Anti Hi Per Ten Zivi
-
Upload
alen-mehovic -
Category
Documents
-
view
107 -
download
4
Transcript of Anti Hi Per Ten Zivi
Kardiovaskularni sistem
farmakologija i farmakoterapija
Pluća
Levo Srce Desno srce
krvni sudovi
Kardiovaskularni sistem Uz njih regulatorni mehanizmi koji su
odgovorni za rad kardiovaskularnog sistema:
Direktni Indirektni
Srčani rad normalno je pod uticajem transmitera
-simpatikusa: u srcu su beta 1 receptori
pozitivno inotropno hronotropno
dromotropno batmotropno
Parasimpatikusn vagus:
negativno hronotropno, negativno inotropno
usporeno sprovodjenjeimpulsa
Krvni sudovi pod dejstvom 1. simpatikusa
beta 2 receptori-vazodilatacija
alfa 1 receptori-vazokonstrikcija
2. sistem renin angiotenzinrenin-angiotenzinogen-
angiotenzin-jak vazokonstriktorvazokonstrikcija
Srce i krvni sudovi pod uticajem i endogenih faktora poreklom iz sluznice
srca i krvnih sudova
srceKARDIJALNI NATRIURETIČKI PEPTIDI
Atrijalne ćelije- sekretorne granule - atrijalne natriuretičke peptide (ANP).
Oslobadjanje ANP: kod povećanja volumena krvi, kod rastezanja atrija.
Smanjuju opterećenje srca:-pojačavaju izlučivanje Na+ i vode preko bubrega, -opuštaju glatke mišiće u krvnim sudovima (osim
eferentnih arteriola renalnih glomerula), -povećavaju vaskularnu permeabilnost i inhibišu
aldosteron, angiotenzin II, endotelin i antidiuretički hormon.
-
Krvni sudovi Vaskularni endotel - izvor brojnih moćnih hemijskih medijatora. Uloga: kontrola kontrakcije glatkih mišića i trombocita: Prostaglandini (PGI2, poznat i kao prostaciklin)
(PGG2, PGH2) su kontraktivni faktori
Azotni oksid. C natriuretički peptid, srodan atrijalnom natriuretičkom peptidu endomedulin (vazodilatatorni peptid otkriven u adrenalnom tumoru endotelin-vazokonstriktorni faktor dugog dejstva.
Poremećaj u radu bilo kog od ovih organa dovodi do
poremećaja rada srčane ili vaskularne funkcije
Najčešća oboljenja kardiovaskularnog sistema
-arterijska hipertenzija -bolest koronarnih krvnih
sudova-angina pektoris-poremećaj stvaranja i-ili
sprovodjenja nadražaja-aritmije- -srčana insuficijencija
Naše mesto u kardiovaskularnim oboljenjima
Problemi: učestalost velika zbog: -faktora rizika -nesavesnosti u uzimanju lekova -odnosa naših lekara prema
pacijentima Posledice. Veliki morbiditet i mortalitet
Arterijska hipertenzja Povišenje krvnog pritiska iznad
fizioloških vrednosti Učestalost pojave arterijske
hipertenzije kod nas:8/16% Prisutni faktori rizika: ishrana, način
života Posledice: povipen pritisak, infrkt,
inzult, sračana insuficijencija
Terapija arterijske hipertenzije
Dijetalna, promena životnih navika Farmakoterapija: primena lekova: Problemi: stepen pridržavanja Doživotno uzimanje lekova Neželjena delovanja lekova Zuzetno značajan izbor leka Kvalitet života pacijenata
Principi lečenja arterijske hipertenzije
Počinje se sa jednim lekom (čast izuzecima)
U slučaju nedovoljnog uspeha, kombinacija dva, tri leka
Antihipertenzivni lekovi: I izbora:
Antihipertenzivni lekovi prvog izbora
Beta adrenergički blokatori Kalcijumski antagonisti (antagonisti
kalcijumskih kanala) Diuretici ACE inhibitori Lekovi II izbora: direktni vazodilatatori, Centralni simpatolitici, perifeni
simpatolitici
Beta adrenergički blokatori- blokatori beta adrenergičkih
receptora Beta receptori: Beta 1 receptori: u srcu, bubrezima Beta 2 receptori: u bronhijama, u
krvnim sudovima, uterusu, jetri Blokada beta adrenergičkih receptora:
Izaziva efekte suprotne adrenalinu:
Beta adrenergički blokatori
Na srcu: beta 1 receptori: Usporeno stvaranje impulsa, Usporeno sprovodjenje impulsa kroz pretkomore
i komore Smanjenje snage mišićne kontrakcije pretkomora
i komora i smanjenje potrebe za kiseonikom Bubrezi: smanjenje izlučivanja renina-smanjenje
zadržavanja tečnosti Potencijalne indikacije: Tahikardija, tahiaritmije, Rasterećenje srca
Beta adrenergički blokatori
Beta 2 receptori: Bronhiji: bronhokonstrikcija Krvni sudovi: beta 2: vazokonstrikcija. renin: vazodilatacija Jetra: inhibicija glikogenolize i glikogenogeneze-
hipoglikemija, uz maskiranje simptoma posredovanih simpatikusom
Pankreas: smanjena sekrecija iz beta ćelija Mišići: smanjen tremor, smanjena snaga
Neželjena delovanja Srce: bradikardija, AV blok
negativno inotropno delovanje Krvni sudovi: vazokonstrikcija.
