ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI„Dnevni avaz“ Begajeta Habota iz Ministarstva energetike, koje je...
Transcript of ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI„Dnevni avaz“ Begajeta Habota iz Ministarstva energetike, koje je...
-
NAFTA I GAS
Mjesečni bilten
ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI
Mart
2020
Izdavač:
NAFTNI KOMITET U
BOSNI I HERCEGOVINI
Koji naftni gigant
dolazi u FBiH!?
Finansijski rezultati
MOL Grupe u
2019.: Očekivana
dobit oko 2,5
milijardi dolara
Novi arktički naftni
projekat Rosnjefta
biće najveći na
svijetu
Predviđen prvi
kvartalni pad
potražnje za naftom
u 10 godina
-
Vijesti iz regiona
4 Koji naftni gigant dolazi u FBiH!?
5Magistralni plinovod izgrađen, plina još nema ni u domaćinstvima niti u
industriji
6 Koliko građani BiH plaćaju plin u odnosu na Europu?
8Federalna Vlada BIH donijela Odluku o izmirenju duga za plin Ruskoj
Federaciji
8 Vinberg: Crna Gora može biti čvorište za američki prirodni gas
9 Rafinerija nafte Brod odustaje od otpuštanja radnika
11 Gradnja Turskog toka digla građevinske radove u Srbiji za skoro 60 posto
12 Austrijanci nude nagodbu zbog havarije u Pločama
13 Rafinerija nafte Bosanski Brod biće gasifikovana
14 Gdje je završilo 5,5 milijardi eura od naftnih akciza i putarina u BiH?
17 INA Grupa na meti kibernetičkih napada
18Korak ka implementaciji projekta Južne gasne interkonekcije BiH i
Hrvatske
20 Džindić: Majevica i Dinaridi potencijalna mjesta za pronalazak nafte
21Finansijski rezultati MOL Grupe u 2019.: Očekivana dobit oko 2,5 milijardi
dolara
24 NIS prošle godine investirao 42,2 milijarde dinara
Vijesti iz svijeta
26 Geopolitičke igre oko kiparskog gasa
29 Ako bude potrebno Rusi i Saudijci stabilizirat će naftna tržišta
29OPEC bi mogao smanjiti proizvodnju nafte za dodatnih 500.000 barela
dnevno
30 Rusi među liderima uprkos sankcijama
32 Stotinu milijardi eura za 32 plinska projekta
33 Prekid izvoza nafte Libiju koštao 1,3 milijarde dolara
33 Gazprom pred teškom godinom zbog korona virusa?
35 Predviđen prvi kvartalni pad potražnje za naftom u 10 godina
36 Novi arktički naftni projekat Rosnjefta biće najveći na svijetu
37 SAD uvele sankcije ruskom Rosnjeftu zbog podrške Maduru
38 U Evropu je u januaru "Turskim tokom" prošlo pola milijarde kubika plina
39 Saudijski izvoz nafte pao 10,75 odsto prošle godine
Video preporuke
Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona
SADRŽAJ
NAFTA I GAS
Mjesečni bilten
Mart 2020
Izdavač:
NAFTNI KOMITET U
BOSNI I HERCEGOVINI
-
3
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
4
U narednih desetak dana očekujemo
prve prijave na javni međunarodni
poziv za istraživanje nafte i plina na
području Federacije. Kazala je ovo za
„Dnevni avaz“ Begajeta Habota iz
Ministarstva energetike, koje je objavilo
tender 7. januara.
Istražni radovi
Ovaj međunarodni tender, prema
proceduri, aktivan je punih šest mjeseci,
a Vlada FBiH za istraživanje i
eksploataciju nalazišta nafte i plina
nudi četiri bloka, od čega su tri na
prostoru Panonskog bazena i jedan na
prostoru Dinarida.
Habota kaže da se sada očekuje da
zainteresirane firme, prije zvaničnih
prijava, pregledaju sve podatke o
istražnim radovima.
- Ovo je takva vrsta tendera da svi prvo
pogledaju šta imamo pa tek onda se
prijave. Osim toga, IHS, britanska firma
koja je naš međunarodni konsultant, i
dalje promovira ovaj projekt Vlade i
blokove koje nudimo - kaže Habota.
S druge strane, prema nezvaničnim
informacijama našeg lista, naftni
giganti, poput francuskog „Totala“, i
dalje vrebaju svoju šansu za ovaj posao.
„Total“ je prije tri godine poslao pismo
namjere u kojem je navedeno je
spreman ponuditi milijardu dolara u
istraživanje ovog energenta tako da je i
dalje u igri za ovaj posao.
Njegova prednost je u tome što on već
učestvuje u istraživanju nafte i plina u
Hrvatskoj, Albaniji i Italiji. Riječ je
područjima koja su povezana. Ova
firma, također, već ima udio i pojedinim
bh. firmama koje se bave uvozom ovog
energenta.
Godišnji prihodi
„Total” je četvrta najveća naftna
kompanija na svijetu, s godišnjim
prihodima većim od 250 milijardi dolara
i ukupno 100.000 zaposlenih. Posluje u
više od 130 zemalja širom svijeta.
No, osim „Totala“, interes su pokazivale i
naftne kompanije „Key Petroulem“ iz
Australije te „Spectrum“ iz Velike
Britanije. Također se radi o firmama s
prihodima većim od nekoliko stotina
milijardi dolara.
Koncesija na 25 godina
Prema proceduri, izabrani ponuđač
imat će na raspolaganju šest godina
istraživanja podijeljenog u dvije faze.
No, blokovi se dodjeljuju na maksimalno
25 godina eksploatacije, a ukupne
površine su blizu pet hiljada kvadratnih
kilometara.
Foto: Ilustracija
Izvor: avaz.ba, 01.02.2020.
Koji naftni gigant
dolazi u FBiH!?
Foto: Avaz.ba
https://avaz.ba/vijesti/bih/546063/koji-naftni-gigant-dolazi-u-fbih
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
5
Dok se u privrednim krugovima danima
govori o ponudi Prvog plinarskog
društva iz Zagreba, koje je, navodno,
zainteresirano za preuzimanje koncesije
za snabdijevanje plinom četiri
lašvanske općine, čime bi bio riješen
veći dio problema oko grijanja
domaćinstava, iz Ministarstva privrede
SBK kažu kako takvu ponudu još nisu
zaprimili.
Magistralni plinovod
Tako resorni kantonalni ministar Nisvet
Hrnjić kaže da je za uvođenje plina u
domaćinstva, industriju i javni sektor
manje-više sve spremno, ali da takva
ponuda nije došla.
- Mi nemamo takvu ponudu, a plin kao
energent i na globalnoj razini teško da
ima kvalitetnu alternativu. Ministarstvo
privrede će se zalagati da se ponudi
izvodiv, prihvatljiv i kvalitetan model, po
kojem bi općine što prije mogle do
ovog energenta - rekao je Hrnjić te
dodao kako je plin zapravo nadohvat
ruke.
- Plinovod od Lašve do Pirote u Travniku
je izgrađen, imamo priključne tačke za
Novi Travnik i Vitez, jedan krak i prema
Busovači. Istina, još nismo izvršili tehnički
prijem objekta, ali plin je tu, nadohvat
ruke svima nama i jedan od prioritetnih
pravaca djelovanja kantona bit će
kako ga dati svima na korištenje - kazao
je Hrnjić.
Na potezu su, tvrdi ministar, općine.
Lokalne zajednice
- Naša odluka o komunalnim
djelatnostima proziva lokalne zajednice
da povuku prve poteze jer je
snabdijevanje plinom u nadležnosti
općina - kazao je.
Ipak, usprkos svemu, kaže ministar,
Kanton neće pristati na parcijalna
rješenja.
- Usmjerenje Kantona ide u pravcu
okrupnjavanja područja koja će biti
putem javnog poziva i zakona o
koncesijama ponuđena za koncesiono
ugovaranje snabdijevanja plinom.
Barem na razini regija - vrbaske i
lašvanske sa po četiri općine, te
lepeničke sa tri općine. Sve ponude
koje dođu za parcijalno snabdijevanje
plinom manjeg dijela kantona, ili
konkretno jedne općine, neće biti uzete
u razmatranje kao ozbiljne - rekao je
Hrnjić.
Izvor: avaz.ba, 03.02.2020.
Magistralni plinovod izgrađen,
plina još nema ni u
domaćinstvima niti u industriji
https://avaz.ba/kantoni/srednjobosanski-kanton/546441/magistralni-plinovod-izgraden-plina-jos-nema-ni-u-domacinstvima-niti-u-industriji
-
6
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Sudeći prema podacima Eurostata za
prvo polugodište prošle godine građani
Bosne i Hercegovine za korištenje plina
u svojim domaćinstvima izdvajali su u
prosjeku po 720 KM za 1.000 kubnih
metara plina.
S ovom cijenom građani BiH se nalaze
na 23 mjestu od ukupno 29 europskih
država koje su obuhvaćene
istraživanjem Eurostata.
Skuplji plin u Europi plaćaju građani
Švedske, Holandije, Danske, Portugala,
Francuske, Irske, Austrije, Njemačke,
Sjeverne Makedonije, Češke, Slovenije,
Grčkem Belgije, Ujedinjenog
Kraljevstva, Poljske, Estonije, Litvanije,
Slovačke, Bugarske, Luksemburga,
Latvije i Hrvatske.
Dakle, jeftiniji plin od BiH plaćaju
građani Rumunije, Mađarske, Srbije,
Moldavije, Turske i Gruzije.
Potpuno drugačija je situacija kad je
riječ o cijenama plina za industrijske
korisnike, dakle privrednike u BiH. Dakle
kompanije u BiH prema podacima
Eurostata plaćaju prilično skup plin, a ta
cijena našu državu svrstava u sami
europski vrh. Dakle, kompanije
(industrija) koja preuzima gas sa
distributivnog sistema za 1.000 kubnih
metara plina u prvom polugodištu 2019.
godine izdvajali su 890 KM/1000 sm3
bez PDV.
Skuplji plin plaćali su jedino privrednici
Švedske, Danske, Holandije i Francuske.
Jeftiniji plin za svoje privrednike
obezbijedili su u Srbiji, Poljskoj, Sloveniji,
Estoniji, Slovačkoj, Portugalu, Litvaniji,
Austriji, Latviji, Irskoj, Sjevernoj
Makedoniji, Njemačkoj, Rumuniji,
Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj,
Luksemburgu, češkoj, Ujedinjenom
kraljevstvu, Grčkoj, Belgiji, Moldaviji,
Gruziji i Turskoj.
Koliko građani BiH plaćaju plin u
odnosu na Europu?
-
7
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Međutim zanimljivo je kad se podaci
industrijske cijene plina sa distributivnog
sistema uporede s podacima o
cijenama po kojima BH-Gas prodaje
plin svojim industrijskim potrošačima –
direktnim kupcima.
