Aneks 2 Strategije Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpadaацрт анекса 2... · Za...
Transcript of Aneks 2 Strategije Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpadaацрт анекса 2... · Za...
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o.
Voćarska cesta 68
10000 Zagreb
Republika Hrvatska
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o
opcijama zbrinjavanja otpada
Ugovor br: BA-SWMP2-CQ-01-S-14-4540BA-PMU
Strategija za upravljanje otpadom u Republici Srpskoj
Mart, 2015.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
NAZIV: Strategija za upravljanje otpadom u Republici Srpskoj
Ankes 2 Strategije – Scenario analiza za svaku vrstu otpada
KLIJENT: Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju
Republike Srpske
IOD: T-06-P-2549-301/15
UGOVOR BROJ: TD 142/14
VODITELJ: Sandra Novak Mujanović, dipl. ing. preh. tehn.
univ.spec.oecoing
IZRAĐIVAČI:
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
SADRŽAJ
0 Uvod ................................................................................................................................... 1
1 Procjene budućih količina otpada do 2025. godine ............................................................ 3
2 Metodologija primjene analize ......................................................................................... 14
2.1 Izbor opcija zbrinjavanja otpada ................................................................................ 15
2.1.1 Opšti pregled tehnologija zbrinjavanja otpada ................................................... 16
2.1.1.1 Mehaničko-biološki tretman otpada ........................................................... 16
2.1.1.2 Termički tretman otpada ............................................................................. 18
2.1.1.3 Hemijski tretman otpada ............................................................................. 21
2.1.1.4 Mehanički (fizički) tretman otpada ............................................................. 22
2.1.1.5 Biološki tretman otpada (bioremedijacija) .................................................. 24
2.1.2 Pregled opcija zbrinjavanja otpadom prema vrstama otpada ............................. 26
2.2 Izbor kriterija za poređenje opcija zbrinjavanja otpada ............................................. 28
2.3 Utvrđivanje polaznih pretpostavki analize ................................................................ 32
3 Scenario analize prema vrstama otpada ........................................................................... 36
3.1 Komunalni otpad, neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad te ambalažni i
drugi otpad za reciklažu iz domaćinstva .............................................................................. 36
3.1.1 Pregled pretpostavki za procjenu troškova scenarija ......................................... 37
3.1.1.1 Troškovi prikupljanja .................................................................................. 37
3.1.1.2 Troškovi centra za reciklažu ....................................................................... 40
3.1.1.3 Troškovi transfer stanice i daljinskog transporta otpada ............................ 41
3.1.1.4 Troškovi sortirnice otpada .......................................................................... 42
3.1.1.5 Troškovi objekta za tretman preostalog otpada .......................................... 43
3.1.2 Scenario analiza .................................................................................................. 46
3.1.2.1 Scenario analiza – 8 regija (scenario 1) ...................................................... 46
3.1.2.2 Scenario analiza – višeregionalni koncept za minimalne uvjete održivog
upravljanja otpadom (scenario 2) ................................................................................. 55
3.1.2.3 Scenario analiza – višeregionalni koncept bez deponovanja neobrađenog
otpada (scenario 3) ....................................................................................................... 60
3.1.2.4 Scenario analiza – integrisani višeregijski koncept (scenario 4) ................ 66
3.1.2.5 Scenario analiza – prijedlog koncepta na bazi finansijske analize ............. 67
3.1.2.6 Analiza situacije razmatranih scenarija ...................................................... 67
3.1.2.7 Prijedlog koncepta upravljanja komunalnim, neopasnim preostalim
komercijalnim i industrijskim otpadom ....................................................................... 73
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
3.2 Industrijski otpad ....................................................................................................... 75
3.3 Medicinski otpad ....................................................................................................... 75
3.4 Ambalažni otpad ........................................................................................................ 89
3.5 Otpadne baterije i akumulatori .................................................................................. 95
3.6 Stara vozila ................................................................................................................ 99
3.7 Stare gume ............................................................................................................... 102
3.8 Otpadna ulja ............................................................................................................. 108
3.9 Električni i elektronski otpad – EE otpad ................................................................ 113
3.10 Građevinski i inertni otpad ................................................................................... 116
3.11 Otpad koji sadrži azbest ....................................................................................... 120
3.12 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida ..................................................................... 123
3.13 Otpadne fluorescentne cijevi ................................................................................ 123
3.14 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda .................................................. 127
3.15 Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike ....................................... 132
3.16 Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva ........................................................... 138
3.17 Otpad životinjskog porijekla ................................................................................ 145
3.18 PCB otpad i drugi POPs ....................................................................................... 149
4 Ciljevi upravljanja otpadom ........................................................................................... 155
4.1 Opšti ciljevi .............................................................................................................. 155
4.2 Posebni ciljevi .......................................................................................................... 155
4.2.1 Kratkoročni ciljevi (2015-2020) ....................................................................... 155
4.2.2 Dugoročni ciljevi (2021-2025) ......................................................................... 156
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
POPIS SKRAĆENICA
AD Anaerobna digestija
BAT Najbolje raspoložive tehnike
BiH Bosna i Hercegovina
EE otpad Električni i elektronski otpad
EU Evropska unija
GIO Gorivo iz otpada
JLS Jedinica lokalne samouprave
PCB Polihlorovani bifenili
PET Polietilen tereftalat
POPs Otpad zagađen dugotrajnim organskim zagađujućim materijama
RS Republika Srpska
RZS RS Republički zavod za statistiku Republike Srpske
SF Suva fermentacija
TS Transfer stanica
ZD Zajednička deponija
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 1
0 Uvod
Na bazi analize postojećeg stanja upravljanja otpadom na području Republike Srpske (Aneks
1 Strategije), u ovom dijelu će se analizirati različiti scenariji upravljanja svakom vrstom
otpada. Svaki scenario uključuje cjeloviti sistem, od prikupljanja otpada, prevoza i
zbrinjavanja, tj. tretmana i konačnog zbrinjavanja, odnosno izvoza kao krajnje mjere
upravljanja otpadom ili proizvodima tretmana.
Organizacija razvrstavanja otpada na mjestu nastanka i odvojeno prikupljanje otpada osnovna
je pretpostavka daljeg razvoja upravljanja otpada u RS baziranog na očuvanju resursa i
životne sredine. Takođe, povećanje pokrivenosti uslugom prikupljanja otpada jedan je od
prioriteta za kontrolu u upravljanju tokovima otpada, posebno onih koji uključuju
domaćinstva (komunalni otpad, posebne vrste otpada).
Odgovarajuće zbrinjavanje prikupljenog otpada drugi je neophodan zadatak koji se mora
sprovesti. Radi sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja otpada, predloženo je 15 uopštenih
mogućnosti tehnika tretmana/postupanja s otpadom koji pokrivaju sve razmatrane tokove
otpada. Navedene tehnike i postupci baziraju se na uobičajenim postupcima u saglasnosti s
EU hijerarhijom upravljanja otpadom, tj. od odvojenog prikupljanja otpada te predtretmanima
i različitim tretmanima (kompostiranje, mehaničko-biološki, termički i dr.) pa sve do
deponovanja otpada na uređenim, sanitarnim deponijama ili drugim lokacijama koje su
uređene za dugotrajno deponovanje (deponije šljake, jalovine i sl.). Sve tehnologije/tehnike
tretmana otpada ocijenjene su na bazi različitih kriterija koji uključuju zaštitu životne sredine,
samu tehnologiju, finansijsko-ekonomske kriterije te pokrivenost zakonodavstvom.
Nakon uopštenog pregleda mogućnosti upravljanja otpadom (što uključuje opis prednosti i
nedostataka), za određene tokove, odnosno posebne vrste otpada (osim komunalnog otpada,
neopasnog preostalog komercijalnog i industrijskog otpada), razrađeni su različiti scenariji, i
to:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, prerada dijela otpada u
postojećim pogonima i izvoz),
scenario 1: organizovano prikupljanje, reciklaža/tretman prikupljenog otpada i
njegovo konačno zbrinjavanje u RS,
scenario 2: izvoz organizovano prikupljenog otpada na zbrinjavanje izvan RS.
U okviru scenarija predložene su uobičajene tehnike/postupanja što ne isključuje mogućnost
da je u određenim, specifičnim područjima iz nekog razloga moguće primijeniti i druge
tehnike/postupanja. Analize različitih scenarija rade se na bazi procjenjenih količina pojedinih
vrsta otpada i na osnovu kriterija predložene tehnike tretmana, za cijelo područje RS i na
nivou regija koje su određene Aneksom 1 Strategije. Za svaki scenario potrebno je
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 2
obezbijediti potrebne dozvole za upravljanje otpadom prema pravilnicima koji regulišu
navedeno poglavlje.
Za komunalni otpad, neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad (koji se sada
deponuju), sagledaće se i međuregijski pristup radi smanjenja jediničnih troškova
funkcionisanja organizacije prikupljanja otpada, njegovog predtretmana ili reciklaže i
konačnog zbrinjavanja. U tu svrhu su razrađeni sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (organizovano prikupljanje niskog procenta pokrivenosti
uslugom, prevladava nesanitarno deponovanje i sanitarno deponovanje na zajedničkim
deponijama u Banjoj Luci i Bijeljini),
scenario 1: organizovano prikupljanje miješanog otpada i deponovanje na
zajedničkim deponijama,
scenario 2: dodatno na scenario 1 – odvojeno prikupljanje komunalnog otpada za
reciklažu, predtretman odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i transport u
pogone za reciklažu,
scenario 3: dodatno na scenario 1 – tretman miješanog neopasnog otpada,
proizvodnja goriva iz otpada, transport goriva iz otpada na pogone za zbrinjavanje i
deponovanje ostatka tretmana
scenario 4: uključuje scenarije 2 i 3 – organizovano prikupljanje preostalog, miješanog
otpada i odvojeno prikupljanje komunalnog otpada za reciklažu, predtretman
odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i transport u pogone za reciklažu, tretman
preostalog neopasnog otpada, transport goriva iz otpada na pogone za zbrinjavanje i
deponovanje ostatka tretmana
Izbor scenarija upravljanja određenom vrstom otpada za period važenja Strategije, zavisiće o
financijskim mogućnostima krajnjeg korisnika, kao i modelima finansiranja. Za detaljnju
ekonomsku analizu svake vrste otpada ili organizacije upravljanja otpadom, potrebno je
izraditi studije izvodljivosti.
U ovom Ankesu 2 Strategije koristiće se financijski proračuni investicije i troškova rada za
odabrane opcije upravljanja komunalnim otpadom bazirane na trenutno važećim cijenama. U
sklopu analize priuštivosti, koja će kao rezultat dati uvid u to koji je scenario moguće
provesti, i na kom regionalnom nivou, kao kriterij priuštivosti usluga upravljanja otpadom za
domaćinstva uzima se, u skladu s mjerilima Svjetske banke, prag od 1,5% primanja
prosječnog domaćinstva. Pri sagledavanju kapaciteta pogona za tretman otpada koristiće se i
podaci o količinama drugih vrsta neopasnog otpada koje se tretnutno deponuju.
Odabir opcija upravljanja drugim odvojeno prikupljenim posebnim vrstama otpada izvršiće se
na temelju analize prednosti i nedostaka za svaku opciju tretmana/postupanja s otpadom.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 3
1 Procjene budućih količina otpada do 2025. godine
Radi postavljanja organizacije prikupljanja i zbrinjavanja otpada, potrebno je indentifikovati
količine i vrste otpada na određenom području i u određenom vremenu. Količine otpada
vezane su uz potencijal na području Republike Srpske, razrađenog do nivoa 8 regija za
vremenski period do 2025. godine, baziranog na podacima za 2013. godinu, prema Aneksu 1
Strategije.
Ulazni podaci za procjene budućih količina otpada su sljedeći:
1. Postojeći podaci o prosječnim primanjima zaposlenih prema opštinama i gradovima za
period od 2008. do 2012. godine, uz procjenu navedenog za budući period na bazi
prosječne godišnje stope rasta od 0,9 %.
2. Broj zaposlenih, stanovnika i domaćinstava prema postojećim statističkim podacima,
uz procjenu za budući period u skladu s Odlukom o stepenu razvijenosti JLS u RS za
2014. godinu (Izvor: Vlada RS) i faktorima rasta stanovništva na sljedeći način:
razvijene i srednje razvijene JLS: 0,2 % do 2020., bez rasta od 2021. do 2025.;
nerazvijene i izrazizito nerazvijene JLS: 0,5 % do 2020., 0,15 % od 2021. do 2025.
3. Procjena količina komunalnog i komercijalnog (komercijalni otpad je podkategorija
komunalnog otpada iz drugih izvora koji nisu domaćinstva) otpada u predmetnom
razdoblju koja se bazira na specifičnim stopama rasta standarda prosječnog
domaćinstva za procjenu količina komunalnog otpada do 2025. godine na sljedeći
način: razvijene i srednje razvijene JLS: 1,5 %; nerazvijene i izrazizito nerazvijene
JLS: 1,0 %,
4. Procjena količina industrijskog, te otpada iz rudarstva, ekstraktivne industrije i
energetike bazira se na procjenama trenda indeksa industrijske proizvodnje prema
sektorima za razdoblje od 2005. do 2012. godine (Izvor: RZS RS).
5. Kapaciteti objekata za predtretman i tretman komunalnog otpada, kao i troškovi rada
za upravljanje komunalnim otpadom, baziraju se na maksimalnim potrebnim
kapacitetima zajedničkog regionalnog koncepta za razmatrani period do 2025. koji
uključuju i količine preostalog neopasnog otpada (komercijalni i industrijski) koji se
trenutno deponuje.
6. S obzirom na statističke podatke o broju zaposlenih i broja domaćinstava prema
popisu stanovništva, pretpostavljeno je da domaćinstva s primanjima koja ne potiču iz
radnog odnosa u RS, ista primaju iz drugih izvora (penzije, socijalna pomoć,
subvencijeiz inostranstva i dr), i to na nivou primanja prosječnog domaćinstva s
jednim zaposlenim.
7. Troškovi lokalnog prikupljanja komunalnog otpada, prevoza do mjesta pretovara za
daljinski transport (transfer stanice) ili direktno na mjesto predtretmana/tretmana ili
deponovanja, računaju se na bazi empirijskih modela na sličnim postrojenjima,
zavisno o projektovanim kapacitetima objekata i opreme.
8. Kao lokacija zbrinjavanja otpada ili ostataka tretmana izvan područja RS,
pretpostavljena je nedefinisana lokacija udaljena 300 km, odnosno 500 km (za
zbrinjavanje GIO).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 4
9. Mreža transfer stanica i njima pripadajuće zajedničke deponije (ZD), predložiće se na
temelju transportne analize koja će koristiti mrežu puteva BiH.
10. Lokacije ZD za analizu uvažavaju se i prihvaćaju za sve regije prema postojećoj
prostorno-planskoj dokumentaciji RS, osim Regije Foča gdje se umjesto lokacije na
području opštine Foča predlaže lokacija na području opštine Rogatica. Navedena
lokacija ZD Rogatica je u studiji izbora lokacije, koju je izradio Fichtner/IPZ
Uniprojekt TERRA za predmetno područje, ali bez opština koje sačinjavaju Grad
Istočno Sarajevo, zauzela prvo mjesto po povoljnosti. Stoga je lokacija ZD "Rudine"
Rogatica, zbog svog položaja, predložena za cjelokupno područje navedene regije
umjesto ZD Foča (predviđene izmjenama i dopunama prostornog plana RS do 2025.
godine), i to zbog blizine ZD Foča i druge zajedničke deponije ZD Gacko (oko 76
km), kao i težišta količine otpada s područja Istočnog Sarajeva.
11. Procjena količina medicinskog otpada bazira se na podacima o prosječnoj godišnjoj
stopi rasta specifične količine komunalnog otpada i broja pacijenata koji su u
korelaciji s podacima za komunalni otpad.
12. Procjena količina ambalažnog otpada iz izvora domaćinstva bazira se na podacima o
rastu specifične količine komunalnog otpada i broja stanovnika koji koreliraju s
podacima za komunalni otpad uz kvantitativni cilj porasta odvojeno prikupljenih
količina ambalažnog otpada iz domaćinstava do 2025. godine minimalno 50% od
ukupno stvorenih količina ambalaže od papira/kartona, plastike, stakla i metala.
Količine ambalažnog otpada iz drugih izvora baziraju se na prosječnim godišnjim
stopama rasta za industrijski otpad.
13. Procjena količina otpadnih baterija i akumulatora, starih vozila, starih guma,
otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada, građevinskog i inertnog otpada,
otpadnog azbesta, otpadnih fluorescentnih cijevi koje sadrže živu, mulja iz
uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i PCB i POPs otpada, bazira se na
podacima o prosječnoj godišnjoj stopi rasta specifične količine komunalnog otpada,
kao mjere porasta životnog standarda i privrednog rasta te specifičnoj količini
predmetnog otpada.
14. Otpad iz proizvodnje titan-dioksida se ne razmatra jer se u predmetnom periodu ne
predviđaju vezane aktivnosti.
15. Otpad poljoprivrede i šumarstva bazira se na podacima o stočnom fondu u RS za
period od 2004. do 2013. godine, zasijanim površinama oranica u RS za period od
2008. do 2012. godine i posječenoj bruto drvnoj masi u RS (RZS RS) te
procijenjenim trendovima rasta do 2025. godine.
16. Otpad životinjskog porijekla bazira se na podacima o stočnom fondu u RS za period
od 2004. do 2013. godine, pripadajućem sektoru za mesoprerađivačku industriju za
period od 2008. do 2012. godine, karakterističnim parametrima kod uzgajanja stoke i
peradi, prosječnim količinama otpada iz mesoprerađivačke industrije, te procjeni
smrtnosti kućnih ljubimaca (pasa, mačaka i dr).
U tabelama 1/1-9 daje se prikaz procjene budućih količina svih vrsta otpada na nivou RS i 8
regija RS.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 5
Tabela 1/1 – Procjena budućih količina otpada prema vrstama otpada – nivo RS
Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Stanovnika 1.333.528 1.336.811 1.340.105 1.343.405 1.346.717 1.350.039 1.329.443 1.329.751 1.330.060 1.330.370 1.330.678
Vrsta otpada 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Komunalni otpad 267.437 280.499 294.075 308.039 322.165 336.044 348.228 358.186 363.818 361.445 344.516
Industrijski otpad 465.587 465.420 465.816 466.710 468.063 469.834 472.000 474.537 477.431 480.662 484.225
Medicinski otpad 2.962 3.014 3.064 3.117 3.169 3.222 3.270 3.318 3.368 3.418 3.468
Ambalažni otpad 13.309 14.147 15.320 17.011 19.523 23.340 29.217 38.467 53.287 77.458 117.651
Otpadne baterije i akumulatori
39,7 40,5 41,3 41,9 42,5 43,4 43,3 43,9 44,6 45,2 45,9
Stara vozila 22.770 23.156 23.548 23.947 24.352 24.764 24.739 25.101 25.470 25.844 26.224
Stare gume 1.463 1.489 1.515 1.540 1.565 1.592 1.591 1.613 1.637 1.661 1.685
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
5.306 5.397 5.487 5.581 5.674 5.770 5.766 5.850 5.935 6.023 6.110
Električni i elektronski otpad
7.548 7.675 7.807 7.936 8.072 8.210 8.199 8.320 8.444 8.567 8.692
Građevinski i inertni otpad
77.571 78.884 80.219 81.579 82.961 84.366 84.278 85.516 86.770 88.043 89.334
Otpad koji sadrži azbest 33,2 34,0 34,5 35,0 35,5 36,2 36,2 36,6 37,1 37,8 38,4
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
0,85 0,87 0,91 0,91 0,92 0,93 0,93 0,95 0,96 0,97 1,00
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
8.842 8.993 9.145 9.300 9.456 9.617 9.606 9.748 9.890 10.035 10.184
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
57.552.108 58.801.689 59.966.355 61.058.287 62.087.134 63.060.682 63.985.309 64.866.314 65.708.152 66.514.595 67.288.892
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
4.622.832 4.633.615 4.643.914 4.653.785 4.663.271 4.672.409 4.681.233 4.689.768 4.698.041 4.706.071 4.713.875
Otpad životinjskog porijekla
23.107 23.379 23.656 23.937 24.220 24.505 24.797 25.090 25.388 25.686 25.993
PCB otpad i drugi POPs otpad
76,5 77,9 79,0 80,5 81,9 83,3 83,1 84,4 85,5 86,7 88,1
Ukupno, t/god: 63.070.992 64.347.510 65.540.077 66.660.927 67.719.786 68.724.519 69.678.397 70.591.994 71.467.799 72.309.679 73.121.022
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 6
Tabela 1/2 – Procjena budućih količina otpada prema vrstama otpada – Regija Banja Luka
Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Stanovnika 401.131 401.965 402.801 403.638 404.478 405.319 399.595 399.611 399.626 399.642 399.658
Vrsta otpada 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Komunalni otpad 99.837 103.600 107.402 111.180 114.834 118.212 120.839 122.604 122.993 121.242 116.219
Industrijski otpad 62.658 63.433 64.171 64.878 65.558 66.214 66.849 67.466 68.067 68.652 69.225
Medicinski otpad 1.426 1.450 1.475 1.500 1.525 1.551 1.575 1.598 1.622 1.646 1.671
Ambalažni otpad 5.089 5.479 6.027 6.810 7.942 9.590 11.988 15.502 20.665 28.259 39.440
Otpadne baterije i akumulatori
12,0 12,2 12,4 12,6 12,8 13,1 13,1 13,3 13,5 13,7 13,9
Stara vozila 6.856 6.973 7.092 7.213 7.336 7.461 7.465 7.577 7.691 7.806 7.923
Stare gume 441 448 456 464 472 480 480 487 494 502 509
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
1.598 1.625 1.653 1.681 1.709 1.739 1.740 1.766 1.792 1.819 1.846
Električni i elektronski otpad
2.273 2.311 2.351 2.391 2.432 2.473 2.475 2.512 2.549 2.587 2.626
Građevinski i inertni otpad
23.357 23.755 24.160 24.572 24.991 25.417 25.432 25.813 26.200 26.592 26.990
Otpad koji sadrži azbest 10,0 10,2 10,4 10,5 10,7 10,9 10,9 11,1 11,2 11,4 11,6
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
0,26 0,26 0,27 0,27 0,28 0,28 0,28 0,29 0,29 0,29 0,30
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
2.662 2.708 2.754 2.801 2.849 2.897 2.899 2.942 2.986 3.031 3.077
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
2.601.220 2.651.604 2.698.514 2.742.452 2.783.815 2.822.924 2.860.039 2.895.378 2.929.125 2.961.432 2.992.434
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
1.422.505 1.430.760 1.438.625 1.446.144 1.453.357 1.460.294 1.466.983 1.473.446 1.479.703 1.485.771 1.491.663
Otpad životinjskog porijekla
8.406 8.506 8.606 8.708 8.811 8.915 9.021 9.128 9.236 9.345 9.456
PCB otpad i drugi POPs otpad
23,0 23,4 23,8 24,2 24,7 25,1 25,1 25,5 25,8 26,2 26,6
Ukupno, t/god: 4.238.373 4.302.698 4.363.333 4.420.842 4.475.679 4.528.216 4.577.834 4.626.269 4.673.174 4.718.736 4.763.131
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 7
Tabela 1/3 – Procjena budućih količina otpada prema vrstama otpada – Regija Bijeljina
Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Stanovnika 148.460 148.808 149.156 149.505 149.855 150.206 147.969 147.994 148.019 148.044 148.070
Vrsta otpada 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Komunalni otpad 36.137 38.049 40.033 42.070 44.125 46.133 47.890 49.307 50.090 49.758 47.518
Industrijski otpad 12.835 12.994 13.145 13.290 13.429 13.564 13.694 13.820 13.943 14.063 14.180
Medicinski otpad 150 153 155 158 161 164 166 168 171 173 176
Ambalažni otpad 1.008 1.088 1.211 1.403 1.709 2.202 2.992 4.270 6.339 9.694 15.137
Otpadne baterije i akumulatori
4,4 4,5 4,6 4,7 4,7 4,8 4,8 4,9 5,0 5,0 5,1
Stara vozila 2.536 2.579 2.623 2.668 2.713 2.760 2.758 2.799 2.841 2.883 2.926
Stare gume 163 166 169 172 174 177 177 180 183 185 188
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
591 601 611 622 632 643 643 652 662 672 682
Električni i elektronski otpad
841 855 870 884 899 915 914 928 942 956 970
Građevinski i inertni otpad
8.640 8.787 8.936 9.089 9.244 9.401 9.397 9.536 9.678 9.821 9.967
Otpad koji sadrži azbest 3,7 3,8 3,8 3,9 4,0 4,0 4,0 4,1 4,1 4,2 4,3
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,11 0,11 0,11 0,11
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
985 1.002 1.019 1.036 1.054 1.072 1.071 1.087 1.103 1.119 1.136
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
15.033.860 15.364.140 15.672.008 15.960.676 16.232.690 16.490.103 16.734.599 16.967.576 17.190.209 17.403.495 17.608.290
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
398.479 398.521 398.566 398.615 398.665 398.716 398.769 398.821 398.875 398.928 398.981
Otpad životinjskog porijekla
1.722 1.742 1.763 1.784 1.805 1.826 1.848 1.870 1.892 1.914 1.937
PCB otpad i drugi POPs otpad
8,5 8,7 8,8 9,0 9,1 9,3 9,3 9,4 9,5 9,7 9,8
Ukupno, t/god: 15.497.964 15.830.694 16.141.126 16.432.485 16.707.318 16.967.694 17.214.936 17.451.033 17.676.947 17.893.680 18.102.107
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 8
Tabela 1/4 – Procjena budućih količina otpada prema vrstama otpada – Regija Doboj
Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Stanovnika 238.994 239.544 240.096 240.649 241.203 241.759 238.185 238.221 238.258 238.294 238.330
Vrsta otpada 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Komunalni otpad 33.613 35.954 38.448 41.083 43.832 46.639 49.299 51.718 53.585 54.373 53.203
Industrijski otpad 49.410 52.007 54.801 57.795 60.994 64.401 68.020 71.854 75.905 80.175 84.667
Medicinski otpad 456 464 472 480 488 496 504 511 519 527 534
Ambalažni otpad 3.111 3.343 3.633 4.012 4.529 5.265 6.347 7.988 10.535 14.554 20.970
Otpadne baterije i akumulatori
7,1 7,3 7,4 7,5 7,6 7,8 7,8 7,9 8,0 8,1 8,2
Stara vozila 4.083 4.153 4.224 4.296 4.369 4.443 4.442 4.508 4.575 4.643 4.712
Stare gume 262 267 272 276 281 286 286 290 294 298 303
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
951 968 984 1.001 1.018 1.035 1.035 1.051 1.066 1.082 1.098
Električni i elektronski otpad
1.353 1.377 1.400 1.424 1.448 1.473 1.472 1.494 1.517 1.539 1.562
Građevinski i inertni otpad
13.910 14.147 14.388 14.634 14.883 15.137 15.133 15.358 15.586 15.818 16.053
Otpad koji sadrži azbest 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,5 6,6 6,7 6,8 6,9
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
0,15 0,16 0,16 0,16 0,16 0,17 0,17 0,17 0,17 0,18 0,18
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
1.586 1.613 1.640 1.668 1.696 1.725 1.725 1.751 1.777 1.803 1.830
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
7.866.094 8.037.552 8.197.364 8.347.201 8.488.385 8.621.983 8.748.872 8.869.777 8.985.309 9.095.986 9.202.253
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
977.806 979.587 981.298 982.944 984.532 986.068 987.555 988.997 990.398 991.760 993.087
Otpad životinjskog porijekla
5.346 5.409 5.473 5.538 5.604 5.670 5.737 5.805 5.874 5.943 6.014
PCB otpad i drugi POPs otpad
13,7 14,0 14,2 14,4 14,7 14,9 14,9 15,2 15,4 15,6 15,8
Ukupno, t/god: 8.958.008 9.136.869 9.304.425 9.462.380 9.612.088 9.754.650 9.890.456 10.021.132 10.146.970 10.268.532 10.386.317
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 9
Tabela 1/5 – Procjena budućih količina otpada prema vrstama otpada – Regija Gacko
Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Stanovnika 73.181 73.388 73.596 73.805 74.014 74.224 73.011 73.042 73.072 73.103 73.133
Vrsta otpada 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Komunalni otpad 10.798 11.372 11.981 12.622 13.291 13.975 14.612 15.169 15.516 15.385 14.226
Industrijski otpad 6.813 6.898 6.978 7.055 7.129 7.200 7.269 7.336 7.402 7.465 7.528
Medicinski otpad 127 130 132 134 136 138 140 142 144 146 148
Ambalažni otpad 481 490 503 523 559 627 758 1.019 1.545 2.607 4.762
Otpadne baterije i akumulatori
2,2 2,2 2,3 2,3 2,3 2,4 2,4 2,4 2,4 2,5 2,5
Stara vozila 1.248 1.269 1.290 1.312 1.334 1.357 1.353 1.372 1.392 1.412 1.432
Stare gume 80 82 83 84 86 87 87 88 89 91 92
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
291 296 301 306 311 316 315 320 324 329 334
Električni i elektronski otpad
414 421 428 435 442 450 448 455 461 468 475
Građevinski i inertni otpad
4.252 4.324 4.396 4.470 4.545 4.621 4.609 4.675 4.742 4.810 4.879
Otpad koji sadrži azbest 1,8 1,9 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,0 2,0 2,1 2,1
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
485 493 501 510 518 527 525 533 541 548 556
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
9.014.692 9.210.319 9.392.651 9.563.596 9.724.664 9.877.075 10.021.826 10.159.748 10.291.538 10.417.786 10.539.002
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
205.114 205.161 205.208 205.254 205.299 205.343 205.386 205.427 205.468 205.509 205.548
Otpad životinjskog porijekla
914 925 936 947 958 969 981 993 1.004 1.016 1.028
PCB otpad i drugi POPs otpad
4,2 4,3 4,3 4,4 4,5 4,6 4,5 4,6 4,7 4,7 4,8
Ukupno, t/god: 9.245.717 9.442.188 9.625.397 9.797.257 9.959.281 10.112.694 10.258.318 10.397.286 10.530.175 10.657.581 10.780.019
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 10
Tabela 1/6 – Procjena budućih količina otpada prema vrstama otpada – Regija Mrkonjić Grad
Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Stanovnika 37.878 38.013 38.148 38.284 38.420 38.557 37.845 37.874 37.904 37.934 37.963
Vrsta otpada 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Komunalni otpad 5.069 5.350 5.649 5.966 6.301 6.650 6.981 7.284 7.492 7.458 6.855
Industrijski otpad 5.300 5.365 5.428 5.487 5.545 5.600 5.654 5.706 5.757 5.807 5.855
Medicinski otpad 19 19 19 19 20 20 20 21 21 21 21
Ambalažni otpad 372 377 384 392 406 432 483 592 825 1.335 2.450
Otpadne baterije i akumulatori
1,1 1,1 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,3 1,3
Stara vozila 645 655 666 677 688 699 695 705 714 724 734
Stare gume 41 42 43 44 44 45 45 45 46 47 47
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
150 153 155 158 160 163 162 164 166 169 171
Električni i elektronski otpad
214 217 221 224 228 232 230 234 237 240 243
Građevinski i inertni otpad
2.196 2.232 2.269 2.306 2.344 2.383 2.368 2.401 2.433 2.466 2.500
Otpad koji sadrži azbest 0,9 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,1 1,1
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
0,02 0,02 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
250 254 259 263 267 272 270 274 277 281 285
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
227.980 231.989 235.718 239.207 242.489 245.590 248.531 251.330 254.000 256.555 259.006
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
239.584 239.516 239.455 239.400 239.351 239.306 239.265 239.228 239.193 239.161 239.131
Otpad životinjskog porijekla
711 719 728 737 745 754 763 772 781 790 800
PCB otpad i drugi POPs otpad
2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5
Ukupno, t/god: 482.535 486.892 490.998 494.885 498.593 502.151 505.472 508.761 511.947 515.059 518.103
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 11
Tabela 1/7 – Procjena budućih količina otpada prema vrstama otpada – Regija Prijedor
Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Stanovnika 161.162 161.517 161.874 162.231 162.589 162.949 160.586 160.602 160.619 160.636 160.652
Vrsta otpada 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Komunalni otpad 36.873 38.969 41.156 43.414 45.705 47.963 49.977 51.661 52.728 52.715 50.886
Industrijski otpad 18.124 18.348 18.562 18.766 18.963 19.153 19.337 19.515 19.689 19.858 20.024
Medicinski otpad 335 341 347 353 359 365 370 376 382 387 393
Ambalažni otpad 1.422 1.528 1.685 1.924 2.295 2.874 3.777 5.198 7.437 10.970 16.548
Otpadne baterije i akumulatori
4,8 4,9 5,0 5,1 5,2 5,2 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6
Stara vozila 2.754 2.801 2.849 2.897 2.947 2.997 2.998 3.042 3.088 3.134 3.181
Stare gume 177 180 183 186 189 193 193 196 199 201 204
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
642 653 664 675 687 698 699 709 720 730 741
Električni i elektronski otpad
913 928 944 960 977 994 994 1.008 1.024 1.039 1.054
Građevinski i inertni otpad
9.382 9.542 9.705 9.871 10.040 10.211 10.212 10.365 10.520 10.677 10.836
Otpad koji sadrži azbest 4,0 4,1 4,2 4,2 4,3 4,4 4,4 4,4 4,5 4,6 4,6
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
0,10 0,11 0,11 0,11 0,11 0,11 0,11 0,11 0,12 0,12 0,12
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
1.069 1.088 1.106 1.125 1.144 1.164 1.164 1.181 1.199 1.217 1.235
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
11.556.515 11.810.826 12.047.883 12.270.160 12.479.615 12.677.830 12.866.100 13.045.501 13.216.939 13.381.181 13.538.884
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
552.497 552.643 552.785 552.924 553.059 553.190 553.319 553.444 553.566 553.685 553.801
Otpad životinjskog porijekla
2.432 2.460 2.489 2.519 2.549 2.579 2.609 2.640 2.672 2.703 2.735
PCB otpad i drugi POPs otpad
9,3 9,4 9,6 9,7 9,9 10,1 10,1 10,2 10,4 10,5 10,7
Ukupno, t/god: 12.183.153 12.440.326 12.680.377 12.905.793 13.118.549 13.320.231 13.511.769 13.694.856 13.870.183 14.038.518 14.200.543
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 12
Tabela 1/8 – Procjena budućih količina otpada prema vrstama otpada – Regija Foča
Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Stanovnika 128.791 129.154 129.519 129.884 130.252 130.620 128.489 128.542 128.595 128.648 128.701
Vrsta otpada 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Komunalni otpad 19.029 19.968 20.956 21.988 23.050 24.114 25.068 25.861 26.302 26.042 24.443
Industrijski otpad 11.494 11.636 11.772 11.901 12.026 12.146 12.263 12.376 12.486 12.594 12.699
Medicinski otpad 306 311 316 322 327 332 337 342 347 353 358
Ambalažni otpad 824 850 888 949 1.051 1.229 1.543 2.102 3.106 4.911 8.165
Otpadne baterije i akumulatori
3,8 3,9 4,0 4,0 4,1 4,2 4,2 4,2 4,3 4,3 4,4
Stara vozila 2.197 2.234 2.271 2.309 2.348 2.387 2.381 2.415 2.449 2.484 2.520
Stare gume 141 144 146 148 151 153 153 155 157 160 162
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
512 520 529 538 547 556 555 563 571 579 587
Električni i elektronski otpad
728 740 753 765 778 791 789 800 812 824 835
Građevinski i inertni otpad
7.484 7.609 7.737 7.866 7.998 8.132 8.111 8.227 8.344 8.464 8.585
Otpad koji sadrži azbest 3,2 3,3 3,3 3,4 3,4 3,5 3,5 3,5 3,6 3,6 3,7
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
0,08 0,08 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,10
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
853 867 882 897 912 927 924 938 951 965 979
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
1.185.967 1.209.213 1.230.859 1.251.135 1.270.225 1.288.276 1.305.408 1.321.722 1.337.302 1.352.218 1.366.533
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
482.535 482.844 483.133 483.406 483.664 483.909 484.142 484.365 484.578 484.783 484.980
Otpad životinjskog porijekla
1.542 1.560 1.579 1.597 1.616 1.635 1.655 1.674 1.694 1.714 1.735
PCB otpad i drugi POPs otpad
7,4 7,5 7,6 7,8 7,9 8,0 8,0 8,1 8,2 8,3 8,5
Ukupno, t/god: 1.713.626 1.738.511 1.761.836 1.783.836 1.804.708 1.824.603 1.843.345 1.861.556 1.879.115 1.896.107 1.912.598
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 13
Tabela 1/9 – Procjena budućih količina otpada prema vrstama otpada – Regija Zvornik
Godina 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Stanovnika 143.931 144.422 144.915 145.409 145.906 146.405 143.763 143.865 143.967 144.069 144.171
Vrsta otpada 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Komunalni otpad 26.081 27.237 28.450 29.716 31.027 32.358 33.562 34.582 35.112 34.472 31.166
Industrijski otpad 298.953 294.739 290.959 287.538 284.419 281.556 278.914 276.464 274.182 272.048 270.047
Medicinski otpad 143 146 148 151 153 156 158 160 162 165 167
Ambalažni otpad 1.002 992 989 998 1.032 1.121 1.329 1.796 2.835 5.128 10.179
Otpadne baterije i akumulatori
4,3 4,4 4,4 4,5 4,6 4,7 4,6 4,7 4,8 4,8 4,9
Stara vozila 2.451 2.492 2.533 2.575 2.617 2.660 2.647 2.683 2.720 2.758 2.796
Stare gume 158 160 163 166 168 171 170 172 175 177 180
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
571 581 590 600 610 620 617 625 634 643 651
Električni i elektronski otpad
812 826 840 853 868 882 877 889 902 914 927
Građevinski i inertni otpad
8.350 8.488 8.628 8.771 8.916 9.064 9.016 9.141 9.267 9.395 9.524
Otpad koji sadrži azbest 3,6 3,6 3,7 3,8 3,8 3,9 3,9 3,9 4,0 4,0 4,1
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
0,09 0,09 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,11
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
952 968 984 1.000 1.016 1.033 1.028 1.042 1.056 1.071 1.086
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
10.065.780 10.286.046 10.491.358 10.683.860 10.865.251 11.036.901 11.199.934 11.355.282 11.503.730 11.645.942 11.782.490
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
344.312 344.583 344.844 345.098 345.344 345.583 345.814 346.040 346.260 346.474 346.684
Otpad životinjskog porijekla
2.034 2.058 2.082 2.107 2.132 2.157 2.183 2.208 2.235 2.261 2.288
PCB otpad i drugi POPs otpad
8,2 8,4 8,5 8,7 8,8 8,9 8,9 9,0 9,1 9,3 9,4
Ukupno, t/god: 10.751.615 10.969.332 11.172.585 11.363.450 11.543.570 11.714.280 11.876.267 12.031.102 12.179.288 12.321.466 12.458.204
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 14
2 Metodologija primjene analize
Metodologija analize je razvijena u skladu s projektnim zadatkom, koji definiše da se za
svaku vrstu otpada napravi scenario analiza mogućih opcija zbrinjavanja otpada na bazi
njihovih prednosti i nedostaka.
