Arthropda Arachnida 1

7/25/2019 Arthropda Arachnida 1

1/52

Phylum Arthropoda


2/52

Phylum Arthropoda

Subphylum Trilobitomorpha

Subphylum Chelicerata Classis Merostomata

Subclassis Eurypterida Subclassis Xiphosura

Classis Pycnogonida Classis Arachnida

Subphylum Crustacea Subphylum Myriapoda Subphylum Hexapoda Classis Entognatha Classis Insecta


3/52

Classis Arachnida Oko 70 000 - 100 000 vrsta Veina fosila iz Karbona

(300 mil.god.); skorpije izSilura (430 mil.god.)?

Prve terestrine arahnide Trigonotarbida gornji Silur.

Ada taci e na ko neni nainivotavotani sloj,listolika plua traheje;zglobljeni ekstremiteti,muskulatura,urea ciklus,predatorstvo pokretljivost,ula,pauinaste i otrovne lezde.

http://www.bbc.com/news/science-environment-28166504
http://www.bbc.com/news/science-environment-28166504http://www.bbc.com/news/science-environment-28166504


4/52

Classis Arachnida Veina arahnida terestrine ivotinje, nekoliko sekundarno

akvatinih slatkovodne (pauci, krpelji) i marinske (krpelji).

Veinom su predatori, osim malobrojnih omnivora, fitofaga i manjegbroja parazitskih krpelja.

Plen: insekti, stonoge, puevi, nematode, arahnide, mlade ptice...

Predatori: sisari, drugi kimenjaci, arahnide, insekti.


5/52

Classis Arachnida Mehanizmi zatite: mimikrija, isparljive i toksine

supstance, autotomija odbacivanje ekstremiteta usluaju opasnosti (pauci koksa, trohanter; opilioni trohanter, femur); neki pauci opistozomalne dlaicena potencijalnog predatora.

Veina arahnida lovi ivplen varenje vani dooluteno stan a

opilioni vrsta hrana,leine, voe...

Pauci i skorpije kanibalizam; redukcija

metabolizma godinudana bez hrane.


6/52

Classis Arachnida Najbrojnije u umerenim

zonama.

Najkrupnije u tropima skorpije preko 20cm;prosena veliina oko 2cm.

Kriptozoine i kavernikolne

vrste. Krpelji, pauci i opilioni

naeni na Arktiku iAntarktiku do -70C.

Pauci na Himalajima na7000m.

Euophrys omnisuperstes


7/52

Classis Arachnida Prozoma akron i 6 segmenata.

Helicere (2-3 lanka) hvatanje i raskidanje plena, reprodukcija

(Solifugae), skakanje (neki pauci), upozoravajui zvuk (skorpije). Veina ima otrovne lezde u helicerama pseudoskorpije pauinaste

lezde.

Pedipalpi (6 lanaka) vezani

za ishranu, tipaljkasti ili ulnakopulatorni organi.

Noge za hodanje 7 lanaka coxa, trochanter, femur, patella,tibia, metatarsus i tarsus.

Opistozoma 13 segmenata bezekstremiteta i telzon na kraju otrovna lezda kod skorpija.


8/52

Classis Arachnida Visok procenat lipida u kutikuli.

Predusna duplja otrovi i crevni enzimi u plen.

Respiracija - listolika plua i traheje ili povrinom tela. Cevasto srce u opistozomi kod veine bezbojna krv

leukociti.

Ekskrecija koksalne lezde, Malpigijevi sudovi i nefrocite u

prozomi. en enc a oncen rac e gang a u e ns venu masu.


9/52

Classis Arachnida

2-12 prostih mehurastih oiju neki pauci prepoznaju lik

ulne dlaice po itavom telu. Liriformni organi vibracije

podloge, strujanje vazduha uloga u koordinaciji pokreta re istrovan e zvunih talasa?

Opilioni i krpelji imaju pravekopulatorne organe; paucipedipalpe, Ricinulei 3.parnogu.

