Analiza "Uvođenje prakse izrade Budžeta za građane i prijedlog

izmjena legislative s ciljem njegovog uvođenja kao obaveznog

budžetskog dokumenta u budžetskom ciklusu"

(Radna verzija)

Mart 2016. godine

1

Skraćenice

BzG Budžet za građane

BiH Bosna i Hercegovina

BD Brčko distrikt

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

RS Republika Srpska

MMF Međunarodni Monetarni Fond

DOB Dokument okvirnog budžeta

DEP Direkcija za ekonomsko planiranje

NVO Ne-vladine organizacije

OMA Odjeljenja za makroekonomsku analizu

2

Sadržaj

I UVOD ................................................................................................................................... 3

II O BUDŽETU ZA GRAĐANE ............................................................................................ 4

III BUDŽET ZA GRAĐANE U BiH ...................................................................................... 6

3.1 Federacija Bosne i Hercegovine ................................................................................ 8

3.2 Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Zakona o budžetima u FBiH .................. 9

IV ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 11

3

I UVOD

U svjetlu transparentnosti trošenja javih sredstava, potrebno je staviti poseban akcent na

politike i upravljanje javnim sektorom, konkretnije vladinim sektorom. Iako se u Bosni i

Hercegovini (BiH) već godinama provodi reforma javne uprave s ciljem unapređenja

upravljanja javnim finansijama još uvijek nije dostignut odgovarajući nivo transparentnosti u

procesu budžetiranja.

Evidentno je, da neposredno učešće građana/ki u procesu budžetiranja nije zakonom

definisano na nivou Bosne i Hercegovine (BiH),1 Republike Srpske (RS)

2, Federacije BiH i

kantona3, te Brčko distikta (BD)

4. Što se tiče lokalnih nivoa vlasti, oblici neposrednog

uključivanje građana/ki u lokalnoj samoupravi su definisani entitetskim zakonima o lokalnoj

samoupravi5.

Poslovnicima rada parlamenata/skupština je definisano da predstavnici/ce nevladinih

organizacija (NVO), fondacija, sindikata i drugih udruženja građana/ki, registrovanih u skladu

sa zakonom, mogu podnositi predstavke i prijedloge, pokrenuti inicijativu za donošenje

zakona ili drugih akata iz nadležnosti parlamenta/skupštine, te mogu prisustvovati sjednicama

radnih tijela ili parlamenta/skupštine. Na ovaj način stvorena je zakonska pretpostavka da se

građani/ke mogu uključiti u proces donošenja odluka. Međutim, vrlo često se budžet usvaja

po hitnom postupku, tako da se i ova mogućnost ne ostvaruje.

Jasno utvrđene procedure usvajanja i izvršavanja budžeta, te monitoringa izvještavanja o

utrošku budžetskih sredstava, su pretpostavke za postizanje višeg stepena transparentnosti u

trošenju javnih sredstava. Ove informacije trebaju biti dostupne i na raspolaganju svim

građanima/kama. Vlasti u BiH, na svojim web stranicama, objavljuju neke od ključnih

dokumenata u budžetskom procesu (Dokument okvirnog budžeta, usvojeni budžet za tekuću

godinu, godišnji izvještaj o izvršenju budžeta) gdje su predstavljeni kompleksni budžetski

podaci teško razumljivi širokoj populaciji zbog svoje kompleksnosti i upotrebe tehničkih

termina iz ove oblasti. Iz tog razloga, vlasti bi trebale objavljivati budžet za građane (BzG) u

lako razumljivom formatu i na taj način učiniti ga dostupnim svim zainteresovanim

građanima/kama koji su bez specifičnog znanja iz oblasti budžetiranja. Na ovaj način pored

postizanja višeg stepena transparentnosti trošenja javnih sredstava, vlasti svom radu daju viši

stepen transparentnosti – proaktivnu transparentnost.

Princip proaktivnog objavljivanja treba se odnositi na sva tijela koja obavljaju javne funkcije.

