Antonija MLIKOTA Otti Berger - Hrvatska Umjetnica Iz Tekstilne Radionice Bauhausa Rad. Inst. Povij....

7/24/2019 Antonija MLIKOTA Otti Berger - Hrvatska Umjetnica Iz Tekstilne Radionice Bauhausa Rad. Inst. Povij. Umjet. 332009

1/12

1

Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. () Antonija Mlikota: Otti Berger hrvatska umjetnica iz Tekstilne radionice Bauhausa)

Antonija Mlikota

Odjel za povijest umjetnosti Sveuilita u Zadru.

Otti Berger hrvatska umjetnica iz Tekstilne radionice Bauhausa1

Izvorni znanstveni rad original scientific paper

Predan 20. 7. 2009. Prihvaen 20. 9. 2009.

UDK:

SaetakRad se temelji na istraivanjima provedenima u Bauhaus-Archiv Berlin,

Museum fr Gestaltung, Dokumentacija Otti Berger. Autorica donosinove podatke o ivotu i radu hrvatske dizajnerice, profesorice na Ba-uhausovoj koli, Otti Berger. Roena je u Zmajevcu, koji je danas na

podruju Hrvatske, a u doba njezina roenja nosio je ime Vrsmarti bio je dio Austro-Ugarske. Iako je imala jugoslavensko dravljanstvo,zbog mjesta roenja esto je svrstavaju u maarske umjetnike. OttiBerger je cijeli svoj profesionalni vijek provela ivei, obrazujui se iradei u Njemakoj i drugim europskim zemljama. Ostala je relativnonepoznata naoj strunoj javnosti. Nakon Kraljevske akademije zaumjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, kolovanje je 1927. nastavila naBauhausovoj koli u Dessauu. Odsluala je Vorkurs kod Lszla Moholy-Nagya i predavanja kod Paula Kleea i Vassilyja Kandinskog. Nakontoga se upisala u Tekstilnu radionicu Bauhausa u Dessauu, a diplomi-rala je 1930. godine. Nakon odlaska Gunte Stlzl 1931. Otti Berger jevodila Tekstilni odjel Bauhausa. Kratko vrijeme bila je zamjenica LillyReich, koja je preuzela Tekstilni odjel 1932. godine. Nakon odlaska iz

Bauhausa i njegova zatvaranja Otti Berger je otvorila vlastiti Ateljeza tekstil u Berlinu. Vrlo uspjeno je suraivala s brojnim tekstilnimtvornicama u Njemakoj, Nizozemskoj i vicarskoj, koje su proizvodiletekstil po njezinim dizajnerskim i inventivnim rjeenjima s oznakomo.b. Otti Berger. Bila je jedina dizajnerica iz Bauhausa koja je u tovrijeme zatraila i uspjela dobiti zatitu patenta za svoj tekstil. Jedan

patent ostvarila je u Njemakoj, drugi u Engleskoj a trei, koji je predanu Njemakoj, nikada nije odobren. Zbog svog idovskog podrijetla bila

je prisiljena zatvoriti tvrtku jer je 1936. dobila zabranu rada. Iako jeveina profesora s Bauhausa, ukljuujui i njezina zarunika arhitektaLudwiga Hilberseimera, uspjela dobiti vizu i otii u Ameriku, OttiBerger to nije uspjelo. U vie kraih navrata ivjela je u Londonu, ali setamo nije uspjela trajno zaposliti. Godine 1938. vratila se u Zmajevac,

gdje joj je ivjela obitelj. Nakon toga oito vie nije uspjela napustitiJugoslaviju. U travnju 1944. deportirana je s obitelji u Auschwitz, gdjeje i umrla.

Kljune rijei: Otti Berger, Tekstilna radionica, Bauhaus, 20. stoljee, tekstilni dizajn, tekstil, Dessau, Berlin

Otti Berger je ime koje je tek djelomino istraeno unutar hr-vatske povijesti umjetnosti.2U Hrvatskoj likovnoj enciklope-diji o Otti Berger nema ni spomena dok svi vaniji autori kojise bave problematikom Bauhausa ovoj talentiranoj studenticia kasnije i profesorici na istoj koli posveuju ozbiljnu panju.Svi relevantni presjeci razvoja tekstila i tekstilnog dizajna udvadesetom stoljeu nezamislivi su bez spomena imena OttiBerger. U Bauhaus-Archiv Berlin, Museum fr Gestaltung,uva se velik broj dokumenata, brojne fotografije, osobnai poslovna pisma, uzorci tekstila, studije, nacrti, skripte zapredavanja, eseji, promiljanja o umjetnosti i drugi materi-

jalni dokazi o ivotu, stvaranju, inovacijama i djelovanju ovenadarene i produktivne dizajnerice proizale iz Bauhausovekole. Na ulasku u sam Muzej Bauhausa u Berlinu nalazi se

veliki pano s fotografijama profesora, a prvo lice i ime kojeete ugledati upravo je Otti Berger(sl. 1).

Ukratko bismo je mogli opisati kao energinu, talentiranu i

vrlo dojmljivu osobu, koja je svojim umjetnikim talentom,

ambicioznim radom, tehnolokim i dizajnerskim rjeenjimazauzela vano mjesto u povijesti tekstilnog dizajna, Bauhauskole ali i razvoja europske umjetnosti u prvoj polovici dva-desetog stoljea. Rodila se 4. 10. 1898. u mjestu Zmajevac

odnosno Vrsmart3

u Baranji, koje je u vrijeme njezinaroenja bilo u sklopu tadanje Austro-Ugarske. Kako se zamjesto roenja navodi Vrsmart, maarski naziv za Zmaje-

vac, ne udi to ju pojedini autori svrstavaju meu maarskeumjetnike iz doba avangardi u srednjoeuropskoj umjetno-sti.4U matinom listu Kraljevske akademije za umjetnost iumjetni obrt u Zagrebu, koju je pohaala od 1922. do 1926.,Otti Berger navodi kako eli postati slobodni umjetnik. Podrubrikom biljeke Otti Berger je napisala: Poto slabo ujemi slabo govorim hrvatski, molim da se kod ispita posluimnjemakim jezikom.5Oito je Otti Berger odlino govorilanjemaki jezik, to joj je kasnije bila prednost u daljnjem

kolovanju i radu u Njemakoj. Doavi u Bauhaus u Des-


2/12

2

Antonija Mlikota: Otti Berger hrvatska umjetnica iz Tekstilne radionice Bauhausa Rad. Inst. povij. umjet. 33/2009. ()

sau, Otti Berger se dosta brzo uklopila u novu zajednicu, topotvruju rijei Ise Gropius, supruge direktora kole WalteraGropiusa, koje je zapisala u svoj dnevnik na Boi 1926.godine primjeujui kako e s Krajewskim i gospoicomBerger napraviti jednu lijepu autoturu.6