Ustanovili smo da industrija u BiH za
1.000 kubnih metara plina plaća 890
KM, međutim BH-Gas tih 1.000 kubnih
metara plina prodaje po cijeni od 619
KM. Kako dolazi do ovako velike razlike
pitali smo u kompaniji BH-Gas gdje su
za Radiosarajevo.ba kazali da se razlika
pojavljuje u dodatku koji je prihod
distributera i to je ono na šta su i
privrednici ukazivali, ali i mnogi to nisu
razumjeli.
“Ovakve podatke smo prezentovali i
obrazlagali podatkom da je npr. kupac
BH-Gasa kao direktni kupac u Ilijasu
imao mnogo povoljniju cijenu gasa od
onog u Sarajevu. Ono sto uvijek
sugerise podatak Eurostata je da
imamo izrazito visoku cijenu gasa za
industriju, ali ovi podaci objasnjavaju
kako se dolazi do tog podatka”,
pojasnili su.
Dodali su da BH-Gas nastoji da
industrija koja je priključena direktno na Izvor: radiokameleon.ba, 05.02.2020.
transportni sistem ima povoljniju i
aktivnu cijenu i stoga ne stoji podatak
da sva industrija u FBiH/BiH ima visoku
cijenu plina.
“Ono što je referentan podatak je
cijena za krajnjeg kupca (stanovništvo)
gdje je dat podatak o cijeni koja
uključuje i veleprodajnu cijenu i
distributivni dodatak i gdje smo
pozicionirani na mjestu koje govori da
imamo jednu od najpovoljnijih cijena
gasa za domaćinstva. U odnosu na
evropsi prosjek cijena za stanovništvo
je za gotovo 50 posto manja”, rekli su iz
BH-Gasa.
Govoreći o ovoj temi svakako treba
istaći i indikatori koji mjere nivo
ekonomskog blagostanja u zemljama,
pokazuju da je Bosna i Hercegovina uz
Albaniju na evropskom dnu, pokazuju
to podaci Eurostata.
Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da
BDP po stanovniku za BiH, izražen u
standardu kupovne moći, za 2018.
iznosi 31 posto prosjeka EU. Po ovom
kriteriju, BiH je zajedno sa Albanijom,
koja ima isti omjer, posljednja u Europi.
https://radiokameleon.ba/2020/02/05/koliko-gradjani-bih-placaju-plin-u-odnosu-na-europu/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
8
Federalna vlada je, na prijedlog
Federalnog ministarstva energije,
rudarstva i industrije, donijela Odluku
kojom propisuje prenos sredstava
prikupljenih po osnovu takse za
izmirenje duga Ruskoj Federaciji za
isporuku prirodnog gasa u periodu
1992.-1995. godina.
Riječ je o 2 miliona KM, a Federalno
ministarstvo energije, rudarstva i
industrije će davati naloge Federalnom
ministarstvu finansija da ova sredstva
prebaci na transakcijski račun
privrednog društva Energoinvest d.d.
Sarajevo, na račun za posebne
namjene, otvoren za plaćanje takse
ruskom isporučiocu prirodnog gasa
Gazprom Exportu.
Američki podsekretar za fosilna goriva
Stiven Vinberg smatra da bi Crna Gora
mogla da postane energetsko čvorište
za distribuciju prirodnog gasa iz
Sjedinjenih Američkih Država.
Vinberg za TVCG ističe da, osim što
donosi ekonomski benefit, prirodni gas
je i ekološki prihvatljivije gorivo.
Prirodni gas uz ugalj jedini je primarni
oblik energije koji se može direktno
koristiti. Zato i raste njegova upotreba u
domaćinstvima, saobraćaju,
tehnološkim procesima, za proizvodnju
toplotne i električne energije, ali i kao
sirovina u hemijskoj industriji.
Mogućnost da ga koristi ima i Crna
Gora. Prednost je, smatra američki
podsekretar za fosilna goriva Steven
Vinberg, položaj te zemlje na Jadranu i
barska luka.
"Ta luka ima idealnu poziciju da
prihvata tečni gas i predstavljala bi
čvorište odakle bi tečni gas
transportovali u druge zemlje, to je luka
duboke vode i može da prihvati
brodove koji dolaze iz Sjedinjenih
Država. Postavili bi takozvane virtuelne
cjevovode, odnosno umjesto da
gradimo cjevovode mi koristimo
kontejnere u kojima se skladišti tečni
gas.
Nakon dopremanja brodom
prebacujemo kontejnere u kamione ili
na voz i prevozimo ih gdje je potrebno.
Možda ćemo vremenom i graditi
cjevovode", smatra Vinberg.
Federalna Vlada
BIH donijela Odluku
o izmirenju duga za
plin Ruskoj
Federaciji
Izvor: face.ba, 06.02.2020.
Vinberg: Crna Gora
može biti čvorište
za američki prirodni
gas
Foto: Ilustracija
https://www.face.ba/vijesti/bih/federalna-vlada-bih-donijela-odluku-o-izmirenju-duga-za-plin-ruskoj-federaciji/42438
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
9
Sjedinjene Države su najveći
proizvođač prirodnog gasa i trenutno
ga izvoze u 40 zemalja. Godišnje
proizvedu stotinu milijardi metara
kubnih.
"Narednih nekoliko godina imat ćemo
164 milijarde metara kubnih, potom
autorizovali smo gotovo 400 milijardi
metara kubnih što je potencijal za
četvorostruki rast u narednih 5-6
godina.
Mnogo je mogućnosti za naše evropske
saveznike da iskoriste prirodni gas, da
imaju raznovrsniju ponudu energije i
smanje upotrebu dizel goriva", kazao je
Vinberg, prenosi RTCG.
Koliko bi prirodnog gasa Sjedinjene
države dopremale u Crnu Goru zavisilo
bi od potražnje tržišta, na kojem je u
ovom regionu, trenutno prisutna Rusija,
pa bi to uticalo na konkurentnost. I ne
samo to: "Kad god imate novi izvor
energije, to stvara energetsku sigurnost,
stabilnost i bezbjednost", kazao je.
Izvor: vijesti.ba, 10.02.2020.
NEĆE BITI TEHNOLOŠKOG VIŠKA
Rafinerija nafte Brod
odustaje od
otpuštanja radnika
Foto: Stiven Vinberg (Vijesti.ba)
Uprava Rafinerije nafte u Brodu
odustala je od namjere da oko 20
odsto svojih radnika u ovoj godini
proglasi tehnološkim viškom i otpusti uz
otpremnine, podaci su Sindikata
energetike RS. O tome su ih, kažu,
obavijestili predstavnici preduzeća.
– Rečeno je da se odustaje od toga da
se u ovoj godini ukupno 136 ljudi u
rafineriji proglasi tehnološkim viškom,
kako su najavili, i to pozdravljamo. Da li
će sličan potez povući i uprava
rafinerije u Modriči, ne znamo, ali
nadamo se da će biti sluha da se
zadrže radnici iz proizvodnje – kaže
predsjednik Sindikata energetike
Slobodan Ostojić.
Podsjećamo, u Brodu je poslodavac u
januaru obavijestio sindikat da ove
godine mogu da zadrže 526 radnika, a
da je 136 radnika višak. Nezvanično je
rečeno i da ove godine neće biti
sanacije rafinerije.
Za rafineriju u Modriči ranije se govorilo
da bi u 2020. trebalo da zadrže 275
radnika, a da je 14 zaposlenih
https://vijesti.ba/clanak/478796/vinberg-crna-gora-moze-biti-cvoriste-za-americki-prirodni-gas
-
10
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
11
tehnološki višak. Međutim, u januaru je
pripremljen spisak 17 radnika koji bi već
ovog mjeseca trebalo da ostanu bez
posla.
Na pitanja zašto se ide sa ovim
smanjenjem i koliko tehnološkog viška u
rafineriji imaju, iz Optima grupe nisu
odgovorili. Ranije su rekli da se
optimizacija broja zaposlenih i troškova
ne odnosi na obustavu rada, već na
„program za povećanje efikasnosti
rada” u Brodu.
Proglašavanje radnika za tehnološki
višak počelo je prošle godine, nakon
havarije u brodskoj rafineriji.
Izvor: biznis.ba, 12.02.2020.
Izvor: srpskainfo.com, 11.02.2020.
individualno i masovno. Sve je više
velikih investitora, nekakvih fondova koji
ulažu u nekretnine, ali i pojedinaca koji
imaju deviznu štednju i koji su odlučili da
ulažu u izgradnju stanova jer im je to
bolje i sigurnije nego da stavljaju novac
u banku”, kaže Goran Rodić,
predsjednik Građevinske komore Srbije.
Ako se gleda po regionima, u četvrtom
kvartalu 2019. najviše je porasla
vrijednost radova u Vojvodini 63,8
posto, najmanje na teritoriji Šumadije i
Zapadne Srbije nekih 49,4. Rast je
zabilježen i u drugim dijelovima ove
zemlje, na jugu i istoku Srbije 57,1 posto,
u Beogradu 53,4 posto.
I vrijednost ugovorenih radova je,
prema podacima RZS, porasla, tačnije
više nego udvostručena je ako se gleda
broj dogovorenih radova posljednja tri
mjeseca prošle u odnosu na oktobar,
novembar i decembar 2018. godine,
prenosi klix.
Posmatrano prema vrsti građevina,
kako u RZS objašnjavaju za beogradski
list, vrijednost izvedenih građevinskih
radova na saobraćajnicama,
cjevovodima, složenim industrijskim
građevinama povećana je za 66,2
posto, a na zgradama 38,5 posto.
Gradnja Turskog
toka digla
građevinske
radove u Srbiji za
skoro 60 posto
Vrijednost građevinskih radova u Srbiji u
posljednja tri mjeseca prošle godine
porasla je u odnosu na isti period 2018.
za čak 56,3 posto, pokazuju podaci
Republičkog zavoda za statistiku Srbije.
Kako piše beogradski Danas na
povećanje vrijednosti izvedenih radova
najviše su uticali radovi na izgradnji
Turskog toka (Magistralnog gasovoda
granica Bugarska – granica Mađarska),
modernizacija željeznice Beograd –
Budimpešta, kao i radovi izvedeni na
izgradnji autoputa Surčin – Obrenovac,
koji je u decembru otvoren za
saobraćaj.
“Gradi se u posljednje vrijeme mnogo i
Foto: biznis.ba
http://biznis.ba/gradnja-turskog-toka-digla-gradjevinske-radove-u-srbiji-za-skoro-60-posto/https://srpskainfo.com/nece-biti-tehnoloskog-viska-rafinerija-nafte-brod-odustaje-od-otpustanja-radnika/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
12
Austrijska „Erste banka“ ponudila je
„Naftnim terminalima FBiH“ nagodbu u
cilju pronalaženja dogovora da se ovoj
kompaniji u državnom vlasništvu isplati
oko četiri miliona KM odštete nastale
tokom brodske havarije u Pločama u
avgustu 2018. godine.
Tanker sa skoro 27.000 kubika nafte
udario je u pristanište u Luci Ploče,
survavši u more dio doka i aparaturu za
iskrcavanje nafte i plina, koji su
potonuli.
Riječ je o brodu “STI Poplar”, koji je
plovio pod zastavom Maršalovih Otoka.
