Rana renesansa-Pojam “renaissance”, ponovno rođenje, G. Vasari koristi već termin

“rinascità” Talijanski pojam rinascimento znači ponovno rođenje-Otkriće perspektive-Nasljeđe humanizma, antike: Intelektualni pomak; sljedbenici Petrarce

(14.st) počinju proučavati grčke i rimske tekstove, poznavanje antičke arhitekture ograničeno je na italiju jer im grčka nije poznata. Umjetnik se uzdiže na odnosu na status obrtnika kojeg ima kroz srednji vijek

-Otkriven Vitruvijev traktat “Deset knjiga o arhitekturi”-Firenca - istovremeno u kiparstvu, slikarstvu i arhitekturi: Smatra se da

renesansa potječe iz Firence odakle potječe najveći broj ranih humanista, gradom upravlja vijeće Signoria sastavljeno od predstavnika cehova i istaknutijih trgovačkih obitelji.Pokrovitelji javnih projekata su pojedinci i trgovački cehovi.

L. Ghiberti, DonatelloMasaccioBrunelleschi

Filippo Brunelleschi, 1377.-1446.

-Sudjelovao u natječaju za vratnice krstionice-U Rimu proučavao antičke spomenike-otkrio linearnu perspektivu-prvo značajnije djelo je dovršenje kupole firentinske katedrale Santa Maria dell Fiore na kojoj je radio od 1418.-1436.g-ta se godina uzima početkom renesanse-sistem ‘’dvostruke ljuske’’

1. Kupola Santa Maria dell Fiore, Firenca, 1420.-36.2. Ospedale degli Innocenti, Firenca, počtk.-1420.3. ‘’stara sakristija’’ (Segrestia vecchia), San Lorenzo , 1419.4. San Lorenzo, Firenca, 1421.5. Santo Spirito, Firenca, 1434.6. Kapela Pazzi, uz Santa Croce, Firenca , 1430.7. Santa Maria degli Angeli (uz Michelangela) , 1434.- 1437.

1. Kupola katedrale u Firenci, 1418.

Sistem ‘’dvostruke ljuske’’ (rebra + ispuna od cigle)utjecaj antike ali JAKA REBRA, ide u špicremek djelo konstrukcije ali ne i stila

2. Ospedale degli Innocenti, 1419.- 1446.

-Zgrada sirotišta u Firenci-Najvažniji dio građevine je pročelje; sastoji se od natkrivenog trijema (loggia)-upotreba zakonitosti i proporcija antičkih spmenika-polukružne arkade zaključene snažnim vijencem iznad kojeg se nalaze jednostavni pravokutni prozori zaključeni šiljastim zabatima-traveji tirjema oblikovani su kao male kupole nad pandativima-prozori su smješteni u sredini između dvaju stupova-iznad stupova umetnuti su reljefni medaljoni od terakote iz radionice Luce della Robbie, a prikazuju djecu ‘’nevine’’ po kojima je građevina dobila ime

3. ‘’stara sakristia’’ ; crkva San Lorenzo , 1419.g

-angažirala ga je obitelj Medici kojima se toliko svidio nacrt za sakrstiku da su ga zamolili da napravi tlocrt za cijlu crkvu-kapela je centralnog tlocrta; kvadrat sa dodanim pravokutnim svetištem, dvije kupole-jedna nad centralnim prostorom a jedna nad svetištem-troetažna elevacija,stroga podjela prostora horizontalnim i vertikalnim elementima arhitektonske plastike-kupola nad kvadratom je pdijeljena sa 12 rebara između kojih su umetnuti okulusi-iznad lukova i pandativa umetnuti su medaljoni od ‘majolice’ (pečena terakota)

4. Crkva San Lorenzo, od 1421.

-Jednostavan tlocrt latinskog križa zaključen poput grčkih cisteritskih crkava -trobrodna bazilika; glavni brod nije nadsvođen već ima kasetirani strop -graciozne proporcije stupova izvedenih u klasičnom stilu / harmonični odnosi -ideja modula iz antike (travej križišta)

5. Santo Spirito, Firenca 1434.g- II. Faza Brunelleschija (1432.-3 Rim)-organizacija Prostora kao S.Lorenzo, ‘’modul križišta’’-porast plasticiteta + korak dalje: integrira cijeli prostor-trobrodna bazilika-oblik latinskog križa-kupola nad križištem-nakon njegove smrti plan je izmijenjen; kupole u bočnim brodovima trebale su biti vanjski izgled fasade, ali naknadno su upisane u ravni zid-dojam izuzetno klasičan; ritam arkada i kasetirani strop-očiti rimski uzori

6. Kapela Pazzi uz S. Croce , Firenza 1430.

-Građevina pravokutnog tlocrta sa kvadratnim svetištem-nad središnjim kvadratnim udiže se kupola , a obični dijelovi bačvasto su nasvođeni-on nije projektirao trijem; svijetlo ne dopire kroz prozore-elementi arhitektonske plastike su naglašeni sivom bojom; djeluju nacrtano– --FIRENTINSKA TRADICIJA!-pročelje: narteks sa antičkim motivom: polukružni luk na 2 horizontale-integracija unutrašnjosti

7. Santa Maria degli Angeli (uz Michelangela) , 1434.-37.

-Centralna građevina oktogonalnog tlocrta-oko jezgre su radijalno raspoređene kapele, njih 8-kupola po uzoru na Panteon

Leon Battista Alberti 1404.- 1472.

Piše traktate o slikarstvu i skulpturi-bogate humanističke naobrazbe, za borakva u Rimu proučava ruine klasične antike-prvenstveno teoretičar; ne gradi ali se bavi izgledom i pravilima klasične umjetnosti-traktati koji se bave problemom perspektive; proporcija i posvećuje ga Brunelleschiju

De Pictura, 1435./36. (posvetio Brunelleschiju) /De Statua, prije 1435. / traktatiDe Re Aedificatoria Libri Decem, 1452. /

1. Tempio Malatestiano (pročelje), Rimini od 1446.2. palazzo Rucellai , Firenca 1455.3. Santa Maria Novella (pročelje), Firenca, od 1458.4. San Sebastiano , Mantova , od 1460.5. San Andrea, Mantova , od 1460.

1. Tempio Malatestiano pročelje, Rimini od 1446.

-Sigismund Malatesto dao je preurediti u mauzolej za sebe i ljubavnicu-pročelje nije dovršeno! Nacrt za tro-lisno-apliciran je motiv slavoluka sa 3 otovra; ali samo središnji funkcionira kao portal, iznad slavoluka je atika-sačuvana je medalja sa modelom , pročelja; ono je danas malo drugačije (medalja M. de Posti-graditelj)-na medalji je gornja zona oblikovana sa trolisnim zaključkom, ta tema se 1. puta javlja. Iza se javlja golema kupola.-na pročelju se nalae ,edaljoni od drugačije boje mramora; to je LOMBARDSKA TRADICIJA inkrustracija-graditelj je iz Venecije

2. Palazzo Ruccelai, Firenza 1455.Alberti radi samo pročelje-1. put je sustav nosača i gređa primijenjen za raščlambu zida; apliciran na površinu privatne građevine-horizontalno položen pravokutnim gređem podijeljen na 3 etaže zaključen masivnim vijencem-pročelje je podijeljeno sa 8 prozorskih osi, na najdonjoj etaži između dorksih pilastara nalaze se jendostavni mali četvrtasti položeni prozori i dvoja pravokutna vrata-gornje etaže rastvorene su biforama naglašenim rustikom -rustikom presvučena preko cijelog pročelja umjesto lemenata arhitektosnke plastike-superponiranje redova, po uzoru na Colosseum

3. Santa Maria Novella, pročelje , Firenca od 1458.g

Pojas iznad polikromiranih gotičkih niša je neukrašen-pročelja od višebojno mramora tradicija su čitave Toskane-pročelje organizirano kao sustav kvadrata; dva u donjem dijelu oko gl.portala i jedan u gornjem dijelu rastvoren golemim okulusom-gornji dio pročelja napravlje je kao pročelje antičkoga hrama, a razlika između visina brodova skrivena je velikim volutama-one pomažu prikriti slabu povezanost pročelja i tijela crkve

MANTOVA:4. San Sebastiano , Mantova , 1460.-kvadrat upisan u grčki križ-crkva je ostala nedovršena ali su vidljive ideje idealne crkve; centralnog je tlocrta , na povišenom položaju pa je vidljiva sa svim strana-ratsvorena otvorima u donjoj zoni; na bokovima su lučno zaključeni portali , a između njih su 3 velika pravokutna prozora. Iznad središnjeg najvišeg je slijepa niša-na pročelje je aplicirana tema antičkog hrama; pilastri nose prekinuto gređe, aunutar zabata je polukružni luk- sirijski zabat!-oratorij + zavjetna crkva

5. San Andrea Mantova , od 1470.

Jednobrodna crkva sa kapelama-tlocrt latinskog križa sa kupolom nad križištem-bačvasti kasetirani svod po prvi puta nakon antike tog razmjera!-njegovo posljednje djelo; on ga ne dovršava-kombinacija antičkih motiva (pročelje antičkoga hrama) i motiv slavoluka sa ogromnim središnjim otvorom i po 3 niše sa stranaž-ne zna se kako je mislio rješiti problem visina crkve i pročelja jer je crkva viša a sada iznad zabata ima velika niša-1. puta korišten tzv. ‘’Veliki red’’ –pilastri se provlače kroz više etaža!-motiv sa pročelja prebačen je u unutrašnjost (slavoluk-kapele)

Širenje renesanse/PALAČE: FIRENZI:*palazzo Davanzati*Palazzo Medici Riccardi , 1446*palazzo Rucellai, Alberti *Palazzo Pitti , 1458. (Amanati radi na produžetku)*palazzo Strozzi , Benedeto da Maiano-A. da Sangalo ml.,

RIMU:*Palazzo Venezia*Palazzo della Cancelleria

VENECIJA:(dizajn venecijanskih palača potpuno se razlikuje od onih u Firenci; budući da se nalazi u laguni i poprilično je sigurna njihove palače nisu se utvrđivale već su postupno rastvorene prema kanalima ; Renesansni utjecaji sporo dolaze u Veneciji , snažna je bizantska tradicija i oblici cvijetne gotike)

*palazzo Corner-Spinelli, Mauro Codussi*Palazzo Vendramin- Callerghi, Pietro Lombardo 1481.-1509.

URBINO:*Palazzo Ducale ,L . Laurana

PIENZA (ili Corsignano):Corsignano ime je dao papa Pio 2. Picolomini sebi u čast; arhitekt projekta pregradnje čitavog grada je BERNARDO ROSELLINO ; gradić na brežuljku izgrađen je zbog uživanja u krajoliku ; na glavnom trgu projektirane su velika crkva, gradska loža te biskupska i papinska palača

*katedrala: dvoranska crkva-papa je vjerojatno vidio takav tip negdje na putovanjima*papinksa palača + biskupska palača: izvana je očit Albertijev utjecaj (sa palače Rucellai) obrađena je rustikom na sve 3 etaže firentinski utjecaj- izmjena pilastara i prozora, stup u uglu unutrašnjeg dvorišta *gradska vijećnica /gradska loža: manjih, skromnijih oblika i dimenzijAa popravlja oblik prozora sa papinske palače

FIRENZA* Palazzo Davanzati 14. st

ZatvorenaVisoko naglašeno prizemlje 1. kat piano nobile (otmjeno stanovanje); iznad su manje važni članovi, Rastvaranje velikim prozorima koji se smanjujuOtvoreni trijem skroz gore

*Palazzo Medici Riccardi , Firenza 1446.

Arhitekt : Michelozzo di Bartolomeo zatvorena forma palače četvrtastog tlocrta, u središtu rastvoren kvadratnim dvorištem rastvorenim arkadama.Prema izgledu pročelja ne možemo odrediti raspored prostorija u unutrašnjosti.Tri etaže obrađene rustikom, najdonja zona grubo tesanim kamenom, srednja malo finijim, a najgornja gotovo skroz glatkim zidom.U gornjim etažama javlja se motiv bifore preuzet sa Palazzo della Signoria (palazzo Vecchio) – firentinski motiv.Zaključeno golemim vijencem.U 16.st Michelangelo donju zonu rastvara prozorima s edikulama a u 18.st obitelj Riccardi koja kupuje palaču, proširuje je.Ugaoni stupovi u dvorištu nisu dobro rješeni– konstrukcija se čini slabom a prozori djeluju nagurano- preblizu jedan drugom.Sve velike palače imaju svečanu dvoranu-kulminira u baroku.

ENFILADE : sve su prostorije prolazne (povezane): nizanje prostorija u kojima su sva vrata iste osi!

*Palazzo Rucellai, Alberti*Palazzo Pitti , 1458.-Golema palača poprilično jednostavnih formi.-Arhitekt je nepoznat ali znamo da je proširenja radio Ammanati.-Tri etaže rustično obrađene, rastvorene prozorima i vratima koji su uokvireni lučno zaključenim otvorima koji su rustikalno obrađeni ali radijalno prate oblik.-Nizanje otvora na 3 etaže podsjeća na rimske akvedukte (npr. Pont du Gard)

*Palazzo Strozzi , 1489.

-Palača izrazito simetričkog tlocrta i pročelja.-Pravokutna palača rastvorena dvorištem sa trijemovima.-Pročelje čitavo obrađeno rustikom; podijeljeno na 3 etaže vijencima.-Donja zona rastvorena lučno zaključenim portalom i malim pravokutnim prozorima-Gornje dvije etaže rastvorene biforama.-Zaključena monumentalnim vijencem.-Arhitekt ili graditelj je G. da Maiano, a dovršio je Antonio da Sangallo ml.

PALAČE U RIMU Renesansa se ne javlja u sakralnoj arhitekturi nego u svjetovnoj , Rim 15.st

*Palazzo Venezia , 1467.-71.-Izvana je tradicionalna srednjovjekovna palača ali iznutra je potpuno rastvorena golemim atrijem , a trijem je rastvoren na 2 etaže lukovima koji su napravljeni po uzoru na Colosseum- stupac s prislonjenim polustupom.-Palača je dosta veća od onih u Firenzi.-Odlično rješenje za nosače u kutovima, stupac s prislonjenim polustupom ; zbog toga izgledaju čvršće i masivnije.

* Palazzo Cancelleria , 1486.-Na ovu upravnu zgradu velikih dimenzija utjecali su Albertijevi traktati i njegovo pročelje palače Rucellai.-Na sve 3 etaže pročelja korištena je rustika, a prozorske osi dodatno su naglašene pilastrima; po dva oko svakog prozora.-Vrlo visoka parapetna zona sa ovratima (baza pilastra).-Na najgornjoj etaži javljaju se 2 niza prozora (iznutra su to 2 etaže).-Unutrašnje dvorište rastvoreno je trijemovima na dvije etaže ,a nosači na uglovima su napravljeni od stupaca na kojeg su aplicirana dva pilastra.

URBINO*Palazzo Ducale (vojvodska palača) , 1464.-66.

-Ima jako složenu povijest gradnje, ali nama je najzanimljiviji ulaz i otvoreno dvorište.-Neobično pročelje sa ugaonim tornjevima koji nemaju ombrambenu funkciju nego se koriste kao znak plemenite gradnje.-Pročelje je ratvoreno nišama; jednom iznad druge zbog pogleda.-Unutrašnje dvorište je rastvoreno trijemom samo u prizemlju.-Ugaoni nosač je složen ; stupac sa apliciranim polustupovima koji nose lukove arkada.-Pravilan ritam, iznad otvora arkada su prozori,a iznad stupova su pilastri.-Na palaći je radio arhitekt našeg podrijetla: Luciano Vranjanin ili Luciano Laurana -L.L. u Urbinu od 1464.-66. (schiavone)!

VENECIJA (dizajn venecijanskih palača potpuno se razlikuje od onih u Firenci; budući da se nalazi u laguni i poprilično je sigurna njihove palače nisu se utvrđivale već su postupno rastvorene prema kanalima ; Renesansni utjecaji sporo dolaze u Veneciji , snažna je bizantska tradicija i oblici cvijetne gotike)

*Palazzo Corner-Spinelli , 1480.-1500. -Arhitekt Mauro Codussi.-Troetažna palača, visoko prizemlje potpuno je zatvoreno prema kanalu.-Ima dvorište malih dimenzija.-Naglašena dekorativnost.-Na prvom katu je Piano Nobile rastvoren dvjema velikim triforama koje su gotovo spojene.-Bifore su polukružno zaključene.

A San MarcoB Palazzo DucaleC Procuratie VecchieD CampanileE Torre dell’OrologioF Piazzetta dei LeonciniG Palazzo Patriarcale H PrigioniI LoggiettaJ Biblioteca MarcianaK ZeccaL Procuratie NuoveM Giardini RealiN Ala Napoleonica

VENECIJA

*Palazzo Vendramin- Callerghi , 1481.-1509. -Arhitekt: Pietro Lombardo-Tradicionalna staromodna arhitektura venecijanskog tipa

+* Pienza/Corsignano ( katedrala ; papinska palača ; gradska vijećnica)

SAKRALNE GRAĐEVINE

VENECIJA(Scuola -> tip zajednice , vjerskog bratstva koje povezuje iste djelatnosti , pod patronažom su određenog sevca (bratovštine). Bave se dobrotvornim i edukacijskim radom u zajednici.) Mauro Codussi!*San Michele in Isola , 1468.-1480. , Mauro Codussi*San Giovanni Crisostomo , !497.-1504. , Mauro Codussi*San Salvatore , 1507.

Giuliano da Sangallo , 1443.-1516.*Cola da Caprarola , S.M. della Consilazione , Todi 1508.*vila Medici, Poggio da Caiano , 1485.*Santa Maria delle Carceri , Prato*Palazzo Gondi 1490.

