analiza poslovanja

SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

ANALIZA I PROCJENA POSLOVANJA UZ POMO POKAZATELJA NA PRIMJERU TVRTKE KRA d.d.

Mentor: Prof. dr. sc. Ljiljana Vidui Student: univ.bacc.oec. Slaana Jakovljevi

Matini broj: 2091259

Split, rujan 2011. godine

1

Sadraj diplomskog rada

1. UVOD ................................................................................................................................... 2 1.1. Problem istraivanja .................................................................................................... 3 1.2. Predmet, svrha i ciljevi istraivanja ............................................................................. 6 1.3. Metode istraivanja ...................................................................................................... 7

1.3.1. Doprinos istraivanja ............................................................................................ 8 1.4. Struktura diplomskog rada ........................................................................................... 8

2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA .......................................................................... 9 2.1. Temeljna financijska izvjea i njihova uloga ................................................................ 9

2.1.1. Pojam, vrste i analiza financijskih izvjetaja ......................................................... 10 2.1.2. Izvori financijskih informacija i njihova upotreba ..................................................... 11

2.1.3. Temeljna financijska izvjea ................................................................................ 12 2.2. Analiza financijskih izvjetaja ...................................................................................... 15

2.2.1. Korisnici, svrha i tehnike analize financijskih izvjea ........................................ 15 2.2.2. Tehnike analiza financijskih izvjea ..................................................................... 16

3. FUNDAMENTALNA I TEHNIKA ANALIZA .............................................................. 27 3.1. Osnove fundamentalne analize ..................................................................................... 27

3.2. Temelji tehnike analize ................................................................................................ 28 3.3. Tumaenje grafikona i indikatora .............................................................................. 28

4.PRIMJENA STATISTIKIH METODA KOD OCJENE USPJENOSTI POSLOVANJA .................................................................................................................................................. 40

4.1. Statistike metode pri analizi financijskih izvjetaja ................................................. 40 4.2. Korelacija ................................................................................................................... 40 4.3. Regresija .................................................................................................................... 41 4.4. Analiza varijance ....................................................................................................... 48

5. ANALIZA I PROCJENA POSLOVANJA UZ POMO POKAZATELJA NA PRIMJERU TVRTKE KRA d.d. ............................................................................................................... 50

5.1. Osnivanje i djelatnost Kraa .......................................................................................... 50 5.2. Analiza putem pokazatelja ............................................................................................ 54 5.3. Analiza okruenja Kraa ............................................................................................... 58 5.4. Vertikalna i horizontalna analiza ................................................................................... 59 5.5. Fundamentalna analiza dionice Kra d.d. (KRAS-R-A) ............................................... 70 5.6. Tehnika analiza dionice Kra d.d. (KRAS-R-A) ......................................................... 72 5.7. Primjena statistikih metoda u ocjeni uspjenosti ..................................................... 73 5.7.1. Korelacija ............................................................................................................... 74 5.7.2. Regresijska analiza ................................................................................................. 78

6. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 82 Saetak ..................................................................................................................................... 84 Summary .................................................................................................................................. 84 POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA ............................................................................ 85 Literatura: ................................................................................................................................. 87 PRILOG ................................................................................................................................... 89

2

1. UVOD

Tema rada je analiza i procjena poslovanja uz pomo pokazatelja. Istraivanjem je obuhvaena kompanija koja je na burzi, te su analizirani njeni financijski izvjetaji i utvreni odnosi na pojedinim relacijama izvjetaja na pojedine veze meu odreenim pokazateljima.

Glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke su financijska izvjea. Informacije koje sadre izvjea su informacije o prolim aktivnostima i njihovim rezultatima to analitiar/korisnik treba imati na umu. Dobri povijesni rezultati ne znae da e tvrtka ubudue dobro poslovati, niti loiji rezlutati znae u svakom sluaju da e se takav trend nastaviti i ubudue.

Zakonom o raunovodstvu (ZOR, NN 109/07, 2007.) su regulirana odreena temeljna financijska izvjea, obveze sastavljanja, revidiranja i objavljivanja izvjea ovisno o veliini poduzea, kao i kriteriji za odreivanje veliine poduzea.

Vanost analize financijskih izvjetaja razmatra se u prvom redu s aspekta upravljanja poslovanjem i razvojem poduzea. Dobar financijski plan mora uvaavati dobre osobine poduzea i njegove slabosti.

