otoka Pržnjaka(CI-337) i Trstenika (CI-340), oba smještena jugozapadnood otoka Korčule (EU-016). Iako ih je potjeralo loše vrije-me, uspjeli su održati nekoliko stotina radioveza. QSL via9A4RV.

- Ewald, 9A5ID/p, “aktivirao” je po prvi puta otok MaleSrakane, CI-062 (EU-136), samo 14. srpnja.

- Kao što je i najavio Feco, 9A/HA8KW, radio je s tri od petIOTA skupina koje pripadaju Hrvatskoj: s Raba (CI-096,EU-136), Brača (CI-010, EU-016), i Paga (CI-082, EU-170). Zapažena je njegova aktivnost na 80, 40, 30, 20 i 15metara.

- Pod oznakom 9A2004YC, tijekom IOTA natjecanja, saSvetoga Andrije bili su aktivni DK1MM, DH2WQ, DK9TN,SP5HNK, G0MTN, M0RHI, S56A, S57ONW, OE8CIQ,OE8YDQ, 9A5AEI i 9A6XX, koji su sudjelovali na međuna-rodnom susretu mladih radioamatera. QSL via 9A5AEI.

- Ekipa Radiokluba Zagreb sudjelovala je u IOTA natjecanjus otoka Obonjana, CI-076 (EU-170), pod oznakom 9A9Z.QSL via 9A1ADE.

- Grupa operatora iz Češke (OK1ALX, OK1BOA, OK1TNM& OK1AXB) radili su 22. srpnja na 40 i 20 metara kao9A/homecall s otoka Mrduje, CI-232 (EU-016), uz supportMiće, 9A2VQ.

9A1V/p na Malom Pržnjaku, CI-337

Ekipa 9A7T/p tijekom IOTA natjecanja

IOCA diplomaPotpun popis osvajača IOCA diplome

objavili smo u našem časopisu broj 91/92.Donje liste nose nadnevak 8. kolovoza 2004.godine, a nastavci su već objavljenih.

Lovcia) Temeljna (Basic) IOCA diploma (10 otoka)

78. 9A6SUH Slaven Franjić

b) Zlatna (Gold) IOCA diploma (75 otoka)10. 9A2JG Borivoje Djordjević - Koki

c) Dijamantna (Diamond) IOCA diploma (100 otoka)13. SP5TZC Janusz Paluch

d) IOCA trofej (Trophy) (200 otoka)5. DJ3XG Helm Rudiger - Rug

Aktivatoria) Temeljna (Basic) IOCA diploma (5 otoka)

29. 9A/HA5TAA Aniko Ambrus30. 9A3SM Mato Samardžić

b) Brončana (Bronze) IOCA diploma (10 otoka)16. 9A/HA5TZZ Ferenc Ambrus17. 9A/HA5TAA Aniko Ambrus

Honor roll lista(Nadnevak 20. kolovoza 2004.)Ovaj put objavljujemo popis “lovaca” s potvrđenih 200 i više

otoka, uz napomenu da neki od njih nisu na vrijeme poslalisvoje aktualne podatke.

Statistike pokazuju da je do sada “aktivirano” više od 60%otoka s IOCA liste.

Redoslijed “lovaca” prema broju potvrđenih otokaRed. Pozivna oznaka Ime ili naziv Broj otoka

1. 9A2AA Tomislav Dugeč -Tom 3182. 9A6R Renko Kirigin - Renny 3093. 9A5CY Dean Milde 2785. DE0MST Fredy Stippschild 2554. 9A3SM Mato Samardžić 2516. 9A4SS Stjepan Španić - Steve 2327. 9A2NO Davorin Ištvanović - Dino 2158. 9A7N Nenad Kosović - Neno 2079. 9A1CCY Radioklub “Jan Hus” 204

10. DJ3XG Rudiger Helm 200

Redoslijed “aktivatora” prema broju “aktiviranih” otokaRed. Pozivna oznaka Ime ili naziv Broj otoka

1. 9A2AA Tomislav Dugeč - Tom 1052. 9A4OP Oto Predanić 503. 9A6AA Emir Mahmutović 464. 9A7N Nenad Kosović - Neno 445. 9A/HA3HP Tibor Csaszar 396. 9A5CY Dean Milde 267. 9A3KB Borislav Santini 258. 9A5ID Ewald Hargarter 249. 9A7Z Luka Tomović 23

IOCA

32 Radio HRS - 4/2004

Oni koji prate vijesti na našem webu,mogli su zapaziti da je talijanski

Mediterraneo DX Club početkom ovegodine pokrenuo zanimljivu otočnudiplomu, The Mediterranean IslandsAward (MIA), koja obuhvaća nekolikonacionalnih otočnih programa (iz dvade-set i jednog mediteranskoga entiteta) patako i naš IOCA-program. Zanimljivo jeda svaki otok koji vrijedi za neku radioa-matersku nacionalnu otočnu diplomu, apripada jednoj od IOTA skupina, vrijedi iza MIA diplomu. Prema tome kriteriju, napopisu su se našli svi hrvatski otocikoji istovremeno vrijede za IOCA i IOTAprogram, njih 480. Tako na primjer, našotok Aba Gornja (CI-300) ima oznakuMC-001 (MC = Mediterranean Croatia),dok zadnji naš otok na MIA popisu (Zviri-novik, CI-341) ima oznaku MC-480. ZaMIA diplomu vrijede sve veze nakon 1.siječnja 1997. godine, tj. od utemeljenjaMDXC, a mogu je osvojiti svi licenciranii prijamni radioamateri koji udovolje za-danim uvjetima. Postoji nekoliko stupnje-va diplome, a potankosti ovog projektapogledajte na njihovom webu (www.mdxc.org). Spomenimo samo ovo: da biosvojili temeljnu diplomu, europski,dakle i naši operatori, moraju posjedo-vati QSL-kartice za održane veze s 50različitih mediteranskih otoka, od kojihpo jedan mora pripadati Africi i Aziji.Lista otoka dostupna je na spomenutojweb stranici. Za sljedeće stupnjeve MIAdiplome potrebno je imati potvrđeneveze sa 100, 300, 500, odnosno 800mediteranskih otoka, uz gore spomenuti

uvjet (po jedna veza s afričkim i azijskimotokom smještenima u Sredozemnomemoru).

Ni “aktivatori” nisu zaboravljeni:besplatno priznanje dobit će svi oni kojidokažu svoju aktivnost s najmanje 10MIA otoka.

Za sada, MIA diploma ima check-pointe u 5 zemalja (Rusiji, Belgiji,Njemačkoj, SAD-u i Hrvatskoj), a check-point za našu zemlju je 9A6AA([email protected]).

Ubrzo nakon diplome mediteranskihotoka, Mediterraneo DX Club pokrenuoje natjecanje Contest delle Isole del Me-diterraneo s ciljem poticanja radioveza spostajama koje su aktivne s otoka uklju-čenih u Mediterranean Islands Awardprogram. Natjecanje je otvoreno za svelicencirane operatore kao i za prijamneradioamatere diljem svijeta. Množitelji surazličite MIA oznake otoka na svakomopsegu i svakom vrstom rada.

Evo najvažnijih odrednica ovog natje-canja (hvala Kreši, 9A5K, za pomoć pripojmovnoj raščlambi ovih pravila).

Datum i vrijemeOd subote, 18. rujna 2004. godine

(od 1200 UTC) do nedjelje, 19. rujna2004. godine (do 1200 UTC).

Opsezi i vrste rada- 80, 40, 20, 15 i 10 metara;- CW i SSB.

BodoviNatjecanje stimulira rad s otoka, pa

se tako za vezu s postajom smještenomna otoku dobiva 5 bodova, za ostaleveze 1 bod. Isto bodovanje važi i zaSWL postaje.Množitelji

Množitelji su različite MIA oznakeotoka na svakom opsegu i svakomvrstom rada. Dakle, jedan otok može vri-jediti dva množitelja na jednom opsegu(jednom SSB i jednom CW).Kategorije

Kategorije su određene prema smje-štaju postaja, s time da se razlikuju eks-pedicije od postaja (operatora) stalnonastanjenih na otocima:POSTAJE STALNO LOCIRANE NAMEDITERANSKIM OTOCIMA

1. jedan operator svi opsezi, SSB;2. jedan operator svi opsezi, CW;3. jedan operator svi opsezi, Mixed.

EKSPEDICIJE NA MEDITERANSKEOTOKE

1. jedan operator svi opsezi, SSB;2. jedan operator svi opsezi, CW;3. jedan operator svi opsezi, Mixed:4. više operatora.

Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA

Mediterranean Islands Award(MIA) Contest (Contest delle Isole del Mediterraneo)

IOTA - IOCAKao što znate IOCA i IOTA su dva međusobno prožeta pro-

grama i to je razlog učestalim kontaktima IOCA menadžera sIOTA menadžerom, Rogerom, G3KMA. Upravo zahvaljujućitim kontaktima, IOTA checkpointi su dobili naputak glede pri-znavanja pojedinih aktivnost s naših otoka, koji nisu izrijekomnabrojani u IOTA direktoriju. Razlog njihovom nenabrajanju ječisto tehničke prirode: zauzeli bi previše prostora. Kao što smoveć pisali, pojam “satelitski” otok, riješio je taj problem.

Iako Roger ima našu IOCA knjižicu, dogodila su se dva pro-pusta, koja zahtijevaju da ih spomenemo:

Prvi je dosadašnje neuvrštavanja IOTA listu otoka Smo-kvice (CI-500, pored Primoštena). S obzirom da je granicaizmeđu EU-170 i EU-016 paralela 43° 35'N, koja prolazineznatno ispod Primoštena (Smokvica se nalazi sjeverno odte paralele), otok će, na našu zamolbu, biti dodan u novi IOTAdirektorij kao EU-170. Otoci Maslinovik, Lukovnjak i Grbavac,smješteni južno od Primoštena, ostaju u EU-016. Roger,G3KMA, zamolio je da o tome obavijestimo naše “aktivatore”.

U svojoj e-pošti od 7. kolovoza 2004., glede ekspedicije9A8RR (IOTA natjecanje 2002.) na otok Glavat (CI-448,skupina Vrhovnjaci), Roger piše: “We have been rejectingthese QSLs as the island is not listed in the IOTA Directory asqualifying for EU-016”. Problem je u tome što se IOTA check-pointi ne bave potanko našim otocima te za njih otok Glavatne postoji (nije posebno naveden u IOTA direktoriju). “It wouldhave helped a lot if the operators had printed VrhovnjaciIslands on the card as well and also, of course, checked withus that it qualifies (as required by the IOTA Contest rules)” -kaže na kraju Roger. Kako bi se priznale aktivnosti s Glavata,Rogeru sam, na njegovu zamolbu, poslao fotografiju ovog lije-pog otoka i njegove lanterne, kao dokaz da je riječ o pravom,“prirodnom” otoku.