Ova tijela trebala bi objaviti informacije o svojim nadležnostima, funkcionisanju, načinu

1 Zakon o finansiranju institucija BiH "Službeni glasnik BiH", br. 61/04, 49/09, 49/12, 87/12 i 23/13

2 Zakon o budžetskom sistemu RS "Službeni glasnik RS", br. 121/12 i 52/134

3 Zakon o budžetima u FBiH “Službene novine Federacije BIH”, br 102/13, 9/14, 13/14 i 18/15

4 Zakon o budžetu BD, "Službeni glasnik BD", br. 34/08

5 Zakon o lokalnoj samoupravi "Službeni glasnik RS", br. 101/04, 42/05, 118/05) i Zakon o principima lokalne

samouprave u FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 49/06 i 51/09)

4

trošenja javnih sredstava, te uslugama koje pružaju.

Sa stanovišta prava na pristup informacija, Helen Darbishire, jedna od najistaknutijih

stručnjakinja za oblast prava na pristup informacijama,6 predlaže standard za proaktivno

objavljivanje informacija koje se nalaze u posjedu javnih tijela, među kojima su pored niza

drugih informacija (kojima raspolažu zakonodavna, izvršna i sudska vlast) navedene i potrebe

objavljivanja budžetskih informacija, uključujući budžetske projekcije, stvarne prihode i

rashode, revizorske izvještaje, baze podataka i drugo. Takođe, trebaju se proaktivno objaviti

informacije koje se često traže od strane građana/ki, a što je sugerisano Konvencijom o

pristupu službenim dokumentima7.

U cilju približavanja što više informacija građanima/kama, u svijetu je razvijena praksa da

vlast pripremi i distribuira BzG, koji se može pripremiti na bazi dokumenta okvirnog budžeta

(DOB), nacrta budžeta, usvojenog budžeta, izvršenja budžeta ili u drugom obliku, a u

zavisnosti od zahtjeva građana/ki. BzG se priprema na razumljiv način i uz upotrebu

jednostavnije terminologije koja će omogućiti građanima/kama lakše razumijevanje i samim

tim doprinijeti većem angažovanju građana/ki u procesu budžetiranja. Najčešća je praksa da

se BzG izrađuje i dostavlja građanima/kama na bazi usvojenog budžeta.

BiH je, u septembru 2014. godine, kao 65. članica, primljena u globalnu inicijativu

Partnerstvo za otvorenu vlast8 (Open Government Partnership) koja obavezuje zemlje članice

da ispune osnovne kriterije: fiskalnu transparentnost (zasnovanu na bodovanju obavljenih

esencijalnih dokumenta iz oblasti budžetiranja), pristup informacijama (kao osnovno sredstvo

za postizanje ideje i praktične primjene otvorenosti vlasti), uključenost građana/ki (otvorenost

vlasti prema saradnji sa građanima/kama i njihovom uključivanju u procese odlučivanja).

II O BUDŽETU ZA GRAĐANE

BzG prvenstveno koristi građanima/kama, ali ima i prednosti za vlast. Pripremanjem i

objavljivanjem budžeta za građane, vlast doprinosi podizanju svijesti građana/ki o učešću u

procesu budžetiranja, edukaciji građana/ki o nadležnostima svakog nivoa vlasti za obavljanje

javnih funkcija i usluga, a takođe se predstavlja kao odgovorna vlast koja svoje politike

prezentira na način da budu razumljive široj javnosti.