Ona je dola na Bauhaus, kako smo ve spomenuli, sa solid-nim obrazovanjem za djevojku u to vrijeme, no na Bauhausu

su svi studenti poinjali od poetka, pa je tako i Otti Berger

1. Pano s prikazom nastavnika na Bauhausu, prva gore desno je OttiBerger, Bauhaus Archiv / Museum fr Gestaltung Berlin (foto: M.Buljan)Chart with names and photos of Bauhaus professors, first on the topright is Otti Berger, Bauhaus Archiv /Museum fr Gestaltung Berlin,

photo by M. Buljan

2.Otti Berger, biljenica s predavanja Paula Kleea i uzorci materijalaiz Bauhausa Dessau, Bauhaus Archiv / Museum fr Gestaltung Berlin(foto: M. Buljan)Otti Bergers notebook from Paul Klees class and textile samples, Bau-haus Archiv / Museum fr Gestaltung Berlin, photo by M. Buljan

3. Potvrda o upisu Otti Berger na Bauhuas Dessau, Bauhaus Archiv/Museum fr Gestaltung Berlin (foto: M. Buljan)Confirmation letter for Otti Bergers enrollment to Bauhaus school, Bau-haus Archiv / Museum fr Gestaltung Berlin, photo by M. Buljan

upisala najprije Vorkurskod Lszla Moholy-Nagya, ali i pre-davanja kod Paula Kleea i Wassilyja Kandinskog (sl. 2).

Vorkurs, koji su vodili Lszl Moholy-Nagy i Josef Albers,ukljuivao je u osnovama uenje Johannesa Ittena. Uz to

je Moholy-Nagy pridodao vizualnu, osjetilnu dimenziju ipitanje organizacije u prostoru, to pokazuje rad Otti BergerTasttafel aus Fden iz 1927./8. godine,7jednako kao i njezinadva izgubljena rada iz 1927.,8koji su bili vjebe s materijalimaiz Vorkursa (sl. 3).

Poticanje na kreativnost i eksperimentiranje oitovalo sei u tekstilnoj radionici Bauhausa. Razvijene su nove vrstetekstila, nastale mijeanjem s umjetnim materijalima,9kojesu imale posve nove, dotad nepoznate kvalitete u proizvod-nji tekstila. U eksperimentiranju s novim materijalima, alii s njihovom primjenom u umjetnikom stvaranju novihpredloaka svakako je prednjaila Otti Berger.10Izumi koje

je Otti Berger primijenila na materijale koje e, kako je vri-


3/12

3


jeme pokazalo, i uspjeno prodavati, izravna su posljedicapedagokih premisa obrazovanja studenata na Bauhausu. Cilj

vjebi bio je spoznati sve karakteristike pojedinog materijala,njegove krajnje granice u primjeni, mogunosti u dizajnu, alii korelaciju s drugim zadanim materijalima. Radionica posta-

je laboratorij, a Otti Berger je takva istraivanja prakticiralacijeli ivot. Na svom mehanikom stroju izvodila je testoves raznim materijalima, ispitivala je i njihove mogunostiu industrijskoj proizvodnji. Uz ustaljene materijale koji seupotrebljavaju u tkanju poele su se uvoditi i umjetne tvari,koje su poboljavale njihovu vrstou, trajnost ali i spektarmoguih namjena takvih materijala. Samo trite tekstilneindustrije sve se vie irilo, ali su se i poveavali zahtjevi zanovim, dugotrajnijim, otpornijim i perivim materijalima.U Bauhausovu Archivu u Berlinu postoje sauvane brojnestudije, nacrti i predloci za nove uzorke, kao i pripreme zapredavanja i rad sa studentima koje je izradila Otti Berger(sl. 4). Osim to se esto bavila tehnolokim pitanjima, Otti

Berger je ozbiljno studirala boje i oblike i njihov meuodnosu kreiranju novih dizajnerskih rjeenja. Veina uzoraka nakojima je radila bili su namijenjeni industrijskoj proizvodnji,ali su u maniri svih strunjaka proizalih iz Bauhausa nunoznaili i umjetniko oblikovanje. Novo trite i novi klijentitraili su nove, izdrljivije materijale, koji su u isto vrijemetrebali zadovoljiti i sve vie estetske kriterije trita. U dizajnutekstila namijenjenog industrijskoj proizvodnji takoer seuzimalo u obzir svjetlo i zvuk te njihova upotreba u konteksturefleksije i zvune izolacije.11Svi navedeni eksperimenti do-

veli su do sjajnih rezultata i znatnog napretka u izradi tekstil-nih materijala namijenjenih opremanju namjetaja, sjedala

u prijevoznim sredstvima, oblaganju zidova i draperijama.

Osim umjetnikom oblikovanju, znatna se panja posveiva-la i sistematizaciji proizvodnog procesa, ali i moguim novimrjeenjima, kako u kombinaciji raznih materijala u tkanju,tako i u nainu njihove izvedbe u proizvodnji. Teilo se to

veoj racionalizaciji proizvodnje, gdje su dole na svoje ve

spomenute vjebe Josefa Albersa. Cjelokupno oblikovanje uBauhausu doivjelo je velik preokret pod geslom ujedinjenjaumjetnosti i tehnologije, odnosno sretnog spoja umjetnostii industrijske proizvodnje.

* * *

Likovno oblikovanje Otti Berger mijenjalo se tijekom razvoj-nih faza njezina umjetnikog i profesionalnog usavravanja.Inicijalna ideja Bauhausove kole najprije je bila pod velikimutjecajem pokretaArts and Crafts, ali i ekspresionizma, kon-

struktivizma, De Stijla i apstraktne umjetnosti kao glavnihodrednica kreiranja umjetnikog oblikovanja u Bauhausu.Njezin rani rad Tepih za djecu iz 1929., koji je dio stalnogpostava Bauhausova Archiva u Berlinu, Museum frGestal-tung, u likovnom smislu ocrtava osnovne principe uenjaBauhausa. Jednostavni geometrizirani, isprugani i cig-cagoblici uz varijacije osnovnih boja vidljivi su utjecaj Vorkursai eksperimentiranja s materijalima, bojama i oblicima koji jeOtti Berger polazila ranije. Ono to je takoer vidljivo u mno-gim drugim radovima naglaeni je kontrast u materijalimaali i bojama i oblicima to je izravan utjecaj uenja i vjebiJohannesa Ittena na samim poecima Bauhausa, koje je naodreeni nain bilo polazna premisa bauhausovskih teorija.