I na kraju još ovo: nakon ekspedicije 9A0CI na otoke pala-gruške skupine (Galijula, Vela i Mala Palagruža), u novomIOTA direktoriju će pored EU-090 pisati: Palagruža islands.

HRS-ov menadžer za IOCAEmir Mahmutović, 9A6AA

IOCA


diplome

POSTAJE NA KOPNU1. jedan operator svi opsezi, SSB;2. jedan operator svi opsezi, CW;3. jedan operator svi opsezi, Mixed.

RS(T)Postaje na otocima odašilju RS(T) i

MIA oznaku otoka, dok postaje na kopnuodašilju RS(T) i redni broj veze počevšiod 001.SWL

U logu trebaju biti upisani slijedećipodatci: datum, UTC, opseg, vrsta rada,pozivna oznaka slušane postaje, RS(T),redni broj veze za postaje na kopnu,odnosno MIA oznaka za postaje naotocima, pozivna oznaka druge postaje.Jedna postaja može se pojaviti samojednom kao postaja koja poziva tenajviše dva puta kao postaja korespon-dent na istom bandu i istom vrstom rada.Log

Dnevnici veza trebaju biti ispunjeni nauobičajeni način te trebaju sadržavati sli-jedeće podatke: datum, UTC, opseg,vrstu rada, pozivnu oznaku, poslaniRS(T), primljeni RS(T), redni broj vezeza stanice na kopnu, odnosno MIAoznaku za stanice na otocima, brojbodova za vezu i oznaku da li je riječ onovom množitelju.

Dnevnike treba poslati u elektroni-čkom obliku na 3.5" disketi ili e-poštom.Dnevnik treba biti u dvije datoteke te ihtreba nazvati pozivnom oznakom posta-

je i to npr. 9A5K.LOG i 9A5K.SUM, gdjeje datoteka s oznakom .LOG sam dne-vnik veza, dok je datoteka s oznakom.SUM zbirni list.

Postaje koje rade s MIA otoka trebajuu zbirnom listu naglasiti svoju MIA refe-rencu. Zbirni list treba sadržavatisljedeće podatke: pozivnu oznaku, kate-goriju natjecanja, broj važećih veza, brojdvostrukih veza, broj bodova i brojmnožitelja, ukupan rezultat te pozivneoznake operatora (ako je riječ o kate-goriji više operatora).

Rok za slanje dnevnika je mjesecdana po održanom natjecanju, a treba ihposlati e-poštom na [email protected] ilipoštom na slijedeće adrese:

Mr. Gianfranco LaiCorso Umberto I°, 285/G,

I - 80034 Marigliano,Naples, Italy

ili Gianfranco, P.O.Box 5, - 80034Marigliano, Naples, Italy.Diskvalifikacija

Svi logovi koji će biti primljeni bit ćeprekontrolirani. Eventualne pronađenegreške mogu izazvati oduzimanja bodo-va. Za svaku obračunatu dvostruku vezuoduzima se deseterostruki broj obraču-natih bodova. Veliki broj obračunatihduplih veza dovodi do diskvalifikacijesudionika.

Sve odluke natjecateljske komisije sukonačne.

Dnevnici za kontroluU ovu kategoriju ući će dnevnici gdje

su operatori to izričito zatražili u zbirnomlistu, dnevnici koji su poslani bez zbirnoglista, konačnog rezultata ili nakon istekaroka za slanje, neovisno o postignutomrezultatu.Nagrade

Bit će dodijeljene pobjednicima usvakoj od kategorija. Jedan od sponzoraza najbolje plasiranu postaju iz Hrvatskeje IOCAGrupa (www.inet.hr/9a6aa)

Na žalost naših “aktivatora”, natje-canje se održava u drugoj polovini rujna,zato što (kako nam je rečeno u MDXC)drugi termin nisu mogli usuglasiti sIARU-om. I pored toga smatramo da biovo natjecanje ubrzo moglo postati vrlopopularno i među našim radioamaterima.

Diplome1. Izdavač diplome je Hrvatski Radioamaterski Savez2. Diplomu mogu zatražiti licencirani radioamateri iz svih

zemalja svijeta, uključivo i prijemne radio amatere.3. Za diplomu vrijede veze održane s 9A postajama nakon 5.

srpnja 1992. godine, bez obzira na vrstu rada i opseg.4. Diploma se može osvojiti u tri stupnja, a to su: brončani,

srebrni i zlatni.5. Za ovu diplomu potrebno je priložiti izvod iz radio

dnevnika i posjedovati QSL karte za održane radio veze.QSL karte mogu biti zatražene na uvid.

6. Diploma se osvaja postepeno i za svaki stupanj trebapriložiti izvod iz radio dnevnika.

7. Prigodni predmetak, npr. 9A100, 9A80, itd. možezamijeniti bilo koji predmetak koji nedostaje i može sekoristiti samo jednom u bilo kojem stupnju diplome.

8. Cijena osnovne (brončane) diplome je 60 kuna, a svakidaljnji stupanj 20 kuna.

9. Diploma je dimenzija 210 x 295 mm s naljepnicama zasvaki stupanj.

10. Novac se uplaćuje na račun Hrvatskoga Radioamaterskogsaveza, Zagrebačka banka 30101-601-16-2500-3222756,

svrha doznake “ime diplome”, a kopija uplatnice se prilažeaplikaciji.

11. Cijena za strane radioamatere je US$ 5.00, a za svakinaredni stupanj US$ 3.00.

12. Troškove pakiranja i slanja diplome snosi HRS.

WORKED 9A PREFIXES

Broj potrebnih QSL karata: 9A1 9A2 9A3 9A4 9A5 9A6 9A7 9A8 9A9 9A0Brončana 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Srebrna 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2Zlatna 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

diplome

34 Radio HRS - 4/2004

CROATIA COUNTY AWARD

1. Izdavač diplome je Hrvatski Radioamaterski Savez.2. Diplomu mogu zatražiti licencirani radioamateri iz svih

zemalja svijeta, uključivo i prijemne radioamatere.3. Za diplomu vrijede veze održane s 9A postajama nakon

5. srpnja 1992. godine, bez obzira na vrstu rada i opseg.4. Cilj diplome je potaknuti aktivnost 9A postaja iz svih

županija (ukupno 21 županija) Republike Hrvatske, kao isudjelovanje u nacionalnim natjecanjima iz svih dijelovaRepublike Hrvatske.

5. Diploma se može osvojiti u 3 kategorije:1. zlatna - za 21 različitu potvrđenu županiju,2. srebrna - za 15 različitih potvrđenih županija,3. brončana - za 10 različitih potvrđenih županija.

6. Za ovu diplomu potrebno je priložiti izvod iz radiodnevnika i posjedovati QSL karte za održane radio veze.QSL karte mogu biti zatražene na uvid.


8. Cijena osnovne (brončane) diplome je 60 kuna, a svakidaljnji stupanj 20 kuna.


10. Novac se uplaćuje na račun Hrvatskoga RadioamaterskogSaveza, Zagrebačka banka 30101-601-16-2500-3222756,svrha doznake “ime diplome”, a kopija uplatnice seprilaže aplikaciji.

11. Cijena za strane radioamatere je US$ 10.00 za osnovnudiplomu i US$ 5.00 za svaku naljepnicu.

12. Troškove pakiranja i poštarine diplome plaća HRS.

13. Popis županija:I ZAGREBAČKAII KRAPINSKO-ZAGORSKAIII SISAČKO-MOSLAVAČKAIV KARLOVAČKAV VARAŽDINSKAVI KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKAVII BJELOVARSKO-BILOGORSKAVIII PRIMORSKO-GORANSKAIX LIČKO-SENJSKAX VIROVITIČKO-PODRAVSKAXI POŽEŠKO-SLAVONSKAXII BRODSKO-POSAVSKAXIII ZADARSKAXIV OSJEČKO-BARANJSKAXV ŠIBENSKO-KNINSKAXVI VUKOVARSKO-SRIJEMSKAXVII SPLITSKO-DALMATINSKAXVIII ISTARSKAXIX DUBROVAČKO-NERETVANSKAXX MEĐIMURSKA

GRAD ZAGREBNapomena: Pomoću poštanskog broja mjesta moguće

je odrediti pripadnost županiji.

1. Izdavač diplome je Hrvatski Radioamaterski Savez.2. Diplomu mogu zatražiti licencirani radioamateri iz svih

zemalja svijeta, uključivo i prijemne radioamatere.3. Za diplomu vrijede radio veze održane s 9A postajama

nakon 5. srpnja 1992. godine, bez obzira na vrstu rada .4. Radio veze preko repetitora se ne priznaju.5. Za ovu diplomu vrijede veze na 50 MHz, 70 MHz, 144

MHz, 432 MHz, 1296 MHz i više.6. Cilj diplome je potaknuti rad iz svih QTH Lokatora u

Republici Hrvatskoj.7. Diploma se može osvojiti u 3 kategorije neovisno o

opsegu, kao i za jedno frekvencijsko područje.1. 90 % mogućih lokatora (od 12 do 14 polja),2. 70 % mogućih lokatora (od 7 do 12 polja),3. 50 % mogućih lokatora (do 7 polja).

8. Lokatori u 9A su: JN 76, 86,JN 65, 75, 85, 95,JN 64, 74, 84, 94,JN 73, 83,JN 82, 92,

9. Za ovu diplomu potrebno je priložiti izvod iz radio dnevni-ka i posjedovati QSL karte za održane radio veze. QSLkarte mogu biti zatražene na uvid.



12. Cijena diplome je 30 kn za 3 stupanj, a svaki narednistupanj 20 kuna.

13. Novac se uplaćuje na račun HRS-a, Zagrebačka banka30101-601-16-2500-3222756, svrha doznake “imediplome”, a kopija uplatnice se šalje s izvatkom iz radiodnevnika.

14. Cijena za strane radioamatere je US$ 5.00, a za svakinaredni stupanj US$ 3.00.

15. Troškove pakiranja i slanja diplome snosi HRS.

WORKED 9A LOCATORS


UKV

Rad preko radioamaterskih satelita spada u sam vrh radioamaterstva.

