Anticka Grcka Svo Gradivo 28022006

8/3/2019 Anticka Grcka Svo Gradivo 28022006

1/11

Antika GrkaGRKA Povijesna razdoblja:

1. Herojsko doba (~2000. - ~1200.)- doseljenje grkih plemena plemenske zajednice rod-bratstvo pleme- prva seoba Ahejci, Jonjani, Eoljani, druga Dorani2. Homersko doba (~1200. 800.)

raspadanje rodovskog drutva kralj bazileus

stalei demos i eupatridiprve opine demeizvori Ilijada i Odiseja

3. Arhajsko doba (800. 500.)privredni i gospodarski razvojprvi gradovi polisi akropola, agorakolonizacija

4. Klasino doba (500. 338.)Atena i Spartagrko perzijski ratovizlatno doba umjetnosti

5. Helenistiko doba (338. 146.)

makedonska i rimska vlastHerojsko Doba

podruje: Egejski svijet jugoistona Europa most triju kontinenatavrijeme naseljavanja 3. tisuljee pr.Kr.

EGEJSKA/KIKLADSKA KULTURA:- kultura bronanog doba- stanovnici PELAZGI brodogradnja, pomorstvo, obrada kamena i trgovina

KRETA (istoni dio Sredozemlja):MINOJSKA KULTURA: (1950 1450.)- stanovnici PELAZGI

- gradovi Knosos, Phestos, Hagia Triada, Mallia- nasljedne monarhije vlast kraljeva- gospodarstvo poljoprivreda masline, vinova loza obrti, posredna trgovina najvea trg. sila na Sredozemlju vladaju nad morem - TALASOKRACIJA brodogradnja, pomorstvo- kultura graditeljstvo palae KNOS slikarstvo mozaici, zidne slike keramika stil KAMARES- pismo LINEAR A (17. stoljee) LINEAR B (15. stoljee) deifrirali Ventris i Chadwick- religija kult plodnosti boica DIKTA (zmije)- dinastija MINOJ kralj Minos (15. st.) - Minojska kultura- istraiva Arthur Evans - 1900. godina Knos palaa Labirint dobio ime prema Labrysu (dvosjeklasjekira)- kraj u 15. stoljeu erupcija vulkana na otoku Teri a nakon toga najezda napadaa s kopna- MITOVI:

Tezej - Egejev sin, bio poslan u labirint, ubio minotaura, vraa se doma, zaboravi jedra, egej se ubija

Egej ubije minosovog sina na igrama, za kaznu alje

Minos kretski kralj, naredi dedalu da gradi labirint, ne da mu otii,ubije g

Minotaur- ovjek bik, ubio ga tezej, pomou niti, majka pasifaja, otac minos

Arijadna voli tezeja, da mu nit, na kraju ga ostavlja zbog dioniza na nekom otoku

Dedal- graditelj, labirint, gradi, bjei kod prijatelja koji onda ubija minosa Ikar pada u vodu

I. VAL GRKE SEOBE:- u 2. tisuljeu dolaze indoeuropska plemena (Heleni)- preuzimaju kulturu starosjedioca Pelazga imaju sjedilaki nain ivota


2/11

- naseljavanje: AHEJCI Peloponez JONJANI Atika, Eubeja EOLJANI Tesalija, Etolija, Beotija- gradovi-drave: MIKENA, TIRINT, SPARTA, ATENA, TEBA

MIKENSKA KULTURA:- pod utjecajem krete, uspon oko 1600.g.pr.Kr, mlaa od Kretske- podruje: Peloponez

- gradovi: Mikena, Tirint, Arg- MIKENA - podruje ARGOLIDA (suho tlo)- stanovnici: prvi naseljavaju Ahejci u drugom tisuljeu- istraivao Heinrich Schliemann 1876. godine naao utvren grad AKROPOLU, opasanu kiklopskim zidinama (gradili kiklopi), ulaz LAVLJA VRATA unutar zidina kraljeva palaa MEGARON (najljepa je bila dvorana za primanje) i nekropola izvan zidina grobnica (Atrejeva Riznica) u obliku THOLOSA (oblik konice)- gospodarstvo poljoprivreda trgovina i obrt (keramika i obrada bronce maevi)- kultura - utjecaj Krete (KAMARES stil keramike)- pismo - LINEAR B (napredna varijanta kretskog pisma)

