8

Zajednica Karmelskih Laika Hrvatski Leskovac

Leskovački brijeg 15, 10251 Hrv. Leskovac T/F:+385 1 6578 450, E: uspon.zkl@gmail.com

Među spisima sv. Terezije Avilske pronađeni su i kraći spisi koji se prema tradiciji nazivaju opomene u obliku pobudnih izreka. Evo neke od njih za Vašu duhovnu korist:

“Dodaj svojim razgovorima uvijek neš-

to duhovnoga, izbjeći ćeš tada brblja-

nje i ogovaranje.”

OBAVIJESTI Raspored za prosinac: − 06.12.2016. Lectio Divina. − 07. 12. 2016. u 18,30 Kateheza: Izazov očinstva. − 20.12.2016. mjesečni susret u 19,30 sati. Predavanje će

održati p. Stjepan Bolkovac, salezijanac na temu Hvalos-pjev ljubavi.

− Stalna karitativna akcija: I. nedjelje u mjesecu.

USPON

ZAJEDNICA KARMELSKIH LAIKA

HRVATSKI LESKOVAC

Studeni (71) 2016.

2

UVODNIK

Proslavljen blagdan Marije Terezije

od sv. Josipa

U nedjelju 30. listopada 2016. za Hrvatsku provinciju Karmelićan-ki Božanskog Srca Isusova započela je jubilejska godina u kojoj će se na poseban način obilježiti i zahvaliti gospodinu za 100 godina prisutnosti ove redovničke zajednice u Hrvatskoj. Program sveča-nog otvorenja godine jubileja započeo je u 16.30 sati predstavlja-njem povijesti duhovnosti i apostolata Karmelićanki Božanskog Srca Isusova u Hrvatskoj nakon čega je uslijedila kratka pobožnost bl. Mariji Tereziji od sv. Josipa. U 17.00 sati ulazna je pjesma označila početak svečanog euharis-tijskog slavlja koje je predvodio mons. Zdenko Križić, biskup gos-pićko – senjski, uz koncelebraciju našeg župnika Vlč. Dubravka i drugih svećenika. Prisutan je bio i velik broj sestara iz svih zajed-nica hrvatske provincije, članovi Zajednice karmelskih laika iz Sla-vonskog Broda, Strmca, Zagreba i Hrvatskog Leskovca, mladi Kar-mela Božanskog Srca Isusova iz više zajednica, brojni prijatelji i rodbina sestara.

7

Krist Kralj će na koncu povijesti biti sudac svima! Kako će suditi? Koji će kriterij biti važan kad bude dijelio dobro od zla? Čuli smo u današnjem evanđelju: nahraniti gladne, napojiti žedne, pomoći potrebnima, posjetiti bolesne i utamničene... Puno je toga nabro-jeno. Danas možemo ovima pridodati: stare i napuštene, obes-pravljene, osiromašene, one bez posla, one koji su bolesni, toliki ovisnici. Kod Isusa se puno toga svodi na solidarnost, na naš od-nos prema takvima. Krist Sudac - treba li se toga plašiti? Je li to prijetnja? Nije! I to je Radosna vijest kao i čitavo evanđelje, jer Krist je došao spasiti. Apostol Petar nam preporuča: „Prije svega imajte žarku ljubav jedni prema drugima, jer ljubav pokriva mnoštvo grijeha“ ( 1 Pet 4,8 ). Koje li ponude! Imajte žarku ljubav! Posebice onda kad nas je strah i kad se pitamo: Na koju će nas stranu Bog smjesti-ti? Apostol nas uči gdje je naša šansa: Imati ljubavi, počevši od naših najbližih pa dalje. Tim ćemo pokriti mnoštvo grijeha, pro-pusta i slabosti, jer tko mnogo ljubi, mnogo mu se oprašta. Š. P.

6

Tim djelima milosrđa Gospodin nas poziva na gestu velikog čovje-koljublja – dijeljenje. Upamtimo tu riječ: dijeljenje. Onaj tko je bolestan često se osjeća osamljeno. Ne možemo sakriti da se, po-glavito u našim danima, upravo u bolesti proživljava dublje iskus-tvo samoće koja se provlači kroz veliki dio života. Jedan posjet može pomoći bolesnoj osobi da se osjeća manje usamljeno a ma-lo druženja je izvrstan lijek! Osmijeh, milovanje, stisak ruke su jednostavne geste, ali toliko važne za onoga koji se osjeća prepu-šten sebi samome. Kolike se osobe posvećuju pohađanju boles-nih u bolnicama ili njihovim domovima! To je dragovoljni rad koji se ne može ničim platiti. Kad se pak čini u Gospodinovo ime, tad postaje također rječiti i djelotvorni izraz milosrđa. Ne ostavljajmo bolesne osobe same! Ne priječimo njima da pronađu olakšanje a sebi da budemo obogaćeni zbog blizine s onim koji trpi. Bolnice su prave "katedrale patnje", gdje međutim izlazi na vidjelo tako-đer snaga ljubavi koja podupire i ćuti samilost.

Iz papine kateheze 9. studenoga 2016.

Razmišljanje kroz liturgijsku godinu KRIST KRALJ Svetkovinu Krista Kralja ustanovio je papa Pio XI. 1925. godine. Bilo je to na 1600. obljetnicu općecrkvenoga Nicejskoga sabora. Na tom je saboru utvrđen članak vjere u Kristovo božanstvo i čov-ještvo. Crkva na taj blagdan naviješta završetak Isusova velikoga govora o posljednjim stvarima tj. o prolaznosti ovoga svijeta. Evanđelja govore o Kristu kao kralju na dva različita načina: na jednoj strani, to je čovjek okrunjen trnovom krunom s kojim se vojnici izruguju. To je čovjek boli, kojega Pilat pokazuje riječima: „Evo kralja vašega!“ S druge strane, sam Isus najavljuje svoj dola-zak u slavi, i to u sudačkoj ulozi.