Od operatora se traži da ima uređaje ida posjeduje elementarna znanja izastronomije. Važno je istaknuti pozna-vanje sferne trigonometrije za one kojise namjeravaju ozbiljnije baviti sateli-tima i njihovim putanjama. To su velikizahtjevi, no na sreću računalni programiobavljaju veliki dio posla umjesto nas.Osnovno poznavanje navedenog omo-gućuje nam pokretanje programa iunošenje traženih podataka.

Prije dvadesetak godina preletisatelita su se dobivali iz EQX (EQUATORCROSSING). To je bio onaj trenutakkada projekciona točka satelita siječezemaljski ekvator i ona je:ϕ (fi), λ (lamda) i T gdje je:

ϕ = geografska širina;λ = geografska dužina;T = srednje vrijeme GMT

(GREENWICH MEAN TIME).Znamo da je na ekvatoru ϕ = 0°.Iz navedenog zaključujemo da je

EQX određen s λ i GMT. Može sedogoditi da je λ = 0° i to onda kadaEQX siječe ekvator u Greenwichu. Tadaje EQX određen samo s GMT-om. Iztog EQX izračunali smo subsatelitsketočke i crtali reperne putanje. Upućujemčitatelje na autorov članak “Sovjetskiradioamaterski sateliti” objavljen u RA1983. u broju 1. i 2. gdje su prikazaniproračuni i reperna putanja u tri točke.To je najlakši proračun bez velikihmatematičkih operacija.

Ovdje je važno podvući da je koordi-nata ekvator stalna veličina i da ne ovisiod našem QTH, ali i to da je λ ovisiod našeg QTH. Iz tog razloga proračunivrijede samo za naš QTH.

Kada je riječ o geografskoj širini idužini, primijećeno je da se u ponekimliteraturama, a i u razgovoru s radioa-materima, upotrebljavaju LATITUDE(širina) i LONGITUDE (dužina) da bi seizrazili ϕ i λ. To je pogrešno. Latitude ilongitude su astronomska širina i dužinai to su koordinate astronomskog koordi-natnog sistema EKLIPTIKE.

Geografska širina nekog grada ilitočke mjeri se od ekvatora po meridi-janu do te točke. Latituda se mjeri odekliptike (putanja Zemlje oko Sunca) pomeridijanu do nekog nebeskog tijela.Geografska dužina je luk ekvatora odGreenwicha do meridijana neke točke.LONGITUDE je dio luka ekliptike odPROLJETNE TOČKE do meridijananekog nebeskog tijela. Iz rečenog seuočavaju velike razlike tako da ih se ne

može poistovjećivati. Proračuni EQXzavise od promatračevog QTH i to u obakoordinatna sistema a to su:

- Koordinatni sistem HORIZONTAs koordinatama:V = visina i W = azimut;

- Koordinatni sistem ekvatoras koordinatama:δ = deklinacija i S = satni kut.

Pruženo je dosta prostora našemEQX-u da bi radioamateri bolje sagledalieru prvih satelita. Programi prvih satelitapolako odlaze u povijest. Nastupila jeera keplerijana. Keplerijani su nazividani skupu koordinata u čast JohanKeplera*.

Te koordinate ne ovise od proma-tračevog QTH. Odnose se na astronom-sku koordinatni sistem nebeskog ekva-tora. Koordinate su: PROLJETNATOČKA I REKTASCENZIJA.

KEPLERIJANI SU:1. KATALOŠKI BROJ SATELITA

(CATALOG NUMBER)2. SREDNJE VRIJEME

(EPOCH TIME)3. INKLINACIJA

(INCLINATION)4. REKTASCENZIJA

(RIGHT ASCENSION)5. EKSCENTRIČNOST

(ECCENTRICITY)

Što su keplerijani?Piše: Dušan Malobabić, 9A2MD

* Johan Kepler (1571-1650.), tvorac keplerovihzakona:

I. Putanje planeta su elipse u čijem žarištu jeSunce.

II. Radijus vektori u jednakim vremenimaprelaze jednake površine.

III. Kvadrati vremena potrebnog za opis elipserazmjerni su kubovima njihovih srednjih udal-jenosti od Sunca.

Keplerovi zakoni vrijede za sva nebeska tijela,kao i za satelite koji su (umjetna) nebeska tijela.

Slika 1. - Koordinatni sistem horizonta

Slika 2. - Koordinatni sistem ekvatora

Pn = P01-N,Ps = P01-S,Z = Zenit,

NA = NadirAs = V = Visina,W = azimut,

MM1= visinska paralela.Sva nebeska tijela koja senalaze na visinskoj paraleliimaju istu visinu*

EN = Horizont koji je stalan imeridijan (Z, S, A, NA) kojizavisi od promatračevog QTH,on je ujedno meridijan azimuta(w). Visina može biti pozitivna inegativna (od 0-90°).Azimut se označava ustupnjevima (od 0-360°).

AB = Deklinacija,Z = Zenit,

NA = Nadir,S = Satni kut,Pn = P01-N,Ps = P01-S

KK1 = ekvatorOsnovni krugovi u ovome siste-mu su: ekvator koji je stalan,nebeski meridijan (Pn, B, A,Ps) koji je ujedno meridijansatnog kuta i koji ovisi od pro-matračevom QTH.Deklinacija se označava od0°-90° kada je pozitivna i mjerise od ekvatora prema N polu.Kada je negativna mjeri se odekvatora prema S polu.Satni kut se izražava od0-360°.

36 Radio HRS - 4/2004

6. UGAO PERIGEJA(ARGUMENT OF PERIGEE)

7. ANOMALIJA PERIGEJA(MEAN ANOMALY)

8. BROJ ORBITA(MEAN MOTION)

9. UBRZANJE SATELITA(DECAY RATE)

10. VRIJEME ORBITE ODLANSIRANJA DO PERIGEJA

(EPOCH REVOLUTION)11. POLUOS VELIKE OSI

(SEMI MAJOR AXIS)12. SIDERALNO VRIJEME

(SIDERAL TIME)

Pojasnimo redom:

1. Kataloški brojSvaki satelit je označen brojem koji

mu daje NASA. Broj služi za identifika-ciju satelita. Tako na primjer RS-15 imakataloški broj 99915, Oskar-21 ima broj21087, itd. Neki se programi nisu moglipokrenuti bez tog broja, a neki programirade bez njega.

Poneki BBS-ovi daju svoje brojevekoji se razlikuju od NASE. O tomemoramo voditi računa. Velika količinapodataka je na BBS-ovima tako da je usrpnju 1994. godine s BBS-a (IV4BYK-8)“skinuto” 612 dostupnih satelita. Zavećinu su se mogli dobiti keplerijani ikratki tehnički opisi. Od toga broja sudvadesetak amaterskih i desetak digi-talnih, također namijenjeni radioamateri-ma.

2. Srednje vrijemeTo je odgovarajući izraz za svjetsko

vrijeme, UTC, univerzalno vrijeme isrednje vrijeme GMT-a. Kao jedinica zamjerenje vremena može se uzeti bilo kojidogađaj koji se ponavlja, na primjerrotacija Zemlje, raspadanje atoma, itd.Rotacija Zemlje na prvi pogled izgledaprihvatljiva, no to kretanje nije jednako(drugi Keplerov zakon).

Razne vrste dana nastaju kada nekonebesko tijelo ima dva uzastopna pro-laza kroz određeni meridijan i njegakarakterizira vrijeme koje zovemo dan.Prema tome koje se nebesko tijelo pro-matra, dan može biti:

- Zvjezdani dan- Sunčev dan- Mjesečev dan, itd.Svi ti dani međusobno nisu jednaki.

Međunarodnim sporazumom iz 1925.godine uvedeno je srednje vrijeme pokojem dan počinje u ponoć. Pravisunčani dan ne može se uzeti kao jedini-ca za mjerenje vremena i kad bi stvorili“idealno Sunce”, koje se kreće po ekli-ptici, njegovi dani međusobno ne bi bilijednaki zbog nagiba ekliptike premanebeskom ekvatoru (23.5°). Zato je izmi-šljeno srednje Sunce koje se kreće poekvatoru i njegova deklinacija je 0°.Zamišljeno srednje Sunce izlazi svakidan na istoku, a zalazi na zapadu. Na taj

način je nastalo srednje vrijeme (srednjeGMT, građansko, svjetsko vrijeme).Srednje vrijeme mjeri se od 00.00 do24.00 sata.

Za prijelaz iz pravog vremena u sre-dnje vrijeme i mjesnog pravog vremenau mjesno srednje vrijeme (mjesna vre-mena nastaju kada od GMT-a dodamo ilioduzmemo λ) služi jednadžba vremena.Jednadžba vremena može se definiratikao razlika satnih kutova pravog i sre-dnjeg Sunca ili kao razlika rektascenzijapravog i srednjeg Sunca.

e = Sp - Ss,gdje je:Sp = satni kut pravog Sunca

(prividno Sunce se kreće poekliptici);

Ss = satni kut srednjeg Sunca(zamišljeno Sunce se krećepo ekvatoru).

e = as-ap,gdje je:as = rektascenzija srednjeg Sunca,ap = rektascenzija pravog Sunca,ili pomoću vremena:

e = Tp - Ts,gdje je:Tp = pravo vrijeme u Greenwichu;Ts = srednje vrijeme.Podatci se mogu naći u nautičkom

godišnjaku.Tako smo došli do srednjeg vremena

(epoch time) gdje se srednji sunčev danizražava u danima i dijelovima dana. Naprimjer: 88273.72659. Prva dva broja(88) označavaju godinu, 1988. godina.273 označava broj dana u godini, a to je29. 9. 1988. godine. 0.72659 su dijelovidana (dan ima 24 sata). Dijelove danatreba pomnožiti s 24 pa imamo: 0.72659x 24 = 17.43816 sati. Ostatak dijelovasata, 0.43916, pomnoži se sa 60 i dobi-vamo 26.2896 minuta. Ostatak minuta,0.2896, množimo sa 60 i dobivamo17.376 sekundi. Konačno, imamo 17sati 26 minuta 17.376 sekundi.Drugi primjer:

Epoch time: 04033.8537104 = 2004. godina33 dan u 2004. godini je 2. veljače0.85371 x 24 = 20.48904 sati0.48904 x 60 = 29.3424 minuta0.3424 x 60 = 20.544 sekundi

Konačno, srednje vrijeme ili epochtime je: 2004. god., 2. 2., 20 sati, 29 min.,20,544 sekundi.

Vrijeme se unosi u program kao04033.85371 ili 88273.72659.