Zadatak analize financijskih izvjetaja je u tome da prepozna dobre osobine poduzea da bi se te prednosti mogle iskoristiti, ali i da prepozna slabosti poduzea kako bi se mogle poduzeti potrebne mjere. Da bi se osigurala financijska stabilnost poduzea, financijski menader mora planirati svoje budue financijske uvjete, a njegovo planiranje mora zapoeti s analizom financijskih izvjetaja. Ona osigurava informacije kao temeljni input na osnovi koga je mogue promiljanje i prosuivanje poslovanja poduzea u svrhu donoenja odluka, tj. upravljanja. Meutim, informacije koje proizlaze iz te analize nisu sveobuhvatne i ne osiguravaju razmatranje cjeline poslovanja poduzea. Tu se uoavaju odreena ogranienja u primjeni analize financijskih izvjetaja za potrebe upravljanja. Ta analiza osigurava samo financijske informacije, koje iako su vrlo vane za upravljanje, nisu sveobuhvatne. Uoeni nedostatak analize financijskih izvjetaja, kao preduvjeta procesa upravljanja, ne eliminira tu analizu iz pripreme informacija za potrebe upravljanja, ali prilikom prosuivanja njezina znaenja potrebno je voditi rauna i o tom ogranienju koje proizlazi iz parcijalnog pristupa problematici upravljanja. Za informacije koje potjeu iz analize financijskih izvjetaja zainteresirani su osim managementa, i drugi korisnici, kao to su: dioniari, vjerovnici, potencijalni investitori, revizori, porezne vlasti i ostali.

U ovom radu pokualo se statistikom analizom financijskih izvjea tvrtke KRA u razdoblju od 2005. do 2010. vrednovati financijsko stanje i poslovanje tvrtke, dati procjena

3

potencijala likvidnosti, efikasnosti u upravljanju imovinom i profitabilnosti, tj. procjena perspektive tvrtke.

1.1. Problem istraivanja

Tvrtke se raaju i gase svakog dana. Jedni su bolji od drugih. Neke bre napreduju dok druge zaostaju. Trae se recepti tome u modelima upravljanja, pristupu, diferencijaciji proizvoda i sl. Provode se analize i benchmarking konkurenata, uvodi se est sigma metodologija da bi se ostvario napredak. U potrazi za to preciznijom formulom uspjeha i jednadbom koja e dati maksimalizaciju profita uzimaju se u obzir temeljni pokazatelji financijskih izvjetaja ali i neke alternativne metode.

U cilju boljeg razumijevanja problema istraivanja i predmeta biti e u nastavku objanjeni osnovni pokazatelji na kojima e se temeljiti istraivanja.

Analiza putem pokazatelja1 jedna je od najee koritenih oblika financijske analize raunovodstvenih izvjea. Ona se provodi na nain da se u omjer stavljaju pojedine stavke iz bilance, rauna dobiti i gubitka ili iz oba izvjea u cilju izrauna pojedinih pokazatelja. Izraunati pokazatelji slue managerima kao dobra osnova za postavljanje planova, donoenje odluka i kontroli postavljenih ciljeva. Analiza putem pokazatelja obino obuhvaa sljedeih pet skupina pokazatelja:

1. Pokazatelji profitabilnosti 2. Pokazatelji obrtaja imovine 3. Pokazatelji likvidnosti 4. Pokazatelji zaduenosti 5. Pokazatelji efikasnosti investiranja dioniara 6. Pokazatelji dodane vrijednosti.

Analiza profitabilnosti2 obino se provodi pomou pokazatelja profitne mare i povrata na investirano.

Pokazatelji povrata na investirano pokazuju koliko je management bio uspjean u koritenju raspoloivih resursa poduzea

1 Belak, V., Menadersko raunovodstvo, 1995., str. 61.

2 Smatra se primarnom odnosno najvanijom analizom odnosa

4

Analiza odnosa izmeu prihoda i aktive kod nas je poznata pod nazivom analiza obrtaja ukupne imovine3. Ta se analiza moe raditi i za svaki pojedinani dio aktive odvojeno. Zapravo se ne radi o stvarnom obrtanju imovine nego o koeficijentu koji govori koliko jedna novana jedinica aktive (ukupne imovine) stvara novanih jedinica prihoda novanih jedinica prihoda.

Pokazatelji likvidnosti4 govore o tekuem financijskom zdravlju poduzea. Oni pokazuju sposobnost poduzea da podmiruje svoje kratkorone obveze.