- oko 1440.g Mikena osvaja Kretu jer je Kreta dominirala sredozemnom trgovinom- kraj u 12. stoljeu dolazak naroda s mora i Dorana, poetak eljeznog dobaTROJANSKA KULTURA:- TROJA/ILLION - podruje: sjeverozapadna obala Male Azije trgovaki odlian poloaj- uspon od 3000. do 1200.g.- istrauje Heinrich Schliemann od 1869. do 1873. godine- pronaeno 9 slojeva najvaniji (Prijamov grad) je 7.a sloj- u 13. stoljeu naseljuju Ahejci- TROJANSKI RAT - oko 1194-1184. trajao dugo, Troja bila neosvojiva jer su Posejdon i Apolon gradili zidine- Mitovi:

Prijam kralj Troje

Paris sin prijamov

Helena otila od Menelaja u Troju s Parisom

Menelaj zapoinje rat zbog Helene

Agamemnon Menelajev brat, vladar Mikene

Ahilej glavni grki junak, duri se zbog otete mu ljubavnice Briseide

II. VAL GRKE SEOBE:- seoba Dorana je bila posljednja seoba Helena- DORANI ratniki narod, naseljuju Peloponez (posebno Sparta)- seobom Dorana nestaju kretska i mikenska kultura- PREMJETANJE: EOLJANI, JONJANI premjetaju se na otoke i obalu Male Azije AHEJCI premjetaju se na Sjever Peloponeza

Homersko Doba

- KULTURA DORANA prestaje razvoj egejskih, bronanih kultura i poinje razvoj dorske, eljezne kulture- ovo razdoblje nazivaju helenskim srednjim vijekom jer nema nikakvih izvora osim opisa iz Ilijade i Odiseje- stanovnitvo Heleni (zemlja Helada), tj. Grci (Graeci tako ih zovu Rimljani po plemenu Graikoi u Epiru)- sjedilaki nain ivota (isprva su svi Grci bili nomadi) razvoj stoarstva, ratarstva, obrta i trgovine

- DRUTVENI USTROJ ureen krvnom vezom, patrijarhalni plemenski savezi GENS ROD FRATRIJA BRATSTVO nekoliko rodova FILA PLEME

- POLITIKA TIJELA: BAZILEJ voa (kralj ili vojskovoa) izvrna vlast AGORA narodna skuptina BULE vijee staraca

- dolazi privatno vlasnitvo podjela zemlje raslojavanje drutva: ARISTOKRACIJA - aristos+kratein plemstvo, bivi voe drugi naziv EUPATRIDI


3/11

DEMOS- narod, puk

- prve politike zajednice seoske opine DEME stanovnitvo DEMOS zemljoposjednici i vojskovoe EUPATRIDI (staro grko plemstvo)

- iz prvih naselja formiraju se gr-dr POLISI nisu jedinstvene drave, ali ima vlastito gospodarstvo, vanjskupol., demokraciju AKROPOLA utvreni dio, u poetku tu ive Eupatidi, sve javne graevine itd AGORA glavni gradski trg, gdje se sastaju Eupatridi AGER prostor izvan zidina gdje su zemljini posjedi Eupatrida, a tu ivi Demos

- GRKA polisi - male dravice, nepovezane politike zajednice - SPARTA, ATENA, TEBA, KORINT, ARG,MILET- VEZA IZMEU POLISA jezik, pismo (od 7. st.), knjievnost, bogovi (svetkovine), Olimpijske Igre

- mjesta zajednitva: Apolonov Hram u Delfima (proroica Pitija) Zeusov Hram u Olimpiji (776. tamo prve Olimpijske) Artemidin Hram u Efezu Herin Hram u Argosu

Posjedonov Hram na Istmu

- Ilijada i Odiseja najstarija povijest Grka zajednika kulturna batina jezini i moralni standardi prenosila se predajom Homersko Pitanje- PISMO u 7. st. pr.Kr preuzeto od Feniana + dodani samoglasnici sveukupno 24 slova