MILANO:*kapela Portinari , crkva San Eustorgio , Michelozzo di Bartolomeo , 1460.

FILARETE (Antonio Averlino) 1400.-69.*ospedale Maggiore , 1460.-65.*plan idealnog grada SFORZINDE*vrata sv. Petra , Rim

L. Da Vinci*bavi se centralnim građevinama samo na teoretskoj razini

Donato Bramante: Urbino 1444.-Rim 1514.*Santa Maria Presso San Satiro , 1486.*Santa Maria delle Grazie , 1492 . M.*klaustar San Ambroggio

*San Michele in Isola , 1468.-80.-Arhitek je Mauro Codussi-Crkva od opeke, pročelje presvučeno kamenom oplatom-Crkva i groblje nalaze se na otoku u blizini trga sv. Marka-Njegov najbolji rad-Pročelje je trolisno zaključeno , a tlocrtno je quinkunks !-Jednostavna dekoracija , u donjoj zoni veliko kamenje , gornja je zaglađena

*San Giovanni Crisostomo , 1497.-1504.-Arhitekt je Mauro Codussi-Tlocrtno jednaka prijašnjem primjeru –quinkunks.- Grčki križ je upisan u kvadrat ; nad križištem je kupola kao i nad uglovima kvadrata.-Svetište izvana je ravno zaključeno , središnja apsida je segmentno zaključena.-Ovaj tip tlocrta imao je utjecaj na našu obalu!-Trolisno zaključena

-Tlocrt je izradio Giorgio Spavento.-Grčki križ s 3 kupole u glavnom brodu okružene su sa po 4 manje -> jasan utjecaj sv. Marka … nemam sliku…

*San Salvatore , 1507.

GIULIANNO DA SANGALLO , 1443.-1516.

* Villa Medici , Pogio da Caiano , 1486.-Oživljavanje antčkog modela_Nalazi se malo izvan Firenze-Građevina kvadratnog tlocrta okružena trijemom

*Cola da Caprarola , S.M. della Consilazione , Todi 1508

*Santa Maria delle Carceri ; Prato , od 1485.

-Primjer idealne crkve 15.st! /rane renesanse.-Grčki križ sa širokim i plitkim krakovima.-Kupola na tamburu nad križištem ; upisana u stožasti krov- karakteristika rane renesanse!-Krakovi su bačvasto nadsvođeni.-Pilastri su i izvana i iznutra (tamo nose pojasnice).-Tamni elementi raščlambe zida: firentinska tradicija –gređe, pilastri i pojasnice.-Friz i medaljoni napravljeni su do majolike (pečene terakote)

MILANO(jaka gotička tradicija ; otežan dolazak renesanse !)

*kapela Portinari , od 1460.-Uz crkvu San Eustorgio-Arhitekt je vjerojatno Micelozzo di Bartolomeo-Kvadratni tlocrt , kupola na pandativima upisana u stožasti krov-Izvedena na lombardski način sa nosivim elementima obojanim u drugu boju ; mnoštvo dekorativnih detalja-Kupola u potpunosti oslikana ribljim ljuskama u različitim bojama-1. primjer renesanse u Milanu!

Crkva San. EustorgioKapela portinari

FILARETE (ANTONIO AVERLINO) , 1400.-69.

-Firentisnski skulptor-njegovo prvo značajnije djelo bile su vratnice za crkvu sv. Petra u Rimu-Piše 25 knjiga u kojima zagovara napuštanje barbarskog (gotičkog) stila; dijelovi o arhitekturi su zanimljiviji -> traktatist!-Radi plan savršenog grada SFORZINDA!* --

*Ospedale Maggiore- velika građevina sastavljena od dva grčkoga križa upisana u kvadrate; između kvadrata smješteno je dvorište u čijem središtu je pravokutna crkva- Sve je uokvireno u cijelinu krilima

L. DA VINCI , 1452.-1519.

-U Milanu boravi od 1482.-99.-Bavi se pitanjima centralnih crkava ali na teoretskoj razini-Neke crkve uopće nisu izvedive ali služe kao uzor mnogim izvedenim građevinama-Niti jedna njegova crkva nije izvedena-Njegovi su utječu na Bramantea

*freska “Posljednja večera”, Sta Maria delle Grazie, 1495.-98.

DONATO BRAMANTE ; Urbino 1444.- Rim 1514(školovao se kod Pierra della Francescha; pokazuje izrazit interes za perspektivu)

*Santa Maria preso San Satiro 1486.-Gradi crkvu uz ranokršćanski martirij-Trobrodna crkva s jednobrodnim transeptom i svetitem koje minimalno izlazi iz ravne mase zida-Svetište je poslužilo kao igra perspektive jer je izvedeno u reljefu sa kasetiranim bačvastim svodom -> ostavlja dojam velike dubine , a u prirodi je iznimno plitko

*Santa Maria delle Grazie 1492.-Na već postojeće tijeo crkve (trobrodna sa kapelama) dodaje centralan kor i longitudinalno svetište polukružno zaključeno.-Nad kvadratnom osnovom diže se kupola na tamburu upisana u stožasti krov

*klaustar Sant’ Ambroggio

-Jednostavan klaustar sa formama frentinske dekoracije ali se gradi sa opekom

Atrij bazilike?

Klaustar

Klasična renesansaTrojica koja su obilježila:*Leonardo da Vinci (1452.-1519.)*Michelangelo Buonarotti (1475.-1564.)*Raffael Sanzio (1483.-1520.)

• Rim postaje najvažnije umjetničko središte, Milano osvajaju Francuzi, Firenca nakon 1492. smrti Lorenza de Medici gubi značaj

• Papa Julije II 1503.-1513.

*Donato Bramante 1444.-1514. *Antonio Da Sangallo Stariji , 1453.-1543.*Michelangelo Buonarotti 1475.- 1564.*Antonio Da Sangallo Mlađi *Raffael Sanzio (Rafael Santi) 1483.-1520.*Baldassare Peruzzi , 1481.-1536.*Giulio Romano 1499.- 1546.*Michele Sanmicheli 1484.- 1559.*Mauro Codussi*Jacopo Sansovino Firenza 1486.-1570. Venecija

DONATO BRAMANTE u Rimu*Klaustar uz Crkcu Santa Maria delle Pace , 1500.- 1504.-Klaustar je kvadratnog tlocrta na dvije etaže .-Donja etaža je rješena arkadama sa stupcima na koje su prislonjeni pilastri ; gornja zona je najzanimljivija jer je trijem ravno zaključen i ritam je duplo gušći nego u donjoj zoni.-iznad otvora donje etaže nalazi se stup koji nosi gređe

Bramanteov krug u Rimu:Antonio da Sangallo ml. Raffael Baldassare Peruzzi Giulio Romano

* Tempietto’’ , San Pietro in Monotorio , 1502.-Mali Hram -> tema k/tolosa (kružnog hrama)-Izgrađen na mjestu mučeništva sv. Petra_bramante je imao u planu uređenje kružnog dvorišta ali ono nikad nije izgrađeno-Sastoji se od 2 cilindra ; od kružne cele i ophoda sa stupovima.-podignut na nekoliko stepenica, korištenje toskanskog reda (radi se o muškom svetcu koji umire mučeničkom smrću)-Na celi su prislonjeni pilastri koji prate ritam stupova u ophodu-Stpovi nose friz sa triglifima i metopama (reljefi liturgijskog posuđa) -> motiv Vespazijanovog hrama ; na frizu su kultni elementi -Iznad gređa je balustrada a zid iznad niša je je raščlanjen nišama.-Sve je zaključeno kupolom koja je polukružna iznutra i izvana.

*Raffaelova kuća (Palazzo Caprini) 1501.-10.

-Kuća u kojoj je navodno živio Rafael srušena je u 17.st ; sačuvana je samo u crtežu.-Dvoetažna građevina ; donja zona rastvorena je vratima koljenoti prostori služe za iznajmljivanje , za dućane-Gornja zona rastvorena je prozorima uokvirenim edikulama sa trokutastim zabatom ; zid je gladak a između su udvojeni dorski stupovi koji nose dorsko gređe.

*Belvedere , Vatikan 1505.-Kolpleks velikih terasa sa zajedničkim zidom ; povezuje papinsku palaču sa golemom eksedrom koja služi kao vidikovac.-Spoj uređenog krajolika (perivoja) i arhitekture.-Bramante je morao jršiti velik pad terena da bi povezao građevine dvama uskim krilima (na najnižem dielu to je visina jedne etaže, a na najvišem tri etaže).--Razlike u visinama vrtova rješene su rampama i stubištima.-Ima jedno od prvih spiralnih stubišta izvedenih.-Krila su rješena na sličan način kao kalustar Santa Maria delle Grazie.--Najdonja zona podsjeca na slavoluk! ; to je prvi puta da je taj motiv primijenjen na profanoj arhitekturi.-Danas se tamo nalazi Vatikanski muzej.

Sv. Petar u rimu-ubaci svoju prezentaciju!

ANTONIO DA SANGALLO STARIJI , 1453.- 1534.*Madonna di San Biggio , Montelpuciano , 1518.

-Grčki križ sa dodanim polukružnim svetištem.-U tlocrtu su dva zvonika pored pročelja, izveden je samo jedan-Križište postaje najvažniji dio crkve, a kupola je vidiljiva izvana- postavljena je na tambur rastvoren nišama, prozorima i pilastrima-Raščlamba zidova ->mnogo elemenata na uglovima i rubovima krakova (polustupovi. Pilastri) u dubolim nišama su oltari oblika edikule.-Monokromija ; ujtecaj rimske arhitekture

MICHELANGELO BUONAROTTI , 1475.- 1564.(Smatrao se prvenstveno kiparom ; radi u Firenzi nakon oslikavanja svod aSikstinske kapele 1512. iPosljednjeg Suda 1534.).

*Pročelje crkve San Lorenzo , 1516.-Crkva je nedovršena ; sačuvan je drveni model -Svjesna odstupanja od pravila klasične umjetnosti umijetnosti -> maniristička faza.-Pročelje oblika položenog pravokutnika sa trokutastim zabatom koji prekriva samo središnji dio.-Sastoji se od dvije zone koje su podijeljene gređem , pilastrima i stupovima podijeljene su na nejednaka polja – u širim poljima su otvori, u donjoj zoni 3 portala , a na katu ih prate prozori .-u užim poljima su prozori , a gore niše.-Prema izgledu pročelja ne znamo unutrašnji raspored; možemo pretpostaviti da je trobrodna zbog 3 portala ali ne mora biti.-Zona atike je jako visoka a cijela donja zona je viša i djeluje kao da pritiše donju-> maniristička obilježja

*nova sakristija (Segrestia Nuova) obitelji Medici 1519.-1534.

-Nastala kao pandan Brunelleschijevoj sakristiji u crkvi San Lorenzo, Firenza.-istg tlocrta kao Brunelleschijeva ; kvadratna građevina sa dodatkom pravokutnog svetišta. Nad središnjim dijelom je kupola.-Elevacija je četvero-etažna za razliku od troetažne u staroj sakristiji.-Kupola je napravljena kao pravilna polukugla sa kasetama (aludira na najsavršeniju kupolu-Paneton).-Čita se kao graditeljsko-kiparska cjelina ; mnoštvo arhitektonske plastike (girlande , vijenci , zabati).-odnos nosivih elemenata i zida je jednak kao kod Brunelleschija -> tamni kamen pilastara i lukova -> firentinska tradicija.-Zidovi kao kiparski oblici.

*stubište biblioteke Laurenziana , poč.oko 1523.

-Smješteno u maloj, ali visokoj prostoriji ; velik pad terena.-Trokrako stubište sa neobičnim-zaobljenim stubama (prema legendi Michelangelo sanja stube koje se kao lava prelijevau prema njemu).-Manirističke ideje očituju se na zidovima -> niše koje su prazne iznad njih su slijepi prozori ukrašeni vijencima : udvojeni stupovi ugurani u masu zida , arhitektonska plastika je maksimalno naglašena bez potrebe (masivne volute).-Dovršio ih je Bartolomeo Ammanati.

Michelangelo u Rimu: od 1534.

*Trg Campidoglio 1536.-1546.

-Preoblikovanje trga i palača koje ga okružuju!-papa Pavao III. Premješta antički konjanički kip Marka Aurelija (tada se smatralo da prikazuje konstantina Velikog 1.kršćanskog cara) na središtu trga , na postolje koje je projektirao Michelangelo.-Trg je trapezoidnog oblika, a ovalno povlačenje sa zvjezdastim uzorkom (gotički element) prikriva nepravilan teren. U centru zvijezde je kip .-Gradi pristupnu rampu trgu.-Dvije zgrade koje su već postojale (Palazzo dei Senatori-u glavnoj osi i Palazzo dei Conservatori) trebalo je presvući novim fasadama , a ravnoteža trga postignuta je gradnjom nove palače: Palazzo Nuovo na lijevoj strani !.-Palazzo dei Senatori -> visoko postolje iznad kojih su dvije etaže rastvorene edikulama i raščlanjene ‘’velikim redom’’. Jedini ulaz na vrhu vokrakog stubišta okuplja sve prostrane silnice trga.-Bočne palače su u donjoj zoni rastvorene trijemovima , u gornjoj zoni prozorima s edikulama a sve je povezano sa korintskim velikim redom.-Sve je zaključeno gređem te balustradom sa skulpturama.-Trg dovršava Giacomo della Porta! + nastavlja gradnju sv. Petra nakon A.S.mlđ

Palazzo dei Senatori

Palazzo NuovoPalazzo deiConservatori

ANTONIO DA SANGALLO MLAĐI-crkva sv. Petra*

*palazzo Farnese Rim započeta 1513.-Zgrada ogormnih dimenzija.-U tlocrtu djeluje više firentinska nego rimska -> četvrtasta , zatvara kvadratno dvorište sa primjenom superpozicije redova na arkadama trijema.-Pomalo staromodna sa pročeljem koje je rustikom naglašeno na uglovima i nad središnjim portalom , ulaz je napravljen kao trobrodni prostor (vestibul) -> prema uputama Vitruvija.-Na prvoj etaži pravokutni prozori sa edikulama koje se izmijenjuju (trokutasti i segmentni zabat) , druga etaža rastvorena je istim prozorima ali samo s trokutastim zabatima.-Veliki vijenac kao kruna svega napravljen je prema Michelangelu

RAFFAELO SANZIO/ RAFFAEL SANTI Urbino 1483.- 1520. (Bramante je imenovao Raffaela svojim nasljednikom na crkvi Sv. Petra ; radi na njoj prije Michelangela)

*kapela Chigi (kiđi) u crkvi Santa Maria del Popolo 1513.-Kapelu je narućio bogati bankar.-Centralni tlocrt –kružnica je upisana u kvadrat , ima kupolu koja je izvana nevidljiva jer je upisana u stožasti krov.-Tambur rastvoren pravokutnim prozorima

S.Maria del Popolokapela Chigi

*Palazzo Brancnio dell’Aquila 1515.-17.-Poznata nam je samo iz crteža ; četvrtasta tro-etažna građevina.-Pročelje: donja zona rastvrena je lučno zaključenim vratima na koljeno , dorski stupovi između ulaza nose gređe.-Srednja: visoka baza ,izmjena malih (niše) i velikih otvora (prozori sa izmjenom zabata) iznad kojih su manji prozori oblika položenog pravokutnika , mnoštvo dekorativnih elemenata (girlande , medaljoni , kartuše).-Gornja zona: jednostavni kvadratni prozori.-Maniristički duh!

*Villa Madama od 1516. izvan Rima-Radio je sa suradnicima A.de Sangallom starijim i Guliom Romanom.-Izvedena je smao polovica planiranog tlocrta.-Budući da vile nemaju srednjovjekovnih uzora , grade se prema literarnim izvorima (ova prema Pliniju ! ).-Kompleks građevine proteže se preko šetnica u vrtu.-Veliki rastvoreni trijem u kojem su sačuvane njegove freske.-Veliki prozori ; oslikano groteskama (dekoracija s vegetabilnim motivima vitica i trakama –javlja se 1. puta nakon antike)..

planirano

izvedeno

BALDASSARE PERUZZI 1481.-1536. (Sienski slikar i arhitekt , Sačuvane su samo dvije građevine koje mu je pripisao Vasari ; dio Bartolomeovog kruga)

*Villa Farnesina 1509.-11- Rim-Napravljena za bankara Chigija ; jednostavna mala građevina.-Pravokutno tijelo sa dva pravokutna istaka -> početak trokrline stambene arhitelture--U velikom rastvorenom trijemu sačuvane su Raffaelove freske (danas taj dio ostakljen).-Peruzzi oslikava jednu prostoriju –dvoranu stupova sa fantastičnom arhitekturom sa pogledom na Rim.

*Palazzo Massimi 1535.

-Njegovo najvažnije djelo dovršeno do njegove smrti.Izgrađeno je za dva brata.-palača je nepravilnog tlocrta ,a zid koji je zatvara prema ulici je zakrivljen. Čisto i simetrično pročelje, kvadratni prozori .-Dvije palače koncentrirane su svaka oko svog pravokutnog dvorišta

GIULIO ROMANO 1499.-1514.Raffaelov učenik , u Rimu radi dvije palače ,a nakon toga odlazi u Mantovu gdje radi za Federca Gonzagu. / Villa Madama (sa Raffaelom i da Sangallom st.)*palazzo del Te /*palazzo Ducale / Mantova*kuća Gulia Romana /

*Palazzo del Te , 1525.-1534. blizu Mantove

-Nakon pljačke Rima 1527. oldazi na sjever (Veneto i Lombardija).-Velika četverokrilna građevina sa ogromnim kvadratnim unurašnjim dvorištem.-Oblikovanje začelja motiv slavoluka sa monumentalnim trokutastim zabatom; relativno klasična fasada koja gleda prema gradu.-Na ostalim dijelovima palače naglašena rustika (pročelja, krila).-Glavno pročelje je dugo sa tri jednaka otvora sa svake strane su 4 prozorske osi naglašene pilastrima velikog reda.-Svijesni pomak od pravila (čisti manirizam) ; Paladijanski motiv ili serlijana.-Ulaz je napravljen kao vestibul sa 4 stupa, svod je kasetiran. -Unutrašnjost dvorišta -<izmjena otvora sa prenaglašenim okvirima. Dorsko gređe sa izmjenom metopa i triglifa koji kao da propadaju kroz friz.-Unutrašnjost građevine je bogato oslikana; najslavnija prostorija oslika je ‘’Padom Giganta’’.-To je mala nadsvođena prostorija oslikana arhitekturom koja se ruši.