Fenomen hladnih udova Bronhiji: bronhokonstrikcija Jetra, pankreas: hipoglikemija
Maskiranje znakova hipoglikemije posredovanih simpatikusom
Neželjena delovanja CNS: noćne more, loše spavanje,
uticaj na “finu memoriju” Mišići: smanjena snaga mišićne
kontrakcije (umor) Masti: blago povećanje triglicerida,
smanjenje HDL
Indikacije za primenu beta adrenergičkih blokatora
Arterijska hipertenzija:
– Smanjenje snage srčane kontrakcije i smanjenje frekvencije
– Uticaj na renin- angiotenzin
– Uticaj na simpatikus na nivou CNSa– Uticaj na sintezu vazodilatatornih
prostaglandina
Indikacije za primenu beta adrenergičkih blokatora
Aritmije: tahikardija, tahiaritmija-pretkomorska (sotalol- i komorska)
Angina pektoris- profilaksa Srčana insuficijencija-blagi i srednje
teški stadijum
Indikacije za primenu beta adrenergičkih blokatora
Hipertireoidizam –mišićni tremor, kardioprotektivnost (propranolol inhibicija pretvaranja T4 u T3)
Parkinsonizam Anksioznost praćena somatskim
tegobama
Podela beta adrenergičkih blokatora
1.Selektivnost 2.Hidrosolubilnost-liposolubilnost 3.Sa ISA i bez ISA 4.Sa i bez stabilizirajućeg
delovanja na ć. membranu (lokalne anestetičke aktivnosti)
Značaj podele beta adrenergičkih blokatora
1. Selektivnost: Selektivni: beta 1 receptori (srce,
bubrezi) delovanje na beta 2 receptore slabije
izraženo kod nižih doza Kod visokih doza selektivnost se
gubi
Indikacije za primenu selektivnih beta adrenergičkih blokatora kod
postojanja
Bronhoopstruktivne bolesti, astma Dijabetes melitus Periferna vaskularna oboljenja, M
Raynaud Neselektivni: propranolol, sotalol,
pindolol Selektivni: atenolol, metoprolol
Hidro-liposolubilnost Hidrosolubilni: ne metabolišu se
značajnije, izlučuju se bubrezima Slabije prolaze hematoencefalnu
barijeru Liposolubilni:
ISA Intrinzička simpatomimetska aktivnost-
parcijalni agonisti (pindolol, acebutolol)
-Kod jako izraženog reagovanja na beta blokadu-bradikardija, fenomen hladnih udova
-Kod arterijske hipertenzije
-Kod hiperlipidemija
Stabilizirajuće delovanje na membranu
U visokim dozama Propranolol, (acebutolol)
Osnovni predstavnici Propranolol Neselektivan,liposolubilan, bez ISA, sa
stabilizirajućim delovanjem Resorpcija-potpuna, EPPkJ: BR25%
Razlike u koncentracijama do 20x
Metabolizam u jetri.