3. InklinacijaTo je kut između ravnine orbite

satelita i ravnine zemaljskog ekvatora.Inklinacija se izražava u stupnjevima i

njegovim dijelovima. Nikada u minutamai sekundama. Na primjer I = 82.546°.

Na slici 3., 4., 5. i 6. prikazane suinklinacije.

UKV

Slika 3. - Ekvatorijalna orbita, I = 0°ZE = ekvator

Slika 4. - I > 0° < 90°

Slika 5. - I = 90° polarna orbita

Slika 6. - I = > 0° < 180°


4. RektascenzijaRektascenzija se označava se malim

slovom (a), u keplerijanima s (RAAN) ili(RA). Da bi jasnije definirali rektascenzi-ju, moramo definirati proljetnu točku (γ).Sunce na svojoj prividnoj putanji siječenebeski ekvator kada je njegova dekli-nacija 0°.

Sunce za godinu dana dva putasiječe nebeski ekvator i to:

- 21. ožujka, kada je njegovadeklinacija 0° i

- 22. prosinca kada je njegovadeklinacija maksimalno negativna(-25.5°).

21. ožujka sjecište se zove proljetnatočka i označava se ( ). Jesenjatočka označava s (=°=) i ona je 22.prosinca. Proljetna točka se još nazivaRavnodnevnica ili Ekvinocij i označavase u stupnjevima i njegovim dijelovima(0° do 360°). Vrlo je važno reći daProljetna točka i njezin satni kut označa-va zvjezdano vrijeme koje se izražavaod 0 h do 24 h.

Sada možemo reći da je rektasce-nzija dio luka nebeskog ekvatora odProljetne točke do satnog kruga nekognebeskog tijela u našem slučaju (B).Točka C označava sjecište ekvatora isatnog meridijana.

Rektascenzija se broji od 0 ° - 360° ito računajući u pravcu koji je suprotankretanju kazaljki na satu. Ona može biti iu satima od 0 do 24 h. Odnos 360° - a =Surektascenzija (Sideral hour angle).Upotrebom surektascenzije mogu sedobiti satni kutovi nebeskih tijela.

S = S + (360° -a),gdje je:

S = satni kut nebeskog tijela, S = Satni kut Proljetne točke,a = rektascenzija.

Rektascenzija se unosi u program(izražena u stupnjevima).

5. EkscentričnostKod elipse, pa tako i kod satelitskih

putanja postoje dva ekscentriciteta,

linearni (e) i numerički (ε). Linearni eks-centricitet je udaljenost od centra elipsedo fokusa (žarište). To je najjednostavni-je objasniti pomoću prvog keplerovogzakona koji glasi: “Svojim središtemnebeska tijela opisuju oko Sunca elip-tične putanje u čijem se fokusu nalaziSunce”.

Potrebno vrijeme da planete učinecijelu putanju zove se siderična revoluci-ja.

To preneseno na Zemlju i satelit vidlji-vo je na slici 8.

Odnos između linearnog ekscen-triciteta i velike poluosi je brojni numerič-ki ekscentricitet (ε); ε = e/a.

Linearni ekscentricitet može se dobitie = v a2 - b2. Podatci se unose u raču-nalo.

6. Ugao perigejaUgao Perigeja predstavlja kut na

orbiti između uzlazne putanje i Perigejau smjeru kretanja satelita do EQX. Tajkut se izražava u stupnjevima i njegovimdijelovima i kao takav se unosi u pro-gram.

7. Anomalija perigejaTo je kut u ravni Perigeja na putanji

satelita u njegovom pravcu kretanja.

Izražava se u stupnjevima i kao takav seunosi u program. Anomalija Perigejanastaje zbog spljoštenosti Zemlje, takoda na ekvatoru imamo veću masu.Sunce, Mjesec i ostale planete svojimmasama utiču na njenu rotaciju.

Zemlja rotacijom nastoji zadržati svojpravac kretanja. Kako je njena os na-gnuta prema ekliptici za 66.5° ondaprecesira i to se izražava kao kružnokretanje osi (znači da i Perigej precesirate zato nastaje anomalija Perigeja).

Kut Perigeja i anomalija prikazani suna slici 9.

8. Broj orbiteTo je broj koji pokazuje koliko satelit

ima orbita u jednom danu. Obično je tocijeli broj. Dijeljenjem jednog dana s timbrojem dobivamo vrijeme orbite. Naprimjer, za AO -13, MM (mean motion)=2.09698 znači u jednom danu ima dvijeorbite. Kako dan ima 24 h to treba podi-jeliti s brojem orbita. Tako dobijemo vri-jeme u kojem satelit napravi jednuputanju oko Zemlje pa imamo:24 : 2.09698 = 11.44503 h.

Iz vremena orbite vidljivo da je toizdužena putanja s visokim apogejom(36264.5 km) i malom visinom Perigeja(2545.8 km). Takve izdužene eliptičneputanje nazivaju se “praseća leđa”(piggy back). Takvi sateliti imaju radneorbite od nekoliko sati.

S obzirom da je vrijeme orbiteiskazan u satima, 11.44503 h, potrebnoga je radi naše orijentacije pretvoriti uminute i sekunda. Tako imamo: 11 h,ostatak sata 0.44503 x 60 = 26.7018min. Ostatak minuta, 0.7018 x 60, je42.108 sekundi. Broj orbita se unosi uprogram, na primjer: 2.09698.

UKV

Pn = P01-N, Ps = P01-S,CB = deklinacija,

= proljetna točka,J = =°= = jesenja točka,

QQ1= ekliptika,KK1 = nebeski ekvator,

a = rektascenzija,360°-a = surektascenzija,

S = satni kut nebeskoga tijela,(B), Pn, B, C, Ps = meridijan satnog

kuta nebeskoga tijela (B),Luk KQ = 23.5° (nagnuće ekliptike

prema ekvatoru).

A = Apogej (satelit najudaljeniji),P = Perigej (satelit najbliži Zemiji),

AP = velika os orbite,A = velika poluos orbite, B = mala poluos orbite,

e = OF = linearni ekscentricitet.

N = Nord,A = Apogej,M = anomalija Perigeja,Q = kut Perigeja,

WE = Zemaljski ekvator, AP = orbita satelita,Q = 560° - M.

Slika 7.

Slika 8. - Orbita satelita

Slika 9. - Kut Perigeja i anomalija

38 Radio HRS - 4/2004

9. Ubrzanje satelitaTo je ubrzanje kada se satelit na svo-

joj putanji približi Zemlji. Ono nastajeuslijed Zemljine teže. Izražava se poten-cijom, na primjer: 2E-5 i kao takva seunosi u program. Eksponent (E) pomičedecimalnu točku u desno ako je poziti-van i u lijevo ako je negativan. Znači,2E+5 možemo pisati: 2x100000 = 2x105.

Kada je eksponent negativan 2E - 5 =2 x 0.00001 = 2 x 10-5 = 100000 =0.00002.

Pozitivna potencija povećava brzinusatelita, a negativna usporava satelit.

Važno je podvući da se da se tu radio kutnim brzinama. Objašnjenje ubrzan-ja (decay rate) moguće je objasnitipomoću zakona gravitacije: F = G m xm1/r2 gdje je: F= univerzalna gravita-ciona konstanta, koja iznosi 6.673 x 10 -

11 Nm2 / kg2. To je sila od dvije masekoja svaka ima 1 gram na udaljenosti 1centimetar.

Masa prvog tijela je “m”. Masa drugogtijela je “ml”, a “r” udaljenost među tijeli-ma. Iz jednadžbe je vidljivo da sa sman-jenjem kvadrata udaljenosti povećavasila, i obratno, s povećanjem kvadrataudaljenosti sila se smanjuje.

U Perigeju je udaljenost najmanja, alije zato brzina satelita najveća. UApogeju je brzina najmanja, a udaljenostnajveća. Masa Zemlje je 5.967 x 1024 kgi kada znamo masu satelita lako je

izračunati silu privlačenja u Apogeju iPerigeju ili bilo kojoj točki putanje.

Ubrzanje satelita možemo objasniti ipomoću drugog keplerovog zakona,gdje je brzina planeta veća ukoliko jebliže Suncu. Brzine planeta obrnuto suproporcionalne udaljenostima od Sunca.To se odnosi na Zemlju i satelit. Ovdje jedano više prostora ubrzanju satelita izrazloga što je to i najteži dio orbite kodnjezine analize.

10. Vrijeme revolucijeVrijeme revolucije je vrijeme od lan-

siranja do Perigeja i to je nulta orbita, doslijedećeg Perigeja je broj 1, odnosnoprva orbita. Znači da se orbite računajuod Perigeja do Perigeja. Kada orbiteračunamo od EQX do EQX tada govo-rimo o nodalnoj orbiti.

11. Poluos velike osiOvaj podatak se danas sve manje

koristi i on izražava dužinu orbite u kilo-metrima. Njega koriste stari programi.Noviji programi umjesto njega koristevrijeme revolucije (epoch revolution).

12. Sideralno vrijemeTo je astronomski izraz kojim se

izražava vrijeme Greenwichkog meridi-jana i proljetne točke, prvog dana uponoć (2400 sati). Najjednostavnijerečeno, proljetna točka ne kulminira uisto vrijeme u Greenwichu. Razlog tomeje precesija ekvinocija i ona iznosi 50.24

lučke sekunde (50.24''). Sideralno vri-jeme se dobiva iz nautičkog godišnjaka.Stari programi se nisu mogli pokrenutibez sideralnog vremena, dok noviji pro-grami ne traže taj podatak.

Izložena materija je dosta opsežna iprilično nepoznata prosječnom radioa-materu. Prvobitna zamisao je bila objas-niti keplerijane, matematički ih izraziti ipovezati, no to bi učinilo članak preve-likim. Od toga se odustalo. Dosta pros-tora je ostavljeno našem EQX-u i to nebez razloga, tako da taj pristup polakoodlazi u povijest. Želim istaknuti da našEQX ništa manje nije bio precizan oddrugih programa koji su izlazili napritvorena vrata AMSAT-a i NASE. Prijesvega znali smo održavati EQX, znalismo ući u program i ispravljati parame-tre.

Profesionalne programe ne znamootvoriti, ne znamo se snaći u velikojkoličini podataka, pogotovo kada ih nerazumijemo, i konačno, ne znamo ihispraviti. Tako se polako pretvaramo u“stražare koji čame na bandu”, očekujući(i pored moćnih mašina i programa)satelit. To je zato jer im ne dajemo“svježe” podatke jer ih i nemamo uvijek.