Važnost i značaj dostupnosti ovih podataka široj javnosti prepoznat je i od strane

6 Helen Darbishire, Proactive Transparency: The Future of the Right to Information? A Review of Standards,

Challenges, and Opportunities [Proaktivna transparentnost: Budućnost prava na pristup informacijama? Pregled standarda, izazova i prilika] (Washington, D.C.: World Bank Institute, 2011), str. 20,

http://siteresources.worldbank.org/EXTGOVACC/Resources/DarbishireProactiveTransparency.pdf 7 Tekst Konvencije je dostupan na stranici

http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/QueVoulezVous.asp?NT=205&CM=1&CL=ENG. Prema informacijama Ureda za sporazume, Bosna i Hercegovina je potpisala Konvenciju o pristupu službenim dokumentima Vijeća Evrope dana 1. septembra 2010. godine, a ratifikovala je dana 31. januara 2012. godine. 8 http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2014/03/TIBIH-OGP-INFO.pdf

5

Međunarodnog Monetarnog Fonda (MMF) u Priručniku o fiskalnoj transparentnosti9, zatim

od strane Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u vodiču o izradi budžeta10

, te

Međunarodnog budžetskog partnerstva (International Budget Partnership) u izdanju svog

vodiču za pripremanje BzG pod nazivom The power of making it simple11

. Međunarodno

budžetsko partnerstvo promoviše i podstiče uvođenje prakse pripreme BzG kroz pomenuti

vodič za izradu BzG i u sklopu svog istraživanja - Istraživanje o otvorenosti budžeta (Open

Budget Survey)12

.

U cilju jačanja učešća građana/ki u planiranju i utrošku javnih sredstava, analizi politika i

odgovornosti vlasti, treba da se priprema i distribuira BzG. Izradom jednostavnog i jasnog

pregleda budžeta koji će se distribuirati građanima/kama, objavljivanjem na web stranici,

radiju, televiziji, putem štampanih brošura, ili objavljivanjem u drugim sredstvima javnog

informisanja, postići će se viši nivo uključenosti građana/ki, a samim tim i doprinijeti

transparentnosti trošenja javnih sredstava.

Treba imati na umu da vlasti trebaju izraditi BzG kao lako razumljiv dokument za građane/ke

i na taj način uticati na jačanje učešće građana/ki u praćenju rada vlasti, a ne kao politički

dokument u službi promovisanja rada vlasti. Podaci koji se predstavljaju građanima/kama

kroz BzG trebaju biti tačni, pouzdani, vjerodostojni i pravovremeni, a bez nepotrebnih

podataka koji bi mogli zbuniti građane/ke i skrenuti im pažnju sa ključnih pitanja.

BzG treba jasno i ukratko opisati proces budžetiranja, sa posebnim akcentom i ulogom

građana/ki, tj. kada se oni mogu aktivno uključiti u ovaj proces. BzG koji se izrađuju variraju

po sadržaju i obimu u zavisnosti od zemlje koja ga izrađuje. Uobičajena praksa u zemljama

“Partnerstva za otvorenu vlast” je da BgZ sadrži osnovne makroekonomske i fiskalne ciljeve

za tekuću godinu, s tim što je u cilju bolje informisanosti građana/ki potrebno predočiti i

projekcije fiskalnih agregata (prihodi, rashodi, deficit) za naredne godine. Primjera radi, u

SAD u fokusu BzG je izvršenje budžeta, a ne usvojeni budžet za tekuću godinu. U Estoniji se

izrađuje vrlo obiman i detaljan BzG koji dostiže do 100 strana za razliku od BzG

pripremljenih na dvije stranice u Južnoafričkoj Republici.

Praksa pripreme BzG u zemljama u okruženju je različita. Primjera radi, Institut za javne

finansije Republike Hrvatske (RH) je već 2000. godine objavio prvi »Budžetski vodič za

građane« s fokusom na državni budžet. Autori ovog vodiča su se potrudili da što bolje objasne

osnovne pojmove i procese bez citiranja konkretnih zakona, propisa i uredbi, s ciljem da

građani/ke shvate suštinu budžeta i budžetskog procesa. Kasnije je Ministarstvo finansija RH

preuzelo aktivnosti pripremanja i objavljivanja ovog vodiča za državni nivo vlasti.