4. Pripreme za predavanja i uzorci raznih tkanina Otti Berger, Bauhaus Archiv /Museum fr Gestaltung Berlin (foto: M. Buljan)Worksheets, preparations for Lectures, fabrics samples and fabrics tests Bauhaus

Archiv / Museum fr Gestaltung Berlin, photo by M. Buljan


4/12

4


Tekstil se, to je vidljivo i na ovom primjeru, sve vie kompo-nira kao slika. Kasniji radovi Otti Berger sve vie odmiu odpoetnih odrednica, te kroz razvoj osobnog stila odraavajui akumulirano znanje i iskustvo. Utjecaj Paula Kleea i njegovauenja bio je vidljiv i u tekstilnoj radionici (sl. 5) Trakasti di-zajn, stupnjevanje iste boje ili jednostavne trake razliitih bojaprepoznatljiv su i izravan utjecaj toga umjetnika u tekstilnomdizajnu Bauhausa. Dizajnerska rjeenja Otti Berger u sebi nosei zamjetne elemente narodnih nonji i tkanja tekstila u Bara-nji, u kojoj je odrasla, a za to je ve u ranijoj dobi pokazivalazanimanje.12Sve promjene u uenjima i pojedinim utjecajima

vidljive su i u promjeni dizajna, od ve spomenutih osnovnihboja i oblika, preko prugastih uzoraka i stupnjevanja bojapod utjecajem Paula Kleea do apstraktnih formi Wassilyja

Kandinskog i Lszla Moholy-Nagya te do pitanja zvuka i re-fleksije na podruju upotrebe tekstila. Radi otkrivanja novih,kvalitetnijih rjeenja studenti su eksperimentirali s umjetnimmaterijalima, celofanom, metalnim nitima u kombinaciji spamukom, vunom, svilom i lanom. Nakon zavretka tro-godinjeg kolovanja u Bauhausu svaka je studentica moglasamostalno voditi cjelokupni proces proizvodnje tekstila, oddizajniranja i bojenja do tkanja.

Mnogi su studenti Bauhausa poput Otti Berger bili ne samoangairani oko dizajnerskih, estetskih rjeenja, nego su sena temelju poznavanja proizvodnog procesa, koje su stekliobrazujui se na Bauhausu, brinuli o organizaciji rada itehnologiji izrade.

5. Jedan od tekstila Otti Berger, Bauhaus Archiv / Museum fr Ge-staltung Berlin (foto: M. Buljan)One of the Otti Bergers textiles, Bauhaus Archiv / Museum fr Gestal-tung Berlin, photo by M. Buljan

6. Preporuka za novu voditeljicu Tekstilne radionice Otti Berger,koju su poslali Gunta Stlzl i Wassily Kandinsky, Bauhaus Archiv /Museum fr Gestaltung Berlin (foto: M. Buljan)Gunta Stlzls i Wassily Kandinskys Recommendation letter for OttiBergers takeover on management of the Textile workshop, Bauhaus

Archiv /Museum fr Gestaltung Berlin, photo by M. Buljan.

* * *

Otti Berger imala je podrku kolega, bila je omiljela, kao topie Stanislav Vinaver13nakon svog posjeta Dessauu i koliBauhaus. esto su je oslovljavali s Otti ili Ottika, a rijetkofrau Berger, kako je bilo uobiajeno. Iako je bila nagluha iitala je s usana, Otti Berger je voljela plesati, ivjeti i aktivno

je sudjelovala u ivotu Bauhausove zajednice.14Vinaveru jeu intervjuu izjavila: Nijemci nemaju onaj osjeaj za bojekao mi na Balkanu. Ima neto neobino na Balkanu, tonije dolo do izraaja jer nije imalo na raspolaganju tehni-ku u naoj zemlji.15Priala mu je o svojim putovanjima.O svom ekstatinom raspoloenju i pored slabog sluha, otraenju opipljivih znaenja preko materije, preko ivota

shvaena otrije, opipljivije. Navodi kako joj je ulo opipapostalo gotovo duhovno, duhovno iskustvo za najtananijedoivljaje i ideje.

Kada je Gunta Stlzl odluila napustiti Bauhaus, osobno jepreporuila Otti Berger za svoju nasljednicu.16Tu preporuku,koju su poslali Upravi Bauhausa, potpisali su zajedno GuntaStlzl kao voditeljica Odjela za tekstil i Wassily Kandinskyu ime vodstva kole. U preporuci se navodi da Otti Bergerima visoke umjetnike sposobnosti i besprijekoran smisaoza vladanje materijalima u podruju tkanja. Dalje navodekako je uvijek bila meu najboljima i da posjeduje velikepedagoke sposobnosti, koje je razvila u dosadanjem radus mlaim studentima. Gunta Stlzl u pismu preporuke za


5/12

5


posao istie kako je tijekom ljetnih praznika dala sve uputeOtti Berger za preuzimanje vodstva Tekstilnog odjela i da upotpunosti preuzima odgovornost za njezino imenovanje.Tu preporuku Gunta Stlzl i Wassily Kandinsky obrazloilisu reenicom: Njezin rad dovoljno govori o njezinim spo-sobnostima Oito je Otti Berger osim svoje omiljelosti uBauhausovoj zajednici, imala i velik kredibilitet kod svojihkolega u strunom i umjetnikom pogledu.17(sl. 6)Njezinoslubeno imenovanje nasljednicom Gunte Stlzl, prve i jedi-ne lanice Vijea majstora, nikada nije slubeno potvrenoiako je radila taj posao. Tadanji direktor Ludwig Mies vander Rohe sklopio je s Otti Berger ugovor o radu na odreeno

vrijeme.18Tim se dopisom prijanji jednomjeseni ugovorproduava na jo tri mjeseca, a direktor kole naglaava kakose sve vezano uz Tekstilnu radionicu moe izvoditi samoi iskljuivo uz odobrenje gospoice Otti Berger. Nadaljenavodi kako je ona odgovorna za pedagoki i struni rad,kao i to da se u Tekstilnoj radionici nita ne smije zapoetibez njezinog odobrenja. Iako se u tom slubenom dopisunavodi da ju se angaira za vodstvo Tekstilne radionice,

sama Otti Berger u ivotopisu, koji se odnosio iskljuivo nanjezinu profesionalnu karijeru, navodi da je od 1931. do1932. radila kao zamjenica voditeljice Tekstilne radioniceu Dessauu.19