Keplerijani su za nas novi pristupsatelitu i njegovim orbitama. Ovo je prviput u povijesti radioamaterizma daradioamateri polako gube bitku.

UKV


UKV

Ukratko o 9A9B

Radioamaterstvom se bavim još od daleke 1970.

Licencu posjedujem od 1972.godine (YU2RMK, YU2MK,9A2MK i konačno 9A9B). Odsamog početka bavljenja nave-denim zanimala me elektronika,gradnja raznih elektronskih ure-đaja, odnosno antena te održa-vanje radio veza svim mogućimtehnikama (upotrebom satelita,meteoritskom refleksijom, spo-radicima i sl.), a kasnije naročitoprimjenom računala (amaterskatelegrafija, amaterska televizija,paket radio, …). U tom smislu,jedini do sada iz RepublikeHrvatske (i šire) imam potvrdu(NASA-inu QSL karticu) zaodržanu paket radio vezu saSpace Shuttleom (Discovery).Ljubav prema radioamaterstvuimala je za rezultat i moje profe-sionalno obrazovanje, prekosrednje elektrotehničke škole pado fakulteta elektrotehnike(oboje u Zagrebu), gdje sam diplomirao i kasnije magistriraona smjeru elektronike, odnosno usmjerenju radiokomunikacija.

Nakon što sam se okušao u gotovo svim radioamaterskimtehnikama rada, kao vrhunac svega uslijedio je i interes zanajzahtjevniji vid komunikacije između radioamatera - za vezerefleksijom od Mjeseca (EME). Tako je EME danas moj glavnii jedini radioamaterski interes.

EME je, dakle, vrhunac radioamaterske tehnologije, kakozbog kompleksnosti tehničkog znanja samog operatora, tako izbog najsofisticiranije radiokomunikacijske opreme. Kako bidočarao duljinu svoga navedenoga EME puta, navest ćupodatak da sam (pored ostalog) svoj 20 metarski toranj (bezpripadajuće elektro /elektroničke opreme) izrađivao više od 3godine. Također sam dodatne 3 godine potrošio i za gradnjusvoga 1 kW linearnog pojačala (2 x 4CX250B).

Zadnjih 10-ak godina jedini iz Republike Hrvatske aktivnosudjelujem u svim svjetskim EME natjecanjima, pa sam tako iprvi iz Hrvatske poslao 9A prefiks na Mjesec (kada sam kaoprvi / jedini sudionik iz Hrvatske radio u svim mogućim EMEnatjecanjima).

Astronomske činjenice- Mjesec je od Zemlje prosječno udaljen oko 384.400 km.- Promjer Mjeseca je 3.476 km.- Širina Mjeseca na nebu iznosi 0.52 stupnja (od punih 180).- Rotacija Mjeseca oko Zemlje traje 27 dana 7 sati i 43

minute.- Ciklus faza Mjeseca traje 29 dana 12 sati i 44 minute.

Propagacijske činjenice- S mojim antenskim sustavom (22 dBi i kutom od 16°/3dB)

samo 0.1% od ukupne izračene energije pogodi Mjesec(99.9% prođe pored Mjeseca i ode u dalje svemir).

- Mjesec reflektira oko 7% signala.- Prosječno gušenje trase Zemlja-Mjesec-Zemlja iznosi

252.5 dB (pretpostavivši koeficijent refleksije Mjeseca od7% i računato za 144 MHz (2m)).

- Tokom mjeseca gušenje trasevarira ±1 dB (zbog promjeneudaljenosti Mjeseca).

- Ukoliko je prijamni antenskisustav linearno polariziran (kaomoj - horizontalno), zbog zakre-tanja polarizacije u gornjimslojevima atmosfere (ionosfere;Faraday feding), može biti oče-kivano dodatno gušenje između20 do 30 dB.

- Ispod otprilike 1000 MHz, sve-mirski šum je dominantan faktori ovisan je o dijelu neba (gala-ksijama) koji se promatra. Zaband 144 MHz iznosi 150do 7000°K. Za uspješan EMEkontakt na 144 MHz temperatu-ra šuma neba u smjeru Mjesecane smije biti veća od 500°K.

- Od Zemlje do Mjeseca i natragdo Zemlje, elektromagnetskomvalu treba oko 2.52 sekunde(za prosječnu udaljenost).Kad se sve dosad navedeno

uzme u obzir, onda se to svemože svesti u realne okvire na sli-jedeći način: od 100 KW izračene

snage iz antene, do Mjeseca stigne 100 W, a od Mjesecaprema Zemlji (na put od oko 380.000 km) krene svega 7 W.

PitanjeNakon svega - da li stvarno vjerujete da je EME radio kon-

takt moguć? 9A9B ECHO 9/9, 13.3 dB, 9.5.2003. god.:

Gornja slika potvrđuje da je EME rad moguć. Donji dio slike,po principu “vodopada” prikazuje audio spektar u iznadnavedenom frekvencijskom području. Sa strane se vide dva“markera” koji označavaju vremenski protok u trajanju od 10sekundi. Signal bliže dnu slike je prije nastao od onoga iznadnjega. Tamni dijelovi donje slike ukazuju da za to vrijeme nijebilo šuma na izlazu iz prijamnika, što dakle znači da je EMEsustav bio u stanju predaje/emitiranja. Rezultat je kontrolniCW signal (u slušalicama/zvučniku), dakle bez šuma i isti jevidljiv u horizontalnom centru slike. Navedeni signal se zapra-vo sastoji od 3 točkice, ali je zbog niske rezolucije (da cijeli

EME veze iz HrvatskePiše: Branimir Antolić, 9A9B

Antenski toranj 9A9B

40 Radio HRS - 4/2004

UKV

događaj stane na jednu sliku) isti vidljiv kao jedna crta. Akopromatrate najniži srednji signal, kad isti prestaje, isključuje selinearno pojačalo i uključuje prijamnik, što ima za posljedicupojavu šuma na NF izlazu. Ubrzo nakon toga, a za oko 2.52sekunde od kraja predajnog signala, pojavljuje se i prijamniCW signal, što je zapravo reflektirani CW signal s Mjeseca(onaj s dna slike). Prijamni signal je pomaknut u lijevo (odcentralne frekvencije od 800 Hz) za oko 150 Hz, što pokazujeda je snimak ovog ECHO signala napravljen dok je Mjesec bionegdje na pola puta između zenita (Dopplerov pomak iznosi0 Hz) i zalaska Mjeseca (Dopplerov pomak iznosi oko 350 Hz/ 144 MHz). Ako sada promatrate signale prema vrhu slike vidise drugi predajni CW signal (3 točkice), pa onda pomaknutiprijamni signal (3 točkice), pa opet predajni signal i na krajuprijamni. Slika nosi naslov ECHO 9/9, što označuje moj vlasti-ti način ispitivanja trenutnih propagacija (prema samom sebi)s emitirana 3 paketa po 3 točkice, što pak znači 9 poslanihtočkica i “?” primljenih (9/?), a u ovom slučaju 9/9 znači da jesvih 9 poslanih točkica i primljeno (po mojim kriterijima, dobarECHO je već od 9/nekoliko). Uz to, CW prijamni NF signal jebio 13.3 dB iznad šuma, što je odlično (uz opremu koju imam,sposoban sam već dekodirati signal koji je 7 do 8 dB iznadšuma).

Što je EME?- Specifičan način komunikacije, gdje se Mjesec koristi kao

reflektor.- EME je jedan od najizazovnijih načina komunikacije među

radioamaterima.- Od desetaka MHz do desetaka GHz (najpopularnije 144

MHz).

Oprema potrebna za EME- Antena: minimalno 4 x yagi s 20 dBi;- Predpojačalo: što većeg pojačanja

sa što manjim šumnim brojem;- Izlazna snaga: minimalno 1000 W.Tipična tropo stanica može imati EME

kontakt s Big Gun EME stanicama(W5UN, SM5FRH, VE7BQH, KB8RQ,...).

Polarizacija antenskog sustava- Tipična je horizontalna.- Zbog Faradayeve rotacije, prednost

ima promjenjiva, horizontalna/verti-kalna (90°) ili Polarity DiverseSwitching (45°).

Ukoliko dolazni signal u odnosu naRX antenu ima zakret u polarizaciji od45°, to može uzrokovati gušenje dola-znog signala za oko 3 dB, odnosno zazaokret za 90° gušenje veće od 20 dB.

Faradayeva rotacija- Gušenje dolaznog signala zbog

zakreta polarizacije:Loss (dB) = 20 log (cosα)

- Spatial Polarization Offset antene u odnosu na Zemljinupolarnu os:

gdje su: L - latituda stanice;A - azimut antene;E - elevacija antene;P - kut polarizacije.

Spatial Polarization Offset (čitaj “razlika”) između bilo kojedvije stanice je P1 - P2 (ali unutar -90 do +90 stupnjeva).

- Faradayeva rotacija je proporcionalna:1 / f2

- Tipična dnevna vrijednost na 144 MHz je 180° u zenitu i 4puta veća na 10 stupnjeva elevacije.

Kombinacija Spatial Polarization Offseta iFaradayeve rotacije

Spatial Polarization Offset je vezan uz činjenicu pros-tornog smještaja dviju antena i apsolutno se mjeri u odnosu naZemljinu polarnu os. Ispred sebe zamislite loptu koja predsta-vlja Zemlju. U smjeru gledanja ispred lopte zamislite zid kojipredstavlja Mjesec. Zamislite sada, npr. s lijeve strane loptejednu antenu (na ekvatoru) koja je horizontalno polarizirana(apsolutni Spatial Offset je 0°), što znači da su joj elementiparalelni s površinom lopte/Zemlje. Zamislite sada drugu ante-nu na vrhu lopte (na sjevernom polu), također horizontalnopolariziranu (apsolutni Spatial Offset je +90°). Ukoliko objeantene emitiraju prema zidu/Mjesecu, elektromagnetski valovikoji stižu do Mjeseca su međusobno zakrenuti za 90° (ortogo-nalni). Budući da zid (Mjesec) ne zakreće polarizaciju linearnopolariziranog signala, znači da će elektromagnetski valovi bitireflektirani prema lopti /Zemlji s istom polarizacijom kakvom sudošli i do zida/Mjeseca. To sada znači da će antena s ekva-tora primiti svoj signal iste polarizacije kakve je i emitirala, aisto vrijedi i za antenu na sjevernom polu, koja će primiti svojvlastiti signal iste polarizacije kakav je i emitirala. Dakle, uko-liko isključimo druge faktore, obje EME stanice (antene) bimogle čuti svoj vlastiti echo. Ali što se događa ukoliko stanicas ekvatora želi primiti signal stanice s pola? Prijam neće bitimoguć, budući da je dolazni signal sa stanice s pola zakrenut

za 90° (ortogonalan) u odnosu na polari-zaciju antene na ekvatoru. Isto vrijedi i zastanicu na sjevernom polu, ukoliko želiprimiti signal s antene s ekvatora. Budućida su u tim slučajevima signali ortogo-nalni, teoretsko gušenje u yagi anteni jebeskonačno, no zbog nesavršenosti yagiantena, gušenje u tim slučajevima upraksi iznosi 20 do 30 dB.