Sve je na kraju rezultiralo i 10-mjesečnim
otežanim snabdijevanjem bh. tržišta
naftom.
Naftni terminali tužili su “Erste banku”
zbog police osiguranja, jer je teret bio
osiguran na 134 miliona kuna. Osim
NTF-a, „Erste banku“ su tada tužili i
Lučka uprava i kapetanija Ploče te još
tri firme, a Sud u Splitu presudio je da se
mora platiti 35,3 miliona maraka
odštete, piše Avaz.
No, kako je pred istim sudom u Splitu u
toku drugi postupak, koji se odnosi na
to dokazivanje iznosa štete, tačnije
koliko će kojoj firmi pripasti para, sada
Austrijanci nude nagodbu. Ovo je za
Avaz potvrdio i Hermedin Zornić,
direktor „Operatora Terminala“, firme
koja je većinski vlasnik NTF-a.
Zornić je potvrdio da je sasvim jasno da
je Federacija 2018. godine, zbog
nemogućnosti da izvozi naftu, izgubila
dobit od četiri miliona, koja mora biti
nadoknađena.
– Nama je važno da je aktivirana
bankovna garancija. Sada ćemo vidjeti
šta će se dešavati. Mi znamo šta
tražimo i kolika je bila šteta. I ranije su
odbijali sporazum i slali svoje vanjske
procjenitelje štete, koji su isto utvrdili –
kaže Zornić.
Havarija u Luci Ploče, podsjećamo, bila
je jedan od osnovnih uzroka što je
krajem 2018. i početkom 2019. godine
poskupjelo gorivo u BiH.
Kako se značajan dio snabdijevanja
naftom FBiH odvija upravo preko Luke
Ploče, distributeri nafte bili su primorani
koristiti alternativne izvore, čime su
povećani troškovi transporta, a država
bila na gubitku.
Austrijanci nude nagodbu zbog
havarije u Pločama
Izvor: biznisinfo.ba, 13.02.2020.
Foto: biznisinfo.ba
https://www.biznisinfo.ba/austrijanci-nude-nagodbu-zbog-havarije-u-plocama/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
13
BANJALUKA, Rukovodstvo
“Zarubežnjefta”, većinskog vlasnika
naftne industrije RS-a, istaklo je tokom
razgovora s premijerom Radovanom
Viškovićem, da ova kompanija ostaje u
Srpskoj i da želi da proširi svoje
poslovanje.
Predstavnici ove ruske firme, koje je
predvodio generalni direktor Sergej
Kudrjašov, naglasili su da je u “Rafineriji
nafte Brod” trenutno zaposleno 676
radnika, čija je plata veća za 30 posto
od prosječne zarade u RS, i da će se
trend rasta plata nastaviti u narednom
periodu.
“S tim u vezi, rukovodstvo ovog
privrednog društva je potvrdilo da
neće doći do otpuštanja radnika, kao
što su to prenijeli pojedini mediji”,
saopšteno je nakon sastanka iz
entitetske vlade.
Poseban akcenat u razgovorima
stavljen na projekte autonomne
gasifikacije “Rafinerije nafte Bosanski
Brod”, proširenja mreže benzinskih
stanica, izgradnje solarnih elektrana,
elektrana na gas i proizvodnje vodika.
Naglašeno je da će realizacija
navedenih projekata značajno
doprinijeti zaštiti životne sredine i
poštovanju svih standarda, koji se
primjenjuju u oblasti u kojoj posluje ovo
privredno društvo.
“Sagovornci su se usaglasili da je
realizacija ovih projekata, kao i projekat
gasifikacije RS-a, od strateškog značaja,
jer će, između ostalog, proizvedeni
energenti biti plasirani na tržišta zemalja
u regionu, čime će se dodatno
ekonomski osnažiti Srpska”, saopšteno
je.
Premijer Radovan Višković istakao je da
je opredjeljenje Vlade da ova
kompanija unaprijedi svoje poslovanje
te najavio izvršna vlast pružiti punu
podršku realizaciji svih gore navedenih
projekata.
“Predstavnici ‘Zarubežnjefta’ su poslali
jasnu poruku da u ovom regionu vide
dosta prilika za saradnju, kao razvojnu
šansu u bogatim resursima kojima
raspolaže RS”, navodi se u saopštenju.
Sastanku su prisustvovali srpski član
Predsjedništva BiH Milorad Dodik,
ministar energetike i rudarstva RS Petar
Đokić, ministrice za prostorno uređenje,
građevinarstvo i ekologiju Srebrenka
Golić i finansija Zora Vidović i šef
Predstavništva RS u Rusiji Duško Perović.
Foto: Ilustracija
Rafinerija nafte Bosanski Brod
biće gasifikovana
Izvor: capital.ba, 15.02.2020.
https://www.capital.ba/rafinerija-nafte-bosanski-brod-bice-gasifikovana/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
14
Gdje je završilo 5,5
milijardi eura od
naftnih akciza i
putarina u BiH? Sve planirane dionice autoputeva u
Federaciji BiH i Republici Srpskoj
finansiraće se iz kreditnih sredstava,
uprkos tome što je po osnovu akciza i
putarina od 2006. do 2019. godine
prikupi 5,5 milijardi eura
Bosna i Hercegovina ima samo 210
kilometara autoputeva i svega 16
kilometara magistralnih i regionalnih
puteva na 100 kvadratnih kilometara,
iako je od 2006. do kraja 2019. godine,
po osnovu akciza na naftu i naftne
derivate i putarina, prikupila skoro 5,5
milijardi eura.
Ovaj novac trebao je biti iskorišten za
izgradnju i održavanje putne
infrastrukture u BiH, ali su za te namjene
podignuti krediti veći od milijardu eura.
Gligo Čikić, predsjednik Upravnog
odbora Udruženje prevoznika za
unutrašnji i međunarodni transport
Republike Srpske kaže za Radio
Slobodna Evropa (RSE) da od Gradiške
do Sarajeva, što je oko 270 kilometara
razdaljine, u cijeni transporta, koja za
jedan kamion iznosi 300 eura, putarina
na autoputevima iznosi 70 eura, pa su
zato, kako kaže, primorani da koriste
puteve koji su u vrlo lošem stanju.
“Stavili su nam visoke putarine na
autoputevima i mi ne možemo sebi
dozvoliti da se njima vozimo. Ako se
vozimo autoputevima onda nam ne
ostaje ništa zarade od naših prevoza.
Dalje, putevi su jako loši. Od Banjaluke
(na zapadu BiH), pa dok ne izađeš do
Klobuka kod opštine Ljubuški (na jugu Foto: Ilustracija
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
15
BiH). Znači i kroz Federaciju BiH i kroz
Republiku Srpsku putevi su loši, jedino
nešto malo valja od Jablanice do
Mostara (na jugu Hercegovine), a ovo
ostalo ništa”, ističe Čikić.
To je utisak koji dijeli Nenad iz
Banjaluke. On svakodnevno koristi
automobil. Za RSE kaže da baš ničim
nije zadovoljan. Ni kvalitetom
saobraćajnica, cijenama goriva i
iznosima putarina na autoputevima.
“Za naše uslove skupe su i putarine,
skupo je i gorivo i to je postalo luksuz
koji prosječan čovek sebi teško priušti,
ali na neke kraće relacije se nekako
može. A kada je u pitanju kvalitet
saobraćajnica, one nisu ništa
specijalno, pravo da vam kažem
srednja žalost”, kaže ovaj sagovornik
RSE.
Kako opisati stanje na putevima?
Zijad Sinanović, sekretar Udruženja
međunarodnih cestovnih prijevoznika
tereta u Spoljnotrgovinskoj komori
Bosne i Hercegovine, kaže da stanje
putne infrastrukture ni izbliza nije
onakvo kakvo bi trebalo biti, s obzirom
da se za ove namjene od prevoznika
uzimaju velika sredstva po više osnova.
“Izdvajanjem kroz akcize i putarine po
osnovu utrošenog goriva, te paralelno
plaćanjem naknade za korištenje
puteva, takozvane drumarine prilikom
registracije vozila, dvostruko nam se
uzimaju sredstva i onda kada dođete
na autoput trebate opet platiti putarinu
koja je po nekim našim kalkulacijama
identična ili viša od naknada u drugim
zemljama. Prema svemu ovome
najbolje se vidi zadovoljstvo vozača
kada pogledamo intenzitet saobraćaja
na magistralnim putevima, koji su u
lošem stanju, a koji se nalaze pored
dionica postojećih autoputeva u
zemlji”, ističe Sinanović.
Ukupno od 2006. do 2019. godine po
osnovu akciza i putarina na naftu i
naftne derivate u BiH prikupljeno je 5
milijardi i 492,5 miliona eura koje bi
trebale da se koriste za izgradnju i
održavanje putne infrastrukture u zemlji.
Koliko je za puteve skupljeno na
putarini?
Po litri goriva koje se proda na tržištu u
BiH trenutno se plaća akciza u iznosu od
od 0,15 do 0,225 evra po litri goriva u
zavisnosti od vrste naftnog derivata, a
po ovom osnovu od 2006. do 2019.
godine ukupno je prikupljeno 3 milijarde
i 189 miliona eura.
Po litri goriva prodanog na tržištu BiH
plaćaju se i dvije putarine.
Prva je putarina za održavanje puteva
u iznosu od 0,075 eura po litri derivata, a
ukupan iznos prikupljen u periodu od
2006. do 2019. godine je 1 milijarda i
367,5 miliona eura.
Foto: Ilustracija
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
16
Po osnovu putarine za izgradnju
autoputeva i rekonstrukciju drugih
puteva koja iznosi 0,125 eura po litri
derivata, u periodu od 2009. do 2019.
godine prikupljeno je 936 miliona eura.
Od 1. februara 2018. godine u primjeni
su Izmjene i dopune Zakona o
akcizama, kojima je posebna putarina
za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju
drugih puteva povećana sa 0,05 eura
na sadašnji iznos od 0,125 eura po litri
derivata koji se proda na tržištu BiH.
U BiH do sada je izgrađeno 208 km
autoputeva, od čega 106 km u
Republici Srpskoj i 102 km u Federaciji
BiH, za šta je podignuto 1 milijarda i 28
miliona eura kredita.
Da li je novac otišao u predviđene
svrhe?
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da ovi
podaci dovoljno pokazuju da se novac
prikupljen od akciza i putarina u Bosni i
Hercegovini ne koristi u predviđene
svrhe, već u krpljenje budžeta entiteta.
“Ta sredstva se troše nenamjenski i za
druge svrhe i ciljeve, a ne za ono za šta
su prikupljena originalno i kako je to
isplanirano i zakonom definisano. Naši
građani sve to uredno plaćaju, a putna
infrastruktura je sve gora. Kada
pogledamo sve te dostupne
informacije stanje je vrlo konfuzno, ali je
očigledno da novac koji je namijenjen
za održavanje i izgradnju putne
infrastrukture završava u javnoj
potrošnji”, smatra Pavlović.