Odabrani pristup analizi prikazan je na slici 2/1.
Slika 2/1 – Ključni elemetni analize
Izbor opcija zasniva se na najboljim raspoloživim tehnikama zbrinjavanja otpada. Kriteriji na
bazi kojih će se porediti opcije uključuju ključne elemente za evaluaciju opcija. Nakon
sagledavanja opcija i kriterija, postavljaju se različiti scenariji za razvoj integrisanog sistema
upravljanja otpadom u RS u planskom periodu do 2025. godine.
Nakon sagledavanja prednosti i nedostataka pojedinih opcija, daje se prijedlog optimalnog
scenarija upravljanja otpadom za planski period.
Za upravljanje komunalnim, neopasnim komercijalnim i industrijskim otpadom daje se
detaljnija analiza koja uključuje i analizu priuštivosti scenarija za domaćinstva.
Na bazi navedene analize opcija za tretman otpada koji stvaraju domaćinstva, kao i neopasni
komercijalni i industrijski otpad, te scenario analize za ostale vrste otpada koja se bazira na
uopštenoj ocjeni opcije zbrinjavanja otpada i analize prednosti i nedostatka razmatrane opcije,
za svaku vrstu otpada daju se preporuke u vidu scenarija za upravljanje predmetnom vrstom
otpada u planskom periodu do 2025. godine.
Izbor opcija koje će se razmatrati
Izbor kriterija koji će se porediti
Utvrđivanje polaznih
pretpostavki analize
Razmatranje i evaluacija
opcija
Rangiranje i predlaganje optimalnog
rješenja
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 15
2.1 Izbor opcija zbrinjavanja otpada
Pregled uobičajnih tehničko-tehnoloških rješenja za tretman/reciklažu određenih vrsta otpada
koje uključuju postupke izbjegavanja i iskorištavanja otpada, njegove reciklaže i tretmana
mehaničkim, biološkim, termičkim i hemijskim postupcima, te konačnog zbrinjavanja
deponovanjem ili izvozom, prikazan je u tabeli 2.1/1. Navedena tabela daje i hijerarhijski
predgled opcija vezano za glavne postupke tretmana, a podopcije su prikazane u skladu sa
opštom zastupljenosti vrste tretmana. Za tretman pojedinih vrsta otpada ova hijerarhija ne
mora biti kako je to prikazano u tabeli.
Tabela 2.1/1 – Pregled opcija zbrinjavanja otpada
OPCIJE ZBRINJAVANJA OTPADA OZNAKA
Ponovno korištenje ("reuse") R-1
Reciklaža* (predtretman) R-2
Mehaničko-biološki tretman
Kompostiranje MBT-K
Biosušenje BMT-B
Hibridni (anaerobno-aerobni) MBT-H
Anaerobna digestija AD
Termički tretman
Spaljivanje na rešetki TT-R
Spaljivanje u fluidiziranom sloju TT-F
Sterilizacija (autoklav) TT-S
Renderiranje (kuhanje) TT-K
Biološki tretman (npr. bioremedijacija) BRM
Hemijski tretman (npr. alkalna hidroliza i dr) HT
Deponovanje Sanitarne deponije D-S
Tretman / deponovanje na lokaciji D-L
Izvoz I
U nastavku se iznosi opšti pregled tehnologija koje se koriste pri zbrinjavanju otpada kod
razmatrane opcije. Detaljniji opisi mogućih opcija će se dati za one koje su karakteristične za
tretman komunalnog, neopasnog preostalog komercijalnog i industrijskog otpada za koje je
predloženo i više podopcija tretmana.
Opcije postupanja s otpadom, poput ponovnog korištenja, reciklaže (odnosno predtretman
otpada kao priprema za reciklažu u RS ili izvan RS), tretmana kao i postupaka konačnog
zbrinjavanja otpada deponovanjem ili izvozom, sagledaće se na primjerima određenih vrsta ili
komponenti otpada, te opisno u okviru analize prednosti i nedostataka s preporukama za
svaku vrstu otpada.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 16
2.1.1 Opšti pregled tehnologija zbrinjavanja otpada
Uobičajene tehnologije zbrinjavanja otpada, tj. njegovog tretmana, su mehaničko-biološke,
termičke, hemijske, mehaničke (fizičke) i biološke (bioremedijacija), kao i njihove
kombinacije (npr. sanitarno deponovanje biorazgradivog otpada je fizičko-mehanički tretman
otpada gdje su neželjeni, ali neizostavni biološki i fizičko-hemijski procesi). Svaka
tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke, no sve moraju ispuniti uslove zaštite životne
sredine i ne smije ugroziti ljudsko zdravlje.
U nastavku se iznose kratki opisi osnovnih tehnologija opšte primijenjivanih u tretmanu
otpada baziranih na praktičnim i teorijskim dostupnim literaturnim izvorima (Izvor: Vuković,
M. Obrada čvrstog i opasnog otpada, Interna skripta, Fakultet kemijskog inženjerstva i
tehnologije, Zagreb 2012.; Sredojević J. Reciklaža otpada, Zenica, 2006.; Krička T.,
Kalambura, S., Kafilerije i alkalna hidroliza, Zagreb, 2011.; Vuković Domanovac, M.,
Bioremedijacija, Interna skripta, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb 2012.)
2.1.1.1 Mehaničko-biološki tretman otpada
Mehaničko-biološke tretmane otpada možemo podijeliti na:
- kompostiranje
- anaerobnu digestiju
- suvu fermentaciju
- biosušenje
- druge postupke i kombinacije postupaka
U nastavku se daje opis uobičajnih tehnika mehaničko-biološkog tretmana otpada.
Kompostiranje
Prema Zakonu o upravljanju otpadom („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 111/13),
kompostiranje se definiše kao tretman biorazgradivog otpada pod dejstvom mikroorganizama,
u cilju stvaranja komposta, u prisustvu kisika i pod kontrolisanim uslovima.
Za vrijeme kompostiranja mikroorganizmi troše kisik dok se hrane organskom materijom. To
generiše toplotu, ugljen-dioksid i vodenu paru, koji se ispuštaju u atmosferu. Kompostiranjem
se smanjuje i zapremina i masa sirovog materijala.
Postoje različite tehnologije kompostiranja. Svi sistemi su dizajnirani i upravljani na način da
se kontroliše i optimizira biološka stabilizacija, higijenizacija, i/ili u nekim slučajevima
sušenje razgradljivog materijala.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 17
Kompostiranje se može odvijati na otvorenom ili u zatvorenim spremnicima. Procesi
kompostiranja mogu trajati od nekoliko dana do 8 i više sedmica u zavisnosti od zahtjevanog
stupnja stabilizacije otpada.
Anaerobna digestija
Prema Zakonu o upravljanju otpadom („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 111/13),
anaerobna digestija se definiše kao proces u kojem se biorazgradivi materijal razgrađuje u
odsustvu kisika. Anaerobnom digestijom dobija se biogas (mješavina metana i ugljen-
dioksida) i djelomično stabilizirana organska mješavina – digestat.
AD može biti mokri proces pri čemu se koristi materijal s vlažnosti većom od 85% ili suvi
proces s materijalom vlažnosti manje od 70%. AD se odvija u hemijskim reaktorima –
anaerobnim digestorima. Ovaj proces traje između dvije do tri sedmice, u zavisnosti od
tehnologije izgradnje digestora, sastava ulaznog materijala i zahtijevane količine
proizvedenog biogasa.
Proizvedeni biogas se najčešće koristi za proizvodnju električne energije ili toplote.
Suva fermentacija
Suva fermentacija (SF) je potpuno suva anaerobna digestija.
Nasuprot uobičajenoj AD, suva fermentacija ne zahtijeva dodavanje vode organskom otpadu
koji se obrađuje, jer proces radi s otprilike 50% učešća suve materije. Proces se provodi
unutar jednostavnog, zatvorenog rezervoara, tunela. Sve različite faze razgradnje (hidroliza,
nastanak metana i kiselina) se odvijaju u istom rezervoaru – digestoru/tunelu.
Da bi se biorazgradivi dio otpada odvojio od ostatka otpada, potreban je predtretman
dolaznog materijala prije same SF.
Izdvojeni biorazgradivi dio otpada puni se u tzv. fermentore (tunele), nakon čega započinje
aerobni proces biološke obrade da bi se potrošio kisik i postigla radna temperatura samog
procesa fermentacije. Nakon aerobnog procesa automatski započinje anaerobni biološki
proces fermentacije bez prisustva kisika, odnosno prozvodnja biogasa. Recirkulacijom nastale
procjedne vode neprestano se dodaju bakterije, koje se raspršuju po organskom materijalu u
fermentoru. Tokom procesa suve fermentacije nije potrebno miješanje organskog materijala,
kao što je potrebno u uobičajenim AD sistemima.
Proizvodi obrade su kao kod uobičajene AD, biogas i digestat.
Biosušenje
Otpad se u ovom slučaju nakon potrebne mehaničke predobrade izlaže procesu postepenog
sušenja, pri čemu dolazi do biorazgradnje lakorazgradivih organskih jedinjenja unutar
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 18
miješanog komunalnog otpada. Sam proces koristi ujedno i energiju koja se oslobađa
egzotermnim procesom aerobne razgradnje lakorazgradivih komponenata otpada, pa je
energetski povoljniji od kompostiranja. Temperatura odvijanja procesa iznosi između 50 i
60ºC. Ovakvom aerobnom razgradnjom biorazgradivog dijela otpada se na kraju procesa
dobije biološki obrađen, suv i pročišćen materijal bez neprijatnih mirisa.
Ovakav proces traje od 12-15 dana što je dovoljno za biodegradaciju od oko 50-60%
biorazgradivog materijala. Pod hale u kojoj se odvija proces je perforiran, pa je moguće
ventilatorima usisavati odnosno uduvati vazduh, a time i kontrolisati sam proces aerobne
biorazgradnje. Tokom procesa biostabilizacije iz ukupne se mase komunalnog otpada gubi
25-30 % od ulazne težine u vidu isparene vode. Isisani se vazduh nakon prolaza kroz otpad
tretira putem biofiltera, nakon kojih se pročišćen i bez neprijatnog mirisa (smrada) ispušta u
atmosferu.
2.1.1.2 Termički tretman otpada
Termički tretman otpada je skup postupaka kojima se smanjuje zapremina otpada, pri čemu se
izdvajaju i/ili uništavaju potencijalno opasne materije iz otpada. Uz to, termičkim je
tretmanom moguće iskoristiti energetsku vrijednost otpada za proizvodnju električne energije
i/ili toplotne energije.
Postupke termičkog tretmana otpada možemo podijeliti na:
- spaljivanje (sagorijevanje) na rešetki, rotacionoj peći ili u fluidiziranom sloju;
- pirolizu;
- gasifikaciju;
- plazmu;
- dezinfekciju/sterilizaciju;
- renderiranje (kuhanje);
- hidriranje;
- sušenje;
- druge postupke i kombinacije postupaka.
Prema Zakonu o upravljanju otpadom („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 111/13),
insineracija (spaljivanje) je termički tretman otpada u stacionarnom ili mobilnom postrojenju
sa iskorištenjem energije proizvedene sagorijevanjem ili bez iskorištenja energije proizvedene
sagorijevanjem čija je primarna uloga termički tretman otpada, a koji obuhvata i pirolizu,
gasifikaciju i sagorijevanje u plazmi,
Propisima EU definisano je da se u sistemima zbrinjavanja, posebno komunalnog otpada,
mora uvijek primjenjivati energetsko iskorištenje otpada. Iz perspektive energetske
optimizacije poželjno je, prije termičke obrade, izdvojiti teže gorive materijale anorganskog
porijekla (metali, staklo,..), a u organskom ostatku smanjiti vlažnost. Čisti postupak
spaljivanja, bez posebnog iskorištenja dobijene toplote, moguće je primjenjivati samo tokom
zbrinjavanja posebnih vrsta i zbrinjavanja opasnog otpada.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 19
U nastavku se daje opis uobičajnih tehnika termičkog tretmana otpada.
Spaljivanje
Tehnologija spaljivanja otpada, koja je ujedno najrasprostranjenija tehnologija fizičko-
hemijskog oksidacijskog procesa pri čemu se oslobađa energija (egzotermni proces),
predstavlja oksidaciju zapaljivih materijala sadržanih u otpadu. Postoje razne modifikacije
tehnoloških postupaka spaljivanja, kao što su spaljivanje na rešetki, u rotacijskoj peći i
fluidiziranom sloju. Ta se postrojenja često primjenjuju i za spaljivanje drugih vrsta otpada,
osim komunalnog (otpadnog mulja, otpadnih ulja i drugog tećnog otpada), uz prilagođavanje
temperature spaljivanja i drugih uslova. Toplota dobijena tim procesom može se pretvoriti u
energiju, a tada takvo postrojenje možemo nazvati „energana na otpad“. Dakle, ulazni
materijali u procesu spaljivanja su gorive komponente otpada, a proizvodi sagorijevanja su
dimni gasovi i pepeo.
Piroliza
Piroliza je fizičko-hemijski proces ragzradnje organskih molekula pri povišenoj temperaturi,
bez kisika i bez prisutnosti sredstava za gasifikaciju (vazduh, vodena para, CO2 i sl). Tokom
procesa dolazi do termičkog razlaganja viših spojeva organskih materijala u otpadu, pri čemu
nastaju pirolitički gas, pirolitičko ulje i čvrsta faza bogata ugljikom (katran).
Prema rasponu temperatura pri kojima se odvija, mogu se razlikovati tri varijante pirolize:
- nisko temperaturna do 500°C;
- srednje temperaturna od 500°C do 800°C;
- visoko temperaturna viša od 800°C.
S povećanjem temperaturne reakcije povećava se i udio pirolitičkog gasa u proizvodima
reakcije, a smanjuje se udio čvrste i tečne faze. Pirolitički gas se obično spaljuje, a čvrsta se
faza ili spaljuje, ili prvo izlaže gasifikaciji, a zatim se spaljuju nastali gasovi. Dimni se gasovi
mogu uvesti u generator para te se dobivena para koristi za grijanje ili pokretanje turbine
spojene s električnim generatorom.
Pirolizom je moguć kontrolisani tretman s energetskim iskorištavanjem, komunalnog otpada,
otpadnih komunalnih muljeva, plastike, auto-guma, drveta, tekstila, ulja i sl.
Gasifikacija
Gasifikacija je kombinacija djelomične pirolize i djelomičnog sagorijevanja tokom kojega se
pri povišenoj temperaturi u reaktor s gorivom bogatim ugljikom dovodi sredstvo za
gasifikaciju (npr. kisik, vodena para, vazduh ili ugljen-dioksid). Stoga je gasifikacija zapravo
produžena piroliza. Zaostali ugljik u pirolitičkom koksu prolazi preko užarenog sloja uz
temperature više od 800°C i uz dovođenje kisika oksidira. Proizvod reakcije je mješavina
gasova poznata pod nazivom sintetski gas (syngas). Sintetski gas dobijen gasifikacijom može
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 20
se spaljivati, iskoristiti u postrojenjima za kogeneraciju ili se može upotrijebiti za sintezu
različitih tečnih ugljovodonika. Zbog visoke temperature procesa dolazi do ostakljivanja
šljake nastale u procesu.
Gasifikacija je pogodna za tretman organskog otpada, uz prethodni tretman uklanjanja
neorganskih vrsta otpada. Čvrsti ostaci gasifikacije su slični spaljivanju s malim procentom
organskog ugljika i vrlo visokim procentom šljake i pepela.
Plazma
Plazma postupak predstavlja varijantu gasifikacije. Plazma nastaje propuštanjem električne
struje kroz struju gasa pri čemu se postižu temperature od 5.000°C do 15.000°C. Postupak
najčešće uključuje predtretman otpada, nakon kojeg se usitnjeni otpad unosi u reaktor s
plazma plamenicima. Uslijed visoke temperature dolazi do razlaganja organskih materijala iz
otpada te topljenja neorganskih materijala. U gasovitoj fazi dolazi do intenzivne disocijacije
organskih molekula, što gotovo u potpunosti eliminiše štetne emisije. To je ujedno i glavna
prednost plazma postupka nad klasičnom gasifikacijom. Neorganske materije se nakon
topljenja vitrificiraju te se mogu deponovati ili upotrijebiti kao građevinski materijal.
Dezinfekcija/sterilizacija
Sterilizacija je proces termičkog tretmana kod kojeg se potencijalno infektivni otpad
(medicinski i sl.) direktno ili indirektno zagrijava na termperaturu dezinfekcije (više od 73°C,
odnosno sterilizacije (više od 125°C). Najčešće se sterilizacija koristi u medicini za tretman
medicinskog pribora ili predtretman medicinskog otpada prije mehaničkog tretmana
(usitnjavanje) i konačnog zbrinjavanja.
Prema vrsti sterilizacija može biti:
- vlažna (najčešće korištena metoda sterilizacije otpada je autoklav koja koristi zasićenu
paru pod odgovarajućim pritiskom, temperaturom i uz potrebno vrijeme trajanja
postupka)
- suva (izlaganje otpada onoj temperaturi i na onoliko vremena koliko je potebno da bi
se osigurala sterilizacija cjelokupne količine medicinskog otpada),
- hemijska (izlaganje medicinskog otpada hemijski aktivnim materijama koje
inaktiviraju patogene mikroorganizme),
- druge savremene metode (mikrotalasna, gama i ultraljubičasta zračenja,
inkapsulacija, filtriranje i sl).
Renderiranje (kuhanje)
Renderiranje je postupak karakterističan za tretman/reciklažu otpada životinjskog porijekla u
pogonima za toplotni tretman (kafilerije). Na ovaj način se uginule životinje i slični otpad iz
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 21
od klanja, rasijecanja i tretmana svih vrsta mesa visokim temperaturama u destruktorima na
temperaturama većim od 133°C, najmanje 20 minuta i 3 bara, odnosno sterilizatorima,
prevode u tri krajnja proizvoda: glavni proizvod mesno-koštano brašno (proteini životinjskog
porijekla), mast (tehnička mast) i vodu.
Hidriranje
Hidriranje je termički tretman, odnosno, termičko-katalitička razgradnja bez prisustva kisika i
uz naknadno reduktivno pretvaranje materije pomoću vodika, odnosno materije koje su
bogate vodikom. U reaktorima za hidriranje otpada se održava termperatura između 400 i
650°C. Reakcija se u pravilu odvija u vrtložnom sloju s pijeskom uz dodavanje katalizatora.
Hidriranje se može svrstati i u fizičko-hemijske postuke, a slično je pirolizi, za termičko-
hemijsku razgradnju organskih jedinjenja, koji se zatim materijalno i energetski
iskorištavanju. Ova tehnika nije značajno zastupljena u obradama miješanog otpada.
Sušenje
Sušenje ili dehidracija je postupka uklanjanja tečnosti poput vode (vlage) ili organskih
rastvora gdje se tečna faza nalazi u relativno malom procentu. U proces sušenja se dovodi
toplota prevođenjem, vođenjem ili zračenjem, odnosno izlaganjem materijala
visokofrekventnom elektromagnetskom polju (mikrovalno i dielektrično sušenje).
Sušenje se može provoditi ishlapljivanjem ili isparavanjem, zavisno o temperaturi radnog
prostora i pritisku.
Najčešći oblik primjene sušenja je stabilizacija otpada izlaganjem čvrstog materijala, otpada
sunčevoj toploti (otpadni mulj) ili ishlapljivanje vlage u biorazgradivom otpadu u procesima
gdje se toplota dovododi egzotermnim aerobnim procesom biorazgradnje uz odvođenje pare
strujom gasa koji se uvodi u biorazgradivi otpad (tzv. biosušenje).
2.1.1.3 Hemijski tretman otpada
Hemijski tretman otpada uglavnom je karakterističan kod tretmana opasnog otpada i
zasniva se na osnovnim procesima jonske izmjene, precipitacije, oksidacije, redukcije i
neutralizacije. Ovo su specijalizovane tehnike tretmana veoma opasnih i problematičnih vrsta
otpada s uglavnom visokim troškovima tretmana koje se primijenjuju u slučajevima kada
druge tehnologije nisu dovoljno efikasne. Stoga se za analizu navedenih tretmana predlažu
studije izvodivosti od slučaja do slučaja.
Jedna od primjena hemijskog tretmana otpada je i alkalna hidroliza otpada životinjskog
porijekla, kao alternativa termičkom tretmanu s namjerom cijepanja proteinskih lanaca
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 22
potput priona, uzročnika bolesti GSE (goveđa spongiformna encefalopatija; bolest kravljeg
ludila). Proces se provodi u baznom mediju gdje se veće molekule razgrađuju na manje.
Proces može biti kataliziran enzimima, solima metala, kiselinama i bazama – vodenim
rastvorima kalijum i natrijum hidroksida. Proces hidrolize je ubrzan kada se sistem zagrijava,
a optimalni rezultati se dobijaju na temperaturi od 150°C. Hidroksid se dodaje u otpad u
određenom odnsou te se cjelokupna smjesa kontinuirano zagrijava i miješa od 3 do 6 sati kod
pritiska 4 bara u za to predviđenim reaktorima od nerđajućeg čelika. Alkalnom hidrolizom se
značajno smanjuje zapremina, a na situ rekatora ostaju kosti koje nije potrebno drobiti jer su
porozne i lako lomljive.
2.1.1.4 Mehanički (fizički) tretman otpada
Najpoznatije metode mehaničkog, odnosno fizičkog tretmana otpada su:
- deponovanje (deponije inertnog otpada, stabilizovanog azbestnog otpada, deponije
otpada od iskorištavanja mineralnih sirovina, sanitarne deponije i dr.)
- mehanička rafinacija gorive komponente iz otpada
- preprocesuiranje (predtretman) otpada
- reciklaža i ponovno korištenje (npr. rafinacija i proizvodnja materijala iz sekundarnih
sirovina, ili ponovno korištenje korisnih komponenti otpada – "reuse")
Deponovanje i tretman na lokaciji
Deponovanje je najrašireniji postupak zbrinjavanja neopasnog, opasnog i inertnog otpada.
Ovdje se može svrstati i deponovanje stabilizovanog azbestnog otpada u posebnim
deponijskim kasetama. U smislu deponovanja, ovo je postupak u pravilu trajnog smještaja
otpada nasipanjem ili kompaktiranjem (presovanjem) na podlozi definisane
vodonepropusnosti podloge i na kraju prekrivanja barijerom koja omogućuje površinsko
oticanje i slojem za rekultivisanje.
Međutim, pri deponovanju biorazgradivog otpada, kao neželjena pojava, dolazi do
biorazgradnje organske komponente otpada i tome rezultirajućeg dodatnog kompaktiranja
(slijeganje uslijed težine gornjih slojeva otpada). Prilikom biorazgradnje otpada nastaje biogas
koji se pasivno ili aktivno izvlači iz deponije te se tretira prolaskom kroz biooksidacijski sloj
(biofilter) ili se spaljuje na baklji ili gasnom motoru uz stvaranje električne i/ili toplotne
energije.
Prolaskom infilitrirane oborinske vode (koja ulazi u deponiju preko radne površine), vlažnosti
donesene otpadom ili vode iz biooksidacije kroz slojeve otpada, nastaje toksična procjedna
voda koju je potrebno izvesti s doljnjeg zaptivnog, drenažnog sloja i obraditi na lokaciji
recirkulacijom (pri čemu dolazi do procesa samoprečišćavanja; ograničene upotrebe) ili
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 23
tretmanom na prečistaču na lokaciji ili, nakon predtretmana, na prečistaču gradskih otpadnih
voda.
Posebna izgradnja deponija su tzv. "bioreatkorske deponije" koje su suprotnost klasičnim
sanitarnim deponijama gdje se u kontrolisanim uslovima, slično suvoj fermentaciji
(ravnomjerna distribucija recirkulacione procjedne vode kroz slojeve otpada), iskorištava
energetski potencijal (biogas) prethodno termički stabilizovanog biorazgradivog otpada
(biosušenje).
Sanitarno deponovanje je pouzdan i najjeftiniji način zbrinjavanja otpada, ali se kriteriji za
deponovanje u EU pooštravaju jer destimulira ostale elemente upravljanja otpadom koji su
orjentisani na očuvanje resursa, iskorištenje materijalnih i energetskih potencijala otpada.
Tretmanom na lokaciji (deponovanje zatrpavanjem, ali se može smatrati i reciklažom –
kompostiranje biorazgradivog otpada) može se smatrati i kontrolisano (uz dodavanje vještačih
đubriva radi povećanja mibrobiološke aktivnosti) zaoravanje žetvenih ostataka iz ratarske
proizvodnje na oranicama čime se zemljište obogaćuje humusom važnim za odražvanje
povoljne strukture zemljišta u procesu nastanka organomineralnih strukturnih agregata koji
poboljšavaju aeraciju i drenažu zemljišta. Također, tretmanom na lokaciji se može smatrati i
ex situ bioremedijacija formiranjem privremenih sanitarnih deponija za potrebe sanacije
zagađenog zemljišta.
Mehanička rafinacija gorive komponente otpada
Nakon predtretmana otpada koji sadrži gorivu komponentu otpada (npr. biosušenje), iz otpada
se pomoću niza uređaja ili strojeva (primarni usitnjivač, lančani transporter, tračni transporter,
sita, magnetski separator, vazdušni separator, NIR separator i finalni usitnjivač), izdvajaju
različite frakcije poput goriva iz otpada (GIO), sekundarnih sirovina za reciklažu (metali,
plastične mase i sl.), teške frakcije i stabilizovane biorazgradive frakcije (pogodne za
proizvodnju deponijskog gasa ili za iskoštavanje na deponijama kao prekrivni materijal).
Predprocesuiranje (predtretman otpada)
Presovanje (ugušćavanje/peletizacija) je mehanički tretman otpada koji se naširoko koristi kao
predtretman u drugim tehnikama zbrinjavanja otpada (npr. deponovanje, presovanjem
sekundarnih sirovina radi daljinskog transporta, presovanje mulja ili peletizacija goriva iz
otpada radi termičkog tretmana i dr).
Predtretman otpada prestavljaju i prethodni postupci slični mehaničkoj rafinaciji goriva iz
otpada. Primjer je priprema otpada za kompostiranje koji se sastoje od sporohodnog trgača
(drobilica), magneta i „eddy current“ separatora (separator na bazi vrtložnih struja), sita
(dobošasta, vibro-sita), miksera (homogenizatora) i naknadnih tehnika rafinacije komposta.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 24
Na ovaj način se dobivaju uštede na iskoristivom deponijskom prostoru, troškovima
transporta, efikasnijem vođenju procesa uslijed doziranja homogenizovanog (ujednačene
karateristike, čistoće) ulaznog materijala u procese reciklaže ili termičkog tretmana.
Reciklaža i ponovno korištenje ("reuse")
Reciklaža ("recycling", eng.) predstavlja ponovno korištenje predtretiranih i/ili rafinisanih
komponenti otpada (sekundarnih sirovina) kao ulazne sirovine za proizvodnju
jednakovrijednih, istih proizvoda ili za proizvodnju proizvoda od polaznih sekundarnih
sirovina koji su slabije kvalitete ("downcycling") te se koriste za manje zahtjevne svrhe.
Ponovno korištenje ("reuse", eng.) je primjer načina izbjegavanja otpada gdje se proizvod
(uglavnom iskorištena povratna ambalaža) vraća u proizvodni proces i nakon predtretmana
ponovno koristi za osnovnu namjenu (primjer su staklene boce za višekratnu namjenu).
Utrošak energije za proizvodnju novih proizvoda i tretman emisija nastalih reciklažom i
predtretmanom za ponovno korištenje, uglavnom je manji u odnosu na proizvodnju istog
proizvoda iz primarnih sirovina. Stoga se za analizu navedenih reciklaža predlažu studije
izvodivosti od slučaja do slučaja, zavisno o materijalu.
Reciklaža u širem tumačenju pojma, kako se to u ovom dokumentu koristi, predstavlja sistem
upravljanja korisnim komponentama otpada (papira/kartona, plastike, stakla i metala) koji se
sastoji od odvojenog prikupljanja, sortiranja (rafinacija) i predprocesuiranja (presovanja) radi
transporta na mjesto njegove reciklaže.
2.1.1.5 Biološki tretman otpada (bioremedijacija)
Biološki postupci su najjeftiniji, te najprihvatljiviji za životnu sredinu jer se tretman zasniva
na korištenju mikroorganizama pomoću kojih dolazi do razgradnje organskih materijala.
Svojim metabolizmom i enzimatskim procesima mikroorganizmi razgrađuju različita prisutna
zagađenja. Sve korišteniji biološki postupak tretmana je bioremedijacija, proces kojim se
organske otpadne materije u kontrolisanim uslovima biološki razgrađuju do koncentracija
koje nisu štetne za ljudsko zdravlje i životnu sredinu, ili se prevode u krajnje neotrovne
proizvode, ugljen-dioksid i vodu. Sama efikasnost i brzina procesa uklanjanja zagađujućih
materija iz zemljišta i vode može se povećati bioaugmentacijom, tj. dodavanjem akvitnih,
specijalizovanih mikroorganizama u mješovitu kulturu mirkoorganizama radi poboljšanja
efikasnosti reagovanja mješovite zajednice mikroorganizama da reaguju na procesne ili druge
flukturacije ili da reaguju na određene zagađivače.
Bioremedijacija može biti in situ ili ex situ.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 25
In situ bioremedijacija
Zagađeno zemljište od isplačnih muljeva, odnosno otpad koji nastaje kod istraživanja i
kopanja metalnih ili nemetalnih ruda, tretira se na istom području gdje je utvrđena prisutnost
zagađivača (ne iskopava se i ne prevozi do nekog mjesta) te je zbog toga potrebno veći
vremenski period remedijacije. Uz to, također je potrebno opsežno praćenje promjena u
zemljištu i karakteristika vodonosnika. Mikrobiološka bioremedijacija se može poboljšati
optimizacijom uslova za rast i razmnožavanje, poput pH-vrijednosti, temperature, vlage,
dostupnosti hranjivih supstanci i kisika.
Ex situ bioremedijacija
U slučaju kada zemljište zagađeno od isplačnih muljeva ili drugi otpad od istraživanja i
kopanja metalnih ili nemetalnih ruda, ne može biti obrađeno na samom području zagađenja,
zbog zakonodavstva, rizika od zagađenja podzemnih voda ili vazduha, zemljište se mora prvo
iskopati te zatim provesti bioremedijaciju.
Površinski tretman (landfarming) je proces u kojem se iskopano zemljište, mulj ili sediment
stavlja na područje prekriveno nekom vrstom nepropusnog materijala na kojem se skuplja
eluat, slično kao uređena deponija. Ova vrsta bioremedijacije je najuspješnija u uklanjanju
nižih naftnih ugljovodonika.
Kompostiranje (composting, biopiling) je vrsta bioremedijacije u kojem se zagađeno zemljište
miješa s organskim materijalima poput slame, drvnih ostataka, kanalizacionog mulja te se
oblikuje u hrpe/stogove. Osnovna razlika između biopilinga i kompostiranja je ta što biopiling
ima bolje razrađen sistem aeracije i prikupljanja eluata.
Najefikasnija ex situ bioremedijacija je provođenje procesa u bioreaktoru, u kojem se mogu
postići i održavati optimalni uslovi za biorazgradnju.
Prednosti površinskog tretmana kod bioremedijacije zagađenog zemljišta su jednostavnost i
niski troškovi, a nedostaci su dugi period inkubacije, zaostajanje zagađivala te potreba
postavljanja folije.
Prednosti suspenzijskog reaktora su dobra kontrola reaktorskih uslova, mogućnost provođenja
u aerobnim ili anaerobnim uslovima, poboljšana desorpcija iz zemljišta i kratak period
inkubacije, a nedostaci su visoki troškovi, veličina reaktora te potreba za predtretmanom
zemljišta.
Bioremedijacija je najuspješnija u području naftnih derivata. Zagađenje naftom može se
tretirati mikroorganizmima. Velika prednost je što vrlo često u zemljištu već postoje
mikroorganizmi koji su sposobni sami razgraditi ugljikovodike. U tom slučaju dodaju se
hranjive materije koje pomažu u rastu korisnih mikroorganizama kako bi se ugljovodonici što
bolje i što brže razgradili. U manjem broju slučajeva potrebno je u zemljište dodati
mikroorganizme koji vrše razgradnju ugljovodonika.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 26
Primarni cilj remedijacije metala iz zemljišta je odstranjivanje metala iz zagađenog zemljišta
ili smanjenje njegove pokretljivosti i toksičnosti, tj. prevođenje u oblike koji nisu štetni.
Raznovrsnost metabolitskih procesa dugo se već iskorištava u industrijske svrhe, kao pri
ekstrakciji plemenitih metala iz ruda postupkom bio-ispiranja ili biorudarenja za ekstakciju
metala kao što su bakar, srebro i dr.
Izbor bioremedijacijske tehnologije, koja će se koristiti, određena je ekonomskim i ekološkim
uslovima te se predlažu studije izvodivosti od slučaja do slučaja.
2.1.2 Pregled opcija zbrinjavanja otpadom prema vrstama otpada
U tabeli 2.1.2/1 prikazane su uobičajne tehničko-tehnološke opcije i postupanja s otpadom
prema vrstama otpada zavisno o vrsti otpada. Neke vrste otpada moguće je zbrinjavati na više
načina, a za neke vrste otpada se ne predviđa deponovanje ili izvoz zbog neracionalnosti
takvog postupka.
Napominjemo da se izvoz kao opcija zbrinjavanja otpada koristi samo u slučaju kada
određenu vrstu otpada nije moguće preraditi, tretirati ili zbrinuti u RS, zavisno o tehno-
ekonomskim, infrastrukturnim ili drugim faktorima.
U slučajevima kada je u scenario upravljanja otpadom uključen izvoz, tada se procijenjuje
trošak koncesionara za daljinski transport prikupljenog otpada na dalju obradu (zavisno o
količini, udaljenosti i transportnom parametru EUR/(t×km)). Predlagač tehnologije
tretmana/reciklaže pojedine vrste otpada tako treba biti konkurentan sa cijenom rada tržišnoj
cijeni izvoza (transport + "gate-fee").