Trenutno je na web stranici Ministarstva finansija RH dostupan Vodič za građane13

pripremljen na bazi usvojenog državnog budžeta za 2015. godinu, a sa podacima o izvršenju

budžeta 2012-2014 godine i projekcijama za 2016-2017 godinu. Ovaj vodič je dostupan na

9 https://www.imf.org/external/np/fad/trans/manual.htm

10 http://www.oecd.org/gov/budgeting/oecdjournalonbudgeting.htm

11 http://internationalbudget.org/wp-content/uploads/Citizen-Budget-Guide.pdf

12 http://survey.internationalbudget.org/

13 http://www.mfin.hr/hr/proracun-za-gradane

6

internet stranici Ministarstva finansija i podaci se redovno ažuriraju. Vodič je dopunjen

Rebalansom budžeta za 2015 godinu, te izvještajem o izvršenju budžeta za prvo polugodište

2015 godine. Obzirom da se ne očekuje usvajanje budžeta za 2016 godinu (radi održavanja

parlamentarnih izbora), Ministarstvo finansija je u oktobru ove godine objavilo Odluku o

privremenom finansiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih budžetskih

korisnika državnog budžeta RH u prvom tromjesečju 2016 godine.

Proces pripreme i distribucije BzG u RH je postepeno unapređivan na svim nivoima vlasti,

tako da je u 2015. godini 128 od 576 lokalnih zajednica objavilo svoje BzG. U istraživanju

otvorenosti budžeta svih lokalnih zajednica u Hrvatskoj, Grad Osijek5 je ocijenjen od strane

Instituta za javne finansije najvišom ocjenom za transparentnost budžeta lokalnih zajednica za

objavljenu brošuru BzG pod nazivom “Proračun u malom 2015”. Pored objavljenog BzG grad

Osijek ide korak dalje i na svojoj web stranici poziva građane/ke za sudjelovanje u kreiranju

budžeta.

U Njemačkoj, pored provođenja inicijativa za uključenost građana/ki u budžetski proces na

federalnom nivou ima još potrebe za unapređenjem. Inicijative su usmjerene na pružanje

informacija o budžetskom procesu i podizanju svijesti građana/ki o uticaju na proces

budžetiranja. Federalno ministarstvo finansija ima obimne online podatke dostupne

građanima/kama uključujući posebnu web stranicu koja omogućuje građanima/kama da

preuzmu godišnje budžetske dokumente, te istražuju budžet kroz interaktivne vizualizacije

podataka (http://www.bundeshaushalt-info.de). Za razliku od federalnog nivoa, na nižim

nivoima vlasti značajnija je uključenost građana/ki. Na primjer, statut administrativne uprave

za okrug Berlin Lichtenberg, predstavlja pravnu osnovu za pripremanje BzG.

Parlament/Skupština okruga ima obavezu da omogući svojim građanima/kama da učestvuju u

odlučivanju na nivou zajednice, kao i da ih obavijestiti o njihovom pravu da učestvuju.

U BiH nije uvedena praksa izrade BzG niti je definisana zakonska obaveza vlasti da izrađuju

BgZ, međutim za 2015. godinu pripremljeni su BzG u nekoliko jedinica lokalne samouprave

(Bijeljina, Tuzla i Zenica).

III BUDŽET ZA GRAĐANE U BiH

Vijeće ministara BiH se 2003. godine, obavezalo da će provesti reformu javne uprave u cilju

obezbjeđenja javnih usluga svojim građanima/kama u skladu sa najboljim EU primjerima iz

prakse. Nakon toga, uspostavljena je međuministarska radna grupa sa zadatkom da izradi

detaljnu Strategiju za reformu javne uprave u čitavoj BiH i Akcioni plan za njeno provođenje.

Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH osnovan je 2004. godine. Od tada, vlasti u

BiH su uključene u reforme javne uprave s tim što je bilo planirano da će reforma javne

uprave biti provedena do kraja 2014.