Razvijaju se preko larve nimfa.


10/52

Scorpiones Schizomida Opiliones

Classis Arachnida

Uropygi Araneae

Palpigradi Amblypygi Acarina Ricinulei

Psudospcorpiones Solifugae


11/52

Ordo Scorpiones Oko 2000 veinom tropskih i

subtropskih vrsta.

None ivotinje sa razliitimstepenima aktivnosti tokomnoi.

Najea veliina 3-9 cm;Hadogenes troglodytes preko

20 cm; fosilne i preko 90 cm. Opistozoma mezozoma (7) i

metazoma (5)-telzon i bodlja. eljolike strukture (pectinae)

na drugom opistozomalnom

segmentu (vibracije, vlaga,spermatofore).


12/52

Ordo Scorpiones 4 para listolikih plua.

Malpigijevi sudovi (4) i koksalne lezde.

Nervna lestvica i slaba koncentracija ganglija.

Na telu i ekstremitetima veliki broj ulnih dlaica (mehano ihemoreceptori).

Hipersenzitivne dlaice detektuju vibracije plena (insekta) i do 50 cm

udaljenog. Polau spermatofore; 1-95 mladih lea majke - polna zrelost posle

6 meseci.


13/52

Ordo Scorpiones Posebne adaptacije

pustinjskih skorpija

gubitak do 40% tenosti letalna temperatura 50C.

Neurotoksini otrov nekihskorpija moe biti

smrtonosan za ljude (25,Centruroides.

Buthidae (400 vrsta) Buthus europeus.

Scorpionidae (200 vrsta) Pandinus imperator.

Chactidae Euscorpius.


14/52

Androctonus crassicauda

O d P l i di


15/52

Ordo Palpigradi do 3 mm, ive ispod kamenja, drvea i opalog lia (tropi i suptropi)

prozoma - trodelni karapaks, fotoreceptorna polja umesto oiju helicere trolankovite, tipaljkaste, pedipalpi kao noge usni otvor pomeren ka prednjem kraju opistozoma 11 segmenata + repni region sastavljen od 14 do15segmenata sa velikim brojem ulnih dlaica.

respiracija - 1-3 para listolikih plua familija Koeneniidae -Koenenia mirabilis.

Eukoenenia spelaea

O d U i


16/52

Ordo Uropygi 90 iskljuivo tropskih vrsta veliine 3-30 mm koje ive ispod trulogdrvea i kamenja (Masigoproctus 85 mm).

Karapaks je jednodelan sa parom oiju izbaenim unapred i saobino 3 prosta oka bono. Helicere dvolane, pedipalpi kletoliki, prvi par nogu ima ulnufunkciju. Opitozoma 12 segmenata, na poslednjem analni otvor i par kiselih

lezda koje lue mravlju ili siretnu kiselinu u sluaju opasnosti. dug repni region koji moe imati i preko 40 lanaka. omatoidi - poslednji opistozomalni segment, f-ija nepoznata

Thelyphonus skimkewitchii

O d S hi id


17/52

Ordo Schizomida 40 sitnih tropskih vrsta nema pravih oiju, samo par bonih fotosenzitivnih povrina

helicere dvolankovite, bez otrovnih lezda pedipalpi slini nogama za hodanje, prvi par nogu ima ulnu funkciju opistozoma 12 segmenata i kratak repni region (do 4 lanka)

O d A bl i


18/52

Ordo Amblypygi

oko 800 vrsta - tropske i juneumerene zone prozoma - par krupnijihmehurastih oiju, bono 3 paraprostih oiju.

helicere dvolankovite,pedipalpi - snani i nazubljenisa unutranje strane prvi par - ulna funkcija opistozoma - 12 segmenata,

1. segment -pedicel

Damon diadema

O d A


19/52

Ordo Araneae

Oko 40 000 vrsta,veliine 0.5mm-10cm.

