Anatomija drveta

8/12/2019 Anatomija drveta

1/32

Anatomija drva: Makroskopska graa drva 2.3.2012

1

to pouava predmet anatomijadrva?

Temelje makroskopske, mikroskopske isubmikroskopskegrae drva

A emu to slui? Razumijevanju

rasta, fiziologije i patologije drvea temeljnih svojstava drva kao materijala

razvrstavanju (klasifikaciji, razlikovanju)domaih komercijalnih vrsta drva

Anatomija drva je znanstvena disciplina o makroskopskoj, mikroskopskoj isubmikroskopskojgrai drva. Ona je botanika disciplina i dio ope anatomije bilja.Razlikujemo temeljnu i primijenjenu anatomiju drva.

Temeljna anatomija drva bavi se detaljnim istraivanjima strukture pojedinih vrstadrva, a raslanjuje se na anatomiju drva korijena, debla i grana. Temeljna anatomija

drva bavi se i istraivanjima zajednikih karakteristika drva veih taksonomskihjedinica, rodova i porodica, vezanih uz problematiku sistematike, evolucije i ekologijeumskog drvea.

Primijenjena anatomija drva bavi se u umarstvu istraivanjima strukture drvavezanim uz rast, fiziologiju, genetiku, patologiju umskog drvea, te uzgajanje iureivanje uma.

Primijenjena anatomija drva bavi se u drvnoj tehnologiji istraivanjima vezanim uzfiziku, kemiju i mehaniku drva kao sirovine u mehanikoj i kemijskoj preradi drva, teuz hidrotermiku obradu, zatitu, lijepljenje i povrinsku obradu drva.

Kad se eli odrediti neka vrsta drva, logino je da se prvo prepoznaju njegova

makroskopska obiljeja, tj. ona koja su vidljiva obinim okom ili uz pomo poveala(do 10x). Zatim se prepoznaju njegova mikroskopska obiljeja koja su vidljiva samouz pomo mikroskopa poveanja veih od 100x. Poznavanje submikroskopskegraedrva vano je za razumijevanje gotovo svih svojstava drva.


2/32


2

Tematske cjeline1. Makroskopska graa drva

2. Stanica drva i njezina stijenka3. Modifikacije stijenke stanice drva4. Elementi (stanice)grae drva5. (Histoloka) Graa drva etinjaa6. (Histoloka) Graa drva listaa7. Identifikacija drva klju8. Stvaranje drva u stablu - kambij9. Utjecajgrae drva na svojstva drva

10. Varijabilnost grae drva11. Greke odnosno nepravilnosti grae drva

Sadraj predmeta podijeljen je u navedene cjeline koje se otprilike vremenskipoklapaju sa tjednima nastave. Prvih sedam navedenih tematskih cjelinapoduprto je vjebama, a zadnje etiri obrauju se samo na predavanjima.


3/32


3

Ishodi uenja anatomije drva(to biste trebali (sa)znati iz predmeta anatomija drva)

Objasniti postanak, poloaj i ulogustanica i stanija drva, kambija i floemau ivom stablu (botanika poveznica)

Objasniti uloguanatomske grae drva uodabranim tehnikim svojstvima drva(tehnika poveznica)

Koristiti klju(eve)za odreivanje vrste

drva

Ishodi uenja anatomije drva, tj. ono to biste trebali (sa)znati iz anatomijedrva moe se kratko saeti u sljedee:

Objasniti postanak, poloaj i ulogu stanica i stanija drva, kambija ifloema u ivom stablu (botanika poveznica). To podrazumijevarazlikovanje primarnog i sekundarnog ilnog stanija u stablu poizgledu, poloaju, postanku i ulozi, razlikovanje pojedinih stanica istanija drva, kambija, floema po izgledu, poloaju i ulozi u ivomstablu.