Prema objavljenom bilansu stanja na
internet stranici Javnog preduzeća
Autocesta Federacije Bosne i
Hercegovine na dan 31. juna 2019.
godine, zaduženost po osnovu
dugoročnih kredita iznosila je 435
miliona eura, a kratkoročno 37,5
miliona eura.
Prema podacima koje su RSE dostavili iz
Autocesta Federacije BiH, do sada su
utrošena kreditna sredstva za
finansiranje izgradnje autocesta iz
kredita Evropske banke za obnovu i
razvoj (EBRD) i Evropske investicione
banke (EIB) u iznosu od skoro 450
miliona eura.
Odnos uloženog i izgrađenog
Prema dostavljenim podacima u ovom
entitetu do sada je izgrađeno 102
kilometra auotputeva, a u izgradnji je
trenutno osam dionica ukupne dužine
40 kilometara.
Za šest dionica autoputeva ukupne
dužine 38,3 kilometra trenutno je u toku
tenderska procedura, a pripremne
aktivnosti za građenje rade se za tri
dionice ukupne dužine 85,9 kilometara
za šta su dogovorene kreditne linije u
iznosu od 840 miliona eura.
Prema posljednjem Izvještaju o
finansijskom poslovanju Javnog
preduzeća Autoputevi Republike
Srpske, objavljenom 31. decembra
2017. godine, ovo preduzeće po
osnovu kredita bilo je zaduženo 264
miliona eura, od čega su dugoročne
Foto: Ilustracija
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
17
obaveze 210 miliona eura, dok su
kratkoročne finansijske obaveze iznosile
154 miliona eura.
Međutim, prema podacima koje su RSE
dostavili Autoputevi Republike Srpske, u
izgradnju autoputa Gradiška-Banja
Luka uloženo je 180 miliona eura,
dijelom vlastitih sredstava, a dijelom
kredita, dok je za izgradnju autoputa
„9. januar“ od Banjaluke do Doboja,
obezbijeđeno 402 miliona eura
kreditnih sredstava.
U ovom entitetu do sada je izgrađeno
106 kilometara autoputeva, a trenutno
je u izgradnji samo dionica koridora 5C
koja prolazi kroz ovaj entitet u dužini od
6 kilometara i čija je izgradnja počela u
ljeto 2019. godine. Finansira se
kreditnim sredstvima Evropske banke za
obnovu i razvoj u iznosu od 70 miliona
eura.
Iz oba javna preduzeća su za RSE istakli
da se prihodi od akciza i putarina, kao
vrste indirektnih poreza, koriste za
servisiranje kreditnih obaveza, izradu
planske i projektne dokumentacije za
mrežu autoputeva i brzih puteva,
regulisanje imovinsko-pravnih odnosa
na predviđenim trasama autoputeva i
brzih puteva i ostale aktivnosti, koje
prate realizaciju projekta izgradnje
mreže autoputeva i brzih puteva.
Ukupna procijenjena vrijednost dionica
koridora 5C koja prolaze kroz Republiku
Srpsku u dužini od 46,6 km iznosi 500
miliona eura.
Sve planirane dionice autoputeva u
Federaciji BiH i Republici Srpskoj
finansiraće se iz kreditnih sredstava,
uprkos tome što je po osnovu akciza i
putarina od 2006. do 2019. godine
prikupi 5,5 milijardi eura.
Provedba svih plaćanja je sigurna,
neovisno o tome radi li se o
gotovinskom ili plaćanju Ina ili
bankovnim karticama
INA Grupa je pod kibernetičkim
napadom koji je započeo 14. februara
2020. oko 22 sata i koji je utjecao i na
mrežu benzinskih stanica Energopetrola
u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz
ove kompanije.
“Napad je uzrokovao poteškoće u radu
pojedinih informatičkih sistema, što
povremeno može utjecati na normalan
rad, primjerice, otežanu autentifikaciju
plaćanja MOL korporativnim karticama.
Unatoč navedenom, opskrba tržišta je
sigurna. Prodaja goriva na našim
maloprodajnim mjestima se nastavlja
neometano. Provedba svih plaćanja je
sigurna, neovisno o tome radi li se o
gotovinskom ili plaćanju Ina ili
bankovnim karticama.
Želimo naglasiti kako se poduzimaju svi
koraci u cilju što bržeg otklanjanja svih
poteškoća u radu sistema.
Upućujemo izvinjenje svim našim
kupcima za eventualne neugodnosti
koje je ova situacija mogla prouzročiti i
molimo za razumijevanje i strpljenje do
ponovne pune uspostave sistema, kažu
iz kompanije.
Izvor: fokus.ba, 15.02.2020. Izvor: fokus.ba, 17.02.2020.
INA Grupa na meti
kibernetičkih
napada
Foto: Ilustracija
https://www.fokus.ba/vijesti/bih/gdje-je-zavrsilo-55-milijardi-eura-od-naftnih-akciza-i-putarina-u-bih/1688251/https://www.fokus.ba/biznis/ina-grupa-na-meti-kibernetickih-napada/1689615/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH18
Bez posla u Rafineriji nafte u Brodu, koja
je prije godinu dana obustavila
proizvodnju, ove godine ostaje 136
zaposlenih, koji su proglašeni
tehnološkim viškom, a otpuštanja uz
otpremninu bit će i u Rafineriji ulja
Modriča, podaci su sindikata
energetike u RS. Učinjen je veliki korak
ka implementaciji projekta od
strateškog regionalnog unačaja, Južne
gasne interkonekcije između Bosne i
Hercegovine i Hrvatske, saopćeno je iz
preduzeća BH-Gas.
BH-Gas, kompanija za proizvodnju i
transport gasa, potpisala je danas
Ugovor o dodjeli grant sredstava s
Evropskom bankom za obnovu i razvoj
(EBRD) i Konsultantski Ugovor za izradu
Studije uticaja na okoliš i Studiju
opravdanosti s Konzorcijem čiji je
voditelj Dvokut-Ecro, konsultantska
kompanija koja pruža usluge u području
zaštite okoliša i prirode.
Potpisivanje je upriličeno u Direkciji BH-
Gasa na ceremoniji kojoj je
prisustvovao i direktor Programskog
ureda USAID-a Kent Larson. Američka
agencija za međunarodni razvoj
podržala je projekt grant sredstvima od
500.000 dolara.
Manuela Naessl, direktorica EBRD-a u
Bosni i Hercegovini, izrazila je
zadovoljstvo što BH-Gas, EBRD, EU i
USAID sarađuju na tom projektu.
Diverzifikacija snabdijevanja je
presudna za energetsku sigurnost, a
planirana interkonekcija može igrati
ključnu ulogu u tome.
– Raznolikost potencijalnih pristalica, koji
Korak ka implementaciji projekta Južne
gasne interkonekcije BiH i Hrvatske
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Foto: biznis.ba
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
19
su danas ovdje, ilustruje visoki nivo
pažnje koju tome pridajemo. Iako s
nestrpljenjem očekujemo rezultate
novih procjena, također se nadamo da
će u međuvremenu biti donesen novi
zakon o gasu u Bosni i Hercegovini koji
će sektor promaknuti dalje prema
poštivanju trećeg energetskog paketa
EU – izjavila je.
Jasmin Salkić, direktor BH-Gasa,
naglašava važnost Južne gasne
interkonekcije Bosne i Hercegovine i
Hrvatske, što je potvrđeno i odlukom
Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
o proglašenju strateškog značaja
projekta.
Salkić je također naglasio da će
implementacija i međusobno
povezivanje transportnih sistema Bosne
i Hercegovine (BH-Gas) i Hrvatske
(Plinacro) omogućiti integraciju sa
evropskim tržištem prirodnog gasa,
diverzifikaciju kako pravaca tako i
izvora snabdijevanja (LNG Krk, Kaspijska
regija / Jonsko- Jadranski gasovod,
evropska čvorišta za trgovinu gasom) i
na taj način stvoriti uslove za
dugoročno, sigurno i pouzdano
snabdijevanje svih potrošača prirodnog
gasa u Bosni i Hercegovini.
Procjena uticaja na okoliš i društvo za
projekat Južna gasna interkonekcija
između Bosne i Hercegovine i Hrvatske
(gasovod Posušje – Novi Travnik s
odvojkom za Mostar) bit će
pripremljena u skladu s okolišnom i
socijalnom politikom EBRD, kao i
zahtjevima lokalnog zakonodavstva.
Korištenjem međunarodne tenderske
procedure u skladu s politikama i
pravilima EBRD za odabir konsultanta,
Ugovor je dodijeljen Konzorciju čiji je
voditelj Dvokut-Ecro. Ukupna vrijednost
potpisanog ugovora će biti finansirana
iz navedenog iznosa obezbjeđenog
granta.
Javnost je već informisana da je izrada
Idejnog projekta gasovoda započela u
augustu 2019. godine. Izrada Idejnog
projekta se finansira grant sredstvima
Evropske Unije kroz CONNECTA
Tehničku pomoć. Okončane su
aktivnosti definisanja tj. projektovanja
glavne trase uz geodetsko snimanje i
geotehničke istražne radove.
Projekat Južna interkonekcija Bosne i
Hercegovine i Hrvatske u dužini od 160
km spada u najveće linijske
infrastrukturne projekte koji su trenutno u
toku. Kompleksnost projekta se ogleda i
u tome što prostorno obuhvata četiri
kantona/županije, što zahtijeva aktivno
učešće i podršku lokalnih zajednica u
svakoj fazi implementacije.
Studija predizvodljivosti, Analiza
finansijske održivosti i Analiza troškova i
koristi su ranije finansirane grant
sredstvima Evropske Unije kroz
Investicijski okvir za zapadni Balkan i
CONNECTA Tehnička pomoć u 2013. i
2018. godini respektivno. Okončanje
izrade projektne dokumentacije je
planirano za kraj 2020. godine, a
rezultirat će ishodovanjem okolinske
dozvole i urbanističke saglasnosti za
projekt.
U Modriči je pripremljen spisak po kojem
17 radnika već u februaru postaju
tehnološki višak, a koliko njihovih kolega
bi se moglo naći u toj situaciji do kraja
godine, niko ne zna.
Radnici obje rafinerije su zabrinuti za
svoja radna mjesta nakon što je prije
više od godinu dana u požaru uništeno
postrojenje rafinerije u Brodu, te
obustavljena i proizvodnja, a već prošle
godine počela su i otpuštanja radnika
kao tehnološki višak.
Izvor: biznis.ba, 19.02.2020.
http://biznis.ba/korak-ka-implementaciji-projekta-juzne-gasne-interkonekcije-bih-i-hrvatske/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
20
Federalni ministar energije, rudarstva i
industrije Nermin Džindić izjavio je
danas u Mostaru da je objavljen javni
oglas za istraživanje nafte i plina na
području FBiH. Radi se, kako je rekao
na konferenciji za novinare, o četiri
istražna polja – dva na lokalitetu
Posavine, jedan na Dinaridima, a jedan
na području Majevice u Tuzli.