Palazzo del Te, Gulio Romano

*palazzo Ducale, Mantova

-Sagrađena neposredno prije njegove smrti oko 1546.-Vojvodska palača.-Najbitnije je unutrašnje dvorište koje je u dvije etaže obrađeno rustikom a treća je glatka-Donja zona je rastvorena arkadama sa segmentnim lukovima sa naglašenim zaglavnim kamenom dok ostali prate luk.-gornja zona rastvorena je jednostavnim pravokutnim prozorima između kojih su tordirani stupovi (svaki u drugom smjeru)

*Kuća Gulia Romana , Mantova

-Sagrađena je malo prije njegove smrti. Fasada je parodija na Raffaelovu kuću –vijenac se podiže tvoreći zabat, okviri prozora ugurani su u lukove .

MICHELE SANMICHELI, 1484.-1559.

-Bio je učenik Antonia da Sangalla-Radi u Orvietu 20 godina, po povratku u Veronu radi kao vojni inženjer Mletačke Republike pa radi i na našoj obali (kopnena vrata u Zadru)

*Porta Palio, Verona*porta Nuova, Verona*Palazzo Canossa 1573.*Palazzo Bevilacqua*Palazzo Pompei , Verona

*Porta Palio , Verona-Niska vrata sa 3 ravno zaključena portala.-Pravilna upotreba rustike-obrambena funkcija. Mnnoštvo arhitektonske plastike; između parova polustupova nalaze se grbovi i vijenci.-Rustika u nizovima-kontinuirano teče cijelom građevinom koja je zaključena dorksim gređem._neobično oblikovanje nadvratnika; masivan zaglavni kamen, ostali se radijalno šire

*Porta Nuova , Verona-Jednostavno je oblikovana ; smanjenje detalja.-Rustika ali ne onako organizirana kao na Porta Palio.-Ima više otvora ; tri velika lučno zaključena otvora--- rubni pilastri ; dorsko gređe

*Palazzo Canossa 1537.

-Trokrilna palača; četvrtog nema jer je otvoreno prema rijeci.-četvrtasto pročelje vijencem podijeljeno na dvije etaže.-7 prozorskih osi ; u donjoj zoni tri lučno zaključena portala od kojih središnji samo funkcionira kao prava vrata. Pravokutni prozori, naglašena rustika ; pogotovo na nadprozornicima..-Gornja zona je rastvorena udvojenim pilastrima i lučnim prozorima (motiv serlijane iako su bočni otvori zapravo zatvoreni.-Zaključeno snažnom balustradom s kipovima

*Pallazzo Bevilacqua o 1540.-Dvoetažna građevina ; u donjoj etaži rastvorena je lučno zaključenim prozorima i glavnim portalom pomaknutim u stranu. Naglašena rustika na zidu i pilastrima.-Zone su odijeljene dugačkim balkonom.-motiv trijumflanog luka – veći otvori su lučno zaključeni a manji su također lučno zaključeni ali u brojevima su pravokutni, iznad njih su uski pravokutni položeni prozori.-palača je bogato dekorirana girlandama i skulpturama. Bogato ornamentalno ukrašen vijenac velikih dimenzija.

*Palazzo Pompei , Verona

MAURO CODUSSIrenesansa sporo dolazi u Veneciju, utjecaj Bizanta i tradicija cvjetne gotike

*Torre dell’ Orologio *procuratie Vecchie iza 1512.*San Giovani Crisostomo , sakralna*San Michele in Isola ,sakralna*Scuola Grande di San Marco + Pietro Lombardo

*Torre dell’Orologio 1496.-99.-Prvi primjer čiste renesanse u Veneciji!-Tranj sa satom na glavnom trgu.-Donji dio rastvoren jednostavnim lučnim vratima, iznad je sat okružen kružnim kamenim interzijama , iznad je balkon , zatim zona sa kamenom skulpturama krilatog lava, a sve je zaključeno balustradom sa zvonikom na samom vrhu.

*Procuratie Vecchie iza 1512.-preuređenje fasada palača na Markovom trgu, uvodi motiv lučno zaključenih arkada na više etaža. ( Ujednačen , brz ritam –simetrija )

*San Michele in Isola *S. Giovanni Crhisostomo

Više opisa u : sakralnim građevinama u veneciji, prije…

*Scuola Grande di San Marco + Pietro Lombardo

A San MarcoB Palazzo DucaleC Procuratie VecchieD CampanileE Torre dell’OrologioF Piazzetta dei LeonciniG Palazzo Patriarcale H PrigioniI LoggiettaJ Biblioteca MarcianaK ZeccaL Procuratie NuoveM Giardini RealiN Ala Napoleonica

JACOPO SANSOVINOFirenza 1468.-1570. VenecijaUčio je za kipara. Radio je u velikim radionicama u Rmu. Od 1527. u Veneciji gdje počinje raditi kao protomajstor sv. Marka. Radi skulpture Marsa i neptuna za Duždevu palaču. Nakon toga počinje se baviti uglavnom arhitekturom.Suradnik G. da Sangalla

*Zecca 1536. *Libreria Marciana 1537. sve je u Veneciji!*Loggieta 1538.*Procuratie*Palazzo Dolfin , poč. 1538. *palazzo Corner San Maurizio

*Zecca-Kovnica novca. Čitavo pročelje izvedeno je u rustici sa dorskim stupovima koji su također rustikalno oblikovani snažan obrambeni karakter.-U najnižoj zoni su polukružno zaključeni otvori sa naglašenim rustičnim nadvratnicama, gornje dvije zone rastvorene pravokutnim prozorima.-sansovino je zamislio kao dvoetažnu. Zato iznad prve etaže ima dorski friz i snažni vijenac. Na vrhu su prozori sa trokutastim zabatima i zaključeno je ponovno vijencem.

Zecca i libreria (bibilioteka) Marciana

*libreria Marciana 1537.-Knjižnica nasuprot Duždeve palače.Dvoetažno pročelje, potpuno rastvoreno lučnim otvorima motiv jednak onome sa Duždeve palače ali različito stilski izveden.-Donji otvori su dorksi polustupovi (kao na Palazzo Bevilacqua) serlijana.-U donjoj zoni su dorski polustupovi , a gore jonksi.-Čitavo pročelje je jako dekorativno zbog vijenaca , girlandi (jer je Sansovino bio kipar) osjeća se jaki rimski utjecaj.

Zecca Libreria Marciana pallazzo Ducalle (duždeva palača) iza: basillica di San Marco

*Loggieta 1538.-Podnožje velikog zvonika.Oblik položenog pravokutnika sa motivom slavoluka. Sva tri otvora jednake veličine uokvireni su sa po dva stupa koji ose atiku sa reljefma, sve je zaključeno balustradom.-Bogata dekoracija.-Današnja građevina je rekontrukcija jer se 1906. izvorna srušila

Loggieta

Libreria Nuova (Marciana) e Logietta

*Procuratie-Motiv lukova sa knjižnice prenosi na sve zgrade koje okružuju trg sv. Marka.(Dakle motiv Maura Codussija lučno zaključenih arkada sa porcuratie vecchie uvodi na ostatak fasada građevina na Markovom trgu)

Procuratie sa Torre dell’Orologio

*Plazzo Dolfin započ. 1538.

-Troetažna palača, ponavlja motiv lukova sa Markovog trga.-Središnji dio na gornje dvije etaže ima zgusnutiji ritam

*Palazzo Corner san a Maurizzio , zap. 1545.-Troetažna palača, U najdonjoj zoni otvorena sa tri jednako lučna otvora , sve je određeno rustikom._gornje dvije zone su glatke i rastvorene lučnim przorima jednake veličine (nema naglaska na piano nobile) oni su naglašeni parovima stupova

TRAKTATISTITraktati se dosta razlikuju od onih iz 15.st. ; ilustrirani su grafikama arhitekture! A tekst služi kao komentar slike.

Sebastiano Serlio 1475.-1555.Piše sveukupno 7 knjiga koje se vec u ono vrijeme prevode na mnoge jezike što omogućava renesansi da se širi po cijeloj Europi. Treća knjiga sadrži crteže antičkih građevina ali i nekih suvremenih kao npr. Djela Baramantea i Peruzzia. LIBRO EKSTRAORDIARIO knjiga prozora i vrata , 1551.

Giacomo Barozzi da Vignola 1507.-1573.REGOLA DEGLI CINQUE ORDINI D’ARCHITECTURA 1526.Donosi usporedbe 5 redova*Isusovačka crkva Il Gesu, rim 1575.-1584 ;projektirao je nakon reformacije katoličke crkve ali je nije izradio. To je napravio Giacomo della Porta.*Pallazo Farnese Caprarola od 1559. unutar poligonalne utvrde rastvara* villa Giulia 1550.*S. Andrea in via Flaminia 1550.* Basilica di Santa Maria degli Angeli , Assisi (sa Galeazzo Alessi)

Scala elicoidale, scala regia

*S. Andrea in via Flamini 1550*villa Giulia 1550

*Basilica di Santa Maria degli Angeli, Assisi

FIRENZA MANIRIZAM / FIRENTINSKI MANIRISTI

*Bartolomeo Amannati 1511.-92.

*Giorigio Vasari 1511.-74

*Andrea Palladio + Ville + sakralna arhitektura

Bartolomeo AmannatiInspiriran Michelangelovim radom;pagotovo njegovom sakristijom u crkvi San Lorenzo. *1550. započinje gradnju Ville Giulie ,dalje preuzimaju Vasari i Vignola. Pročelje je jednostavno sa rustikom na uglovima i glavnom portalu. Stambeni dio nalazi se oko polukružnog dvorišta.

*palazzo PittiRim, Ammanati radi na produženju i njenom unutrašnjem dvorište koje je čitavo obrađeno rustikom ali i različitom vrstom rustike.-Donja zona je rastvorena je lučnim otvorima koji su uokvireni dorskim polustupovima . Sve je obrađeno rustikom u pravilnim trakama (čak i polustupovi). Lukovi su naglašeni glatkim pravokutnim otvorom unutar kojeg je smjestio lučni otvor ; tu vidimo i paladijanski motiv ili serlijanu kao i na gornjim etažama ali tamo je slijep.-Gornja zona je naglašena grubljom rustikom pravilnih rubova, jonski polustupovi nose gređe a najgornja zona je ponovno mekše zaobljenije obrađena, a polustupovi su koritnski superponiranje redova.

Giorgio Vasari 1508.-80.-Pisac le Vite (biografije izvrsnih slikara kipara i arhitekata) ,slikar arhitekt i prvi talijanski povijesničar. -Radio na Villi Giuliji , crkvi Santa Maria Nuova blizu Cortone * nova upravnoj zgradi za Cosima Medicija –Uffizi, započeto 1560. Palazzo Uffizi + galerija Uffizi-Zgrada se satoji od dva dugačka krila spojena loggiom koja u donjoj zoni podsjeca na rimski slavoluk (središnji –paladijanski motiv).-Otvara se prema rijeci Arno.

Andrea PalladioNajveći traktatist , piše ‘’$ knjige o arhitekturi’’ 1570.g jako dobro ilustrirane , u njima donosi i prikaze svojih djela. Većina njegovih građevina nastaje u okolici Vicenze.

*palazzo della Ragione –Basilica 1546.-49. Vicenza-Zgrada gradske vijećnice potječe iz srednjeg vijeka ; on radi vanjsku kamenu oplatu srodnu onoj Sansovinovoj na knjižnici Sv.Marka.-Vijećnica se sastoji od 3 zasebne građevine koje on ujedinjuje plaštom trijemova na dvije etaže.-Obje su rastvorene sserlijanama kooje su jednako oblikovane ; razlika je jedino u stupovima i polustupovima –dolje dorski a gore jonski. Naglašene baze , minimalna dekoracija.

*Loggia dell Capitanio Vicenza 1565.-izvedene su samo 3 osi od planiranih 5 ili 7.-Puno kompliciranija i dekorativnija od vijećnice . -Motiv velikog reda

*Palazzo Porto 1552.-Simetričan tlocrt , jednaki stambeni blokovi s obje strane kvadratnog dvorišta. Donja zona rustika; srednja glatka sa alterirajućim (izmijenjuju se )zabatima nad prozorima i skulpturalnim ukrasom iznad središnjeg i rubnih prozora – Kipovi na vrhu u zadnjoj zoni

*Palazzo Chiericati 1550.-pročelje potpuno rastvoren trijemovima koji nose gređe , ne arkade

*Palazzo Thiene , Vicenza

*palazzo Valmarana- Braga , Vicenza

*Palazzo Porto Barbaran (Barbaran da Porto)

*Teatro Olimpico 1580.-ideja prepolovljenog antičkog amfiteatra.-Gledalište –polovica elipse , ima ravan oslikani strop.Bogato rastvoren proskenij , vratima , prozorima, balkonima i mnoštvo skulptura

PALLADIJEVE VILLE-Palladio stavlja gospodarsku namjenu u drugi plan; njegove vile stvorene su za uživanje.-Koristi antičke motive pročelja hrama koje aplicira na vile, također koristi tzv. ‘’termalni prozor’’ onakav kakav je bio u antičkim termama

*Villa rotonda Vicenza 1566.--Potpuno simetrična centralna građevina.Grčki križ upisan u kvadrat , nad križištem se uzdiže kupola- Podignuta je na postolje i sa sve 4 strane uokvirena je trijemom koji je izveden kao pročelje antičkog hrama –jonski stupovi nose gređe sa trokutastim zabatom i skulpturama na akroteriju

*Vila Godi, 1537.-1542.

*Vila Poiana, Poiana Maggiore, 1546.

*Vila Chiericati, Vancimuglio, 1550.

*Vila Foscari, Malcontenta, 1560

*Vila Barbaro, Maser, 1554.

*Vila Emo, Fanzolo, 1558.

PALLADIJEVA SAKRALNA ARHITEKTURA

-Nova solucija starog problema apliciranja antičkog pročelja hrama na bazilikalno tijelo građevine kombinacija dvaju pročelja ; jedno šire i niže a drugo visoko i usko

* San Franchesco della Vigna 1526.* San Giorgio Maggiore poč. 1566. , pročelje- 1607.-11. Venecija* Il Redentore , započeta 1577.* Tempieto villa Barbaro , Maser

*San Franchesco della Vigna oko 1566.-Prvi traktat bio je pročelje jednobrodnoe spomenute crkve sa kapelama (bazilikalni dojam).-Ima jedan pravokutan portal iznad kojega je školjka. Gređe nižeg pročelja prekinuto je visokim polustupovima koje nosi više gređe.-Iznad gl.portala je termalni prozor.-Iako nije prevelikih dimenzija ,ostavlja dojam masivnosti ; to je postignuto malom količinom dekorativnih elemenata.

*San Giorgio Maggiore-započeta oko 1566 , pročelje 1607.-11.-Crkva benediktinskog samostana , prva crkva koju je izgradio od temelja u Veneciji.-Trobrodna bazilika sa transeptom koji ima zaobljene krajeve.-Ima specifičan oblik kora koji se otvara prema svetištu.-Građena je od opeke a pročelje je obloženo kamenom.- Nad križištem je kupola od cigle obložena bakrom ,oblik se poziva na bizantsku tradiciju (Sv.Marko) jednako kao i zvonik.-Pročelje se puno jasnije čita nego kod prijašnjeg primjera jer gređe stražnjeg pročelja kontinuirano teče iza polustupova prednjeg pročelja.-Unutrašnjost je klasično oblikovana , a brodovi su rastvoreni termalnim prozorima.

*Il Redentore , započeta 1577.-Jedno od njegovih posljenjih djela.-Longitudinalna jednobrodna crkva sa bočnim kapelama.- Krajevi transepta su zaobljeni , a svetište je odvojeno kolonadom.-Kor i svetište djeluju kao trolisni zaključak.-karakteristična venecijanska kupola nad križištem.-Građena od cigle, sa kamenim pročeljem koje je niže od tijela crkve.-Dimenzije križišta su ogromne, uglovi križišta su koso odsječeni zbog integracije prostora.-Zid je gotovo negiran; između stupova su niše jedna iznad druge .-Brodovi su rastvoreni termalnim prozorima.-Ima koritasti svod (utjecao na sakralnu arhitekturu 17. i 18.st u Venetu i Istri)

* Tempieto villa Barbaro , Maser

Pellegrino Pellegrini /pellegrino Tibaldi MANIRIZAM , Milano

Živio u Anconi između 1558. i 1561.*palazzo Archivescaville , Milano , Canonica –kanoničko dvorište u biskupskoj pal. Radi pročelje, palaču radi Carlo Borromeo*Collegio Borromeo; Pavia *S.Fedelle , Milano*Tempio di S.Sebastiano , Milano

S. Fedele Milano,izveo Carlo boromeo

Tempio S:Sebastiano , Milano

Palazzo Archivescoville , Milano

Periodizacija renesanse u Hrvatskoj. Utvrde i razvoj planiranog grada u Hrvatskoj

Hrvatska u 15. i 16. st.