Objasniti uloguanatomske grae drva u odabranim tehnikimsvojstvima drva (tehnika poveznica). Topodrazumijeva utjecajanatomske grae drva zajedno s varijacijama i nepravilnostima graedrva na gustou drva, te sadraj vode u drvu.

Koristiti klju(eve) za odreivanje vrste drva. To podrazumijevasustavno prepoznavanje odreenih makroskopskih anatomskihkarakteristika drva na stvarnim daicama. Vjeba se na vjebama iispituje se kolokvijem determinacije vrsta drva uz pomo kljua ipoveala.


4/32


4

Makroskopska svojstva drva

Znat ete objasniti: razliku izmeu drva i drveta, odnosno drvlja idrvea

vezu izmeu drva i stabla, glavne botanike skupine koje proizvode drvo emu slui drvo u drveu glavni ilni sustav u drvu i stablu (gdje i kamo se

kreu koje otopine) Nabrojiti, pokazati/nacrtati i objasniti:

glavna makroskopska obiljeja grae drva

(bjeljika, sr, godovi, stanice, traci) tri glavna meusobno okomita presjeka drva


5/32


5

Drvo

1. Bioloki pojamdrvo (nom. jed.) - drveta (gen. jed.) = IVOSTABLO (lat. arbor; gr. dendron)

2. Tehniki pojamdrvo (nom. jed.) - drva (gen. jed.) = NEIV

DRVENI MATERIJAL (lat. lignum; gr.xylem)

Anatomija drva = ksilotomija

Biljno podrijetlo drva. Drvnu tvar ili lignocelulozu proizvode samo ive biljke;zasad ne postoji mogunost sintetske proizvodnje lignoceluloze.

U hrvatskom jeziku pojam drvo je dvoznaan. On u biolokom smislu znai stablo,dakle cijelu ivu biljku, a u tehnikom smislu drvo oznaava neivi drvni materijalkojeg stablo proizvodi za vrijeme itavog svog ivota.


6/32


6

Botaniko podrijetlo drva

Drvo je: tvrda vrsta vlaknasta tvar od koje suizgraena debla i grane drvea i grmljaizmeu kore i srike, bilo da rastu ili suposjeeni za uporabu (Oksfordski ilustriranirjenik)


7/32


7

kora

srika

kambij

D

R

V

O

D

R

V

O


8/32


8

Glavne botanike skupinedrvea:

(1) gymnospermae (golosjemenjae) - oko 500vrsta = crnogorica = ETINJAE, sirovina zagrau od mekog drva (amovina)

(2) angiospermae dicotyledonae(kritosjemenjae dvosupnice) - vie tisuavrsta = bjelogorica, listopadno drvee =LISTAE, sirovina za grau od tvrdog drva

(3) angiospermae monocotyledonae(kritosjemenjae jednosupnice) palmae ibambusi (rattan) zbog svoje grae imajuogranienu uporabu

Drvo od praktikog znaenja proizvodi samo vie vaskularno bilje iz skupine sjemenjaa(Spermatophytae). Tijelo vaskularne biljke sloene je grae; ono je izgraeno od raznovrsnih stanica istanija. Od stanija su izgraeni osnovni organi vie biljke: korijen, stabljika i list. Zajednika jekarakteristika svega vaskularnog bilja specifino provodno ili konduktivno stanije; ono se zove iljni ilivaskularni sistem biljke.

Gimnosperme (golosjemenjae) nose sjemenku otvoreno u eerima (cones - konifere). Preteito rastu na

sjevernoj polukugli.Aangiosperme (kritosjemenjae) skrivaju sjemenku u plodu:

- monokotiledone (jednosupnice), gdje pripadaju palme, zbog svoje se strukture rijetko koriste,ogranieno na proizvodnju dekorativnih predmeta

- dikotiledone (dvosupnice), kamo pripada drvee sa velikim irokim liem koje ima razgranati iljnisustav. Obitava na svim geografskim irinama.