Krajem 2014. Evropska komisija je u svom Izvještaju14

navela da je „postignut veoma

14

http://dei.gov.ba/dei/media_servis/vijesti/default.aspx?id=14164&langTag=bs-BA

7

ograničen napredak u reformi javne uprave i poboljšanju njenih kapaciteta u smislu

ispunjavanja zahtjeva evropskih integracija“. Evropska komisija će u narednim godinama (do

2020. godine) koristiti principe za mjerenje napretka u BiH, u području javne uprave koji su

jednaki za sve zemlje koje čekaju ulazak u EU. Jedno od šest ključnih pitanja u reformi javne

uprave je upravljanje javnim finansijama koje uključuje opredijeljenost za sveobuhvatniji

pristup poboljšanja upravljanja javnim finansijama i sveobuhvatniji pristup poboljšanja

procesa budžetiranja.

Proces budžetiranja u BiH je zbog specifične administrativne strukture definisan za svaki nivo

vlasti (BiH, RS, FBiH, BD) na bazi pripadajućih zakona. Finansijsko izvještavanje je također

definisano zakonima i sopstvenim pravilnicima. Kao što je budžetiranje, tako je i zaduživanje

i izdavanje obveznica i garancija propisano zakonima za gore navedene nivoe vlasti.

Prva faza procesa izrade budžeta u BiH, je izrada Globalnog okvira fiskalnog bilansa u BiH

koji se priprema i usvaja na osnovu Zakona o Fiskalnom vijeću u BiH15

. Ovaj srednjoročni

okvir se temelji na makroekonomskim projekcijama za tekuću i naredne tri godine koje

priprema Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP), projekciji prihoda od indirektnih poreza

za tekuću i naredne tri godine koje priprema Odjeljenje za makroekonomsku analizu (OMA)

Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. Ovaj srednjoročni okvir predstavlja

dokument koji sadrži elemente potrebne za izradu DOB-a za sve nivoe vlasti u BiH, a na bazi

DOB-a za izradu godišnjih budžeta.

Na bazi usvojenih godišnjih budžeta potrebno je pripremiti BzG, a što će zahtijevati

izdvajanje dodatnog vremena zaposlenog osoblja. Podaci i informacije u BzG trebaju biti

relevantne u smislu sadržaja i načina prezentacije građanima/kama, dostupne na vrijeme,

razumljive širokoj javnosti i organizovane na način da se mogu jednostavno pronaći (u

tabelama, na primjer).

BzG trebaju biti distribuisani na više načina (internet, mediji, službeni glasnici, oglasne ploče)

kako bi što veći broj građana/ki imao pristup istima. Vlasti trebaju obezbijediti BzG besplatno

ili eventualno dostupne uz malu nadoknadu (na primjer: zbog troškova umnožavanja ili u

visini poštarine u slučaju dostave putem pošte).

Proces budžetiranja (rokovi, nadležnosti) je za svaki nivo vlasti definisan budžetskim

kalendarom u skladu sa zakonom svakog nivoa vlasti u BiH. BzG treba predstavljati jasnu

sliku kako i iz kojih izvora će godišnji budžet biti finansiran, na primjer: domaći prihodi

(poreski, neporeski, ostali), transferi između nivoa vlasti, prihodi iz inostranstva i ostali

prihodi. Kako će vlada utrošiti javna sredstva, potrebno je prikazati u budžetu za građane

prema funkcionalnoj klasifikaciji (COFOG16

). Funkcionalna klasifikacija je objavljena od

strane Odjeljenja za statistiku Ujedinjenih naroda (UNSD), a usvojena je od strane svih nivoa

vlasti u BiH (izuzev Brčko distrikta koji je u fazi usvajanja) kao metodologija za izvještavanje

utroška javnih sredstava prema vladinim funkcijama. Kod prikazivanja rashoda, pored

pregleda utroška sredstava po funkcijama vlade, veoma je važno izraditi kratak prikaz

15

("Službeni glasnik BiH", 63/08) 16

COFOG - http://unstats.un.org/unsd/cr/registry/regcst.asp?Cl=4

8

izdvajanja i utroška sredstava za kapitalne investicije.