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 27
Tabela 2.1.2/1 – Uobičajne tehničko-tehnološke opcije i postupanja s otpadom prema vrstama otpada
Vrsta otpada 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
R-1 R-2 MBT-K BMT-B MBT-H AD TT-R TT-F TT-S TT-K BRM HT D-S D-L I
Komunalni otpad
+ + + + + + +
+
Industrijski otpad
+ + + + + + +
+ +
Medicinski otpad
+
+ + +
+
Ambalažni otpad + +
+
Otpadne baterije i akumulatori
+
+
Stara vozila
+
+
Stare gume + +
+ +
+
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
+
+ +
+
+
Električni i elektronski otpad
+
+
Građevinski i inertni otpad + +
+
Otpad koji sadrži azbest
+
Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
+
+
+
Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
+
+
Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
+
+
+
+ +
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
+
+
+ + + +
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
+ +
+ + +
+ +
Otpad životinjskog porijekla
+
+
+
PCB otpad i drugi POPs otpad
+ +
+
+
Legenda:
R-1ponovno korištenje; R-2 reciklaža; MBT-K kompostiranje; BMT-B biosušenje; MBT-H hibridni anaeorbno-aerobni tretman; AD anaerobna digestija; TT-R spaljivanje na
rešetki; TT-F spaljivanje u fluidiziranom sloju; FF-S sterilizacija (autoklav); TT-K renderiranje (kuhanje); BRM bioremedijacija; HT hemijski tretman; D-S sanitarno
deponovanje; D-L tretman/deponovanje na lokaciji; I izvoz
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 28
2.2 Izbor kriterija za poređenje opcija zbrinjavanja otpada
Za svaku opciju zbrinjavanja otpada, tj. tehničko-tehnološko rješenje tretmana ili reciklaže
otpada te njegovog trajnog zbrinjavanja, izvršiće se ocjenjivanje na bazi različitih kriterija
koji uključuju zaštitu životne sredine, samu tehnologiju, finansijsko-ekonomske kriterije
te pokrivenost zakonodavstvom.
Svaka od navedenih grupa kriterija ima jednaku važnost u ukupnoj ocjeni, a podkriteriji
dodatno razrađuju polaznu grupu kriterija. Navedeni podkriteriji unutar grupe jednakog su
značaja, osim u grupi financijsko-ekonomskih kriterija gdje interni faktori koji utiču na ocjenu
opcije imaju veći značaj u odnosu na vanjske faktore (zavisnost od inostranih faktora, izvoz
otpada ili rizik tržišta energije i proizvoda tretmana otpada) radi orjentisanosti na vlastite
kapacitete i veću integraciju pri upravljanju otpadom.
Pregled kriterija, njihovog značaja i opisa ocjene kriterija, iznesen je u tabeli 2.2/1, a uopštene
ocjene uobičajnih opcija zbrinjavanja otpada i postupaka s otpadom iznesen je u tabeli 2.2/2 i
na slici 2.2/1.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 29
Tabela 2.2/1 – Pregled kriterija, njihovog značaja i opisa ocjene kriterija
1 2 3 4 5
0,063 Uticaj na vode vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan
0,063 Uticaj na tlo vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan
0,063 Uticaj na vazduh vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan
0,063 Uticaj bukom vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan
0,021 BAT tehnika ne da
0,021 Status u hijerarhiji upravljanja otpadom deponovanje
smanjenje
nepovoljnog
dejstva
dobivanje
energije
dobivanje
korisnih
produkata
ponovno
korištenje
(reuse)
0,021 Dokazanost tehnologije problematična napušta se pilot postrojenja u usponu pouzdana
0,021 Mogućnost integracije procesa ne djelomično potpuno
0,021 Širina prerade raznih tokova otpada strogo specifična kom + indkom + ind + 1
posebni
kom + ind + med
+ 1 posebni
kom + ind + med
+ više posebnih
0,021 Potreba za površinom, m2 > 10000 5000 - 10000 < 5000
0,021 Količina otpada nakon obrade, % > 75 50 < x < 75 25 < x < 50 5 < x < 25 < 5
0,021 Potreba za dodatnom obradom uvijek uvjetno nema
0,021 Potreba za energijom vrlo velika velika umjerena mala beznačajna
0,021 Potreba za dodacima u obradi vrlo velika velika umjerena mala beznačajna
0,021 Proizvodnja korisnih produkata bez niska kvaliteta srednja kvaliteta visoka kvalitetavrlo visoka
kvaliteta
0,021 Proizvodnja energije bez električnaelektrična i
toplinska
0,120 Rang investicije, EUR/t > 1260 700 < x < 1260 140 < x < 700 80 < x < 140 < 80
0,120 Rang ukupnih troškova, EUR/t > 237 129 < x < 237 20 < x < 129 12 < x < 20 < 12
0,005Zavisnost od inostranih faktora (izvoz
otpada)vrlo velika velika umjerena mala beznačajna
0,005 Rizik tržišta (energija, produkti) vrlo veliki veliki umjereni mali beznačajan
0,125 Usklađeno s EU zakonodavstvom ne da
0,125 Usklađeno s RS zakonodavstvom ne da
Grupa
kriterijumaKriterijum
Opis ocjene kriterijuma
0,250Zaštita životne
sredine
Značaj kriterijuma
Tehničko-
tehnološki
kriterijumi
Financijsko-
ekonomski
kriterijumi
Zakonodavstvo
0,250
0,250
0,250
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 30
Tabela 2.2/2 – Pregled ocjena opcija zbrinjavanja otpada i postupaka s otpadom
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
R-1 R-2 MBT-K BMT-B MBT-H AD TT-R TT-F TT-S TT-K BRM HT D-S D-L I
Komposti-
ranjeBiosušenje
Hibridna
(anaerobno-
aerobna)
Anaerobna
digestija
Spaljivanje
na rešetki
Spaljivanje u
fluidizirano
m sloju
Sterilizacija
(autoklav)
Renderiranje
(kuhanje)
Sanitarne
deponije
Prerada/
deponovanje
na lokaciji
Uticaj na vode 4 4 4 5 4 4 5 5 4 4 4 4 4 1 5
Uticaj na tlo 5 5 3 5 3 3 4 4 5 5 4 5 4 2 5
Uticaj na vazduh 4 4 2 3 3 4 3 3 4 3 5 4 2 2 5
Uticaj bukom 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 4 3 3 5
BAT tehnika 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 1 1
Status u hijerarhiji upravljanja otpadom 5 4 4 3 3 3 3 3 2 4 2 2 1 1 2
Dokazanost tehnologije 5 5 5 5 4 5 5 4 5 5 4 3 5 1 2
Mogućnost integracije procesa 3 3 3 3 3 3 5 5 3 3 1 3 3 1 1
Širina prerade raznih tokova otpada 2 5 3 2 2 3 5 5 1 1 3 1 5 1 5
Potreba za površinom, m2 5 5 3 3 3 5 1 1 5 5 3 5 1 1 5
Količina otpada nakon obrade, % 4 4 4 3 3 2 3 3 1 4 1 2 4 1 5
Potreba za dodatnom obradom 5 5 5 3 3 1 5 5 3 3 5 3 5 5 5
Potreba za energijom 2 2 3 2 2 3 5 5 2 2 5 3 4 4 2
Potreba za dodacima u obradi 4 4 4 5 5 4 5 4 4 4 5 3 4 5 5
Proizvodnja korisnih produkata 5 4 3 3 3 3 2 2 2 3 1 2 1 1 1
Proizvodnja energije 1 1 1 1 3 3 5 5 1 1 1 1 3 1 1
Rang investicije, EUR/t 3 3 3 3 3 3 2 1 3 3 5 2 4 5 2
Rang ukupnih troškova, EUR/t 1 1 2 3 3 2 2 2 3 3 5 1 4 5 3
Zavisnost od inostranih faktora (izvoz
otpada)4 4 5 3 3 3 5 5 5 3 5 4 5 5 1
Rizik tržišta (energija, produkti) 2 1 3 3 3 3 5 5 5 2 5 3 5 5 1
Usklađeno s EU zakonodavstvom 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Usklađeno s RS zakonodavstvom 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
Prosječna ocjena: 3,78 3,80 3,60 3,85 3,69 3,65 3,80 3,64 3,79 3,83 4,38 3,40 3,84 3,48 3,84
Termička obradaBiološka
obrada
(bioremedija-
cija)
Hemijska
obrada
(alkalna
hidroliza i
dr)
Deponovanje
Izvoz
Mehaničko-biološka obrada
Grupa
kriterijumaKriterijum
Zaštita životne
sredine
Ponovno
korištenje
(reuse)
Reciklaža
Tehničko-
tehnološki
kriterijumi
Financijsko-
ekonomski
kriterijumi
Zakonodavstvo
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 31
Slika 2.2/1 – Pregled prosječnih ocjena opcija zbrinjavanja otpada i postupaka s otpadom
Iz priloženog je vidljivo da su uopšteno sve uobičajene opcije tretmana i postupanja s
otpadom u skali ocjena od 1 do 5 podjednako ocijenjene, budući da su u EU prepoznate i u
praksi potvrđene tehnike.
Međutim, prilikom izbora optimalne opcije zbrinjavanja otpada sagledavaju se, između
ostalog, i količine otpada, organizacija prikupljanja i transporta otpada te finacijske
mogućnosti.
Stoga se za dalju analizu postavljaju pretpostavke u vidu različitih mogućih scenarija.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 32
2.3 Utvrđivanje polaznih pretpostavki analize
Utvrđivanje pretpostavki s kojima se ulazi u analizu, artikulirano je u vidu različitih scenarija
prilagođenih određenim vrstama otpada. Da bi se odredile pretpostavke za scenario analizu,
potrebno je sagledati savremeni integralni sistem upravljanja otpadom.
Lanac racionalnog upravljanja otpadom svodi se na osnovne elemente, a to su:
- prevencija nastajanja otpada,
- ponovna upotreba (npr. proizvoda u originalnom obliku),
- materijalno iskorištavanje (reciklaža i kompostiranje),
- energetski i drugi tretman prije
- konačnog zbrinjavanja ostatka tretmana.
Neophodni elementi u navedenom lancu su:
- separacija otpada na mjestu njegovog nastanka (npr. odvajanje opasnog otpada od
neopasnog),
- privremeno čuvanje otpada u primjerenim posudama na mjestu nastanka otpada ili
njegovoj blizini,
- prikupljanje i/ili transport otpada do mjesta
- konačnog deponovanja.
Navedeno predstavlja minimum u sanitarnom upravljanju komunalnim, neopasnim
komercijalnim i neopasnim industrijskim otpadom koje se provodi i u RS, (npr. odvojeno
prikupljanje otpada za reciklažu, prikupljanje u postudama te sanitarno deponovanje na
zajedničkim deponijama "Ramići" – Banja Luka i "Brijesnica" – Bijeljina). Ostale deponije,
iako službene, su pod manjom ili nikakvom kontrolom pa se često sprovodi tek prikupljanje,
transport i deponovanje otpada.
Stoga su u analizu komunalnog, neopasnog komercijalnog i komunalnog otpada uključena
prva dva scenarija:
- scenario 0: postojeće, nulto stanje, "ne raditi ništa"
- scenario 1: prikupljanje i deponovanje komunalnog otpada,
odnosno dva scenarija za ostale tokove otpada:
- scenario 0: postojeće, nulto stanje, "ne raditi ništa"
- scenario 2: prikupljanje i deponovanje ili izvoz
Međutim, propisi u EU sve više destimulišu deponovanje strogim propisima o uslovima koje
otpad koji se namjerava deponovati mora zadovoljiti. Rezultat toga je nastala potreba koja
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 33
uvodi nove elemente u lanac upravljanja otpadom, a to su razni postupci izbjegavanja i
smanjenja količina otpada, njegovog iskorištenja kao sekundarne sirovine ili tretmana prije
deponovanja.
Navedeni dodatni elementi u početku kod nerazvijene ili nepostojeće infrastrukture za
upravljanje otpadom, te slabije privredne razvijenosti u sektorima gdje se sekundarne sirovine
mogu iskorištavati, mogu stvarati i značajnije udare na cijenu upravljanja otpadom. Dakako,
određeni manjkovi u finansijskim mogućnostima mogu se pokrivati iz različitih izvora (npr.
fondovi EU, sredstva Svjetske banke i dr).
Stoga se razvoj integrisanog sistema upravljanja otpadom razvija postepeno i u skladu s
mogućnostima. Radi toga razvijeni su različiti sistemi koji sagledavaju i uspoređuju razne
tehnike tretmana otpada koje su primjerene zemljama s niskim, srednjim i visokim bruto
nacionalnim dohotkom. Tako npr. upravljanje određenim odvojeno prikupljenim količinama
posebnih vrsta otpada u srednje razvijenim zemljama se svodi na predtretman otpada čije se
komponente onda šalju na reciklažu ili konačni tretman velikim prerađivačima. Uopšteno se
može konstatovati da se broj sakupljača, operatera koji vrše predtretman i operatera koji vrše
konačni tretman većine posebnih tokova otpada, smanjuje za red veličine.
Iz svih navedenih razloga analizirani su dodatni scenariji koji uključuju i navedenu potrebu
prerade i/ili iskorištenja otpada. Navedena optimalna tehničko-tehnološka rješenja
upravljanja otpadom baziraju se na najboljim praksama u EU i propisima koji su na snazi u
RS, a podrazumijevaju:
- takav tretman otpada kojim će nastati iskoristive frakcije i minimalna količina
preostalog, neiskoristivog dijela otpada za deponovanje,
- minimalne emisije u životnu sredinu i maksimalnu zaštitu životne sredine,
- najmanju zauzetost građevinske parcele,
- najmanje operativne troškove.
Pregled razmatranih scenarija zavisno o vrstama otpada, iznosi se u tabeli 2.3/1.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 34
Tabela 2.3/1 – Pregled razmatranih scenarija zavisno o vrstama otpada
# Vrsta otpada Scenario
postojeće stanje - 0 1 2 3 4
1 Komunalni otpad deponovanje ZD + prikupljanje
miješanog otpada
Scenario 1 +prikupljanje za
reciklažu
Scenario 1 +tretman preostalog otpada
Scenario 2 i 3
2 Industrijski otpad – neopasni preostali otpad
deponovanje ZD + prikupljanje miješanog otpada
Scenario 1 +prikupljanje za
reciklažu
Scenario 1 +tretman preostalog otpada
Scenario 2 i 3
3 Medicinski otpad
deponovanje,
tretman pogon za tretman
otpada izvoz
4 Ambalažni otpad
deponovanje,
reciklaža, izvoz pogon za reciklažu
sekundarnih sirovina izvoz
5 Otpadne baterije i akumulatori deponovanje, izvoz pogon za reciklažu
sekundarnih sirovina izvoz
6 Stara vozila deponovanje, izvoz pogon za reciklažu
sekundarnih sirovina izvoz
7 Stare gume
deponovanje,
tretman
pogon za reciklažu sekundarnih sirovina
ili tretman otpada izvoz
8 Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
deponovanje,
tretman, izvoz pogon za tretman
otpada izvoz
9 Električni i elektronski otpad deponovanje, izvoz pogon za reciklažu
sekundarnih sirovina izvoz
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 35
# Vrsta otpada Scenario
postojeće stanje - 0 1 2 3 4
10 Građevinski i inertni otpad
deponovanje,
reciklaža, izvoz pogon za reciklažu
sekundarnih sirovina deponovanje
11 Otpad koji sadrži azbest deponovanje pogon za reciklažu
sekundarnih sirovina deponovanje
12 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida*
- pogon za reciklažu sekundarnih sirovina
izvoz
13 Otpadne fluorescentne cijevi koje sadrže živu
deponovanje pogon za tretman otpada
izvoz
14 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
deponovanje pogon za tretmanu otpada
deponovanje
15 Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
deponovanje pogon za reciklažu sekundarnih sirovina
deponovanje
16 Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
deponovanje pogon za tretman otpada
deponovanje
17 Otpad životinjskog porijekla deponovanje /izvoz pogon za tretman
otpada izvoz
18 PCB otpad i drugi POPs otpad izvoz pogon za tretman
otpada izvoz
* U slučaju realizacije projekata proizvodnje titan-dioksida u razdoblju važenja predmetne Strategije
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 36
3 Scenario analize prema vrstama otpada
Scenario analize, koje će se prezentovati u ovoj tački, baziraju se na prethodnim podacima o
količinama otpada prema vrstama otpada za period do 2025. godine i analizi tehnologija i
tehnika postupanja s otpadom karakterističnim za pojedinu vrstu otpada.
Razmatrani scenariji prema vrstama otpada navedeni su u tabeli 2.3/1.
3.1 Komunalni otpad, neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad te
ambalažni i drugi otpad za reciklažu iz domaćinstva
Scenario analiza za komunalni otpad, neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad, kao
i ambalažni otpad (u smislu povećanja odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada iz
domaćinstava radi reciklaže) bazira se na procjenama priuštivosti scenarija koji je u
saglasnosti s propisima RS, razvojna je faza prema standardima EU vezanim za upravljanje
otpadom najboljim raspoloživim tehnikama (opcijama) i finacijski je održiv za domaćinstva
prema načelima zagađivač plaća.
Stoga će se u ovom poglavlju, kao podloga za izradu studija izvodljivosti, prezentovati
rezultati ukupnih troškova funkcionisanja upravljanja otpadom prema razmatranom scenariou.
Za komunalni otpad i neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad (koji se sada
deponuju), razrađeni sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (organizovano prikupljanje niskog procenta pokrivenosti
uslugom, prevladava nesanitarno deponovanje i sanitarno deponovanje na zajedničkim
deponijama u Banjoj Luci i Bijeljini),
scenario 1: organizovano prikupljanje miješanog otpada i deponovanje na
zajedničkim deponijama,
scenario 2: dodatno na scenario 1 – odvojeno prikupljanje komunalnog otpada za
reciklažu, predtretman odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i transport u
pogone za reciklažu,
scenario 3: dodatno na scenario 1 – tretman miješanog neopasnog otpada, transport
goriva iz otpada u pogone za zbrinjavanje i deponovanje ostatka tretmana
scenario 4: uključuje scenarije 2 i 3 – organizovano prikupljanje preostalog,
miješanog otpada i odvojeno prikupljanje komunalnog otpada za reciklažu,
predtretman odvojeno prikupljenog komkunalnog otpada i transport u pogone za
reciklažu, tretman preostalog neopasnog otpada, transport goriva iz otpada u
pogone za zbrinjavanje i deponovanje ostatka tretmana
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 37
3.1.1 Pregled pretpostavki za procjenu troškova scenarija
U nastavku se daje kratki opis pretpostavki rada određenih objekata ili sistema upravljanja
otpadom koji se javljaju u scenarioima, a koji utječu na procjenu ukupnih troškova rada:
- investicioni troškovi (bez uračunate kamate)
- operativni troškovi (potrošnja električne energije, goriva, vode i materijala, održavanje
i dr.)
- troškovi radne snage
- drugi troškovi (kontingentni i dr. troškovi)
Ukupni procijenjeni troškovi rada na bazi navedenih ulaznih podataka i pretpostavki,
prikazani su u sklopu tabela scenario analize upravljanja komunalnim te neopasnim
preostalim komercijalnim i industrijskim otpadom u tački 3.1.2.
3.1.1.1 Troškovi prikupljanja
Troškovi prikupljanja se odnose na lokalno prikupljanje otpada s mjesta nastanka i lokalnog
prevoza do mjesta istresanja iz vozila na deponiji ili na transfer stanici, zavisno o scenariou.
Pretpostavke za izradu analize transporta za procjenu troškova prikupljanja su sljedeće:
- lokacije zajedničkih deponija na bazi 8 regija su:
o postojeće (regije Banja Luka i Bijeljina)
o planirane (regije Prijedor, Mrkonjić Grad, Doboj, Zvornik i Gacko)
o pretpostavljena makrolokacija za Regiju Foča
- lokacije transfer stanica su:
o postojeće (TS Gradiška)
o pretpostavljene na makrolokacijama u JLS koje su prema udaljenostima i
količini otpada opravdane (npr. TS u Bileći, Bratuncu, Čajničima, Derventi,
Foči, Kozarskoj Dubici, Modriči, Nevesinju, Novom Gradu, Palama,
Prnjavoru, Trebinju, Višegradu i Vlasenici)
o pretpostavljene na lokacijama planiranih ZD, zavisno o scenariou (TS u
Doboju, Gackom, Mrkonjić Gradu, Prijedoru i Zvorniku)
Lokacije TS ili makrolokacije za Regiju Foča, odabrane su za potrebe scenario analize te je za
iste potrebno izraditi dokumente koji bi definisali konkretne lokacije. Pretpostavlja se da
eventualne korekcije vezane za lokacije TS neće značajno uticati na rezultate scenario analize.
Procijenjene udaljenosti centroida teritorije s koje se prikuplja otpad do TS ili ZD (zavisno od
scenarija), prikazane su u tabeli 3.1.1.1/1.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 38
Tabela 3.1.1.1/1 – Daljinar za lokalno prikupljanje otpada
JLS TS ili ZD Udaljenost
od JLS do TS ili ZD
Banja Luka ZD Ramići, Banja Luka 10
Berkovići TS Nevesinje 34,9
Bijeljina ZD Brijesnica, Bijeljina 4,9
Bileća TS Bileća 1,5
Bratunac TS Bratunac 2,1
Brod TS Derventa 27,2
Višegrad TS Višegrad 6
Vlasenica TS Vlasenica 8,3
Vukosavlje TS Modriča 3,6
Gacko ZD Gacko 3,9
Gradiška TS Gradiška 2,4
Derventa TS Derventa 6,7
Doboj ZD Doboj 6,3
Donji Žabar TS Modriča 46,3
Zvornik ZD Zvornik 14,9
Istočna Ilidža TS Pale 24,1
Istočni Drvar ZD Mrkonjić Grad 69,5
Istočni Mostar TS Nevesinje 27,8
Istočni Stari Grad TS Pale 16,2
Istočno Novo Sarajevo TS Pale 21
Jezero ZD Mrkonjić Grad 25,5
Kalinovik TS Foča 37,2
Kneževo ZD Ramići, Banja Luka 60,6
Kozarska Dubica TS Kozarska Dubica 10,5
Kostajnica TS Kozarska Dubica 32,5
Kotor Varoš ZD Ramići, Banja Luka 41,5
Krupa na Uni TS Novi Grad 28,3
Kupres ZD Mrkonjić Grad 63,9
Laktaši ZD Ramići, Banja Luka 17,9
Lopare ZD Brijesnica, Bijeljina 46,2
Ljubinje TS Trebinje 63,2
Milići TS Vlasenica 19,4
Modriča TS Modriča 6,5
Mrkonjić Grad ZD Mrkonjić Grad 16
Nevesinje TS Nevesinje 3,2
Novi Grad TS Novi Grad 4,8
Novo Goražde ZD Rudine_Rogatica 36,2
Osmaci ZD Zvornik 9,3
Oštra Luka ZD Prijedor 22,6
Pale TS Pale 6,7
Pelagićevo TS Modriča 38,3
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 39
JLS TS ili ZD Udaljenost
od JLS do TS ili ZD
Petrovac ZD Mrkonjić Grad 76,6
Petrovo ZD Doboj 40,1
Prijedor ZD Prijedor 7,6
Prnjavor TS Prnjavor 1
Ribnik ZD Mrkonjić Grad 32,4
Rogatica ZD Rudine_Rogatica 11,3
Rudo TS Višegrad 33,2
Sokolac ZD Rudine_Rogatica 22
Srbac TS Gradiška 33,6
Srebrenica TS Bratunac 13,2
Teslić ZD Doboj 29
Trebinje TS Trebinje 5,9
Trnovo TS Pale 45,3
Ugljevik ZD Brijesnica, Bijeljina 19,5
Foča TS Foča 3,8
Han Pijesak TS Vlasenica 27
Čajniče TS Čajniče 12,1
Čelinac ZD Ramići, Banja Luka 23,9
Šamac TS Modriča 23,7
Šekovići ZD Zvornik 26,3
Šipovo ZD Mrkonjić Grad 35,9
Procjene troškova prikupljanja miješanog i/ili odvojenog otpada za reciklažu bazira se na
postojećem broju komunalnih preduzeća, a da bi se procijenili optimalni troškvi koji
sagledavaju potrebe na terenu i postojeće stanje, prikupljanje je pretpostavljeno korištenjem
kamiona s presovanjem (tzv. kamioni smećari) prosječne zapremine cca 14 m3.
Procijenjeno je prosječno izvođenje 2 ture (pražnjenja) dnevno i rad u jednoj smjeni, 6 dana u
sedmici, s 1-2 podizanja sedmično od istog korisnika, uz postojeću organizaciju opreme za
prikupljanje otpada na mjestu nastanka (kesice, kante, kontejneri) i empirijske normative
vezane uz podizanje navedenih postuda ili kesica. Jednu ekipu na prikupljanju sačinjavaju
vozač i dva radnika, a svako komunalno preduzeće koristi minimalni broj tehničkih i
administrativnih lica.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 40
3.1.1.2 Troškovi centra za reciklažu
Potrebni objekti i oprema centra za reciklažu prikazani su tabelama 3.1.1.2/1-2.
Tabela 3.1.1.2/1 – Objekti centra za reciklažu
Objekat Iznos, EUR
Prometno-manipulativne površine (asfalt), 1.100 m2 49.500
Manipulativne površine (beton), 100 m2 8.500
Cisterna za čistu vodu, 15 m3 3.507
Taložnik i separator (21,6 l/s), 6 m3 3.881
Sabirni bazen, 15 m3 3.507
Ograda, 139 m 1.391
Ulazna vrata - dvokrilna, kom 1 162
Ukupno 70.450
Tabela 3.1.1.2/2 – Oprema centra za reciklažu
Vrsta opreme s dodatnom opremom Iznos, EUR
Press kontejner, kom1, 10 m3 8.442
Kontejneri za samopodizač s poklopcem, kom 10, 7 m3 10.519
Kontejneri za samopodizač s poklopcem, kom 6, 10 m3 7.870
Rolo-kontejneri od čeličnog lima s otklopnim poklopcem, kom 3, 30 m3 13.294
Rolo-kontejner od čeličnog lima sa ceradom, kom 2, 12 m3 7.273
Regal za stara ulja s kontejnera za otpadna ulja s 2 spremnika, kom 1 3.312
Regal za otpadna jestiva ulja s 2 spremnika, kom 1 3.312
Regal za zauljeni otpad s 4 metalne bačve, kom1 1.942
Kontejner za stare akumulatore, kom 1, 2 m3 1.166
Kontejner za stare baterije, kom 1, 0,08 m3 126
Regal za stare lijekove i kemikalije s 5 plastičnih bačvi, kom 1 1.821
Kontejner za fluorescentne cijevi i žarulje, kom 2, 1,65 m3 1.043
Vaga - mala (stočna), kom 1 547
Reflektorska rasvjeta – oprema, kom 4 395
Montažno spremište, kom 3 13.636
Stambeni kontejner, kom 1 9.600
Betonski pregradni element – boksovi, 17 elemenata 2.649
Videonazdor, kom 1 10.214
Uredska i ostala oprema - komplet u objektu za zaposlene, komplet 5.195
Ukupno 102.355
Procijenjuje se da je u prosječni centar za reciklažu potrebno ukupno uložiti u objekte i
opremu oko 172.805 EUR.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 41
Procjena troškova centra za reciklažu, tj. mjesta za prikupljanje kabastog i drugog otpada za
reciklažu od strane građana, bazira se na potrebnim objektima za manipulaciju i zaštitu
životne sredine, infrastrukturi i različitoj opremi za odvojeno preuzimanje raznih vrsta otpada
od građana, za evidenciju količina te minimalnoj radnoj snazi od 3 radnika.
3.1.1.3 Troškovi transfer stanice i daljinskog transporta otpada
Vezano za pretpostavke iznesene u tački 3.1.1.1, u tabeli 3.1.1.3/1 prikazan je pretpostavljeni
daljinar za daljinski transport otpada od TS do ZD. U analizi je korištena mreža puteva u BiH.
Tabela 3.1.1.3/1 – Daljinar za daljinski transport otpada od TS do ZD
Udaljenost, km ZD
Bri
jesn
ica
Bijeljin
a
ZD
Do
bo
j
ZD
Gacko
ZD
Mrk
on
jić
Gra
d
ZD
Pri
jed
or
ZD
Ram
ići,
Ban
ja L
uk
a
ZD
Ru
din
e-
Ro
gati
ca
ZD
Zvo
rnik
ZD Brijesnica, Bijeljina 0 137 334 310 302 249 197 92,6
ZD Doboj 137 0 292 192 184 92,1 216 105
ZD Gacko 334 292 0 330 423 339 146 284
ZD Mrkonjić Grad 310 192 330 0 100 69,4 253 277
ZD Prijedor 302 184 423 100 0 56,3 345 269
ZD Ramići, Banja Luka 249 92,1 339 69,4 56,3 0 261 216
ZD Rudine-Rogatica 197 216 146 253 345 261 0 131
ZD Zvornik 92,6 105 284 277 269 216 131 0
TS Bileća 371 330 48,8 294 387 340 183 339
TS Bratunac 97,8 162 263 334 325 272 118 56,6
TS Čajniče 254 272 120 309 401 318 57,3 188
TS Derventa 165 46,9 328 148 140 87,8 251 132
TS Foča 269 228 76,4 264 357 273 72,8 236
TS Gradiška 271 153 434 110 102 49,7 357 238
TS Kozarska Dubica 298 181 462 138 52,1 77,1 384 266
TS Modriča 105 56,9 338 192 184 132 195 117
TS Nevesinje 311 270 50,9 239 331 284 181 278
TS Novi Grad 321 204 411 142 38,1 75,9 407 289
TS Pale 211 170 158 207 299 215 45,6 141
TS Prnjavor 199 80,8 362 111 103 50,4 285 166
TS Trebinje 432 390 84,1 315 409 362 219 400
TS Višegrad 224 267 139 304 396 312 52,1 183
TS Vlasenica 109 129 245 293 292 240 76,3 68
Potrebni objekti i oprema transfer stanice prikazani su tabeli 3.1.1.3/2. Primjer transfer stanice
je dan za kapacitet od cca 15.000 t/god komunalnog otpada, kapacitetom ture od 18 tona i
udaljenosti transporta od cca 160 km.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 42
Tabela 3.1.1.3/2 – Objekti i oprema transfer stanice
Pozicija Iznos, EUR
Građevinski radovi (površina 5.000 m2) 256.186
Oprema transfer stanice
- vaga - ventilacija i protivpožarni sistem - generator - prihvatni lijevak - ostala oprema
73.162
Transportna oprema - kamion s prikolicom (3 kom) - kontejneri (6 kontejnera)
447.000
Ostalo (licence, kontingentni troškovi) 103.254
Ukupno 879.602
Procjena troškova rada transfer stanice i daljinskog transporta bazira se na potrebnom
denivelisanom zatvorenom objektu gdje se s gornje etaže otpad prebacuje u kamion i/ili
prikolicu smještenu na donjoj etaži. Tako se kompaktovani otpad iz kamiona semćara, kao i
nekompaktovani kabasti otpad, prebacuje u vozilo većeg kapaciteta prijevoza. Predviđa rad 6
dana sedmično i kapacitet ture za daljinski transport do zajedničke deponije od oko 18 t/turi.
Pretovarna stanica posjeduje i vagu za mjerenje težine otpada. Radna snaga koja se predviđa
su vozači kamiona za prevoz otpada od pretovarne stanice do ZD i minimalni broj radnika
pretovarne stanice za nesmetan rad.
3.1.1.4 Troškovi sortirnice otpada
Potrebni objekti i oprema sortirnice prikazani su tabeli 3.1.1.4/1. Primjer sortirnice je dan za
kapacitet od cca 5.330 t/god odvojeno prikupljenih komponenti komunalnog otpada
(papir/karton, plasitka, staklo i metal).
Tabela 3.1.1.4/1 – Objekti i oprema sortirnice
Pozicija Iznos, EUR
Građevinski radovi (površina 5.300 m2)
- prometno-manipulativne površine - zgrada - skladište - vodosnabdijevanje i odvodnja - instalacije i rasvjeta - ostalo 878.310
Oprema
- transporteri i sortirna traka - kontejneri - manipulacijska mobilna oprema - kabina za sortiranje - ostalo 286.177
UKUPNO: 1.164.487
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 43
Procjena troškova rada sortirnice odvojeno prikupljenih komponenti otpada izvršena je na
bazi empirijskog modela ručnog sortiranja na pokretnoj traci uz izdvajanje određenog broja
frakcija istovrsnog materijala prema karakteristikama ili različitih vrsta otpada iz pomiješano
skupljenog otpada za reciklažu (uglavnom ambalažni, "suvi" otpad). Pretpostavljen rad 6 dana
sedmično, a broj radnika ovisi o količini otpada, obično 4-12 radnika i minimalno
administrativna i tehnička lica. U troškove su uključeni potrebni objekti (zgrada, prihvatno i
izlazno skladište, manipulativne površine i dr. objekti zaštite životne sredine). Od opreme
predviđena je ista za mehanički tretman (presovanje) i manipulaciju otpadom (viličar i dr),
kontejneri, oprema za vaganje i dr. U troškove rada uključen je i daljinski transport
predtretiranog otpada za dalji tretman na nedoređenoj lokaciji udaljenoj 300 km.
3.1.1.5 Troškovi objekta za tretman preostalog otpada
Procjena troškova rada objekta za tretman preostalog otpada bazira se na analizi više
tehnologija/tehnika tretmana otpada, i to mehaničko-biološkom i termičkom tretmanu otpada,
na bazi empirijskih modela sa sličinih pogona. U scenario analizi troškova bili su poređeni
sljedeći tretmani:
1. kompostiranje (MBT-K; dobiva se "sivi" kompost – kompost niske kvalitete i gorivo
iz otpada niske kvalitete)
2. anaerobna digestija (MBT-AD; dobiva se djelomično stabilizovana organska frakcija –
digestat i i gorivo iz otpada niske kvalitete)
3. biološko-mehanički tretman (BMT; biosušenje i mehanička rafinacija za dobivanje
goriva iz otpada visoke kvalitete)
4. hibridni mehaničko-biološki tretman (MBT-H; kombinacija suve fermentacije i
biosušenja s mehaničkom rafinacijom za dobivanje biogasa i goriva iz otpada visoke
kvalitete)
5. termički tretman – spaljivanje na rešetki
6. termički tretman – spaljivanje u fluidiziranom sloju
U tretman dobivenog goriva iz otpada (GIO) uračunati su troškovi pripreme GIO za transport
20 EUR/t, transport do nedefinisane lokacije na 500 km i naknada za preuzimanje GIO od 40
EUR/t. U tabeli 3.1.1.5/1 daje se pregled potrebne investicije i ukupnih troškova rada za
razmatranih 7 tehnologija tretmana preostalog otpada na bazi godišnje količine od 100.000
tona.
Tabela 3.1.1.5/1 – Investicija i ukupni troškovi (baza: 100.000 t/god)
Red. broj
Tehnologija Investicija,
EUR
Ukupni troškovi,
EUR/t
Ocjena (od 1 do 5)
1 kompostiranje 23.000.000 118 3,60
2 anaerobna digestija 23.100.000 113 3,65
3 biološko-mehanički tretman 20.400.000 88 3,85
4 hibridni mehaničko-biološki tretman 22.900.000 88 3,69
5 spaljivanje na rešetki 86.700.000 130 3,80
6 spaljivanje u fuidiziranom sloju 100.000.000 144 3,64
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 44
Na bazi ukupnih troškova i opšte ocjene tehnologije na bazi rezultata analize kriterija (tabela
3.1.1.5/1), može se zaključiti da prednost u tretmanu preostalog miješanog komunalnog
otpada, kao i preostalog neopasnog komercijalnog i industrijskog otpada ima biološko-
mehanički tretman.
Tehnološka šema biološko-mehaničkog tretmana s prikazom materijalnog bilansa na bazi
100% ulaza u proces, iznesena je na slici 3.1.1.5/1.
Slika 3.1.1.5/1 – Tehnološka šema biološko-mehaničkog tretmana
Opis tehnološkog procesa prikazan je u tabeli 3.1.1.5/2.
100%
Prijem otpada
21%
Biološki tretman -
biosušenjeEmisije
79%
Materijal za mehanički
tretman
Mehanički tretman
15% 39% 25%
Materijali za reciklažu Gorivo iz otpadaMaterijal za dodatni
biološki tretman
2%
Biološki tretman -
stabilizacija
Procjedne
vode
23%
Sivi kompost i inertni
otpad
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 45
Tabela 3.1.1.5/2 – Opis tehnološkog procesa – MBT (biosušenje)
Prijem i mehanički
tretman
Komunalni, neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad se doprema
kamionima i istovara u prihvatnu jamu hale za tretman. Otpad iz prihvatne
jame se mosnim kranom transportuje prema postrojenju za predtretman, gdje
se otvaraju kesice s otpadom i otpad se homogenizira.
Biološki tretman –
biosušenje
Nakon mehaničkog predtretmana, sitna frakcija se mosnim kranom prebacuje
na dio za biosušenje. Proces biosušenja otpada traje 12 do 15 dana. Tokom
procesa biosušenja iz otpada se gubi oko 20 - 25 % težine u vidu isparene
vode.
Mehanički tretman
- rafinacija
Nakon biosušenja otpad se mosnim kranom transportira u postrojenje za
mehanički tretman otpada pri čemu se izdvaja GIO visoke kvalitete (klase II ili
III), materijal za daljnji biološki tretman i sekundarne sirovine (metali, plastika i
dr).
GIO se privremeno skladišti u rastresitom stanju, direktno se puni u pres-
kontejnere i odvozi van lokacije ZD. Odvojene sekunarne sirovine se također
odvoze na daljnji tretman van lokacije ZD.
Materijal za daljnji biološki tretman se prosljeđuje na stabilizaciju nakon čega
se deponuje na deponiji neopasnog otpada na lokaciji ZD.
Biološki tretman -
stabilizacija
Biorazgradivi ostatak se nakon rafinacije prosljeđuje na aerobni biološki
tretman kako bi se dobio "sivi" kompost.