Mjere solventnosti su usmjerene na promatranje dugorone financijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne i financijske strukture tvrtke te odnose pojedinih pozicija te strukture s aktivom. Pored interesa koji za procjenjivanje solventnosti pokazuju menaderi drutva, te mjere obino diktiraju kreditori i investitori koji procjenjuju sposobnost drutva da im vrati uloeni kapital.

Dodana vrijednost predstavlja razliku izmeu prihoda i kupljenih dobara i usluga. Izvjee o dodanoj vrijednosti je tipino menadersko izvjee koje moe pomoi u odreivanju relativne uinkovitosti drutva bez analiziranja nedovoljno jasnih trokova koji dolaze izvana posebno kada su preteno nekontrolabilni. Dodana vrijednost predstavlja vrijednost koju poduzee dodaje iz svojih kapaciteta. Pokazatelji bazirani na dodanoj vrijednosti mjere proizvodnost poduzea te pokazuju koliko kuna dodane vrijednosti odbacuje 1 kn ukupne imovine, 1 kn dugotrajne imovine, jedan zaposlenik.

Altmanov Z pokazatelj je nastao 1967. godine kao rezultat empirijskih istraivanja u SAD-u. Cilj istraivanja bio je oblikovanje skupnog pokazatelja za procjenu financijskog zdravlja proizvodnih poduzea koja kotiraju na burzi i procjene rizika od bankrota. Na temelju statistike analize oblikovan je sljedei model:

Z = 1,2X1 + 1,4X2 + 3,3X3 + 0,6X4 + 0,999X5

3 Belak, V., Menadersko raunovodstvo, 1995., str. 70

4 esto se naziva i kratkorona solventnost ( Short Term Solvency )

5

Vrijednost Z pokazatelja Zakljuak o vjerojatnosti bankrota Z>2,675 Poduzee posluje jako dobro i bankrot

nije vjerojatan 2,675>Z>1,81 Siva zona gdje postoji mogunost

bankrota, ali to nije u potpunosti sigurno Z

6

1.2. Predmet, svrha i ciljevi istraivanja

Ono to e biti kljuno za pronalaenje rjeenja problema jest analiza predmeta istraivanja to jest ocjena stanja i pozicije tvrtke Kra te kretanja vrijednosti njezinih dionica na temelju opisanih metoda.

Analizirati e se pokazatelji profitabilnosti, zaduenosti, povrata na investirano, pokazatelji za dioniare, Z-score pokazatelj i sl. Takoer e se u analizu uzeti i kretanja u okolini te uspjenost i poloaj konkurenata u cilju ocjene perspektive i uspjeha Kraa. Radi reprezentativnosti Kraa u odnos e se staviti kretanje cijena drugih dionica iz iste industrije.

U skladu za zahtjevima pojedine metode pokazatelji e se analizirati na godinjoj i kvartalnoj razini. Istraivanjem e stoga biti obuhvaen period od 2005. do 2010. ali i krai period temeljen na kvartalima od 2008. do 2010.

Istraivake hipoteze

Na temelju opisanog problema i predmeta istraivanja postavlja se temeljna radna hipoteza:

Kombinacijom razliitih financijskih i statistikih metoda mogue je procijeniti financijsku perspektivu tvrtke i trend dionica na Zagrebakoj burzi.

Pomone hipoteze:

- Tvrtka Kra ima potencijal da u narednom razdoblju ostvaruje profit i vrijednost za dioniare kao rezultat dobrih i kvalitetnih stratekih marketinkih, prodajnih i financijskih odluka.

- Trite kapitala je usprkos krizi precizno ocjenjivalo vrijednost dionice Kra, koja je izgubila uoi krize znatno manje na vrijednosti od konkurentskih tvrtki to je dokaz kvalitetnog upravljanja.

- Poslovanje tvrtke Kra ni za vrijeme krize nije bilo ugroeno bankrotom.

7

Ciljevi istraivanja

Cilj istraivanja jest ocijeniti uspjenost dosadanjeg poslovanja i strategija menadmenta Kraa kroz analizu poslovanja ali i komparacije s okolinom te definiranje buduih prilika i alternativa koje Krau stoje na raspolaganju. Takoer e se utvrditi koliko precizno investitori ocjenjuju poslovanje Kraa analizom dionica i pokazatelja za dioniare. Kroz analizu i prikaz vremenskog kretanja izabranih pokazatelja vidjet e se periodi pada aktivnosti u tvrtki i koliko je kriza pogodila poslovanje tvrtke, te procijeniti vrijeme potrebno za oporavak i generiranje rasta.