Veomarasprostranjena i

brojna grupa odArktika do Himalajskihvrhova.

Ordo Araneae


20/52

Ordo Araneae Prozoma pokrivena nesegmentisanim karapaksom podeljenim

brazdama.

Veina sa 8 oiju rasporeenih u 2 ili 3 reda. Helicere dvolankovite sa otrovnom lezdom.

Neurotoksini otrov uglavnom bezopasan za ljude izuzetciLatrodectus, Loxosceles nekroze tkiva sa esto smrtonosnim

ishodom.

Ordo Araneae


21/52

Ordo Araneae

Atrax robustus

O d A


22/52

Ordo Araneae

Pedipalpi sa 6 lanaka drobljenje plena koksama;ulne dlaice; tarzalni lancimodifikovani za prenosspermatozoida do

genitalnog otvora enke.

noga I

noga II

pedipalp

oi

Noge za hodanje imaju 7lanaka i dve kandice nakraju.

Izmeu prozome i

opistozome suenjepedicel.

prozoma

noga III

noga IV

opistozoma

kribelum

Ordo Araneae


23/52

Ordo Araneae Ovalna ili cilindrina

opistozoma sa varijabilnom

obojenou i arama. Ventralno epigastralna

brazda sa bonim otvorimalistolikih plua i centralnimgenitalnim otvorom.

Pauinaste bradavice . Pauina- teni protein koji u

kontaktu sa vazduhom menjamolekulsku konfiguraciju iovrsne.

Pauina se lui esto prekoporozne ploice kribeluma,a raeljava pomoukalamistruma (metatarsuszadnjih nogu).

Ordo Araneae


24/52

Ordo Araneae

Znaaj pauine mree za lov, kretanje po vegetaciji, oblaganje

gnezda, jaja i kokona.

Pauk krsta

A. diadematus

isplete mreu zao o se un .


25/52

Ordo Araneae


26/52

Ordo Araneae Veliki broj liriformnih organa

po telu, a posebno po

nogama. Mujaci isputaju zvuke

neujne za ljudsko uho(stridulatorni organi)

komunikacija? Usporavanje metabolizma usluaju nedostatka plena Lycosa lenta ivotni vek oko300 dana 200 dana bez

hrane. Prirodni neprijatelji

kimenjaci i ose (Pompilidae,Sphecidae).


27/52

Ordo Araneae

Ordo Araneae

Subordo Liphistiomorphae Subordo Theraphosomorphae Subordo Araneomorphae

Subordo Liphistiomorphae


28/52

Subordo Liphistiomorphae

Oko 10 primitivnih vrsta peine i dungle istone Azije.

Opistozoma spolja segmentisana. 7-8 pauinastih bradavica medioventralno. Familija Liphistiidae.

Subordo Theraphosomorphae


29/52

Subordo Theraphosomorphae

Tropski pauci sa

etvrtastom prozomom(jedna evropska vrsta Atypus affinis).

4-6 pauinastihbradavica na kraju

opistozome; 2 parap u n o vora. Familija Theraphosidae

ptiji pauci Brachypelma.

Subordo Araneomorphae


30/52

Subordo Araneomorphae Veina paukova jedan par

plunih otvora, horizontalno

pomeranje helicera. Familija Araneidae oko

25000 vrsta (pletu krunemree) Araneus,Argiope.

Familija Lycosidae znaajna komponentaterestrine faune ne pletulovne mree.

Familija Agelenidae (500

vrsta) pletu levkastemree u vegetaciji.

Familija Thomisidae cvetni pauci prva dva paranogu snanija od ostalih.


31/52

A Argiope sp.,B Araneus sp.,C Salticus sp.,D Misumenoides,E Phlocus sp.,F Brachypelma smiti,G Argyroneta aquatica,H Eresus cinnaberinus,

I A elena s .J Latrodectus sp.