-Jadranska Hrvatska od sredine 15. do sredine 16.st doba intenzivnog napretka i prosperiteta _ Venecija kupuje Dalmaciju 1420..Kontinentalna Hrvatska od kraja 15.st a pagotov tijekom 16st – prijeteća turska opasnost i smanjivanje teritorija reliquiae reliquiarum ‘’ostatci ostataka’’.-Istra je podijeljena na mletački i habsburški dio

-Venecija kupuje Dalmaciju, 1420. -Istra – venecijanski i habsburški dio

-Kontinentalna Hrvatska: Antemurale christianitatis i Reliquiae Reliquiarum-Turci od 1414. u Bosni, pad Bosne 1463.-Krbavska bitka 1493. -Bitka na Mohačkom polju 1526. - Ferdinand Habsburški-Bitka kod Siska 1593.

ŠIBENIKMaleni grad koji se nastavlja na antičku tradiciju već nastaje u 13.st kada se osniva biskupija, a na rang katedrale uzdignuta je crkva Sv.Jakova.-Krajem 14.st u invaziji mlečana oštećena je i odlučeno je da se izgradi

Katedrala sv. Jakova 1431.- 1536. ,posvećena 1555.-Trobrodna bazilika s uvučenim transeptom , istaknutim tro-apsidalnim svetištem i kupolom koja preuzima ulogu vertikale budući da nema zvonika.-3 različito stilsko-razvojne faze (mješovito gotičko renesansi rječnik !)

Tri glavne faze gradnje šibenske katedrale:

1. Bonino da Milano; “Pulišićeva faza”2. Juraj Dalmatinac 1441.-1455. te 1461.-1473.

svetište, krstionica, apside, zid svetišta, “Malipierova partija”

- 3. Nikola Firentinac, od 1475.-1507., svod, kupola

Katedrala je dovršena 1536.

1. Pulšićeva faza 1431.-1441.

-prema biskupu koi započinje gradnju- Pulšić. Montažna gradnja?-Gradsko vijeće donosi odluku da se nova katedrala izgradi na pogodnijem Sjevernom terenu-Bonino da Milano- izgrađuje glavni portal ‘’Posljednjeg suda’’ i druge kiparske ukrase pročelja. Nakon njegove smrti na projektu radi Franchesco di Giacomo iz Venecije.-Vijeće donosi novu odluku po kojoj se nova katedrala ipak treba preseliti na mjesto stare, nakon Franchesca gradnju preuzimaju mletački majstori Lorenzo Pinaino i Antonio Busato.-zbog komplikacija oko ‘’lebdećeg svetišta’’ početkom 40-ih dolazi do prekida gradnje.

2. Faza 1441.-1473.-Vijeće je angažiralo Jurja Dalmatinca koji radi u dvije etape :

1. 1441.-1455 podiže novo tro-apsidalno svetište , krstionicu u temeljima južne apside i ‘’lebdeću sakristiju’’ te se dižu zidovi crkve do visine vijenca visećih lukova te friz sa glavama.2. 1461.-1473. podižu se poligonalni zidovi svetišta . Pojava novoga ranorenesansnoga dekorativnog repertoara slikarskog karaktera (putti koji pridržavaju girlande i sviraju i plešu tzv. Malipierova partija) –po uzoru na firentinskog slikara Squarcionea. Nakon boravka u Dubrovniku inspiriran je stilskim čišćim motivima toskanskog podrijetla prozori glavne apside

Dalmatinac u Anconi: 1451.-60Loggia trgovacaPortal S.AgostinoPortal S.Francesco delle Scale

Juraj Dalmatinac Bonino da MilanoFrancesco di GiacomoLorenzo PincinoAntonio Busato

Bartolomeo i Jacopoda Mestre

Nikola Firentinac

3. Faza Nikola firentinac 1475.- 1507.-Mijenja koncepciju bazilike s otvorenim krovištem u crkvu predsvođenu bačvastim svodovima.-koristi se tehnikom kojom je Juraj gradio kamene ploče na utor.-Kameni bačvasti svod s pojasnicama i križište s oktogonalnim tamburom i kupolom izgrađeni su do 1499. !-Katedrala je u cijelosti dovršena po njegovom tlocrtu zapadno trolisno pročelje grade Bartolomeo i Jacopo da Mestre – u donjoj zoni sa gotičkim obilježjima a gore visoko renesansnim sa rozetom koja je bogato profilirana (karakteristično za našu obalu)-Sakristija je izgrađena na stupovima a krsni zdenac je napravljen od anđela koji su međusobno okrenuti leđima

*Nova crkva*Gradska loža 1534.- 1543.*Utvrda sv. Nikole

NOVA CRKVA-Bratovštinska crkva koju gradi Nikola Firentinac od 1502. U oblikovanju svetišta vidimo utjecaje sa katedrale

GRADSKA LOŽA 1534.-1543.-smještena nasuprot katerale. Dvo-etažna , horizontalno položena građevina s potpun rastvorenim pročeljem u objema etažama.Sr. 20.st prilikom bombardiranja srušena je, a današnja je rekonstrukcija

UTVRDA SV. NIKOLE 1540.-44.-Izgradio je nećak Michele Sanmichelia- Gian Girolama Sanmicheli.-Mletačka vlada odlučila je izgraditi utvrdu na malom otočiću ispred Šibenika._trokutasti oblik s isturenim bastionom kružnog oblika na vrhu i dva polubastiona zaobljenih vrhova na krajevima formiraju oblik ‘’kliješta’’.Donji dio izgrađen od kamena, gornji od opeke.

PAG

Grad je osnovan 1443. s idejom osnutka nove biskupije. -Juraj Dalmatinac i njegova radionica rade na nekoliko najistaknutijih javnih i sakralnih spomenika zidina grada , kneževe i Biskupske palače do nove župne crkve.-trobrodna bazilika iznutra je jednostavno oblikovana, izuzev 16 različitih bogato oblikovanih kapitela koje izvode braća Andrijić; najvjerojatnije su djelo Marka

TROGIR-program obnove čitavog grada (renovatio urbis) provodi obitelj Cipiko na čelu sa Koriolanom Cipikom.-Gradnja krstionica katedrale sv. Lovre , kapele bl. Ivana Trogirskog, obnova dvaju palača Cipiko na zapadnoj strani trga , postavljanje reljefa pravde u gradksu ložu , izgradnja zavjetne crkve sv. Stjepana, obnova gradske vijećnice

Krstionica, A. Aleši, 1467.

Izgrađena metodom montažne konstrukcije. Spoja elemenata gotike (šiljasti bačvasti svod) i rane renesanse (kasetirani svod, vienac s puttima, motiv plitkih iluzioniranih niša i školjke)Vidljiv je jasan utjecaj Jurja Dalmatinca sa šibenske katedrale-putti sa girlandama i niše

Kapela bl. Ivana Trogirskog Nikola Firentinac, Ivan Duknović,

ugovor sklopljen početkom 1468., dovršena 1488.

-ugovor sklopljen poč 1468.- dovršena 1488.Osmišljena kao arhitektonska-kiparska cjelina. Kasetirani bačvasti svod inspiriran je svodom malog Jupiterovog hrama (krstionice) u Splitu

Palača Cipiko

Reljef ‘’Pravde’’ u gradsku ložu

Gradska loža i toranj gradskog sata

SPLIT I ZADAR

Jedina dva veća dalmatinska grada u kojima se renesansa javlja relativno kasno!-Sve do početka 16.st na marginama zbivanja.-Ne gradi se već se dekorira već postojeće građevine renesansnim riječnikom.*novo pročelje crkve Sv.Marije Velike , Zadar 1472.-78. trolisno zaključeno po uzoru naSan Michele In Isola. Kulisno pročelje crkve benediktinki*kopnena vrata (Porta Terraferma) M.Sanmicheli 1537.-43. Na najugroženijem Istočnom djelu zadarskoga poluotoka. Korištenje pravilno izvedene rustike na svim elementima. Troja vrata: središnja su najveća i lučno zaključena ; bočna su manja i pravokutna i ne prelaze zonu baze. Dorski polustupovi nose gređe. Ukrašena je grbovima i krilatim lavom iznad glavnog portala*Gradska straža 16st ; Pravilno korištenje rustike-u prizemlju. Na središnju (od 3) osi nastavlja se toranj sa satom*Gradska loža ; primjer zrele renesanse ,tri lučna otvora odvojena parom polustupova na visokoj bazi. Rustika u redovima*palača Grisogono Split poč 16.st ; Plemićka obitelj Grisogno poviše zapadnih arkada peristila utiskuje palaču glatkog bijelog pročelja. Rastvoreno je polukružnim prozorima uokvirenim kaneliranim pilastrima*crkva sv. Roka , Peristil 1506. ; Mala crkvica sa jednostavnim polukružno zaključenim zabatom nenametljivo zauzima mjesto na peristilu

Zadar, Kopnena Vrata

Gradska loža

Zadar, Gradska straža

Zadar, sv. Marija, crkva benediktinskog samostana

HVAR

*Gradska loža kr 15.st-Najmlađa od svih na našoj obali , ali najdekorativnija.7osi u središtu su lučno zaključena vrata –sa strana su isti takvi prozori ali u donjoj zoni zatvoreni balustradom

Hvarska katedrala

KORUČULA

-*Završni dio zvonika katedrale sv:marka 1481.-82.Marko andrijić-Na vrlo skučenom prostoru (kvadratni tlocrt zvonika ima stranicu 5 m) podiže osmerostranu ložu na stupovima sa kupolom koja je napravljena od tankih kamenih ploča utorenih u dijagonalna rebra._Na vrhu kupole je lanterna a okolo lože je balustrada ukrašena skulpturama lava sv.marka i grbovima biskupa i gradskih knezova

*pročelje palače Anreni-Manirističko pročelje male palače Arneri nastaje na prijelazu iz 16. u 17.st.-Smještena je nasuprot katedrale. Autor je nepoznat.-Odstupanje od klasičnih formi ; umjesto središnjeg portala u prizemlju postavljen je prozor –najmanji otvor na palači, u zoni iznad je zid prazan a balkonske konzole treće etaže leže izravno na natprozornicima prvog kata.

CRKVE S TROLISNIM PROČELJIMA

-Važna tema u venecijanskh arhitekturi . Takve crkve nastaju na području venecijanskog utjecaja.*ŠIBENIK –katedrala sv.Jakova jedina takva ima takav presjek ostalo su panel pročelja! + ima dvije rozete & prozori flankiraju vrata* OSOSR – katedrala*ZADAR – sv.Marija Velika, crkva samostana benediktinki*HVAR –katedrala*DUBROVNIK –crkva sv.Spasa Petar Andrijić 1520.*SAVIČENTA (Istra) –jednostavnije oblikovanje ŠB

Venecija, crkve s trolisnim pročeljima

S. ZaccariaS. Michele in Isola

Šibenik

OSOR SV.MARIJA ZADAR HVAR

SV.SPAS, DB SAVIČENTA

CRKVE UTVRDENastaju na Južno-jadranskim otocima. Opasavaju se zidinama zbog napada i pljački s mora.

*Sv.Marija Vrboska , Hvar (slika desno)

*crkva u Jelsi, Hvar (nema slike)

*crkva Sv.Duha , Suđurađ na Šipanu (slike dolje)

Savičenta ,Istra*Gradski trg s kaštelom Morosini-Grimani kr.15. i kr.16.stž-u unutrašnjisti Istre ; na granici mletačkih i habsburških posjeda.-Dimenzije i oblik kaštela određuju oblik trga te pravilnu prostornu organizaciju ulica i stambenih blokova..-Trg trapezoidnog oblika na sitočnoj strani podignuta je crkva sa trolisnim pročeljem.-perspektivni princip projektiranja trga jednake visine kruništa kaštela i vijenca nasuprot stambeonog bloka poklapaju se s zaključnim vijencem crkve-U središtu je podignuta cisterna

DUBROVNIK-1272. donesen je dubrovački statut.-prema statutu nema isticanja građevina pojedinačne gradnje,samo građevine koje gradi republika smiju biti reprezentativne i bogato ukrašene. Donesene su dosta stroge odredbe što se tiče parcelacije i rastera ulica.-Zabranjuje se gradnja u drvetu i balkona-radi opasnosti od požara. Republika poziva poznatog vojnog inžinjera Onorfia di Giordana de la Cava iz J Italije da izgradi vodovod 1435.-prema ugovoru iz 1438. Giordano se obvezao napraviti 2 fontane, Veliku i Malu.-On ih je projektirao a Petar Martinov iz Milanaih je dekorirao. 1455 Maso di Bartolomeo dolazi u DB na posao izrade ..bombard.-pogiba1456. predstavnici dominikanskog samostanaprema nacrtu počinju graditi istočno krilo klaustra a stim da su domaćim klesarima dozvolili neke izmjene. Tako nastaje ‘’MJEŠOVOTI STIL’’ u kojem domaći klesari koriste kasno-got. Način oblikovanja u kombinaciji sa Masovim renesansim elementima (polukr.lukovi i geom.motivi mrežišta. Got. trolisti i četverolisti

*Knežev dvor Izgled dvora u 15.st. Je rezultat dvaju rekonstrukcija. 1473.- 1.eksplozija baruta nakon koje je uslijedio požar 1463. 2.eksplozija baruta Reprezentativna palača pravilna tlocrta koju tvore 4 krila oko središnjeg dvorišta rastvorenog trijemovima u prizemlju i galerijama, na katu.

1.faza (nakon 1437.) prema projektu Onorfia Giordana de la Cava -Nakon prihvaćanja njegova projekta ruše se ostatci i gradi se na novo. -Izgled pročelja :trodijelna kompozicija- sred. trijem pilastrima je odvojen od ugaonih rizalita. - Kapitele trijema radi Petar Martinov iz Milana (1439.-45)

2.faza (nakon 1463.) -Projekt obnove naručen je od Michelozza di Bartolomea ali je odbijen iz nepoznatih razloga. -Obnovu d 1468. vodi Salvio di Michele , firentinski majstor koji radi na kapitelima trijema sa bogatim klesanim detaljima (all’antica). -Ispod dvora oblikovan je javni prozor sa kamenimn klupama. -Poznato je da je i Petar Andrijić početkom 16.st klesao stupove za galeriju kata u atriju. -Firentinski majstori donose u Dubrovnik antički repertoar dekoracija, to nam je vidljivo u izuzetno kvalitetnom klesanom prozoru kojeg je 1458.-60- izradio Giovanni da Fiesole.

Pregradnje nakonpožara 1437. Onofrio de la Cava te nakon eksplozije baruta 1463.

naglašeni ugaoni rizaliti, trijem

Kapiteli stupova trijemaPetar Martinov iz Milana1439.-45. 1460-ih Salvio di Michele

Knežev dvor

Prozor na Kneževom dvoruMichele di Giovanni da Fiesole1458.-60.

Firentinski majstori u Dubrovniku

-Dvije godine nakon pada Carigrada (1453.) Senat poziva firentinske majstore da ojačaju sustav zidina Grada . Na već postojeće kvadratne kule nadograđuje se novi niži pojas zidina cilindrićnih (stožastih) formi zbog moderizacije u ratovanju (vatreno oružje)za jačanje zidina: Masso di Bartolomeo , Michele di Giovanni da Fiesole , Michelozzo di Bartolomeo.-Prvo su pojačane zidine sa kopnene strane (na S i Z)1461. stare zidine s kulama četvrtastog tlocrta i zapadni ulaz u grad – Vrata od Pila , pojačani su predzižem prema Michelozzovom planu-*Bokar brani Vrata od Pila , most i jarak ispod, isto prema Michelozzu poč- (1461.)*Minčeta SjeveroZapadna ugaona kula , naazi se na najvišoj točci zidina. Četverokutnoj ugaonoj kuli dodana su dva predziđa , jedno pokriveno a drugo natkriveno.1464. Potpisan ugovor s Michelozzom : gradi suvremene ljevkaste kazamante (otvori za topove)Nakon njegova odlaska iz Dubrovnika zamijenjuje ga Juraj Damlatinac koji gradi krunište kule!Dovršava je domaći graditelj Paskoje Miličević.*Gradska luka 1484. Vijeće prihvaća projekt paskoja Miličevića koji obuhvaća cjelokupan sustav obrane luke. Zidine između istočnog ulaza u grad (Vrata od Ploča) i kule sv.Luke pojačane su predziđem za topove. *Kulu sv.Ivana zamijenila je kula polukružnog tlocrta. Izgrađen je i valobran ‘kaše’’ po drvenoj oplati koja ga je štitila tijekom 11g. Potrebnih da se osuši žbuka između kamnieh blokova. Tvrđava koja je branila Istočni dio grada s kopna i ulaz u gradsku luku je Revelin –počela se graditi sred. 15.st (1463.) a završena je tek sredinom 16.st. Izvan zidina na zapadu nalazi se tvrđava Lovrijenac koja je više puta dograđivana i ojačana.