Gunta Stlzl kolu je napustila pod velikim pritiskom. Zbognjezine udaje za idovskog arhitekta Arieha Sharona i gubitkanjemakog dravljanstva postala je meta estih kritika, anije joj ilo u prilog ni to to je postala majka. ak su joj na

vratima nacrtali kukasti kri.20Bauhausov asopis posvetiojoj je cijeli broj. Josef Albers pisao je Otti Berger u Baranjute traio i njezin prilog specijalnom izdanju. Njezin tekst nakraju ipak nije uvrten u taj broj.21Gunta Stlzl je napustilaBauhaus u listopadu 1931., a dizajnerica Lilly Reich preuzela

je vodstvo Odjela poetkom 1932. Oito je u tom perioduOtti Berger zapravo samostalno (neki autori navode: uz AnniAlbers) vodila Tekstilnu radionicu. Zato joj Mies van derRohe nije ponudio stalno mjesto u statusu majstora, ostajeotvoreno pitanje, a nekoliko se odgovora namee samo posebi. Jedan od razloga moe biti sve vei pritisak na koluzbog optubi da je ljeviarska i anarhistika, zbog ega jeu konanici i prethodni direktor Hannes Meyer napustioDessau. U tom duhu postavljanje ene idovskog podrijetlana mjesto profesora to ga plaa njemaki narod sigurno nebi ilo u prilog pokuajima Ludwiga Miesa van der Roheada koli vrati dobar glas, te da ostvari poslovni zaokret i po-

boljanje odnosa s gradskom i regionalnom vlasti. S drugestrane, iako priznata i uspjena dizajnerica, Lilly Reich bilaje i dugogodinja ivotna partnerica Ludwiga Miesa van derRohea. U svakom sluaju, pravo direktora je bilo da odlui oangairanju zaposlenika. Ali razlog sigurno nije bio strunosti talent Otti Berger jer su joj upravo Ludwig Mies van derRohe i Lilly Reich ponudili nastavak suradnje u Tekstilnojradionici na pedagokim i organizacijskim zadacima i narazvoju novih dizajnerskih rjeenja na podruju tekstila kao isuradnju na vanjskim narudbama.22(sl. 7) Kada se zbog sve

veih pritisaka radikalne desnice Bauhaus u Dessau zatvorio,Ludwig Mies van der Rohe pokuao je kolu preseliti u Berlini u nedostatku dravne novane potpore oformiti privatnu

instituciju. Mies van der Rohe kao direktor Bauhausove koleu Dessauu poslao je 24. 8. 1932. slubenu obavijest o zatva-ranju kole svim suradnicima, ukljuujui i Otti Berger.23U dopisu navodi kako e pokuati otvoriti kolu na drugojlokaciji, te da e ih izvijestiti o rezultatima do sredine rujna.Nedugo nakon otvaranja u Berlinu kola je doivjela upad

policije, premetainu i privoenje studenata. To je bio slu-beni kraj Bauhausove kole u Europi. Bauhaus je 1933. trajnozatvoren, a ve u sljedeim godinama dobar dio profesora istudenata raselio se diljem svijeta bjeei pred nacistikimreimom i sve nedvojbenijim ratom. U toj nezavidnoj situ-aciji nala se i Otti Berger. Osim nepovoljne okolnosti svogapodrijetla, spola, gubitka posla, trajnog raseljenja veineprijatelja i suradnika, ni uvjeti rada u tekstilnoj brani nisubili povoljni za nju. Tekstilni su dizajneri u to vrijeme bilianonimni i kada bi jednom njihov rad dospio u proizvodnju,postajao bi proizvod tvrtke koja ga proizvodi, a svaka veza sdizajnerom tu bi zavravala. Ono to je Otti Berger pokualai zauujue uspjela jest uspjeno etabliranje vlastitog imenai zatita prava na vlastita dizajnerska rjeenja.24To to je bilaena, strankinja i jo idovskog podrijetla koja pokuavaizboriti priznanje za sebe kao dizajnera i inovatora u inaeanonimnoj mukoj brani, zauujue je hrabro, pogotovoako se uzme u obzir izrazito nepovoljna politika situacijau Njemakoj.

Izgleda da je jo u Bauhausu Otti Berger uvidjela vanostverifikacije autorskih prava. Prema dostupnoj dokumen-taciji sve ee se povlailo pitanje autorstva na pojedinimmustrama u Tekstilnoj radionici, a s druge strane brojne sutkanine ostale nepotpisane, anonimne, iako su se godinamaproizvodile. I sama Otti Berger nala se u sukobu s Ilse Voigt

7. Potvrda o zaposlenju Otti Berger, koju je potpisao tadanji direk-

tor Bauhausa Mies van der Rohe, Bauhaus Archiv / Museum frGestaltung Berlin (foto: M. Buljan)Confirmation letter for Otti Bergers employment on Bauhaus school,Bauhaus Archiv / Museum fr Gestaltung Berlin, photo by M. Buljan


6/12

6


oko prava na mustru i autorski honorar.25Vjerojatno je vetada shvatila vanost povezivanja imena s vlastitim dizajnom.Iako se u Bauhausu zagovarao kolektivni rad, pogotovo u

vrijeme Hannesa Meyera, a samim time i potencijalna ano-nimnost, umjetnicima to zapravo nije odgovaralo. Pouenatim iskustvima, uz dovoljno hrabrosti i upornosti Otti Bergerzatraila je zatitu patenta najprije u Njemakoj, a zatim i u

Engleskoj. Nevjerojatna je zapravo koliina prepiske kojuju vodila, bilo sama ili preko svog odvjetnika, s uredima zapatente. Iako su odugovlaili s patentiranjem njezinih novihtkanina, uz minimalna objanjenja, Otti Berger je ipak nakraju uspjela, slubeno je najprije zatitila svoj izumMbe-llstoff Doppelgewebe.26(sl. 8) Iste godine kada je ostvarilasvoj prvi patent, Otti Berger je u Berlin-Charlottenburguotvorila: otti bergeratelier fr textilien, stoffe fr kleidung undwohnung mbel-vorhang wandstoffe bodenbelag.27

Ve je do tada ostvarila zapaenu karijeru. Osim suradnje uBauhusu i sudjelovanja u njihovim narudbama, samostalno

je suraivala s nekoliko velikih tvornica tekstila. Najprije1931. kao umjetnika suradnica za tvrtku Fischer&Hoffmann

i Baumgrtel&Sohn u Zwickauu, zatim kao umjetnika sa-vjetnica za Websky, Hartmann&Yiesen u Wstewaltersdor-fu kod Breslaua. Uspjeno je suraivala i sa vicarskomtvrtkom Wohnenbedarf AG Zrich 1933., a godinu danakasnije zajedniki su dizajnirali i opremili veliki projektKino-kazalite-restoran u sreditu Zricha. Iste je godineOtti Berger imala izlobu vlastitih dizajnerskih tkanina u

poznatoj trgovini tekstila u samom sreditu Zricha. Tkani-ne koje je dizajnirala Otti Berger privlaile su dosta panjestrune javnosti, pa su tako vodei asopisi, poput prestinogberlinskog asopisa Der Kolekcionar,objavljivali lanke ifotografije njezina tekstila. U vrlo kratko vrijeme, karijeraOtti Berger dobro je krenula u poslovnom smislu, posebicenakon zatite patenta. U to vrijeme zapoinje suradnju i snizozemskom tvrtkom De Ploegu Bergejiku. Za njih je ra-zvila posve nove tkanine. Tvrtka Schriever&Co, Rohaar-weberaiu Drezdenu 1935. poinje proizvoditi patentiranutkaninuMbellstoff Doppelgewebe (sl. 9).Ta se tkanina osimdobrim dizajnom, i velikom paletom boja isticala i velikomizdrljivou, otpornou na habanje, mogunou pranja,