1.3. Metode istraivanja

Kako bi se potvrdile temeljna radna i pomone hipoteze provest e se teorijsko i empirijsko istraivanje. Za potrebe ovog rada koriteni su slubeni podaci poduzea Kra d.d. Metode koritene za prikupljanje, pripremu i odreenu razinu obrade podataka, koji e biti inputi istraivakom procesu su:

- induktivna metoda koja omoguuje primjenu zakljuaka da e pojedinane pojave i druge njima sline pojave biti jednake,

- promatranje i mjerenje, - metoda kauzalne indukcije koja e u ovom radu ukazati na razlike izmeu uzroka i

posljedica, - deduktivne metode koje polaze od opeg pojma ka pojedinanom u smislu cijelog

gospodarstva prema pojedinom sektoru i tritu, - komparativna metoda pomou koje se usporeuju iste ili srodne injenice, - metoda deskripcije koja predstavlja postupak jednostavnog opisivanja injenica i

procesa te njihovih empirijskih potvrivanja odnosa i veza, - povijesna metoda kao postupak kojim se na temelju raznovrsnih dokumenata i

dokaznog materijala moe saznati to se u prolosti dogodilo, - statistike metode koje e se koristiti su: korelacija, regresija, indeksi, hi-kvadrat test,

testiranje hipoteza, analiza utjecaja varijance i dr. Navedeno e biti analizirano uz pomo programskih paketa: Excel-a i SPSS-a.

U svrhu preglednosti i lakeg itanja podataka isti e biti predstavljeni tablicama i grafikonima uz detaljna objanjenja pojedinih elemenata u teorijskom dijelu i vrijednosti koje pokazuju u praktinom dijelu.

8

1.3.1. Doprinos istraivanja

Radom e se prikazati proces provedbe analize i procjene uspjenosti poslovanja na primjeru konditorske tvrtke Kra. Istraivanje e dati jedinstven pristup analizi jer ukljuuje i analizu okoline kao i ocjene trita kapitala, kombinirajui pri tome razliite metode i dajui ocjenu i mogue strategije budueg razvoja kompanije. Navedeno e biti prikazano na slikama i u tablicama uz objanjenja i analizu dobivenih i prikazanih podataka i rezultata, to e svakako osigurati lake razumijevanje i itanje rada.

1.4. Struktura diplomskog rada

Rad je koncipiran na nain da s uvodom i zakljukom sadri est poglavlja koja su u nastavku opisana.

U uvodnom poglavlju definira se problem i predmet istraivanja, postavlja temeljna i pomone hipoteze, zatim se precizira svrha i cilj istraivanja, znanstveno istraivake metode koje e biti koritene u radu, te se na samom kraju daje doprinos cijelog istraivanja diplomskog rada.

Drugo poglavlje govorit e o financijskom izvjetavanju, regulativama te o analizi temeljnih financijskih izvjetaja i ulozi istih.

U treem poglavlju objanjavaju se osnove fundamentalne analize i tehnike analize te teoretsko tumaenje grafikona i indikatora tehnike analize.

etvrto poglavlje teoretski obrauje statistike metode koritene pri donoenju zakljuaka o poziciji i perspektivi tvrtke.

U petom poglavlju analizirat e se financijska izvjea Kraa putem pokazatelja, kao i okruenje tvrtke u cilju to preciznije ocjene pozicije tvrtke. Takoer suprotstavljaju se rezultati fundamentalne analize tehnikoj analizi tvrtke Kra. Zatim analizira se kretanje cijene dionice Kraa putem linijskih i grafikona japanskih svijea, te na kraju provodi se komparativna analiza i sinteza rezultata primjenom statistikih metoda.

U zakljuku e se sintetizirati i sustavno izloiti injenice i spoznaje proistekle iz teoretskog i empirijskog istraivanja.

9

2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA 2.1. Temeljna financijska izvjea i njihova uloga

Glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke su financijska izvjea. Informacije koje sadre izvjea su informacije o prolim aktivnostima i njihovim rezultatima to analitiar/korisnik treba imati na umu. Dobri povijesni rezultati ne znae da e tvrtka ubudue dobro poslovati, niti loiji rezulutati znae u svakom sluaju da e se takav trend nastaviti i ubudue.