Lovrijenac je tamo lijevo izvan zidina- trokutastog oblika

Sv. Ivantvrđava

Tvrđava Revelin

Vrata od Ploča i kula sv. Luke

Tvrđava Bokar

Vrata od Pila

Kula Minčeta

Luka /kaše

Minčeta – najvažnija i najviša točka zidinaMichelozzo di Bartolomeo, 1464. ugovor - suvremeni kazamati-Juraj Dalmatinac 1464.Dovršava Paskoje MIličević

Utvdra Bokar

Tvrđava Revelin i tvrđ. Sv. Ivan, lukobran kaše /luka

Tvrđava sv.Ivan Revelin

Vrata od Ploča i kula sv .Luke

Tvrđava Lovrijenac

Tvrđava Revelin

16.St u Dubrovniku poznato je i kao ‘’zlatno doba’’. Dobrim diplomatskim odnosima Republika rješava pitanje Osmanlija koji su u zaleđu. Ima bogate trgovačke veze sa cijelim Mediteranom (ima jaku mornaricu ; veću od Venecije) i sa zaleđem (Bosna) *SPONZA (DIVONA) 1516.-22.Na mjestu sadađnje građevine bila je stara carinarnica i javna cisterna (sponza, spongia).Uz ove funkcije Sponzi se dodaju i oružarnica i kovnica novca. Nova izgrađena građevina je prema nacrtu Paskoja Miličevića. . Hibridna građevina ‘’mješoviti stil’’.-Nalazi se na mjestu na kojem se spajaju Stradun i komunalni trg (u 16.st tamo su loža , stara crkva sv.Vlaha i Orlandov stup) trebala je pomiriti različite strukture okolnih građevina-četverokutna izduljena palača s atrijem u središtu. Pročelje je troetažno ; najdonja zona je ranorenesansni trijem sa polukružno zaključenim arkadama čije kapitele izrađuju:Nikola i Josip Andrijić (izrađuju još i vrata i prozore prizemlja pročelja te prozore za treću etažu)-prvi kat Piano Nobile napravljen je u stilu cvjetne gotike (oblikovano na takav način zbog želje za prezentacijom)

Paskoje Miličević1516.-22

Onofrio di Giordano de la Cava

Izgradnja vodovodaVelike i male fontane

Maso di Bartolomeo, plan klaustra dominikanskog samostana, 1455.

*CRKVA SV.SPASA 1520. Petar Andrijić -mala zavjetna crkva u blizini Vrata od Pila (preko puta Velike fontane) je zavjetna crkva izgrađena nakon kuge koja je harala gradom.-Jednobrodna trotravejna crkva križno-rebrasto nadsvođena.-Vidimo kombinaciju gotičkih i renesansnih elemenata (šiljasti oblici uski gotički prozori na bočnim stranama i renesansni motiv školjke pod visećim lukovima ispod vijenca.-pročelje trolisno (kulisno pročelje) sa bogatim klesanim dekoracijama (rozeta)

STAMBENA ARHITEKTURA DUBROVNIKA /PALAČEStambena arhitektura unutar zidina određena je malim parcelama tako da se kuće razvijajju u visinu , a Piano Nobile se sa 1.kata prebacuje na sam vrh građevine , gdje ima dovoljno sunca i zraka.*Palača Ranjina na PustijerniGotičko-renesansna obilježja. U donjoj zoni je renesansa , a na grnjim reprezentativnim katovima je cvjetna gotika , na piano nobile je golema gotička trifora. Gornji katovi bili su okruženi balkonima.*Palača Tome stjepovića-SkočibuhePustijerna , 1550. Brodovlasnik i trgovac pučkog podrijetla kupuje stariju kuću koju pregrađuje i proširuje . Arhitekt je Antun iz Padove. Pravilno izvedeni čisto renesansni elementi- dovratnici , edikule . U najdonjoj zoni na uglovima ojačana rustikom

Skočibuha Ranjina

DUBROVAČKI LJETNIKOVCINajviše ljetnikovaca nastaje u 15. i 16.stoljeću u Rijeci Dubrovačkoj, Gružu , lapadu i na Elafitima. Svi izgrađeni dijelovi i vrtovi raspoređeni su unutar ogradnih zidova prema ortogonalnom planu.Arhitektonski tip : jednokatna ladanjska kuća i na nju okomito prizemno krilo nad kojim je teraca tlocrt u obliku slova L. Imaju rezidencijalnu i agornu funkciju.Uređene petnice i vrtovi s kućom tvore cijelinu. Svi ljetnikovci građeni su uz vodu ili more , imali su orsane kojima se barkama pristupalo u unutrašnjosti. Kapelice na teraci su znak prestiža i nemaju ih svi ljetnikovci. Raspored prostorija u svim ljetnikovcima je isti; u prizemlju i na katu je središnja dvorana –salača* a s obje strane nalaze se po dvije manje sobe. Sve prostorije prizemlja su nadsvođene a u prostorijama kata nalaze se stropovi s drvenim oplatama. Najčešće se grade u mješovitom stilu (zbog već postojećih dijelova starije građe i zbroj povezanosti vlastele za tradicionalne oblike). Od svih dijelova ljetnikovaca kapela je ukrašena s najviše pažnje (jer se zbog položaja vidi preko zidova vrta) . Arhitektura vrtova određena je stazama ravnih pravaca koju su natkrivene odrinama. Ljetnikovci nastaju i u Dalmaciji ali nisu osmišljeni kao oni u dubrovačkom području (ima više od 200) Kaštel Vitturi , kaštel lukšić 15.-16.st – nakon čestih provala uraka trogirski knez daje izgraditi kaštel na sam.

*Ljetnikovac Sorkočević , Lapad*Ljetnikovac Bunić , Rijeka dubrovačka kapela P.Andriića 1538.*Ljetnikovac Rastić ,Rijeka Dubrovačka sr 16.st*Ljetnikoac Gundulić, Gruž sr.16.st*Ljetnikovac Stay , Rijjeka Dubrovačka kr, 16st

Sorkoćević , na Lapadu

ljetnikovac Bunić, Rijeka dubrovačkakapelu radi Petar Andrijić, 1538

Ljetnikovac Rastić u Rijeci dubrovačkoj, sredina 16.st.

Ljetnikovac GundulićU Gružu, sredina 16.st.

Ljetnikovac Stay u Rijeci dubrovačkoj, kraj 16.st

NEOPALADIJANSKI TIP ARHITEKTURETip ‘’primorske skupine’’ (1730.-70.)1. UMAG (BUZET) ‘’Uznesenje BDM 1769.2. POREČ Sv.Marija od Anđela 1747.3 SV PETAR U ŠUMI , crkva Sv. Petar i Pavao 1755. (pavlinski samostan)4 ROVINJ Sv.Eufemija 1728. - 1. barokna u istri /umnažanje quinkusa

Poreč

Rovinj

Sv.Petar u šumi

UTVRDE

1. KARLOVAC ortogonalan (radijalni) raster 1579.2. VARAŽDIN3. SISAK4. KAPTOLSKE UTVRDE5. VELIKI TABOR6. UTVRDA NEHAJ7. SENJ

KARLOVAC

Graz, Landhaus, 1557.-65. Domenico dell’Allio

Domenico dell'allio (allio, aglio, lalio, delalio) (lugano 1515.– graz, 1563.), graditelj talijijanskog podrijetla koji je djelovao u Štajerskoj.Od 1544. imenovan je glavnim graditeljem za unutarnju Austriju i slavonsko–hrvatsku krajinu. Njegovo najznačajnije djelo je zgrada sjedišta regionalne uprave landhaus u Grazu.Prema njegovim se projektima utvrđuje Varaždin i obnavlja varaždinski stari grad. Time je gotička tvrđava pregrađena u renesansni "wasserburg", s kružnim kulama, zemljanim bastionima i opkopom ispunjenim vodom. Osobito je vrijedno renesansno dvorište starog grada, okruženo galerijama sa stupovima i lukovima, dok su površine zidova bile oslikane sgraffitima.Dell'allio također radi planove za gradnju tvrđave u ivaniću, a nadzire i radove na obnovi tvrđava u sisku, koprivnici i križevcima.

Varaždin

Kaptolske utvrde

SISAK

Veliki Tabor

Utvrda Nehaj

SCHIAVNONI: DB SLIKARSTVO:*Juraj Čulinović -slikar Lovro Dobričevič*Ivan Dukonivić – kipar Božidar Vlatković*Ivan krstitelj Ranger –slikar Nikola Božidarević *Lucioano Laurana -arhitekt Mihajlo Hazmić*Franchesco Lauranna kipar –ženska portretna poprsja Vicko Lovrin*Andrija Medulić- slikar Franjo Matijin*Julije Klović –sitnoslikar TizianIMPORTI:1. braća Vivarini iz Venecije dr pol 15.st OSJEČKA TVRĐA: M Gosseau projekt2.Vittore Carpaccio kraj 15.st 1712.-1721. zvijezda s 8 ugaonih kula3.Tintoretto dr.pol 16.st4. Veronese dr pol 16st

Draškovići –dvorac Drašković u Klemovniku 1616. ROKOKO:Erdody –Popovača 1742. & Razvor 1770. & Gorna Rijeka Sv. Terezija , PŽ i BJRatkaj – Miljana 17st fuchs i četverolistKeglević –Lobor 17st.Patačić –Zajezda 1740.Oršić – G.Bistra i G.Stubica 1770.

BAROKPojam barok dolazi od portugalske rječi barocco što znači biser nepravilnog oblika.Nepravilan je u odnosu na klasičnu renesansu. Zahvaća čitavu Europu. Rimska umjetnost postaje uzorom za sve druge zemlje.

Periodizacija umjetnosti baroka u ITALIJI(prema R.Wittkower, Art and Architecture in Italy):

*Rani barok 1600.-1625.*Visoki barok 1625.-1675. – pontifikati triju papa: Urban VIII Barberini, (1623.-1644). Inocent X Pamphili (1644.-1655.), Aleksandar VII Chigi (1655.-1667.).*Kasni barok 1675.-1750.

Francuska – periodizacija prema raz.vladavina kraljeva

Louis XIV, Kralj Sunce 1643.-1715.Louis XV, 1715.-1774. Louis XVI, 1774.-1792

Srednja Europa:Rani barok – do 1680.Zreli barok - 1680.-1740.Kasni barok, kasnobarokni klasicizam:1740.-1780. (1830.)

RANI BAROK U RIMU- RENOVATIO URBIS-Nakon boravka u Trentu katolička crkva odlučuje se za obranu Rima kao glavnog hodočasničkog središta. Najintenzivnija obnova grada vodi se za pontifikata Siksta V. koji za glavnog arhitekta uzima Domenica Fonrtanu. - 7 ranokršćanskih bazilika povezuje se sa širokim ulicama i na trgove ispred postavljaju se visoki obelisci koji služe kao orijentir. Obnavljaju se vodovodi i fontane. Počeci baroknog urbanizma vidljivi su na fresci u Vatikanskoj biblioteci monumentalne ulice sa velikim trgovima ispred crkava. Tema ulice postaje jednom od dominatnih tema baroka (od tamo dolazi najveći broj hodočasnika) ili tzv. Porte del Popolo čije oblikovanje ukazuje na temu slavoluka. Sa Piazze del Popolo šire se 3 radijalno postavljene ulice (Via del Corso, Via del Babuino i Via Ripetta) koje vode prema crkvama (Kapitolu, Piazza Navona i Piazza di Spagna). U tom razdoblju gradi se i ) po uzoru na Palazzo Farnese.-Fontane koje se grade (Acqua felice, Fontana dell’aqua Paola) parafrazirane su teme slavoluka sa bogatom dekorativnom artikulacijom ali s jasnom strukturom i kompozicijom. Na golemim atikama nalaze se natpisi sa imenom naručitelja. Tema ovalnoga tlocrta koja postaje iznimno popularna u baroku najavljena je već sredinom 16.st

u Vignolinim planovima. Oval je oblik koji objedinjuje longitudinalno i centralno.Protureformacija (katolička obnova) nastala je kao odgovor katoličke crkve na Lutherov protestantizam.

KLASIČNI ELEMENTI-RIZALITNI ISTAK-SUZDRŽANI JE VOLUMEN-RAVNE LINIJE-NEMA KRIVULJA

Piazza del Popolo

Via del Corso, Via del Babuino, Via Ripetta

Porta Del Popolo

crkve na Piazza del Popolo

Crkve blizanke: Santa Maria dei Miracoli (1675.-79.-desno) i Santa Maria in Montesanto (1662.-75. lijevo), započeo Carlo Rainaldi a završili Bernini i Carlo Fontana.

Lateranska palača

Rim, Porta Pia ,Michelangelo, 1561.-65

Aqua Felice

Acqua Paola, 1608.-1613.

VIGNOLA –OVALNE CRKVESta Anna dei Palafrenieri, 1572 Oval sa kupolom

Sant’Andrea in Via Flaminia, 1550

+ Il Gesu 1568. ali nije centralna

TRIDENTSKI KONCIL (1545.-1563.) u Trentu

-Isusovci osnovani 1540. ukinuti 1773. pa ponovno obnovljeni. Nosioci protureformacije , iniciraju gradnju crkava prema novim načelima i novoj liturgiji , odnosno vraćaju se obliku latinskog križa (veza sa ranokršćanskim bazilikama-‘’Instructiones fabricae et suppellectilis ecclesiasticae’’, 1577. Karlo Boromejski : a) Centralni tlocrt se smatra poganskim/idealizira se oblik latinskog križa b) Longitudinalne mogu primati puno više vjernikaPovratak pravom obliku crkve ‘’od formam crucis’’ longitudinalno tlocrt križa (veze s kršćanskim bazilikama).

NOVI PROSTOR protureformacije se prvo ostvaruje u Isusovačkim redovima:

1. VELIKI BROD - prostor , da stane što više vjernika2. SVOĐENJE – akustika3. SVJETLO4. JASNO/JAVNO USMJERENJE PROSTORA / jedinstvo prostora i5. POGLED PREMA/NA GLAVNOM OLTARU / mnogo oltara (kult svetaca)

IL GESU 1568.-84.( započinje VIGNOLA & dovršava GIACOMO DELLA PORTA -pročelje )-Il Gesu zadovoljava sve kriterije. Ona je Matična crkva Isusovačkog reda.Jednobrodna crkva sa bočnim kapelama, upisani transept s golemom kupolom , polukružna apsida vidljiva izvana. Usmjerenje prostora je jasno , pogled je prema gl.oltaru , prostor je svođen zbog bolje akustike , brod je velik zbog primanja što većeg broja vjernika , dobra osvijetljenost (bazilikalno osvijetljenje). Vrlo bogata klasična arhitektonska plastika. Oslikana u razdoblju visokog baroka. U ranom baroku dolazi do sažimanja tema ; to je vidljivo u upisanom transeptu. Golema kupola izvor svijetlosti.Pročelje je dolje šire , gore uže ; prijelaz je riješen golemim volutama. Dvije zone pročelja spojene su zabatima donjeg dijela koji prelaze u gornju zonu . Bogata arhitektonska plastika; mnoštvo pilastara edikulu gl. Portala nose polustupovi , višestruki pilastri (gradacija).

G.d.P. projekt za pročelje

Il Gesu Vignola i Giacomo della Porta 1568.- 84. matična crkva isusovačkog reda Il Gesu ˛& S.Andrea u Mantovi (Alberti) (I.G.-težnja prema svetištu) Kupola se širi transept se upisuje (alberti priziva antiku)

Il Gesu & Santa Maria Novella (Alberti) –pročelje integriranje međusobnih djelova ispreplitanje dijelova 2 zabata u zoni atike elementi snažno ulaze u prostor (kasnije još jače naglašeno) Pročelje najvjerojatnije G.della Porta prostor trga u vezi sa crkvom –prije nema tog odmaka!

Saint Andrea delle Valle 1591. S.A.Valle & Il Gesu G. della Porta ˛Carlo Maderno dovršava 1590. JEDNOBRODNE! tlocrt potpuno ponavlja Il Gesu transept malo istaknutiji Pastičnost prostora & naglašavanje sredine je istaknutije ima 3-4 obrata gređa smještenih jedan na drugi

CARLO MADERNO*Sta.Susana 1603.*San Andrea della Valle 1590.-1650 (unutrašnjost)*pregradnja crkve sv. Petra 1606. , pročelje 1607-1612.*palazzo Barberini 1628.

*Sta. Susana 1603Početak ranog baroka u rimu!Često se spominje kao prva crkva baroka iako ona samo ponavlja temu Il Gesu. Bogatija arhitektonska plastika. Središnje polje se rizalitno ističe prema van.

*San Andrea delle Valle 1590.-1650.Započeta je u ranom baroku ali je dovršena kasnije. Dalje se razrađuje tema Il Gesu (tlocrt)Jasna podijela na gornju i donju zonu( naglašeno gređe)Naglašavanje rizalita Stupnjevanje plastičnosti (polustup , ¾ stp , puni stup) Više niša i skulptura Il GesuTransept i svetište šire se od broda

*Pregradnja sv. Petra 1606. , pročelje 1607.-12. -produžuje brod za 3 traveja sa po 3 bočne kapele. +pročelje sa 2 flankirana tornja koja su se urušila, nikada izvedena. Motiv V reda, trokutasti zabat ,atika s balustradom s kipovima.

*Palazzo Barberini 1628.Na ovoj palači rade mladi Bernini i Borromini. Tu su se posvađali i ostali neprijatelji do kraja života. Njegova posljednja građevina ! Smatra se početkom visokog baroka!-Prvi put da je gradska palača trokrilna!Palča je izgrađena za dvojicu braće. Prostor ulazi duboko u palaču ; prožimanje unutarnjeg i vanjskog. Trijem se nalazi na središnjem dijelu pročelja samo u zoni prizemlja. Središnja dvorana ovalnog oblika ističe se na pročelju iako izvana nije vidljiv njen oblik.

Visoki barok u Rimu

Naručitelji: Urban VIII Barberini, (1623.- 1644.), rastvorenost krivulje-velik broj prozora Inocent X Pamphili (1644.-1655.), srednjoe.-puno raznovrsniji nego u Rimu

Aleksandar VII Chigi (1655.-1667.) (uzdužno postavljeni ovali (tlocrt) U Rimu se još može naći poprečni(Bernini)

Arhitekti: (tretman pročelja podsjeća na profanu (F.von Erlach)

Gianlorenzo Bernini, Francesco Borromini, :

Pietro da CortonaCarlo Rainaldi

GIANLORENZO BERNINI 1598.-1680.(Pokrovitelj kardinal Scipion Bourguese). Rodom je iz Napulja porijeklom iz kiparske obitelji. Njegova djela inspirirana su anticom (skulpture, a arhitektura govori klasičnim jezikom takvo je i pročelje pallazo Barnerini : dvoetažno u donjoj zoni rastvoreno lučno zaključenim arkadama, au gornje dvije zone lučno zaključenim prozorima. Tipična Berninijeva kupola ; anđeli nose vijence, struktura sače.!