Procijenjena potreba za površinom postrojenja iznosi oko 9.250 m2.
Ova tehnologija omogućava iskorištenje energetskog potencijala otpada (proizvodnja GIO
visoke kvalitete) i izdvajanje komponenti otpada za reciklažu u postupku mehaničke rafinacije
(gvožđe i ostali metali, plastika i dr).
Dakle, preko 50 % otpada se prevodi u korisne produkte pa predstavlja R-postupak tretmana
otpada pa će se za scenario analizu ista koristiti kao tehnologija tretmana preostalog otpada, tj.
otpada koji preostane nakon prethodno odvajanja koristnih komponenti otpada (sekundarne
sirovine) ili opasnog otpada iz domaćinstava i industrije.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 46
3.1.2 Scenario analiza
U scenario analizi komunalnog, neopasnog preostalog komercijalnog i industrijskog otpada
prikazaće se rezultati procjene troškova prema navedenim scenarioima. Rezultat analize biće
procjena ukupnih specifičnih troškova scenarija i ukupna bilansa scenarija zavisno o
priuštivosti usluge od 1,5% mjesečnih primanja prosječnog domaćinstva, kako je to
definisano u tački 1., bez drugih izvora sufinansiranja.
Prikazani iznosi specifičnih troškova predstavljaju prosječne vrijednosti na bazi solidarne
cijene za cjelokupno područje razmatranih regija.
3.1.2.1 Scenario analiza – 8 regija (scenario 1)
Scenario analize upravljanja otpadom za svaku regiju pokazuju da su regije bazirane na
konceptu sanitarnih, zajedničkih deponija za područja koja se manje-više poklapaju s
regijskom podjelom RS.
Iz tabela 3.1.2.1/1-8 vidljivo je da su scenario 1, projekti zajedničkih deponija, realizovani,
ili su u fazi izrade dokumentacije ili realizacije u 4 regije (Banja Luka, Bijeljina, Prijedor,
Zvornik). U regijama Doboj i Foča postoje preduslovi za razvoj ovog scenarija 1 koji se
bazira na zajedničkim deponijama, dok isti nije priuštiv za regije Mrkonjić Grad (mala
količina otpada) i Gacko (veliko područje i relativno mala količina otpada).
Scenario 2, dodatno na scenario 1 odvojeno prikupljanje otpada za reciklažu priuštivo je
realizovati samostalno samo u Regiji Banja Luka.
Scenarije 3 i 4 nije priuštivo samostalno realizovati niti u jednoj regiji bez nekog oblika
finansiranja koji bi obezbijedio određeno učešće u izgradnji kapitalnih objekata.
Na bazi navedenog, potrebno je napraviti drugu iteraciju scenario analize na bazi
višeregionalnog pristupa.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 47
Tabela 3.1.2.1/1 – Scenario analiza – Regija Banja Luka
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
492,66 399.469 150.813 0,981 7,39 90,37
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 46,92
Prikupljanje i transport-ukupni: 39,02 39,02
Prikupljanje i transport-preostali: 41,31 41,31
Prikupljanje i transport-reciklaža: 78,10 78,10
Centar za reciklažu: 41,76 41,76
Deponovanje: 7,90 9,42 20,21 24,12
Sortirnica i transport na reciklažu: 64,33 64,33
Tehnologija_ BMT: 77,66 83,93
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 150.813
Prikupljanje i transport-ukupni: 150.813 150.813
Prikupljanje i transport-preostali: 116.219 116.219
Prikupljanje i transport-reciklaža: 34.593 34.593
Centar za reciklažu: 9.439 9.439
Deponovanje: 150.813 116.219 37.703 29.055
Sortirnica i transport na reciklažu: 34.593 34.593
Tehnologija_ BMT: 150.813 116.219
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 7.076.698 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 5.885.018 0 5.885.018 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 4.801.017 0 4.801.017
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 2.701.638 0 2.701.638
Centar za reciklažu: 0 0 394.141 0 394.141
Deponovanje: 0 1.190.830 1.094.996 762.055 700.727
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 2.225.524 0 2.225.524
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 11.711.908 9.754.152
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 46,92 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 39,02 0,00 39,02 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 31,83 0,00 31,83
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 17,91 0,00 17,91
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 2,61 0,00 2,61
Deponovanje: 0,00 7,90 7,26 5,05 4,65
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 14,76 0,00 14,76
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 77,66 64,68
UKUPNO: 46,92 46,92 74,38 121,73 136,44
Ukupni bilans, EUR/t: 43,45 43,45 15,99 -31,36 -46,07
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 48
Tabela 3.1.2.1/2 – Scenario analiza – Regija Bijeljina
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
473,28 147.769 61.662 1,140 7,10 74,75
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 41,42
Prikupljanje i transport-ukupni: 44,39 44,39
Prikupljanje i transport-preostali: 50,08 50,08
Prikupljanje i transport-reciklaža: 138,80 138,80
Centar za reciklažu: 26,72 26,72
Deponovanje: 14,48 17,28 37,06 44,23
Sortirnica i transport na reciklažu: 79,05 79,05
Tehnologija_ BMT: 101,54 109,89
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 61.662
Prikupljanje i transport-ukupni: 61.662 61.662
Prikupljanje i transport-preostali: 47.518 47.518
Prikupljanje i transport-reciklaža: 14.144 14.144
Centar za reciklažu: 3.600 3.600
Deponovanje: 61.662 47.518 15.415 11.879
Sortirnica i transport na reciklažu: 14.144 14.144
Tehnologija_ BMT: 61.662 47.518
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 2.554.063 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 2.736.947 0 2.736.947 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 2.379.737 0 2.379.737
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 1.963.182 0 1.963.182
Centar za reciklažu: 0 0 96.205 0 96.205
Deponovanje: 0 892.849 820.995 571.366 525.384
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 1.118.105 0 1.118.105
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 6.261.177 5.221.610
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 41,42 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 44,39 0,00 44,39 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 38,59 0,00 38,59
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 31,84 0,00 31,84
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 1,56 0,00 1,56
Deponovanje: 0,00 14,48 13,31 9,27 8,52
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 18,13 0,00 18,13
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 101,54 84,68
UKUPNO: 41,42 58,87 103,44 155,19 183,33
Ukupni bilans, EUR/t: 33,33 15,88 -28,69 -80,44 -108,58
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 49
Tabela 3.1.2.1/3 – Scenario analiza – Regija Doboj
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
415,24 237.898 69.040 0,746 6,23 100,23
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 60,94
Prikupljanje i transport-ukupni: 55,22 55,22
Prikupljanje i transport-preostali: 60,34 60,34
Prikupljanje i transport-reciklaža: 129,07 129,07
Centar za reciklažu: 52,32 52,32
Deponovanje: 13,41 16,00 34,33 40,96
Sortirnica i transport na reciklažu: 76,76 76,76
Tehnologija_ BMT: 98,13 106,18
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 69.040
Prikupljanje i transport-ukupni: 69.040 69.040
Prikupljanje i transport-preostali: 53.203 53.203
Prikupljanje i transport-reciklaža: 15.836 15.836
Centar za reciklažu: 5.117 5.117
Deponovanje: 69.040 53.203 17.260 13.301
Sortirnica i transport na reciklažu: 15.836 15.836
Tehnologija_ BMT: 69.040 53.203
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 4.207.092 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 3.812.041 0 3.812.041 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 3.210.092 0 3.210.092
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 2.044.008 0 2.044.008
Centar za reciklažu: 0 0 267.676 0 267.676
Deponovanje: 0 925.939 851.422 592.542 544.856
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 1.215.526 0 1.215.526
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 6.775.037 5.649.152
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 60,94 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 55,22 0,00 55,22 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 46,50 0,00 46,50
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 29,61 0,00 29,61
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 3,88 0,00 3,88
Deponovanje: 0,00 13,41 12,33 8,58 7,89
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 17,61 0,00 17,61
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 98,13 81,82
UKUPNO: 60,94 68,63 109,92 161,93 187,30
Ukupni bilans, EUR/t: 39,30 31,61 -9,68 -61,70 -87,07
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 50
Tabela 3.1.2.1/4 – Scenario analiza – Regija Gacko
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
486,96 72.769 18.461 0,709 7,30 123,55
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 60,63
Prikupljanje i transport-ukupni: 104,58 104,58
Prikupljanje i transport-preostali: 120,65 120,65
Prikupljanje i transport-reciklaža: 301,42 301,42
Centar za reciklažu: 158,76 158,76
Deponovanje: 32,80 39,14 83,96 100,18
Sortirnica i transport na reciklažu: 115,33 115,33
Tehnologija_ BMT: 146,89 159,28
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 18.461
Prikupljanje i transport-ukupni: 18.461 18.461
Prikupljanje i transport-preostali: 14.226 14.226
Prikupljanje i transport-reciklaža: 4.234 4.234
Centar za reciklažu: 1.233 1.233
Deponovanje: 18.461 14.226 4.615 3.557
Sortirnica i transport na reciklažu: 4.234 4.234
Tehnologija_ BMT: 18.461 14.226
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 1.119.250 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 1.930.645 0 1.930.645 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 1.716.429 0 1.716.429
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 1.276.364 0 1.276.364
Centar za reciklažu: 0 0 195.699 0 195.699
Deponovanje: 0 605.514 556.784 387.490 356.306
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 488.349 0 488.349
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 2.711.600 2.265.900
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 60,63 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 104,58 0,00 104,58 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 92,98 0,00 92,98
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 69,14 0,00 69,14
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 10,60 0,00 10,60
Deponovanje: 0,00 32,80 30,16 20,99 19,30
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 26,45 0,00 26,45
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 146,89 122,74
UKUPNO: 60,63 137,38 229,33 272,46 341,22
Ukupni bilans, EUR/t: 62,93 -13,83 -105,78 -148,90 -217,66
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 51
Tabela 3.1.2.1/5 – Scenario analiza – Regija Mrkonjić Grad
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
386,64 37.610 8.895 0,579 5,80 120,17
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 67,19
Prikupljanje i transport-ukupni: 120,77 120,77
Prikupljanje i transport-preostali: 149,25 149,25
Prikupljanje i transport-reciklaža: 482,02 482,02
Centar za reciklažu: 67,68 67,68
Deponovanje: 53,81 64,21 137,74 164,36
Sortirnica i transport na reciklažu: 152,85 152,85
Tehnologija_ BMT: 184,52 200,35
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 8.895
Prikupljanje i transport-ukupni: 8.895 8.895
Prikupljanje i transport-preostali: 6.855 6.855
Prikupljanje i transport-reciklaža: 2.040 2.040
Centar za reciklažu: 634 634
Deponovanje: 8.895 6.855 2.224 1.714
Sortirnica i transport na reciklažu: 2.040 2.040
Tehnologija_ BMT: 8.895 6.855
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 597.626 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 1.074.308 0 1.074.308 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 1.023.085 0 1.023.085
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 983.494 0 983.494
Centar za reciklažu: 0 0 42.893 0 42.893
Deponovanje: 0 478.652 440.131 306.306 281.656
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 311.870 0 311.870
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 1.641.346 1.373.345
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 67,19 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 120,77 0,00 120,77 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 115,02 0,00 115,02
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 110,57 0,00 110,57
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 4,82 0,00 4,82
Deponovanje: 0,00 53,81 49,48 34,44 31,66
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 35,06 0,00 35,06
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 184,52 154,39
UKUPNO: 67,19 174,59 314,94 339,73 451,52
Ukupni bilans, EUR/t: 52,99 -54,41 -194,77 -219,56 -331,35
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 52
Tabela 3.1.2.1/6 – Scenario analiza – Regija Prijedor
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
435,29 160.453 66.032 1,118 6,53 70,11
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 43,60
Prikupljanje i transport-ukupni: 54,22 54,22
Prikupljanje i transport-preostali: 59,56 59,56
Prikupljanje i transport-reciklaža: 132,82 132,82
Centar za reciklažu: 34,95 34,95
Deponovanje: 13,82 16,49 35,38 42,22
Sortirnica i transport na reciklažu: 77,64 77,64
Tehnologija_ BMT: 99,46 107,63
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 66.032
Prikupljanje i transport-ukupni: 66.032 66.032
Prikupljanje i transport-preostali: 50.886 50.886
Prikupljanje i transport-reciklaža: 15.146 15.146
Centar za reciklažu: 3.932 3.932
Deponovanje: 66.032 50.886 16.508 12.721
Sortirnica i transport na reciklažu: 15.146 15.146
Tehnologija_ BMT: 66.032 50.886
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 2.879.198 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 3.580.315 0 3.580.315 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 3.030.848 0 3.030.848
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 2.011.763 0 2.011.763
Centar za reciklažu: 0 0 137.454 0 137.454
Deponovanje: 0 912.753 839.298 584.104 537.097
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 1.176.014 0 1.176.014
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 6.567.606 5.476.573
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 43,60 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 54,22 0,00 54,22 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 45,90 0,00 45,90
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 30,47 0,00 30,47
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 2,08 0,00 2,08
Deponovanje: 0,00 13,82 12,71 8,85 8,13
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 17,81 0,00 17,81
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 99,46 82,94
UKUPNO: 43,60 68,04 108,97 162,53 187,33
Ukupni bilans, EUR/t: 26,51 2,07 -38,86 -92,42 -117,22
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 53
Tabela 3.1.2.1/7 – Scenario analiza – Regija Foča
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
466,49 128.068 31.719 0,624 7,00 134,63
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 68,43
Prikupljanje i transport-ukupni: 80,48 80,48
Prikupljanje i transport-preostali: 90,75 90,75
Prikupljanje i transport-reciklaža: 212,82 212,82
Centar za reciklažu: 179,44 179,44
Deponovanje: 22,72 27,12 58,17 69,41
Sortirnica i transport na reciklažu: 95,98 95,98
Tehnologija_ BMT: 124,32 134,68
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 31.719
Prikupljanje i transport-ukupni: 31.719 31.719
Prikupljanje i transport-preostali: 24.443 24.443
Prikupljanje i transport-reciklaža: 7.276 7.276
Centar za reciklažu: 2.126 2.126
Deponovanje: 31.719 24.443 7.930 6.111
Sortirnica i transport na reciklažu: 7.276 7.276
Tehnologija_ BMT: 31.719 24.443
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 2.170.584 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 2.552.803 0 2.552.803 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 2.218.302 0 2.218.302
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 1.548.444 0 1.548.444
Centar za reciklažu: 0 0 381.552 0 381.552
Deponovanje: 0 720.804 662.796 461.269 424.147
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 698.300 0 698.300
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 3.943.163 3.292.005
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 68,43 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 80,48 0,00 80,48 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 69,94 0,00 69,94
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 48,82 0,00 48,82
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 12,03 0,00 12,03
Deponovanje: 0,00 22,72 20,90 14,54 13,37
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 22,02 0,00 22,02
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 124,32 103,79
UKUPNO: 68,43 103,21 173,69 219,34 269,96
Ukupni bilans, EUR/t: 66,20 31,43 -39,06 -84,71 -135,32
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 54
Tabela 3.1.2.1/8 – Scenario analiza – Regija Zvornik
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
422,47 142.955 40.442 0,816 6,34 93,14
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 49,82
Prikupljanje i transport-ukupni: 70,73 70,73
Prikupljanje i transport-preostali: 79,06 79,06
Prikupljanje i transport-reciklaža: 182,04 182,04
Centar za reciklažu: 69,75 69,75
Deponovanje: 19,27 23,00 49,34 58,87
Sortirnica i transport na reciklažu: 89,04 89,04
Tehnologija_ BMT: 115,42 124,99
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 40.442
Prikupljanje i transport-ukupni: 40.442 40.442
Prikupljanje i transport-preostali: 31.166 31.166
Prikupljanje i transport-reciklaža: 9.277 9.277
Centar za reciklažu: 2.583 2.583
Deponovanje: 40.442 31.166 10.111 7.791
Sortirnica i transport na reciklažu: 9.277 9.277
Tehnologija_ BMT: 40.442 31.166
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 2.014.740 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 2.860.480 0 2.860.480 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 2.463.925 0 2.463.925
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 1.688.746 0 1.688.746
Centar za reciklažu: 0 0 180.188 0 180.188
Deponovanje: 0 779.459 716.730 498.804 458.662
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 826.010 0 826.010
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 4.667.681 3.895.320
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 49,82 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 70,73 0,00 70,73 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 60,92 0,00 60,92
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 41,76 0,00 41,76
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 4,46 0,00 4,46
Deponovanje: 0,00 19,27 17,72 12,33 11,34
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 20,42 0,00 20,42
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 115,42 96,32
UKUPNO: 49,82 90,00 145,28 198,48 235,22
Ukupni bilans, EUR/t: 43,32 3,14 -52,14 -105,34 -142,08
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 55
3.1.2.2 Scenario analiza – višeregionalni koncept za minimalne uvjete održivog
upravljanja otpadom (scenario 2)
Budući da je za priuštivo upravljanje otpadom potrebno ispuniti navedene preduslove, iste je
moguće realizovati na način da više regija zajednički organizuje mrežu potrebnih objekata.
Stoga se u ovoj iteraciji u razmatarnje uzelo okrupnjavanje područja koje pokrivaju pojedine
regije tako da se uzme najmanji broj regija sa ciljem da se zadovoljiti minimalno scenario
1, ili viši scenario, tj. priuštivo upravljanje odvojeno prikupljenim sekundarnim sirovinama,
njihovim predtretmanom i odvozom na mjesto tretmana.
Ovim scenarijem zadovoljili bi se uslovi koje EU postavlja pred države članice vezano za
potrebu odvojenog prikupljanja određenih komponenti ili vrsta komunalnog otpada sa ciljem
od minimalno 50 % od ukupno nastalih količina navedenog otpada do 2020. godine (u ovoj
scenario analizi, obzirom na postojeće stanje odvojenog prikupljanja, ovaj cilj je prolongiran
do kraja predmetnog razdoblja Strategije, tj. do 2025. godine).
Preostali miješani komunalni otpad, kao i neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad
deponovao bi se na sanitarni način, ili bi se tretirao na lokacijama zajedničkih deponija.
Stoga su se zajednički razmatrale sljedeće pretpostavljene grupacije regija:
- Regije Banja Luka, Prijedor i Mrkonjić Grad
- Regije Doboj i Bijeljina
- Regije Zvornik, Foča i Gacko
S obzirom da su radovi na ZD "Crni vrh" u Zvorniku, koji su finansirani kreditnim sredstvima
Svjetske banke i sufinansirani od strane Vlade RS, u toku (za potrebe regije Zvornik i dvije
opštine, Kalesija i Sapna iz FBiH pa je potrebno sagledati mogućnosti deponovanja dodatnih
količina preostalog otpada), za regije Zvornik, Foča i Gacko razmatrane su dvije mogućnosti:
a) ZD "Rudine" Rogatica
b) ZD "Crni vrh" Zvornik
Eventualni troškovi rada ZD "Crni vrh" u Zvorniku s povećanim kapacitetima ovdje nisu uzeti
u razmatranje.
Rezultati višeregionalne analize su prikazani u tabelama 3.1.2.2/1-4.
Iz prikazanih procjena može se zaključiti da pretpostavljene grupacije regija mogu
samostalno ispuniti minimalno postavljeni cilj bez vanjskih izvora finansiranja.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 56
Tabela 3.1.2.2/1 – Scenario analiza – Regije Banja Luka, Prijedor i Mrkonjić Grad
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
476,48 597.532 225.740 0,989 7,15 86,71
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 46,75
Prikupljanje i transport-ukupni: 34,02 34,02
Prikupljanje i transport-preostali: 35,42 35,42
Prikupljanje i transport-reciklaža: 60,26 60,26
Centar za reciklažu: 41,38 41,38
Deponovanje: 6,01 7,17 15,38 18,35
Sortirnica i transport na reciklažu: 59,78 59,78
Tehnologija_ BMT: 68,91 74,44
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 225.740
Prikupljanje i transport-ukupni: 225.740 225.740
Prikupljanje i transport-preostali: 173.960 173.960
Prikupljanje i transport-reciklaža: 51.780 51.780
Centar za reciklažu: 14.007 14.007
Deponovanje: 225.740 173.960 56.435 43.490
Sortirnica i transport na reciklažu: 51.780 51.780
Tehnologija_ BMT: 225.740 173.960
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 10.553.522 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 7.680.410 0 7.680.410 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 6.161.578 0 6.161.578
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 3.120.059 0 3.120.059
Centar za reciklažu: 0 0 579.539 0 579.539
Deponovanje: 0 1.355.984 1.246.858 867.743 797.910
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 3.095.172 0 3.095.172
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 15.556.582 12.948.746
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 46,75 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 34,02 0,00 34,02 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 27,30 0,00 27,30
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 13,82 0,00 13,82
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 2,57 0,00 2,57
Deponovanje: 0,00 6,01 5,52 3,84 3,53
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 13,71 0,00 13,71
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 68,91 57,36
UKUPNO: 46,75 40,03 62,92 106,78 118,29
Ukupni bilans, EUR/t: 39,96 46,68 23,79 -20,07 -31,58
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 57
Tabela 3.1.2.2/2 – Scenario analiza – Regije Doboj i Bijeljina
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
438,26 385.667 130.701 0,891 6,57 88,53
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 51,73
Prikupljanje i transport-ukupni: 50,93 50,93
Prikupljanje i transport-preostali: 53,62 53,62
Prikupljanje i transport-reciklaža: 85,63 85,63
Centar za reciklažu: 42,15 42,15
Deponovanje: 8,70 10,38 22,27 26,58
Sortirnica i transport na reciklažu: 66,22 66,22
Tehnologija_ BMT: 81,04 87,60
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 130.701
Prikupljanje i transport-ukupni: 130.701 130.701
Prikupljanje i transport-preostali: 100.721 100.721
Prikupljanje i transport-reciklaža: 29.980 29.980
Centar za reciklažu: 8.731 8.731
Deponovanje: 130.701 100.721 32.675 25.180
Sortirnica i transport na reciklažu: 29.980 29.980
Tehnologija_ BMT: 130.701 100.721
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 6.761.156 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 6.657.210 0 6.657.210 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 5.400.460 0 5.400.460
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 2.567.063 0 2.567.063
Centar za reciklažu: 0 0 367.974 0 367.974
Deponovanje: 0 1.137.195 1.045.677 727.732 669.166
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 1.985.240 0 1.985.240
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 10.591.862 8.823.172
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 51,73 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 50,93 0,00 50,93 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 41,32 0,00 41,32
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 19,64 0,00 19,64
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 2,82 0,00 2,82
Deponovanje: 0,00 8,70 8,00 5,57 5,12
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 15,19 0,00 15,19
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 81,04 67,51
UKUPNO: 51,73 59,64 86,96 137,54 151,59
Ukupni bilans, EUR/t: 36,80 28,90 1,57 -49,01 -63,06
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 58
Tabela 3.1.2.2/3 – Scenario analiza – Regije Zvornik, Foča i Gacko – ZD "Rudine" Rogatica
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
458,69 343.792 90.622 0,717 6,88 115,14
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 58,54
Prikupljanje i transport-ukupni: 62,29 62,29
Prikupljanje i transport-preostali: 66,22 66,22
Prikupljanje i transport-reciklaža: 108,36 108,36
Centar za reciklažu: 128,44 128,44
Deponovanje: 11,15 13,31 28,55 34,06
Sortirnica i transport na reciklažu: 71,80 71,80
Tehnologija_ BMT: 90,42 97,79
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 90.622
Prikupljanje i transport-ukupni: 90.622 90.622
Prikupljanje i transport-preostali: 69.835 69.835
Prikupljanje i transport-reciklaža: 20.787 20.787
Centar za reciklažu: 5.883 5.883
Deponovanje: 90.622 69.835 22.655 17.459
Sortirnica i transport na reciklažu: 20.787 20.787
Tehnologija_ BMT: 90.622 69.835
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 5.304.575 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 5.644.748 0 5.644.748 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 4.624.452 0 4.624.452
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 2.252.457 0 2.252.457
Centar za reciklažu: 0 0 755.603 0 755.603
Deponovanje: 0 1.010.698 929.360 646.782 594.731
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 1.492.416 0 1.492.416
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 8.193.994 6.829.447
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 58,54 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 62,29 0,00 62,29 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 51,03 0,00 51,03
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 24,86 0,00 24,86
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 8,34 0,00 8,34
Deponovanje: 0,00 11,15 10,26 7,14 6,56
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 16,47 0,00 16,47
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 90,42 75,36
UKUPNO: 58,54 73,44 110,95 159,85 182,62
Ukupni bilans, EUR/t: 56,61 41,70 4,20 -44,70 -67,47
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 59
Tabela 3.1.2.2/4 – Scenario analiza – Regije Zvornik, Foča i Gacko –ZD "Crni vrh" Zvornik
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
458,69 343.792 90.622 0,717 6,88 115,14
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 58,54
Prikupljanje i transport-ukupni: 63,46 63,46
Prikupljanje i transport-preostali: 67,39 67,39
Prikupljanje i transport-reciklaža: 108,36 108,36
Centar za reciklažu: 128,44 128,44
Deponovanje: 11,15 13,31 28,55 34,06
Sortirnica i transport na reciklažu: 71,80 71,80
Tehnologija_ BMT: 90,42 97,79
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 90.622
Prikupljanje i transport-ukupni: 90.622 90.622
Prikupljanje i transport-preostali: 69.835 69.835
Prikupljanje i transport-reciklaža: 20.787 20.787
Centar za reciklažu: 5.883 5.883
Deponovanje: 90.622 69.835 22.655 17.459
Sortirnica i transport na reciklažu: 20.787 20.787
Tehnologija_ BMT: 90.622 69.835
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 5.304.575 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 5.750.785 0 5.750.785 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 4.706.166 0 4.706.166
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 2.252.457 0 2.252.457
Centar za reciklažu: 0 0 755.603 0 755.603
Deponovanje: 0 1.010.698 929.360 646.782 594.731
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 1.492.416 0 1.492.416
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 8.193.994 6.829.447
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 58,54 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 63,46 0,00 63,46 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 51,93 0,00 51,93
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 24,86 0,00 24,86
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 8,34 0,00 8,34
Deponovanje: 0,00 11,15 10,26 7,14 6,56
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 16,47 0,00 16,47
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 90,42 75,36
UKUPNO: 58,54 74,61 111,85 161,02 183,52
Ukupni bilans, EUR/t: 56,61 40,53 3,29 -45,87 -68,38
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 60
3.1.2.3 Scenario analiza – višeregionalni koncept bez deponovanja neobrađenog
otpada (scenario 3)
Iduća iteracija scenario analize, nakon što su sagledane mogućnosti ispunjavanja uslova
održivog upravljanja odvojeno prikupljenim i preostalim, miješanim otpadom, bazira se na
višeregijskom konceptu koji obuhvata:
- iskorištavanje energetskog potencijala otpada (proizvodnja GIO biološko-
mehaničkim tretmanom),
- iskorištavanje sekundarnih sirovina iz postrojenja (metali, određene vrste plastike i
dr),
- deponovanje stabilizovanog, tretiranog ostatka na zajedničkim deponijama.
Na ovaj način se postiže cilj EU vezano za izbjegavanje deponovanja netretiranog otpada,
odnosno smanjenju količine biorazgardivog otpada koji se deponuje. Međutim, količina
sekundarnih sirovina koje se radi reciklaže odvajaju iz ukupnog toka otpada (uglavnom
metali), znatno je manja nego u pretodnoj iteraciji (gdje se sekundarne sirovine prikupljaju na
mjestu nastanka pa je degradacija određenih materijala, npr. plastike, mnogo manja nego
nakon mehaničko-biološkog tretmana).
Budući da su ovakva postrojenja sofisticirana, a tehnologije za dobivanje kvalitetnog goriva iz
otpada finansijski zahtjevnije, scenario analiza je sagledala sljedeće pretpostavljene grupacije
regija:
- Regije Banja Luka, Prijedor, Mrkonjić Grad i Doboj
- Regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko
Za regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko, slično kao i u scenariju 2, sagledavaju se
mogućnosti deponovanja preostalog, tretiranog otpada na sljedećim ZD:
a) ZD "Rudine" Rogatica
b) ZD "Crni vrh" Zvornik
c) ZD "Brijesnica" Bijeljina
Eventualni troškovi rada ZD "Crni vrh" u Zvorniku ili ZD "Brijesnica" u Bijeljini s
povećanim kapacitetima ovdje nisu uzeti u razmatranje.
Rezultati višeregionalne analize su prikazani u tabelama 3.1.2.3/1-4.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 61
Tabela 3.1.2.3/1 – Scenario analiza – Regije Banja Luka, Prijedor, Mrkonjić Grad i Doboj
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
462,19 835.430 294.780 0,919 6,93 90,54
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 50,07
Prikupljanje i transport-ukupni: 31,25 31,25
Prikupljanje i transport-preostali: 32,21 32,21
Prikupljanje i transport-reciklaža: 50,76 50,76
Centar za reciklažu: 44,55 44,55
Deponovanje: 5,01 5,98 12,83 15,31
Sortirnica i transport na reciklažu: 57,28 57,28
Tehnologija_ BMT: 63,71 68,79
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 294.780
Prikupljanje i transport-ukupni: 294.780 294.780
Prikupljanje i transport-preostali: 227.163 227.163
Prikupljanje i transport-reciklaža: 67.617 67.617
Centar za reciklažu: 19.165 19.165
Deponovanje: 294.780 227.163 73.695 56.791
Sortirnica i transport na reciklažu: 67.617 67.617
Tehnologija_ BMT: 294.780 227.163
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 14.760.615 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 9.212.191 0 9.212.191 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 7.316.002 0 7.316.002
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 3.431.904 0 3.431.904
Centar za reciklažu: 0 0 853.843 0 853.843
Deponovanje: 0 1.477.647 1.358.731 945.600 869.501
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 3.873.306 0 3.873.306
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 18.779.463 15.625.645
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 50,07 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 31,25 0,00 31,25 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 24,82 0,00 24,82
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 11,64 0,00 11,64
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 2,90 0,00 2,90
Deponovanje: 0,00 5,01 4,61 3,21 2,95
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 13,14 0,00 13,14
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 63,71 53,01
UKUPNO: 50,07 36,26 57,11 98,17 108,45
Ukupni bilans, EUR/t: 40,47 54,28 33,44 -7,62 -17,91
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 62
Tabela 3.1.2.3/2 – Scenario analiza – Regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko - ZD
"Rudine" Rogatica
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
463,20 491.561 152.284 0,843 6,95 98,89
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 51,61
Prikupljanje i transport-ukupni: 52,87 52,87
Prikupljanje i transport-preostali: 55,14 55,14
Prikupljanje i transport-reciklaža: 77,61 77,61
Centar za reciklažu: 90,49 90,49
Deponovanje: 7,84 9,36 20,08 23,96
Sortirnica i transport na reciklažu: 64,21 64,21
Tehnologija_ BMT: 77,43 83,69
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 152.284
Prikupljanje i transport-ukupni: 152.284 152.284
Prikupljanje i transport-preostali: 117.353 117.353
Prikupljanje i transport-reciklaža: 34.931 34.931
Centar za reciklažu: 9.448 9.448
Deponovanje: 152.284 117.353 38.071 29.338
Sortirnica i transport na reciklažu: 34.931 34.931
Tehnologija_ BMT: 152.284 117.353
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 7.858.638 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 8.051.576 0 8.051.576 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 6.470.249 0 6.470.249
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 2.711.014 0 2.711.014
Centar za reciklažu: 0 0 854.933 0 854.933
Deponovanje: 0 1.194.557 1.098.423 764.440 702.920
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 2.242.953 0 2.242.953
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 11.792.055 9.820.764
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 51,61 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 52,87 0,00 52,87 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 42,49 0,00 42,49
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 17,80 0,00 17,80
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 5,61 0,00 5,61
Deponovanje: 0,00 7,84 7,21 5,02 4,62
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 14,73 0,00 14,73
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 77,43 64,49
UKUPNO: 51,61 60,72 87,85 135,33 149,74
Ukupni bilans, EUR/t: 47,28 38,17 11,04 -36,44 -50,85
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 63
Tabela 3.1.2.3/3 – Scenario analiza – Regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko - ZD "Crni
vrh" Zvornik
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
463,20 491.561 152.284 0,843 6,95 98,89
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 51,61
Prikupljanje i transport-ukupni: 49,83 49,83
Prikupljanje i transport-preostali: 52,09 52,09
Prikupljanje i transport-reciklaža: 77,61 77,61
Centar za reciklažu: 90,49 90,49
Deponovanje: 7,84 9,36 20,08 23,96
Sortirnica i transport na reciklažu: 64,21 64,21
Tehnologija_ BMT: 77,43 83,69
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 152.284
Prikupljanje i transport-ukupni: 152.284 152.284
Prikupljanje i transport-preostali: 117.353 117.353
Prikupljanje i transport-reciklaža: 34.931 34.931
Centar za reciklažu: 9.448 9.448
Deponovanje: 152.284 117.353 38.071 29.338
Sortirnica i transport na reciklažu: 34.931 34.931
Tehnologija_ BMT: 152.284 117.353
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 7.858.638 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 7.588.457 0 7.588.457 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 6.113.360 0 6.113.360
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 2.711.014 0 2.711.014
Centar za reciklažu: 0 0 854.933 0 854.933
Deponovanje: 0 1.194.557 1.098.423 764.440 702.920
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 2.242.953 0 2.242.953
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 11.792.055 9.820.764
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 51,61 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 49,83 0,00 49,83 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 40,14 0,00 40,14
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 17,80 0,00 17,80
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 5,61 0,00 5,61
Deponovanje: 0,00 7,84 7,21 5,02 4,62
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 14,73 0,00 14,73
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 77,43 64,49
UKUPNO: 51,61 57,68 85,50 132,29 147,40
Ukupni bilans, EUR/t: 47,28 41,21 13,39 -33,40 -48,51
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 64
Tabela 3.1.2.3/4 – Scenario analiza – Regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko - ZD
"Brijesnica" Bijeljina
Prosječna neto plata, EUR/zaposleni/mj Broj stanovnika Količina otpada,
t/god
Količina otpada,
t/dom./god
Cijena,
EUR/dom/mj
Cijena, EUR/t
463,20 491.561 152.284 0,843 6,95 98,89
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi ulaza:
Postojeće stanje: 51,61
Prikupljanje i transport-ukupni: 53,75 53,75
Prikupljanje i transport-preostali: 56,02 56,02
Prikupljanje i transport-reciklaža: 77,61 77,61
Centar za reciklažu: 90,49 90,49
Deponovanje: 7,84 9,36 20,08 23,96
Sortirnica i transport na reciklažu: 64,21 64,21
Tehnologija_ BMT: 77,43 83,69
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 152.284
Prikupljanje i transport-ukupni: 152.284 152.284
Prikupljanje i transport-preostali: 117.353 117.353
Prikupljanje i transport-reciklaža: 34.931 34.931
Centar za reciklažu: 9.448 9.448
Deponovanje: 152.284 117.353 38.071 29.338
Sortirnica i transport na reciklažu: 34.931 34.931
Tehnologija_ BMT: 152.284 117.353
Scenarij: 0 1 2 3 4
Postojeće stanje: 7.858.638 0 0 0 0
Prikupljanje i transport-ukupni: 0 8.185.961 0 8.185.961 0
Prikupljanje i transport-preostali: 0 0 6.573.808 0 6.573.808
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0 0 2.711.014 0 2.711.014
Centar za reciklažu: 0 0 854.933 0 854.933
Deponovanje: 0 1.194.557 1.098.423 764.440 702.920
Sortirnica i transport na reciklažu: 0 0 2.242.953 0 2.242.953
Tehnologija_ BMT: 0 0 0 11.792.055 9.820.764
Nulto stanje
ZD + prikupljanje
miješanog
otpada
Scenarij 1
+prikupljanje za
reciklažu
Scenarij 1
+tretman
preostalog
otpada
Scenarij 2 i 3
0 1 2 3 4
Troškovi rada na bazi proizvedenog otpada
Postojeće stanje: 51,61 0,00 0,00 0,00 0,00
Prikupljanje i transport-ukupni: 0,00 53,75 0,00 53,75 0,00
Prikupljanje i transport-preostali: 0,00 0,00 43,17 0,00 43,17
Prikupljanje i transport-reciklaža: 0,00 0,00 17,80 0,00 17,80
Centar za reciklažu: 0,00 0,00 5,61 0,00 5,61
Deponovanje: 0,00 7,84 7,21 5,02 4,62
Sortirnica i transport na reciklažu: 0,00 0,00 14,73 0,00 14,73
Tehnologija_ BMT: 0,00 0,00 0,00 77,43 64,49
UKUPNO: 51,61 61,60 88,53 136,21 150,42
Ukupni bilans, EUR/t: 47,28 37,29 10,36 -37,32 -51,53
Scenarij:
Scenario:
EUR/t
t/god
EUR
EUR/t proizvedenog
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 65
Iz prikazanih procjena može se zaključiti da pretpostavljene grupacije regija ne mogu
samostalno ispuniti minimalno postavljeni cilj bez vanjskih izvora finansiranja.
Stoga je u kalkulaciju unesen faktor učestvovanja vanjskog izvora finansiranja u
kapitalnim troškovima postrojenja za biološko-mehanički tretman otpada.