Zakonom o raunovodstvu (ZOR, NN 109/07, 2007.) su regulirana odreena temeljna financijska izvjea, obveze sastavljanja, revidiranja i objavljivanja izvjea ovisno o veliini poduzea, kao i kriteriji za odreivanje veliine poduzea.

Vanost analize financijskih izvjetaja razmatra se u prvom redu s aspekta upravljanja poslovanjem i razvojem poduzea. Dobar financijski plan mora uvaavati dobre osobine poduzea i njegove slabosti.

Zadatak analize financijskih izvjetaja je u tome da prepozna dobre osobine poduzea da bi se te prednosti mogle iskoristiti, ali i da prepozna slabosti poduzea kako bi se mogle poduzeti potrebne mjere. Da bi se osigurala financijska stabilnost poduzea, financijski menader mora planirati svoje budue financijske uvjete, a njegovo planiranje mora zapoeti s analizom financijskih izvjetaja. Ona osigurava informacije kao temeljni input na osnovi koga je mogue promiljanje i prosuivanje poslovanja poduzea u svrhu donoenja odluka, tj. upravljanja. Meutim, informacije koje proizlaze iz te analize nisu sveobuhvatne i ne osiguravaju razmatranje cjeline poslovanja poduzea. Tu se uoavaju odreena ogranienja u primjeni analize financijskih izvjetaja za potrebe upravljanja. Ta analiza osigurava samo financijske informacije, koje iako su vrlo vane za upravljanje, nisu sveobuhvatne. Uoeni nedostatak analize financijskih izvjetaja, kao preduvjeta procesa upravljanja, ne eliminira tu analizu iz pripreme informacija za potrebe upravljanja, ali prilikom prosuivanja njezina znaenja potrebno je voditi rauna i o tom ogranienju koje proizlazi iz parcijalnog pristupa problematici upravljanja. Za informacije koje potjeu iz analize financijskih izvjetaja zainteresirani su osim managementa, i drugi korisnici, kao to su: dioniari, vjerovnici, potencijalni investitori, revizori, porezne vlasti i ostali.

10

2.1.1. Pojam, vrste i analiza financijskih izvjetaja

Poduzetnik je duan sastavljati godinje financijske izvjetaje u obliku, sadraju i na nain propisan Zakonom i na temelju njega donesenim propisima. Iznimno, poduzetnici ije je obavljanje poslova odreeno posebnim propisima i na temelju kojih je tijelo ovlateno za obavljanje nadzora njihovog poslovanja propisalo sadraj i strukturu godinjih financijskih izvjetaja, duni su sastavljati godinje financijske izvjetaje sukladno Zakonu i tim propisima.

Godinje financijske izvjetaje ine: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanom tijeku, izvjetaj o promjenama kapitala, biljeke uz financijske izvjetaje. Strukturu i sadraj godinjih financijskih izvjetaja propisuje ministar financija na prijedlog Odbora i objavljuju se u Narodnim novinama.

Godinji financijski izvjetaji moraju pruiti istinit i objektivan prikaz financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja poduzetnika. Sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini. Iznimno, poslovna godina moe se razlikovati od kalendarske godine ako je to ureeno drugim propisom ili za potrebe poduzetnika. Za godinje financijske izvjetaje odgovorna je osoba ovlatena za zastupanje poduzetnika. Godinji financijski izvjetaji uvaju se trajno u izvorniku5.

Mali poduzetnici duni su sastavljati bilancu, raun dobiti i gubitka i biljeke uz financijske izvjetaje. Za godinje financijske izvjetaje odgovorna je osoba ovlatena za zastupanje poduzetnika. Godinji financijski izvjetaji uvaju se trajno u izvorniku. Poduzetnik je duan godinje financijske izvjetaje i godinje izvjee te revizorsko izvjee ako njegovi godinji financijski izvjetaji podlijeu reviziji, te konsolidirane godinje financijske izvjetaje, ako ih je duan sastavljati sukladno odredbama Zakona, dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave.

5 Pervan, I., Materijali s predavanja iz kolegija Osnove raunovodstva 2007./2008.

11

Mali poduzetnici duni su sastavljati bilancu, raun dobiti i gubitka i biljeke uz financijske izvjetaje.