8. Dokument o zatiti patenta Otti Berger za Mbellstoff Dop-pelgewebe, Bauhaus Archiv / Museum fr Gestaltung Berlin (foto:M. Buljan)

Patent Certificate on the design of her fabric Mbellstoff Dop-pelgewebe, Bauhaus Archiv /Museum fr Gestaltung Berlin, photo byM. Buljan

9. Katalog uzoraka tkanine Mbellstoff Doppelgewebe koja imaoznaku o. b. (Otti Berger) i oznaena je kao zatieni patent, BauhausArchiv / Museum fr Gestaltung Berlin (foto: M. Buljan)

Pattern book for the fabric Mbellstoff Doppelgewebe, with hertrademark o. b. (Otti Beger) and patent protections, Bauhaus Archiv /Museum fr Gestaltung Berlin, photo by M. Buljan


7/12

7


to ju je inilo prikladnom za namjetaj, ali i za potrebejavnih prijevoznih sredstava. U jesen te godine poinje su-radnju i sa vicarskom tvrtkom Palag A.G. iz Zricha. Pisa-la je strune oglede o arhitekturi i tekstilu, namjetaju,estetici, suvremenoj ulozi tekstila.28(sl. 10) Pisala je o boji,

teksturi, strukturi, kvaliteti, izradi. Sjajna karijera Otti Bergernaglo se prekida jer je kao strankinja i nearijevka dobilazabranu rada. Prije toga joj je odbijeno zatraeno lanstvo uCarskoj komori likovnih umjetnosti Saveza njemakih um-

jetnikih obrtnika. Ni pred tom zaprekom nije odmah po-sustala, te je vodila brojnu prepisku s Komorom. Zahtjevuza lanstvom priloila je ivotopis, etiri fotografije svojihradova da im poslue za orijentaciju i procjenu pri donoe-nju odluke o njezinu lanstvu i procjeni njezinih sposobno-sti.29Kao i mnogi idovi, pokuala je dokazati da je plaalacrkveni porez. Traila je jo vremena jer potrebne dokumen-te, kako je navela, zbog odsutnosti iz domovine nije moglaodmah nabaviti. Ta se prepiska vodila vie od etiri godine.

U jednoj njezinoj izjavi, poslanoj Financijskom uredu Odjelu za crkveni porez u Berlinu, navodi da se njezinizlazak dogodio prije sedam godina u njezinoj domovini napismeni zahtjev, ali da potrebnu dokumentaciju naalost nemoe pribaviti.30 Iz dokumentacije se vidi da se na razne

naine pokuavalo osporiti njezin ostanak u Njemakoj inesmetani rad. Uz potvrde o prihodima, plaenim porezima,izvorima financiranja, izjavu Jugoslavenskog konzulata, odnje se traila i potvrda da ona ili lanovi njezine obitelji nisusudjelovali u ratu. U proljee 1937. pie Odjelu za crkveniporez Financijskog ureda da nije uspjela pribaviti traenudokumentaciju, te da e to pokuati napraviti ovo ljeto kadaode na praznike u domovinu, te trai razumijevanje.31Uspr-kos upornim pokuajima nije se uspjela kao idovka izbo-riti za rad i ostanak u Njemakoj. Nakon toga mogla je samozatvoriti vrata svoga ateljea i pokuati negdje drugdje. Slje-dee godine u vie navrata odlazi u Englesku. Kako je bilapraktiki gluha i nije govorila engleski jezik, bez poznanika

10. Uzorci raznih tkanina Otti Berger, Bauhaus Archiv / Museum frGestaltung, Berlin (foto: M. Buljan)Samples of different Otti Bergers textiles, Bauhaus Archiv / Museum

fr Gestaltung Berlin, photo by Mario Buljan


8/12

8


i prijatelja u zemlji gdje su je gledali kao Njemicu bila jepoprilino usamljena.32Najvie joj je, kako je u svojim pi-smima esto isticala, nedostajao rad i kloparanje tkalakogstana. Dobra je okolnost bila to je u Engleskoj zatraila idobila zatitu jo jednog svog patenta, tkanine Lame-Plume.33Oekivala je da e uskoro otputovati u Ameriku i vjenati sesa svojim zarunikom, priznatim urbanistom i arhitektom,profesorom s Bauhausa Ludwigom Hilberseimerom, koji ju

je tamo ekao (sl. 11). esto je pisala Alexanderu Dorneru,34traila je pomo oko odlaska i pomo njezinu zarunikuLudwigu Hilberseimeru pri pronalaenju posla u Americi.U jednom od tih pisama35pie kako ju je tih dana posjetiopoznanik Gpel, povjesniar umjetnosti iz Leipziga. Dao joj

je na itanje svoj doktorat o Van Eycku. Pitala se zar jonetko tako pie, uspjela je proitati pedeset stranica i onda

vie nije mogla. S uenjem se pitala kako netko takav moedobiti doktorat, i to jo o Van Eycku, tom dosadnom gala-portretistu, kako ga je nazvala. Zar su to sada nositeljikulture u Treem Reichu, pitala se. U drugom pismu paknavodi kako je deset tjedana radila u Manchesteru, te da sada

ima dvije nove ponude. Iz pisama se vidi da je prihvatilaponudu Lszla Moholy-Nagya za posao u Novom Bauhausuu Chicagu, gdje je trebala voditi Tekstilni odjel. Njezin za-runik Ludwig Hilberseimer prihvatio je pak ponudu Ludwi-ga Miesa van der Rohea i imao je namjeru raditi za njega.36Datum pisma je 27. 7. 1938. i iz njega se vidi da je Otti Ber-ger oekivala da e jo to ljeto otii u Ameriku. Bila je oki-rana kako se u Engleskoj ne zna dovoljno o Treem Reichu,strahovala je za sudbinu ehoslovake i pie oito misleina Hitlera: Eto kako jedan gangster kroji povijest svijeta.Sljedee pismo iz listopada 1938. godine poslala je iz Baranje,iz Zmajevca, gdje joj je bila teko bolesna majka i ostatakobitelji.37Planirala je te zime ponovno se vratiti u Englesku.

ivot koji je ivjela do tada promijenio je poglede Otti Ber-ger na svijet i umjetnost. Kao i u veini buhausovaca, njezi-ni su kriteriji bili visoki i jasno definirani. Situacija u Engle-skoj nije je se dojmila, pa pie kako je u Njemakoj posveneto drugo, tamo je postojao Werkbund, sve je bilo pokri-

veno, industrija je suraivala i da, kako je napisala, politia-ri nisu sve pokvarili, posljednjih se godina moglo napravitipuno toga. Tamo su velike mase bile spremne i ne bi biloteko pribliiti im na rad, ali ovdje kao da si doao u srednji

vijek. Cijeli posao oko moderne posao je snobova. Oni klju-caju po onom to smo mi davno proli, po kubizmu, to jeupravo ono protiv ega smo se mi tako borili, formalizam.