Obzirom da je zaduživanje jedan od načina finansiranja vladinih funkcija, građanima/kama je

potrebno predočiti podatke o prethodnom zaduženju, planiranom zaduženju za tekuću godinu

kao i projekcijama zaduženja prema DOB. Takođe, potrebno je prikazati i podatke o izdatim

garancijama.

BzG može sadržavati i dodatne podatke, a što bi se u BiH, zbog složene administrativne

strukture i zakonskih rješenja u fiskalnoj politici, moglo odnositi na prikaz prikupljenih

prihoda od indirektnih poreza koji se prikupljaju na nivou BiH, dijele prema Zakonu o

sistemu indirektnog oporezivanja u BiH17

i prema utvrđenim kriterijima Zakonom o uplatama

a Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda18

.

Znači, u cilju poboljšanja komunikacije sa građanima/kama, postizanja međusobnog

povjerenja, te efikasnijeg trošenja budžetskih sredstava neophodna je koordinirana akcija

vlasti i građana/ki. Jedan od načina poboljšanja komunikacije sa građanima/kama će se

svakako ostvariti uvođenjem prakse izrade i distribuisanja BzG.

U cilju uvođenja prakse pripremanja BzG predlaže se da se u BD, FBiH i RS definiše

zakonska obaveza pripreme i distribuisanja BzG.

3.1 Federacija Bosne i Hercegovine

Zakonom o budžetima u Federaciji BiH19

uređuje se: planiranje, izrada, donošenje i izvršenje

budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, budžeta kantona, gradova i općina i finansijski

planovi vanbudžetskih fondova, budžetski principi, zaduživanje, garancije i upravljanje

dugom, program javnih investicija, pravila fiskalne odgovornosti, računovodstvo,

izvještavanje, nadzor i revizija budžeta i drugih budžetskih korisnika.

U cilju uvođenja zakonske obaveze izrade Budžeta za građane potrebno je usvojiti sljedeće

izmjene i dopune ovog Zakona:

Član 2, dodaje se stav 52, koji glasi:

“52. Budžet za građane je prikaz budžeta prezentovan na razumljiv način u cilju boljeg

razumijevanja i podsticanja učešća građana u planiranju, raspodjeli i trošenju budžetskih

sredstava. Budžet za građane se priprema na bazi nacrta i usvojenog budžeta.”

Član 32, dodaje se stav 5, koji glasi:

“5. Budžet za građane izrađuje se u roku od 7 dana od dana usvajanja dokumenta koji je

osnova za izradu Budžeta za građane. Federacija, kantoni, opštine i gradovi se obavezuju

17

(“Sluzbeni glasnik BiH” br. 44/03, 52/04, 34/07, 4/08, 49/09 i 32/13) 18

(“Sluzbeni glasnik BiH” br. 55/04, 34/07 i 49/09). 19

(Službene novine Federacije BIH broj: 102/13, 9/14 i 13/14)

9

obezbijediti dostupnost Budžeta za građane i distribuiranje istog sredstvima javnog

informisanja.”

Na kraju člana 26. dodaje se novi stav koji glasi:

”Budžet za građane sadrži najmanje sljedeće podatke:

1. Rječnik budžetskih termina i kratak opis aktivnosti i nadležnosti prema budžetskom

kalendaru;

2. Makroekonomske projekcije i prognoze za naredne dvije godine;

3. Strukturu prihoda i primitaka za tekuću budžetsku godinu (sažeto i u poređenju sa

prethodne dvije godine);

4. Strukturu rashoda i izdataka za tekuću budžetsku godinu po funkcionalnoj klasifikaciji

(sažeto i u poređenju sa prethodne dvije godine);

5. Podatke o zaduživanju u tekućoj godini sa navedenom svrhom zaduživanja;

6. Spisak kapitalnih investicija, osnovne kriterije za odabir investicija i njihove izvore

finansiranja;

7. Kontakt podatke, dostupnost budžeta za građane i informacije o drugim budžetskim

dokumentima.