– Dva bloka na području Majevice i
Dinarida su, po onim istraživanjima i
podacima koje mi imamo,
potencijalna mjesta gdje će se naći
nafta. Dakle, svi dobro znamo da se na
području Tuzle već radila eksploatacija,
samo što su tad tehnologije bile na
lošijem nivou, pa se nije isplatilo. A da
to ne utječe na razvoj privreda država
u kojima se radi eksploatacaija, to ne bi
niko radio. I to je sigurno jedan
generator razvoja i zbog toga je FBiH i
ušla u tu priču – naglašava Džindić.
Šest mjeseci od dana objavljivanja
javnog oglasa, dodaje ministar,
Ministarstvo će zajedno sa svojim
partnerima izvršiti ocjene ponuda i ući u
finalne pregovore i odabir kompanije
koje će eksploatisati i istraživati naftu i
plin.
MOL Grupa je danas objavila svoje
financijske rezultate za 2019. Unatoč
veoma izazovnom i volatilnom
vanjskom okruženju na kraju godine, u
četvrtom je tromjesečju MOL Grupa
ostvarila čistu CCS EBITDA od 598
milijuna dolara, čime je čista CCS
EBITDA za cijelu godinu dosegnula
razinu od 2,44 milijarde dolara,
nadmašivši time nedavno uvećane
očekivane rezultate. Pojednostavljeni
slobodni novčani tok smanjio se u
odnosu na 2018. uslijed činjenice da
kompanija nastavlja s provedbom
strateških transformacijskih projekata,
no ipak je ostao pozitivan te je u 2019.
godini iznosio 356 milijuna dolara.
Proizvodnja u djelatnosti Istraživanja i
proizvodnje povećala se sekvencijalno
u četvrtom tromjesečju dok je
cjelogodišnji prosjek za 2019. ostao
uglavnom nepromijenjen iznoseći 111
tisuća ekvivalenta barela nafte dnevno
(mboepd), što je nešto više od
očekivanog rezultata. Uslijed nižih
cijena nafte i plina, ovaj volumen
proizvodnje generirao je 17 posto nižu
EBITDA u usporedbi s rezultatom
ostvarenim u 2018. Istraživanje i
proizvodnja ostala je ključni generator
novca MOL Grupe, zabilježivši snažan
pojednostavljeni slobodni novčani tok
od gotovo 700 milijuna dolara u 2019. U
sklopu djelatnosti Istraživanja i
proizvodnje, u 2020. godini MOL ima
dva cilja: uspješno finalizirati akviziciju i
integrirati polje ACG čime će se
proizvodnja povećati za oko 20,000
Džindić: Majevica i
Dinaridi
potencijalna mjesta
za pronalazak nafte
Izvor: nezavisni.ba, 20.02.2020.
Finansijski rezultati
MOL Grupe u 2019.:
Očekivana dobit
oko 2,5 milijardi
dolara
Foto: Nermin Džindić
http://www.nezavisni.ba/dzindic-majevica-i-dinaridi-potencijalna-mjesta-za-pronalazak-nafte/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
22
barela dnevno, te istovremeno
nastaviti maksimizirati vrijednost i
generiranje novčanog toka iz
postojeće imovine putem učinkovitog
poslovanja.
Djelatnost Rafinerija i marketinga je u
2019. zabilježila 13 posto nižu čistu CCS
EBITDA od 866 milijuna dolara, u
potpunosti odražavajući slabije
makrookruženje. U četvrtom je
tromjesečju čista CCS EBITDA iznosila
191 milijun dolara, što je 21 posto niže
u odnosu na četvrto tromjesečje
prethodne godine uslijed nižih
rafinerijskih i petrokemijskih marži na
kraju prošle godine, međutim,
rafinerijske marže počele su se
oporavljati tijekom siječnja i veljače
2020. Rast potražnje za motornim
gorivima u regiji ostao je veoma snažan
tijekom 2019., te je iznosio 3,4 posto što
je podržalo rezultat djelatnost Rafinerija
i marketinga.
Projekt proizvodnje poliola odvija se
prema planiranom tempu i u okviru
planiranog budžeta; tijekom 2019.
ubrzali su se glavni građevinski radovi te
stupanj ukupne dovršenosti projekta
sad iznosi oko 50 posto.
Donesena je konačna investicijska
odluka o projektu izgradnje postrojenja
za obradu teških ostataka u Rafineriji
nafte Rijeka, kojim se Inina djelatnost
Rafinerija i marketinga namjerava
preobraziti u održivu i profitabilnu
djelatnost. Projekt obuhvaća izgradnju
postrojenja za obradu teških ostataka
čije se puštanje u rad očekuje u 2023.
godini.
Djelatnost Usluga kupcima istaknula se
rezultatima u 2019. godini: EBITDA ove
djelatnosti povećala za 30 posto
iskazano u lokalnoj valuti (24 posto u
dolarima) u četvrtom tromjesečju 2019.
u odnosu na isto tromjesečjeFoto: Ilustracija
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
23
prethodne godine, zabilježivši još jednu
snažnu godinu s dvoznamenkastim
rastom dobiti. U ovoj je djelatnosti
ostvareno nekoliko važnih postignuća,
uključujući to što je generiranje marže u
segmentu negoriva dosegnulo 30 posto
ukupne marže do kraja godine.
Nastavljeno je ubrzano širenje
koncepta negoriva te se broj
moderniziranih maloprodajnih lokacija
koje imaju Fresh Corner povećao sa
687, koliko ih je bilo prije godinu dana,
na 877.
EBITDA plinskog poslovanja dosegnula
je 71 milijun dolara u četvrtom
tromjesečju, što je 48 posto više nego
prije godinu dana, zahvaljujući
značajnom povećanju potražnje za
kapacitetom uslijed nesigurnosti u
pogledu dogovora između Rusije i
Ukrajine oko transporta plina.
Operativni troškovi smanjili su se za više
od 10 % kao rezultat pada vlastite
potrošnje plina i gubitaka u mreži, kao i
cijene prirodnog plina.
Rezultate je komentirao predsjednik
Uprave i glavni izvršni direktor Zsolt
Hernádi:
“Ostvarili smo solidne financijske
rezultate u 2019. godini, pri čemu smo
čak i nadmašili našu uvečanu
očekivanu EBITDA unatoč slabijem
vanjskom okruženju.
Ujedno smo ostvarili značajan
napredak u okviru našeg programa
transformacije do 2030. Ugovorili smo
stjecanje značajne imovine za
istraživanje i proizvonju u Azerbajdžanu,
naš važni projekt proizvodnje poliola
dosegnuo je stupanj dovršenosti od 50
%, te je naša djelatnost Usluga kupcima
ponovno zabilježila rekordne rezultate.
Uz naše snažne temelje i unatoč
rastućim globalnim nesigurnostima,
gledamo prema 2020. s optimizmom. Uz
pomoć nove imovine, očekujemo da
će naša EBITDA narasti na oko 2,5
milijarde dolara, na temelju
srednjoročnog temeljnog makro okvira
s cijenom Brent nafte od oko 60 dolara
po barelu i uz pretpostavljena
konzervativnija očekivanja u
petrokemijskom sektoru. To će nam
ponovno osigurati dovoljan novčani tok
kojim ćemo pokriti ulaganja u strateške
projekte.”
Izvor: energetika.ba, 21.02.2020.
Foto: Zsolt Hernádi
Foto: Ilustracija
http://energetika.ba/finansijski-rezultati-mol-grupe-u-2019-ocekivana-dobit-oko-25-milijardi-dolara/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH24
BEOGRAD, U 2019. godini NIS je
realizovao najobimniji investicioni
program još od 2013. godine.
U dalji razvoj i modernizaciju NIS grupe
uloženo je 42,2 milijarde dinara, što je tri
odsto više nego godinu dana ranije,
saopštila je ta kompanija.
Prioritet u investicijama bila su ulaganja
u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i
gasa, dalja modernizacija Rafinerije
nafte Pančevo i razvoj maloprodajne
mreže u Srbiji i zemljama regiona, kao i
realizacija projekata zaštite životne
sredine u svim segmentima poslovanja.
„Kada je reč o finansijskim
pokazateljima, neto dobit NIS grupe za
2019. godinu iznosi 16,6 milijadi dinara,
a pokazatelj EBITDA (profit pre plaćanja
kamata, poreza na dobit i amortizacije)
44,5 milijardi dinara. U istom periodu
obaveze NIS grupe po osnovu poreza i
drugih javnih prihoda iznose 189,8
milijardi dinara.
NIS je i u prethodnoj godini bio siguran
izvor prihoda za svoje akcionare, a na
ime dividende isplaćeno je 6,5 milijardi
dinara“, dodaju iz NIS-a.
U 2019. godini na aktivama NIS-a u Srbiji
i inostranstvu ukupno je proizvedeno
1,286 miliona uslovnih tona nafte i gasa,
uz povećanje rezervi ugljovodonika.
Na aktivama u Rumuniji započeta je
probna proizvodnja nafte i gasa, dok je
u Srbiji obavljeno 700 km2 3D seizmičkih
ispitivanja.
U Rafineriji nafte Pančevo ukupno je
prerađeno 3,373 miliona tona sirove
nafte i poluproizvoda. Takođe, u 2019.
godini obavljen je kapitalni remont u
rafineriji, najkompleksniji u istoriji ove
fabrike, u koji je uloženo preko 2
milijarde dinara.
Period nakon remonta pratio je visok
kapacitet rafinerijske prerade, pri čemu
je u oktobru ostvaren rekord u
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
NIS prošle godine investirao
42,2 milijarde dinara
Foto: NIS
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH25
proizvodnji bitumena od 59 hiljada
tona, što je najbolji mjesečni rezultat u
poslednjih 10 godina.
Pored toga, nastavljene su aktivnosti na
izgradnji postrojenja za duboku preradu
sa tehnologijom odloženog koksovanja,
a završetak projekta planiran je u 2020.
godini.
„Ukupan obim prometa naftnih
derivata iznosi 3,702 miliona tona, uz
povećanje obima maloprodaje od pet
odsto i povećanje prodaje u
inoaktivama od 21 odsto.
NIS grupa je i u 2019. godini nastavila sa
modernizacijom maloprodajne mreže
pa su na autoputevima u Srbiji
otvorene tri savremene digitalne
benzinske stanice, dok je u Rumuniji
finalizovana izgradnja 19.
maloprodajnog objekta u toj zemlji –
stanice za snabdevanje gorivom
Otopeni.
U oblasti energetike, NIS je u saradnji sa
„Gasprom energoholdingom“ započeo
izgradnju Termoelektrane-toplane
Pančevo.
Završetak ovog projekta, koji će
značajno uvećati kapacitete NIS-a i
partnera za proizvodnju električne
energije i doprineti stabilnosti rada
Rafinerije u Pančevu, planiran je u 2020.
godini“, navode iz kompanije NIS.
Zapažene rezultate, kako dodaju,
ostvarili su i u oblasti bezbednosti na
radu – indikator povreda sa izgubljenim
danima (pokazatelj LTIF) smanjen je 25
odsto u odnosu na 2018. godinu.