2.1.2. Izvori financijskih informacija i njihova upotreba

Financijske informacije predstavljaju rezultat poslovanja tvrtke izraen u novcu. Kao izvori financijskih informacija mogu se koristiti:

financijska izvjea, kako ona pripremljena za dioniare tako i ona pripremljena za porezne svrhe,

publikacije analitiara vrijednosnica i izvjea brokerskih kua za tvrtku i industriju,

interna izvjea pripremljena za potrebe managera,

trini podaci.

Glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke su financijska izvjea. Informacije koje sadre izvjea su informacije o prolim aktivnostima i njihovim rezultatima to analitiar treba imati na umu. Zakonom o raunovodstvu (ZOR, NN 109/07, 2007.) odreena su temeljna financijska izvjea, obveze sastavljanja, revidiranja i objavljivanja izvjetaja ovisno o veliini poduzea, kao i kriterij za odreivanje veliine poduzea mala, srednje velika i velika.

Objavljena financijska izvjea velikih poduzea trebaju biti revidirana od strane neovisnog revizora koji jami da su informacije iz izvjetaja prezentirane s razumnom objektivnou i u skladu sa vaeim raunovodstvenim principima.

Pojedinane zbirne podatke i pokazatelje (za industriju, upanije i Hrvatsku u cjelini) moe se dobiti od specijaliziranih tvrtki (Fina, Interkredit, Bonline...). Informacije o velikim stranim kompanijama u razvijenim zemljama mogu se bez plaanja naknade dobiti od brokerskih kua, te uz plaanje naknade od poznatih savjetodavnih kua iz domene investicijskog bankarstva kao to su Moodys i Standard&Poors. Danas se velik broj informacija moe dobit i na nizu poslovnih internet adresa.

12

2.1.3. Temeljna financijska izvjea Temeljne financijske izvjetaje u Hrvatskoj ine:

1. bilanca, 2. raun dobiti i gubitka, 3. izvjetaj o novanom tijeku, 4. izvjetaj o promjenama kapitala (glavnice) i 5. biljeke uz financijske izvjetaje.

BILANCA

- predstavlja raunovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njezinih izvora promatranog subjekta u odreenom trenutku (na odreeni dan) izraenih u financijskim terminima.

Imovina promatranog subjekta raunovodstvenim se jezikom naziva aktiva. Izvori imovine nazivaju se pasiva i sastoje se obveza i vlastitog kapitala. U svakom trenutku imovina mora biti jednaka njezinim izvorima, tj. aktiva mora biti jednaka pasivi. Temeljna raunovodstvena jednakost je AKTIVA = VL. KAPITAL + OBVEZE.

RAUN DOBITI I GUBITKA

- je raunovodstveno izvjee koje pokazuje profitabilnost poslovnih operacija tijekom jedne godine (prikaz prihoda, rashoda i financijskog rezultata u odreenom vremenskom razdoblju).

Prikazuje prihode i rashode tijekom izvjetajnog razdoblja (najee jedne godine) te razliku izmeu prihoda i rashoda tj. dobitka i gubitka.

1. Prihod - je bruto priljev novca, potraivanja ili drugih naknada iz tijeka redovitih aktivnosti trgovakog drutva. U menaderskom raunovodstvu se svi prihodi dijele na:

a) Prihodi od prodaje iz osnovnih aktivnosti b) Ostale prihode.

2. Rashod izvan osnovnih aktivnosti - jesu rashodi koji su nastali u svezi s ostvarenjem ostalih prihoda izvan osnovnih aktivnosti kao i izvanredni neuobiajeni rashodi.

13

3. Trokovi za prodano - su trokovi proizvodnje prodanih proizvoda u proizvodnoj djelatnosti ili trokovi nabavne vrijednosti prodane robe u trgovakoj djelatnosti.

4. Bruto dobit - predstavlja razliku izmeu prihoda od prodaje i trokova za prodano. 5. Trokovi uprave i prodaje - su svi neproizvodni trokovi osim trokova kamata. 6. Operativni dobitak - se dobije kada se od bruto dobitka odbiju trokovi uprave i

prodaje. Pokazuje koristi od normalnih operacija i u sebi sadri rashode financiranja, to znai da pokazuje koliki bi dobitak bio rashoda financiranja ne bi bilo.

7. Rashodi financiranja - su kamate, teajne razlike i slini trokovi nastali u obraunskom razdoblju.

8. Dobitak prije oporezivanja - se dobije kada se od operativnog dobitka odbiju trokovi financiranja (kratica EBT-earnings before taxes).