Član 102, dodaje se stav 12, koji glasi:

"12) se u pripremi i donošenju Budžeta za građane ne pridržava odredbi člana 2. i člana 26.

ovog Zakona."

3.2 Obrazloženje prijedloga izmjena i dopuna Zakona o budžetima u FBiH

Razlog donošenja izmjena i dopuna Zakona

Reformskom agendom za BiH 2015-2018. godine, prihvaćenom od strane svih nivoa vlasti

(državni, entitetski i kantonalni nivo vlasti te Brčko Distrikt), BiH se opredijelila za

pokretanje procesa oporavka i modernizacije ekonomije u cilju jačanja održivog, efikasnog,

socijalno pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta, povećanja i bolje

ciljane raspodjele socijalnih davanja te stvaranja održivog i pravičnog društvenog okruženja.

Takođe, cilj reformske agende je usaglašavanje BiH propisa i praksa s pravnom stečevinom

EU, a napredak u provođenju ove agende je neophodan za aplikaciju za članstvo BiH koju će

razmatrati EU.

Uvođenjem prakse pripreme i dostavljanja BzG doprinijet će ispunjavanju pretpostavki za

10

unapređenje najmanje tri od šest reformskih oblasti:

1. Javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost (uključivanje građana/ki u proces

planiranja budžeta i monitoring izvršenja budžeta će doprinijeti višem nivou fiskalne

odgovornosti vlasti u trošenju javnih sredstava),

2. Reforma javne uprave (dostizanjem nivoa modernije, kompetentnije, transparentnije,

efikasnije, ekonomičnije i odgovornije javna uprava će poboljšati pružanje javnih

usluga i ostvariti uštede. Jedan od načina da se postigne transparentnija, odgovornija i

efikasnija javna uprava je uvođenje BzG kao obaveznog dokumenta koji će biti

dostupan građanima/kama i dati im mogućnost za praćenje odgovornosti vlasti u

provođenju planiranih politika).

3. Vladavina prava i dobro upravljanje (na svim nivoima vlasti u BiH potrebno je uložiti

dodatne napore da se vrati povjerenje građana/ki u institucije vlasti, te da se na taj

način smanji nivo korupcije. Uvođenjem obaveze pripreme i dostavljanja BzG,

građanima/kama će se pružiti prilika da uzmu aktivnu ulogu u praćenju trošenja javnih

sredstava i na taj način doprinesu prevenciji korupcije u javnom sektoru).

Obzirom da je cilj provođenje Reformske agende je postizanje napretka BiH na putu za

članstvo u EU i usaglašavanje BiH propisa i praksa s pravnom stečevinom EU, uvođenjem

BzG doprinosi se uključivanju građana/ki u demokratske procese u BiH. Ugovorom o

Europskoj Uniji, građanima/kama Evrope je obezbijeđeno pravo da učestvuju u

demokratskom životu EU. Poreski obveznici/ce zemalja članica imaju pravo na jasan pregled

odakle se EU finansira i gdje se novac troši. Ovi podaci su dostupni online za EU i za svaku

zemlju pojedinačno s ciljem da se doprinese boljem razumijevanju funkcioniranja EU,

godišnjih budžeta i rashoda. U cilju što potpunije informisanosti građana/ki EU, Generalna

direkcija Europske komisije za budžet, izdaje u sažetoj formi brošuru "Budžet na prvi pogled

(Budget at Glance)20

.

Sadržaj izmjena i dopuna Zakona

U cilju uvođenja zakonske obaveze izrade BzG, prijedlog je da se novim članom zakona

definiše osnovni sadržaj ovog dokumenta. Obzirom da se radi o dokumentu koji treba biti

dostupan svim građanima/kama, potrebno je u cilju njihovog boljeg razumijevanja pojasniti

budžetske termine koji se koriste u BzG.