Drvee u klasifikaciiji bilja. Krupna stabla, vana za iskoriivanje uma; proizvode samo spermatofite(sjemenjae): golosjemenjae - gimnosperme i kritosjemenjae - angiosperme. Iako su svegolosjemenjae tipino odrvenjele biljke, drvo za iskoriivanje proizvodi samo red etinjaa(Coniferales).

etinjae, malobrojne po broju vrsta, od najvee su vanosti za proizvodnju mekog drva (amovine, drvaetinjaa). Ukupna svjetska produkcija drva etinjaa ne stoji ni u kakvu razmjeru s brojem vrsta koje gaproizvode; ograniena je uglavnom na umjerena klimatska podruja sjeverne hemisfere. Tvrdo drvo (drvo

listaa) proizvode angiosperme - dikotiledone s 30-ak redova i mnogo porodica. To je jako velika skupinabiljaka kojoj pripada povre, voe, zeljaste cvjetnice i korovi jednako kao i drvee. Poznato je par tisuavrsta drva listaa od komercijalne vanosti; preteni je broj vrsta ogranien na tropska podruja. Uumjerenim zonama relativno mali broj vrsta proizvodi velike koliine drva listaa.

Vrste drva za iskoriivanje. Relativno mali broj vrsta proizvodi stabljike dovoljno debele za trupce ipiljenu grau. Za iskoriivanje ne dolaze u obzir ni vrste drvea koje proizvode drvo slabe kvalitete.Mnoge srodne vrste drva ne mogu se pouzdano identificirati te dolaze na trite pod zajednikim imenom(hrastovina, topolovina, palisandrovina, mahagonijevina). Suvremenim metodama prerauje se sve veibroj ranije bezvrijednih ili malovrijednih vrsta drva, koje na taj nain postaju komercijalne (Aesculus,Salix, Liquidambar, Quercus cerris, Ailanthus). Broj komercijalnih vrsta drva nije ustaljen; on je uvijekmanji od ukupnog broja drvenog bilja nekog podruja.


9/32


9

listaaetinjaa

Karakteristike stabla:Sjeme u eerimaIgliasto lie-

ETINJAEMnoge su zimzelene

(crnogorica)Ali ne arii (Larix),taksodiji(Taxodium) imetasekvoje(Metasequoia)

Karakteristike stabla:Sjeme u zatvorenim

plodovima-kritosjemenjae

iroko lie - LISTAE

Mnoge su listopadne(bjelogorica-hrastovi, brijestovi,javori)

Ali ne boika (Ilex),imir (Buxus)

Jedna od glavnih botanikih razlika izmeu etinjaa i listaaje upravo u grainjihovog drva. U drvu etinjaa stanice koje slue transportu vode istodobnomehaniki podupiru deblo. U drvu listaarazvila se odreena podjela rada snekim stanicama specijaliziranim za provoenje vode, a drugima za pruanjemehanike potpore. U drvu listaastanice za provoenje vode, poznate kao

pore ili lanci traheje, obino su mnogo veeg promjera nego stanice,poznate kao traheide, u drvu etinjaa. Pore se esto mogu vidjeti obinimokom kao brojne rupice na poprenim povrinama drva. Kao rezultat toga,drvo listaa se obino zove porozno drvo, a drvo etinjaa neporozno drvo.Razlike u anatomskoj grai izmeu ove dvije skupine mogu se vidjeti naslikama.


10/32


10

obini bor crveni hrast

100 mikrometara = 0,1 milimetar

Slike dobivene elektronskim mikroskopom prikazuju razliku u grai drva etinjaa ilistaa. Radi lake usporedbe crveno je oznaeno mjerilo od 100 mikrometara, tj. 0,1mm. Ako znamo da obino ljudsko oko ne moe raspoznati udaljenost manju od 0,1mm, to znai da stanice drva obinog bora ne mogu biti vidljive bez uporabe povealaili mikroskopa. Za razliku od toga, iroke pore ranog drva hrasta odlino su vidljive

obinim okom, a pore kasnog drva (sitne crne tokice) nisu vidljive bez poveala.