t1/2: 4 sata Doze:40-320mg /dan
Metoprolol
Selektivan, liposolubilan, bez ISA; bez stabilizatorskog delovanja
Resorpcija dobra, EPPkJ, BR 40% Razlike u koncentracijama do 17x
Metabolizam u jetri.
t1/2: 4 sata Doze:100-400mg /dan
Atenolol
Selektivan, hidrosolubilan, bez ISA, bez stabilizatorskog delovanja
Nekompletna resorpcija-50%, Stabilne koncentracije, Izlučivanje: nepromenjen , t12 5-8 sati Doze:50-100mg/dan
Esmolol
Selektivan, sa veoma kratkim delovanjem: t1/2 oko 8 min
Indikacije: iv, kod kritično bolesnih pacijenata sa potrebom za brzom i kratkom intervencijom
Daje se iv. u infuziji Nadolol: neselektivan, sa t1/2 oko 20
sati
Karvedilol, labetalol
Neselektivni, antagonisti beta i alfa adrenergičkih receptora:
vazodilatacija Indikacije: arterijska hipertenzija Karvedilol: srčana insuficijencija Celiprolol beta 1 antagonist, beta 2 agonist
Blokatori kalcijumskih kanala
Fenilalkilamini: verapamil Benzotiazepini: diltiazem Dihidropiridini: nifedipin, amlodipin, Diarilaminopropilamin etri: bepridil
Kalcijumski blokatori-Ulaz kalcijuma:Tokom depolarizacije-spori, voltažno
zavisni kalcijumski kanaliHidroliza membranskog fosfatidil
inozitola oslobadja Ca iz sarkoplazmatičnog retikuluma
Receptorski zavisni Ca kanali u membrani oslobadjaju Ca
Kalcijumski blokatori Ca + kalmodulin
Aktivacija miozin kinaze
Fosforilacija miozina
Interakcija aktina i miozina
kontrakcija
Posledice Smanjenje snage mišićne kontrakcije Usporenje nastajanja sprovodjenja Vazodilatacija glatke muskulature
arterija
Kalcijumski blokatori-farmakodinamija
Srce: Sprovodljivost: SA, AV čvor:
depolarizacija zavisi od kretanja Ca jona. Verapamil, diltiazem, usporavaju ulazak Ca ali i oporavak Ca jona. Nifedipin ne usporava oporavak.
Posledice: usporavaju nastanak impulsa u SA, i sprovodjenje kroz AV.
Kalcijumski blokatori: farmakodinamija
Kontraktilnost: negativno inotropno delovanje
Dihidropiridini- najslabije Koronarni krvni sudovi: povećavaju
koronarni protok: Dihidropiridini, verapamil, diltiazem
Kalcijumski blokatori farmakodinamija
Krvni sudovi: vazodilatacija arterija-afterload-naknadno opterećenje
dihidropiridini najjače verapamil diltiazem
Kalcijumski blokatori Indikacije: Arterijska hipertenzija Pretkomorske tahiaritmije Prevencija angine pektoris
Kalcijumski blokatorineželjena delovanja
Posledica delovanja:-posledica vazodilatacije: glavobolja,
hipotenzija, slabost, mučnina (nifedipin)-nifedipin: fenomen kradje krvi , povećanje
ishemije miokarda (kratkodelujući oblici)Usled: jake vazodilatacije, loše
preraspodele krvi, povećanja zahteva za kiseonikom
-
Kalcijumski blokatorineželjena delovanja
posledica delovanja na srce: bradikardija,
AV blok,
srčana insuficijencija Ostala neželjena delovanja
edemi, opstipacija, poremećaj jetrene funkcije
Kalcijumski blokatori-interakcije
Sa beta adrenergičkim blokatorima (osim nifedipina)
Sa kardiotoničnim glikozidima (verapamil)
Kalcijumski blokatori-predstavnici
Dobra resorpcija, efekt prvog prolaska kroz jetru- verapamil-velike razlike u dozama: iv 5-10mg, oralno 80-480 mg
Metabolizam u jetri Poluvreme eliminacije: 1,3 do 64 sati.
Diuretici
DiureticiTiazidni diuretici
Diuretici Henlejeve petljeDiuretici koji štede kalijum
Mehanizam dejstvaNeželjena delovanjaOdnos doze i efekta