*pročelje palazzo Barberini (+carlo maderno i borromini)*ciborij Sv.Petra 1624.*projekt za pročelje Sv.Petra*projekt za začelje crkve Santa Maria Maggiore*San Andrea al Quirinale 1657.-70.*Santa Maria dell’Assunzione , Ariccia 1662.-64.*boravak u Francuskoj : Ist. Krilo Louvra 1664. (1. , 2. i treći projekt)*Palazzo Odescalchi 1664.*Trg Sv.Petra od 1656.*dovršava crkve blizanke na Piazza del popolo nakon Rainaldija S.M. in Montesanto i S.Maria dei Miracoli

palazzo Barberini

*ciborij sv. PetraTzv. Baldahin je kiparsko-arhitektonska forma . Nalazi se na križištu transepta i gl.broda. Viši od 30 metara većinom napravljen od bronce. Stoji na 4 tordirana stupa ima motiv viseće tkanine i pčele (simbol Barberinija koji je naručio ovo izdanje)

*Projekt za pročelje SV.Petra.Rad projekt za zvonike. Prema nacrtima trebali su biti monumentalni u 3 etaže i u isto vrijeme rastvoreni. Počeli su se graditi ali 1638. su se urušili. Nakon toga Borromini odlučuje da se nebi trebali niti graditi.

*projekt za začelje Santa Maria MaggioreSlična ideja kao na crkvi SV:Petra; zvonici na uglovima. Ograda s balustradama, skulpture na ravnom zaključku. Ne radi se prema ovom projektu već prema Rainaldijevom. Apsida je rastvorena kolonadom.

*San Andrea al Quirinale 1657.-70.-Isusovačka crkva malih dimenzijaCentralnog tlocrta (neobično za isusovce) na glavnoj osi kretanja poprečno položen oval. Pročelje je zaobljeno; tema se ponavlja i u unutrašnjosti. Zid je rastvoren vijencem kapela jasne simbolike ; ako povežemo kapele jednakih oblika dobijemo Andrijin križ.Vrlo klasičan tretman zida.Predimenzionirani elementi arhitektonske plastike.Iznad svetišta; u prekinutom segmentnom zabatu nalazi se kip sveca u apoteozi.Kupola je bogato dekorirana i rastvorena heksagonima različitih veličina (gradacija prema vrhu) i rebrima između kojih se nalaze skulpture anđela . Kada se gleda odozdo kupola djeluje kao da je nošena anđelima.

Tipična Berninijeva kupola ; anđeli nose vijence, struktura sače.!

*Santa Maria dell’Assunzione , Arricia 1662.-64.Centralna crkva kružnog tlocrta- uzor joj je Panteon! Sastoji se od trijema, kružnog broda i svetišta. Izvana je jednostavna i suzdržana.Ima dva mala zvonika (imao ih je i Panteon). Tipična Berninijeva kupola ; anđeli nose vijence, struktura sače.!

*BERNINIJEV BORAVAK U FRANCUSKOJna dvoru Louisa 14. koji ga je pozvao da pokaže da je jednako moćan kao papa kad može platiti tada najboljeg arhitekta. Njegovi projekti su bili odbijeni da bi pokazali nadmoć francuske arhitekture nad rimskom.

1.projekt za Istočno krilo Louvra 1664. Igra konveksnog i konkavnog. Središnji dio je zaobljen i rizalitno izlazi van, bočni dijelovi se uvlače unutra i ponovno snažno izlaze van. Pročelje je podignuto na visoku bazu, apliciran je motiv velikog reda, zaključeno balustradom sa kipovima.2.projekt : Negativ prvoga! – Najveća promjena je sreišnji dio koji se uvlači prema unutra.3.projekt ; pravno pročelje sa ravno zaključenim rizalitima

*palazzo Odescalchi 1664.troetažna palača sa istaknutim središnjim rizalitom. Bočni dijelovi manje su vaćni od središnjeg pa su oblikovani rustikom. Središnji dio naglašen je i velikim redom te balustradom s kipovima. Izmjena zabata na prvome katu.

+* trg Sv.petra od 1656.

BERNINIJEVE FONTANE:,*Fontana osa (Fontana delle Api), Piazza Barberini*Fontana lađice (Fontana della Barcaccia), Španjolski trg*Fontana četiriju rijeka (Fontana dei Quattro Fiumi), Piazza Navona*Fontana del Moro, Piazza Navona*Tritonova fontana (Fontana del Tritone), Piazza Barberini

Fontana dei quattro Fiumi

Del MoroF.Di Tritone

Fontana delle Appi Fontana della Barcaccia

Francescho Borromini 1599.-1667.sa sjevera Italije, školovao se u Milanu (na katedrali) kao arhitekt i kipar. U Rimu radi u radionici Carla Maderne.Njegov cilj je ‘’inventore di cose nuove’’ (izmišljanje novih stvari) –odmak od tradicije arhitekture koja se temelji na iskustvima antike i humanizma.

*pročelje Palazzo Barberini*San Carlo alle Quatro Fontane , crkva i samostan 1638.-41., pročelje 1665.-67.*S.Ivo alla Sapienza 1642.-50.* santa Agnese in Piazza Navonna od 1653.*Ortorij sv. Filipa Nerija 1637.* Palazzo di Propaganda Fide 1646 , crkva od 1662.

*pročelje palazzo BarberiniRadi mali prozor potpuno drugačiji tretman arh.plastike. Odustaje od edikule , ulogu nosača vijenca preuzimaju girlande unutar neobične volute. U središti je mali triglif iznad kojeg je naopako okrenuta školjka. Uglovi razlomljenog vijenca izlaze van pod kutom od 45stup.

*San Carlo alle Quttro fontanecrkva i samostan 1638.-1641. ,pročelje 1665.-1667.- Sinteza ovala i romba- matematičko promišljanje , a ne tradicija. Odustaje od pravila klasične arhitekture ; kupola nije vidljiva izvana , snažni lomovi gređa (motiv špica) . Novi različiti motivi kasetiranih polja u kupoli (križ , osmerokut , oval)jedan od prvih kod kojih se javlja pojam bark. Valovita kretnja cjelokupnog pročelja (konkavno-konveksne kretnje) Javlja se motiv šipka na kapitelu

*San Ivo alla Sapienza 1642.-50.-Mala centralna crkva tlocrta Davidove zvijezde sa zasječenim i zaobljenim rubovima.Nalazi se na kraju izduljenog dvorišta. U donjoj zoni se ne može prepoznati da je crkva ; ‘’odaje’’ je kupola. Unutzrašnjost djeluje hladno, bez puno dekoracije, vijenci se sijeku pod oštrim kutevima. Kupola je upisana , lanterna vrlo visoka i naglašena i njen zaključak je napravljen u obliku spirale.

*S. Agnese in Piazza Navona, od 1653.-Započeto je Rainaldi ali kada više nije znao što treba napraviti angažiraju Borrominija.Grčki križ sa oktogonom u križištu ; nije bilo mjesta za krakove jer se nije moglo izaći sa njima na javni prostor trga. Krakovi u gl.osi su plitki , poprečni su dublji. Posvađao se sa naručiteljima pa pročelje rade Rainaldi. Unutrašnjost- karakteristični lomovi gređa

*Oratorij Sv. Filipa Nerija, 1637.-Pročelje profane zgrade naslanja se na već postojeće pročelje. Središnji dio je udubljen; iznad njega je neobičan zabat. Troetažna zgrada sa iznimno visokim drugim katom.

*Palazzo di Propaganda Fide, 1646., crkva od 1662.-Zakrivljene linije pročelja. Koristi vlastiti repertoar motiva (različiti zabati). Na svodu crkve može se primijetiti utjecaj gotike nema podijele na traveje , cijeli prostor objedinjen je pojasnicama koje imaju isključivo dekorativnu ulogu.Borromini nema puno narudžbi kao Bernini i nema svojih sljedbenikau Rimu jer ga smatraju bizarnim, međutim u Europi je pronašaosljedbenike zahvaljujući grafikama.

*Pietro da Cortona 1596.-1669.-Slikar (svod palazzo Barberini) oprema palazzo pitti) kipar i arhitekt.

*Sv.Luka i Martina na Forumu, 1634.*Santa Maria Della Pace ,pročelje 1656.-57.

*Sv.Luka i Martina na Forumu 1634.Tlocrt grčkoga križa. Lkasičniji prstup arhitekturi.Zid unutrašnjisti gotovo nestaje , u potpunosti je rastvoren stupovima i polustupovima. Pročelje prati tio tlocrta ; prozori na zaobljenim krakovima križa propuštaju difuzno svijetlo.Pročelje je jednako u donjem i gornjem registru. Kontinuirana lahana kretnja sa blago istaknutim središnjim dijelom, krajevi su izbačeni u prostor i čine granicu zaobljng dijela. Donja zona je malo nagkašenija od gornje (polustupovi-pilastri)

*Santa Maria delle Pace pročelje 1656.-57.-Renovira pročelje ; u donjem dijelu polukružna kolonada dorskih stupova ,gore pilastri i polustupovi koji uokviruju edikulu sa segmentnim lukom unutar trokutastog zabata. Donji bočni dijelovi su ravni , a gornji s konkavno uvlače.

CARLO RAINALDI 1611.-91.Rainadno koristi slobodnostojeće stupove- iznimka u rimskom visokom baroku!*Santa Maria in Campitelli od 1656*Crkve na Piazza del Popolo 1675.-78.

*Santa Maria i Campitelli od 1656.Tlocrt grčkog križa. Slobodnostojeći stupovi u interijeru i eksterijeru. Pročelje –razlika između gorne i donje zone jače naglašena. Na edikuli gl.portala gotovo prekinuti segmentni luk, istaknuti vijenac i trokutasti zabat koji ulazi u gornju zonu. U gornjoj zoni istaknuti natprozorni vijenac ; naglašen segmentnim zabatom unutar većeg trokutastog

*Crkve na Piazza del Popolo 1675.-78.Uzor im je Panteon. Iste u oblikovanju iako veličinom nisu.Tvore kulisu trga , iza njih se otvaraju 3 radijalne ulice.Naglašeni tamburi i vrlo visoke kupole. Crkve blizanke: Santa Maria dei Miracoli (1675.-79.-desno) i Santa Maria in Montesanto (1662.-75. lijevo), započeo Carlo Rainaldi a završili Bernini i Carlo Fontana.

VENECIJABaldasare Longhena

Obilježena jednim imenom i jednom građevinom

*Santa Maria Della Salute Od 1631.Nalazi se na ulazu u canal grande. Zavjetna crkva ; izgrađena nakon epidemije kuge.Nastaje po uzoru na San Vitale i palatinsku kapelu u Aachenu. Sastoji se od dva centralna tijela nadsvođena izduljenim venecijanskim kupolama (po uzoru na Sv. Marka) . Oktogon sa deambulatrijem i plitkim kapelama, dodano centralno svetište.Pročelje je projektirano za pogled izdaleka , kontrafori su oblikovani kao volute.Skulpture na volutama , ogromni prozori –djeluje kao da lebdi. U interijeru je prisutan utjecaj palladija jako visoke baze, sivo-bijeli zidovi i arh.plastika, trijumfalni luk, termalni prozori

-Matematičar i arhitekt ; radi projekte diljem Europe ali nije ih puno sačuvano ; samo u T.Izdana jee knjiga njegovih projekata; širenje čitavom Europom.

*projekt za crkvu teatinaca Ss.Annunziata , Messina 1660.*S.Maria della Divina Provvidenza , Lisabon*S.Maria Altotting , Prag 1678

*kapela San sidone 1667.-90. Torino*san Lorenzo , Torino 1668.-87.*palazzo Carignano, Torino 1679.-85.

*projekt za crkvu teatinaca Ss.Annunziata ,Messina ‘’6o.-Simetričan tlocrt; šesterokut sa ophodom. -Naglašena vertikala. TRGOVI TORINO: -Kupole su upisane u tambur ; Carlo di Castelmonte - Piazza Reale tvore ih rebra koja se međusobno križaju , Amadeo di Castelmonte- plan gradaotvorene su golemim prozorima. Asconio Vittozzi –Piazza Castello

GUARINO GUARINI Torino i EU Madena , 1624.-83.

*Santa Maria della Divina Provvidenza , Lisabon-Srušena u potresu. Traveji u obliku ovala prodiru jedan u drugi. Križište neobično zasječeno.

*S. Maria Altotting , Prag 1679.-nije izvedena ali njeni planovi utjecali su na Češku arhitekturu

*kapela San Sindone 1667.-90. Torino-kapela uz katedralu, Giuarini gradi od gređa jer je već bila započeta. Kupola na 3 pandativa (1.put) izvedena je kao prošupljena konstrukcija ; rebra su bogato profilirana i slagana su prema geometrijskim konstrukcijama : preklapanje i ustinjavanje rebara. Završava visokom lanternom.

*San Lorenzo , Torino 1668.-87.-oktogon potisnutih stranica na kojeg se nadograđuje složena konstrukcija kupole sa rebrima. Svetište u obliku poprečno položenog ovala. Kupola nad svetištem ima tlocrt Davidove zvijezde (utjecaj maurske arhitekture). Monumentalne serlijane. Izvana kupola nije vidljiva, iznutra je vrlo složena sa poprečnim rebrima i golemim prozorima.

*Palazzo Carignano torino 1679.-85.-trokrilna palača izgrađena od opeke ; svi elementi si od tog materijala. Središnja ovalna dvorana utječe na oblikovanje pročelja , začelja i stubišta. Pročelje je neglašeno pokrenuto ; središte je konveksno izbočeno prema van, zatim se bočni dijelovi uvlače i na rubovima ponovno izlaze van.

FRANCUSKAZa gradnju im je bila uzor Rimska stambena arhitektura¨! Rim: široke ulice & obelisk na trgupariz: VAŽNOST TRGA - kip kralja! 1.palace Dauphine henry 4. - prethodi palace Royale 1594 palazze de la Voges ; tip trga u fr. Baroku: 2. polukrug uokolo kipa kralja se simetrično raspoređuje prostor. Zatvoren tip. Sve zgrade kao jedno pročelje

3. MANSARDNI KROV visok –sa 1 ili više etaža kip kralja. Zatvoren trg sa svih strana

Palace des Victories 1685. / Place Vendome / J.H. Mansart uniformirane fasadeckva Les Invalides / (uzor Michelagelo Sv.Petar) ‘’Mansardni krov’’

-dvorac Vaux le Vicomte - apartmani / Le Vau + Versailles (sudjeluje na natječaju za Louvre)-hotel Lambert –francuski prozori /

gradske palače u Francuskoj ho’tel

*Val de Grace 1654.-67. CRKVA FRAN.BAROKAArhitekt je Francois Mansart. Očit utjecaj Il Gesu-tlocrt latinskog križa.Prirodna boja kamena, naglašena uptreba plastičkih elemenata. Uži gornji dio , širi donji ; prijelaz je rješen volutama , zabat rimski elementi. Slobodnostojeći stup francuski element. Usitnjenost elemenata vidljiva je na kupoli. Oko križišta se nalaze prostorije koje prolaze kroz same nosače (u rimskom Baroku toga nema, element preuzet iz renesanse)

*Dome des Invalides 1680.-1707- CRKVA FRAN. BAROKAJules Hourdin MansartCrkva je dio velikog kompleksa , nije izoliran objekt ka što je najčešći slučaj u Italiji. Izuzetno klasična u smislu korištenja elemenata klasične arhitekture , posebno renesanse.Spoj grčkog križa i kvadrata , dijagonalno kretanje u unutrašnjosti. Pročelje je rizalitno izbočeno prema van ; motiv pročelja antičkog hrama sa motivom slobodnostojećeg stupa.Gornja zona zaključena je trokutastim zabatom , kupola je dominatnan element koji naglašava visinu. Tambur –dva niza prozora , u donjoj zoni su udvojeni polustupovi , iznad volute.

BAROKNI DVORCI U FRANCUSKOJ

*J.H. Mansart Italija - uglavnom četverokrilne građevine vezane uz renesansu*F Mansart Francuska .Luis 14. Versailles- daje temelj za daljnji razvoj*Le Vau svatko namjerava napraviti Versailles u malom*Le Notre*Le Brun 1. TROKRLNI OBLIK*Perrault 2. KOMUNIKACIJA PROSTORA 3. PROSTORIJE UVJETOVANE RAZL. FUNKCIJOM

*Pariz- Palais du Luxemburg Salamon de Brosse 1615.