Ja to posve crno gledam, mogue da loe vidim. Bila jesvjesna da ne moe nazad, da ju je ono to je nauila u, kakoje napisala, samostanskim zidinama Bauhausa zauvijekpromijenilo. Pisala je svojoj prijateljici Slavi38da joj je dostasvega, da nakon Bauhausa vidi koliko ovjeku zapravo malotreba. Polovica modernista nema pojma o temeljnim stva-rima, dok se druga polovica osjea u njihovim starim ilimodernim govnima posve udobno. Zakljuila je: da moepoeti iz poetka, napravila bi kokoinjac i bila bi posvesretna. Smatrala je da ona i Hilberseimer nemaju budunostu Engleskoj jer je tu moderna arhitektura jo u povojima,a da ionako ima puno arhitekata, a malo posla. Ona samaimala je problem jer je bila gluha i nije znala govoriti engle-

ski, pa je osim rijetkih posjeta uglavnom samovala. esto jepisala, bila je u kontaktu s veinom bivih kolega. Planirala

je svoja predavanja u Americi, Walteru Gropiusu je slalacijele studije o tekstilu i njegovoj izradi, Marcelu Breueruuzorke tkanine i upute kako ih je pravilno upotrebljavati zanjegov namjetaj. U jednom od pisama Marcelu Breueruraspitivala se to je sa Xantijem(Schawinsky) i (Herbertom)Bayerom. Planirala je vjenanje s Hilberseimerom i zasigur-no nije oekivala da nee otii iz Europe.39Jedno je vrijemeu Londonu stanovala kod Lucije Moholy-Nagy. Kako je

veina njih s vremenom otila dalje, u Engleskoj je manje-vie ostala preputena sama sebi. U pismu AlexanderuDorneru pie: Le Corbusier je tu, zbog izlobe Marsa. Ve-eras je sveana veera, naalost nisam na nju pozvana,nadala sam se da u pri takvoj manifestaciji nekoga upozna-ti, ali ovo je teko osvojiva zemlja. ...Izloba Marsa je lijeponapravljena, za London je to zasigurno zanimljivo i, nadamse, korisno za grupu. Ali za nas je to neto ve vieno. Ne-kako zaigrano. Za mene kao tkalju previe papirnato, pre-malo materijala, sve u fotografijama, a i one su presive, s

premalo kontrasta, ali mi bauhausovci smo besramno kri-tini, sve znamo bolje, znam ja to... Danas sam bila u Lon-donskoj galeriji vidjeti Gaba. Bila sam razoarana. Onda samotila na Chagallovu izlobu, Tamo je bila jedna armantnaslika, najradije bih je bila ukrala. Femme a la chevre, pozna-

jete li tu sliku? Prekrasno! Ako opet ne bude kiilo, svaki udan ii opet u razgledavanje. Za poetak moram progutatiViktoria muzej. Tamo ima za mene puno posla.

Negdje u to vrijeme nabavila je sluni aparat pa je nalauiteljicu i poela uiti engleski. Na Badnjak 1939. ponovnopie iz Baranje da je dobila posao u koli u Chicagu, ali dazbog rata ne moe dobiti vizu pa e kola iz Washingtona

neto pokuati rijeiti. Istie kako Hilb (Hilberseimer) jopie i da se nada da e ih ona sve jednom posjetiti. Nadalase da e teka zima brzo proi, a da e proljee donijeti suncei mir. Zadnje sauvano pismo poslano je Piji (Ise Gropius)22. 2. 1941. godine. Zahvaljuje na poslanim fotografijama nakojima su ona i Pius (Walter Gropius) i njihova ki. Istiekako se ona i brat osjeaju u skuenosti sela kao dva lava ukavezu. Pie o tome kako je sretna to napokon neto radi,tka tepih, koji je jo najesen zapoela, i da e to biti najljepitepih svih vremena.40alila se kako joj ne stiu vie Hilbovapisma, koja su inae redovito stizala, a da ni njezina pota,koju uvijek alje avionski, ne stie u Ameriku. Pisala je kako

joj je Herbert Bayer javio da je, izmeu ostalog, ponio i njezin

album iz Bauhausa sa slikama fotografijama, za izlobu uModernoj galeriji,41pa ju moli da ga pita gdje je taj album, jerga Hilb nije dobio natrag kada su vratili njezine radove. Nakraju pisma kae: Moram znati da me niste zaboravili!

Ironino je da je preivjela gotovo cijeli rat a onda su je utravnju 1944. zajedno s obitelji i velikim brojem maarskihidova deportirali u koncentracijski logor Auschwitz, gdje

je i umrla. Svjedoanstvo o njezinoj smrti napisano je pre-ma izjavi njezina brata Otona Bergera,42koji je jedini uspiopreivjeti Auschwitz. Njezina ostavtina bila je godinamanepoznata i neistraena. U posljednjih deset godina sve se

vie istrauje Tekstilna radionica i njezini dizajneri, koji su i

u Bauhausu, a i nakon njega, bili poprilino marginalizirani.


9/12

9


Openito se u Bauhausu dralo da ene iz Tkalake radionicene mogu napraviti neku ozbiljnu karijeru. Otti Berger je do-kazala suprotno. Samo u Busch-Reisinger Museum Archivesu Harvardu uva se preko tisuu uzoraka njezina tekstila.43U istoj instituciji uva se i zanimljiva boina estitka, darLydije Dorner u sjeanje na dr. Alexandera Dornera, koju

je istkala za njih Otti Berger. Zbog svojih malih dimenzijata tkana estitka zanimljiv je primjer jer zorno predoujenjezinu veliku strunost, strpljivost i preciznost u izraditekstila, ali njezinu potrebu da potpie i zatiti svoje kre-acije.44Ostaje otvoreno pitanje da je preivjela rat, otila u

11. Otti Berger, kola na (njezinom) tekstilu koji je izradila za 50.roendan svog zarunika Ludwiga Hilberseimera, Bauhaus Archiv/ Museum fr Gestaltung Berlin (foto: M. Buljan)Otti Bergers collage, one her own fabrics, made as 50thBirthdays present

for her fianc Ludwig Hilberseimera, Bauhaus Archiv / Museum fr

Gestaltung Berlin,Photo by M. Buljan


10/12

10


10HANS MARIA WINGLER (bilj. 9, 1978.), 461.

11HANS MARIA WINGLER (bilj. 9, 1978.), 461.

12

DOLORES IVANUA, (bilj. 2), 2. Kako se navodi u katalogu, veje kao studentica na Akademiji u Zagrebu pokazala zanimanjeza tekstil, s kojim je sudjelovala na izlobi prilikom idovskogomladinskog sleta 1922.

13STANIVLAV VINAVER, Pred Nemaku izlobu u Beogradu,Dom gradnje u Dessau nov rad u kolektivu, u: Politika28.3. 1930., 9.