Jedan od fokusa bila su i ulaganja u
projekte zaštite životne sredine u koje je
tokom 2019. godine investirano 534
miliona dinara.
Pored toga NIS je nastavio da ulaže i u
razvoj zajednice i u društveno
odgovorne projekte uložio preko 371
miliona dinara.
„NIS je u 2019. godini ostvario dobre
finansijske i operativne rezultate, uprkos
tome što su prosečne cene nafte bile
gotovo 10 odsto niže nego godinu
dana ranije, a na naše poslovanje
značajan uticaj imao je i planski
kapitalni remont u Rafineriji Pančevo.
Zahvaljujući investicijama koje smo
realizovali u skladu sa našom
Strategijom razvoja, sa velikim
ambicijama ulazimo u 2020. godinu u
kojoj očekujemo finalizaciju projekata
Duboka prerada i TE-TO Pančevo.
Takođe, naš neopozivi prioritet ostaje
zaštita životne sredine, jer je za NIS biznis
odgovoran prema zajednici i prirodnim
resursima jedini mogući put ka
ostvarenju poslovnih uspeha“, izjavio je
generalni direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev.
VIJ
ESTI
IZR
EG
ION
A
Izvor: capital.ba, 29.02.2020.
Foto: Kiril Tjurdenjev
https://www.capital.ba/nis-prosle-godine-investirao-422-milijarde-dinara/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
26
Pozivom upućenim Moskvi da se
priključi projektu eksploatacije gasa u
blizini obala Kipra, Ankara je potegla
“rusku kartu” u partiji s Grčkom oko
kiparskog gasa.
Geopolitičke igre oko kiparskog gasa
Eksperti smatraju da je to pokušaj
turskog predsjednika Redžepa Tajipa
Erdgana da iskoristi autoritet šefa ruske
države Vladimira Putina, kako bi
osujetio realizaciju izgradnje gasovoda
“Ist Med” i zadržao pozicije Turske u
regionu.
Situacija na Kipru zaoštrila se nakon što
su inicijatori projekta “Ist Med” – Izrael,
Kipar i Grcka, početkom januara
potpisali sporazum o izgradnji
gasovoda od istočnog dijela
Sredozemnog mora do Evrope, piše
Sputnjik.
Samo nekoliko dana kasnije, turski
ministar energetike Fatih Donmez izjavio
da Ankara započinje projekat
eksploatacije prirodnog gasa u blizini
obala ovog ostrva.
I dok je šef evropske diplomatije Žozep
Borelj zaprijetio Ankari dodatnim
sankcijama, turski ministar spoljnih
poslova Melvut Čavušoglu je u ovom
projektu vidio mogućnost za saradnju
sa Rusijom.
Turski predsednik Redžip Tajip Erdoan je
iskusan političar koji iza projekta
“Istočnomediteranski gasovod”, kako
ocjenjuju eksperti, vidi pokušaj
stvaranja koalicije pod pokroviteljstvom
Amerikanaca koja bi preuzela aktivnu
ulogu u regionu i stavila Tursku u
zapećak. Upravo su ove “strateške igre
Geopolitičke igre
oko kiparskog gasa
Evropljana i Amerikanaca” podstakle
Ankaru da traži podršku od Moskve.
Turska želi da iskoristi potencijale i
dobije prirodni gas kroz cevi koje od
Kipra idu preko njene teritorije, jer je
projekat “Ist Med” u potpunosti
zaobilazi. Kako ističe grčki ekspert
Dimitris Lijatsos, upravo je ovo i dovelo
do toga da Turska pokušava da igra na
“rusku kartu i poziva Rusiju da saraduju,
ali dodaje da to otvara složenija
pitanja, kao što je priznavanje teritorije
Sjevernog Kipra kao nezavisne države”.
Foto: Ilustracija
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
27
“Erdoan ima odlične odnose sa
Vladimirom Putinom i shvata da ruski
predsjednik posjeduje ogroman
autoritet u regionu.
On želi da dobije podršku jedne od
velikih država”, kaže Lijatsos, uz ocjenu
da Erdoan istovremeno uvlači Rusiju u
avanturu koja ne može donijeti ništa
dobro.
“Turci se bave propagandom i
intrigama time što pozivaju Putina i
Rusiju da saraduju sa njima u tom
regionu. Kom regionu? Morskom dijelu
izmedu Kipra i Turske.
Tada bi Rusija trebalo da prizna
nezavisnost Sjevernog Kipra, što ona
neće uraditi. Marija Zaharova i
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije
zvanicno kažu da su pozicije Rusije o
ovom pitanju nepromijenjene”,
objašnjava ekspert.
Poznavaoci prilika navode da su
formalni odnosi izmedu Grčke i Turske,
Kipra i Turske danas prijateljski, ali da se
situacija zaoštrila oko projekta “Ist
Med”, za koji mnogi sumnjaju da
uopšte može biti realizovan.
“U Grčkoj politička elita ne vjeruje baš
da će ovako složena konstrukcija za
dopremanje prirodnog gasa u Evropu
ikada biti izgradena, možda će
postojati neki LNG ili sistem tankera”,
ističe ekspert.
On dodaje da je i veliko pitanje koliko
projekat “Ist Med” zaista može biti
realizovan, jer podrazumijeva izgradnju
podvodnih cevi koje vode od Kipra do
Krita, a potom do Peloponeza i od
Peloponeza do Italije, koja se još uvijek
nije složila niti preuzima bilo kakvo
učešće u projektu. U projekat su teorijski
zasad uključene samo kompanije iz
Izraela, SAD i jedna francuska
kompanija, prenosi B92.net.
Iako čitav projekat stoji na klimavim
nogama, on je prilično iznervirao Tursku,
koja tvrdi da će u slučaju njegove
realizacije biti ugrožena finansijska i
ekonomska prava Turaka koji žive u
sjevernom dijelu Kipra.
Turska je još proije nekoliko mjeseci
izvela svoje brodove koji su poceli da
prave bušotine u moru između
sjevernog dijela ostrva i turske teritorije i
na taj način pokazala da ništa ne
može proći bez njenog učešća. Zbog
toga je Erdoan potpisao sporazum o
saradnji i sa vladom u Tripoliju, iako
izmedu Turske i Libije ne postoje ni
morske, a ni bilo koje druge granice.
“Turska ne priznaje postojanje isključivo
ekonomske zone ni Kipra, ni Grčke,
time što je potpisala krajem prošle
godine, kako Grci kažu, nezakonit
sporazum između Turske i vlade u
Tripolija”, objašnjava stručnjak.
Izvor: energetika.ba, 02.02.2020.
Foto: EPA-EFE
http://energetika.ba/geopoliticke-igre-oko-kiparskog-gasa/
-
28
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
29
Uzburkane vode na naftnom tržištu ne
bi trebala prouzrokvati veće posljedice
jer su dva velika "igrača" odlučila da
ako bude potrebe intervenišu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u
bliskom je kontaktu s vodstvom
Saudijske Arabije te bude li potrebno,
oni mogu razmotriti zajedničke mjere za
stabilizaciju naftnog tržišta, izjavio je
glasnogovornik ruskog predsjednika
Dmitrij Peskov.
"Znate da je predsjednik u vrlo bliskom
kontaktu s vodstvom Saudijske Arabije.
Bude li trebalo, takvi će se kontakti
uspostaviti i mi ćemo vas obavijestiti",
odgovorio je Peskov na pitanje planira
li Putin razgovarati o situaciji s kraljem ili
prijestolonasljednikom Saudijske Arabije
o stanju na naftnom tržištu i njegovoj
stabilizaciji.
Povod za pitanje Peskovu bila je
Bloombergova je objava prema kojoj je
potražnja za naftom u Kini pala za oko
tri miliona barela dnevno ili 20 posto
normalne ukupne potrošnje tokom
tekućeg kalendarskog perioda, zbog
Ako bude potrebno
Rusi i Saudijci
stabilizirat će
naftna tržišta
Foto: Ilustracija
Izvor: klix.ba, 03.02.2020.
utjecaja širenja koronavirusa na
ekonomiju i naftna tržišta.
Bloomberg je u ponedjeljak napisao da
je ovogodišnji januar bio najgori na
tržištu nafte od 1991. godine, kada su
cijene za mjesec pale za 26 posto.
OPEC bi mogao
smanjiti proizvodnju
nafte za dodatnih
500.000 barela
dnevno
Foto: EPA-EFE
Organizacija zemalja izvoznica nafte
(OPEC) i njihovi saveznici navodno bi
mogli smanjiti proizvodnju nafte za
dodatnih 500.000 barela dnevno zbog
utjecaja smrtonosnog koronavirusa na
potražnju nafte.
Izvori su potvrdili CNBC-u da OPEC
razmatra održavanje ministarskog
sastanka 14. i 15. februara, skoro
mjesec dana ranije nego što je bilo
predviđeno.
Globalna šefica robne strategije za
RBC Capital Markets Helima Croft
smatra da je za organizaciju sada
trenutak da više rizikuje kako bi više
zaradila. Cijena nafta ove godine je
pala za 10 dolara po barelu na 56
dolara, niže od nivoa koji mnogim
zemljama OPEC-a treba da uravnoteže
svoje budžete.
Analitičari i trgovci predviđaju da bi
epidemija koronavirusa u Kini mogla
smanjiti potražnju za naftom za više od
250.000 barela dnevno u prvom
kvartalu, prenosi RT.
Izvor: energetika.ba, 04.02.2020.
https://www.klix.ba/biznis/ako-bude-potrebno-rusi-i-saudijci-stabilizirat-ce-naftna-trzista/200203140http://energetika.ba/opec-bi-mogao-smanjiti-proizvodnju-nafte-za-dodatnih-500-000-barela-dnevno/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH30
VAŠINGTON/MOSKVA
Prema izvještaju američkog Ministarstva
energetike o uvozu energenata iz
drugih zemalja za 2019, Rusija je jedanod najvec ́ih izvoznika nafte na tržište
SAD.
“Ovo za Amerikance predstavlja veliki
problem, jer je Trampova administracija
uz punu podršku Kongresa pokušala dasuzbije sve mogućnosti Rusije za izvoz
energenata i da se nametne kaonajvec ́i svjetski proizvođač nafte i gasa,
čime se posebno diči Tramp”, kaže
Andrej Suzdaljcev, politikolog i
ekonomista.
Kanada je u oktobru prošle godine
izvezla oko 136,5 miliona barela nafte i
time zauzela prvo mjesto, a odmah iza
nje se našla Rusija, od koje su SAD
kupile oko 20,9 miliona barela nafte.
SAD uvode sankcije, a kupuju naftu od
Rusije
“Pompeo je prilikom svoje posjeteMinsku, nastupajuc ́i pred Lukašenkom,
izjavio da su SAD prva država u svijetu
po proizvodnji nafte i gasa i da su
spremni da obezbijede sto odsto
potreba Belorusije za naftom. I u takvoj
situaciji, kada svim silama pokušavaju
da optuže Rusiju da je jedan od
najskupljih snabdjevača evropskog
tržišta, kada su uvedene sankcije protiv
firma koje učestvuju u izgradnji
Sjevernog toka i protiv kupaca tog
gasa, kada organizuju razne ’smicalice‘
protiv ruske nafte — ispalo je da je
glavni izvoznik nafte na američko tržište
Rusija”, rekao je ekspert.