11/32


11

100 mikrometara = 0,1 milimetar

obini bor crna topola

I ovdje je na slikama dobivenim elektronskim mikroskopom prikazana razlika u graidrva etinjaa i listaa. Vidi se da drvo crne topole ima stine pore nevidljive obinimokom. Uoljiva jepravilnost i jednostavnost grae drva etinjaa za razliku od graedrva listaa.


12/32


12

Makroskopska obiljeja drva

srikabjeljika

sr

D R V OK S I L E M

kambij

unutarnja koravanjska kora

drvni traci

Godovi

Deblo stabla sastoji se od tri razliita podruja: srike, drva i kore. Sredinja srika(F) pripada primarnom trajnom staniju, obino je slabo vidljiva i ne poveava se zacijelog ivota stabla. Valjak drva, poznat kao ksilem (gr. xylem) (D 'bjeljika' plus E'sr'), tonije sekundarni ksilem, poveava svoj promjer sa poveanjem starosti stabla.I konano, plat kore moe se podijeliti na unutarnju koru (B koja provodi eere) ivanjsku koru (C koja slui kao zatitni omota). Svake se godine proizvede sloj novogdrva i unutarnje kore zahvaljujui aktivnosti sloja stanica koje se dijele (A kambij), akoji se nalazi izmeu unutarnje kore i bjeljike. Proizvodnja nove kore je relativnomala u usporedbi s proizvodnjom novog drva, i kora se neprestano odbacuje premavanjskoj strani debla, tako da u starijem drveu najvei volumen debla ini drvo. Kakose novo drvo dodaje s vanjske strane postojeeg drva, najstarije drvo je ono uz sriku,a najnovije je blizu kore. [Biljeka: G, fine radijalne pruge su drvni traci). POKAIPRAVI KOLUT


13/32


13

Godovi godinjiprirasti drva (i kore)

Ako popreko prereemo deblo stabla koje raste u sjevernom umjerenom podneblju, napovrini drva e se vidjeti nizovi koncentrinih pruga (krugova). Te pruge (krugovi)predstavljaju prstene prirasta, a u drveu umjerenog podneblja obino se svake godinestvori po jedan prsten - zovemo ga god. Godovi se zapravo proteu uzdu debla kaonizovi koncentrinih valjaka (preciznije stoaca). Kad se na dva kraja trupia

prebroje godovi, vie e ih biti na donjem kraju nego na gornjem.Svake godine stablo raste u visinu na svome vrhu. Iako se novo drvo dodaje (stvara)uzdu debla, na vrhu stabljike nema ranije proizvedenih godova. Broj godovapoveava se niz stabljiku sukladno broju godinjih prirasta u visinu.

Izgled godova je posljedica promjena u grai drva proizvedenog tijekom sezone rasta(vegetacije). Stanice proizvedene na poetku sezone obino su vee, pa tako to ranodrvo izgleda manje gusto nego kasno drvo proizvedeno prema kraju sezone. Iako svedrvee proizvodi koncentrine slojeve drva, godovi nisu vidljivi u svem drveu, niti susvi prsteni prirasta nuno godinji. U nekom drveu sezonske promjene u grai mogubiti tako slabe da prsteni prirasta nisu vidljivi. U uvjetima velike sue moe se

dogoditi da se god ne proizvede. S druge strane, u stalno povoljnim uvjetima, kakvi suu tropima, u jednoj godini moe biti proizvedeno nekoliko prstena prirasta.


14/32


14

IRINAGODA

IRINAKASNOGDRVA

IRINARANOGDRVA

drvni

trak

drvni

trak

Ova slika pokazuje popreni presjek sekvoje. On je povean 100 puta kroz svjetlosnimikroskop. Kao to znate, stablo proizvodi prsten godinje. Ovaj god sastavljen je oddvije zone, tj. ranog drva (svjetlije obojeno podruje, vei promjer stanica) i kasnogdrva (tamno obojeno podruje, stanice manjeg promjera). Rano drvo se proizvodi napoetku vegetacijske sezone sa stanicama relativno tankih stijenki i irokih upljina.