Zbog složene administrativne strukture BiH veoma je bitno pojasniti ko finansira određene

nadležnosti i poslove, te ukratko opisati redosljed aktivnosti i kako teče budžetski proces

prema budžetskom kalendaru. Makroekonomske projekcije i prognoze za naredne dvije

godine trebaju dati informacije o projekcijama prihoda i primitaka sa kratkim obrazloženjem,

projekcije rashoda i izdataka sa naznakom koje se kapitalne investicije planiraju, te zaduženja,

svrhu zaduženja i dinamiku otplate duga.

20

http://bookshop.europa.eu/en/eu-budget-at-a-glance-pbKV0614180/?CatalogCategoryID=Y.cKABstnJsAAAEjxZEY4e5L

11

Strukturu prihoda i primitaka za tekuću budžetsku godinu treba prikazati sažeto i u poređenju

sa prethodne dvije godine. Kod prihoda nije potrebno analitički prikazivati prihode, nego

podijeliti ih u nekoliko grupa na primjer: prihodi od indirektnih poreza, prihodi od direktnih

poreza i ostali prihodi. Posmatrajući rashode, takođe je dovoljno da se prikažu u nekoliko

grupa (mogu se grupe detaljnije raščlaniti ako građani/ke zahtijevaju) kao na primjer: tekući

rashodi, kapitalna ulaganja i drugi rashodi. Kod kapitalnih ulaganja mogu se navesti izvori

finansiranja, te da li će nova investicija donositi prihode i kolike (ako je takva vrsta

investicije).

Podaci o zaduživanju koji se odnose na budžetsku godinu trebaju biti prikazani sa navedenom

svrhom zaduživanja i projekcijama otplate. Podaci o zaduživanju mogu se prikazati za

prethodne dvije godine u cilju praćenja trenda zaduživanja.

IV ZAKLJUČAK

Primarni korisnici BzG su građani/ke kojima se ovim dokumentom obezbjeđuju informacije o

planiranju i utrošku javnih sredstava. BzG predstavlja sredstvo za objašnjavanje kako je

budžet formulisan, usvojen i ko je odgovoran u svakoj fazi budžetiranja. Takođe, vlasti mogu

imati koristi od BzG kako bi predstavile građanima/kama koji nivo vlasti je odgovoran za

obavljanje različitih vladinih funkcija i pružanje usluga, kao i pokazale nivo svoje

odgovornosti u provođenju ciljeva postavljenih budžetom.

Obzirom da vlasti raspolažu znatnom većim brojem informacija o budžetu od onih za koje su

građani/ke zainteresovani, postoji mogućnost da podaci prezentovani u BzG pripremljenom

bez konsultacije sa građanima/kama u stvari ne budu korisni građanima/kama. Takav BzG će

samo ispuniti formalnu pretpostavku objavljivanja, ali se neće podstaći učešća građana/ki u

praćenju rada vlasti.

Obzirom na složenu administrativnu strukturu BiH, predloženo je da svaki nivo vlasti

zakonski reguliše obavezu donošenja BzG. Kako bi se građani/ke uključili u diskusiju i dali

svoje mišljenje na predložene nacrte amandmana, organizovani su okrugli stolovi na temu

uvođenja prakse pripreme BzG u zakonodavstvo navedenih nivoa vlasti u BiH.

Na okruglim stolovima će se prezentovati nacrti navedenih amandmana i prikupiti mišljenja

građana/ki, organizacija civilnog društva i ostalih zainteresiranih strana o predloženim

amandmanima, te nakon toga izraditi konačnu verziju amandmana.

12

“Analiza “Uvođenje prakse izrade Budžeta za građane i prijedlog izmjena legislative s ciljem njegovog

uvođenja kao obaveznog budžetskog dokumenta u budžetskom ciklusu“ omogućena je zahvaljujući podršci

američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je isključiva odgovornost

Fondacije CPI i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade SAD-a“.