Analitičari ističu da su upravo sankcijeSAD pomogle Rusiji da povec ́a izvoz
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Rusi među liderima uprkos
sankcijama
Foto: Ilustracija
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH31
nafte. Iz ruskog Ministarstva za
ekonomski razvoj navode da, bez
obzira na to što je Vašington uveo
sankcije protiv Rusije, upravo su
američke sankcije protiv Irana i
Venecuele imale pozitivan uticaj na
izvoz ruskih energenata.
Tako je izvoz nafte Turskoj porastao
četiri do pet puta, jer su se rafinerije u
ovoj zemlji okrenule uvozu ruskih
sirovina, nakon što su obnovljene
američke sankcije protiv Irana.
Suzdaljcev dodaje da ne treba
zaboraviti situaciju od prošle zime, kada
je ruski tečni gas sa Jamala grijao nesamo SAD, vec ́ i Veliku Britaniju.
“Riječ je o tome da ruski energetski
kompleks, i pored mase problema, ima
najbolje izbalansirani odnos cijene i
kvaliteta”, naglašava ekspert, prenosi
Sputnjik.
Prema njegovim riječima, postoji velika
potražnja za ruskim energentima, ali je
uloženo dosta novca i tehnologije i u
čitavom procesu učestvuje veliki broj
ljudi.
Cinizam Amerike i tehnološka i
ekonomska opravdanost biznisa
Stanislav Mitrahovič, glavni ekspert
Fonda za Nacionalnu energetsku
bezbijednost i naučni saradnik
Finansijskog univerziteta pri Vladi Ruske
Federacije, ističe da je ovo zanimljiv
podatak, naročito ako uzmemo u obzir
da Amerikanci konstantno pokušavaju
da nagovore druge zemlje, a naročito
evropske, da ne kupuju energente od
Rusije.
“Amerika je država gdje se mnogo
nafte proizvodi i upotrebljava, ali i izvozi
i istovremeno uvozi, jer su razne vrste
nafte potrebne za različite fabrike. Dio
nafte je lakše izvoziti u Evropu, nego
prerađivati kod sebe”, rekao je ekspert.
On objašnjava da su američke fabrike
uglavnom prilagođene za preradu
teške nafte koja se uvozi ili sa Bliskog
istoka ili iz Latinske Amerike, a da se
„nova“ nafta koja se dobija u Americi
lakše prerađuje u evropskim fabrikama
koje su za to prilagođene.
Sa ekonomske i tehnološke pozicije
jasno je zašto je Amerikancima
pogodnije da kupuju rusku naftu za
svoje fabrike koje se bave preradom te
vrste nafte, ali kada je riječ o politici,
stvari poprimaju drugi izgled.
“Sa političke tačke gledišta sve izgleda
zabavno i paradoksalno, čak i cinično,
jer ispada da druge zemlje treba da
kupuju manje ruske nafte, a kada je
Americi potrebno, sasvim normalno je
da ona kupuje. To izgleda cinično i
pokazuje američki pristup spoljnoj
politici”, rekao je ekspert.
Eksperti su saglasni da Amerikancičesto koriste svoju moć ne bi li
nametnuli svoju volju drugim državama,
tim prije ako je riječ o biznisu,
ekonomskim interesima ili energetici.
Sputnik.
Izvor: capital.ba, 08.02.2020.
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Foto: Ilustracija
https://www.capital.ba/rusi-medju-liderima-uprkos-sankcijama/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
32
Stotinu milijardi
eura za 32 plinska
projekta
Europska unija planira više od 100
milijardi eura potrošiti na “beskorisnu”
plinsku infrastrukturu kojom će ugroziti
svoje ciljeve zelenog razvoja u borbi
protiv globalnog zatopljenja, navodi
Global Energy Monitor (GEM) u studiji.
Ta nevladina udruga kompilirala je već
aktualne projekte i one koje Europa
planira provesti, a riječ je o terminalima
za uvoz plina, plinovodima i
elektranama na plin u zemljama
Europske unije i Velike Britanije u
ukupnoj vrijednosti 117 milijarda eura.
Prema studiji, ti bi projekti povećali
postojeće uvozne kapacitete za nekih
30 posto.
Međutim, GEM ističe da “Europska unija
već raspolaže uvoznim kapacitetom
koji je dvostruk njezinoj trenutačnoj
potrošnji”. Nadalje, navodi GEM u studiji
objavljenoj u utorak, postojeće
europske elektrane proizvode tek
trećinu struje svojih stvarnih kapaciteta.
Plinski projekti ne uklapaju se u cilj koji
su članice Europske unije, s izuzetkom
Poljske, zacrtale u prosincu, a taj je
postići ugljičnu neutralnost do 2050.
godine. S prosječno 12 milijardi eura
ulaganja na godinu u idućem
desetljeću one će za približno 50 posto
premašiti procjene ulaganja “prema
scenariju održivog razvoja”
Međunarodne agencije za energiju.
“Velika Britanija i EU time se pripremaju
izgubiti desetke milijardi eura ulažući u
infrastrukture inkompatibilne s
europskim ciljevima” borbe protiv
globalnog zatopljenja, upozorava
direktor GEM-a Ted Nace.
Ako Europljani žele ispuniti svoj cilj
ugljične neutralnosti do 2050., uporaba
fosilnih goriva mora pasti za 29 posto.
Stručnjaci UN-ovog panela za klimu
(Giec) procjenjuju da potrošnja
prirodnog plina mora pasti za 25 posto
do 2030. godine, odnosno za 75 posto
do 2050., ako svijet želi ograničiti
globalno zatopljenje na 1,5 stupnja
Celzijeva, što je najambiciozniji cilj iz
Pariškog sporazuma o klimi.
Europska investicijska banka (EIB)
najavila je u studenom da će od 2022.
godine prestati financirati nove projekte
fosilnih goriva, uključivo plin. Od svih
fosilnih goriva plin ispušta najmanje
količine CO2 u atmosferu, ali se
njegovom eksploatacijom emitira
metan, plin koji je štetan kao i CO2 jer
stvara učinak staklenika.
Europski parlament treba se idući
tjedan izjasniti o javnom financiranju i
zajmovima EIB-a za projekte energetske
infrastrukture, među kojima su 32 plinska
projekta. “Europske vlasti govore o
klimatskoj hitnosti, a pritom nastavljaju
novac poreznih obveznika trošiti na
projekte kojima će Europu prisiliti na
desetljeća korištenja energije iz fosilnih
goriva. Plin nije prijelazna energija”,
kazao je za agenciju France Presse
Colin Roche iz udruge Friends of the
Earth Europe.
Izvor: energypress.net, 10.02.2020.
Foto: Ilustracija
http://www.energypress.net/stotinu-milijardi-eura-za-32-plinska-projekta/
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH33
Libijska državna naftna korporacija
(NOC) objavila je da je obustava
izvoza nafte toj zemlji, zbog zatvaranja
naftnih polja i luka, do sada uzrokovala
gubitke više od 1,3 milijarde američkih
dolara, javila je Xinhua.
Plemenski poglavari u istočnoj Libiji
nedavno su zatvorili luke za izvoz nafte,
optužujući vladu koju podržava
Ujedinjene narode da koristi naftne
prihode za podršku oružanim grupama
protiv vojske sa istoka.
Zatvoreno naftno polje
Vojska generala Khalife Haftara sa
istoka vodi vojnu kampanju od
početka aprila prošle godine,
pokušavajući da preuzme Tripoli od
vlade Nacionalnog jedinstva Fayeza al-
Sarraja, koju podržava UN, prenijela je
Fena.
NOC je u ponedjeljak najavio obustavu
rada lokalne rafinerije u zapadnoj Libiji
zbog zatvaranja južnog naftnog polja
Sharara.
Zbog epidemije koronavirusa u Kini u
Europu bi moglo stizati još više
ukapljenog plina. Cijene su pale na
nekih 100 dolara za tisuću kubičnih
metara. To je polovica onoga što je
Gazprom do sada dobivao za svoj plin.
Godina 2020. nije dobro počela za
Gazprom. Najveći svjetski isporučitelj
plina zabilježio je pad proizvodnje od
šest posto u siječnju, a izvoz je pao za
oko četvrtinu. Istovremeno su pale i
cijene plina: trenutno su u Europi, koja
je daleko najvažnije Gazpromovo
tržište, na najnižoj razini u posljednjih 15
godina. Za sve te negativne trendove
ima više razloga, a sada im se pridružio
i koronavirus covid-19.
Epidemija ove bolesti dovela je u Kini
do poduzimanja dosad neviđenih
mjera karantene: bezbrojni letovi su
otkazani, promet u većim gradovima
zaustavljen, proizvodnja je u mnogim
tvornicama već duže vrijeme smanjena
ili potpuno obustavljena. To je
uzrokovalo pad cijena energenata na
svjetskom tržištu, jer je Kina najveći
potrošač i uvoznik energije.
Pojeftinili su i nafta i zemni plin. Na
europskom tržištu, gdje se obavljaju
kratkoročne kupovine, cijene su pale
na jedva nekih 100 dolara po tisuću
kubičnih metara. To je polovica onoga
što je Gazprom u 2019. prosječno utržio
za svoje isporuke plina.
Najveća ruska kompanija koju
kontrolira Kremlj je pred teškom
godinom. Gazprom će se suočiti s
Prekid izvoza nafte
Libiju koštao 1,3
milijarde dolara
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Foto: Balkans.aljazeera.net
Izvor: balkans.aljazeera.net, 12.02.2020.
Gazprom pred
teškom godinom
zbog korona
virusa?
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/prekid-izvoza-nafte-libiju-kostao-13-milijarde-dolara
-
34
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
daljnjim padom izvoza, niskim cijenama
i sve većom konkurencijom. Glavni
problem je prekomjerna ponuda plina,
ali i nafte. Razlog je brz razvoj tržišta
ukapljenog zemnog plina (LNG) što je
potreslo industriju i stvorilo nove velike
igrače s kojima ruski div sada mora
konkurirati: od Katara i Australije preko
Malezije, SAD-a i Nigerije pa sve do
Trinidada i Tobaga – da spomenemo
samo neke.
Trenutno je ta prekomjerna ponuda
plina, koji se uglavnom koristi za grijanje
i zato je sezonski proizvod, dodatno
povećana i zbog izuzetno blage zime
na sjevernoj hemisferi, posebno u
Europi. Klimatske promjene su ove
godine teško pogodile Gazprom.
A tu je i jedna politička posebnost. Ove
zime, točnije 31. prosinca 2019. godine,
istekao je desetogodišnji rusko-ukrajinski
ugovor za tranzit plina. Postojala je
bojazan da bi isporuke preko Ukrajine
za Europu mogle biti prekinute. Zato su
prošle godine brojne tvrtke, uključujući i
Gazprom, punile europska skladišta
plina do vrha, iz predostrožnosti.