Kasno drvo se proizvodi u kasnom dijelu vegetacijske sezone sa stanicama relativnodebelih stijenki i uskih upljina. Ova slika takoer pokazuje da je promjena zoneranog drva prema kasnom uoljiva. To se zovenagli prijelaz ranog u kasno drvo istoggoda. Neke vrste drva imaju to uoljivo obiljeje.


15/32


15

to moemo proitati iz godova?

Vidljivost (markantnost) razlikovanjemeu pojedinim vrstama

Koliinu godine ivota stabla Gustou brzina rasta stabla Udjel pojedinih zona unutar goda

gustoa drva (materijala)


16/32


16

razlike u irini godova

U razliitim vrstama drvea obino zapaamo razliite irine godova. Brzorastue drvee obino ima iroke godove, a sporo rastue drvee ima uskegodove.

Razlika u irini godova izmeu pojedinih stabala iste vrste ovisit e o stanitu ipoloaju stabla u sastojini. Pri tome e uvijek stabla u povoljnijim uvjetimarasti bre i tako stvarati ire godove od istovrsnih stabala u nepovoljnimuvjetima.

irine godova su razliite i na razliitim visinama istog stabla.

irina godova drvea sjene vie varira nego u vrsta drvea koje zahtijeva viesvjetla.


17/32


17

lani god

prekinutigod

Prekinuti godovi

Teorija ishrane (Hartig): hranjive tvari iz kronje najprije se koriste u gornjim dijelovimadebla, te su zato u donjim dijelovima dostupne u progresivno manjim koliinama.

Posljedica kanjenja ili nedostatka hormona rasta za vrijeme ranog dijela sezone rasta

Lani godoviZbog:

kasnih mrazova (defolijacija)

golobrsta insekata (defolijacija)

razdoblja sue, pa onda jakih oborina + temperature pogodne za rast

ponovni rast u kasnom ljetu ili ranoj jeseni

Stvaranje lanih godova uzrokovano je privremenim prestankom vrne aktivnosti - padproizvodnje auksina - slijede povoljni uvjeti za rast vrnih podruja

Prestanak vrnog rasta mora dovoljno dugo trajati da bi se proizvele stanice uskih promjera

koje podsjeaju na kasno drvo, a ponovni rast mora biti dovoljno jak da proizvede gradijentauksina povoljan za stvaranje stanica tipa ranog drva s velikim promjerima


18/32


18

emu slui drvo u ivom stablu?


19/32


19

Biljna

os=

aksis

Kako funkcionira ilni sustav stabla?

Plavim crtama je prikazan tok vode, a crvenim tok hrane (eera) u stablu. Jednaodglavnih funkcija drva je provoenje vode u ivom stablu od korijenja prema kronjisve do listova, gdje isparava. Na slici je prikazan i silazni dio ilnog sustava stablakojim se provodi hrana (asimilati, eeri) proizvedena u liu. Sljedea slika prikazujejo detaljnije u radijalnom presjeku kroz os stabla ta dva toka. Uzlazni tok vode iminerala odvija se u drvu (uplje strelice), a silazni tok asimilata eera (punestrelice) u floemu (ivoj kori). Uoimo da dio asimilata putuje i vodoravno i tako seodlae u drvu. Dakle, u stablu postoji uzduni (osni=aksijalni) provodni sustav ipopreni (radijalni) provodni sustav.

Da bi itavo stablo moglo stajati uspravno podupiru ga lignificirane stijenke stanica udrvu.


20/32


20

Drvo je prvenstveno stanije za(1) provodnju vode, (2) potporu i (3) spremanje

hrane u stablu.Razvilo se kao funkcionalno stanije biljke, a ne

kao materijal za ljudske potrebe. Zbog togaje poznavanje prirode drva temelj zanjegovu uspjenu proizvodnju (uzgoj) ikoritenje.