Faradayeva rotacija vezana je uzčinjenicu da se u gornjim slojevimaZemljine atmosfere (ionosfere) nalazeslobodni elektroni vezani u spiralnestrukture (kao spirala na vadičepu). Osispirala su orijentirane prema središtuZemlje. Ukoliko elektromagnetski valnapušta Zemlju u smjeru svemira, za vri-jeme prolaska uz navedene spiralnestrukture iste će utjecati na elektroma-gnetski val na način da, više ili manje,zakreću njegovu polarizaciju. Što sezapravo događa? Zamislite npr. stanicuna ekvatoru (iz gornjeg primjera). Neka jenpr. u određenom trenutku Faradeyevarotacija + 45° u smjeru kazaljke na satu.To znači da će signal do Mjeseca stići, neviše okomit (s naše točke gledišta - iza

lopte/ Zemlje), nego zakrenut u smjeru kazaljke na satu za +45°. Budući da sam već rekao da Mjesec ne zakreće linearnopolarizirani elektromagnetski val znači da prema Zemlji putujeelektromagnetski val iste polarizacije kakve je došao i doMjeseca. Što se sada događa prilikom ponovnog ulaska nave-denog vala u Zemljinu atmosferu/ionosferu? Ukoliko brzopletorazmišljate, imajući na umu promjenu smjera polarizacijereflektiranog kružno polariziranog vala nakon refleksije odneke ravne površine, npr. Mjeseca (dolazna lijeva polarizacijase mijenja u reflektiranu desnu i obrnuto), možete zaključiti daće Faraday ponovno zakrenuti dolazni elektromagnetski val usmjeru kazaljke na satu i na taj način eliminirati utjecaj

(sin L * cos E - cos L * cos A * sin E)(cos L * sin A)

P = ATN

QSL karta


prvotnog zakreta prilikom napuštanja Zemljine atmosfere -pogrešno! Faraday se ovdje pobrinuo zakomplicirati stvar nanačin da će doći do dodatnog zakreta faze dolaznog signala,ali sada obrnuto od kazaljke na satu. To znači da će ukupnizakret polarizacije elektromagnetskog vala stanice s ekvatorabiti +90°. To pak znači da (eliminirajući ostale faktore). stanicas ekvatora u tom slučaju neće moći čuti svoj vlastit echo.

- Zamislimo sada što se događa s propagacijom u smjerustanica na ekvatoru - Mjesec - stanica na sjevernom polu.Prateći gornju analizu možete vidjeti da će dolazni signalstanice s ekvatora kod stanice na sjevernom polu biti upolarizacijskoj ravnini antene na sjevernom polu, što pakznači da (eliminirajući ostale faktore) stanica sa sjevernogpola može čuti stanicu s ekvatora. Na taj način je objašnje-na pojava da bez obzira što EME stanica ne čuje vlastitiecho, njezin signal mogu čuti neke druge EME stanice.Ako idemo i korak dalje s analizom, iz gore navedenog jemoguće zaključiti da ukoliko stanica sa sjevernog polaemitira prema Mjesecu, a Faradayev zakret i dalje iznosi+90° (2 puta po +45°), na antenu stanice s ekvatora istidolazi pomaknut za +180° (Spatial + Faraday), što jezapravo 0° pa ispada da se zapravo Faraday pobrinuo(“učinio dobro djelo”) da ove dvije promatrane EME stanicemogu međusobno uspostaviti kontakt. Ali ...!

- Konačno, zadnji primjer. Zamislite dvije EME stanice (akoniste do sada, sada je vrijeme da uzmete olovku i papir iskicirate niže navedeno), stanica “A” neka ima apsolutniSpatial Offset od 0° (ekvator), stanica “B2 neka ima apso-lutni Spatial Offset od +45° (naša geografska širina). Nekaza obje stanice vrijede npr. isti Faradayevi uvjeti, odnosnoda je zakret polarizacije izazvan Faradayevim efektom+45° (22.5° od Zemlje + 22.5° prilikom povratka vala naZemlju). Zamislimo da stanica “A” kreće s emitiranjem. Dostanice “B” val stanice “A” će zbog Faradaya doći zakrenutza +45°, ali budući je apsolutni Spatial Offset stanice “B”također +45°, ispada da je ponovno Faraday “učinio dobrodjelo” i omogućio da stanica “B” čuje stanicu “A” bezgubitaka zbog efekata zakreta polarizacije! Ali: sada stani-ca “B” emitira prema stanici “A” i što se događa?Elektromagnetski val stanice “B” dolazi do stanice “A”zakrenut za +45° zbog Faradaya (budući je pretposta-vljeno da je za vrijeme ove EME veze utjecaj Faradaya i nastanicu “A” i na stanicu “B” isti). Međutim, na Faradayevzakret treba još dodati i apsolutni Spatial offset stanice “B”u iznosu od +45°, što sada daje ukupan zakret polarizacijevala od stanice “B” za +90°. To znači da stanica “A” nećebiti u mogućnosti primiti emitirani signal sa stanice “B”!Dakle stanica “B” prima “A” bez gubitaka efekta polarizaci-je, a stanica “A” nije u mogućnosti primiti stanicu “B” zboggubitaka polarizacije u iznosu od 20 do 30 dB (što je ranijeobjašnjeno), a što ne može podnijeti niti najveća Big GunEME stanica. U ovom primjeru govorimo o jednosmjernojpropagaciji (One Way Propagation).

Dakle, gore (jednostavne) navedene analize pokazuju da suzbog efekata polarizacije mogući svi mogući slučajevi, od EMEveza bez dodatnih gubitaka pa do veza koje nije moguće reali-zirati. Budući je Spatial Offset određen i nepromjenjiv za bilokoje dvije stanice, a Faraday totalno nepredvidljiv, ukupni efe-kti su takvi da kvalitetu EME veze praktički nije moguće pred-vidjeti. (zaboravite programe s predikcijama, ne jednom mi jeneki od programa izračunao da je Budget Level ispod praga, aja sam uredno odradio vezu ili čuo vlastiti echo, ali i obrnutokada je program izračunao da imam rezerve u zalihosti signa-la, a vezu nije bilo moguće odraditi ili npr. čuti vlastiti echo).

Upotreba PC-a- PC je neophodan za izračun orbite Mjeseca, bilo u realnom

vremenu, bilo za izradu ispisa.- Danas se sve više koristi i za digitalnu obradu analognog

signala (DSP filtar).

- Sve više EME stanica za vrijeme rada koristi Internet(reflektor WWW stranice).

Signal u horizontalnoj sredini slike (ispod 800 Hz) je troposignal EME stanice I3DLI. Lijevi signal, pomaknut za oko 180Hz od sredine, je EME signal I3DLI. Po Dopplerovom pomakumože se zaključiti da je ova snimka nastala kada je Mjesec bionegdje na pola puta između zenita i zalaska. Budući su i mojai I3DLI antena bile otprilike u smjeru Alpa, od tuda i snažantropo signal. Na slici se vidi i kašnjenje dolaznog signala sMjeseca (oko 2.5 sekundi).

UKV

Primjer DOS programa “EME” za praćenje Mjeseca

Primjer Windows programa “Skymoon” za praćenje Mjeseca

Primjer programa “Spectran” za DSP obradu NF signala

42 Radio HRS - 4/2004

UKV

Moji EME rezultatiU gotovo 10 godina aktivnog random EME rada na

Mjesecu, ostvario sam:- preko 500 EME veza,- održao vezu sa 125 različitih EME stanica,- odradio 27 DXCC zemalja,- odradio 17 saveznih SAD država,- odradio 18 velikih polja i- odradio 87 malih polja QRA lokatora.U dva navrata, najrelevantniji američki radioamaterski

časopis “QST” objavio je reportažu o 9A9B (uključujućifotografije).

9A9B Home pagePuno opširnije o EME propagacijama, opisu (slikama) moje

opreme, rezultatima i sl. možete naći na mojoj WEB stranici:www.geocities.com/branimir_9a9b/.Da o svojoj WEB stranici ne govorim sam, prilažem utisak izmoje knjige gostiju, jednog austrijskog radioamatera:

PODACI ZA KONTAKT:Branimir Antolić, 9A9BPhone1: + 385 1 3862169Mobile: + 385 91 365 3596e-mail: [email protected]: www.geocities.com/branimir_9a9b/

EME Activity Logger

A1 - 144 MHz, jedan operator, sve vrste rada Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P/W Antenski sustav Asl (m)1. 9A5KK JN86GF 88923 274 DF0TEC/P 796 300 4 X 15 EL. YAGI 2702. 9A2KK JN85OV 65890 194 IK1AZV/1 784 300 4 X 17 EL. F9FT 2603. 9A4VM JN85FS 60932 184 DF0CI 768 90 8 X 13 EL DL7KM 1244. 9A4QV JN75BB 15206 53 DK0TR 698 50 6 EL. DK7ZB 2655. 9A6JWF JN75SL 11682 47 OL4A 585 35 9 EL. YAGI6. 9A6NKN JN85NK 9260 67 DK0TR 804 25 11 EL. DL6WU7. 9A3PX JN75XS 9031 45 OK1KKT 554 180 2 X 11 EL. YAGI 1508. 9A5AAS JN75VV 8403 55 DJ7LH/P 505 20 12 EL. YAGI9. 9A6KKD JN85NK 6600 58 IK5ZWU 419 10 11 EL. YAGI

10. 9A3ST JN75BB 4505 21 DG3FK 55511. 9A3BT JN95DG 4053 28 OK2BDS 476 20 9 EL YAGI 218

A2 - 144 MHz, više operatora, sve vrste rada Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P/W Antenski sustav Asl (m)1. 9A7S JN85EG 98400 274 DK0BN 828 800 8 X 13 EL. YAGI 4062. 9A1C JN75RM 27554 95 OK1MKQ 576 1000 3 X 17 EL. F9FT 3183. 9A4U JN85NK 5655 35 DK0TR 804 50 11 EL. F9FT

A3 - 144 MHz, YL, sve vrste rada Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX lokator QRB P/W Antenski sustav Asl (m)1. 9A4DI JN75XS 5656 71 9A1RKG JN94KV 248 15 RINGO RANGER 1052. 9A3ND JN95FQ 3171 38 9A7IEX JN75UT 214 50 11 EL. DL6WU 943. 9A7GVA JN85NK 1265 19 9A7IEX JN75UT 118 25 9 EL. DL6WU

Pogreškom su iz rezultata izostavljeni logovi postaja 9A4U, 9A6NKN, 9A7GVA i 9A4DI. Isprika natjecateljima.