14KONRAD PSCHEL, Wege eines Bauhusler: Erinnerangenund Ansichten Dessau, Anhaltische Verlagsgesellschaft mbH,1997., 23.

15

Iako je ivjela i radila u Njemakoj, Otti Berger je ostala u kon-taktu s Hrvatskom. Godine 1931. sudjelovala je kao gost na III.izlobi grupe Zemlja u Umjetnikom paviljonu u Zagrebu. Kri-tika retrospektiva Zemlja: slikarstvo, grafika, crte, kiparstvo,arhitektura, 6. Zagrebaki salon, Umjetniki paviljon Zagreb, 8.svibnja 8. lipnja 1971., 190.

16BHA, O. B., mp. 16, inv. br. 645/530., Empfhelung Otti Bergerdurch Gunta Stlzl, 11. 9. 1930., Abschifft des Brifes.

17BHA, O. B., mp. 16, inv. br. 646/511512, Briefe/Beruflicher Schrif-twechsel, Direktion BH Dessau. Jo kao studentica uivala je velikopovjerenje svojih profesora. Od svibnja 1929. upisala je vanjski se-

mestar u Tekstilnoj koli Johanne Brunsson u Stockholmu. U pismuod 5. lipnja 1929. piu joj iz Buahausa moete odrati predavanjeo Bauhausu i njegovoj Tekstilnoj radionici, to je jako zanimljivo idirektor zna da e te vi doista znati rei prave stvari.

18BHA, O. B., mp. 17, inv. br. 646/557., Briefe/Beruflicher Schrif-twechsel, Offizieller Aushang in der Weberai 26. 11. 1931.

19BHA, O. B., mp. 19, inv. br. 645/629., Vorgetippler Lebenslaufvon Otti Berger.

20ADRIENNE BRAUN, Karriere am dnnen Faden, u: Art Das

Kunstmagazin, 10 (2002.), 8087.

Ameriku i preuzela Tkalaku radionicu u Novom Bauhausuu Chicagu, kako je planirala, na koji bi se nain i u kojimsmjerovima razvijala njezina daljnja karijera. Rad Otti Bergeri njezin utjecaj na dizajn i razvoj tekstila u dvadesetom sto-ljeu sve se vie istrauje.45Ime Otti Berger nalazi se u svimrelevantnim knjigama koje se odnose na tekstilni dizajn,Tkalaku radionicu Bauhausa, ali i ulogu ena u toj koli. I

danas, ezdeset i pet godina od njezine smrti, rad Otti Bergeri njezino znaenje nisu na pravi nain valorizirani u naojsredini. Moda je upravo devedeseta obljetnica Bauhausovekole, koja se obiljeava nizom znanstvenih skupova, izlo-aba, tribina, radionica, predavanja diljem Europe i svijeta,pravi trenutak za oivljavanje i struno valoriziranje imenaOtti Berger.46

Biljeke

1In memoriam akademik Ivo Petricioli.

2ELIMIR KOEVI, Jugoslavenski studenti Bauhausa, u: ivotumjetnosti, 39/40 (1985.), 8287.

DOLORES IVANUA, Dimenzije jednog vremena, idovi likovniumjetnici u antifaistikoj borbi i rtve holokausta, katalog izlobe,Galerija idovske opine Zagreb, 12.26.5.1996., 2.

JADRANKA VINTERHALTER, Prodori avangarde u hrvatskojumjetnosti prve polovice 20. stoljea, katalog izlobe, Muzej suvre-mene umjetnosti Zagreb, 2007. str. 14. i 17.

3Arhiv Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (dalje AALUZ). Tako je navedeno u Matinom listu Kraljevske akademije zaumjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, br. 45 s nadnevkom od 29. 10.1922., na ime Otti Berger. Kao mjesto roenja navodi se Vrsmart uBaranji, a pod rubrikom zaviajnost navodi se Zmajevac, Baranja.

4

PETER WEIBEL, Beyond art: a third culture A comparativestudy in cultures, art, and science in 20th century Austria andHungary. Ludwig Mzeum (Budapest, Hungary), Neue Galerieam Landesmuseum Joanneum, Museum van Hedendaagse KunstAntwerpen, 2005., 76.

5AALUZ, Matini list Otti Berger. Navodi se da je na Kraljevskojakademiji za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu u periodu od 1922.do 1926. odsluala osam semestara. Upisala se izravno u trei seme-star, a kao prethodna kolska izobrazba navodi se Via djevojakakola, est razreda, koje je zavrila s izvrsnim uspjehom.

6Bauhaus-Archiv Berlin, Museum fr Gestaltung (dalje BHA), ar-

hiva Otti Berger (dalje O.B.), Mappa (dalje mp.) 26. BiographischeUnterlagen, Lebenslauf, Ts., 5. Bl.

7JEANNINE FIEDLER, Bauhaus, Knemann Tandem VerlageGmbH, 2006., 369., 370.

8BHA, O.B. mp. fotografije. U Bauhaus-Archiv Berlin, Museumfr Gestaltung, arhiva Otti Berger, uva se fotografija jednog odova dva izgubljena rada.

9HANS MARIA WINGLER, Bauhaus: Weimar, Dessau, Berlin,Chicago, MIT Press, Cambridge, Mass., 1978., 8.


11/12

11


21

BHA, O.B., mp. 17, inv. br. 645/5447.

22BHA, O. B., mp. 17, inv. br. 645/559., Direktion (Mies van derRohe) des BH-D 5. 2. 1932.

23BHA, O. B., mp. 18, inv. br. 645/583., Rundschrieben an die

Studierenden zur Orientirung: uber die Schlieung des BHes,Mies van der Rohe.

24TAI SMITH, Anonimus Textiles, patented domaines: the inventi-on (and Death) of an author. o.b. A Name, u:Art Jurnal, summer2008., 5474.

25BHA, mp. 17, inv. br. 645/540. Otti Berger nach das BH Dessau(Bezugnahme auf die Briefe unter 645/538. und 539).

26BHA, mp. 22, inv. br. 645/189337. Sam patent ostvarila je 17.6. 1932., a slubeno je tiskan ak nakon vie od dvije godine,izdan je 6. 11. 1934. u ime Deutsches Reicha Reichspatentamt(patent br. 594075).

27Atelje je otvorila u Berlin-Charlottenburgu, Fasanenstr. 13.,Gartenhaus links.

Odana naelima Bauhausa, Otti Berger je uvijek sve pisala jed-nakim malim slovima, bilo da se radi o slubenom zaglavljuvlastitog ateljea, privatnim pismima, slubenim dopisima. Iveina pisama upuena njoj od strane Bauhausove kole pisanasu na isti nain.

28BHA, O. B., mp. 3, sadri brojne eseje, tekstove za predavanja, zastrune asopise koje je napisala Otti Berger, ukljuujui i tekst

za asopis RED, Odeon Praha, 1930., 143145.29BHA, O. B., mp. 19, inv. br. 645/613, datum dopisa: 12. 12.1933.