- RELIGIJA: 12 glavnih bogova koji stoluju na Olimpu graani obavljaju ulogu sveenstva pa nema povlatenog sveenikog sloja MITOLOGIJA kozmogonija (nastanak svijeta) i teogonija (nastanak bogova) rtve hrana i pie, pjesnika i sportska natjecanja, predstave- PANATENEJSKE SVEANOSTI vjerska sveanost, svake 4 g. u Ateni, posveeno Ateni pjesniki i sportski dio+ povorka- DELFI: proroite na posveenom tlu planine Parnas (dom Apolona i 9 muza) glavna proroica PITIJA dvosmisleni odgovori oko hrama riznice pojedinih polisa Delfi su bili sredinja banka Grka tu se sklapaju savezi susjednih drava AMFIKTIONIJE- KALOKAGATHIJA sklad izmeu duhovne i tjelesne ljepote za kojim Grci tee- OLIMPIJSKE IGRE : 776. prve osnovao Heraklo u ast Zeusa u Olimpiju za vrijeme odravanja vlada sveti mir EKEHEIRIAEPSKO PJESNITVO:- aedi pjesnici, profesionalni pjevai koji su opjevavali epove uz instrumente, prilagoavajui jezik prema uhusluatelja- rapsodi pjesnici koji bi recitirali epove.- HESIOD najvei epski pjesnik osim Homera Postanak svijeta (Teogonija) opisuje mitoloki nastanak svijeta i bogova Poslovi i dani (Erga kai hemera) radi i budi pravedan, opisuje teak ivot seljakaLIRSKO PJESNITVO:

- razvija se u eolskim i jonskim maloazijskim gradovima- glazbena i plesna pratnja KITARA, AULOS, LIRA- elegija pjesma moralnog sadraja i poruke predstavnik Tirtej- jamb aljiva i podrugljiva pjesma predstavnik Arhiloh (7.st.)- solo pjevanje monodija razvijeno na Lezbu Sapfo i Alkej (7.st)- korske pjesme javna dogaanja predstavnik Pindar (5.st)


4/11

FILOZOFIJA- Grci prvi pokuavaju rastumaiti volju bogova i prirodu- otac filozofije TALES IZ MILETA (6.st): odbacuje mitoloko vienje nastanka svijeta voda je element iz kojeg sve potjee svijet se upoznaje putem zakona prirode i materije- ANAKSIMANDAR IZ MILETA (6.st): smatra pramateriju (apeiron) poetkom svega otkrio sunani sat, zemljopisnu kartu- ANAKSIMEN IZ MILETA (6.st): sve izniklo iz zraka- PITAGORA (SICILIJA): matematika, astronomija, akustika, glazba sustav svijeta je utemeljen na brojevima i njihovim odnosima- HERAKLIT (6.st): iva vatra nositelj je promjene i sklada stalna borba suprotnosti donosi napredak- elejska kola smatraju da je um izvorite svijeta i spoznaje- DEMOKRIT (5. st): razvija teoriju atoma

RANA LIKOVNA UMJETNOST: geometrijsko doba (10-8.st)- keramika (dipilonske vaze)- meandar beskrajni trakasti motiviARHAJSKA UMJETNOST (8-6.st)- poznato samo preko rimskih kopija- slikarstvo na vazama: ranije razdoblje (crni likovi na crvenoj podlozi) kasnije razdoblje (crveni likovi na crnoj podlozi)KIPARSTVO:- dekorativna uloga, osim kad slui za velianje tijela- KORE djevojka uredna, obuena ideal djevianske skromnosti i ljepote- KOUROS mladi gol ideal snage i ljepote mladog ratnika i sportaa

ARHITEKTURA- razvila se iz pravokutnog sredita stambene kue zvanog MEGARON (nalazimo ga ve u Mikeni)- HRAM: pronaos predvorje naos kip posveen zatitniku opisthodomos riznica- REDOVI STUPOVA zajedniki postolje, nosivi stup, glavna greda i zabat dorski - jednostavan jonski zavijutci korintski detaljiBOGOVI:

- svijet je nastao iz beskrajnog prostora kaosa- iz kaosa proizlaze tama/no i svjetlo/dan, a zatim i Zemlja, podzemlje i ljubav- Zemlja rodila Urana koji je pobijedio kaos, ali ga je svrgnuo bog vremena Kron- Kron guta vlastitu djecu, ali ih spaava najmlai sin Zeus, ije je roenje njegova majka Reja zatajila Zeus vrhovni bog Hera zatitnica braka i poroda Demetra boica plodnosti zemlje i poljoprivrede Afrodita boica ljepote i ljubavi Artemida boica lova i prirode Atena boica mudrosti i pravde Apolon bog svjetla i ljepote Ares - bog rata

Hefest bog vatre, sagradio boanske palae na Olimpu Hermes bog trgovaca i putnika, glasnik bogova Had bog podzemlja, caruje u Carstvu sjena i mraka Posejdon bog mora Dioniz bog vina i veselja