HRS-UKV menadžerŽeljko Dražić-Karalić, 9A4FW

Proljetni HRS kup 2004. - ISPRAVAK REZULTATA

Rezultati UKV natjecanja


Kategorija: M15Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Denis Sobočan 3 1:14:16 MED2. Ivan Perčić, 9A6PPI 3 1:15:50 MED3. Tihomir Rihtarec, 9A6NTR 3 1:16:08 MED4. Deni Baniček 3 1:22:15 PU5. Tihomir Despetović 3 1:25:54 NT6. Stefan Weidlich 2 1:26:43 PU

Kategorija: M19Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Vanja Hećimović 4 1:06:12 KMD2. Marko Jelavić 4 1:24:57 KMD3. Kristijan Brenko 4 1:29:22 PU4. Kristijan Valečić 4 1:35:02 NT

Kategorija: M21Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Stipe Predanić, 9A5SP 5 1:02:50 KMD2. Robert Orehoci 5 1:03:35 DX3. Mario Lukavečki 5 1:14:19 NT4. Miloš Ilić 5 1:29:10 PU5. Željko Ilić 5 1:34:09 PU6. Alen Šajina 5 1:46:34 PU7. Damir Dokladal 5 2:06:30 NT

Kategorija: M40Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Vladimir Vinko, 9A6JAW 4 1:02:02 MED2. Ištvan Major, YU7KMN 4 1:08:32 NTS3. Dražen Janžek, 9A3KY 4 1:14:15 MED4. Milan Škrobot, 9A2KX 4 1:16:44 DX5. Slavko Sopina, 9A6RWF 4 1:20:02 DX6. Vlado Šćur 4 1:30:06 PU7. Marijan Ružić, 9A4DE 4 1:33:08 MED8. Branko Kosar 2 1:43:01 NT

Kategorija: M50Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Branimir Vinko 4 1:09:08 MED2. Željko Belaj 4 1:20:06 NT

Kategorija: M60Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Milan Božinović, 9A3AT 3 1:15:34 KMD2. Branko Vidović 3 1:31:35 NT3. Josip Rihtarec, 9A4RJ 3 1:43:38 MED4. Michael Weidlich, 9A2VF 3 2:12:33 PU

Kategorija: W15Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Karolina Gašparović 2 2:13:18 NT

Kategorija:W19Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Tijana Živko 4 1:40:10 PU2. Valentina Stankić 3 1:35:24 NT3. Kristina Giacometti 3 1:45:45 NT

Kategorija: W21Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Željka Krupka 4 1:30:33 NT2. Patrizia Blasutti 4 1:33:13 PU3. Anamarija Kosar 4 1:35:00 PU4. Mirela Kukić 4 2:07:05 PU5. Marija Schubert 3 1:28:36 LUD

Plasman Team Bodovi1. RK MEĐIMURJE 751. RK NIKOLA TESLA, 9A1GIJ 752. RK KMT DUBRAVA, 9A1KMT 603. RK ARENA PULA, 9A1ACD 494. HRVATSKI DX KLUB, 9A1A 135. RK NIKOLA TESLA, Sombor 96. RK LUDBREG, 9A1EZA 17. RK KRIŽEVCI, 9A1CBV 0

ARG

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u

REZULTATI 3.5 MHzIndividualni rezultati

ZAPREŠIĆ, 19. 6. 2004.

Timski rezultati

44 Radio HRS - 4/2004

ARG

Kategorija: M15Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Tihomir Rihtarec, 9A6NTR 3 1:15:35 MED2. Denis Sobočan 3 1:15:56 MED3. Deni Baniček 3 1:20:58 PU4. Stefan Weidlich 3 1:21:05 PU5. Ivan Perčić, 9A6PPI 2 1:56:09 MED6. Tihomir Despetović 2 2:18:11 NT

Kategorija: M19Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Kristijan Valečić 4 2:07:52 NT2. Vanja Hećimović 4 2:12:39 KMD3. Kristijan Brenko 3 2:03:52 PU

Kategorija: M21Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Robert Orehoci 5 1:29:06 DX2. Stipe Predanić, 9A5SP 5 1:37:15 KMD3. Damir Dokladal 5 2:03:54 NT4. Miloš Ilić 5 2:08:10 PU5. Branko Orehoci 4 2:11:42 DX6. Mario Lukavečki 2 1:15:35 NT

Kategorija: M40Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Vlado Šćur 4 1:08:49 PU2. Vladimir Vinko, 9A6JAW 4 1:16:07 MED3. Ištvan Major, YU7KMN 4 1:30:14 NTS4. Slavko Sopina, 9A6RWF 4 1:32:08 DX5. Igor Brenko 4 1:39:15 PU

Kategorija: M50Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Željko Belaj 4 1:23:57 NT2. Branimir Vinko 4 1:34:14 MED3. Zvonimir Makovec, 9A4ZM 4 2:05:41 MED

Kategorija: M60Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Branko Vidović 3 1:35:00 NT2. Milan Božinović, 9A3AT 3 1:44:21 KMD3. Michael Weidlich, 9A2VF 1 1:56:52 PU

Kategorija: W15Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Karolina Gašparović 2 1:57:21 NT

Kategorija: W19Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Tijana Živko 2 1:35:35 PU

Kategorija: W21Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team1. Patrizia Blasutti 4 1:36:16 PU2. Marija Schubert 4 1:45:13 LUD3. Željka Krupka 4 1:56:32 NT4. Anamarija Kosar 3 1:30:42 PU

Plasman Team Bodovi1. RK NIKOLA TESLA, 9A1GIJ 782. RK ARENA PULA, 9A1ACD 763. RK MEĐIMURJE 504. RK KMT DUBRAVA, 9A1KMT 275. HRVATSKI DX KLUB, 9A1A 216. RK LUDBREG, 9A1EZA 97. RK NIKOLA TESLA, Sombor 58. RK KRIŽEVCI, 9A1CBV 0

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u

REZULTATI 144 MHzIndividualni rezultati

ZAPREŠIĆ, 19. 6. 2004.

Timski rezultati


Vijesti iz ZRHB

(Nakana autora ovih redaka je kroz serijučlanaka upoznati hrvatske radioamateresa stanjem radioamaterskog pokreta uBiH, susjednoj državi, u kojoj žive i Hrvati.Nakana je, nadalje, otkloniti neke svjesnoili nesvjesno plasirane laži i zablude kojese pripisuju radioamaterima okupljenim uZajednici radioamatera Herceg-Bosne,jednoj od tri valjano registrirane udruga uBiH.)

Uvod

Kada se spomene Zajednica radioama-tera Herceg-Bosne, prosječnom članu

HRS-a kao da ste spomenuli radioamate-rsku organizaciju nekog dalekog otočja ilimale afričke zemlje koju ne možeš pronaćini na karti. Žalosno, ali činjenica. A sve štose tamo događa je tu, u Vašem susjedstvu… Ono malo što se zna je da “tamo u tojBiH” još mnogo toga ne “štima”, da je podsvojevrsnim protektoratom međunarodnezajednice, da je (ne)organizirana kao nijedna poznata država, da je mnogi njenigrađani osporavaju, iz ovih ili onih razloga,da su Hrvati u toj zemlji formalno-pravnojedan od tri konstitutivna naroda. Njihovastvarna konstitutivnost je daleko odsadržaja koji konstitutivnost podrazumi-jeva, a to je stvarna jednakost s druga dvanaroda. Da bismo Vam ipak malo približilisituaciju u BiH, gledano iz kuta radioama-tera, radioamatera koji živi u BiH i nosi ses problemima “u realnom vremenu”, vrati-mo se malo u ne tako daleku prošlost,prošlost koju ne možemo, a i ne smijemo,preskočiti i zaboraviti.

Radioamaterski pokret u BiH prije1991. god.

Radioamaterski pokret u BiH, odnosnoSavez radioamatera BiH, kao uostalom ucijeloj bivšoj Jugoslaviji, bio je duboko ideo-logiziran i pod dominantnim utjecajemJNA. Nije bilo ispita a da član komisije nijebio netko iz JNA i MUP-a. U takvoj situa-ciji su postojali klubovi sa skromnomtehnikom, na koje se gledalo samo kao najeftin izvor vezista za potrebe JNA.Privatnih uređaja gotovo da i nije bilo jer ihmnogi nisu mogli legalno nabaviti (stariji,sjetite se procedure!).

Kada govorimo o povijesnim vreme-nima, onda je to svojevrsno razmeđeepoha rođenje Isusa Krista. Pa onda govo-rimo o onome prije i poslije Krista, o staroji novoj eri. Svojevrsnim razmeđem radioa-materskih epoha izabrah 1991., godinukoja i za Hrvatsku, a i za BiH, ima pose-bno značenje. To je godina početka rata.Premda je rat praktički počeo, pa i zaradioamatere, 1991. godine, zaustavlja-njem tenkova koji su se uputili “oslobađati”Hrvatsku, na Pologu nadomak ŠirokogBrijega, službena BiH politika spominjeneki datum iz 1992., neka događanja kojasu se zbila u Sarajevu. A u listopadu 1991.dogodilo se i Ravno kao kolateralna štetau “oslobađanju” Dubrovnika. A rata u BiHnije bilo!?

Zašto spominjem tenkove, Ravno?Zato što su se već tada stvarale političkeodrednice budućih odnosa u BiH, posebnoodnosa spram Hrvata BiH. Što se lošegdogađa Hrvatima u BiH, to je njihov pro-blem, to nije problem države BiH.

Dakle, dolazi 1991. godina, rat počinje,

Savez radioamatera BiH puca po svim“šavovima”: ideološkim, nacionalnim, teri-torijalnim i Savez praktički nestaje.Malobrojni radioamateri Hrvati postajuvezističko jezgro budućeg HVO-a, a iznačajna karika u obrani “hrvatskog Juga”(o tome drugom prigodom).