Prema procjenama, navedeni scenario bi se mogao realizovati pod sljedećim uvjetima:
- za regije Banja Luka, Prijedor, Mrkonjić Grad i Doboj:
bez učestvovanja vanjskog izvora finansiranja i povećanje neto primanja
domaćinstava za oko 9 %, ili
učešće vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 60 %.
- za regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko – ZD "Rudine" Rogatica:
bez učešća vanjskog izvora finansiranja i povećanje neto primanja
domaćinstava za oko 37 %, ili
učestvovanje vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 60 % i
povećanje neto primanja domaćinstava za oko 27 %, ili
učestvovanje vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 80 % i
povećanje neto primanja domaćinstava za oko 24 %.
- za regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko – ZD "Crni vrh" Zvornik:
bez učešća vanjskog izvora finansiranja i povećanje neto primanja
domaćinstava za oko 34 %, ili
učestvovanje vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 60 % i
povećanje neto primanja domaćinstava za oko 24 %, ili
učestvovanje vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 80 % i
povećanje neto primanja domaćinstava za oko 21 %.
- za regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko – ZD "Brijesnica" Bijeljina:
bez učešća vanjskog izvora finansiranja i povećanje neto primanja
domaćinstava za oko 38 %, ili
učestvovanje vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 60 % i
povećanje neto primanja domaćinstava za oko 28 %, ili
učestvovanje vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 80 % i
povećanje neto primanja domaćinstava za oko 24 %.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 66
3.1.2.4 Scenario analiza – integrisani višeregijski koncept (scenario 4)
Integrisani koncept upravljanja otpadom podrazumijeva kombinaciju scenarija 2 i 3, odnosno
odvojeno prikupljanje otpada za reciklažu i biološko-mehanički tretman preostalog
otpada uz deponovanje stabilizovanog ostatka na zajedničkim deponijama.
Na ovaj način se najboljim raspoloživim tehnikama, koje ne zahtijevaju prevelike troškove,
ispunjavaju kriteriji upravljanja otpadom u EU.
Vezano za rezultate scenario analize koncepta u prethodnim tačkama, može se konstatovati da
je za ovakav integrisani višeregionalni koncept potrebno učešće vanjskog izvora
finansiranja u kapitalnim troškovima postrojenja za biološko-mehanički tretman otpada.
Prema procjenama, navedeni scenario bi se mogao realizovati pod sljedećim uslovima:
- za regije Banja Luka, Prijedor, Mrkonjić Grad i Doboj:
bez učešća vanjskog izvora finansiranja i povećanje neto primanja
domaćinstava za oko 20 %, ili
učešće vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 60 % i povećanje
neto primanja domaćinstava za oko 13 %, ili
učešće vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 80 % i povećanje
neto primanja domaćinstava za oko 11 %.
- za regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko – ZD "Rudine" Rogatica: učešće
vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 80 % i povećanje neto primanja
domaćinstava za oko 40 %,
- za regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko – ZD "Crni vrh" Zvornik: učešće
vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 80 % i povećanje neto primanja
domaćinstava za oko 38 %,
- za regije Bijeljina, Zvornik, Foča i Gacko – ZD "Crni vrh" Zvornik: učešće
vanjskog izvora finansiranja u iznosu od minimalno 80 % i povećanje neto primanja
domaćinstava za oko 41 %.
Eventualni troškovi rada ZD "Crni vrh" u Zvorniku ili ZD "Brijesnica" u Bijeljini s
povećanim kapacitetima ovdje nisu uzeti u razmatranje.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 67
3.1.2.5 Scenario analiza – prijedlog koncepta na bazi finansijske analize
Na bazi finansijski sagledanih koncepata u okviru scenario analize, uvažavajući priuštivost
za domaćinstva i nezavisnot od vanjskih izvora finansiranja, može se predložiti sljedeći
koncept višeregionalnog upravljanja otpadom (tabele 3.1.2.2/1-4):
1. za regije Banja Luka, Prijedor i Mrkonjić Grad uz realizovanje scenarija 2
(odvojeno prikupljanje otpada za reciklažu i deponovanje ostatka na zajedničkoj
deponiji "Ramići" u Banjoj Luci),
2. za regije Doboj i Bijeljina uz realizovanje scenarija 2 (odvojeno prikupljanje otpada
za reciklažu i deponovanje ostatka na zajedničkoj deponiji "Brijesnica" u Bijeljini)
3. za regije Zvornik, Foča i Gacko uz realizovanje scenarija 2 (odvojeno prikupljanje
otpada za reciklažu i deponovanje ostatka na zajedničkoj deponiji "Rudine" u Rogatici
ili zajedničkoj deponiji "Crni vrh" u Zvorniku)
Za potrebe zajedničkog upravljanja otpadom za regije Zvornik, Foča i Gacko na ZD "Crni
vrh" Zvornik, potrebno je napraviti analize mogućnosti realizacije.
3.1.2.6 Analiza situacije razmatranih scenarija
U nastavku se daje analiza situacije, tj. prednosti i nedostataka scenarija upravljanja
komunalnim te neopasnim preostalim komercijalnim i industrijskim otpadom, a koji su
detaljnije opsiani na početku tačke 3.1.
- scenario 0: postojeće stanje,
- scenario 1: deponovanje na zajedničkim deponijama,
- scenario 2: dodatno na scenario 1 – odvojeno prikupljanje komunalnog otpada za
reciklažu i njegov predtretman,
- scenario 3: dodatno na scenario 1 – tretman miješanog neopasnog otpada i
deponovanje ostatka tretmana
- scenario 4: objedinjuje scenarije 2 i 3
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 68
Tabela 3.1.2.6/1 – Analiza situacije – Komunalni, neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad
Komunalni, neopasni preostali
komercijalni i industrijski otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Priuštivost Scenario Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1
da
postojeće
stanje
Postojeća organizacija
prikupljanja otpada
Postojeće ZD
Postojeći sistemi
upravljanja određenim
vrstama otpada
Nesanitarno lokalno
deponovanje otpada u
regijama koje nemaju
izgrađene ZD
Veliki broj nelegalnih
deponija
Nizak nivo odvojenog
prikupljanja otpada za
reciklažu
Mala obuhvaćenost
domaćinstava uslugom
zbrinjavanja otpada
Mogućnost vanjskog oblika
finansiranja radi
unaprijeđenja upravljanja
otpadom na postojećim ZD
Ugroženost životne
sredine i zdravlja ljudi
Odbijanje lokalne sredine
za zbrinjavanje otpada iz
drugih JLS
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 69
Komunalni, neopasni preostali
komercijalni i industrijski otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Priuštivost Scenario Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
2
da
scenario 1
Sanitarno deponovanje
Kontrola tokova otpada
Postojanje izgrađenih ZD
Postojanje inicijativa
između JLS za izgradnju
novih ZD
Nemogućnost 2 regije da
samostalno realizuju ZD
Nizak nivo odvojenog
prikupljanja otpada za
reciklažu
Potrebna nova
infrastruktura za daljinski
transport otpada (transfer
stanice)
Mogućnost vanjskog oblika
finansiranja radi
unaprijeđenja upravljanja
otpadom na
međuregionalnom nivou
Odbijanje lokalne sredine
za zbrinjavanje otpada iz
drugih regija
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 70
Komunalni, neopasni preostali
komercijalni i industrijski otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Priuštivost Scenario Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
3
da
scenario 2
Zadovoljeni ciljevi EU
vezano za odvojeno
prikupljanje otpada za
reciklažu
Sanitarno deponovanje
Postojeće dvije ZD
Potencijalna treća ZD je u
izgradnji
Kontrola tokova otpada
Postojanje postrojenja za
sortiranje otpada u nekim
komunalnim preduzećima
Potrebna nova organizacija
prikupljanja otpada
Potrebna nova
infrastruktura i oprema za
upravljanje otpadom
Neizbježno povećanje
troškova upravljanja
otpadom
Nemogućnost samostalnog
realizovanja scenarija (osim
Regije Banja Luka)
Mogući prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina
Mogućnost vanjskog oblika
finansiranja radi
unaprijeđenja upravljanja
otpadom na
međuregionalnom nivou
Razvijanje ekološke svijesti
građana
Postojanje sličnih
postrojenja u FBiH
Mogući pad stepena
naplate
Povećanje nelegalnog
deponovanja i posljedično
ugroženost životne sredine
i zdravlja ljudi
Na postojećim ZD i
potencijalnom ZD potrebno
sagledati mogućnosti
proširenja kapaciteta rada
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 71
Komunalni, neopasni preostali
komercijalni i industrijski otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Priuštivost Scenario Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
4
uslovno
scenario 3
Zadovoljeni uslovi
deponovanja tretiranog
otpada
Odvajanje sekundarnih
sirovina na postrojenju za
tretman otpada
Kontrola tokova otpada
Značajno povećanje
troškova zbrinjavanja
otpada
Potrebna nova organizacija
prikupljanja otpada
Potrebna nova
infrastruktura i oprema za
upravljanje otpadom
Nemogućnost realizovanja
scenarija bez vanjskih
faktora ili povećanja
životnog standarda
građana
Mogućnost vanjskog oblika
finansiranja radi
unaprijeđenja upravljanja
otpadom na
međuentitetskom nivou
Mogućnost razmatranja
zbrinjavanja otpada
pomoću složenijih
tehnologija
Značajno povećanje
transportnih aktivnosti
Mogući pad stepena
naplate
Povećanje nelegalnog
deponovanja i posljedično
ugroženost životne sredine
i zdravlja ljudi
Odbijanje lokalne sredine
za zbrinjavanje otpada iz
drugih regija ili entiteta
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 72
Komunalni, neopasni preostali
komercijalni i industrijski otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Priuštivost Scenario Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
5
uslovno
scenario 4
Zadovoljeni uslovi na nivou
EU vezano za odvojeno
prikupljanje sekundarnih
sirovina za reciklažu i
deponovanje tretiranog
otpada
Kontrola tokova otpada
Nezavisnost upravljanja
otpadom od vanjskih
faktora
Postojanje postrojenja za
sortiranje otpada u nekim
komunalnim preduzećima
Značajno povećanje
troškova zbrinjavanja
otpada
Potrebna nova organizacija
prikupljanja otpada
Potrebna nova
infrastruktura i oprema za
upravljanje otpadom
Nemogućnost realizovanja
scenarija bez vanjskih
faktora ili povećanja
životnog standarda
građana
Mogućnost vanjskog oblika
finansiranja radi
unaprijeđenja upravljanja
otpadom na
međuentitetskom nivou
Mogućnost razmatranja
zbrinjavanja otpada
pomoću složenijih
tehnologija
Razvijanje ekološke svijesti
građana
Postojanje sličnih
postrojenja u FBiH
Značajno povećanje
transportnih aktivnosti
Mogući pad stepena
naplate
Povećanje nelegalnog
deponovanja i posljedično
ugroženost životne sredine
i zdravlja ljudi
Odbijanje lokalne sredine
za zbrinjavanje otpada iz
drugih regija ili entiteta
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 73
3.1.2.7 Prijedlog koncepta upravljanja komunalnim, neopasnim preostalim
komercijalnim i industrijskim otpadom
Na bazi finansijske scenario analize te analize situacije za upravljanje komunalnim i
neopasnim preostalim komercijalnim i industrijskim otpadom, preporuke za upravljanje ovim
vrstama otpada u periodu do 2025. godine su sljedeće:
1. Realizovati scenario 2:
- odvojeno prikupljanje neopasnog komunalnog otpada za reciklažu,
- predtretman odvojeno prikupljenog neopasnog komunalnog otpada i transport
u pogone za reciklažu,
- odvojeno prikupljanje opasnih komponenti komunalnog otpada iz
domaćinstava u sklopu centara za reciklažu ili putem mobilnih jedinica,
predavanje prikupljenog otpada ovlaštenim preduzećima za dalji tretman ili
izvoz,
- organizovano prikupljanje preostalog neopasnog miješanog otpada i
deponovanje na zajedničkim deponijama.
2. Scenario 2 realizovati međuregionalnom saradnjom na sljedećem nivou:
- za regije Banja Luka, Prijedor i Mrkonjić Grad uz realizovanje scenarija 2
(odvojeno prikupljanje otpada za reciklažu i deponovanje ostatka na
zajedničkoj deponiji "Ramići" u Banjoj Luci),
- za regije Doboj i Bijeljina uz realizovanje scenarija 2 (odvojeno prikupljanje
otpada za reciklažu i deponovanje ostatka na zajedničkoj deponiji "Brijesnica"
u Bijeljini),
- za regije Zvornik, Foča i Gacko uz realizovanje scenarija 2 (odvojeno
prikupljanje otpada za reciklažu i deponovanje ostatka na zajedničkoj deponiji
"Crni vrh" u Zvorniku, koji je u izgradnji, uz sagledavanje mogućnosti rada s
povećanim kapacitetom, ili na zajedničkoj deponiji "Rudine" u Rogatici).
3. Stvarati preduslove za realizovanje upravljanja otpadom na višem nivou:
- racionalnim upravljanjem elementima sistema upravljanja otpadom,
- sagledavanje mogućnosti finansiranja vanjskim bespovratnim sredstvima,
- podizanjem životnog standarda i ekološke svijesti.
Takođe, u što kraćem roku, za realizaciju prednje navedenog, potrebno je obezbijediti jačanje
sistema upravljanja otpadom (organizaciono, informativno, edukaciono, finansijsko i dr.).
Potrebno je kroz prostorno-plansku dokumentaciju definisati potencijalne lokacije za objekte
upravljanja otpadom i svih potrebnih pratećih objekata i infrastrukture (transfer stanice i dr.),
izraditi potrebne studije uticaja na životnu sredinu i projektnu dokumentaciju za realizovanje
objekata.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 74
Dugoročno je potrebno stovriti preduslove za realizovanje naprednijih tehnika tretmana
preostalog neopasnog otpada (mehaničko-biološki tretman, termički tretman i dr. uz
iskorištavanje energije iz otpada) i napuštanje deponovanja netretiranog otpada.
3.1.2.8 Neopasni preostali komercijalni i industrijski otpad
Sve analize upravljanja otpadom, vezane za:
- zbrinjavanje preostalog (industrijskog i komercijalnog otpada koji preostane nakon
odvojenog prikupljanja i predaje iskoristivog otpada za reciklažu ovlaštenim
sakupljačima ili na konačno zbrinjavanje), i
- neopasnog otpada (komunalnog otpada ili njemu sličnog koji nastaje u okviru
predmetne djelatnosti ili industrijskog otpada za koji su napravljene analize koje
potvrđuju da se radi o neopasnom otpadu koji se može deponovati na zajedničkoj
deponiji)
obrađene su u okviru scenario analize u tački 3.1.1.5 budući da se objekti za tretman otpada
prvenstveno planiraju za komunalni otpad iz domaćinstava, a preostali otpad iz privrede će se
zbrinjavati na odabranim objektima za zbrinjavanje komunalnog otpada.
Iako su postrojenja ili zajedničke deponije za zbrinjavanje komunalnog otpada obezbijedile
dovoljne kapacitete i za zbrinjavanje neopasnog preostalog industrijskog i komercijalnog
otpada (koji se sada deponuje zajedno s komunalnim otpadom), ovdje se ne isključuje
mogućnost postojanja i privatnih inicijativa za zbrinjavanje otpada iz privrede (npr. "KEMIS
d.o.o. SRS Šamac i dr).
Upravljanje industrijskim i komercijalnim otpadom za reciklažu ili druge specifične tretmane
ili postupanja (npr. opasni otpad) predmet je poslovne politike i ugovora privrednih subjekata
s ovlaštenim sakupljačima ili vlasnicima postrojenja za tretman otpada.
Stoga, preporuke za upravljanje preostalim neopasnim komrecijalnim i industrijskim otpadom
vrijede kao što je to navedeno za komunalni otpad.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 75
3.2 Industrijski otpad
Industrijski otpad se sagledava kroz količine opasnog ili neopasnog otpada koje su odvojeno
prikupljene i predane direktno prerađivačima ili ovlaštenim preduzećima (u RS trenutno
postoji nekoliko preduzeća za zbrinjavanje industrijskog otpda) koje ih odvoze ili izvoze na
tretman, te kroz preostale količine koje se deponuju.
Prvopomenute količine su djelimično, zavisno o vrsti otpada, opisane u posebnim tačkama, a
preostali neopasni industrijski otpad koji se deponuje je uračunat u scenario analizi za
zbrinjavanje na postrojenjima koja su namijenjena komunalnom i preostalom neopasnom
komercijalnom otpadu.
U tabeli 3.2/1 daje se procjena budućih količina industrijskog otpada koji će nastajati u
periodu do 2025. godine po regijama.
Tabela 3.2/1 – Procjena budućih količina industrijskog otpada po regijama
Analiza situacije i preporuke za postupanje s industrijskim otpadom, zavisno o vrsti otpada,
dane su kvalitativno u tačkama koje opisuju predmetnu vrstu otpada.
3.3 Medicinski otpad
Buduće količine medicinskog otpada procijenjene su na bazi postojećeg stanja, prosječne
godišnje stope rasta specifične količine otpada i faktora stanovništva, te su prikazane na nivou
RS (tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.3/1 daje se procjena budućih količina medicinskog otpada koje će nastajati u
periodu do 2025. godine po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka
62.658 63.433 64.171 64.878 65.558 66.214 66.849 67.466 68.067 68.652 69.225
Bijeljina 12.835 12.994 13.145 13.290 13.429 13.564 13.694 13.820 13.943 14.063 14.180
Doboj 49.410 52.007 54.801 57.795 60.994 64.401 68.020 71.854 75.905 80.175 84.667
Gacko 6.813 6.898 6.978 7.055 7.129 7.200 7.269 7.336 7.402 7.465 7.528
Mrkonjić Grad
5.300 5.365 5.428 5.487 5.545 5.600 5.654 5.706 5.757 5.807 5.855
Prijedor 18.124 18.348 18.562 18.766 18.963 19.153 19.337 19.515 19.689 19.858 20.024
Foča 11.494 11.636 11.772 11.901 12.026 12.146 12.263 12.376 12.486 12.594 12.699
Zvornik 298.953 294.739 290.959 287.538 284.419 281.556 278.914 276.464 274.182 272.048 270.047
Ukupno, t/god:
465.587 465.420 465.816 466.710 468.063 469.834 472.000 474.537 477.431 480.662 484.225
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 76
Tabela 3.3/1 – Procjena budućih količina medicinskog otpada po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 1.426 1.450 1.475 1.500 1.525 1.551 1.575 1.598 1.622 1.646 1.671
Bijeljina 150 153 155 158 161 164 166 168 171 173 176
Doboj 456 464 472 480 488 496 504 511 519 527 534
Gacko 127 130 132 134 136 138 140 142 144 146 148
Mrkonjić Grad 19 19 19 19 20 20 20 21 21 21 21
Prijedor 335 341 347 353 359 365 370 376 382 387 393
Foča 306 311 316 322 327 332 337 342 347 353 358
Zvornik 143 146 148 151 153 156 158 160 162 165 167
Ukupno, t/god:
2.962 3.014 3.064 3.117 3.169 3.222 3.270 3.318 3.368 3.418 3.468
Upravljanje medicinskim otpadom se bazira na odvojenom prikupljanju neopasnog i
opasnog otpada (infektivni, hemijski i dr.) na mjestu nastanka. Opasni medicinski otpad
prikuplja se u posebnim, namjenskim posudama, te preuzima od strane ovlaštenih sakupljača i
prevozi do mjesta zbrinjavanja. Odvojeno prikupljeni neopasni medicinski otpad može se
uključiti u cikluse reciklaže preuzimanjem od ovlaštenih sakupljača, a ostatak se zbrinjava
tehnikom kao ostali neopasni otpad.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja opasnog medicinskog otpada sagledani su
sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje i prerada dijela opasnog
medicinskog otpada u postojećim pogonima)
scenario 1: tretman opasnog medicinskog optada
scenario 2: izvoz opasnog mecinskog otpada na tretman
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje i opciju "ne radi ništa", opisan je u Aneksu 1
Strategije i ovdje se neće dalje razrađivati.
Scenario 1 prestavlja tretman prikupljenog opasnog medicinskog otpada koristeći predložene
uobičajne termičke tehnologije (sterilizacija – autoklaviranje, incineracija). Nakon tretmana
predmetnog otpada, isti je moguće uključiti i cikluse reciklaže (npr. staklo, metal i dr) slično
kao što je to slučaj s neopasnim medicinskim otpadom.
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenog otpadnog medicinskog otpada putem ovlaštenih
sakupljača i njegov izvoz na zbrinjavanje van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je
postojanje slobodnih raspoloživih kapaciteta do kojih je potrebno uključiti transportne
troškove i troškove preuzimanja otpada (tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario predstavlja krajnju
mjeru u slučaju da nije moguće sprovesti zbrinjavanje opasnog medicinskog otpada u RS
budući da predstavlja potencijalno najskuplju i najkomplikovaniju opciju prikladnu za manji
dio opasnog medicinskog otpada, i to farmaceutski i hemijski otpad te specijalni opasni
otpad, tj. za količine od cca 0,15% do cca 0,38% od ukupnih količina medicinskog otpada
(maksimalno do cca 13 t u 2025. godini).
Zbrinjavanje medicinskog otpada moguće je na sljedeći način:
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 77
- termički tretmani (patološki, infektivni, oštri predmeti i farmaceutski)
- fizičko-hemijski treman (hemijski otpad)
- reciklaža u prethodni tretman (oštri predmenti)
- deponovanje uz prethodni tretman (patološki, infektivni, farmaceutski, aerosoli i
posude pod pritiskom)
Kratki pregled tehnologija i tehnika tretmana medicinskog otpada daje se u nastavku. Za
navedeno koristili su se razni dostupni izvori i primjeri (Non-Inicineration Medical Waste
Tretatment Technologies, A resource for Hospital Administrators, Faciliy Managers, Health
Care Professionals, Environmental Adovcates, and Community Members, Washington, 2001;
Safe management of waste from health-care activites, Second edition, WHO, 2014; Pavlović
S., Aleksić Ž. (2014): Upravljanje medicinskim otpadom u Republici Srpskoj; Zbornik radova
„Stanje i perspektive farmaceutskog i medicinskog otpada“, Palić 95-101).
Incineracijske termičke tehnike:
- spaljivanje u pećima uz kontrolu vazduha (široko zastupljeno dvostepeno
spaljivanje)
- spaljivanje u pećima sa suviškom vazduha sa predgrijavanjem (šaržni, višekomorni
i retortni)
- spaljivanje u rotacionim pećima (s primarnom i sekundarnom komorom)
Neincineracijske termičke tehnike (vlažni i suvi tretmani):
- nisko temperaturne tehnologije (93°C - 177°C):
o autoklavi i retorte
o ostale tehnologije koje se baziraju na pari (kombinacije sa mehaničkim
predtretmanom i sl)
o mikrovalni sistemi
o dielektrično grijanje
- nisko temperaturni suhi sistemi:
o grijani vazduh velikog protoka (kao npr. KC MediWaste System)
o suvo grijanje (kao npr. Termal Waste Technologies, Inc.)
- srednje (177°C - 370°C) i visoko (540°C – 8.300°C) temperaturni sistemi:
o depolimerizacija,
o piroliza (oksidaciona, na bazi plazme i dr)
o napredne termičke oksidacije
o ostalo
Hemijske tehnike tretmana:
- dezinfekcioni sistemi na bazi hlora
- dezinfekcioni sistemi bez hlora (aldehidi, kreč, ozon, amonijeve soli i fenolna
jedinjenja)
- ostalo (aklana hidroliza i dr)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 78
Ostali tretmani:
- radijacija (visokoenergetski snopovi elektrona, kobalt-60 ili UV-zračenje)
- biološki sistemi (korištenje enzimskih reakcija za dekontaminaciju medicinskog
otpada; manje zastupljeno)
- mehanički tretman (usitnjavanje noževima i drugim sredstvima; mogućnost korištenja
i oštrih medicinskih predmetima)
- enkapsulacija i inertizacija (deponovanje stabilizovanog/solidifikovanog otpada, npr.
farmaceutski otpad)
Analiza - procjena tehnologija - SAT metodologija
Kao odgovor na potrebu da se u okviru procjene tehnologija identifikuje i izabere najbolja
moguća ekološka opcija datih tehnologija, međunarodni centar Ujedinjenih nacija za životnu
sredinu (UNEP-IETC) inicirao je razvoj sistematskog postupka kojim, predloženu tehnologiju
ineresne grupe procjenjuju u smislu njegovog potencijalnog uticaja na životnu sredinu, kako
to utiče na održivi razvoj, i moguće kulturne i socio-ekonomske posljedice. Napredak u
kvalitativnom i komparativnom pristupu procjene tehnologija, doveo je do nove metodologije
koja je poznata kao održiva procjena tehnologija (SAT – Sustainable Assessment
Technology).
Fokus ove metodologije je na informisanosti učesnika koji direktno utiču u donošenju odluka
kod izbora tehnologije koja će se koristiti za tretman infektivnog medicinskog otpada.
Osnovni koraci SAT metodologije
U okviru prvog koraka, analiza situacije uključuje prikupljanje osnovnih podataka i
konsultacija sa ključnim učesnicima. Na strateškom ili makro nivou, osnovni podaci mogu da
se odnose na javne zdravstvene uticaje, zaštitu na radu (na primer, igla-stick povrede), ili
uticaj na životnu sredinu zbog nedostatka adekvatnog upravljanja medicinskim otpadom. Ova
informacija je od pomoći u definisanju problema i konkretnim terminima tokom konsultacija
sa lokalnim samoupravama, nevladinim organizacijama i proizvođačima otpada. Informacije
se takođe mogu koristiti u uporednim ocjenama scenarija. Tokom prikupljanja osnovnih
podataka, preliminarne informacije se mogu dobiti za generatore otpada i materijalne
karakteristike, sastav i porijeklo medicinskog otpada koji je proizveden. Navedeno je
provedeno tokom izrade Aneksa 1 Strategije.
Sledeći korak je postavljanje ciljeva za svaki problem koji je prepoznat tokom konsultacija sa
ključnim učesnicima. U ovom dijelu, strateški nivo procjena vrše planeri, donosioci odluka, i
izabrani predstavnici, koji treba da ispitaju opcije koje se uklapaju u principe planiranja i
politike određene ustanove. Ovaj korak može da podrazumjeva tehničku i ekonomsku studiju
izvodljivosti i planiranje. U situaciji koja uključuje više od jedne ustanove, a važan ishod u
konsultacijama na strateškom nivou procjena je odluka o tome da li će se koristiti
decentralizovan ili centralizovan tretman.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 79
Nakon makro nivoa ili strateškog nivoa konsultacija i prikupljanja podataka, SAT
metodologija prelazi na operativni nivo procjene gdje inženjeri i drugo tehničko osoblje
sprovodi detaljnu procjenu raspoloživih tehnoloških sistema. Ovaj korak zahtjeva stručno
mišljenje i detaljnije informacije. Rezultat operativnog nivoa procjene je broj opcija
tehnoloških sistema rangiranih po redoslijedu njihovog učinka u odnosu na princip održivosti.
Međutim, izabrati najbolju tehnologiju na osnovu trenutnih informacija je jako teško. Može se
kasnije ispostaviti da je nedovoljna ili neprikladna za budućnost usljed promjene situacije,
shodno lokalnim potrebama, zakonima ili napretkom u tehnologiji.
Naredni koraci su detaljno inženjering projektovanje, raspisivanje tendera, izgradnja potrebne
infrastrukture i puštanje u rad.
Kontinuirano praćenje i evaluacija tehnološkog sistema tokom operativne faze je suštinski
sledeći korak. Ovo obezbjeđuje sigurnost da izabrana tehnologija ispunjava željeni cilj vis-a-
vis kriterija razmotrenih u SAT metodologiji.
Kriteriji za izbor najpovoljnijeg tretmana medicinskog otpada su sljedeći:
- vrste, količine i karakteristike otpada,
- kapacitet, mogućnost, efikasnost i uslovi za sprovođenje tretmana (instalacije, prostor,
infrastruktura),
- dostupnost tehnologije,
- količine i zapremina otpada nakon tretmana,
- održavanje i vođenje tretmana (obučenost zaposlenih za bezbjedno upravljanje),
- zaštita životne sredine (emisije),
- troškovi (investicija, rad, zbrinjavanje tretiranog otpada i dr),
- zakonodavni okvir,
- socijalni i politički faktori.
Na osnovu ovih uputstava kreirana je tabela analize situacije koja služi kao pomoćni alat pri
odabiru najboljih raspoloživih tehnologija za tretman infektivnog otpada, odnosno
postupanja s istim.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 80
Tabela 3.3/1 – Analiza situacije – medicinski opad
Medicinski opad
# Tehnika /
postupanje Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1
Autoklav
Dokazana tehnologija jednostavna za upravljanje Lako postizanje temperature za dezinfekciju dostupnost različitih veličina i kapaciteta (od nekoliko kilograma do nekoliko tona na sat) Niski troškovi investicije u odnosu na ostale termičke tretmane Proizvođači nude mnogo dodatne opreme Postojanje aktivnih uređaja u nekim bolnicama i privatnom sektoru
Ne tretira otpad do neprepoznatljivosti Ne smanjuje zapreminu (ako nema usitnjivač) svaki veliki, tvrdi predmet može da ošteti usitnjivač Moguće stvaranje neprijatnih mirisa (minimiziraju se pravilnim radom opreme) Veća težina otpada (ako ne postoji sušenje otpada) Neadekvatna izloženost pari i temperaturi (uslijed prepreka u otpadu ili pakovanju otpada)
Postojeće instalacije u pojedinim zdravstvenim ustanovama u RS (Banja Luka, Doboj) Niske emisije u životnu sredinu u slučaju kada se ne tretira opasni otpad
Prisutnost formaldehida, fenola, citotoksika ili žive u otpadu može ugroziti životnu sredinu emisijom u vazduh, vode ili kontaminisati deponiju Neefikasno i neadekvatno odvojeno prikupljanje od strane medicinskih lica
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 81
Medicinski opad
# Tehnika /
postupanje Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
2
Mikrovalni sistemi
Jednostavna za upravljanje (jedno lice) Dokazana tehnologija Nema tečnog izlaza iz tretmana Interni šreder smanjuje zapreminu do 80%
Moguće razvijanje neprijatnih mirisa u blizini opreme Bučnonost sekundarnog šredera za oštre predmete Svaki veliki, tvrdi predmet može da ošteti usitnjivač Relativno visoki troškovi investicije
Niske emisije u životnu sredinu u slučaju kada se ne tretira opasni otpad
Prisutnost formaldehida, fenola, citotoksika ili žive u otpad može ugroziti životnu sredinu emisijom u vazduh, vode ili kontaminisati deponiju Neefikasno i neadekvatno odvojeno prikupljanje od strane medicinskih lica
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 82
Medicinski opad
# Tehnika /
postupanje Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
3
Grijani vazduh velikog protoka
Jednostavna kostrukcija Automatizovano i jednostavno za upravljanje (jedno lice) Mogućnost tretmana otpada različite vlažnosti (uključujući krv i tjelesne tekućine) Nema tečnog izlaza iz tretmana Interni šreder smanjuje zapreminu do 80% Tretirani otpad je neprepoznatljiv, suv i kompaktan
Slabi neprijatni mirisi pokraj kompaktora Veliki, tvrdi predmet može da ošteti usitnjivač
Niske emisije u životnu sredinu u slučaju kada se ne tretira opasni otpad Korištenje HEPA i ugljenog filtera smanjuje neprijatne mirise
Prisutnost formaldehida, fenola, citotoksika ili žive u otpadu može ugroziti životnu sredinu emisijom u vazduh, vode ili kontaminirati deponiju Neefikasno i neadekvatno odvojeno prikupljanje od strane medicinskih lica
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 83
Medicinski opad
# Tehnika /
postupanje Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
4
Suvo grijanje
Mala veličina (cca 20 kg) Mobilnost Dostupnost i dokazanost tehnologije Nema tečnog izlaza iz tretmana Automatizovano i jednostavno Kratkotrajni rad zaposlenih lica po ciklusu (par minuta) Dualni filtracioni sistem Organizovan bezbjedan sistem upravljanja tretiranim i netretiranim kontejnerima Niski troškovi investicije
Zbog konstrukcije i kapaciteta nije pogodna za velike zdravstvene ustanove Zahtjeva dodatnu opremu (kontejnere) što stvara povećane operativne troškove Neznatne uštede na zapremini zbog korištenja dodatne opreme (kontejnera) iako se zapremina oštrih predmeta smanji za cca 75%
Niske emisije u životnu sredinu u slučaju kada se ne tretira opasni otpad Mogućnost korištenja u zdravstvenim ustanovama kao dodatak velikim netermičkim tehnologijama
Prisutnost formaldehida, fenola, citotoksika ili žive u otpadu može ugroziti životnu sredinu emisijom u vazduh, vode ili kontaminirati deponiju Neefikasno i neadekvatno odvojeno prikupljanje od strane medicinskih lica
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 84
Medicinski opad
# Tehnika /
postupanje Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
5
Piroliza – oksidaciona
Potpuna destrukcija medicinskog otada s veoma malim emisijama u odnosu na incineraciju Ne zahtijeva dimnjak; nema tečnih izlaza iz tretmana Pogodna za tretman raznih vrsta medicinskog otpada (osim radiološkog i žive) Izlaz neprepoznatljiv, inertan, sterilan i pogodan za deponovanje na ZD Smanjenje mase i zapremine na više od 95% Gotovo bez neprijatnih mirisa i bez buke u radu Hladne površine komore za tretman, iako se isti vrši na visokim temperaturama Organizovani sistem evidencije Automatizovano (zahtijeva par minuta rada u jednom satu)
Veliki specifični troškovi investicije vezanu uz kapacitete (nije primjereno malim zdravstvenim ustanovama) Zahtijeva veću površinu i prostor za konstrukciju u poređenju s tehnologijama sličnog kapaciteta Potrebni kontejneri posebnih dimenzija za ulaz na tretman
Mogućnost iskorištenja toplote do 80% (topla voda ili para)
Emisije dioksina i furana
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 85
Medicinski opad
# Tehnika /
postupanje Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
6
Piroliza – plazma
Potpuna destrukcija medicinskog otada s veoma malim emisijama u odnosu na incineraciju Prikladna za tretmant raznih vrsta medicinskog otpada (osim žive) Smanjenje mase i zapremine na više od 95% Proizvodnja gasa niske ili srednje kalorične vrijednosti Nema tečnih izlaza iz tretmana Izlaz inertan i serilan Visoki stepen automatizacije i kontrole procesa Prikladna za velike kapacitete, kontinuirani proces (koncept na nivou RS)
Nema puno dostupnih podataka o radu s velikim kapacitetima Složena i nova tehnologija koja nije dovoljno pouzdana i podložna je češćim kvarovima opreme Heterogenost karakteristika medicinskog otpada za tretman utječe na stabilnost plazma-sistema ako nije dobro projektovana i kontrolirana Veliki troškovi investicije Potrebna velika površina i instalacije Značajno veliki operativni troškovi (električna energija, ograničeni rok trajanja opreme) Nije pogodno za manje zdravstvene ustanove Pogodno samo za kontinuirane procese
Mogućnost iskorištenja energije na razne načine Mogućnost ekstrakcije metala iz inertnog ostatka tretmana Zbog novije tehnologije, moguće je dobiti značajnije popuste kod proizvođača tehnologije
Emisije dioksina i furana i ostalih toksičnih jedinjenja Neprikladnost elektro-distributivnog sistema povećanim potrebama za rad Problemi u kvaliteti elektro-mreže u bolnici (treperenja uslijed rada plazma-baklje) Zbog novije tehnologije, potrebna su detaljna ispitivanja u realnim uslovima rada Prisutnost žive u otpadu može ugroziti životnu sredinu Studijom izvodljivosti potrebno detaljno procijeniti opravdanost primjene tehnologije
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 86
Medicinski opad
# Tehnika /
postupanje Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
7
Hemijski tretman
Poznata tehnologija Automatizovano i jednostavno upravljanje Tečni izlaz s tretmana moguće u pravilo ispustiti u sistem javne odvodnje Ne stvaraju se produkti spaljivanja
Buka od usitnjavanja Mogućnost neprijatnih mirisa Veliki, tvrdi predmet može da ošteti usitnjivač
Korištenjem dodatne opreme (usitnjavanje) otpad je neprepoznatljiv
Moguće ispuštanje toksičnih toksičnih produkata u vode iz velikih hlornih ili hipohlornih sistema Prisutnost formaldehida, fenola, citotoksika ili žive u otpadu može ugroziti životnu sredinu emisijom u vazduh, vode ili kontaminirati deponiju, odnosno reagovati s hemijskim dezinficiensom Neefikasno i neadekvatno odvojeno prikupljanje od strane medicinskih lica
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 87
Medicinski opad
# Tehnika /
postupanje Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
8
Radijacijski tretman - visokoenergetski snopovi elektrona
Poznata tehnologija (u drugim primjenama, a u medicini na odjelima radiologije) Nema toksičnih emisija (osim male količine ozona) Nema tečnih proizvoda tretmana; rad na sobnoj temperaturi Nema jonizacionog zračenja nakon korištenja opreme Ne zahtijeva dodatak pomoćnih sredstava (para, voda, hemikalije, topli vazduh itd) Automatizovanost i ne zahtijeva mnogo radnog vremena Niski troškovi rada
Zaposleni moraju biti opremljeni zaštitnim sredstvima protiv jonizacionog zračenja Mogući veći troškovi investicije ako je potrebno izvesti dodatne radove za zaštitu od jonizacionog zračenja Potreba uklanjanja ozona prije emisije u vazduh Nema smanjenja volumena (ako nije uključeno usitnjavanje) Otpad nije neprepoznatljiv (ako nije uključeno usitnjavanje) Veliki, tvrdi predmet može da ošteti usitnjivač
Bez buke (ako se ne koristi usitnjivač)
Mogućnost zaostajanja niskog nivoa radioaktivnosti (potrebna dodatna ispitivanja) Neefikasno i neadekvatno odvojeno prikupljanje od strane medicinskih lica
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 88
Medicinski opad
# Tehnika /
postupanje Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
5 Izvoz
Brzo rješenje
Postojanje zakonske
regulative
Nedovoljno razvijen sistem
upravljanja navedenim
otpadom
Troškovi i organizacije
transporta
Očuvanje životne sredine
(ekološki prihvatljivo)
Moguće poteškoće prilikom
pronalaženja preduzeća u
inostranstvu za tretman
otpada (uslovi preuzimanja
i sl)
Nestabilnost tršišta vezano
uz cijene i uslove
prihvatanja
Napomena: Ocjena tehnike / postupanja rezultat je analize kriterija
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 89
Bilo da se vrši izbor tehnologije na lokalnom, regionalnom ili državnom nivou, moraju se sagledati
viđenja stručnjaka iz više oblasti, jer tehnologija koja se nudi ponekad ne sadrži bitne informacije kao
što su operativni troškovi, koji po nekada mogu biti blizu investicionih ulaganja, i u skladu sa tim
izabrati model upravljanja medicinskim otpadom.