30BHA, O.B., mp. 19, inv. br. 645/635. Moe se pretpostaviti dase taj dopis odnosi na njezin pokuaj dokazivanja istupanja izidovske vjere.

31BHA, O. B., mp. 19, inv. br. 645/638.

32Engleske novine iz toga vremena prepune su oglasa kojima dobro-

stojei i obrazovani Nijemci trae bilo kakav posao u Engleskoj.Tako su esto, primjerice, nekadanji pravnici ili profesori zavra-vali kao batleri. Posao je znaio odlazak iz Njemake i mogunostostanka u Engleskoj.

33BHA, O. B., mp. 20, Patent br. 476966., izdan u ime kralja GeorgaVI. Kao datum patenta navodi se 22. 6. 1936., a zakljuno s 20.12. 1937.

34A. Dorner znaajna je osoba u europskoj povijesti umjetnosti.Ukratko, radio je kao povjesniar umjetnosti, predava i direktormuzeja u Europi i Americi. Pomagao je nepoeljnim umjetni-cima i titio njihova djela i u Europi i u Americi. S Otti Berger je,

sudei prema pismima, bio u vrlo prijateljskim odnosima i eliojoj je pomoi.

35BHA, O. B., mp. 14, pismo za dr. A. Dornera, 16. 3. 1938.

36BHA, O.B., mp. 14, datum pisma je 27. 7. 1938. godine. Iz pisamase vidi da je ona oekivala da e jo to ljeto otii u Ameriku. Trailaje od A. Dornera da sazna toan termin kada nju Moholy tamotreba, pa da moe odluiti koji e posao prihvatiti u Engleskoj utako kratkom vremenu. Pie kako oekuje Moholya u Londonu,koji 20-og putuje brodom, i da je jako sretna da je sve na krajudobro ispalo i da e ipak svi jednog dana biti zajedno.

37BHA, O. B., mp. 14 (pismo Dorneru od 29. 10. 1938.). U pismunavodi da e teko bolesnu majku odvesti u Prag na terapijuradijem. Kae kako se nada da e opet biti zdrava, kako je jakovezana uz majku, ali da majka eli da ona otputuje u Ameriku ida bude zajedno s Hilbom, kako je od milja zvala Hilberseimera.Pie: Mi se samo jednostavno elimo vjenati, ali stvari nisu takojednostavne jer uope ne znam hou li ja uspjeti tamo doi. PieDorneru da im je on jedina nada. Bila je dosta duhovita, pa se tako

ali i pie: sve i da ima posao i da poznaje jezik, sigurno je ne bipustili u Ameriku zbog njezinih glupih uiju! Nadalje navodi kakojoj je i brat stigao iz Praga, te da ujutro putuje za Pariz, gdje e sRosenbaumom i njegovom enom istraiti nove mogunosti.

38BHA, O. B., mp. 14, pismo Slavi 1938.

39Smithsonian Archives of American Art, Marcel Breuer Papers,1920.1986., Series 2: Corespodence. Surnames AC, undared(Reel 5708, Frames 690793), 738. Collections online.

40BHA, O. B,. mp. 14, inv. br. 2108., pismo Ise Gropius. Istiekako je njezin brat u toj osamljenosti naao volju sloiti kolekciju(ne navodi ega) te da je kupovao u New Yorku, Budimpeti iBeogradu.

41Izloba Bauhausa 1938. u New Yorku.

42DOLORES IVANUA (bilj. 2, 1996.), 4.

43TAI SMITH (bilj. 24, 2008.), 57.

44TAI SMITH (bilj. 24, 2008.), 61.

45

Prije deset godina na Technische Universitt Dortmund, Instititfr Kunst und materielle Kultur, obranjen je magisterij RegineLsel s temom Die Textildesignerin Otti Berger. Von Bauhaus zurIndustrie.

46Srdano zahvaljujem na ljubaznosti, susretljivosti i profesional-nom pristupu osoblju Bauhaus-Archiva Berlin, Museuma frGestaltung, osobito arhivistici gospoi Elke Eckert i arhivisticifotodokumentacije Sabini Hartmannn. Zahvaljujem i Mariju Bu-ljanu, koji mi je pomogao u dokumentiranju i fotografiranju grae,te Emanuelu Ivanu Mlikota na pomoi u obradi dokumenata.


12/12

12


Summary

Antonija Mlikota

Otti Berger Croatian Artist from the Bauhaus Textile Workshop

This paper is based on research carried out in the BauhausArchiv Berlin, Museum fr Gestaltung, Otti Berger docu-mentation. The author produces new information about thelife and work of this Croatian designer who was a teacherat Bauhaus, Otti Berger. She was born in Zmajevac, todaypart of Croatia, but at the time of her birth called Vrsmart,part of the Austro-Hungarian Empire. Although she hadYugoslav citizenship because of the place of her birth, she isoften included among Hungarian artists. Otti Berger spentthe whole of her professional life living, being trained andworking in Germany, and other European countries. Shehas remained relatively unknown to the discipline in ourcountry. After the Royal Academy for Art and Fine Crafts

n Zagreb, she continued her education in 1927 at the Bau-haus school in Dessau. She attended the Vorkurs with LlMoholy-Nagy and lectures by Klee and Kandinsky. Afterthat she enrolled in the textile workshop of the Bauhaus inDessau, and took her degree in 1930. After the departure ofGunte Stolzl in 1931, Otti Berger ran the textile departmentof the Bauhaus. For a short time she was the deputy of LillyReich who took over the department in 1932. After she leftthe Bauhaus and its closure, Otti Berger opened her own

textile studio in Berlin. She worked with great success withnumerous textile firms in Germany, Holland and Switzerlandthat produced textiles after her inventive design approaches,with the o.b. or Otti Berger label. She was the only designerfrom Bauhaus who at that time sought and managed to getthe protection of a patent for her textiles. She obtained onepatent in Germany, another in England, while a third thatwas applied for in Germany was not granted. Because ofher Jewish descent she had to shut her firm, because in 1936she was forbidden to work. Although most of the teachersfrom Bauhaus, including her fianc Ludwig Hilberseimermanaged to get a visa and leave for the US, Otti Berger didnot manage it. She lived for a number of short periods in

London, but could not manage to find steady employment.In 1938 she returned to Zmajevac and lived with her family.After that, she was clearly unable to leave Yugoslavia. InApril 1944, with her family, she was deported to Auschwitz,where she died.

Key words: Otti Berger, Textile Workshop, Bauhaus, 20thcentury, textile design, textiles, Dessau, Berlin

Antonija MLIKOTA Otti Berger - Hrvatska Umjetnica Iz Tekstilne Radionice Bauhausa Rad. Inst. Povij....

Documents

Transcript of Antonija MLIKOTA Otti Berger - Hrvatska Umjetnica Iz Tekstilne Radionice Bauhausa Rad. Inst. Povij....