21/32


21

Da li itavo drvo izmeu srike i kambijastalno provodi vodu, sprema hranu ipodupire stablo tijekom cijelog ivota

stabla?


22/32


22

Bjeljika provodi vodu isadri ive stanice

Sr ne provodi vodu ine sadri ive stanice.

Bjeljika i sr

Jedna od glavnih funkcija drva je provodnja vode od korijenja prema liu. No, drvone obavlja tu funkciju beskonano. Uodreenoj ivotnoj dobi stabla stanice drvamogu se zaepiti zranim mjehuriima, drugim stanicama, ili drugim tvarima koje seu njih odlau. Drvo koje u ivom stablu provodi vodu zovemo bjeljika, i ono zauzimavanjske, ili zadnje proizvedene godove (ovdje, ukasta zona). Drvo koje (u ivom

stablu) vie ne provodi vodu zovemo sr(ovdje, naranasto smea zona), i zauzimasredinji dio debla. Svake godine proizvede se novo drvo, najstariji unutranji slojevibjeljike prestaju provoditi vodu tako da se vanjska granica sri stalno pomie premavan. Openito, odrava se priblina ravnotea izmeu proizvodnje novog drva iprijelaza bjeljike u sr tako da uvijek postoji odgovarajue provodno stanije.


23/32


23

Bjeljika provodi vodu i sadri hranjive tvari (uivim stanicama parenhima) Obino je svijetla, propusna i slabo trajna

Sr ne provodi vodu i sadri srne(akcesorne) tvari neaktivna - nema ivihstanica esto je obojena i nepropusna.

Trajnost ovisi o koliini i karakteru srnih tvari.


24/32


24

Obojena sr =jedriavo drvo

Neobojena sr =bakuljavo drvo

Prelazak bjeljike u sr esto je vidljiv zbog promjene boje. Promjena boje jeposljedica odlaganja kemijskih tvari koje zovemo akcesorne (ekstraktivne ili srne ilisporedne) tvari. Promjena boje razlikuje se izmeu vrsta sukladno kemijskom sastavuekstraktiva drva POKAZATI DAICE. Neke vrste imaju bogat i lijep izgled, udrugim vrstama promjena boje je neznatna, a u nekima uope ne postoji razlika u boji

izmeu bjeljike i sri. Ekstraktivitakoer sudjeluju u trajnosti drva prema napadugljiva trulenica i ksilofagnih insekata. Stupanj trajnosti jako je razliit meurazliitim vrstama drva.

Na ovim slikama vidljiva je razlika u boji bjeljike i sri netom nakon ruenja stabla.Do nje dolazi od razlika u sadraju vode. Podsjetimo se: Bjeljici je jedna od glavnihuloga provoenje vode u ivom stablu. Sr ivog stabla vie ne provodi vodu. Zato jesadraj vode bjeljike ivog stabla obino mnogo vei od sadraja vode sri i zato jedrvo bjeljike na gornjim slikama tamnije od sri. Kad se drvo osui, razlika u bojibjeljike i sri nee se primijetiti.


25/32


25

REFERENTNI PRESJECI

Bonica(tangentnapiljenica)

Blistaa(radijalnapiljenica)

Popreni (elni)presjek

Bubrenje/

utezanje

Izgled drva jako se razlikuje s obzirom na smjer u kojem je prerezano. To je zboggodova u sri i bjeljici, te zbog valjkaste prirode debla.