9. Porez na dobitak - dobije se kao umnoak osnovice za oporezivanje i stope poraza na dobitak.

10. Osnovica za oporezivanje - nije definitivno odreena svotom dobitka prije poreza, zbog toga to ima trokova koji se u poreznom smislu ne priznaju u rashode nego se tretiraju kao dobitak i zbog toga to postoje odreena osloboenja od poreza. Nakon nunih uveanja i umanjenja dobitka dobije se osnovica za oporezivanje i ona se mnoi sa stopom poreza na dobit.

11. Dobitak poslije oporezivanja ili gubitak - najvanije su kategorije rauna dobiti i gubitka. Dobitak poslije oporezivanja uobiajeno se dijeli na dio za dividende ili isplate vlasnicima i na zadrani dobitak. Gubitak umanjuje vlastiti kapital, a nadoknauje se u sljedeim poslovnim razdobljima.

IZVJETAJ O NOVANIM TIJEKOVIMA

- prikazuje priljeve novca, odljeve novca i rezultat toga odnosa za odreeno izvjetajno razdoblje,

- rezultat promjene novca moe biti poveanje ili smanjenje novca, - ovaj izvjetaj se u Hrvatskoj izrauje prema MRS-u 7 od 01.01.1995. te se u njega pored

novca mogu ukljuiti i oni novani ekvivalenti koji se bez rizika mogu transformirati u novac u razdoblju kraem od tri mjeseca.

U izvjeu o novanim tijekovima novani primici i izdaci razvrstavaju se prema sljedee tri skupine aktivnosti poduzea:

a) poslovne aktivnosti,

14

b) investicijske tj. ulagateljske aktivnosti, c) financijske aktivnosti.

Ad a) NOVANI TIJEKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Poslovne aktivnosti - su aktivnosti iz redovnog poslovanja poduzea koje stvaraju prihod i utjeu na visinu dobitka i gubitka. Vezane su za tekue poslovanje tvrtke i raune bilance koji se odnose na kratkotrajnu imovinu i kratkorone obveze, te amortizaciju. Svrha ovih aktivnosti je ostvarenje neto dobitka. Iznos novanih tijekova iz poslovnih aktivnosti kljuni je pokazatelj obujma raspoloivih novanih sredstava koja su neophodna za ouvanje poslovne sposobnosti poduzea, otplatu zajma, isplatu dividendi vlasnicima i financiranje novih ulaganja bez eksternog financiranja.

Ad b) NOVANI TIJEKOVI IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Investicijske aktivnosti - obuhvaaju primitke i izdatke koji su povezani uz transakcije s dugotrajnom imovinom, vrijednosnim papirima,... (rezultat su investiranja i dezinvestiranja u realnu imovinu, te dugoronog investiranja i dezinvestiranja u financijsku imovinu). MRS-7 u toci 16. istie da su novani tijekovi iz ulagateljskih aktivnosti vani jer predstavljaju izdatke nastale zbog kupnje resursa namijenjenih stvaranju buduih dobitaka i novanih tijekova.

Ad c) NOVANI TIJEKOVI IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Financijske aktivnosti rezultat su prikupljanja novca za tekue poslovanje i investiranje tvrtke, te servisiranja pritom preuzetih obveza. Novani tijekovi iz financijskih aktivnosti - najee prezentiraju financiranje poduzee, odnosno prikazuju novane transakcije poduzee s vlasnicima ili kreditorima. Bitno je naglasiti da u financijske novane tijekove spadaju primljeni dugoroni i kratkoroni krediti, ali ne i plaene kamate na kredite koje se evidentiraju kao novani tijekovi iz poslovnih aktivnosti.

NOVANI (GOTOVINSKI) TIJEKOVI od poslovnih aktivnosti mogu se prikazati: 1. Direktnom metodom prikazom glavnih grupa bruto novanih primitaka i izdataka,

2. Indirektnom metodom na temelju bilance i rauna dobitka i gubitka.

15

OSNOVNA PRAVILA GOTOVINSKIH TIJEKOVA su:

- Poveanje (smanjenje) imovine = Upotreba (izvor) gotovine,

- Poveanje (smanjenje) obveza = Izvor (upotreba) gotovine.