Bagheera kiplingi

Ordo Opiliones


32/52

Ordo Opiliones Oko 4500 vrsta pauka kosaca tropi i umerena zona-vlanija

stanita.

Veina predatori (zglavkari i puevi), leinari (uginule ivotinje i biljnidelovi).

Ishrana i vrstom hranom. irok spoj prozome i opistozome pokrivene karapaksom.

Pedipalpi kod veine nediferencirani. Noge za hodanje viestruko premauju duinu tela odbacivanjeekstremiteta (autotomija), bez mogunosti regeneracije.

Ordo Opiliones


33/52

Ordo Opiliones

Traheje respiratorni organi, koksalne lezde ekskrecija

Mujaci imaju dobro razvijen penis.Opiliones

Laniatores Pal atores

Goniosoma calcar Phalangium opilio

Ordo Acarina


34/52

Ordo Acarina Oko 30 000 vrsta krpelja i grinja veina parazitske, ima

predatora i slobodnoiveih. Veliina 0,25 0,75mm omoguila veliki evolucioni uspeh

naseljena mikrostanita (traheje insekata, folikuli sisarskihdlaka, estice praine...). 1m3 umskog zemljita- 1mil. primeraka, 200 vrsta 50 fam. Regulacija brojnosti mikroba u zemljitu.

Veliki broj vrstavektori zaraznihbolesti (Lajmskabolest, encefalitis,krimska-kongo

hemoraginagroznica, tularemija,babezioze).

Ordo Acarina


35/52

Ordo Acarina Prozoma i opistozoma fuzionisani, glaveni region -

gnatozoma

Helicere i pedipalpi hipostom - probijanje telesnog zidadomaina, etiri para nogu -6 lanaka

Idiozoma podozoma (noge) + opistozoma

Ordo Acarina


36/52

Ordo Acarina Raznovrsni naini ishrane zavise od tipa stanita: predatorske

zemljine grinje se hrane zglavkarima, nematodama, drugim

grinjama; vodene grinje raii; herbivore vezane za biljke(gajene i negajene); leinari alge, gljive, biljni i ivotinjskidelovi u raspadanju; ektoparaziti (ree endoparaziti) kimenjakai ljudi; vodene grinje paraziti samo kao larve.

Ordo Acarina


37/52

Ordo Acarina

Krvni sistem redukovan kod veine vrsta.

Jedan do etiri para traheja ili respiracija povrinom tela. Veina vrsta nema razvijene oi. Mujaci manjeg broja vrsta imaju penis. Iz jaja se pili larva sa 3 para nogu sukcesivnim

presvlaenjima dobija adultne odlike. ivotni vek 7-30 dana.


38/52

Sloena klasifikacija posledica polifiletskog porekla grupe, verovatno od viearahnidskih redova. Sistematski status grupe diskutabilan red, klasa ilipotklasa?

Savory 1977:

Ordo Acarina

Opilioacarida Tetrastigmata Mesostigmata Metastigmata

Prostigmata Astigmata Cryptostigmata

Subordo Metastigmata


39/52

Subordo Metastigmata

Najkrupnije akarina 2-6mm, anekad do 2cm krpelji.

Ektoparaziti sisara, ptica igmizavaca ishrana krvlju itelesnim tenostima domaina.

ime.

Halerov organ na prvimtarzusima detekcija vlage,mirisa i CO2 pronalaenje

domaina. Ixodidae, Argasidae.

Subordo Prostigmata


40/52

Subo do ost g ata Heterogena grupa

predatorskih, fitofagnih i

parazitskih vrsta parstigmi na prednjem krajutela.

Familija Tetranychidae grinje pauinarke tete upoljoprivredi

Eriophyidae fitofagne iizazivaju oteenja mnogihgajenih (i negajenih) biljaka.

Eriophyes sp.

Subordo Prostigmata


41/52

g Familija Demodicidae

Demodex folliculorum parazitira u folikulima dlaka oveka.