Integrisani sistem upravljanja medicinskim otpadom i zaštite životne sredine, uopšteno posmatrano,
omogućiće nacionalnoj i lokalnoj Vladi, zdravstvenim ustanovama i drugim zainteresovanim
stranama, najbolju moguću procjenu u izboru odgovarajuće tehnologije za tretman infektivnog
medicinskog otpada, a samim tim i ispunjenje zahtjeva, potreba i očekivanja svih zainteresovanih
strana.
Na bazi sveobuhvatne ocjene kriterija za tehnologiju i/ili postupanje s otpadom te analize
situacije za upravljanje opasnim medicinskim otpadom, preporuke za upravljanje
medicinskim otpadom na nivuo regija su sljedeće:
uraditi bazu „zagađivača“, odnosno proizvođača medicinskog otpada, te je redovno ažurirati,
unaprijediti organizaciju razdvajanja medicinskog otpada na mjestu nastanka,
unaprijediti organizaciju prikupljanja i prevoza medicinskog otpada do mjesta
tretmana i/ili deponovanja,
organizovati tretman infektivnog medicinskog otpada tehnikom sterilizacija –
autoklaviranje,
tretman opasnog, infektivnog medicinskog otpada organizovati u svakoj regiji RS s
minimalno 1 pogonom po regiji, te jačati privatnu inicijativu i privatno javno
partnerstvo,
komponente tretiranog ili netretiranog otpada, koje nije moguće bezbjedno zbrinuti u
RS, potrebno je izvoziti ili napraviti detaljnje studije opravdanosti daljeg tretmana.
3.4 Ambalažni otpad
Buduće količine ambalažnog otpada iz izvora domaćinstva procijenjene su na bazi postojećeg
stanja, podataka o rastu specifične količine komunalnog otpada i broja stanovnika koji
koreliraju s podacima za komunalni otpad uz kvantitativni cilj porasta odvojeno prikupljenih
količina ambalažnog otpada iz domaćinstava do 2025. godine minimalno 50% od ukupno
stvorenih količina ambalaže od papira/kartona, plastike, stakla i metala. Količine ambalažnog
otpada iz drugih izvora baziraju se na prosječnim godišnjim stopama rasta za industrijski
otpad. Buduće količine ambalažnog otpada prikazane su na nivou RS (tabela 1/1) i regijama
unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.4/1 daje se procjena budućih količina ambalažnog otpada koje će nastajati u
periodu do 2025. godine po regijama
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 90
Tabela 3.4/1 – Procjena budućih količina ambalažnog otpada po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 5.089 5.479 6.027 6.810 7.942 9.590 11.988 15.502 20.665 28.259 39.440
Bijeljina 1.008 1.088 1.211 1.403 1.709 2.202 2.992 4.270 6.339 9.694 15.137
Doboj 3.111 3.343 3.633 4.012 4.529 5.265 6.347 7.988 10.535 14.554 20.970
Gacko 481 490 503 523 559 627 758 1.019 1.545 2.607 4.762
Mrkonjić Grad 372 377 384 392 406 432 483 592 825 1.335 2.450
Prijedor 1.422 1.528 1.685 1.924 2.295 2.874 3.777 5.198 7.437 10.970 16.548
Foča 824 850 888 949 1.051 1.229 1.543 2.102 3.106 4.911 8.165
Zvornik 1.002 992 989 998 1.032 1.121 1.329 1.796 2.835 5.128 10.179
Ukupno, t/god:
13.309 14.147 15.320 17.011 19.523 23.340 29.217 38.467 53.287 77.458 117.651
Zbog svojih svojstava ambalažni otpad se svrstava u neopasni ali i opasni otpad (zbog
sadržaja opasnih supstanci). Upravljanje ambalažnim otpadom se bazira na odvojenom
prikupljanju otpada na mjestu nastanka. Otpad se prikuplja u posebnim, namjenskim
posudama te preuzima od strane ovlaštenih sakupljača i prevozi do mjesta reciklaže i/ili
zbrinjavanja.
U okviru sagledavanja mogućnosti reciklaže i/ili zbrinjavanja ambalažnog otpada sagledani
su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, reciklaža, izvoz)
scenario 1: ponovna upotreba i reciklaža ambalažnog otpada
scenario 2: izvoz ambalažnog otpada
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja ponovnu upotrebu i reciklažu ambalažnog otpada.
Ponovno korištenje je primjer načina izbjegavanja otpada gdje se iskorištena povratna
ambalaža vraća u proizvodni proces i nakon predtretmana ponovno koristi za osnovnu
namjenu (npr. staklene boce). Reciklaža ambalažnog otpada je skup aktivnosti kojima se
obezbjeđuje ponovno korištenje otpadnih materijala. Reciklaža podrazumjeva proces
sakupljanja otpada koji je moguće reciklirati (plastika, staklo, papir, metal itd.), zatim
separaciju recikabilnog od ostalih vrsta otpada i sortiranje u podgrupe.
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenog ambalažnog otpada putem ovlaštenih sakupljača na
zbrinjavanje van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je postojanje slobodnih
raspoloživih kapaciteta do kojih je potrebno uključiti transportne troškove i troškove
zaprimanja otpada (tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario predstavlja krajnju mjeru u slučaju da nije
moguće sprovesti reciklažu ambalažnog otpada u RS.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 91
Finansiranje sistema se može provesti na razne načine, a najprisutniji su depozitni i inegralni
koncept.Integralni sistem je uspješan u provođenju onda kada već postoji izgrađena jaka i
stabilna infrastrukturna mreža, odsnono nakon uspostavljanja sistema na depozitnoj osnovi s
jakom finansijskom podrškom države.
Stoga je u RS potrebno izgraditi vlastitu infrastrukturnu mrežu za odvojeno prikupljanje
posebnih kategorija otpada gdje je neophodna direktna intervencija RS na način da se kroz
uvođenje depozitnog sistema upravljanja otpadom (umjesto integralnog) obezbijedi
finansijska podrška pri uspostavljanju svakog pojedinačnog sistema upravljanja otpadom u
RS te da se omogući subvencioniranje, ili sufinasiranje izgradnje objekata za razdvajanje i
preradu otpada, transfer stanica i ostalih komponenti jake infrastrukturne mreže neophodne za
nesmetano funkcionisanje sistema upravljanja svakom kategorijom otpada, a radi postizanja
utvrđenih ciljeva i ispunjenja obaveza u skladu sa EU direktivama.
Raspoložive uobičajne tehnike reciklaže i postupanja sa ambalažnim otpadom opisane su u
analizi situacije (tabela 3.4/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 92
Tabela 3.4/2 – Analiza situacije – Ambalažni otpad
Ambalažni otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,78 Ponovno korištenje
Očuvanje proizvoda u originalnom obliku Očuvanje sirovinskih resursa Očuvanje energije Postojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje ambalažnim otpadom
Trošenje resursa za ponovno korištenje (npr. voda ili sredstva za čišćenje itd).
Poboljšanje kvaliteta životne sredine Očuvanje deponijskog prostora Otvaranje novih radnih mjesta
Troškovi pripreme za ponovno korištenje mogu biti veći od troškova proizvodnje nove ambalaže.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 93
Ambalažni otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
2 3,80 Reciklaža Ispitana i dostupna tehnologija, prihvaćena od strane struke Očuvanje sirovinskih resursa Očuvanje energije Proizvodnja recikliranih materijala koji se ponovno mogu koristiti Postojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje ambalažnim otpadom Postojanje preduzeća za reciklažu PET-a ili za prikupljanje i izvoz
Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja i informisanja građana o odvojenom prikupljanju otpada
Širina tržišta za plasman recikliranog materijala Poboljšanje kvalitete životne sredine Ekološki prihvatljivo Očuvanje deponijskog prostora Otvaranje novih radnih mjesta
Konkurentnost na tržištu zavisno od kvaliteta recikliranog materijala Stav javnosti prema kvaliteti obnovljenog materijala Nedovoljna informisanost građana o odvojenom prikupljanju otpada Učešće građana u procesu odvojenog prikupljanja otpada
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 94
Ambalažni otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
3 3,84 Izvoz Brzo rješenje
Gubitak vrijednog materijala pogodnog za reciklažu Troškovi i organizacija transporta
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo) Postojanje preduzeća za reciklažu papira izvan RS
Moguće poteškoće prilikom pronalaženja firmi u inostranstvu koje otkuplju navedeni otpad Nestabilnost tršišta vezano uz cijene i uslove prihvatanja
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 95
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju i/ili postupanje sa ambalažnim otpadom te
analize situacije za upravljanje ambalažnim otpadom, preporuke za upravljanje
ambalažnim otpadom su sljedeće:
povezati informacioni sistem vezan za uvoz i proizvodnju ambalaže sa informacionim
sistemom za upravljanje ambalažnim otpadom radi uspostavljanja održivog sistema
(organizacionog i finansijskog) prikupljanja i tretmana ambalažnog otpada
unaprijediti organizaciju odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada
unaprijediti organizaciju prikupljanja i prevoza ambalažnog otpada do mjesta
tretmana,
organizovati tretman (priprema za reciklažu) ili reciklažu ambalažnog otpada;
tretman odvojeno prikupljenog ambalažnog otpada organizovati u svakoj regiji RS (ili
više regija, zavisno o scenariju za upravljanje komunalnim otpadom) s minimalno 1
pogonom
u prvoj fazi uspostaviti depozitni sistem za upravljanje odvojeno prikupljenim
otpadom uz finansijsku podršku države uz subvencionisanje ili sufinansiranje
izgradnje objekata za razdvajanje otpada i dr.
kvantitativne ciljeve odvojenog prikupljanja određenih vrsta ambalažnog otpada (u
prvom redu papirne i kartonske ambalaže, plastične i staklene ambalaže te abmalaže
od metala) postaviti u skladu sa evropskim ciljevima (koji u u EU postavljeni do 2020.
godine), a s periodom realizacije do kraja 2025. godine
3.5 Otpadne baterije i akumulatori
Buduće količine otpadnih baterija i akumulatora procijenjene su na bazi postojećeg stanja,
prosječne godišnje stope rasta specifične količine otpada kao mjere porasta životnog
standarda i privrednog rasta, te specifičnoj količini predmetnog otpada, te su prikazane na
nivou RS (tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.5/1 daje se procjena budućih količina otpadnih baterija i akumulatora koje će
nastajati u periodu do 2025. godine po regijama
Tabela 3.5/1 – Procjena budućih količina otpadnih baterija i akumulatora po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 12,0 12,2 12,4 12,6 12,8 13,1 13,1 13,3 13,5 13,7 13,9
Bijeljina 4,4 4,5 4,6 4,7 4,7 4,8 4,8 4,9 5,0 5,0 5,1
Doboj 7,1 7,3 7,4 7,5 7,6 7,8 7,8 7,9 8,0 8,1 8,2
Gacko 2,2 2,2 2,3 2,3 2,3 2,4 2,4 2,4 2,4 2,5 2,5
Mrkonjić Grad
1,1 1,1 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,3 1,3
Prijedor 4,8 4,9 5,0 5,1 5,2 5,2 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6
Foča 3,8 3,9 4,0 4,0 4,1 4,2 4,2 4,2 4,3 4,3 4,4
Zvornik 4,3 4,4 4,4 4,5 4,6 4,7 4,6 4,7 4,8 4,8 4,9
Ukupno, t/god:
39,7 40,5 41,3 41,9 42,5 43,4 43,3 43,9 44,6 45,2 45,9
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 96
Većina otpadnih baterija i akumulatora klasifikuje se kao opasni otpad s obzirom na
komponente od kojih se sastoje (olovo, živa, kadmij, nikl). Evropska unija je nedavno izbacila
nikl-kadmij baterije s tržišta zbog štetnog utjecaja na životnu sredinu. Upravljanje otpadnim
baterijama i akumulatorima se bazira na odvojenom prikupljanju na mjestu nastanka
odvojeno od komunalnog otpada. Otpadne baterije i akumulatori prikupljaju se u posebnim,
namjenskim posudama, te preuzimaju od strane ovlaštenih sakupljača i prevoze do mjesta
zbrinjavanja. Odvojeno prikupljene otpadne baterije i akumulatori mogu se uključiti u cikluse
reciklaže preuzimanjem od ovlaštenih sakupljača.
U okviru sagledavanja mogućnosti reciklaže i zbrinjavanja otpadnih baterija i akumulatora
sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, izvoz)
scenario 1: reciklaža otpadnih baterija i akumulatora
scenario 2: izvoz otpadnih baterija i akumulatora
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje i opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja reciklažu prikupljenih otpadnih baterija i akumulatora. S obzirom da
otpadne baterije sadrže teške metale poput žive, olova i kadmija zahtjevaju poseban način
reciklaže. Tokom reciklaže iz otpadnih baterija izdavaju se zapaljive materije nakon čega se
ogoljele ćelije sjeku na komade i zagrijavaju do tačke topljenja metala. Pri tome dio nemetala
ispari, dok se drugi dio istaloži ovisno o specifičnoj masi. Dobijeni metali koriste se u raznim
granama industrije. Obrada otpadnih akumulatora bazira se na izdvajanju materijala (olovo,
plastika) koji se dalje mogu koristitit kao sirovine.
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenih otpadnih baterija putem ovlaštenih sakupljača na
reciklažu i zbrinjavanje van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je da na području RS ne
postoji ovlaštena firma za materijalni tretman odnosno zbrinjavanje otpadnih baterija, te
postojanje slobodnih raspoloživih kapaciteta do kojih je potrebno uključiti transportne
troškove i troškove zaprimanja otpada (tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario predstavlja krajnju
mjeru u slučaju da nije moguće sprovesti reciklažu navedenog otpada u RS.
Raspoložive uobičajne tehnike reciklaže i postupanja s otpadnim baterijama i
akumulatorima opisane su u analizi situacije (tabela 3.5/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 97
Tabela 3.5/2 – Analiza situacije – otpadne baterije i akumulatori
Otpadne baterije i akumulatori
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,80 Reciklaža Ponovnim punjenjem punjivih baterija, otpadne baterije (sirovina) mogu se koristiti više puta Izdvajanje dijelova iz otpadnih baterija koje se mogu ponovo upotrijebiti u nekom novom proizvodu (npr. srebro, nikl, kobalt i dr.)
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje otpadnim baterijama Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja i informisanja građana o odvojenom prikupljanju otpada Isplativo samo ukoliko u pogon za reciklažu dođu baterije sortirane po vrstama
Poboljšanje kvaliteta životne sredine Otvaranje novih radnih mjesta Poboljšanje efikasnosti reciklaže kroz istraživanje i razvoj Povećanje stope prikupljanja otpadnih baterija dovodi do povećanja uloge obnovljenih materijala u drugim industrijama Poboljšanje transparentnosti tržišta kroz bolje prikupljanje podataka
Otpor javnosti i negativan stav prema izgradnji objekata za zbrinjavanje otpada kao i prema upotrebljivosti recikliranih materijala Učešće građana u izdvojenom prikupljanju Povećani rizici po zdavlje i sigurnost s obzirom da se za sve složenije otpadne baterije koriste sve složeniji sistemi reciklaže Finansijska efikasnost reciklaže baterija zavisi od kretanja na tržištu.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 98
Otpadne baterije i akumulatori
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
5 3,84 Izvoz Brzo rješenje Postojanje kapaciteta za tretman otpadnih baterija na području RS
Gubitak vrijednog materijala koji se može reciklirati Troškovi i organizacija transporta
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo) Postojanje preduzeća za upravljanje ovom vrstom otpada izvan RS
Moguće poteškoće prilikom pronalaženja firmi u inostranstvu koje otkuplju navedeni otpad Nestabilnost tršišta vezano uz cijene i uslove prihvatanja
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 99
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju ili postupanje s otpadnim baterijama i
akumulatorima, te analize situacije za upravljanje otpadnim baterijama i akumulatorima,
preporuke za upravljanje navedenom vrstom otpada su sljedeće:
povezati informacioni sistem vezan za uvoz i proizvodnju baterija i akumulatora sa
informacionim sistemom za upravljanje predmetnim otpadom radi uspostavljanja
održivog sistema (organizacionog i finansijskog) prikupljanja i njegovog tretmana
unaprijediti organizaciju razdvajanja otpadnih baterija i akumulatora na mjestu
nastanka,
unaprijediti organizaciju prikupljanja i prevoza otpadnih baterija i akumulatora do
mjesta tretmana/zbrinjavanja u sklopu mreže centara za reciklažu za građane, odnosno
za privredne subjekte preuzimanjem od strane ovlaštenih preduzeća
u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom, organizovati reciklažu otpadnih baterija
i akumulatora na nivou RS (minimalno 1 pogon), odnosno do ispunjenja uslova za
provođenje naprijed navedenog, otpad izvoziti putem ovlaštenih preduzeća
3.6 Stara vozila
Buduće količine starih vozila procijenjene su na bazi postojećeg stanja, prosječne godišnje
stope rasta specifične količine otpada kao mjere porasta životnog standarda i privrednog rasta,
te specifičnoj količini predmetnog otpada te su prikazane na nivou RS (tabela 1/1) i regijama
unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.6/1 daje se procjena budućih količina starih vozila koje će nastajati u periodu do
2025. godine po regijama
Tabela 3.6/1 – Procjena budućih količina starih vozila po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Banja Luka 6.856 6.973 7.092 7.213 7.336 7.461
Bijeljina 2.536 2.579 2.623 2.668 2.713 2.760
Doboj 4.083 4.153 4.224 4.296 4.369 4.443
Gacko 1.248 1.269 1.290 1.312 1.334 1.357
Mrkonjić Grad 645 655 666 677 688 699
Prijedor 2.754 2.801 2.849 2.897 2.947 2.997
Foča 2.197 2.234 2.271 2.309 2.348 2.387
Zvornik 2.451 2.492 2.533 2.575 2.617 2.660
Ukupno, t/god: 22.770 23.156 23.548 23.947 24.352 24.764
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 100
REGIJA 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 7.465 7.577 7.691 7.806 7.923
Bijeljina 2.758 2.799 2.841 2.883 2.926
Doboj 4.442 4.508 4.575 4.643 4.712
Gacko 1.353 1.372 1.392 1.412 1.432
Mrkonjić Grad 695 705 714 724 734
Prijedor 2.998 3.042 3.088 3.134 3.181
Foča 2.381 2.415 2.449 2.484 2.520
Zvornik 2.647 2.683 2.720 2.758 2.796
Ukupno, t/god: 24.739 25.101 25.470 25.844 26.224
Upravljanje starim vozilima i njihovim dijelovima podrazumijeva skupljanje, tretman,
ponovnu upotrebu dijelova starih vozila, zbrinjavanje starih vozila i novonastalog otpada.
Staro vozilo klasifikuje se kao opasni otpad. Tek nakon rastavljanja i odvajanja opasnih
komponenti postaje neopasan otpad. Tako rastavljeno otpadno vozilo šalje se dalje na
tretman.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja starih vozila sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, izvoz)
scenario 1: reciklaža starih vozila
scenario 2: izvoz starih vozila
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 prestavlja reciklažu prikupljenih starih vozila (reciklažu). Reciklaža starih vozila
provodi se u objektima za reciklažu. Nakon što se uklone akumulatori i otpadne tečnosti
(gorivo, motorno ulje, ulje za mjenjač, i dr.) nastavlja se sa demontažom komponenti i sistema
koji se mogu prodati kao polovni dijelovi ili koristiti kao osnova za obnovljene dijelove.
Materijali koji predstavljaju prijetnju za životnu sredinu odvojeno se skladište do predaje
ovlaštenim firmama specijalizovanim za reciklažu ili odlaganje. Prethodno obrađeni dijelovi
karoserije dopremaju se u rezač („shredder“) te nakon prolaza kroz zračni separator i
magnetski bubanj kao izlazni proizvod dobija se materijal (lim) koji se može iskoristiti kao
vrijedna sirovina.
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenih starih vozila putem ovlaštenih sakupljača na
reciklažu i zbrinjavanje van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je da na području RS ne
postoji ovlaštena firma za zbrinjavanje starih vozila, te postojanje slobodnih raspoloživih
kapaciteta do kojih je potrebno uključiti transportne troškove i troškove zaprimanja otpada
(tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario predstavlja krajnju mjeru u slučaju da nije moguće sprovesti
reciklažu navedenog otpada u RS.
Raspoložive uobičajne tehnike reciklaže i postupanja sa starim vozilima opisane su u analizi
situacije (tabela 3.6/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 101
Tabela 3.6/2 - Analiza situacije – stara vozila
Stara vozila Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,80 Reciklaža Izdvajanje komponenti štetnih za životnu sredinu Proizvodnja korisnih materijala koje se mogu ponovo upotrijebiti (elektronske komponete i drugi dijelovi vozila) Povoljni troškovi rada Integracija i saradnja unutar industrije Postojanje preduzeća za reciklažu na području RS
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje starim vozilima Nedovoljno uspostavljena organizacija prikupljanja Nerazvijena infrastruktura za reciklažu
Poboljšanje kvaliteta životne sredine Očuvanje deponijskog prostora Otvaranje novih radnih mjesta Velika potražnja na tržištu rezervnih dijelova
Učešće građana Veliki broj starih vozila koja nisu konstruisana za visoki stepen iskorištavanja ili reciklaže Moguće poteškoće u saradnji između lokalnih vlasti i sistema upravljanja
5 3,84 Izvoz Brzo rješenje Postojanje preduzeća za prikupljanje na području RS
Gubitak vrijednog materijala pogodnog za reciklažu Troškovi i organizacija transporta
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo)
Nestabilnost tršišta vezano uz cijene i kriterije prihvata
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 102
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju ili postupanje sa starim vozilima, te analize
situacije za upravljanje starim vozilima, preporuke za upravljanje navedenom vrstom
otpada su sljedeće:
povezati informacioni sistem vezan za uvoz vozila sa informacionim sistemom za
upravljanje predmetnim otpadom radi uspostavljanja održivog sistema
(organizacionog i finansijskog) prikupljanja i njegovog tretmana
unaprijediti organizaciju prikupljanja i prevoza starih vozila do mjesta zbrinjavanja,
u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom, organizovati prikupljanje starih vozila
po regijama (minimalno 1 sabirno mjesto po regiji) i reciklažu starih vozila na nivou
RS (minimalno 1 pogon), odnosno do ispunjenja uslova za provođenje naprijed
navedenog, otpad izvoziti putem ovlaštenih preduzeća
3.7 Stare gume
Buduće količine starih guma procijenjene su na bazi postojećeg stanja, prosječne godišnje
stope rasta specifične količine otpada kao mjere porasta životnog standarda i privrednog rasta
te specifičnoj količini predmetnog otpada te su prikazane na nivou RS (tabela 1/1) i regijama
unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.7/1 daje se procjena budućih količina starih guma koje će nastajati u periodu do
2025. godine po regijama
Tabela 3.7/1 – Procjena budućih količina starih guma po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 441 448 456 464 472 480 480 487 494 502 509
Bijeljina 163 166 169 172 174 177 177 180 183 185 188
Doboj 262 267 272 276 281 286 286 290 294 298 303
Gacko 80 82 83 84 86 87 87 88 89 91 92
Mrkonjić Grad 41 42 43 44 44 45 45 45 46 47 47
Prijedor 177 180 183 186 189 193 193 196 199 201 204
Foča 141 144 146 148 151 153 153 155 157 160 162
Zvornik 158 160 163 166 168 171 170 172 175 177 180
Ukupno, t/god: 1.463 1.489 1.515 1.540 1.565 1.592 1.591 1.613 1.637 1.661 1.685
Stare gume klasifikuju se kao neopasni otpad. Upravljanje starim gumama se bazira na
uspostavi sistema sakupljanja, reciklaže i tretmana odnosno poticanju i organizovanju
ponovnog korištenja starih guma za druge namjene, za izradu dijelova drugih proizvoda i za
proizvodnju drugih materijala, te na termičkoj obradi kad se otpad ne može materijalno
iskoristiti (npr. za proizvodnju energije, preradu u sintetički plin ili ulje i dr.),.
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 103
Stare gume skupljaju se od strane ovlaštenih sakupljača koji ih prevoze do mjesta
reciklaže/tretmana. Odvojeno prikupljene stare gume mogu se uključiti u cikluse reciklaže
preuzimanjem od ovlaštenih sakupljača.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja starih guma sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, prerada)
scenario 1: reciklaža ili zbrinjavanje starih guma (pogoni za reciklažu ili tretman)
scenario 2: izvoz starih guma
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja reciklažu prikupljenih starih guma (tj. ponovno korištenje ili reciklažu)
ili termički tretman. Postupkom reciklaže stare gume se usitnjavaju i prolaze proces separacije
gdje se posebno odvajaju gumeni dijelovi, tekstil i čelik. Postupkom reciklaže otpadne gume
mogu se pretvarati i u gorivo (dizel i benzin) koje se direktno može koristiti u modernim
vozilima. Termički tretman podrazumjeva korištenje starih guma kao energenata u
postrojenjima i dobivanje energije. Reciklaža starih guma ima značajnu ulogu iz razloga kako
bi se optimizirala potrošnja prirodnih resursa te kako bi se sačuvala životna sredina. Stare
gume treba odvajati od ostalog komunalnog otpada kako da ne bi završile na deponijama
otpada i tako uticale na zagađenje životne sredine.
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenih starih guma putem ovlaštenih sakupljača na
reciklažu i zbrinjavanje van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je da na području RS ne
postoji ovlaštena firma za zbrinjavanje starih guma, te postojanje slobodnih raspoloživih
kapaciteta do kojih je potrebno uključiti transportne troškove i troškove zaprimanja otpada
(tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario predstavlja krajnju mjeru u slučaju da nije moguće sprovesti
reciklažu navedenog otpada u RS.
Raspoložive uobičajne tehnike zbrinjavanja i postupanja sa starim gumama opisane su u
analizi situacije (tabela 3.7/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 104
Tabela 3.7/2 - Analiza situacije – stare gume
Stare gume Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,78 Ponovno korištenje
Očuvanje proizvoda u originalnom obliku Očuvanje sirovinskih resursa Očuvanje energije Obnavljanje guma za kamione i druga teretna i radna vozila je ekonomski održivo Postojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje starim gumama
Prije upotrebe moguće potrebna priprema (predtretman) radi bezbjednog ponovnog korištenja Upitan kvalitet i trajnost obnovljene stare gume Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom
Očuvanje prirodnih resursa Otvaranje novih radnih mjesta
Stav javnosti prema kvalitetu obnovljene gume
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 105
Stare gume Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
2 3,80 Reciklaža Dobijanje novih proizvoda koji se dalje mogu koristiti (mehanički tretman - gumeni granulat, čelik, tekstil; pirolitički postupak - loživi gas, gorivo: benzin/dizel, čađa, čelik) Prihodi od prodaje dobijenih proizvoda Velika ulaganja u istraživanje i razvoj (nove tehnologije u nastajanju) Postojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje starim gumama
Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Ograničeno tržište za dobivene nove proizvode Mnoge nove tehnologije imaju previsoke troškove
Poboljšanje kvalitete životne sredine (nema emisije plinova i opasnih materija u životnu sredinu) Očuvanje prirodnih resursa i energije Otvaranje novih radnih mjesta Poboljšanje kvalitete gumenog granulata kroz tehnološki napredak i ulaganja Dugoročno gledajući zamjena prirodne gume koja se koristi u proizvodnji novih guma sa recikliranim gumenim granulatom
Otpor javnosti i negativan stav prema izgradnji objekata za zbrinjavanje otpada kao i prema upotrebljivosti recikliranih materijala Poskupljenje fosilnih goriva Promjenjivost potražnje i varijabilnost cijena
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 106
Stare gume Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
3 3,80 Termička obrada – spaljivanje na rešetki
Smanjena upotreba fosilnih goriva Postojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje starim gumama
Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Mogućnost nastanka neželjenih nusproizvoda Testiranje i zbrinjavanje ostataka tretmana Troškovi i organizacija transporta Mogućnost nastanka nepredviđenih troškova Stalna dostupnost informacije vezane uz osiguranje kvaliteta i količine otpada
Proizvodnja energije Najšire dostupna tehnologija termičke obrade Otvaranje novih radnih mjesta
Ograničeni kapaciteti Visoki troškovi investicija NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Emisija štetnih tvari putem dimnih gasova u atmosferu
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 107
Stare gume Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
4 3,64 Termička obrada – spaljivanje u fluidiziranom sloju
Smanjena upotreba fosilnih goriva Postojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje starim gumama
Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Mogućnost nastanka neželjenih nusproizvoda Potreban predtretman starih guma Testiranje i zbrinjavanje ostataka tretmana Troškovi i organizacija transporta Mogućnost nastanka nepredviđenih troškova Stalna dostupnost informacije vezane uz osiguranje kvaliteta i količine otpada
Proizvodnja energije Otvaranje novih radnih mjesta
Ograničeni kapaciteti Visoki troškovi investicija NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Emisija štetnih tvari putem dimnih gasova u atmosferu Smanjena dostupnost navedene tehnologije
5 3,84 Izvoz Brzo rješenje
Troškovi i organizacija transporta Gubitak vrijednog materijala koji se može reciklirati ili koristiti kao izvor energije
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo)
Moguće poteškoće prilikom pronalaženja firmi u inostranstvu koje otkuplju navedeni otpad Nestabilnost tršišta vezano uz cijene i uslove prihvatanja
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 108
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju ili postupanje sa starim gumama, te analize
situacije za upravljanje starim gumama, preporuke za upravljanje starim gumama su
sljedeće:
povezati informacioni sistem vezan za uvoz i proizvodnju guma sa informacionim
sistemom za upravljanje otpadom radi uspostavljanja sistema (organizacionog i
finansijskog) prikupljanja i tretmana starih guma
unaprijediti organizaciju prikupljanja i prijevoza starih guma do mjesta
tretmana/zbrinjavanja u sklopu mreže centara za reciklažu za građane, odnosno za
privredne subjekte preuzimanjem od strane ovlaštenih preduzeća
organizovati prikupljanje starih guma po regijama (minimalno 1 sabirno mjesto po
regiji)
u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom, organizovati reciklažu na nivou RS
(minimalno 1 pogon) ili iskorištavati energetski potencijal starih guma termičkim
tretmanom u termoelektranama, odnosno do ispunjenja uslova za provođenje naprijed
navedenog, stare gume izvoziti putem ovlaštenih preduzeća
3.8 Otpadna ulja
Buduće količine otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada procijenjene su na bazi postojećeg
stanja, prosječne godišnje stope rasta specifične količine otpada kao mjere porasta životnog
standarda i privrednog rasta te specifičnoj količini predmetnog otpada, te su prikazane na
nivou RS (tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.8/1 daje se procjena budućih količina otpadnih ulja koja će nastajati u periodu do
2025. godine po regijama
Tabela 3.8/1 – Procjena budućih količina otpadnih ulja po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 1.598 1.625 1.653 1.681 1.709 1.739 1.740 1.766 1.792 1.819 1.846
Bijeljina 591 601 611 622 632 643 643 652 662 672 682
Doboj 951 968 984 1.001 1.018 1.035 1.035 1.051 1.066 1.082 1.098
Gacko 291 296 301 306 311 316 315 320 324 329 334
Mrkonjić Grad 150 153 155 158 160 163 162 164 166 169 171
Prijedor 642 653 664 675 687 698 699 709 720 730 741
Foča 512 520 529 538 547 556 555 563 571 579 587
Zvornik 571 581 590 600 610 620 617 625 634 643 651
Ukupno, t/god:
5.306 5.397 5.487 5.581 5.674 5.770 5.766 5.850 5.935 6.023 6.110
Zbog svojih osobina otpadna ulja i drugi zauljeni otpad svrstavaju se uglavnom u opasni
otpad (osim otpadnih jestivih ulja i masti – indeksni broj 20 01 25 koja se svrstavaju u
neopasni otpad).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 109
Upravljanje otpadnim uljima i drugim zauljenim otpadom se bazira na odvojenom
prikupljanju na mjestu nastanka. Otpadna ulja i zauljeni otpad prikupljaju se u posebnim,
namjenskim posudama, te preuzimaju od strane ovlaštenih sakupljača i prevoze do mjesta
zbrinjavanja. Odvojeno prikupljena otpadna ulja i drugi zauljeni otpad mogu se uključiti u
cikluse reciklaže preuzimanjem od ovlaštenih sakupljača.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada
sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, prerada otpada u postojećim
pogonima, nekontrolisano spaljivanje, izvoz)
scenario 1: reciklaža/tretman otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada
scenario 2: izvoz otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja reciklažu/tretman prikupljenih otpadnih ulja i drugog zauljenog
otpada. Materijalni tretman je postupak od kojeg nastaje novi proizvod ili ulje koje se može
ponovo upotrijebiti. Taj proces se odnosi na uklanjanje teških metala, nečistoća i raznih
aditiva iz korištenih ulja na bazi čega se dobije bazno ulje koje se može koristiti kao sirovina
za proizvodnju novih mazivih ulja. Termički tretman podrazumjeva korištenje otpadnog ulja
kao goriva (npr. u termoelektranama, tvornicama cementa, te industrijskim toplanama i
kotlovnicama).
Reciklaža otpadnih ulja ima značajnu ulogu iz razloga kako bi se optimizirala potrošnja
prirodnih resursa te kako bi se sačuvala životna sredina. Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
bitno je odvajati od ostalog komunalnog otpada kako da ne bi završili na deponijama otpada i
tako uticali na zagađenje životne sredine. Otpadna jestiva ulja potrebno je posebno sakupljati i
reciklirati (proizvodnja motornih biogoriva i dr.).
Hemijskim tretmanom moguće je rafinisati otpadna ulja korištenjem hemijskih reakcija (npr.
Rafinerija ulja Modriča).
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenih otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada putem
ovlaštenih sakupljača na reciklažu/tretman van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je da
na području RS ne postoji ovlaštena firma za materijalni i/ili termički tretman, odnosno
zbrinjavanje otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada, te postojanje slobodnih raspoloživih
kapaciteta do kojih je potrebno uključiti transportne troškove i troškove zaprimanja otpada
(tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario predstavlja krajnju mjeru u slučaju da nije moguće sprovesti
reciklažu/tretman navedenog otpada u RS.