Rat u Bosni i HercegoviniPratiti odvojeno ratna zbivanja u

Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini jenemoguće, to je kao razdvajanje tekućinau zajedničkoj posudi. Rat na jugu Hrvatskeu eteru je bio kao na dlanu. Dolazi 1992.,rat u BiH eskalira. Radioamateri daju punidoprinos obrani, a skoro svi radioklubovise angažiraju i na humanitarnom planu.Baš taj humanitarni rad je nešto na štoradioamateri, koji su se kasnije organiziraliu ZRHB, mogu biti izuzetno ponosni. To suodradili vrhunski. U tom svom radu imali sui jednu pogodnost: iza njih je bio slobodniteritorij Republike Hrvatske, hrvatskatelekomunikacijska podrška, prozor u svi-jet. A posebno radioamateri, članovi HRS-asu nam bili prava, iskrena, logistika na kojusmo se uvijek mogli osloniti. Hvala im.

Jedno treba iskreno priznati: svi radioa-materi u BiH su, bez obzira na podjele kojesu među njima vladale po raznim osnova-ma, uz iznimke kojih uvijek ima, korektnoodrađivali svoje obveze na humanitarnomplanu. Te 1992. “prave” radioamaterskeveze iz BiH su bile prava rijetkost.Ponekad smo se ipak javljali koristeći sepozivnom oznakom s prefiksom 4N4.Strani radioamateri su s nama rado konta-ktirali, znali su naše probleme i pomagalinam koliko su mogli.

(nastavlja se)

Zajednica radioamatera Herceg-Bosne:jučer, danas, sutra

Piše: Vlado IIičić, 9A5VI

Susreti Zajednice Radioamatera HercegBosne, koji se već tradicionalno

održavaju početkom kolovoza, ove godinesu održani u nedjelju, 1. kolovoza na tere-nima Sportsko rekreacijskog centra “Mr.Mate Boban” na Risovcu, lokalitetu u“u hercegovačkim Alpama”, između plani-na Čvrsnice i Vrana. Prvi Susreti su upri-ličeni 1994. godine u jeku rata u Bosni iHercegovini. Dosadašnjih deset Susretaodržano je u Masnoj Luci koja je takopostala kultno mjesto radioamateraHerceg-Bosne. U Masnoj Luci je održana iprva Skupština ZRHB.

Susreti su prigoda kojom se na prosto-rima jezera Blidinje okupi mnoštvo radioa-matera, njihovih gostiju i simpatizera,

mjesto susreta radioamatera od Dubro-vnika, Neuma, Ploča, Makarske, Splita,Zagreba, Siska, Orašja, srednje Bosne,Sarajeva i Zapadne Hercegovine. Susretise službeno održavaju jedan dan, nedje-ljom, ali u stvarnosti se amateri počinjuokupljati već u petak u popodnevnim sati-ma.

Ovogodišnji Susreti su, vjerujem, jedniod najskromnijih do sada i po sadržaju ipo posjećenosti. Bilježimo malu izložbuuređaja i antena, literature, pozdravnaobraćanja rukovodstva ZRHB i HRS-a.Razlog toga je možda u natjecateljskomterminu, zasićenost Susretima i samimsadržajem Susreta ili svega pomalo. No,Susreti su održani, tradicija se očuvala.

Susretima je i ove godine bilo nazočnoi dosta članova HRS: predsjednik i dopre-dsjednik gosp. Miličić i Botica, gosp. NikolaPerčin, gosp. Mikulka i Šimundža članoviRK Marjan iz Splita, bivši predsjednikHRS-a gosp. Gamilec i mnogi drugi.Posebno valja istaknuti značaj otvorenograzgovora rukovodstva ZRHB s rukovods-tvom HRS-a o radioamaterskim problemi-ma s posebnim osvrtom na teško stanjekroz koji prolaze hrvatski radioamateri uBiH. Kako pomoći radioamaterima u ZRHBda postanu ravnopravni u BiH, kako preo-vladati teško stanje u kojem se nalaze,teme su na koje se tražio odgovor. Plod tihdogovora je i ovaj članak u Radio HRS-u,članak prvijenac.

11. susreti ZRHB u RisovcuPiše: Vlado IIičić, 9A5VI

46 Radio HRS - 4/2004

Dvije uparene 7-elementne “yagice”,2C39BA, Radio HRS od broja 14 do 100i pasivne elektronske elemente zaamaterske gradnje, povoljno prodajem.Informacije na broj telefona: 098/9743719.

Kupujem FT290R i FT790R (verzija1), može s baterijama, u ispravnomstanju. Molim ponude na:[email protected]

U ovoj rubrici možete objaviti svojoglas i to posve besplatno. Jediniuvjet je da je sadržaj oglasa HAMnaravi. Oglase šaljite e-mailomna [email protected] ili seosobno javite Ljiljani, 9A5BL, idogovorite način dostave.

Mali HAM oglasi

DX i QSL info

3D2 - Fiji - Steve, G0UIH, će biti akti-van s Fidžija po sljedećem rasporedu:

- 29. 11. - 5.12. - Nacula is.(OC-156) - 3D2FI,

- 7. - 11. 12. - Beachcomber is.(OC-121) - 3D2FI. QSL via G0UIH.

3Y0 - otok Petra I. - Velika grupaoperatora predvođena s K0IR radit će izove rijetke DXCC zemlje od 21. siječnjado 4. veljače kao 3Y0X na svim KVopsezima CW, SSB, RTTY i PSK31.Očekuju da će biti aktivni 24 sata na dans 4-6 uređaja velike snage istovremeno.Troškovi ove eks-pedicije su veliki(oko 300.000USD), pa organi-zator moli svezainteresirane dapomognu s malimfinancijskim prilo-gom u okviru svo-jih mogućnosti.Najnovije informa-cije i vijesti okoove ekspedicije mogu se pronaći na nji-hovoj WEB stranici: www.peterone.com.QSL via K4YL (samo direktno).

7Q - Malawi - Ely, IN3VZE, bit ćeponovo aktivan iz Malavija kao 7Q7CEod 9. do 23. rujna. Radit će SSB na svimKV opsezima. QSL via IN3VZE.

OJ0 - Market Reef - Grupa operatorapredvođena sa SM3WMV bit će aktivnas ovog otoka od 23. do 26. rujna kaoOJ0YC. Radit će na svim KV opsezima ina 6 m i 2 m. Sudjelovat će u SAC SSBi CQ WWDX RTTY Contestu. QSL viaOH6GDX.

TJ - Kamerun - Grupa njemačkihoperatora predvođenih s poznatim“DX-erom” Sigijem, DL7DF, radit će izKameruna kao TJ3SP i TJ3FR od 6.do 20. listopada. Bit će aktivni na KVopsezima od 80-10 metara uključujućiWARC opsege. Istovremeno će raditi s 4postaje velike snage i yagi i vertikalnimantenama.

V6 - Micronesia - W5BOS će raditiiz Pulapa (IOTA OC-155) kao V6O od18. do 23. listopada. QSL via N6AWD.

VK - IOTA aktivnost - Johan,PA3EXX/VK4WWI, bit će aktivan snekoliko vrlo traženih IOTA u Australijipo slijedećem rasporedu:

- 30./31. 10. - Elcho is.(OC-185) - VK4WWI/8,

- 1./2. 11. - North is.(OC-198) - VK4WWI/8,

- 3./4. 11. - Sweers is.(OC-227) - VK4WWI,

- 8./12. 11. - Marion is.(OC-NEW),

QSL via PA3EXX.VK9L - otok Lord Howe - Grupa

operatora predvođen s VK4FW radit ćes ovog otoka od 25. rujna do 16. listopa-da na svim KV opsezima i 6 metarskomopsegu. Pozivnu oznaku će najavitineposredno pred ekspediciju kao i QSLinfo.

YV0 - otok Aves - Svoje veze u loguekspedicije YV0D možete pogledatina WEB stranici:http://www.radioclubvenezolano.org

DX i QSL informacijePiše: Zlatko Matičić, 9A2EU

4S7PAG F5PAC7P8DA K4YL7P8NK K4YL8Q7GA DL3GA8Q7JF DL7JAN9N1HA N5VL BI5D BA4RDC50I EA3BTC56BT EA3BTC56WL EA3BTCN8YR K4KU

CO6XN N3ZOM CS7T CT1ILTEJ4F EI4GK EL2DX K8SJP FO5RN F5NQLHE5IBC HB9MMHS0ZCW K4VUDIY6GM I6GFXMD4K G3NKC NB6A/KH2 JE1RXJ OD5RMK I1HJT

RI0BDI RA3XRRI1NU RN1NUS79OA RN3OAT98LBC DL7AFSTA4ZT DK1ARTF8/LX9EG/P LX1NOTM4Z F4DXZUE0YAB/P RA0WAUE6WTI/p UA6MFUU7J/p W1TEUW0G US0ZZ

V8FDX JM1LJSVQ9WM WB4NCWYE1P YB1TCYI9KT SP8HKTYJ0XX W6YOOYV0D KB6NANZ38Z DL7AFSZB2X OH2KIZC4CW G3ABZX35O PT2OPZX5PGA PY5PDC

CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGERCALL MANAGER

QSL via:

Subota, 18. 9. 2004. 09.00 - početak rada sajma

10.00 - svečano otvaranje sajma

10.30 - ARG za slijepe

12.00 - stručna predavanja12.00 - Pravilnik o amaterskim radijskim komunikacijama; Mladen Zadro13.00 - 80 godina radioamaterizma u Hrvatskoj; Zvonimir Jakobović, 9A2RQ16.00 - Amaterski opseg 70 MHz; Željko Ulip, 9A2EY

13.00 - ARO - natjecanje u radioamaterskoj orijentaciji

15.00 - promocija aktivnosti saveza Zagrebačke zajednice tehničke kulture

17.00 - proglašenje pobjednika natjecanja ARO, podjela nagrada

18.00 - podjela nagrada Hrvatskoga radioamaterskog saveza

19.00 - radioamaterska zabava ("hamfest")

Subota - cjelodnevne aktivnosti- QSL biro- Promocija 80. godišnjice Radiokluba Zagreb- Promocija 10. godišnjice Zagrebačkoga radioamaterskog saveza- Promocija diplome "Hrvatski nacionalni parkovi"

Nedjelja, 19. 9. 2004.09.00 - početak rada sajma

13.00 - završetak rada sajma

Zagreb Radio Fest 2004.Program rada sajma

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA...Emir Mahmutovi ć, prof., 9A6AA [email protected] UKV...

Documents

Transcript of ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA...Emir Mahmutovi ć, prof., 9A6AA [email protected] UKV...