4ero krilna. Sagrađena za kraljicu Majku –Mariiju MediciIzdužene proporcije (16st)Raspored prostorija (17.st) –APARTMANI Corps de Logis dio za stanovanje / od te palače apartmani postaju sastavni dio

*Versailles

Luj 14.seli čitav dvor iz Pariza (Louvre) u Versaille ; seli čitavu državnu upravu.Jedna od najvećih građevina u europskoj povijesti. Dvorac je zamišljen kao središte Francuske ; 3 staze vode do dvorca , a sastaju se u sobi kralja. D 1660. on i službeno nosi ime Kralj sunca, a od ‘’78. počinje se prikazivati kao Apolon (personifikacija vlasti i države). Na već postojeći lovački paviljon kojeg daje izraditi Loius 13. nadograđuju se krila.1.faza 1668.-71.proširenje dvorca povjereno je arhitektu Loisu le Vau ; produžuje se krila. Za dekoraciju je zaslužan Charles Le Brun , a oblikovanje parka Andre’ Le Notre.Pročelje (le Vau) sa mnoštvo detalja narančasti zidovi; visoki mansardni krov.1.faza 1678.-84.Arhitekt zaslužan za daljnja proširenja je Jules Hourdin Mansart. Gradi Krila koja su okomita na tijelo palače; otvaraju se prema parku. Na njega utječe rimska arhiteltura pa nema kolorističkih naglasaka kao kod Le Vau-a. Vidljiv je utjevaj Berninijevih nacrta za pročelje Louvrea (rizalit, balustrada sa kipovima). Dvorana ogledala – okrenuta prema parku, pokazuje bogatsvo jer su ogledala bila jako skupa, njihova refleksija čini prostor gotovo nestvranim. Na suprotnim krajevima prostorije su tzv. ‘’Soba Rata’’ i ‘’Soba Mira’’ (Charles le Brun) . Dvorska kapela napravljena je u klasičnim stilu sa slobodnostojećim stupovima i oslikom svoda. PARK : uz glave šetnice nalaze se skulpture mitološkog sadržaja . Služio je i kao velika pozornica na otvorenom. U parku se grade paviljoni za povremeno boravljenje, uglavnom su služili za kraljeve ljubavnice. Možda najpoznatiji je tzv. ‘’Mali Trianon’’ koji je izvana poprilično jednostavan.

Louis le Vau, 1668.-71.

Park dvorca Versailles A. Le Nôtre

Trianon

Jules Hardouin-Mansart 1678.-84

*projekt Perraulta za Istočno krilo Louvra 1664.

središnji paviljon zamislio je kao pročelje rimskoga hrama. Budući da Louvre ima 3 kata prizemlje služi ka podnosžje hrama, a druga dva kata uvučena su iza ravne kolonade od udvojenih slobodnostojećih stupova. –Projekt odbijen!MOTVI SLOBODNOG (slobodnostojećeg) STUPA: uvodi se u arhitekturu,Treba se pokazati nadmoć nad Rimom. Traži se francuski red , francuski trijumfalni luk,REZULTAT = LATENTNI KLASICIZAM!(zabat antičkog hrama)Odaja Boga (Louis 14.) stoji na stupovima..

*Vaux le Vicomte 1656.Arhitekti Louis le Vau , Charles le Brun i Andre le notreDvorac za ministra financija Louisa 14.; nakon što je izgrađen kralj zatvara ministra pod optužbom da je krao jer da nije ne bi mogao platiti ovakvo zdanje. 1.put je motiv pročelja hrama upotrebljen na profanoj arhitekturi!Vodeni kanal oko dvorca evocira na formu srednjovjekovne arhitekture.Trokrilni dvorac plitkih krila , sažeta forma , naglašen središnji volumen (ogromna dvorana u obliku položenog ovala vidljiva izvana).Razigrana linija krova ; visoki mansardni krovovi sa naglašenom kupolom nad velikom dvoranom.

SREDNJA EUROPA 17. i 18.st

Prenošenje modela Versaillesa kao uzora za rezidencije apsolutističkih vladara!

*Schonbrunn*Altes Schloss 1698. , Berlin*Wurzburg , Sj Bavarska (J.Njemačka) 1719.-1744.

2. tip dvoraca koji utječe na arhitekturu sr. Europe je Vaux le Vicomte! *Dvorac Belvedere , Beč *palača Daun-Kinsky , Beč *Nymphenburg , Munchen *Amalienburg , F. Cuvilles *dvorac Stupinigi , Piemont , F.Juvarra od 1729.

*Schonbronn (šonbrun)-Johan Berrard Fischer Von Erlach ; beč 1688.plan-nije izveden!Habsburgovci na mjestu starijeg lovačkog dvorca grade reprezentativnu palaču (kao i Versailles) . Arhitekt se školovao u Rimu ; donosi klasične elemente. Kompleks građevina koje se nižu jedna iznad druge (zbog pada terena). Zsloženi sustav terasa i rampi , monumentalni ulaz sa dva stupa. Ogromna palača sa golemom eksedrom i nepreglednim krilima.-Joseph Emanuel Fischer Von Erlach 1737.Gradi skromniju palaču sa 3 krila. Vrijeme kasnog baroka i baroknog klasicizma. Naručitelj ovog zdanja je Marija Terezija. Isticanje središnjeg rizalita , motiv velikog reda , balustrada sa kipovima rimski elementi. Kosi krov , usitnjenost i park iza dvorca francuski elementi. Unutrašnjost je uređena prema načelima kasnog baroka i rokokoa (dominira bijela boja, suzdržanije dekoracije u donosu na visoki barok , motiv rocaillea)Na mjestu gdje je njegov otac planirao izgraditi dvorac izgrađena je GLORIETA koja slavi habsburške pobjede (nad turcima)

*dvorac belvedere BečArhitet J.L. von Hildenbrandt za princa Eugena SavojskogDonji Belvedere 1714.-1716.Gornji Belvedere 1712.-1723Služe kao ljetni dvorci , Donji je nešto jednostavniji u korištenje arhitektonske plastike , istaknut središnji dio (visinom) , kipovi na balustradi ispod visokog krova. Gornji –razlomljena linija krova, jasno se izdvaja središnji dio, monokromija plastike.Monumentalna glavna dvorana atlanti nose bogati svod . Hermski pilastri na pročelju , pilastri kao uklade (izvedeni su samo rubovi) bogata dekoracija

Prednje strane

Zadnje strane

Okrenuti su ovako:donji park gornji

*palača Daun-Kinsky BečHildenbrandtTlocrtno vrlo jednostavna gradska palača. Bitna je obrada površine hermski pilastri , bogato izvedena profilacija otvora , balustrada sa kipovima , razvijeni portal okvirno izlazi van na ulicu pod kutem od 45 stupnjeva. Vijenac je razigran i prekinut u središtu (kao u Gornjoj Bistri).

*Nymphenburg , Muchen

‘’Mjesto gdje žive nimfe’’Ladanjska arhitektura. Tlocrt povezanih paviljona; u središtu je kubus iz 17.st koji se postupuno nadograđivao. Vodeni kanal vodi do gradske rezidencije do dvorca.Zdanje je rastvoreno velikim prozorima.

*Amalienburg , F.Cuvilles 1734. park Nymphenburga-mali lovački paviljon. Nastaje pod utjecajem rokokoa. Velika kružna dvorana ističe se na pročelju , veliki prozori , nad portalom prikazi Dijane – božice lova. Arhitektonska dekoracija izvedena srebrom , motiv roccaillea.

*dvorac Stupinigi , Piemont , F. Juvarra od 1792. (+La Superga)Lovački dvoracizvan grada. Zanmljiva tlocrta ; višekrilna građevina sa krilima koja nisu pod pravim kutevima. Krila zatvaraju poligonalan oblik.Središnje zdanje tvori oblik slova xNa vrhu krova nalazi se brončana skulptura jelena

ARHITEKTURA PIEMONTA: Guarini –djela u Torinu F.Juvarra -dvorac Stupinigi 1792. La Superga 1717.

SAKRALNA arh. 17. i 18.st u srednjoj Europi

*Johan Bernard Fischer von Erlach 1656.-1732. ‘’Entwurff Einer Historischen Architectur’’, 1721. Kollegienskirche , Salzburg 1696. / Salzburg Dreifaltigkeitskiche / crkva sv. Trojstva 1694. / 1693.-99. Karlskirche , Beč 1715. projekt za palaču Schonbrunn*Johan Lukas von Hildebrandt 1668.-1745. Peterskirche od 1703. St.Laurentius 1699 , Češka crkva Mariatreu Beč 1716. + + 2 zvonika

Johann Bernhard Fischer von Erlach (Graz, 1656.-Beč, 1723.)Nakon školovanja u Italiji (Rim), vraća se u AustrijuPrva djela su crkve u Salzburgu 1693.-1699.

*Kollegienskirche , Salzburg 1696.Tlocrt grčkog križa , sa duljim krakovima na uzdužnoj osi, upisan u pravokutnik. Nad križištem je kupola svetište je uzdignuto ,pravokutne sakristije flankiraju svetište.Ovali prostori između krakova služe kao 4 fakultetske kapele. Pročelje središnji dio izbočen je prema van, blago uvlačenje bokova i ponovno izlaženje tornjeva.Kiparski pristup arhitekturi naglašena , bogata dekoracija.

San Carlo ai Catinari , <R.Rossati 1612.-60.inspiracija za tlocrt : oval ˛& + & zvonik+konveksno pročelje

* Dreifaltigkeitskiche / crkva sv. Trojstva 1694.Spoj križa i uzdužnog ovala. Pročelje je konkavno; u obliku položenog ovala i flankirano je dvama pravokutnim tornjevima.

*Karlskirche , Beč 1715.Crkva se gradi izvan zidina. Naručitelj je car sv.Rimskog carstva njemačkog naroda pa antički motivi nisu neobični (motiv pročelja antičkog hrama , trijumfalni stupovi)Isti tip crkve kao prethodna ; spoj križa i uzdužnog ovala ali ovdje je naglašenije dijagonalno kretanje. Element iz carske rimske arhitekture Trajanovi stupovi. Nad križištem je golema kupola , a pročelje je kulisno ; sakriva tijelo crkve. Na uglovoima pročelja su niski zvonici, vertikalu preuzimaju stupovi sa tordiranim reljefima.

Johan Lucas von Hildebrandt, 1668.-1745.Austrijski arhitekt školovan u Italiji.*Peterskirche od 1703. Tlocrt uzdužno postavljenog ovala. Tijelo broda je oval sa po 3 kapele sa svake strane. Pokrenuto, razvedeno pročelje sa istaknutim zvonicima. Središnji dio koji je uvučen izlazi u prostor i postavljen je ispred zvonika.

*St. Laurentius 1699, ČeškaOčit utjecaj Guarinijeve arhitekture!U Središtu je oktogon povijenih stranica. Na uzdužnoj osi nalaze se još dva poprečno položena ovala ; jedan služi kao ulazni prostor a drugi kao svetište. Nad križištem je kružna kupola, pročelje je pokrenuto ; središnji dio je izbačen prema van, flankiran tornjevima. Arhitektonska plastika naglašena crvenom bojom.

*crkva Mariatreu , Beč 1716.Gotovo jednak tlocrt kao st.Laurentius.Oktogon sa povijenim stranicama. Nad križištem je kupola, krakovi su zaobljeni iznutra. Središnji dio pročelja izbočen prema van. Nema naglašavanja arh.plastike bojom!

Arhitektura 18. st. u Češkoj – utjecaj Guarinija i domaće nasljeđe

Utjecaj Guarinija i domaće nasljeđe. Guarini 1679. radi na prijektu u Pragu koja nikada nije izvedena; crtež utječe na kasnije građevine u Češkoj. Gurainijeve građevine : Alttoting , Prag (utjecala na Češku), Ss.Annunziata , S.Maria della Divina Provvidenca , S.Sidone , S Lorenzo, Palača Carignano. -G.G./Česi: preklapanje ovala. Pokretanje krivulje u unutrašnjosti /Oni sada nastavljaju tako da slonodno barataju ovalom

*Christoph Dientzenhofer vodeća ličnost *Kilian Ignaz Dientzenhofer*Johann Dientzenhofer*Baltthasar Neumann

*C.D. Obořište, 1699.-1712.Longitudinalna crkva sastavljena od manjih prostornih dijelova; dva položena ovala na čijem sjecištu je kružnica. Prožimanje prostornih jedinica. Oblikovanje zidova naglašeno gređe ocrtava + tlocrtni oblik , motiv špica (preko drugih arhitekata, ne direktno od Borrominija)

*Břevnov, 1709. Ckva benediktinskog samostana. Longitudinalna crkva s pokrenutom linijom zida (vidljivo izvana, ne samo pročelje) Svetište je tradicionalno polukružno zaključeno. Traveji u obliku ovala koji se presjecaju ; ulaze jedan u drugi. Nema kupole, dominatni elementu su dva ovala u sredini. Jako naglašeno gređe

*Sv. Niklas na praškoj Màloj Strani (Kleinseite), 1703.-11.Longitudinalna jednobrodna crkva sa kapelama.Sustav wandpfeilera pregradni zidovi kapela , služe kao nosači svodnih polja!Upisani u transept zaobljenih krakova ; križište tvori četverolist sa kupolom u središtu.Mekano , zaobljeno oblikovanje pročelja; pokrenuto u valovitoj liniji , sferne pojasnice zbog skošenoh pilastara.Dovršio njegov sin Killian Ignaz Dientzenhofer 1737.-52.

Kilian Ignaz Dientzenhofer,* Sv. Ivan na Stijeni, 1730.-37.Tip tlocrta preuzet od Hildenbrandta ; oktogon povijenih stranica. Centralni oktogonalni brod , dva položena ovala (svetište i ulaz) , pročelje sa dijagonalno postavljenim zvonicima stišću središnji dio i portal koji izlaze van.

Johann Dientzenhofer*Samostanska crkva u Banzu, 1707.Longitudinalna crkva velikih dimenzija. Svodna polja u obliku ovala, ne preklapaju se.Tzv: ‘’carski samostani’’. Poprečni ovali međusobno isprepleteni.

Balthasar Neumann*Vierzehnheiligen, 1743.-72. (14/13 svetih pomoćnika) proštenjarska!Crkva je građena u dvije faze ; u 1. su napravljeni samo vanjski zidovi.1763. Neumann preuzima gradnju: Longitudinalna bazilika s transeptom , nad križištem nema kupole, ona je pomaknuta na središte gl.broda ovalnog oblika.Brod se čita kao 3 ovalna srednja polja u nizu. Gl brod je od bočnih odvojen stupovima.Glavni oltar je smješten ispod središnjeg polja svoda –uvjetovano hodočasničkom liturgijom.Arhitektura rokokoa (bijeli zidovi sa motivom roccailea, oltar je cijeli izveden u roccaillu

“SIMBOLIČKI” TLOCRTI

*Georg Dientzenhofer , Kappel , Waldassen od 1628. Westendorf (Rosenheim) 1668.

*Smiřice, kapela dvorca Sternberg, C.Dientzenhof?

J. Santini-Aichel ,Saar, kapela Sv. Ivana Nepomuka

Georg DientzenhoferKappel , Waldassen od 1628.trolist sa jednostraničnim trokutom u središtu ; tri pročelja , tri tornja posvećeno sv. Trojstvu !Okružena ophodom (slično cinktoru –hrv.zagorje) ali vezano uz tijelo crkve; zatvoreno)

*Westendorf (Rosenheim) 1668.Izvana kružna , iznutra oblika grčkog križa sa zaobljenim krakovima. Posvećena sv.Križu!

* Smiřice, kapela dvorca Sternberg 1699.parafraza oktogona povijenih stranica. Izvana zidovi jako povijeni; naglašena krivulja. Neobičan zvjezdasti svod vjerojatno je zamislio naručitelj (stern-zvijezda)

J. Santini-Aichel*Saar, kapela Sv. Ivana Nepomuka

Arhitekt je obnavljao mnoge gotičke crkve i samostane gotika u baroku (naglašena upotreba dekorativnih rebara) Spoj simbolike i gotike (svetac mučenik, bačen u Vltavu na površini se pojavio vijenac zvijezda –opasano zvjezdastim oblikom koji ima sličnosti sa cinktorom, zvjezdasti svodovi)

Protestantska arhitektura

G.Bähr,Dresden, FrauenkircheCentralnost !! Uvjek protestantskeOktogon , vrlo visoka kupola.Galerije!!! –nema u katličkim /kao kazalištePuno svijetla (da sami mogu čitat tekst)

Odbacuju do 18.st raskoš i kićenost, čak primijenjuju Rimski barok.

Hamburg –Sv.Mihael+elementi arh.Plastike iz rimskog baroka

PALADIJANIZAM-POD UTJECAJEM; POZIVA SE NA PALADIJA INIGO JONES Banqueting House, London , Whitehall 1619.-22.

On u svojoj knjizi piše o ant.djelima i o sebi ; to postake kao udžbenik kako graditi! Paladio?Indigo Jones donosi Palladia u Veliku Britaniju 17. i 18.st – dugo trajanje paladijanizma!Stupom ističe središnji dio (i 1. i 2. kata)(a on iz grafika koje su plošne dobiva inform.

*Palazzo Porto Breganze , Vicenza , piazza CastelloAndrea Palladioistaknuto gređe sa istaknutim obratom.Preuzima girlande. Različiti zabati/izmjenjeuje Balustrade ispod prozora. Rustika na dnu.

*Queens House , Greenwitch 1635. Kvadratni oblik. Trijem je (ima prostor iza stupova).Rustika u prizemlju. Rastvoreni prolazi

*Chiswick House 1720.-30. Verzija Rotonde (tada pleići koji se zanimaju arhitekturu si sami projektiraju kuće). Poligonalna kupola. Zabat na ulazu & trijem & kvadratni oblik & kupola + krug i oval (isto iz knjige –terme) a i palazzo porto od PALADIA –ima nepravilne oblike

*Th.jefferson –Monticello 1768.-1809.Arh.diletant) izbočio je/istaknuo unutarnji do trijema. Na počecima stvaranja države pokazao kako se treba graditi-povezanost sa grčkom demokracijom –uveo upotrebu zabata!

*Jacob Van Campen : Stadthaus ; amstedram (vijećnica) 1642.-48. Danas kraljevska palača (palais Royale). Središnji dio rizalitno istaknut + zabat nad središnjim djelom. Počinje imati reprezentativnu građevinu u europi. Važan pomak! Ta nova rhitektura 17.stdugo je vladao sr.vijek (to je renesansa ) nizzozemska, engleska i SAD

Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj Samostanske crkve 17.st.