Subordo Astigmata


42/52

g Slabo pokretne fitofagne,

saprofagne i parazitske grinje,bez stigmi, odnosnorespiratornog sistema.

Sarcoptes scabiei ugarac napada kou oveka i nekihdrugih sisara.

Dermatophagoides

teron ssinus ivi naesticama kune praine Ekskrementi izazivaju

alergijske reakcije. Smanjena vlanost (ispod

60%) ne pogoduje njihovomrazviu.

Ordo RicinuleiOk 40 t kih t tk i di l k


43/52

Oko 40 tropskih vrsta, otkrivene sredinom prolog veka;sakupljeno svega par hiljada primeraka.

Poseduju kukulus ploasta struktura zglobljena sa prozomom

zatita usnih struktura. Nediferencirane pedipalpe. tarzusi i metatarzusi 3. para nogu slue za kopulaciju Ricinoides.

Ordo Pseudoscorpiones


44/52

p Oko 3000 uglavnom tropskih vrsta; 3-8mm. Naseljavaju zemljite, umsku stelju, a oko 1/3 vrsta ivi

u peinama. Pauinaste lezde u prozomi, a izlivaju se prekohelicera.

Kletoliki pedipalpi saotrovnim lezdama u

. 12 vidljivih

segmenataopistozome; irokspoj sa prozomom.

Ordo Pseudoscorpiones


45/52

p

Traheje respiratorniorgani 2 para stigmiventralno.

Spermatofore se odlau uspoljanju sredinu sloenproces oploenja.

ive 2-5 godina.

Neobisium (N. stankovici...),Roncus (R. pannonius...).

Ordo Solifugae


46/52

Oko 900 tropskih isubtropskih vrsta; veliina

do 7cm. ive u upljinama, ispodkamenja, u rupama.

Omnivorne i karnivorne insekti glavna hrana.

Helicere veoma krupne isna ne, pone a aoitava prozoma bezotrovnih lezda.

Pedipalpi nediferencirani,prvi par nogu ulna

funkcija, zadnji par nogunajjae razvijen maleoli ulna funkcija vibracijetla.

3 para trahejnih otvora.

Ordo Solifugae


47/52

g

Mujaci uglavnomuginu posleoploenja; enka

-koje zakopa uzemlju.

Galeodes

Filogenija Chelicerata


48/52

g j Najstariji fosili Eurypterida i Xiphosura poznati iz Kambrijuma.

Helicerata i Trilobita verovatno zajedniko poreklo vode od

prekambrijumskih Proarthropoda (larve, patela). Eurypterida nestale u Permu naselile slatke vode verovatni

preci Arachnida.

Xiphosura manje brojna grupa tokom evolucione istorije, nekoliko

vrsta se odralo i danas. Pycnogonida se verovatno rano odvojile od euripteridno-ksifozurnog

stabla i imale nezavisno razvie.

ostaleArachnida


49/52

Trigonotarbidae

Scorpiones

- nastale krajem Silura

- krajem Silura prve akvatine skorpije

Protoarthropoda

Trilobitomorpha

Pycnogonida

Xyphosurauryp er a -



50/52

Karbon period ekspanzije Arachnida topla i vlana klima, pojavainsekata i stonoga.

Kriptozoini nain ivota (tamna i vlana mesta) Palpigradi,Schizomida, Pseudoscorpiones.

Pojava traheja dovodi do adaptivne radijacije

Schizomida - Uropygi

- Vaan korak u filogenetskom razvoju grupe specijalizacije prilikom

oploenja Araneae specijalizacija pedipalpi mujaka Opiliones iAcarina mujaci imaju razvijen penis.



51/52


Schizomida

UropygiAmblypygiAraneae

Palpigradi

Solifuge

PseudoscorpionesScorpiones

Opiliones

Acari

Ricinulei


52/52

Arthropda Arachnida 1

Documents

Transcript of Arthropda Arachnida 1