Raspoložive uobičajne tehnike zbrinjavanja i postupanja s otpadnim uljima i drugim
zauljenim otpadom opisane su u analizi situacije (tabela 3.8/1).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 110
Tabela 3.8/1 - Analiza situacije – otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,80 Reciklaža Proizvodnja novih proizvoda/ulja za ponovnu upotrebu (npr. proizvodnja biodizela, rafinisanih ulja itd) Postojanje kapaciteta za reciklažu otpadnih ulja na području RS (npr. Rafinerija ulja Modriča) Mogućnost prihoda od prodaje recikliranog proizvoda/sirovine
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje otpadnim uljima i drugim zauljenim otpadom Potrebno uzorkovanje radi obezbjeđenja čistoće materijala prije reciklaže Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Niski nivo učešća građana (vezano uz prikupljanje jestivih otpadnih ulja i masti)
Poboljšanje kvaliteta životne sredine Očuvanje prirodnih resursa i energije Aktivno učešće građana (za slučaj prikupljanja jestivih otpadnih ulja i masti) Otvaranje novih radnih mjesta
Otpor javnosti i negativan stav Funkcionisanje sistema prikupljanja otpadnih jestivih ulja i masti samo ako je prihvaćeno od strane građana
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 111
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
2 3,80 Termički tretman – spaljivanje na rešetki (korištenje sekundarnog ulaza za tečna goriva)
Smanjena upotreba fosilnih goriva
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje otpadnim uljima i drugim zauljenim otpadom Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Mogućnost nastanka neželjenih nusproizvoda Testiranje i zbrinjavanje ostataka tretmana Troškovi i organizacija transporta Mogućnost nastanka nepredviđenih troškova
Proizvodnja energije Najšire dostupna tehnologija termičke obrade Otvaranje novih radnih mjesta
Ograničeni kapaciteti Visoki troškovi investicija NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Emisija štetnih tvari putem dimnih gasova u atmosferu
3 3,64 Termički tretman – spaljivanje u fluidiziranom sloju (korištenje sekundarnog ulaza za tečna goriva)
Smanjena upotreba fosilnih goriva
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje otpadnim uljima i drugim zauljenim otpadom Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Mogućnost nastanka neželjenih nusproizvoda Testiranje i zbrinjavanje ostataka tretmana Troškovi i organizacija transporta Mogućnost nastanka nepredviđenih troškova
Proizvodnja energije Otvaranje novih radnih mjesta
Ograničeni kapaciteti Visoki troškovi investicija NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Emisija štetnih tvari putem dimnih gasova u atmosferu Smanjena dostupnost navedene tehnologije
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 112
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
4 3,40 Hemijski tretman (regeneracija, rafiniranje)
Visoki kvalitet tretiranog otpadnog ulja (uporedivo s baznim uljem)
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje otpadnim uljima i drugim zauljenim otpadom Tehnologija nije široko dostupna Troškovi i organizacije transporta Troškovi tretmana Zbrinjavanje ostataka obrade Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom
Otvaranje novih radnih mjesta
Ograničeni kapaciteti Manipulacije i tržište za proizvode tretmana Stav javnosti
5 3,84 Izvoz Brzo rješenje Postojanje preduzeća za prikupljanje EE otpada
Troškovi i organizacija transporta Konstantne akcije vezane uz osiguranje kvaliteta i količine otpadnog jestivog ulja Gubitak vrijednog materijala koji se može reciklirati ili koristiti kao izvor energije
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo) Postojanje preduzeća za upravljanje ovom vrstom otpada izvan RS
Moguće poteškoće prilikom pronalaženja firmi u inostranstvu koje otkuplju navedeni otpad Nestabilnost tršišta vezano uz cijene i uslove prihvatanja
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 113
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju ili postupanje s otpadom, te analize situacije za
upravljanje otpadnim uljima i drugim zauljenim otpadom, preporuke za upravljanje
navedenom vrstom otpada su sljedeće:
povezati informacioni sistem vezan za uvoz i proizvođače svih vrsta ulja sa
informacionim sistemom za upravljanje otpadom radi uspostavljanja sistema
(organizacionog i finansijskog) prikupljanja i tretmana otpadnih ulja,
unaprijediti organizaciju razdvajanja otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada na
mjestu nastanka prema vrstama i kategorijama,
unaprijediti organizaciju prikupljanja (putem prikupljanja na prodajnim mjestima,
centrima za reciklažu, odnosno za privredne subjekte preuzimanjem od strane
ovlaštenih preduzeća) i prijevoza otpadnog ulja i drugog zauljenog otpada do mjesta
zbrinjavanja putem ovlaštenih preduzeća,
u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom, organizovati reciklažu otpadnih ulja na
nivou RS (minimalno 1 pogon za regeneraciju ili rerafinaciju) ili iskorištavati
energetski potencijal tretmanom otpadnih ulja i drugog zauljenog otpada u
termoelektranama, odnosno do uspostave uslova za provođenje naprijed navedenog,
predmetni otpad izvoziti putem ovlaštenih preduzeća.
3.9 Električni i elektronski otpad – EE otpad
Buduće količine EE otpada procijenjene su na bazi postojećeg stanja, prosječne godišnje
stope rasta specifične količine otpada i faktora stanovništva te su prikazane na nivou RS
(tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.9/1 daje se procjena budućih količina EE otpada koji će nastajati u periodu do
2025. godine po regijama
Tabela 3.9/1 – Procjena budućih količina EE otpada po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 2.273 2.311 2.351 2.391 2.432 2.473 2.475 2.512 2.549 2.587 2.626
Bijeljina 841 855 870 884 899 915 914 928 942 956 970
Doboj 1.353 1.377 1.400 1.424 1.448 1.473 1.472 1.494 1.517 1.539 1.562
Gacko 414 421 428 435 442 450 448 455 461 468 475
Mrkonjić Grad 214 217 221 224 228 232 230 234 237 240 243
Prijedor 913 928 944 960 977 994 994 1.008 1.024 1.039 1.054
Foča 728 740 753 765 778 791 789 800 812 824 835
Zvornik 812 826 840 853 868 882 877 889 902 914 927
Ukupno, t/god:
7.548 7.675 7.807 7.936 8.072 8.210 8.199 8.320 8.444 8.567 8.692
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 114
Zbog svojih svojstava EE otpad svrstava se u opasni otpad (zbog sadržaja teških metala,
azbesta i dr.). Upravljanje EE otpadom se bazira na odvojenom prikupljanju EE otpada na
dostupnim sakupljalištima, tretmanu, ponovnoj upotrebi dijelova EE otpada (metal, plastika i
dr.), zbrinjavanju novonastalog otpada, te izvozu otpada koji se ne može zbrinuti ili iskoristiti
u RS. EE otpad se preuzima od strane ovlaštenih sakupljača i prevozi do mjesta zbrinjavanja.
Odvojeno prikupljen EE otpad može se uključiti u cikluse reciklaže preuzimanjem od
ovlaštenih sakupljača.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja EE otpada sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, izvoz)
scenario 1: reciklaža EE otpada
scenario 2: izvoz EE otpada
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje i opciju "ne radi ništa", opisan je u Aneksu 1
Strategije i ovdje se neće dalje razrađivati.
Scenario 1 predstavlja reciklažu prikupljenog EE otpada. EE otpad se najprije rastavlja uz
izdvajanje opasnih komponenti (npr. baterije, akumulatori, razna ulja, gasovi, katodne cijevi i
dr.) i vrijednih komponenti (žice, elektromotori, kablovi i dr.). Nakon toga slijedi usitnjavanje
uz magnetsko razdvajanje željeznih i ostalih materijala uz njihovo odvajanje i prešanje.
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenog EE otpada putem ovlaštenih sakupljača na
zbrinjavanje van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je da na području RS ne postoji
ovlašteno preduzeće za zbrinjavanje EE otpada te postojanje slobodnih raspoloživih
kapaciteta do kojih je potrebno uključiti transportne troškove i troškove zaprimanja otpada
(tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario predstavlja krajnju mjeru u slučaju da nije moguće sprovesti
reciklažu navedenog otpada u RS.
Raspoloživa uobičajna postupanja sa EE otpadom opisana su u analizi situacije (tabela 3.9/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 115
Tabela 3.9/2 – Analiza situacije – EE otpad
EE otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,80 Reciklaža Izdvajanje komponenti štetnih za životnu sredinu (opasnog otpada) Proizvodnja sekundarnih sirovina (željezo, bakar, aluminij) Dostupne tehnologije koje omogućuju reciklažu Štednja energije
Nedovoljno razvijen sistemupravljanja EE otpadom Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje EE otpadom
Poboljšanje kvaliteta životne sredine Očuvanje deponijskog prostora Otvaranje novih radnih mjesta Smanjenje potražnje za prirodnim sirovinama Plasman recikliranog materijala na tržište Izdvojeni metali kao sekundarne sirovine imaju iste osobine kao izvorni materijal
Cijena sekundarnih sirovina na tržištu zavisi o prisutnosti primjesa u njima Nerazvijenost tržišta za otkup iskoristivih dijelova otpadne elektronike Neizvjesnost oko budućih količina i osobina otpada, zakona i vrijednosti materijala može obeshrabriti uspostavljanje aktivnosti reciklaže Potrebna je kontinuirana edukacija zaposlenika u cilju smanjenja količina kontaminanata u sekundarnim sirovinama Učešće građana u procesu odvojenog prikupljanja otpada
5 3,84 Izvoz Brzo rješenje Postojanje preduzeća za prikupljanje EE otpada
Gubitak vrijednog materijala pogodnog za reciklažu Troškovi i organizacije transporta
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo) Postojanje preduzeća za upravljanje EE otpadom izvan RS
Moguće poteškoće prilikom pronalaženja preduzeća u inostranstvu koje otkuplju navedeni otpad Nestabilnost tršišta vezano uz cijene i uslove prihvatanja
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 116
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju ili postupanje sa EE otpadom te analize situacije
za upravljanje EE otpadom, preporuke za upravljanje navedenom vrstom otpada su
sljedeće:
povezati informacioni sistem vezan za uvoz i proizvođače elektičnih i elektronskih
proizvoda sa informacionim sistemom za upravljanje otpadom radi uspostavljanja
sistema (organizacionog i finansijskog) prikupljanja i tretmana EE otpada,
obezbijediti razdvajanje EE otpada sa sadržajem PCB-a od ostalog EE otpada,
unaprijediti organizaciju prikupljanja (putem centara za reciklažu ili direktnim
preuzimanjem od strane ovlaštenih preduzeća) te prevoza EE otpada do mjesta
zbrinjavanja putem ovlaštenih preduzeća,
u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom,organizovati reciklažu EE otpada na
nivou RS (minimalno 1 pogon), odnosno do ispunjenja uslova za provođenje naprijed
navedenog, predmetni otpad izvoziti putem ovlaštenih preduzeća.
3.10 Građevinski i inertni otpad
Buduće količine građevinskog i inertnog otpada procijenjene su na bazi postojećeg stanja,
prosječne godišnje stope rasta specifične količine otpada kao mjere porasta životnog
standarda i privrednog rasta, te specifičnoj količini predmetnog otpada te su prikazane na
nivou RS (tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.10/1 daje se procjena budućih količina građevinskog i inertnog otpada koji će
nastajati u periodu do 2025. godine po regijama
Tabela 3.10/1 – Procjena budućih količina građevinskog i inertnog otpada po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 23.357 23.755 24.160 24.572 24.991 25.417 25.432 25.813 26.200 26.592 26.990
Bijeljina 8.640 8.787 8.936 9.089 9.244 9.401 9.397 9.536 9.678 9.821 9.967
Doboj 13.910 14.147 14.388 14.634 14.883 15.137 15.133 15.358 15.586 15.818 16.053
Gacko 4.252 4.324 4.396 4.470 4.545 4.621 4.609 4.675 4.742 4.810 4.879
Mrkonjić Grad 2.196 2.232 2.269 2.306 2.344 2.383 2.368 2.401 2.433 2.466 2.500
Prijedor 9.382 9.542 9.705 9.871 10.040 10.211 10.212 10.365 10.520 10.677 10.836
Foča 7.484 7.609 7.737 7.866 7.998 8.132 8.111 8.227 8.344 8.464 8.585
Zvornik 8.350 8.488 8.628 8.771 8.916 9.064 9.016 9.141 9.267 9.395 9.524
Ukupno, t/god:
77.571 78.884 80.219 81.579 82.961 84.366 84.278 85.516 86.770 88.043 89.334
Zbog svojih svojstava građevinski otpad svrstava se u neopasni, ali i opasni otpad (zbog
sadržaja opasnih supstanci, azbesta, žive i dr.). Upravljanje građevinskim (bez primjesa
opasnog otpada) i inertnim otpadom podrazumjeva skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 117
odvojeno skupljanje, reciklažu i/ili zbrinjavanje građevinskog otpada. Građevinski otpad ne
smije se odložiti na mjestu nastanka, kao niti na lokacijama koje za to nisu predviđene.
U okviru sagledavanja mogućnosti reciklaže ili zbrinjavanja građevinskog i inertnog otpada
sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, reciklaža, izvoz)
scenario 1: ponovna upotreba i reciklaža građevinskog i inertnog otpada
scenario 2: deponovanje građevinskog i inertnog otpada
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja ponovnu upotrebu (re-use; npr. ponovno korištenje cigle, crijepa i dr) i
reciklažu građevinskog i inertnog otpada. Osnovni ciljevi navedenih postupaka su smanjenje
količina otpada koji nastaju rušenjem, rekonstrukcijom i izgradnjom građevina (a koji bi
završio na deponijama) te očuvanje mineralnih resursa koji bi bili utrošeni za potpuno nove
građevinske proizvode. Osnovni procesi u okviru reciklaže materijala su: sortiranje, lomljenje
i ispitivanje kako bi se dobili agregati koji se ponovno koriste u u različitim područjima
građevinarstva, najčešće u cestogradnji, kod uređenja zemljišta i kao agregati za betonske
proizvode.
Scenario 2 predstavlja deponovanje građevinskog i inertnog otpada koje se može obavljati u
slučajevima kada ga nije moguće materijalno i/ili energetski obraditi i ponovno koristiti.
Raspoložive uobičajne tehnike reciklaže i postupanja sa građevinskim i inertnim otpadom
opisane su u analizi situacije (3.10/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 118
Tabela 3.10/2 – Analiza situacije – Građevinski i inertni otpad
Građevinski i inertni otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,78 Ponovno korištenje
Očuvanje proizvoda u originalnom obliku Očuvanje sirovinskih resursa Očuvanje energije
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje građevinskim otpadom Nedovoljno razvijen sistem upravljanja navedenim otpadom
Poboljšanje kvalitete životne sredine Očuvanje deponijskog prostora Otvaranje novih radnih mjesta Korištenje otpada u sanacijama rudnika i deponija
Stav javnosti prema kvaliteti obnovljenog materijala
2 3,80 Reciklaža (drobilice)
Proizvodnja recikliranog materijala - agregata Ispitane i dostupne tehnologije, prihvaćene od strane struke Jeftin proces iz razloga što se proces može odvijati „in situ“ što smanjuje potrošnju energije pri transportu materijala do pogona za reciklažu Procesom reciklaže, količina materijala odložena u prirodu se smanjuje, te se ujedno smanjuje eksploatacija prirodnih resursa koji su ograničeni
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje građevinskim otpadom Nedovoljno razvijen sistem upravljanja građevinskim otpadom
Širina tržišta za plasman recikliranog materijala Iskorištavanje inertnog materijala u građevinarstvu Poboljšanje kvaliteta životne sredine Ekološki prihvatljivo Očuvanje deponijskog prostora Otvaranje novih radnih mjesta
Konkurentnost na tržištu zavisno o kvalitetu recikliranog materijala Mogućnost zagađenja vodom od ispiranja agregata ukoliko se proces ne vodi ispravno Nedovoljna informisanost građana o odvojenom prikupljanju otpada Učešće građana u procesu odvojenog prikupljanja otpada
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 119
Građevinski i inertni otpad Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
3 3,84 Deponovanje Jednostavan proces - praksa u svijetu Zahtjeva malo opreme Niski troškovi
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje građevinskim otpadom Nedovoljno razvijen sistem upravljanja građevinskim otpadom Zapunjavanje deponijskog prostora
Korištenje građevinskog otpada kao inertnog materijala za sanaciju, prekivanje deponije
Zagađenje životne sredine
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 120
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju ili postupanje sa građevinskim i inertnim
otpadom, te analize situacije za upravljanje građevinskim i inertnim otpadom, preporuke
za upravljanje navedenom vrstom otpada su sljedeće:
kroz prostorno-plansku dokumentaciju definisati potencijalne lokacije za deponovanje
građevinskog i inertnog otpada, kao i izraditi potrebne studije uticaja na životnu
sredinu i projektnu dokumentaciju za realizovanje deponija predmetnog otpada,
obezbijediti razdvajanje različitih vrsta građevinskog i inertnog otpada na mjestu
nastanka (opasni, neopasni, različite vrste materijala: beton, cigla, asfalt, kamen, kao i
plastika, karton i slični otpadni materijali od građenja),
unaprijediti organizaciju prikupljanja (putem centara za reciklažu ili direktnim
preuzimanjem od strane ovlaštenih preduzeća), te prevoza otpada do mjesta reciklaže
ili zbrinjavanja,
u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom, reciklažu građevinskog i inertnog
otpada u RS organizovati putem stacionarnih ili mobilnih postrojenja na zajedničkim
deponijama, samim gradilištima ili drugim uređenim površinama za tu namjenu,
odnosno u periodu do početka rada do sada nerealizovanih zajedničkih deponija, na
minimalno 1 službenoj deponiji po regiji ili drugim lokacijama predviđenim za tu
namjenu.
3.11 Otpad koji sadrži azbest
Buduće količine otpada koji sadrži azbest procijenjene su na bazi postojećeg stanja, prosječne
godišnje stope rasta specifične količine otpada kao mjere porasta životnog standarda i
privrednog rasta te specifičnoj količini predmetnog otpada te su prikazane na nivou RS (tabela
1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.11/1 daje se procjena budućih količina otpada koji sadrži azbest koji će nastajati u
periodu do 2025. godine po regijama
Tabela 3.11/1 – Procjena budućih količina otpada koji sadrži azbest po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 10,0 10,2 10,4 10,5 10,7 10,9 10,9 11,1 11,2 11,4 11,6
Bijeljina 3,7 3,8 3,8 3,9 4,0 4,0 4,0 4,1 4,1 4,2 4,3
Doboj 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,5 6,6 6,7 6,8 6,9
Gacko 1,8 1,9 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,0 2,0 2,1 2,1
Mrkonjić Grad 0,9 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,1 1,1
Prijedor 4,0 4,1 4,2 4,2 4,3 4,4 4,4 4,4 4,5 4,6 4,6
Foča 3,2 3,3 3,3 3,4 3,4 3,5 3,5 3,5 3,6 3,6 3,7
Zvornik 3,6 3,6 3,7 3,8 3,8 3,9 3,9 3,9 4,0 4,0 4,1
Ukupno, t/god: 33,2 34,0 34,5 35,0 35,5 36,2 36,2 36,6 37,1 37,8 38,4
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 121
Zbog svojih osobina otpad koji sadrži azbest svrstava se u opasni otpad. Upravljanje
predmetnim otpadom odnosi se na obavljanje djelatnosti skupljanja, prijevoza, privremenog
skladištenja i zbrinjavanja odnosno obrade ili odlaganja azbestnog otpada. Otpad koji sadrži
azbest ne smije se odložiti na mjestu nastanka kao niti na lokacijama koje za to nisu
predviđene.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja otpada koji sadrži azbest sagledani su
sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje)
scenario 1: sanitarno deponovanje otpada koji sadrži azbest
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja deponovanje otpada koji sadrži azbest na posebno označenim poljima
u okviru sanitarnih deponija otpada.
Raspoloživa uobičajna tehnika zbrinjavanja otpada koji sadrži azbest opisana je u analizi
situacije (tabela 3.11/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 122
Tabela 3.11/2 - Analiza situacije – Otpad koji sadrži azbest
Otpad koji sadrži azbest Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,84 Deponovanje Jednostavan proces - praksa u svijetu Zahtjeva malo opreme Niski troškovi
Kaseta za deponovanje azbestnog otpada mora biti izolovana od ostatka deponije gdje se deponuju druge vrste otpada Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje azbestnim otpadom Nedovoljno razvijen sistem upravljanja azbestnim otpadom
Poboljšanje životne sredine
Otpor javnosti Zagađenje životne sredine i zdravlja ljudi ukoliko se ne provodi ispravno
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 123
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju i/ili postupanje s otpadom koji sadrži azbest, te
analize situacije za upravljanje predmetnim otpadom, preporuke za upravljanje otpadom
koji sadrži azbest su sljedeće:
obezbijediti razdvajanje otpada koji sadrži azbest od ostalih vrsta građevinskog otpada
na mjestu nastanka i pripremne radnje prije transporta (površinsko očvršćivanje,
zamatanje i dr) od strane ovlaštenih subjekata radi bezbjednog rukovanja i zaštite
zdravlja ljudi,
unaprijediti organizaciju prevoza pripremljenog otpada koji sadrži azbest do mjesta
zbrinjavanja (deponovanja),
deponovanje otpada koji sadrži azbest organizovati na postojećim zajedničkim
deponijama u RS, odnosno u periodu do početka rada ostalih zajedničkih deponija, na
minimalno 1 službenoj deponiji po regiji, na posebno pripremljenim kasetama na
deponiji.
3.12 Otpad iz proizvodnje titan-dioksida
U slučaju realizacije projekata proizvodnje titan-dioksida u razdoblju važenja predmetne
Strategije, prije primjerenog deponovanja (zavisno od analiza otpada) potrebno je provesti
predtretman otpada (solidifikacija/stabilizacija). Deponovanje je potrebno izvršiti u
kontrolisanim uslovima uz obezbjeđenje zaštite životne sredine primjenom mjera zaštite i
monitoringa.
3.13 Otpadne fluorescentne cijevi
Buduće količine otpadnih fluorescentnih cijevi procijenjene su na bazi postojećeg stanja,
prosječne godišnje stope rasta specifične količine otpada kao mjere porasta životnog
standarda i privrednog rasta te specifičnoj količini predmetnog otpada te su prikazane na
nivou RS (tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.13/1 daje se procjena budućih količina otpadnih fluorescentnih cijevi koje će
nastajati u periodu do 2025. godine po regijama
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 124
Tabela 3.13/1 – Procjena budućih količina otpadnih fluorescentnih cijevi po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 0,26 0,26 0,27 0,27 0,28 0,28 0,28 0,29 0,29 0,29 0,30
Bijeljina 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,11 0,11 0,11 0,11
Doboj 0,15 0,16 0,16 0,16 0,16 0,17 0,17 0,17 0,17 0,18 0,18
Gacko 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05
Mrkonjić Grad 0,02 0,02 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03
Prijedor 0,10 0,11 0,11 0,11 0,11 0,11 0,11 0,11 0,12 0,12 0,12
Foča 0,08 0,08 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,09 0,10
Zvornik 0,09 0,09 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,10 0,11
Ukupno, t/god:
0,85 0,87 0,91 0,91 0,92 0,93 0,93 0,95 0,96 0,97 1,00
Zbog sadržaja žive koja je izuzetno toksičan element, fluorescentne cijevi svrstavaju se u
opasni otpad.
Upravljanje otpadnim fluorescentnim cijevima se bazira na odvojenom prikupljanju na
mjestu nastanka. Otpadne fluorescentne cijevi prikupljaju se u posebnim, namjenskim
posudama, te preuzimaju od strane ovlaštenih sakupljača i prevoze do mjesta zbrinjavanja.
Odvojeno prikupljene fluorescentne cijevi mogu se uključiti u cikluse reciklaže preuzimanjem
od ovlaštenih sakupljača.
U okviru sagledavanja mogućnosti reciklaže i zbrinjavanja otpadnih fluorescentnih cijevi
sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje)
scenario 1: reciklaža otpadnih fluorescentnih cijevi
scenario 2: izvoz otpadnih fluorescentnih cijevi
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje i opciju "ne radi ništa", opisan je u Aneksu 1
Strategije i ovdje se neće dalje razrađivati.
Scenario 1 prestavlja reciklažu prikupljenih otpadnih fluorescentnih cijevi. Fluorescentne
cijevi, osim što sadrže komponente štetne za životnu sredinu, sadrže i korisne materijale koji
se mogu koristiti kao sekundarne sirovine. Reciklaža fluorescentnih cijevi započinje
mehaničkim tretmanom tj. lomljenjem cijevi u drobilici. Prilikom drobljenja, hvata se živa
kako ne bi dospjela u životnu sredinu. Nakon mehaničke obrade materijal prolazi kroz
separator gdje se odvaja aluminij („aluminijske krpice“) i lomljeno staklo od luminofora
(fosfornog praha). Kao konačni proizvod dobija se aluminij koji se može koristiti kao
sekundarna sirovina, te lomljeno staklo („stakleni krš“) iz kojeg kad se ukloni fosforni prah
koji sadrži živu (luminofor) klasificira kao neopasan ili inertan otpad, te se može koristiti na
deponiji ili kao cestovni ili izolacijski materijal. Moguće ga je i potpunije pročistititi i
ponovno koristiti u mješavini sa novim staklom pri proizvodnji fluorescentnih cijevi.
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenih otpadnih fluorescentnih cijevi putem ovlaštenih
sakupljača na zbrinjavanje van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je da na području RS
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 125
ne postoji ovlaštena firma za materijalni tretman odnosno zbrinjavanje otpadnih
fluorescentnih cijevi, te postojanje slobodnih raspoloživih kapaciteta do kojih je potrebno
uključiti transportne troškove i troškove zaprimanja otpada (tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario
predstavlja krajnju mjeru u slučaju da nije moguće sprovesti zbrinjavanje navedenog otpada u
RS.
Raspoloživa uobičajna postupanja s otpadnim fluorescentnih cijevima opisana su u analizi
situacije (tabela 3.13/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 126
Tabela 3.13/2 – Analiza situacije – otpadne fluorescentnih cijevi
Otpadne fluorescentne cijevi Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,80 Reciklaža Izdvajanje komponenti štetnih za životnu sredinu (živa) Proizvodnja korisnih materijala koji se mogu upotrijebiti kao sekundarne sirovine (lomljeno staklo, aluminij)
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje otpadnim fluorescentnim cijevima Uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom (prikupljanje nerazbijenih cijevi i dr.) Živa unutar fluorescentnih svjetiljki otežava postupak reciklaže, pa je stoga potrebno neprestano razvijati efikasnije tehnologije
Poboljšanje kvaliteta životne sredine Otvaranje novih radnih mjesta
Otpor javnosti i negativan stav prema izgradnji objekata za zbrinjavanje otpada kao i prema upotrebljivosti recikliranih materijala Učešće građana u izdvojenom prikupljanju
5 3,84 Izvoz Brzo rješenje Postojanje preduzeća za prikupljanje otpadnih fluorescentnih cijevi koje sadrže živu
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje otpadnim fluorescentnim cijevima Gubitak potencijalne sirovine Uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Troškovi i organizacije transporta
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo)
Moguće poteškoće prilikom pronalaženja firmi u inostranstvu koje otkuplju navedeni otpad Nestabilnost tršišta vezano uz cijene i uslove prihvatanja
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 127
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju ili postupanje s otpadnim fluorescentnim
cijevima te analize situacije za upravljanje otpadnim fluorescentnim cijevima, preporuke
za upravljanje navedenom vrstom otpada su sljedeće:
povezati informacioni sistem vezan za uvoz i proizvođače fluorescentnih cijevi sa
informacionim sistemom za upravljanje otpadom radi uspostavljanja sistema
(organizacionog i finansijskog) prikupljanja i tretmana otpada,
obezbijediti razdvajanje otpadnih fluorescentnih cijevi prema vrstama,
unaprijediti organizaciju prikupljanja (putem centara za reciklažu ili direktnim
preuzimanjem od strane ovlaštenih preduzeća), te prevoza predmetnog otpada do
mjesta tretmana ili zbrinjavanja putem ovlaštenih preduzeća,
u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom, organizovati tretman otpadnih
fluorescentnih cijevi na nivou RS (minimalno 1 pogon), odnosno do uspostavljanja
uslova za provođenje naprijed navedenog, predmetni otpad izvoziti putem ovlaštenih
preduzeća.
3.14 Mulj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
Buduće količine mulja iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda procijenjene su na bazi
postojećeg stanja, prosječne godišnje stope rasta specifične količine otpada kao mjere porasta
životnog standarda i privrednog rasta, te specifičnoj količini predmetnog otpada, te su
prikazane na nivou RS (tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.14/1 daje se procjena budućih količina mulja iz uređaja za prečišćavanje otpadnih
voda koji će nastajati u periodu do 2025. godine po regijama
Tabela 3.14/1 – Procjena budućih količina mulja iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda po
regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 2.662 2.708 2.754 2.801 2.849 2.897 2.899 2.942 2.986 3.031 3.077
Bijeljina 985 1.002 1.019 1.036 1.054 1.072 1.071 1.087 1.103 1.119 1.136
Doboj 1.586 1.613 1.640 1.668 1.696 1.725 1.725 1.751 1.777 1.803 1.830
Gacko 485 493 501 510 518 527 525 533 541 548 556
Mrkonjić Grad 250 254 259 263 267 272 270 274 277 281 285
Prijedor 1.069 1.088 1.106 1.125 1.144 1.164 1.164 1.181 1.199 1.217 1.235
Foča 853 867 882 897 912 927 924 938 951 965 979
Zvornik 952 968 984 1.000 1.016 1.033 1.028 1.042 1.056 1.071 1.086
Ukupno, t/god: 8.842 8.993 9.145 9.300 9.456 9.617 9.606 9.748 9.890 10.035 10.184
Zbog svojih svojstava muljevi iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda klasificiraju se kao
neopasan otpad (npr. mulj od obrade komunalnih otpadnih voda) ili opasan otpad (npr.
muljevi koji sadrže opasne tvari iz biološke obrade industrijskih otpadnih voda, muljevi od
površinske obrade metala i sl.). Upravljanje navedenom vrstom otpada se bazira na
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 128
prikupljanju navedenog otpada od strane ovlaštenih sakupljača i prevoza do mjesta tretmana
i/ili zbrinjavanja.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja mulja iz uređaja za prečišćavanje otpadnih
voda sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje)
scenario 1: zbrinjavanje muljeva (mehaničko-biološki tretman, termički tretman, te
deponovanje)
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja tretman prikupljenih muljeva s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
koji može biti mehaničko-biološki ili termički, te deponovanje muljeva.
Mehaničko-biološki tretman može biti aeroban ili anaeroban. Kod aerobne razgradnje
(kompostiranja) organska komponenta se razgrađuje pomoću mikroorganizama uz prisustvo
kisika. Konačni proizvod je stabilizirani proizvod (kompost) koji ima višenamjensku
upotrebu: u poljoprivredi, sanacijama deponija ili zagađenih lokacija i sl. Anaerobna
razgradnja (digestija) predstavlja proces razgradnje organskih sastojaka pomoću anaerobnih
mikroorganizama bez prisutnosti kisika. Konačni proizvod uz kompost je i bioplin koji se
može koristiti kao energent.
Termički tretman otpada je skup postupaka kojima se smanjuje zapremina otpada, pri čemu se
izdvajaju i/ili uništavaju potencijalno opasne materije iz otpada te je moguće iskoristiti
energetsku vrijednost otpada za proizvodnju električne energije i/ili toplotne energije. Kod
spaljivanja mulja (na temperaturama višim i od 800˚C kako bi se uklonili neugodni mirisi)
dobija se toplota koja se može pretvoriti u energiju te kao krajnji proizvod pepeo koji se
nakon kontrole (ukoliko zadovoljava s obzirom na sadržaj teških metala i dr.) može koristiti u
građevinarstvu. Postupkom sušenja, muljevima se uklanja voda i kao konačni proizvod
dobija se dehidratizirani mulj (kompost) koji se nakon kontrole može višenamjenski koristiti
(u poljoprivredi, za rekultivaciju, sanaciju i sl.).
Deponovanje muljeva na deponijama u većini evropskih zemalja se smanjuje zbog zahtjeva
Direktive o odlagalištu otpada (1999/31/EEZ) koja zahtjeva smanjenje količine
biorazgradivog otpada koji dospjeva na deponije, te zabranjuje deponovanje tečnog i
neobrađenog otpada na deponijama. Da bi se mulj mogao deponovati potreban je njegov
predtretman kako bi se zadovoljili uslovi za deponovanje (dehidracija na min. 35% suhe
materije, masa biorazgradive komponente treba biti <35% ukupne mase; ukupni TOC najviše
5% mase suhe tvari).
Raspoložive uobičajne tehnike zbrinjavanja mulja s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
opisane su u analizi situacije (tabela 3.14/1).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 129
Tabela 3.14/1 – Analiza situacije – mulj s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
Mulj s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,60 Mehaničko-biološka obrada – aerobna (kompostiranje neopasnog mulja)
Smanjenje količine i zapremine otpada Stabilizacija mulja i smanjivanja patogena Bolja obrada mulja u odnosu na anaerobni tretman
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje muljem s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Zahtjevno upravljanje procesom kompostiranja i stalna kontrola procesnih parametara (temperatura, vlažnost, snabdjevanje kisikom i dr.) Visoki troškovi ulaganja i rada Troškovi transporta (u slučaju decentraliziranog rješenja) Konačni proizvod treba zadovoljavati u pogledu sadržaja štetnih tvari i prisutnih mikroorganizama
Poboljšanje kvaliteta životne sredine Očuvanje deponijskog prostora Upotreba tretiranog mulja u poljoprivredi, na zelenim površinama i parkovima (rekultivacija), za potrebe sanacije (deponije, zagađene lokacije) Otvaranje novih radnih mjesta
Prihvaćanje od strane javnosti (NIMBY efekt) Širenje neugodnih mirisa
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 130
Mulj s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
2 3,65 Mehaničko-biološka obrada – anaerobna digestija (neopasni mulj)
Smanjenje količine i volumena otpada Dokazana/uhodana tehnologija Smanjenje toksičnosti otpada Inaktiviranje agensa za širenje zaraza Proizvodnja male količine biološkog mulja
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje muljem s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Visoki troškovi ulaganja, rada i održavanja Isplativo samo kod velikih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Preostali digestat zahtijeva naknadnu obradu (npr, kompostiranje) prije konačnog zbrinjavanja (npr. deponovanje) Konačni proizvod treba zadovoljavati u pogledu sadržaja štetnih tvari i prisutnih mikroorganizama
Proizvodnja energije (iskorištavanje biogas kao energenta) Otvaranje novih radnih mjesta
Prihvaćanje od strane javnosti (NIMBY efekt)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 131
Mulj s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
3 3,64 Termički tretman – spaljivanje u fluidiziranom sloju (opasni i neopasni mulj)
Upotreba predtretiranog mulja kao dodatnog goriva (zavisno o kalorijskoj vrijednosti) Smanjenje količine i zapremine otpada Smanjenje toksičnosti otpada Mineralizacija i inertizacija otpada najboljim tehnikama Zbog visokih temperatura (i više od 800˚C) nema neugodnih mirisa Postojanje preduzeća koja prikupljaju predmentne muljeve
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje muljem s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Ograničenost mjesta tretmana (termoelektrane i cementare) Potreban predtretman – prethodno sušenje mulja Visoki troškovi ulaganja Teški metali iz mulja ostaju u pepelu
Proizvodnja energije Korištenje konačnog proizvoda (pepela) u građevinarstvu Otvaranje novih radnih mjesta
Prihvaćanje od strane javnosti (NIMBY efekt) Mogućnost energetskog iskorištavanja mulja ograničena zbog transportnih troškova
4 3,84 Deponovanje – sanitarna deponija (neopasni mulj)
Niski troškovi prethodno tretiranog (dehidriranog) mulja
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje muljem s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Zapunjavanje deponijskog prostora Potreban predtretman kako bi se zadovoljili uslovi za deponovanje (dehidracija na min. 35% suve materije)
- Prihvaćanje od strane javnosti (NIMBY efekt)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 132
Na bazi opšte ocjene kriterija za tehnologiju ili postupanje s muljem iz uređaja za
prečišćavanje otpadnih voda, te analize situacije za upravljanje muljem iz uređaja za
prečišćavanje otpadnih voda, preporuke za upravljanje s muljem iz uređaja za
prečišćavanje otpadnih voda su sljedeće:
unaprijediti organizaciju prikupljanja i prijevoza predtretiranog (prosušenog)
neopasnog mulja s uređaja za prečišćavanje otpadnih voda do mjesta zbrinjavanja
(deponije) ili mjesta drugih primjerenih tretmana (korištenje u poljoprivredi,
insineracija i dr.), zavisno o karakteristikama mulja,
unaprijediti organizaciju prikupljanja i prevoza opasnog mulja s uređaja za
prečišćavanje otpadnih voda do mjesta tretmana ili zbrinjavanja putem ovlaštenih
preduzeća,
deponovanje predtretiranog mulja sa uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
organizovati na postojećim zajedničkim deponijama u RS, odnosno u periodu do
početka rada ostalih zajedničkih deponija, na minimalno 1 službenoj deponiji po regiji,
na posebno pripremljenim kasetama na deponiji.
3.15 Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
Buduće količine otpada iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike procijenjene su na
bazi postojećeg stanja i procjenama trenda indeksa industrijske proizvodnje prema sektorima
za razdoblje od 2005. do 2012. godine te su prikazane na nivou RS (tabela 1/1) i regijama
unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.15/1 daje se procjena budućih količina otpada iz rudarstva, ekstraktivne industrije i
energetike koji će nastajati u periodu do 2025. godine po regijama.