3

Euharistijsko slavlje pjevanjem je uveličao, Ansambl „MI tamburi-ca“ koji već 35 godina djeluje i u Hrvatskom Leskovcu. Za ovu sve-čanu prigodu ansambl je uvježbao nove glazbene sadržaje te u predivnoj višeglasnoj obradi izveo himnu ovoga jubileja. Zbor je bio u proširenom izdanju obogaćen sestrama karmelićankama BSI. Posebno je dirljiva bila propovijed biskupa Zdenka o Bl. Mariji Tereziji od Sv. Josipa. On je istaknuo: „Sestre i vi ste njezin rod, njezin rod su i tolika siromašna djeca, toliki napušteni koje je ona spašavala jer je ljubila kao što voli Isus… Srce mora ljubiti kao što je Isusovo srce ljubilo, onda je uspjeh zajamčen. Stoga je ona svoj Karmel prozvala Božanskog Srca Isusova”, istaknuo je mons. Zdenko. Prije samog završetka Euharistijskog slavlja, voditeljica Zajednice Karmelskih laika u Hrvatskom Leskovcu gđa Renata Krajina, izrazi-la je svoju zahvalnost uime Zajednice karmelskih laika, mladih Karmela BSI i Škapularske bratovštine. Istaknula je kako je velika milost živjeti kršćanski život pod karmelskim plaštem koji se sve više širi i za laike. Nakon euharistijskog slavlja uslijedilo je štova-nje moći bl. Marije Terezije od sv. Josipa. www. karmelbsi.hr

4

NAĆI SEBE TRAŽEĆI BOGA Naš karizmatski identitet

Majka Marija Terezija nas uči važnosti karizmatskoga identiteta, tj. snažna osjećaja dužnosti i odgovornosti. Živimo u svijetu u ko-jemu se prenaglašavaju prava, a premalo govori o dužnostima i obvezama. A ima stvarnosti koje se ne mogu graditi ni samo na osjećajima ni samo na pravima. Ovamo spadaju prije svega brak, odnosno obitelj te svećeničko i redovničko zvanje. Radi se zapra-vo o ustrajnosti. Tri su temelja ustrajnosti u svakome zvanju, a osobito u redovničkom i svećeničkom. Prvi temelj jest teologija zvanja, tj. Božji poziv i povjereno poslanje koje je namijenjeno svakome pojedinom vjerniku u krilu Crkve. Redovnik, odnosno svećenik jest onaj čovjek iz evanđelja koji je stavio ruku na plug i osjeća da se ne smije više vratiti (Lk 9, 62); osjeća se odgovornim za one duše koje su mu povjerene i zna de se ne radi više samo o njemu samome ako postane nevjeran tome pozivu, nego o svima onima kojima je poslan. Stoga je prvi temelj vjernosti zvanju ta prosvijetljena ljubav koja nas veže uz Krista koji nas je odabrao za to poslanje. Vjernost zvanju prema tome znači istodobno i vjer-nost vlastitoj osobnosti jer uključuje da smo mi stvarno ljudi od riječi, od obećanja, od zakletve, nama se može vjerovati, na nas se može računati da nećemo izdati nikoga ni u najvećim teškoća-ma. Isto vrijedi i za brak: ne može se pozivati na to da se netko više ne os-jeća sretan; treba se sjetiti i riječi bra-čnoga obećanja koje je bilo svečana prisega pred Bogom i pred ljudima da će „ustrajati jedno uz drugo u dobru i zlu“, prema tome, radi se preuzimanju odgovornosti.

5

Takva je bila majka Marija Terezija o kojoj ovako piše njezin rođak dr. Echard Tauscher: „Sada nas ona promatra sa svoga portreta. Dobrota u pogledu ovih očiju međutim ne otkriva ni onu strogost prema sebi koju je puno godina prakticirala, ni one poteškoće i progone koje je morala podnositi na početku svoga djela, a pred kojima bi svaki prosječan čovjek kapitulirao. Međutim, predaja nije bila u njezinoj naravi…“

Nastavlja se

PAPA GOVORI Bolesna pohoditi!

Isusov život, poglavito u tri godine nje-gova javnog djelovanja, bio je stalni sus-ret s osobama. Među njima su posebno mjesto zauzimali bolesni. Na koliko se samo stranica Evanđelja opisuju ti susreti! Uzeti, slijepac, gubavac, opsjednuti, padavičar, i bezbroj bolesnika svih vrsta… Isus je pristupao svakome od njih i ozdravljao ih svojom prisutnošću i snagom svoje moći ozdravlje-nja. Zato među djelima milosrđa ne smije biti izostavljen pohod i dvorenje bolesnih osoba. Zajedno s tim možemo uključiti i blizinu osobama koje se nalaze u zatvoru. Naime, i bolesnici i zatvorenici žive u stanju koje ograni-čava njihovu slobodu. I upravo kad je nemamo shvaćamo koliko je dragocjena! Isus nam je podario mogućnost da budemo slobo-dni usprkos granicama bolesti i sputanostî. On nam pruža slobo-du koja dolazi iz susreta s njim i iz novog smisla koji taj susret do-nosi našem osobnom stanju.