HRVATSKA

Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj Samostanske crkve 17.st

Isusovci donose novi tip arhitekture trotravejne crkve flankirane sa po tri para bočnih kapela sa velikim i naglašenim svetištem. Samostanske crkve sa wandpfeilerima (zidani stupci ; nosači svoda) Grade velike svodove zbog dobre akustike , prostori prilagođeni velikom broju vjernika.Isusovci prvo dolaze u Varaždin.Isusovci ne grade samo crkve ; grade i čitave komplekse (kolegije) i tako mijenjaju urbanističku sliku grada.

*crkva Sv.Katarine na Gradecu 1620.-32.*crkva Uznesenja Marijina , Varaždin 1642.-46. Isusovački način gradnje preuzimaju*crkva Navještenja Marijina u Klanjcu 1639. / franjevci : isus. Crkve u Klanjcu,*Sv.Ivan Krstitelj Varaždin 1650.-55. / VŽ. I Samoboru*crkva u Samoboru 1732.*jedina župna crkva u tom tipu- Sv.Anastazija u Samoboru 1671. -gotika u baroku

*crkva S, Katarine u Gradecu 1620.-32.Štuko dekoracija 1720.te (A.quadrio?)Jednobrodna ; bačvasto nadsvođena dvorana sa bočnim kapelama. Zidni stupci odjeljuju kapele i podupiru svodnu konstrukciju. Pročelje je izvorno bilo jako jednostavno ali srušeno je u potresu 1880.. Sačuvan je izvorni portal i skulpture u nišama. Danas se pročelje sastoji od donjeg šireg gornjeg užeg dijela i raščlanjeno je pilastrima.Vanjski zidovi rastvoreni su velikim prozorima (jedini izvor svjetla budući da nema kupole).Smještaj oltara uz pregradne zidove kapela –služe kao okvir kulisa u pogledu na svetište (blago uzdignuto) i glavni oltar. Ovakav ti gradnje popularizirao je Hans Alberthal koji se orema Đurđici Cvitanović dovodi u vezu s projektom.

u starijoj literaturi se navodi kao redukcija Il Gesù

Svod broda oslanja se na zidove između kapelaPregradni zidovi preuzimaju funkciju nosača – kao kontraforni sistem uvučen u unutrašnjost crkveSistem gradnje s tzv. “Wandpfeilerima”Prvo korištenje Wandpfeilera u baroknoj/arhitekturi protureformacije je u isusovačkoj crkvi Sv. Michalea u Münchenu, od 1583.Wandpfeiler – njem. zidni stupacVanjski zidovi rastvaraju se velikim prozorimaKonstrukcija uvjetuje smještaj oltara uz pregradne zidove kapela – kao okvir kulisa u pogledu na svetište i glavni oltar

CRKVA SV. KATARINE—još uvjek….-Isusovački stan na Gardecu + gimnazija(bila mala renesansna kapela) Juraj Jasyz=graditelj , Bolle-kulisno pročelje-Trotravejna-bačvasti svod sa dubokim susvodnicama-3 bočne kapele -||- samo obrnuto postavljen-Svetište jednako široko i jednako svođeno-Pjevalište na ulazu-Empore =pravokutni prozori; iznad kapela-Wandpfeiler –Jaki pregradni zidovi kapela =nosači SV.KATARINA vs./ IL GESUZAJEDNIČKO : Integracija prostora + dobra akustika

RAZLIKE: Nema kupolu ni transept Kapele nisu međusobno povezane Nema polukružno zaključeno svetište Nema kontinuiranog transepta Il Gesu =bazilikalnog presjeka / Katarina= gradnja wandpfeilerima- što znali svjetlo iz bočnih kapela Oltari na pregradnim zidovima

Crkva sv. Katarine na GradecuGrađena 1620.-1632.Štuko dekoracija 1720.-te

PODRIJETLO WANDPFEILERA:-Wandpfeiler: njem.zidni stupac-Njem.kasna gotika-Munchen katedrala!(kapele između unutarnjih nosača –ogromni prozori).

Tos u bile isusovačke crkve prije 30ogodinjeg rata. Jendobrodne:Sv.Michael-Munchen 1538.prvo korištenje wand. U baroknoj arh.protureformacije+Isusovačke crkve Hansa Alberthala –Diligen! Značajan za razvoj wand.!

Vanjski zuodvi se rastvaraju velikim prozorima (osvijetljenje iz kapela) .Smještaj oltara uz prigradne zidove kapela (nizanje poput kulisa)

Isusovačke crkve Hansa Alberthala

Dillingen

Prema Đ.Cvitanović Alberthal boravi u Zagrebu, doveden u vezu s projektom isusovačke crkve na Gradecu

Zagreb

*crkva Uznesenja Marijina , Varaždin 1642.-46.Nastaje po uzoru na crkve sv.Katarine; tlocrtno gotovo identična . Danas je ta izvorno isusovačka crkva Varaždinska katedrala. U interijeru vidimo izvorno uređenje 17.st pročišćenih formi i jasno čitljivog prostora (bijeli zidovi bez štukatura)Pročelje je izvorno bio jednostavno ,pod dvoslivnim krovom kao u sv.Katarini . Današnje grade pavlini koji su preuzeli crkvu nakon ukinuća isusovačkog reda 1773. u donjoj zoni gotovo jednako, dodani su pilastri i okrugli prozor u središtu zamijenjen je četvrtastim , ali gornja zona je dobila povijene linije zabata i volute na krajevima.

+ISUSOVAČKI NAČIN GRADNJE PREUZIMAJU FRANJEVCI:Samostanske crkve u Klanjcu , Varaždinu i Samoboru

*crkva Navještenja Marijina u Klanjcu , 1639.Slijedi sva pravila koja postavljaju isusovci. Članovi plemenitaške obitelji Erdod uz plitke bone kapele u lađi prigrađuju oveće poligonalno zaključene kapele koje služe za njihove ukope

*Sv.Iva Krstitelj VŽ 1650.-55Klasičan tlocrt. Strani graditelj iz Graca

*crkva u Samoboru 1732.Sve klasika; poligonalno svetište

Jedina župna crkva u tom tipu: Sv. Anastazija u Samoboru

Graditelj Hans Allio, 1671. Prema želji naručitelja ponavlja Sv. KatarinuSvetište sa poligonalnim zaključkom i vanjskim kontraforima –

“gotika u baroku” !!!

Sakralna arhitektura 18.st. nastavlja se korištenje TROTRAVEJNI tipa (longitudinalne):

-župna crkva Sv. Nikole u Varaždinu, - isusovačka crkva sv. Mihovila u Osijeku, 1752.-franjevačka crkva Sv. Roka u Virovitici 1752.

-Pliće kapele, često zaobljeni uglovi.-Traveji broda svođeni češkim kapama.-Paralelno se razvija pojava novih centralnih/centraliziranih tipova: crkve s trolisnim zaključkom, “četverolist”, oval,

*Crkve s trolisnim zaključkom: Sv Marija Koruška kod Križevaca 1725. ,Sv jeronim 1738. , Štrigova pavlinske crkve

*Četverolisni tip (grčki križ plitkih krakova , karakteristične za SZ Hrv. I Štajersku): župna crkva sv.Ladislava , Pokupsko 1736.-39. Trški vrh kraj Krapine , cinktor proštenjarska crkva sv.Marije Jeruzalemske 1751. cinktor

*Ovalni tip : Sv Marija Magdalena u Selima kod Siska 1765 Ovalni tip u profanoj: Svi Sveti Sesvete Dvorana u dvorcu u G.Bis župna crkva Uznesenja Marijina u pregradu (Johann Funds) -klasicistička

*Klasicističke rotonde : crkva sv:trojstva u Daruvaru , Barokni klasicizam: sv. Terezija suhopolje jednostavne trotravejne crkve (biskup Maksimilijan Vrhovec )

TROLISNI:

*Pavlinski red gradi crkve s trolisnim zakjlučkom: Sv. Marija Koruška kod Križevaca, 1725.

*Štrigova, crkva sv. Jeronima, 1738

ČETVEROLISNI TIP: *Pokupsko, župna crkva Sv. Ladislava, 1736.-1739.

Trški Vrh kod Krapine, proštenjarska crkva Sv. Marije Jeruzalemske, 1751. (četverolist) cinktor!

Sv. Marija Magdalena u Selima kod Siska, 1765

OVALNI

OVALNI / Sesvete, crkva Svih Svetih

Župna crkva u Pregradi1803.-1818. prema ranijem nacrtuZadnja crkva iz štajerske grupe ovalnih crkavaGraditelj Johann Fuchs klasicistička

Oval u profanoj arhitekturi: dvorana u dvorcu u Gornjoj Bistri

Klasicističke rotonde:Crkva sv. Trojstva u Daruvaru,

1764.-1770.Barokni klasicizam(biskup Maksimijijan Vrhovec)

Suhopolje, crkva sv. Terezije, 1803.-1818.

BAROKNI DVORCI U HRVATSKOJ

Sz Hrvatska nikada nije bila pod Turcima ; kontinuitet vlasti i posjeda. Najveća koncentracija dvoraca je u Zagorsju , nemaju obrambenu funckiju , otvorene su forme , povezivanje s prirodom. Po tipologiji razlikujemo dvije vrste: VIŠEKRILNE I JEDNOKRILNE dvorce

VIŠEKRILNI:-Gornja Bistra -Oroslavlje –unutarnji hodnik-Gornja stubica -Poznanovec-Mirkovec -Sv.Križ Začretje-Zajezda -Selnica-Stubički Golubove -Miljanac- Lobor

JEDNOKRILNI: DRVENI (kurije):-Gornja Bedekovčina -Jakovlje Posavina,Pokupje , Turopolje-Donja Bedekovčina -Lovrečan -Gornje Škarićevo (jednokrilni)-Razvor - Ratkovec-Jelačić -Gračani 2.pol. 18.st-Zlatar

VIŠEKRILNI*Gornja Bistra dvorac OršićTrokrilni dvorac sa središnjom ovalnom dvoranom (po uzdužnoj osi) koj ase rizalitno ističe na pročelju ; uglovi su isto istaknuti. Otvoren začeljno prema Medvednici , hodnik sa dvorišne str. Kapela na kraju krila (neobično)Kapela je dvoetažna, oslikana mitološkim scenama visoke kvalitete-rokoko dekoracijaBogato ukrašen portal , povijesni potisnuti zabat, ulazi u prostor

*Gornja Stubica , dvorac OršićDvokrilni dvorac (uvjetovano starijom građevinom koja se tada tu nalazila. Hodnik s dvorišne strane , u klasicizmu dodan trijem. Kapela na spoju dvaju krila. Sačuvan poortal bez grba obitelji

*Zajezda, dvorac patačić o.1780.Pravilni trokrilni tlocrt ; umjesto četvrtog krila nalazi se pregradni zid s portalom u središtu. Hodnik s dvorišne strane , stubište postaje bitnim faktorom. Nema rizalitnog isticanja pojedinih bitnih djelova.

*Miljana , dvorac Ratkay 17.-19.stNajzanimljiviji zbog freski pod utjecajem francuskog rokokoačetverokrilni-nepravilna krila

Stubički Golubovec, dvorac Rauch-Steeb

Oroslavje, dvorac Vojković-Vojkffy

Mirkovec

Poznanovec, dvorac Sermage-Ritter

Lobor, dvorac Keglević

Sv. Križ Začretje, dvorac Vranyczany-Dobrinović

JEDNOKRILNI*Gornja BedekovčinaPravokutna , dvoetažna graševina. Tema stubišta postaje izuzetno bistra-trokrako stubište unutar velike dvoranje prizemlja. Visoka razina izvedbe arh.plastike na pročelju ; dolje rustika u trakama , gore pilastri među prozorima.

*Donja Bedekovčina manjih , nešto skormnijih dimenzija. Rizaltno isticanje središnje prostorije u kojoj je stubište ispod kojeg se nalazi kapela (u ormaru). Rizalit i na začelju.

JEDNOKRILNI

RazvorZlatar

Jakovlje

Lovrečan

Ratkovec

Drveni dvorci / kurije: Gornje Škarićevo 2.pol 18st

*Nalazimo ih (jako loše očuvani, ako uopće više postoje) U Posavini , Pokupju , Turopolju i imaju obilježja pučke arhitekture.(+Gračani)

SAMOSTANI & DVORCI SA UGAONIM KULAMA 1. Olimje , pavlinksi samostan burg 16.st -> samostan 17.st pavlini iz lepoglave 16632. gornja rijeka –dvorac Erdody –Rubido sred 17st. Trokrilni sa 2 ugaone kule3 Lužnica 18.st 2.pol. (hrv.zagorje)

Gornja Rijeka

Brezovica

Olimje, pavlinski samostan

GRADKSE PALAČE:ZAGREB – 1.palača Vojković –Oršić-Rauch 1764. 3kril.VARAŽDIN-2. palača patačić 1764. (ugaoni eker) 3.palača Patačić-Puttar 1745. 1.

2. 3.

Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeća u jadranskoj Hrvatskoj: Dubrovnik, Rijeka, Istra

DUBROVNIK:*katedrala Uznesenja bl.Djevice Marije 1671.-1713.Arhitekt Andrea Buffalini , graditelj Ilija KatičićTrobrodna s kapelama , upisani transept , kupola nad križištem , iznad kapela su terase (pretpostavka –utjecaj J.Italije) ‘’pogrešna orijentacija’’ –svetište na zapadu.Interijer suzdržan i klasičan. Pročelje tradicionalno rimsko barokno pročelje –dolje šire , gore uže ; prijelaz –volute. Arhitektonska plastika bogato izvedena , snažniji plasticitet donje zone; jasno naznačena zona portala.

*Crkva sv. Vlaha, Marino Gropelli, 1706.-1715. Tlocrt quinkus sa dodanim pravokutnim svetištem. Podignuta na podij, bočni ulazi , naglašena kupola nad križištem slijepe kupole nad uglovima. Bogata arhitekstonska plastika unutrašnjosti i pročelja. Zgrada Gradske straže. Rustika, položeni ovalni prozori.

*Isusovački kolegij sa crkvomProjekt A. Pozza, gradnja 1699.-1725.Izveden prema planu A.Pozza 1699.-1725.Longitudinalna crkva s bočnim kapelama, polukružna apsida. Klasično onlikovanje pročelja. Formiranje velikog trga ispred. Skalini od Jezuita; skalinada.Projekt P.Passalacqua 1735.. Uzor španjolske stube.Velika visinska razlika , povijeni oblici , račvanje u dva kraka, portal koelgija vizualmo se nastavlja na ogradu stubišta.

Rijeka,* crkva sv. Vida , G. Briani, od 1638.Izvorno isusovačka , danas katedrala.Centralno tlocrt , utjecaj venecijanske arhitekture –Longhena !- kolorit, unutrašnjost!Pročelje –klasična tradicija ; utjecaj palladiaUzor: Venecija, B. Longhena, Sta Maria della Salute, 1631.

CRKVE ‘’PRIMORSKE SKUPINE’’ –NEOPALADIJANSKI TIP termalni prozori , prostor prije apside , negacija zida –pilastri koji flankiraju kapele izdubljeni nišama , koritasti svod uzor Il RedentoreIl <Redenote utječe na Istru I Veneto.(Il Redentore: trotravejni brod sa prozorima & termalni prozor , raščlamba zida & koritasti svod).

1. Buzet –župna crkva Uznesenja Marijina 1769. Centralni tlocrt. Povezano više sa Venecijom nego sa nj. knjigama (palladio). KORITASTI SVOD (na krajevima je ravan-bačvasti)Otvor kapele –flankiraju pilastri (niše između) –iznad su prozori.Termalni prozor! Patuljasta kupola iznad svetišta! Želja da se zadrži kupola ,a nema veze sa kupolom konstrukcijski-nema križište.

Uzori se pojednostavljuju i prilagođavaju lokalnim potrebama u provinciji.

*Poreč, Sv. Marija od Anđela Venecija 1747.

Sv. Petar u Šumi

Rovinj, sv. Eufemija

PROŠTENJARSKE CRKVESv:marija , KutinaSv.Martin na MuriSv.Marija Snježna , Belec / CINKTOR SAMO U HRVATSKOJ Sv Marija Jeruzalemska , trški vrh / I ČEŠKOJ , ogradni zid oko crkve rastvoren arkadama + sv. Juraj na Bregu

VOJNI GRADOVI: Osijek I Slavonski Brod 18st.Gabriel Daller- pavlin OSJEČKA TVRĐA: M.Gosseau projekt 712.-1721.B.Razmilović - franjevac Sv.Mihovil isusovačka 1725.A.Pozzo – isusovac S.Mihovil franjevačka 1709.Ivan krstitelj Ranger –pavlin zvijezda sa 8 ugaonih kula

Sv.Mihovil OSIJEK , isusovačka 18.sttrotravejna +2 bočna tornjawanpfeilerizaobljeno svetište

1.Sv.Marija VARAŽDIN (varaždinska katedrala) isusovac Juraj Matota 1642. 1.2.Sv. Ivan Krstitelj VARAŽDIN (franjevačka crkva) Petar Rabba 1650.3.Sv: Anastazija SAMOBOR Hans Alio 1671. ranibarok 4.Sv. Franje Ksaverskog ZAGREB Matija Jušić 1748 2. 3.

4.

DRAŠKOVIĆI dvorac Drašković u Klemovniku 1616.ERDODY Popovača 1742. i Razvor 1770. i Gornja Rijeka 17.st.RATKAJ Miljana 17st. ZGKEGLEVIĆ Lobor 17.stPATAČIĆ Zajezda 1740.ORŠIĆ G. Bistra 1770. i G. Stubica

ZAGREB –BISKUPSKI DVOR 1730. zreli barok biskup Juraj Branjug PŽ ? BJ

ROKOKO Sv. Terezija POŽEGA(fuchs) i BJELOVAR (četverolist)

RIJEKA I ISTRA –jednobrodni tip sa bočnim kapelama 1.put Vodnjan Sv. Marija od Karmela 1630.