5/11

Arhajsko Doba

- promjene privredni i politiki razvoj- NATURALNO GOSPODARSTVO Peloponez , Sjever Grke SPARTA (plodna zemlja)- NOVANO GOSPODARSTVO Atika ATENA (trgovaki putovi, neplodna zemlja) u 7. st. javlja se kovani novac potjee iz Lidije u Maloj Aziji posljedice:

DUNIKO ROPSTVO

KOLONIZACIJA trgovina otoci Delos i Samos

gradovi: ATENA, KORINT, MILET, EFEZ, DELOS, SAMOSSPARTA:

- podruje: poluotok Peloponez, Lakonija- naseljavaju: u 2. tis Ahejci, oko 1100. g Dorani- 900.g osnovana SPARTA u poetku gadni ratovi s Mesenjanima (3 rata)- poetak 8. st Likurg strogi zakoni- stanovnitvo:

SPARTANCI DORANI aristokrati, ratnici imovinska jednakost aristokracije zajednika zemlja, robovi, nema privatnog vlasnitva

HELOTI AHEJCI dravni robovi bez slobode i politikih prava, bievani jednom godinje KRIPTIJE pokolji helota da se sprijee pobune

PERIJECI AHEJCI obrtnici, trgovci, seljaci slobodni ali bez politikih prava, ive u neutvrenim naseljima, laki orunici- aristokratska monarhija- POLITIKI USTROJ:- 2 KRALJA loza Argijada i Eupontida neograniena vlast u doba rata provode odluke geruzije vrhovni suci i vojskovoe- 5 EFORA 5 nadzornika izvrna i savjetodavna vlast predsjedaju geruzijom i apelom- GERUZIJA vijee staraca 28 l + 2 kralja svi spartanci iznad 60 g starosti zakonodavna, sudska i upravna vlast- APELA narodna skuptina svi spartanici iznad 30 g (jer tek tada postaju stanovnici Sparte) prima ili odbacuje odluke geruzije- gospodarstvo:

naturalno gospodarstvo zemlja je dravna- spartanski odgoj: od 7. godine gimnazije lakonski odgovori vrlo kratki odgovori nakon 18. (do 60.) aktivni vojnici sa 30 osnivaju obitelji- vanjska politika: Peloponeski savez - vojno politiki savez vojska HOPLITI (teko naoruani pjeaci) + 4 HELOTAATENA:

- podruje: Atika-

nastanjuju: Jonjani- legenda osniva Tezej- brdo AKROPOLA hramovi- AGORA sredite- PIREJ luka- stanovnitvo:


6/11

EUPATRIDI plemstvo DEMOS METECI stranci ROBOVI- aristokratska monarhija do 683. 10 kraljeva (BAZILEJA)- 683. aristokratska republikaUstroj:- ARHONTI izvrna i upravna vlast- AREOPAG vijee aristokrata zakonodavna, savjetodavna i sudska vlast- BULE vijea predstavnici rodova i bivi arhonti zakonodavna vlast- EKLEZIJA narodna skuptina svih Atenjana, bez prevelikog utjecaja- drutvo sukobi za zemljite, dovode do:- DUNIKO ROPSTVO demos bi se zaduio i onda morao zaloit posjed i ivot

kamen hipoteka bi oznaavao ropstvo ako ne otplate postaju roboviATENSKO ZAKONODAVSTVO- 630.g. eupatrid KILON pokuava oteti vlast- 621.g. arhont DRAKON ozakonjuje obiajno pravo krvna osveta, duniko ropstvo itd- 594.g. arhont SOLON - reforme drutva uvodi TIMOKRACIJU drutvenu podjelu prema bogatstvu, i sve podjelio u 4 razreda:

1. najbogatiji arhonti, lanovi areopaga - konjanici2. lanovi areopaga konjanici3. lanovi areopaga pjeaci4. lanovi eklezije pomone trupe

ukida duniko ropstvo uvodi i mijenja BULE sad imaju 400 lanova, a u bule mogu i bogati lanovi demosa uvodi HELIJU prizivni sud vrhovno sudbeno tijelo u dravi- drutvo i dalje u sukobima- PIZISTRAT (561/560-528) pozitivni tiran gospodarsku uspon, jaanje demosa uvodi plaeniku vojsku uvodi poreze uvodi PANATENEJSKE i DIONIZIJSKE SVEANOSTI- sinovi HIPIJA (do 510.) i HIPARH (do 514.) svrgnut Hiparh, Hipija uspostavlja tiraniju, kasnije Hipija prognan, na vlast dolazi:- 510.g KLISTEN ukida timokraciju podjeljuje ATENU u 10 FILA (okruga) = 100 DEMA, podijelio ih po teritorijalnim principu BULE politika prava za sve Atena postaje demokratska republika pojaava se uloga arhonta i stratega ostracizam tajna glasanja ispisuje se ime mogueg tirana, ako je na 6000 ostrakona - izbaen izgrada na 10 godGRKA KOLONIZACIJA:

- vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr.- UZROCI KOLONIZACIJE: grki polisi nisu imali mjesta za irenje porast stanovnitva prehrana stanovnika ivotni prostor stanovnika bijeg od dunikog ropstva proizvodnja vea od potronje- KOLONIJE apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politiki neovisne o matinomgradu, veu ih zajednika kultura i vrste trgovake veze (izvoz ito, vino, vuna, lan, kovine), jedni drugimapomau u ratu, svetkovine, OI


7/11

- NAIN KOLONIZACIJE. prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet uzimaju svetu vatru iz hrama matinog grada i prenose u koloniju odreuju zemljite za grad i grade zidine podjele zemlju meusobno posveuju grad zatitniku matinog grada- SMJEROVI KOLONIZACIJE: Sicilija (Sirakuza) Jug Italije (Magna Graecia) Obale Crnog Mora Juna Francuska (Masilija) panjolska (Sagunt) Egipat (Naukratis) Libija (Kirena)- POSLJEDICE KOLONIZACIJE: razvoj robno novane privrede razvoj trgovine, brodogradnje nove poljoprivredne kulture vinova loza, maslina irenje grkog pisma i umjetnosti- PRVA KOLONIJA: 8.st iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji (naziv kyme valovi)

nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj)- Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas (Agrigento)

- mnogo grkih kolonija u Junoj Italiji i Siciliji ime Megale Hellas Magna Graecia Velika Grka

KOLONIZACIJA NA JADRANU- prva kolonija Grci s Krfa/Korkire osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila jo jedna kolonijakojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoi LUMBARDSKA PSEFIZMA)- Sirakuani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu 386.g.pr.Kr- doseljenici s grkog otoka Parosa osnivaju Pharos385/384.g.pr.Kr.- trgovita na obali EMPORIJE - Tragurion (Trogir), Epetij (Stobre), Epidaurus, Salona- posljedice grke kolonizacije: nove kulture razvoj brodogradnje (brodovi liburne) trgovina, obrti raspadanje ilirske rodovne zajednice porodice, patrijarhalno ropstvo

Klasino Doba

GRKO-PERZIJSKI RATOVI (492.-449.)- izvor Herodot (485-424) Historiae (9. knjiga)- uzrok irenje Perzijskog carstva prema Zapadu: KIR 2. VELIKI, KAMBIZ 2., DARIJE 1. osvojili cijelu Malu Aziju i jonske gradove u Maloj Aziji preko njih trguju s Grkim polisima- povod 500.g jonski ustanak predvoen Miletom u pomo dolaze samo Atena i Eretrija s 20 brodova 495. grko brodovlje poraeno, nisu pomogli jonskim gradovima 494. Milet razoren- 492. g Darije 1. sprema kaznu za Atenu i Eretriju, alje zahtjev za zemljom i vodom perzijska mornarica (na elu MARDONIJE) napreduje, ali ih zaustavlja oluja kod HALKIDIKE, unitenamornarica- 490. g novi pohod Darija 1. preko mora do Atene i Eretrije perzijski vojskovoe DATIS i ARTAFERNO spaljuju Eretriju, a perzijska mornarica se iskrcava naAtici, BITKA NA MARATONSKOM POLJU 13. rujna, najvea do tada, 30 000 Perzijanaca, 10 000Atenskih hoplita, kojima zapovijeda MILTIJAD, koji uz pomo Herodotove strategije izvlai pobjeduKSERKSO 1. (486.-464.)- priprema se za novi pohod nakon Maratona

- 481. u Korintu se sklapa SVEGRKI SAVEZ protiv Perzijanaca SPARTA pjeadija ATENA mornarica (sukob Temistoklo s pomorskom str. eli mornaricu, Aristid i kopnena str.pjeatvo) odluuje se za mornaricu (Drveni e zidovi titi Atenu Pitija) i gradi se 200TRIJERA (troveslarki)