Prepoznajemo tri orgtogonalne (tj. meusobno okomite) ravnine, iako se deblo,naravno, moe prerezati u bilo kojoj meuravnini. (1) Vodoravni, ili popreni prerezkroz deblo otkriva godove kao koncentrine krunice. U drvenoj grai su dijelovitakvih godova vidljivi na krajevima komada, a povrina je poznata kao elni presjek.Druge dvije ortogonalne ravnine u drvu su uzdune. (2) Uzduni prerez ravninom kojaprolazi kroz sriku otvararadijalne uzdune povrine. U vrstama s uoljivimgodovima na ovim se povrinama vide manje ili vie paralelne linije. Piljenica (daska)ispiljena u radijalnoj ravnini debla poznata je kaoblistaa ilikartje. (3) Uzduniprerez ravninom tangentnom na povrinu debla otvaratangentnu uzdunu povrinu.Ovdje godovi izgledaju kao nizovi valovitih linija ili stoaca poloenih jedan iznaddrugog. Piljenica ispiljena u tangentnoj uzdunoj ravnini debla poznata je kaobonica. Treba znati da jedino ljutenje, kao u proizvodnji furnira, moe proizvestipravu tangentnu povrinu, i samo jedan prerez kroz sriku moe proizvesti pravu

radijalnu povrinu. Meuravnine se obino imenuju radijalne ili tangentne prema tomekojoj su blie.


26/32


26

izgledbonica

izgledblistaa

Na gornje dvije fotografije prikazani su uglavnom izgledi bonica. To se vidi pogodovima koji u tangentnom presjeku obino stvaraju valovite pruge ili oblike slovaV.

Dvije donje fotografije prikazuju uglavnom radijalne povrine blistaa. Stanice drvase obino sjaje (blistaju) jae kad su presjeene uzdu smjera svog protezanja negopopreko na taj smjer. Veina stanica drva je izduena upravo uzdu debla, a samo onekoje pripadaju radijalnom provodnom sustavu izduene su u smjeru radijusa. Naradijalnom presjeku su sve stanice presjeene uzdu smjera svog protezanja, pa sezato taj presjek obino sjaji (blista) najjae od svih presjeka drva. Zato se radijalnepiljenice zovu blistae. U vrstama drva sa vidljivim drvnim tracima oni na radijalnimpovrinama stvaraju svjetlije ili tamnije pruge ili mrlje, kao to je vidljivo na slikama.


27/32


27

BOJA DRVA dolazi uglavnom odekstraktiva (akcesornih tvari) kad se boja drva koristi u svrhu

identifikacije drva, ona se odnosi na srako nije napomenuto drugaije.

SJAJ

MIRIS I OKUS


28/32


28

VLAKANCA (ICA) I TEKSTURAVlakanca (ica) smjer uzdunih stanica drva:

- ravnaica- valovita(deverava, krivudava)- usukana

Tekstura - relativne razlike u izgledu godovakoje proizlaze iz razlika u veliini i

jednolinosti veliina stanica.- finai gruba- jednolikai nejednolika


29/32


29

Valovitost ice


30/32


30

Usukanost ice


31/32


31


32/32


to vidite na donjoj slici?Koja je uloga oznaenih dijelova u ivom stablu?

1

5

3

4

2

67

8

Odgovori su ispod slike!

9

1. Mrtva kora (lila, lub) je kono stanije. Ona titi ivo ilno stanije.

2. Drvni trak dio poprenog (radijalnog) sustava ile. Provodi i spremahranu koja dolazi iz lia putem floema.

3. Sr je potpuno odumrli, neprovodni i neaktivni dio drva (ksilema).

4. Srika je temeljno stanije nastalo za vrijeme primarnog rasta stabljike tj.rasta u visinu.

5. Isjeak jednog goda

6. Tangentna ravnina paralelna sa platem debla

7. Kambij tvorno stanije koje stvara stanice drva (ksilema) i floema.

8. Floem (iva kora) ilno stanije. Slui za transport hrane od lia premakorijenu i floemskim tracima radijalno u drvo.

9. Bjeljika (drvo) ilno stanije koje u ivom stablu provodi vodu uzlazno,sprema hranu (u drvnim tracima) i podupire stablo.

Anatomija drveta

Documents

Transcript of Anatomija drveta