Tabela 3.15/1 – Procjena budućih količina otpada iz rudarstva, ekstraktivne industrije i
energetike po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Banja Luka 2.601.220 2.651.604 2.698.514 2.742.452 2.783.815 2.822.924
Bijeljina 15.033.860 15.364.140 15.672.008 15.960.676 16.232.690 16.490.103
Doboj 7.866.094 8.037.552 8.197.364 8.347.201 8.488.385 8.621.983
Gacko 9.014.692 9.210.319 9.392.651 9.563.596 9.724.664 9.877.075
Mrkonjić Grad 227.980 231.989 235.718 239.207 242.489 245.590
Prijedor 11.556.515 11.810.826 12.047.883 12.270.160 12.479.615 12.677.830
Foča 1.185.967 1.209.213 1.230.859 1.251.135 1.270.225 1.288.276
Zvornik 10.065.780 10.286.046 10.491.358 10.683.860 10.865.251 11.036.901
Ukupno, t/god: 57.552.108 58.801.689 59.966.355 61.058.287 62.087.134 63.060.682
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 133
REGIJA 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 2.860.039 2.895.378 2.929.125 2.961.432 2.992.434
Bijeljina 16.734.599 16.967.576 17.190.209 17.403.495 17.608.290
Doboj 8.748.872 8.869.777 8.985.309 9.095.986 9.202.253
Gacko 10.021.826 10.159.748 10.291.538 10.417.786 10.539.002
Mrkonjić Grad 248.531 251.330 254.000 256.555 259.006
Prijedor 12.866.100 13.045.501 13.216.939 13.381.181 13.538.884
Foča 1.305.408 1.321.722 1.337.302 1.352.218 1.366.533
Zvornik 11.199.934 11.355.282 11.503.730 11.645.942 11.782.490
Ukupno, t/god: 63.985.309 64.866.314 65.708.152 66.514.595 67.288.892
Upravljanje otpadom iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike se bazira na uspostavi
tehnoloških procesa kojima se postiže smanjivanje količina i opasnih svojstava otpada,
iskorištavanje korisnog/prihvatljivog otpada u drugim granama industrije i dr.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja otpada iz rudarstva, ekstraktivne industrije i
energetike sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje)
scenario 1: reciklaža ili tretman otpada
scenario 2: deponovanje otpada
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja reciklažu otpada iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike.
Mogućnosti reciklaže, npr. iskorištavanje zaostalih količina ruda ili metala iz deponija
jalovine ili šljake, odnosno ugljovodonika, potrebno je razraditi od slučaja do slučaja, zavisno
o potrebi (isplativnost zavisna od cijena na tržištu).
Scenario 2 predstavlja deponovanje novonastalih količina predmetnog otpada (po potrebi
predtretiranog) na specijalizovanim deponijama (npr. inertnog otpada), lagunama za isplake i
dr., a koje mogu biti dislocirane ili, zbog količina, uz mjesta proizvodnje (npr. rudnici).
Raspoložive uobičajne tehnike zbrinjavanja i postupanja sa otpadom iz rudarstva,
ekstraktivne industrije i energetike, opisane su u analizi situacije (tabela 3.15/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 134
Tabela 3.15/2 - Analiza situacije – otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i energetike
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i
energetike
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,80 Recikaža Izdvajanje sekundarnih sirovina (npr. metala) ili recikliranih agregata mogu se koristiti u drugim industrijama (npr. cestogradnja i dr).
Nedovoljno uspostavljen ssistem upravljanja navedenim otpadom
Primjena recikliranih materijala u građevinarstvu Očuvanje deponijskog prostora Otvaranje novih radnih mjesta Mogućnost prihoda od prodaje recikliranog proizvoda/sirovine
NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom)
2 3,64 Termička obrada – spaljivanje u fluidiziranom sloju (otpad povoljne kalorijske vrijednosti)
Brzo rješenje tretiranja laguna ili deponija sa materijama koje predstavljaju prijetnju životnoj sredini ("crne tačke")
Troškovi i organizacija transporta Potreban predtretman Potrebna sveobuhvatna istraživanja i analize otpada Mogućnost nastanka nepredviđenih troškova
Proizvodnja energije Otvaranje novih radnih mjesta
Visoki troškovi investicije i operativni troškovi Smanjena dostupnost navedene tehnologije NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Emisije štetnih gasova i otpadnih voda prilikom predtretmana
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 135
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i
energetike
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
3 4,38 Biološki tretman (bioremedijacija) zemljišta zagađenog otpadom koje se tretira kao otpadni materijal
Najjeftiniji postupak i najprihvatljiviji za životnu sredinu zbog upotrebe različitih mikroorganizama pomoću kojih dolazi do razgradnje organske tvari Koristi se za naftna zagađenja Dobra kontrola uslova tretmana u slučaju reaktorskog tretmana Poboljšava desorpciju (npr. metala) iz zagađenog zemljišta
Zahtijeva relativno veliku površinu Zahtijeva postavljanje folija Dugotrajni procesi
Ubrzan razvoj biotehnoloških i bioremedijacijsih tehnologija kao jeftinih i ekološki sigurnih tehnologija
Otpor javnosti ("NIMBY" sindrom)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 136
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i
energetike
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
4 3,40 Hemijski tretman Ciljane specifične reakcije za tretman opasnih vrsta zagađivača Visoko efikasne tehnike tretmana
Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Tehnologije nisu široko dostupne (specifične reakcije – potreba izrade studija izvodljivosti od slučaja do slučaja) Visoki troškovi postavljanja i vođenja procesa Skladištenje hemikalija Trošak zbrinjavanja reakcijskih ostataka
Saniranje dugotrajnih zagađenja i zaštita životne sredine Otvaranje novih radnih mjesta
NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom)
5 3,84 Deponovanje Niski troškovi deponovanja predtretiranog otpada
Potreba predtretmana uz visoke troškove
Iskorištavanje inertnog (stabilizovanog/ solidifikovanog materijala u građevinarstvu
Prihvaćanje od strane javnosti (NIMBY efekt) Rizik po životnu sredinu (ukoliko brane na lokalnim deponijama nisu izvedene adekvatno)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 137
Otpad iz rudarstva, ekstraktivne industrije i
energetike
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
6 3,48 Tretman na lokaciji (stabilizacija/ solidifikacija)
Smanjenje toksičnosti, mobilnosti ili zapremine zagađivača Mješanjem otpadnog materijala sa drugim materijalima dobija se otpad u prihvatljivom obliku, pogodnom za dalje upravljanje Smanjenje rizika koje nosi prevoz opasnog otpada do mjesta tretmana
Potrebno je izvršiti procjenu uticaja na životnu sredinu Potrebno vršiti laboratorijske analize uzoraka otpada za tretman i stabilizovanog ili solidifikovanog otpada Visoki troškovi provođenja uzorkovanja i analiza
Korištenje stabilizovanog / solidifikovanog otpada u građevinarstvu
Nedovoljno obuhvaćene analize proizvoda tretmana na stabilnost ili solidifikovanost sa posljedicom zagađenja životne sredine Rizik plasmana tretiranog otpada na tržištu NIMBY sidrom (otpor javnosti)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 138
Na bazi opđšte ocjene kriterija za zbrinjavanje ili postupanje sa otpadom iz rudarstva,
ekstraktivne industrije i energetike, te analize situacije za upravljanje navedenim otpadom,
preporuke za upravljanje su sljedeće:
upravljanje otpadom iz predmetnog sektora organizovati na načelima čistije
proizvodnje i smanjenju nastajanja otpada,
potrebno od slučaja do slučaja izraditi studije izvodljivosti tretmana ili iskorištavanja
otpada smještenog na lokalnim deponijama otpada iz rudarstva, ekstraktivne industrije
i energetike, u saglasnosti sa nadležnim Ministarstvom industrije, energetike i
rudarstva
u mjeri u kojoj je to moguće ili finanscijski opravdano, koristiti određene vrste otpada
(npr. pepela iz termoelektrana) u građevinarstvu ili proizvodnji građevinskim
materijala.
3.16 Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
Buduće količine poljoprivrednog otpada i otpada iz šumarstva procijenjene su na bazi
postojećeg stanja, podataka o stočnom fondu u RS za period od 2004. do 2013. godine,
zasijanim površinama oranica u RS za period od 2008. do 2012. godine i prosječnoj bruto
drvnoj masi u RS (Izvor: RZS RS), te procijenjenim trendovima rasta do 2025. godine.
Buduće količine prikazane su na nivou RS (tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.16/1 daje se procjena budućih količina poljoprivrednog otpada i otpada iz
šumarstva koji će nastajati u periodu do 2025. godine po regijama.
Tabela 3.16/1 – Procjena budućih količina poljoprivrednog otpada i otpada iz šumarstva po
regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Banja Luka 1.422.505 1.430.760 1.438.625 1.446.144 1.453.357 1.460.294
Bijeljina 398.479 398.521 398.566 398.615 398.665 398.716
Doboj 977.806 979.587 981.298 982.944 984.532 986.068
Gacko 205.114 205.161 205.208 205.254 205.299 205.343
Mrkonjić Grad
239.584 239.516 239.455 239.400 239.351 239.306
Prijedor 552.497 552.643 552.785 552.924 553.059 553.190
Foča 482.535 482.844 483.133 483.406 483.664 483.909
Zvornik 344.312 344.583 344.844 345.098 345.344 345.583
Ukupno, t/god:
4.622.832 4.633.615 4.643.914 4.653.785 4.663.271 4.672.409
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 139
REGIJA 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 1.466.983 1.473.446 1.479.703 1.485.771 1.491.663
Bijeljina 398.769 398.821 398.875 398.928 398.981
Doboj 987.555 988.997 990.398 991.760 993.087
Gacko 205.386 205.427 205.468 205.509 205.548
Mrkonjić Grad 239.265 239.228 239.193 239.161 239.131
Prijedor 553.319 553.444 553.566 553.685 553.801
Foča 484.142 484.365 484.578 484.783 484.980
Zvornik 345.814 346.040 346.260 346.474 346.684
Ukupno, t/god:
4.681.233 4.689.768 4.698.041 4.706.071 4.713.875
Upravljanje poljoprivrednim otpadom i otpadom iz šumarstva je skup mjera koje obuhvaćaju
smanjivanje količine navedenog otpada, unaprjeđivanje sistema skupljanja i iskorištavanja
navedenog otpada, te tretman/zbrinjavanje navedene vrste otpada (putem postrojenja za
materijalno i energetsko iskorištavanje poljoprivrednog otpada i otpada iz šumarstva).
Biomasa je obnovljiv izvor energije koji se zasniva na ugljikovom ciklusu, za razliku od
ostalih prirodnih izvora kao što su nafta, ugalj i nuklearna goriva. Biomasa predstavlja
biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka proizvedenih u poljoprivredi (uključujući
materije biljnoga i životinjskoga porijekla), u šumarstvu i bliskim industrijama, kao i
biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja poljoprivrednog otpada i otpada iz
šumarstva sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje)
scenario 1: reciklaža otpada
scenario 2: tretman otpada
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja reciklažu prikupljenog poljoprivrednog otpada i otpada iz šumarstva.
Reciklažu je moguće vršiti aerobnim tretmanom (kompostiranjem). Aerobno kompostiranje je
razgradnja organske komponente uz pomoć aerobnih mikroorganizama i uz prisustvo kisika.
Scenario 2
Tretman biorazgradivog otpada moguće je vršiti mehaničko-biološkim tehnikama, a
najraširenija je anaerobna digestija. Anaeroban proces je proces razgradnje organske materije
uz pomoć anaerobnih mikroorganizama i bez prisustva kisika. Odvija se pri specifičnim
uslovima među kojima je ulazna pH-vrijednost ulazne mješavine između 6 i 7, potrebna
temperatura od 25-35oC, te određeno vrijeme zadržavanja mješavine u digestoru
(bioreaktoru).
Termički tretman podrazumjeva spaljivanje na rešetci i izgaranje u fluidiziranom sloju. Kod
izgaranja na rešetci izgaranje se dešava u kotlu na rešetci na koju se donosi biomasa i/ili
otpad. Postupak spaljivanja je sličan onome kod tehnologije izgaranja u fluidiziranom stanju,
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 140
razlika je u pretpripremi biomase i otpada. Tehnologija izgaranja na rešeci je pogodnija za
čvrsta goriva (npr. poljoprivredni i šumski otpadci) i za postrojenja manjih snaga (<5MW).
Tehnologija izgaranja u fluidiziranom sloju je novija tehnologija u kojoj se biomasa tretira
prije samog spaljivanja čime se postiže veći stepen homogenosti goriva bez obzira na
vlažnost, udio pepela i kaloričnost. Tako se u fluidiziranom sloju mogu zajedno naći ostaci
poljoprivredne proizvodnje, otpaci od sječe šuma zajedno s kućnim optadom. Izgaranje u
fluidiziranom sloju pruža veliku fleksibilnost u pogledu zahtjeva na kvalitetu i vlažnost
goriva, veću nego izgaranje na rešetci. Glavna prednost biomase kao energenta u odnosu na
fosilna goriva je njena obnovljivost, te manja emisija štetnih gasova i otpadnih voda.
Opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva gotovo je zanemarivo budući
da, ako se biomasa proizvodi održivo, rast šumske sastojine i druge biljne zajednice vezat će
CO2 iz atmosfere i pohranjivati ga u biljnu strukturu. Spaljivanjem biomase ugljik će se
oslobađati u atmosferu da bi se opet asimilirao s novom generacijom biljaka. Tako
korištenjem biomase umjesto fosilnih goriva, ugljik pohranjen u fosilnim gorivima ostaje u
zemljištu, a ne oslobađa se u atmosferu kao CO2 pa je ukupni bilans jednaka nuli, odnosno
biomasa se može smatrati CO2-neutralnim gorivima. Kao predtretman korištenju kao
obnovljivog goriva iz otpada može se vršiti proizvodnja briketa i peleta kao novog proizvoda
koji nastaju presovanjem usitnjene drvne biomase u rasutom stanju.
Raspoložive uobičajne tehnike zbrinjavanja poljoprivrednog otpada i otpada iz šumarstva
opisane su u analizi situacije (tabela 3.16/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 141
Tabela 3.16/2 – Analiza situacije – poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,60 Reciklaža (kompostiranje)
Smanjenje količine i zapremine otpada Smanjenje troškova za nabavom zemlje kao prekrivnog materijala Dobit od prodaje gotovog proizvoda Niski troškovi ulaganja/rada za kompostiranje na otvorenom
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje navedenom vrstom otpada Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Potreba za kontrolom procesnih parametara (temperatura, vlažnost, snabdjevanje kisikom i dr.) Troškovi transporta (u slučaju decentraliziranog rješenja) Konačni proizvod treba zadovoljavati u pogledu sadržaja štetnih tvari i prisutnih mikroorganizama
Očuvanje deponijskog prostora Korištenje konačnog proizvoda kao materijala za prekrivanje, nasipavanje i dr. Otvaranje novih radnih mjesta
NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Neugodni mirisi
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 142
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
2 3,65 Mehaničko-biološki tretman (anaerobna digestija)
Smanjenje količine i volumena otpada Dokazana/uhodana tehnologija Smanjenje toksičnosti otpada Inaktiviranje agensa za širenje zaraza
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje navedenom vrstom otpada Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Visoki troškovi ulaganja, rada i održavanja Konačni proizvod treba naknadno tretirati aerobnim tretmanom Konačni proizvodn mora zadovoljavati u pogledu sadržaja štetnih tvari i prisutnih mikroorganizama
Proizvodnja energije (biogas) Otvaranje novih radnih mjesta
Prihvaćanje od strane javnosti (NIMBY efekt)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 143
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
3 3,80 Termička obrada – spaljivanje na rešetki
Značajno smanjenje zapremine za odlaganje Smanjena upotreba fosilnih goriva Pogodnija tehnologija za čvrsti otpad (poljoprivredni i šumarski otpad)
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz navedenu vrstu otpada Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Nepotpuno izgaranje Troškovi i organizacija transporta Mogućnost nastanka nepredviđenih troškova
Proizvodnja energije Najšire dostupna tehnologija termičke obrade („starija“ tehnologija izgaranja) Otvaranje novih radnih mjesta
Ograničeni kapaciteti Visoki troškovi investicija NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom)
4 3,64 Termička obrada – spaljivanje u fluidiziranom sloju
Značajno smanjenje zapremine za odlaganje Smanjena upotreba fosilnih goriva Potpunije izgaranje Velika fleksibilnost u pogledu zahtjeva za kvalitetom i vlažnosti goriva
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje navedenom vrstom otpada Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Novija tehnologija Potreban predtretman biomase (radi postizanja bolje homogenosti) Visoka cijena (koristi se samo u elektranama snage preko 5MW) Troškovi i organizacija transporta Mogućnost nastanka nepredviđenih troškova
Proizvodnja energije Novija tehnologija – mogućnost širenja na tržištu Otvaranje novih radnih mjesta
Ograničeni kapaciteti Visoki troškovi investicija Smanjena dostupnost navedene tehnologije NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 144
Poljoprivredni otpad i otpad iz šumarstva
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
5 3,84 Deponovanje Niski troškovi Zapunjavanje deponijskog prostora
- Prihvaćanje od strane javnosti (NIMBY efekt) Promjena propisa vezanih uz deponovanje velikih količina predmetnog otpada na sanitarnim deponijama (zajedničkim deponijama)
6 3,48 Korištenje na lokaciji
Korištenje žetvenih ostataka na oranicama kao poboljšivača zemljišta Niski troškovi
Nemogućnost tretiranja cjelokupnog ratarskog otpada na lokaciji
- Zaoravanje korova i potreba naknadnih tretmana hemijskim sredstvima
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 145
Na bazi opšte ocjene kriterija za zbrinjavanje ili postupanje sa poljoprivrednim otpadom i
otpadom iz šumarstva, te analize situacije za upravljanje navedenim otpadom, preporuke za
upravljanje su sljedeće:
upravljanje otpadom iz predmetnog sektora organizovati na načelima čistije
proizvodnje i smanjenju nastajanja otpada,
unaprijediti organizaciju prikupljanja i prevoza otpada do mjesta zbrinjavanja,
u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom, organizovati reciklažu (kompostiranje)
ili tretman navedenog otpada za dobijanje goriva iz otpada (čvrsta goriva – briketi;
tečna goriva – biodizel, bioetanol; biogas dobiven anaerobnom digestijom),
3.17 Otpad životinjskog porijekla
Buduće količine otpada životinjskog porijekla procijenjene su na bazi postojećeg stanja,
podataka o stočnom fondu u RS za period od 2004. do 2013. godine, pripadajućem sektoru za
mesoprerađivačku industriju za period od 2008. do 2012. godine, karakterističnim
parametrima kod uzgoja stoke i peradi, prosječnim količinama otpada iz mesoprerađivačke
industrije te procjeni uginuća kućnih ljubimaca (pasa, mačaka i dr). Buduće količine su
prikazane na nivou RS (tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.17/1 daje se procjena budućih količina otpada životinjskog porijekla koji će
nastajati u periodu do 2025. godine po regijama.
Tabela 3.17/1 – Procjena budućih količina otpada životinjskog porijekla po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 8.406 8.506 8.606 8.708 8.811 8.915 9.021 9.128 9.236 9.345 9.456
Bijeljina 1.722 1.742 1.763 1.784 1.805 1.826 1.848 1.870 1.892 1.914 1.937
Doboj 5.346 5.409 5.473 5.538 5.604 5.670 5.737 5.805 5.874 5.943 6.014
Gacko 914 925 936 947 958 969 981 993 1.004 1.016 1.028
Mrkonjić Grad
711 719 728 737 745 754 763 772 781 790 800
Prijedor 2.432 2.460 2.489 2.519 2.549 2.579 2.609 2.640 2.672 2.703 2.735
Foča 1.542 1.560 1.579 1.597 1.616 1.635 1.655 1.674 1.694 1.714 1.735
Zvornik 2.034 2.058 2.082 2.107 2.132 2.157 2.183 2.208 2.235 2.261 2.288
Ukupno, t/god:
23.107 23.379 23.656 23.937 24.220 24.505 24.797 25.090 25.388 25.686 25.993
Upravljanje otpadom životinjskog porijekla se bazira na odvojenom prikupljanju navedenog
otpada na mjestu nastanka od strane ovlaštenih sakupljača i prevoza do mjesta tretmana ili
zbrinjavanja.
U okviru sagledavanja mogućnosti zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla sagledani su
sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje (nesanitarno deponovanje, izvoz)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 146
scenario 1: tretman otpada
scenario 2: izvoz otpada
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja tretman prikupljenog otpada životinjskog porijekla. Termički tretman
– renderiranje predstavlja tretman kuhanjem na visokoj temperaturi u cilju uklanjanja vlage,
uništavanja mikroorganizama i izdvajanja čiste masti i proteina (kafilerije). Hemijski tretman
- alkalna hidroliza je proces u kojem se u baznom mediju veće molekule razgrađuju na manje,
a predstavlja važan korak u cijepanju proteinskih lanaca. Proces se može ubrzati enzimima,
solima metala, kiselinama i bazama. Proces je ubrzan kad se sistem zagrijava, a optimalni
rezultati postižu se pri temperaturi od 150˚C.
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenog otpada životinjskog porijekla putem ovlaštenih
sakupljača i njihov izvoz na zbrinjavanje van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je da
na području RS ne postoji ovlaštena firma za tretman odnosno zbrinjavanje otpada
životinjskog porijekla, te postojanje slobodnih raspoloživih kapaciteta do kojih je potrebno
uključiti transportne troškove i troškove zaprimanja otpada (tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario
predstavlja krajnju mjeru u slučaju da nije moguće sprovesti zbrinjavanje navedenog otpada u
RS.
Raspoložive uobičajne tehnike zbrinjavanja i postupanja sa otpadom životinjskog porijekla
opisane su u analizi situacije (tabela 3.17/2).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 147
Tabela 3.17/2 – Analiza situacije –otpad životinjskog porijekla
Otpad životinjskog porijekla Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,83 Termička obrada – renderiranje (kuhanje)
Smanjenje zapremine otpada Dokazana/uhodana tehnologija Dobijanje proizvoda koji imaju dalju upotrebu (mesno i koštano brašno, tehnička mast) Nema neugodnih mirisa Uništenje infektivnih sastojaka
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz navedenu vrstu otpada Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo) Para koja se dobije u procesu tretmana koristi se kao energija Otvaranje novih radnih mjesta
NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Visoki troškovi investicija
2 3,40 Hemijska obrada (alkalna hidroliza)
Prikladno za inaktiviranje patogena Značajno smanjenje zapremine otpada Sterilan ostatak „Čista tehnologija“ Dostupna i mala postrojenja
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje otpadom životinjskog porijekla Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Tehnologija nije široko dostupna Visoki troškovi postavljanja i vođenja procesa Skladištenje natrij-hidroksida Trošak zbrinjavanja ostatka
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo) Pogodna za obradu materijala prve (K1), druge (K2) i treće kategorije (K3) Otvaranje novih radnih mjesta
NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Konkurencija ostalim metodama Upitna ekonomska opravdanost u odnosu na kafilerije
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 148
Otpad životinjskog porijekla Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
3 3,84 Izvoz Brzo rješenje
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje otpadom životinjskog porijekla Uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Moguće potreban tretman radi bezbjednog manipulisanja i transporta Troškovi i organizacija transporta
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo) Postojanje mini mobilne spalionice za animalni i organski otpad izvan RS ili u regionu
Moguće poteškoće prilikom pronalaženja firmi u inostranstvu
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 149
Na bazi opšte ocjene kriterija za zbrinjavanje ili postupanje sa otpadom životinjskog
porijekla, te analize situacije za upravljanje navedenim otpadom, preporuke za upravljanje
su sljedeće:
povezati informacioni sistem resornih ministarstava vezan za uvoz, uzgoj, držanje i
zdravstvenu zaštitu stoke, živine i drugih životinja (kućni ljubimci i dr.) sa
informacionim sistemom za upravljanje otpadom životinjskog porijekla radi
uspostavljanja sistema (organizacionog i finansijskog) prikupljanja i tretmana otpada,
unaprijediti organizaciju prikupljanja i prevoza otpada životinjskog porijekla do
mjesta tretmana/zbrinjavanja putem ovlaštenih preduzeća,
organizovati sabirališta (rashlađenih skladišta) životinjskog otpada po RS (minimalno
1 mjesto po regiji);
u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom, organizovati tretman predmetnog
otpada na objektima za toplinski tretman (minimalno 1 pogon u RS), odnosno do
uspostavljanja uslova za provođenje naprijed navedenog, predmetni otpad izvoziti
putem ovlaštenih preduzeća.
3.18 PCB otpad i drugi POPs
Buduće količine PCB otpada i drugog POPs otpada procijenjene su na bazi postojećeg stanja,
prosječne godišnje stope rasta specifične količine otpada kao mjere porasta životnog
standarda i privrednog rasta, te specifičnoj količini predmetnog otpada te su prikazane na
nivou RS (tabela 1/1) i regijama unutar RS (tabela 1/2).
U tabeli 3.18/1 daje se procjena budućih količina PCB i drugog POPs otpada koji će nastajati
u periodu do 2025. godine po regijama.
Tabela 3.18/1 – Procjena budućih količina PCB i drugog POPs otpada po regijama
REGIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025
Banja Luka 23,0 23,4 23,8 24,2 24,7 25,1 25,1 25,5 25,8 26,2 26,6
Bijeljina 8,5 8,7 8,8 9,0 9,1 9,3 9,3 9,4 9,5 9,7 9,8
Doboj 13,7 14,0 14,2 14,4 14,7 14,9 14,9 15,2 15,4 15,6 15,8
Gacko 4,2 4,3 4,3 4,4 4,5 4,6 4,5 4,6 4,7 4,7 4,8
Mrkonjić Grad 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5
Prijedor 9,3 9,4 9,6 9,7 9,9 10,1 10,1 10,2 10,4 10,5 10,7
Foča 7,4 7,5 7,6 7,8 7,9 8,0 8,0 8,1 8,2 8,3 8,5
Zvornik 8,2 8,4 8,5 8,7 8,8 8,9 8,9 9,0 9,1 9,3 9,4
Ukupno, t/god:
76,5 77,9 79,0 80,5 81,9 83,3 83,1 84,4 85,5 86,7 88,1
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 150
Zbog svojih osobina PCB otpad i drugi POPs otpad svrstava se u opasni otpad. Upravljanje
ovom vrstom otpada se bazira na odvojenom prikupljanju navedenog otpada od ostalih vrsta
otpada. Navedeni otpad je odgovarajuće zapakovan kako bi se smanjio rizik od curenja i
prosipanja te se preuzima od strane ovlaštenih sakupljača i prevozi do mjesta tretmana i/ili
zbrinjavanja.
U okviru sagledavanja mogućnosti tretmana i zbrinjavanja PCB otpada i drugog POPs
otpada sagledani su sljedeći scenariji:
scenario 0: postojeće stanje
scenario 1: tretman otpada
scenario 2: izvoz otpada
Scenario 0 predstavlja postojeće stanje, opisan je u Aneksu 1 Strategije i ovdje se neće dalje
razrađivati.
Scenario 1 predstavlja tretman prikupljenog PCB otpada i drugog POPs otpada (termički ili
hemijski tretman). Termički tretman podrazumijeva spaljivanje. Spaljivanjem otpada u
potpunosti se uništava navedeni otpad. Hemijski tretman primjenjuje se kod tečnih PCB
spojeva i ulja zagađenog PCB spojevima pri čemu se hlor pretvara u neorganske soli koje se
uklanjaju filtracijom. Proces se odvija u inertnoj atmosferi. Bioremedijacija se koristi kod
zemljišta zagađenog PCB i drugim POPs spojevima, a zasniva se na korištenju
mikroorganizama kako bi se razgradili organski spojevi koji zagađuju zemljište.
Scenario 2 predstavlja izvoz prikupljenog PCB otpada i drugog POPs otpada putem
ovlaštenih sakupljača na zbrinjavanje van područja RS. Za ovaj scenario preduslov je da na
području RS ne postoji ovlaštena firma za tretman navedenog otpada, te postojanje slobodnih
raspoloživih kapaciteta do kojih je potrebno uključiti transportne troškove i troškove
zaprimanja otpada (tzv. "gate-fee"). Ovaj scenario predstavlja krajnju mjeru u slučaju da nije
moguće sprovesti zbrinjavanje navedenog otpada u RS.
Raspoložive uobičajne tehnike tretmana i postupanja s PCB otpadom i drugim POPs
otpadom opisane su u analizi situacije (tabela 3.18/1).
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 151
Tabela 3.18/1 – Analiza situacije – PCB otpad i drugi POPs otpad
PCB otpad i drugi POPs
otpad
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
1 3,80 Termička obrada – spaljivanje
Opšte prihvaćena tehnologija Dugogodišnje iskustvo u primjeni navedene tehnologije Potpuno uništenje POPs otpada Nema problema koji proizlaze iz skladištenja
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje PCB otpadom i drugim POPs otpadom Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Sveukupno visoki troškovi Zbog složenosti procesa potrebna stalna kontrola procesnih parametara i hemijskih reakcija
Najšire dostupna tehnologija termičke obrade Otvaranje novih radnih mjesta
NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Emisija štetnih supstanci u životnu sredinu ukoliko se proces spaljivanja ne vodi adekvatno (dioksini i furani)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 152
PCB otpad i drugi POPs
otpad
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
2 3,64 Termička obrada – spaljivanje u fluidiziranom sloju
Opšte prihvaćena tehnologija Dugogodišnje iskustvo u primjeni navedene tehnologije Potpuno uništenje POPs otpada Nema problema koji proizlaze iz skladištenja
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje PCB otpadom i drugim POPs otpadom Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Sveukupno visoki troškovi Zbog složenosti procesa potrebna stalna kontrola procesnih parametara i hemijskih reakcija
Otvaranje novih radnih mjesta
NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom) Visoki troškovi investicija Emisija štetnih supstanci putem dimnih gasova u atmosferu Smanjena dostupnost navedene tehnologije
3 3,40 Hemijski tretman (dehlorinacija)
Uništavanje PCB i drugih POPs jedinjenja u jednom koraku Jeftin postupak s vrlo malim emisijama Potvrđena kao najbolja dostupna tehnika (BAT – Best Available Technique) Niske radne temperature Potrebna mala površina postrojenja
Nepostojanje zakonske regulative vezane uz upravljanje PCP otpadom i drugim POPs otpadom Nedovoljno uspostavljen sistem upravljanja navedenim otpadom Obavezna upotreba rastvarača za ekstrakciju kod transformatora i kondenzatora ili druga predobrada
Otvaranje novih radnih mjesta
NIMBY sindrom ("ne u mojem dvorištu" sindrom)
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 153
PCB otpad i drugi POPs
otpad
Unutarnji faktori Vanjski faktori
# Ocjena Tehnika / postupanje
Snaga Slabosti Prilike Prijetnje
4 3,84 Izvoz Brzo rješenje
Troškovi i organizacija transporta
Očuvanje životne sredine (ekološki prihvatljivo)
Moguće poteškoće prilikom pronalaženja firmi u inostranstvu koje prihvataju navedeni otpad Nestabilnost tršišta vezano uz cijene i uslove prihvatanja
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 154
Na bazi opšte ocjene kriterija za tretman ili postupanje s otpadom te analize situacije za
upravljanje PCB otpadom i drugim POPs otpadom, preporuke za upravljanje navedenom
vrstom otpada su sljedeće:
povezati informacioni sistem resornih ministarstava i drugih subjekata vezanih za
evidencije opreme i dr. koja sadrži PCB ili druge POPs hemikalije sa informacionim
sistemom za upravljanje otpadom radi uspostavljanja sistema (organizacionog i
finansijskog) prikupljanja i tretmana otpada,
unaprijediti organizaciju razdvajanja PCB otpada i drugog POPs otpada od ostalih
vrsta otpada na mjestu nastanka,
unaprijediti organizaciju prikupljanja, skladištenja i prevoza navedenog otpada do
mjesta tretmana ili zbrinjavanja, od strane ovlaštenih preduzeća,
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 155
4 Ciljevi upravljanja otpadom
4.1 Opšti ciljevi
Kao preduslov uspješnom provođenju upravljanja otpadom na načelima zaštite životne
sredine, potrebno je uspostaviti sljedeće:
- informacioni sistem za prikupljanje podataka o količinama otpada (putem Fonda za
zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, eventualnim osnivanjem Agencije
za zaštitu životne sredine ili dr.),
- razvijanje održivog sistema upravljanja otpadom na načelima zaštite životne sredine
uz provođenje edukacije na svim nivoima društva i privrede,
4.2 Posebni ciljevi
Preduslov za održivo upravljanje otpadom je postavljanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, a
koji se navode u nastavku.
4.2.1 Kratkoročni ciljevi (2015-2020)
- izraditi potrebne ili uskladiti postojeće propise iz područja upravljanja otpadom sa
zakonodavstvom EU,
- izraditi planove za pojedinačne tokove otpada (koji moraju biti usklađeni sa
Strategijom), zajednički plan upravljanja otpadom (za područje dvije ili više jedinica
lokalne samouprave na čijem području ukupno živi najmanje 200.000 stanovnika ili
ukoliko živi manje od 200.000 stanovnika uz prethodno izrađenu studiju opravdanosti
za donošenje zajedničkog plana na koju saglasnost daje Ministarstvo za prostorno
uređenje, građevinarstvo i ekologiju), lokalne planove upravljanja otpadom (koje
donose jedinice lokalne samouprave), te plan upravljanja otpadom u postrojenjima za
koje se izdaje ekološka dozvola,
- povećati obuhvaćenost stanovništva organizovanom uslugom prikupljanja i
zbrinjavanja otpada na 80 % do 2020. godine,
- organizovati sistem odvojenog prikupljanja komponenti komunalnog otpada u svim
JLS putem centara za reciklažu, direktno prikupljanje od proizvođača otpada ili
drugim primijenjivim sistemima,
- uspostaviti depozitni sistem za upravljanje odvojeno prikupljenim otpadom uz
finansijsku podršku države uz subvencionisanje ili sufinansiranje izgradnje objekata za
razdvajanje otpada, transfer stanica i ostalog
- odvojeno prikupljati komponente komunalnog otpada za reciklažu u iznosu od 6 % do
2020. godine
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 156
- prilagoditi (ukoliko je potrebno) u skladu s rezultatima scenario analize (odabrani
scenario 2), postojeće dvije ZD („Ramići“ u Banjoj Luci i „Brijesnica“ u Bijeljini),
- sagledati mogućnosti proširenja raspoloživih kapaciteta na ZD „Crni vrh“ u Zvorniku
koja je u izgradnji (plan završetka radova 2016. godina) za zajedničke potrebe regija
Zvornik, Foča i Gacko
- u skladu s rezultatima scenario analize (odabrani scenario 2), izraditi potrebne transfer
stanice i objekte za predtretman odvojeno prikupljenog otpada za reciklažu
(sortirnice),
- uspostaviti sistem upravljanja opasnim otpadom, kao i posebnim vrstama otpada,
prikupljanjem otpada od strane ovlaštenih preduzeća i uspostavljanjem mreže
sabirališta (skladišta), te prema mogućnostima, objektima za tretman ili reciklažu
otpada, odnosno, ako ne postoje uslovi za tretman ili reciklažu, naprijed navedene
vrste otpada izvoziti,
- sagledati mogućnost zbrinjavanja alternativnog goriva iz otpada (GIO) u objektima
koji se planiraju izgraditi ili proširiti (npr. termoelektrana kod Doboja ili
termoelektrana kod Gackog),
- izraditi planove sanacije zagađenog zemljišta ("crne tačke"),
- izraditi planove sanacije, sanirati i zatvoriti „divlje“ deponije,
- postojeće službene deponije na području koje prema odabranom scenariju 2 pripadaju
izgrađenim zajedničkim deponijama (ZD „Ramići“ – Banja Luka i ZD „Brijesnica“ -
Bijeljina), sanirati i nastaviti deponovanje na sanitarni način do zatvaranja istih u
trenutku kada se na ZD stvore uslovi za prihvatanje povećanih količina otpada prema
odabranom scenariju 2,
- postojeće službene deponije, na području koje se prema odabranom scenariju 2 nalaze
u regijama Zvornik, Foča i Gacko sanirati i nastaviti deponovanje na sanitaran način.
4.2.2 Dugoročni ciljevi (2021-2025)
- odvojeno prikupljati komponente komunalnog otpada za reciklažu u iznosu od 30 %
do 2025. godine (u prvom redu papirne i kartonske ambalaže, plastične i staklene
ambalaže, te ambalaže od metala) radi postizanja evropskih ciljeva,
- potpuna obuhvaćenost stanovništva organizovanom uslugom prikupljanja i
zbrinjavanja otpada do 2025. godine,
- započeti sanacije zagađenog zemljišta ("crne tačke") u skladu s izrađenimi planovima
sanacije,
- ukoliko ne postoje mogućnosti proširenja kapaciteta na ZD „Crni Vrh“ u Zvorniku za
zajedničke potrebe regija Zvornik, Foča i Gacko, odrediti lokaciju i izgraditi ZD za
potrebe regija Foča i Gacko (predviđena je makrolokacija na području JLS Rogatica);
prema scenario analizi za JLS u obje ZD (u Zvorniku i potencijalno Rogatici) priuštiv
je scenario 1, a za realizovanje scenarija 2 potrebno je obezbijediti dodatne izvore
finansiranja, odnosno izraditi dodatne studije izvodljivosti,
- postojeće službene deponije na području koje prema odabranom scenarijumu 2
pripadaju zajedničkoj deponiji za regije Zvornik, Foča i Gacko, sanirati i nastaviti
deponovanje na sanitaran način do zatvaranja istih,
Aneks 2 Strategije – Izvještaj o opcijama zbrinjavanja otpada
IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. 157
- povećavati broj objekata za tretman ili reciklažu posebnih vrsta otpada.