8/11

- 480. Kserkso prelazi Helespont osvojili Trakiju, Makedoniju, Tesaliju BITKA U TERMOPILSKOM KLANCU - 300 hoplita voenih kraljemLeonidom, Spartanci znaju dae umrijet, ali se bore 3 dana hrabro, no uhoda pokae put Perzijancima koji su potukli Spartance i nastavili doAtene koju su zatim spalili i poruili BITKA KOD SALAMINE 28.rujna, poraz Perzijske mornarice od atenskih trijera- 479. u proljee sukobi na kopnu BITKA KOD PLATEJE - perzijski vojskovoa Mardonije i grki Pauzanija (Leonidin sin) najveakopnena bitka, Grci pobijedili, Sparta se povlai iz rata BITKA KOD RTA MIKALE Grci pobjeuju- 478. DELSKI SAVEZ sklapaju ga Atena i 200 polisa na otoku Delu kako bi oslobodili trgovinu morem Sparta nije ula jer se nije htjela borit dalje od Peloponeza- 450. BITKA KOD CIPRA - Perzijska mornarica potpuno unitena- 449. Kalijin Mir izmeu Atene i Perzije (Perziji ostaje Cipar, a Atena ima pravo trgovine na Sredozemlju iCrnom Moru)

ZLATNO DOBA GRKE/PERIKLOVO DOBA:- procvat Atene, preko delskog saveza doli do novaca- doba obnove i izgradnje te kulturnog i drutvenog napretka- 444.g - PERIKLO (495-429) vojni strateg (funkcija koja se bira jednom godinje) do smrti velike ovlasti (vojskovoa, zasjeda u narodnoj slubi, sudjeluje u radu dravne slube)

- niz reformi POLITIKE zakonodavne ovlasti daje Narodnoj Skuptini demokratizacija, smiju donositzakone- NOVI POLITIKI USTROJ: EKLEZIJA vrhovno politiko tijelo, narodna skuptina BULE vijea, izvrno tijelo vlasti AREOPAG vjerska pitanja HELIJA sudbena vlast 10STRATEGA vojno zapovjednitvo SLUBENICI - POLICIJA dravni robovi- uvodi DHETE dnevnice koje se isplauju ljudima iz bula- obnova Atene spaja Atenu i luke Pirej i Faleron obrambenim zidom AKROPOLA sve obnovljeno u 5. st

PARTENON graditelji IKTIN i KALIKRAT, uz pomo Fidije - DORSKISTIL

EREHTEON oko 421., graditelj MNESIKLO, Karijatide JONSKISTIL

NIKINHRAM KALIKRAT JONSKISTIL

PROPILEJI ulaz na Akropolu MNESIKLO DORSKISTIL razvoj atenske umjetnosti i knjievnosti uvodi TEORIKON kazalini novac razvoj gospodarstva i obrta

KERAMEIKOS etvrt obrta i radionica

ERGASTERIJ dravne radionice u kojima se proizvode razne keramike metalne i konestvari pomorska trgovina osigurava trgovake puteve (Egejsko i Crno More, Juna Italija)

politika i gospodarska dominacija Atene ATENSKI POMORSKI SAVEZ bivi Delski savez, 300 lanova, riznicu seli iz Delfa u Atenu,neki ele izai ali Atena ne da, iz ravnopravnih saveznika prelaze u podanike Atene, visok porez, atenska mjerila

PELOPONESKI RAT (431.-404.) :- njime zavrava Klasino razdoblje- izvor Tukidid (460.-396.) Povijest Peloponeskog Rata (prvo kritiko iznoenje povijesti)- uzrok politike i gospodarske suprotnosti Atene i Sparte- razlike: ATENA SPARTA demokratska republika aristokratska monarhija Atenski Pomorski savez (300 l) Peloponeski savez (Sparta, Korint, Megara) novano gospodarstvo poljoprivredna zemlja prevlast na moru prevlast na kopnu iri trita prema J Italiji i Siciliji upada u krizu i gubi mo pomau Korint i Megara i ele rat sAtenom

- povod KORINT glavna luka Peloponeskog saveza i vodei trgovaki grad na Sredozemlju Atena napadaKorintsku koloniju Potideju, a Sparta staje na stranu korinta


9/11

- I. FAZA RATA ARHIDAMOV RAT (431.-421.)- 431.g Sparta napada Atikuna poticaj Arhidama gospodarski unitava Atiku i unitava izvore hrane u Ateni izbija glad i kuga (umire i Periklo)- ratovanje na kopnu (Sparta)- ratovanje na moru (Atena) U Ateni se javlja gospodarska i politika kriza

narod slua demagoge demagog KLEON potie na rat

- 422.g BITKA KOD AMFIPOLA: neodluen umire i Kleon i Brasida (Sparta)- 421.g - NIKIJIN MIR (Nika atenski vojskovoa) primirje na 50 godina 20 godina zatija:

Atena u krizi djeluju demagozi ALKIBIJAD nagovara na napad na Sirakuzu, korintskukoloniju

Sparta jaa novano ju za izgradnju mornarice pomae Perzija- II. FAZA RATA SICILIJANSKA EKSPEDICIJA (415.-413.)- 415.g Atena napada Sirakuzu Alkibijad bjei Spartancima i ostavlja neorganizirani Atenu- 413.g poraz Atene kod Sirakuze

Sparta gradi mornaricu- III. FAZA RATA DEKELEJSKI RAT- 404.g poraz Atene kod EGOSPOTAMA na Helespontu Lisandar iz Sparte sklapa savez s Perzijom i zajedniki unitavaju Atenu- Atena je pod opsadom 9 mjeseci osvojena luka Pirej- potpisuje se mir: rue se zidine oko Pireja (uz zvuke svirala) rasputa se Atenski pomorski savez predaje Atensku flotu (osim 12 brodova) Atena mora plaat veliku ratnu odtetu u Ateni vlada 30 spartanskih aristokrata oligarhija (vladavina nekolicine bogatih) na elu KRITIJA- POSLJEDICE RATA:

opada mo Atene Sparta politiki jaa (do 371.g) Teba preuzima prevlast (do 362.g) Grka je opustoena jaaju Makedonija i Perzija

GRKA KULTURA KLASINOG DOBA:- klasino razdoblje veliki polet u znanosti i umjetnosti- najvanije: ATENSKA AKROPOLA- KIPARSTVO: Fidija osmislio izgled Partenona Miron - Diskobol Poliklet Diskoforos i Diadumenos Praksitel Hermes s malim Dionisom Skopas Afrodita, Menada u plesu- DRAMA: dramske predstave bile su dio vjerskih sveanosti KAZALITE pozornica (orchestra) i gledalite (theatron) razvila se iz DITIRAMBA pjesme u ast Dionizu na praznik plodnostiTRAGEDIJA: glavni glumac protagonist iz zbora satira kor prvo 2, zatim 3 glumca- nastanak tragedije: buna i vesela satirska sveanost mitoloko povjesni sadraj s herojskom patnjom glavnog lika tragedija- ime dobila prema tragos jarac, jer su se u jarca oblaili Dionizovi satiri- 1. natjecanje PIZISTRAT Dionizijske sveanosti 534.godine pobjednik TESPIS- najvei tragiari Eshil, Sofoklo, Euripid ESHIL: (525.-456). velia rtvu pojedinca u ispunjenju sudbine


10/11

Orestija, Tebanska Tetralogija SOFOKLO (479.-406.) - sukob glavnog lika s okolinom

Kralj Edip, Antigona EURIPID (480.-406.) likovi su borci protiv lanog morala i predrasuda Medeja, Elektra, Ifigenija

KOMEDIJA: razvija se iz podrugljivih napjeva i oponaanju likova iz svakodnevnice, ime prema skupini pjevaaDionizovih pjesama komos, vrhunac u 5. stoljeu ARISTOFAN Ptice, Ose, Vitezovi

FILOZOFIJA:- SOKRAT napada neznanje i navodi sugovornika da sam doe do odgovora- SOFISTI uzdizanje ovjeka iznad bogova i tradicije- PLATON kola Akademija- ARISTOTEL kola Licej

POVJESNIARI:- Herodot opisuje grko perzijske ratove- Tukidid opisuje peloponeski rat-

LJENITVO: Hipokrat odvaja lijenitvo od magije, autor sveane prisege lijenika

USPON MAKEDONIJE:- poloaj sjever Grke na rijekama AKSIJU (Vardar) i STRIMONU (Struma), izmeu Tesalije i Trakije- MAKEDONCI bave se ratarstvom i stoarstvom seoska kultura patrijarhalnog tipa razjedinjeni vojna kraljevina dinastija Argeada biraju ih plemenski starjeine- FILIP 2. (382.-336., vlada od 359.)- poetak politikog uspona Makedonije- provodi drutvenu reformu jaa kraljevska vlast- prijestolnica PELA- reorganizira vojsku - slobodni seljaci zamijenjeni plaenicima FALANGA 16x16 redova, kratki ma, tit i koplje (SARISA) organizirao KONJICU-

teritorijalno proiruje dravu- vojno: prema obali u unutranjost rudnici u gorju PANGEJU zlato (zlatni novac) na Sjever prema Crnom Moru- diplomatski: potkupljuje grke gradove- ukljuuje se u politiki ivot grkih polisa (zatitnik Delfa zbog bogatstva

- ATENA se boji za demokraciju i samostalnost grkih polisa stvara se protumakedonska stranka i makedonska stranka koja podupire Filipa II.