Te rezerve se sada koriste, što je dovelo
do smanjenja potražnje za plinom iz
Rusije u prvih nekoliko tjedana ove
godine. Inače, Moskva i Kijev su ipak
uspjeli sklopiti novi ugovor o tranzitu
malo prije isteka prošle godine. Ako se
toplo vrijeme nastavi do proljeća i
skladišta plina ostanu relativno puna,
potražnja će u ljeto, kada se na
svjetskom tržištu kupuje plin za zimu, biti
manja nego inače. To bi dugoročno
opteretilo izvoz Gazproma.
Neki europski uvoznici, pogotovo oni
koji ugovorima nisu posebno vezani za
Gazprom, sigurno će se radije prebaciti
na uvoz ukapljenog zemnog plina koji
je često jeftiniji, i to znatno. Takva
situacija bi mogla potrajati, jer će pad
potražnje energenata u Kini zbog
koronavirusa, a samim tim i ukapljenog
plina, prisiliti proizvođače širom svijeta
da svoje tankere sve češće šalju u
Europu. Financial Times izvijestio je
početkom veljače da je nekoliko velikih
kineskih energetskih kompanija
razmatralo kako bi se mogli osloboditi
dugoročnih ugovora o uvozu plina, s
obzirom na trenutnu situaciju
prouzrokovanu “višom silom”.
Foto: Ilustracija
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
35
Gazpromu tako prijeti veća
konkurencija od strane LNG-liferanata,
koji su svoju prodaju u Europi u 2019.
godini povećali za 88 posto, kako
prenosi ruska novinska agencija
Interfax. Ruskom koncernu neće
konkurirati samom strani proizvođači,
preuzimajući dijelom njegov udio na
tržištu, već mu je konkurencija i privatna
ruska kompanija Novatek, koju također
pomaže država.
Sibirska tvrtka Yamal LNG tek je krajem
2018. godine dostigla puni kapacitet,
ali već u 2019. Godini je Rusija,
zahvaljujući Novateku, postala drugi
najveći isporučitelj ukapljenog plina na
europskom tržištu, odmah iza Katara i
ispred SAD-a i Nigerije, izvještava
Interfax. Novatek isporučuje i u Kinu, a
ako bi se uvoz ukapljenog plina tamo
smanjio zbog trenutne epidemije, ova
bi se tvrtka također još više morala
koncentrirati na europsko tržište.
“Sve to nije tako strašno kao što
izgleda”, poručuju iz Gazproma.
Količina plina u europskim skladištima
vratit će se na normalu u drugom
tromjesečju, uvjerena je šefica
Gazpromovog odjela za izvoz Elena
Burmistrova. U Europi bi, kako je rekla,
moglo biti hladno čak i u ožujku.
No priznala je da će se na cijene ipak
negativno odraziti, kako je rekla, “viša
sila”, dakle epidemija koronavirusa. U
skladu s tim, Gazprom je revidirao svoju
prognozu izvoznih cijena za 2020.
godinu. Menadžment više ne očekuje
200 dolara za tisuću kubičnih metara,
već 175 do 185 dolara. Ali to je još
mnogo više od cijene od 100 dolara,
koliko se ovih dana na europskom
tržištu plaća za ukapljeni zemni plin,
piše DW.
Izvor: energypress.net, 14.02.2020.
Globalna potražnja za naftom zabilježit
će u periodu januar-mart ove godine
prvi kvartalni pad u posljednjih više od
10 godina, jer je novi koronavirus
izazvao zastoj ekonomske aktivnosti
širom Kine, što se odrazilo na potražnju
nafte u toj zemlji, koja je najveći
potrošač, saopćila je Međunarodna
agencija za energiju (IEA).
Potražnja će u prvom tromjesečju 2020.
godine biti niža za 435.000 barela
dnevno (b/d) u odnosu na isti period
prije godinu dana, što će biti prvi
kvartalni pad u periodu dužem od
jednog desetljeća, objavio je IEA u
mjesečnom izvještaju o tržištu “crnog
zlata”, prenosi Aljazeera.
Predviđeni pad tražnje naveo je
agenciju da smanji i svoju prognozu
rasta potražnje za 2020. godinu za
365.000 barela dnevno, na 825.000
barela dnevno, na najniži nivo od 2011.
godine.
Manja potrošnja nafte od očekivane u
zemljama OECD-a srezala je
preliminarnu procjenu rasta za 2019.
godinu na 885.000 barela dnevno,
dodaje se u izvještaju.
Predviđen prvi
kvartalni pad
potražnje za naftom
u 10 godinaFoto: Ilustracija
http://www.energypress.net/gazprom-pred-teskom-godinom-zbog-korona-virusa/
-
36
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
Negativan utjecaj epidemije
koronavirusa na tražnju za naftom teško
je pogodio i cijene ovog energenta,
što ilustrira podatak da je cijena
sjevernomorske nafte “brent” pala u
januaru za gotovo 10 dolara, na ispod
55 dolara za barel.
Ipak, cijene su se ove sedmice
oporavile, u očekivanju da bi glavni
proizvođači Organizacije zemalja
izvoznika nafte (OPEC) i proizvođači
izvan naftnog kartela, s Rusijom na
čelu, mogli dodatno smanjiti globalnu
proizvodnju “crnog zlata”, kako bi
neutralizirali negativne posljedice koje
pad potražnje ima na cijene.
Foto: Ilustracija
Izvor: biznis.ba, 14.02.2020.
Novi arktički naftni
projekat Rosnjefta
biće najveći na
svijetu
MOSKVA, Projekat “Vostok” zahtjeva
150 milijardi dolara investicija, a stvoriće
100.000 radnih mjesta, rekao je direktor
Rosnjefta Igor Sečin predsjedniku Rusije
Putinu.
Dvojica bliskih saradnika čija saradnja
traje decenijama u utorak su u Kremlju
sjeli da porazgovaraju a među
prioritetima je bio Arktik, tačnije naftni
projekat “Vostok” je bio ključni dio
diskusije, piše “Moskva tajms”.
Igor Sečin i njegova državna kompanija
Rosnjeft planiraju da eksploatišu
ogromne rezerve nafte ispod tundre na
sjeveru Uralskog regiona i da je izvoze
preko projektovane luke na poluostrvu
Tajmir.
Biće to najveći naftni projekat u
modernoj naftaškoj istoriji, istakao je
Sečin u razgovoru sa Putinom, piše
“Moskva tajms”.
Prema riječima šefa Rosnjefta, projekat
“Vostok” podrazumjeva gradnju 15
novih industrijskih naselja, dva
aerodroma, luke na moru, oko 800
kilometara novog naftovoda, 3.500
kilometara novih električnih vodova i
2.000 megavata električnih kapaciteta.
Takođe će stvoriti 100.000 novih radnih
mjesta i povećati nacionalni BDP Rusije
za dva procenta, dodao je Sečin.
Do obale Aktika
Projekat se zasniva na razvoju nekoliko
naftnih polja, od kojih su barem tri u
oblasti Vankor. Novi naftovodi i
projektovani lučki terminal omogućiće
partnerima da izvoze, kako se
procjenjuje, 25 miliona tona nafte
godišnje preko Sjeverne pomorske rute.
Taj naftovod je takođe projektovan da
prenosi naftu iz Pajake, sa polja
lociranih duž reke Jenisej. Do 2030,
ukupno 100 miliona tona nafte može se
izvesti tim naftovodom preko nove luke
u Tajmiru.
Za potrebe tog projekta treba da se
sagradi flota ledolomaca klase Ark7,
Foto: Ilustracija
http://biznis.ba/predvidjen-prvi-kvartalni-pad-potraznje-za-naftom-u-10-godina/
-
37
VIJ
ESTI
IZSV
IJETA
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH
rekao je ranije Sečin.
Naftna kompanija ima potrebnu
podršku Kremlja, piše “Moskva tajms”.
Rosnjeft i druge kompanije dobiće
velike poreske olakšice kako bi se
umanjili troškovi projekta.
Sjeverna ruta
U pozadini novih projekata leži namjera
Kremlja da podrži isporuke Sjevernom
pomorskom rutom. Putin je u maju 2018.
odredio Sjevernu pomorsku rutu kao
nacionalni prioritet i zatražio da do
2024, godišnji promet tom rutom
dostigne 80 miliona tona robe.
Foto: Ilustracija
Izvor: capital.ba, 17.02.2020.
SAD uvele sankcije
ruskom Rosnjeftu
zbog podrške
MaduruVAŠINGTON - SAD su uvele sankcije
ogranku ruske državne naftne
kompanije Rosnjeft zbog pružanja
pomoći Venecueli da zaobiđe
embargo na naftu.
Sankcije protiv filijale Rosnjefta "Rosnjeft
trejding S.A." i njenog predsjednika
Didijea Kazamira dio su diplomatske i
ekonomske kampanje Trampove
administracije da se s vlasti smijeni
predsjednik Venecuele Nikolas Maduro,
prenosi Glas Amerike.
Venecuela je uz pomoć Rosnjeft
trejdinga uspjela da izveze stotine
hiljada barela nafte prošle godine
uprkos sankcijama koje je Vašington
prošle godine uveo naftnoj industriji u
toj zemlji.
"Danas smo uveli sankcije ruskoj naftnoj Izvor: nezavisne.com, 19.02.2020.
kompaniji 'Rosnjeft trejding S.A.' i time
prekinuli Madurovu glavnu pomoć za
izbjegavanje naših sankcija uvedenih
naftnom sektoru Venecuele. Oni koji
podržavaju korupmirani režim i
omogućavaju mu da vrši represiju nad
Venecuelancima će odgovarati za
svoje poteze", rekao je u utorak
americki državni sekretar Majk Pompeo.
Sankcije protiv ruske kompanije i
njenog predsjednika znače da će im
biti zamrznuta bilo koja imovina koju
imaju u Americi ili koju kontrolišu
američke finansijske institucije.
Takođe, oni koji posluju sa njima mogli
bi da budu suočeni sa američkim
sankcijama, rekli su novinarima visoki
zvaničnici Trampove administracije i
dodali da se ne očekuje da će sankcije
značajno uticati na globalne cijene
nafte.
Zvaničnici su naveli da je predsjednik
Donald Tramp odobrio sankcije, a da je
u prošlosti razgovarao sa ruskim
predsjednikom Vladimirom Putinom o
američkom protivljenju podršci koju
Moskva pruža Madurovom režimu.
Sjedinjene Države i još oko 60 zemalja
za privremenog predsjednika
Venecuele priznaju opozicionog lidera
Huana Gvaida, podseća Glas Amerike.
Foto: Rosneft
https://www.capital.ba/novi-arkticki-naftni-projekat-rosnjefta-bice-najveci-na-svijetu/https://www.nezavisne.com/ekonomija/privreda/SAD-uvele-sankcije-ruskom-Rosnjeftu-zbog-podrske-Maduru/584635
-
Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH38
Tokom prvog mjeseca rada
plinovodom "Turski