DEMOSTEN (384-322) 349. godine FILIPIKE (govori protiv Filipa)

prognan na Rhodos gdje otvara filozofsku kolu- 338.g savez Atene, Korinta i Tebe protiv Filipa II.- Filip ulazi sa svojom vojskom u Grku BITKA KOD HERONEJE (BOECIJA) poraz grkih polisa lijevim krilom zapovijeda 18ogodinji Aleksandar- vlast u grkoj preuzima Filip nestaju grki polisi stvara se zajednika grka drava potie osvajanje svegrkog saveza KONFEDERATIVNI SAVEZ

skuptina u Korintu - zima 338.g nastaje KORINTSKI SAVEZ

ulaze svi grki polisi osim Sparte, ostaju politiki i gospodarski neovisni

proglaava se ope zemaljski mir

stvara se novi vojni savez protiv Perzije - PANHELENSKI SAVEZ

posljedica polisi gube slobodu

336.g Filip ubijen na svadbi svoje keri u Egi, nasljeuje ga sin Aleksandar, koji nastavlja politiku svog oca.

ALEKSANDAR VELIKI:- sin Filipa II. i Olimpijade, Aristotelov uenik- 334.g - prelazi Helespont napada Perzijsko Carstvo (Darija Treeg) BITKA NA RIJECI GRANICOS


11/11

Perziju predvodi grk Memnon oslobaa JONIJU, osvaja MILET nakon neznatnog otpora- 333.g osvaja GORDIJ BITKA KOD GRADA ISA novi poraz Darija 3. osvaja Siriju, Palestinu, Fenikiju grad Tir prvi puta upotrebljeni opsadni strojevi- 332.g osvaja EGIPAT Siva Amonovo svetite, postaje sin boga Amona osniva ALEKSANDRIJU

- 331.g kree na AZIJU BITKA KOD GAUGAMELA konani poraz Darija 3. (bjei u Baktriju) osvaja Babilon, Perzepolis i Suzu proglaava se kraljem nad kraljevima- 327.g kree na INDIJU poraz kralja Pora (200 borbenih slonova) povratak prema Babilonu- 323.g umire od malarije

- DRAVNI USTROJ DO RASPADA CARSTVA:- Aleksandar voa grkih polisa, kralj Azije, faraon Egipta, kralj nad kraljevima- ideja svjetskog carstva kozmopolitizam vjenavao svoje vojnike s lokalnim enama vjenanje Europe i Azije (njegove ene - Roksana i

Statira)- uprava domae plemstvo: satrapije jedinstven monetarni sistem, razvoj obrta i trgovine gospodarska kriza u Grkoj- novi gradovi - III. kolonizacija Grka (vojnici, iseljenici)- irenje helenske kulture i jezika HELENIZAM- RASPAD CARSTVA Aleksandrova smrt 323.g- ratovi oko nasljedstva nasljednici se zovu DIJADOSI Antigon Gonate ANTIGONIDI Makedonija, Grka Seleuk SELEUKIDI Mala Azija, Perzija, Sirija Ptolomej Lag LAGIDI Egipat, dio Palestine

dinastija PTOLOMEJEVIA- osamostaljuju se Pergam, Bitinija, Kapadokija, Pont i Armenija apsolutne birokratske monarhije- posljedice: nestaje Perzijsko carstvo razvoj novanog gospodarstva trgovake veze Istoka i Zapada nova roba HELENIZAM, KOZMOPOLITIZAM gradovi Aleksandrija propast grkih polisa jaaju monarhije- kultura, umjetnost, znanost HELENIZAM- FILOZOFIJA izbacuje Boga iz svakodnevnog ivota- transformacija religije orijentalni utjecaji tajni kultovi boice plodnosti i zemlje DEMETRE misterije boga DIONIZA u Europu prodire kult IZIDE orijentalni misteriji vezani za uskrsnue

vegetacijska boanstva koja u proljee uskrsavajuFeniki ADONIS, Sirijski ATIS, egipatski OZIRIS, perzijska MITRA

Anticka Grcka Svo Gradivo 28022006

Documents

Transcript of Anticka Grcka Svo Gradivo 28022006