IZVJETAJ O PROMJENAMA KAPITALA (GLAVNICE)

- prikazuje poetno stanje glavnice, dogaaje koji su je poveali (nova ulaganja ili neto dobitak) i dogaaje koji su je smanjili (neto gubitak ili isplate vlasnicima),

- sadri podatke o kapitalu i priuvama (rezervama), te isplaenim dividendama koje se preuzimaju iz knjigovodstvenih stanja na posljednji dan obraunskog razdoblja,

- svrha im je dati prikaz promjene neto vrijednosti tvrtke.

BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE

- daju detaljniju razradu stavki iskazanih u bilanci, raunu dobiti i gubitka, izvjetaju o promjenama kapitala i izvjetaju o novanom toku,,

- trebaju pratiti razredu podataka u pojedinim izvjeima radi smislene prezentacije kljunih informacija,

- biljeke se svode na dvije osnovne grupe biljeki: one koje objanjavaju raunovodstvene politike koje su primijenjene u izradi izvjea, te ostale podatke koji su vani za razumijevanje izvjea.

2.2. Analiza financijskih izvjetaja

2.2.1. Korisnici, svrha i tehnike analize financijskih izvjea

Korisnici financijskih informacija koje se dobivaju analizom financijskih izvjea tvrtke su dioniari, vjerovnici, potencijalni investitori, financijski analitiari, brokeri, porezne vlasti, gospodarske (obrtnike) komore i udruge poslodavaca, sindikalne organizacije, vladina tijela i tijela organa lokalne uprave. Razliiti subjekti (Stakeholderi engl.) imaju interes za razliite aspekte tvrtke.

Dioniari su zainteresirani za kretanje cijene dionice i dividende, dok su vjerovnici zainteresirani za mogunost servisiranja obveza i vjerojatnost bankrota tvrtke.

16

Management tvrtke koristi takoer analizu financijskih izvjetaja, s time da za interne potrebe izvjea u pravilu sastavljaju s veom frekvencijom, kako bi omoguila donoenje objektivnih poslovnih odluka.

U interne svrhe analiza fin. izvjetaja koristi se: 1. kao baza za prognozu buduih uvjeta, te planiranje budueg poslovanja, 2. kao baza za pregovore s potencijalnim vjerovnicima i investitorima, te 3. kao instrument interne revizije i kontrole.

Vanjski subjekti koriste pak analizu financijskih izvjetaja radi procjene potencijala likvidnosti, efikasnosti upravljanja imovinom i profitabilnosti, tj. procjene perspektive razvitka uz odranje zdrave financijske pozicije financijske odrivosti tvrtke, te procjenu performansi managementa.

2.2.2. Tehnike analiza financijskih izvjea

Tehnike analize financijskih izvjetaja: 1. Horizontalna analiza,

2. Vertikalna analiza,

3. Analiza trenda,te

4. Analiza pomou pokazatelja.

Horizontalna analiza

- indeksirani, trendni raun dobitka i gubitka i indeksirana/trendna bilanca pruaju informacije o apsolutnim promjenama pojedinih stavki u izvjeima,

- ova izvjea pripremaju se na nain da se tijekom odreenog razdoblja stavke sukcesivnih izvjea podijele sa stavkama iz izvjea koje je odabrano kao bazno ili standardno izvjee (prikau kao viekratnik poetnih stanja danih stavki), podrazumijeva usporedni prikaz glavnih stavki iz bilance, rauna dobiti i gubitka te ostalih izvjetaja za vie uzastopnih godina, uz izraun apsolutnih i relativnih promjena.

Za izraun relativnih promjena pojedinih stavki koristi se sljedea formula:

17

Predmet horizontalne analize mogu biti i odnosi bilannih pozicija i rauna dobiti i gubitka.

Naime, ako se eli analizirati poslovanje s dinamikog aspekta, tada pojedinani podaci iz financijskih izvjetaja najee nisu dostatno informativni sve dok se ne usporede s odgovarajuim podacima iz proteklih razdoblja. Na primjer, neka performanca usporeena s odreenom kontrolnom mjerom ili s drugim tvrtkama moe izgledati sasvim dobra ali promatrana u duljem razdoblju moe pokazati stalan trend nepovoljnog kretanja, to moe znaiti da bi za koju godinu mogla nastupiti kriza6.

Za izraunavanje promjena u pozicijama financijskih izvjetaja i njihovo usporeivanje moe se izabrati bazna godina, a ostale godine se onda usporeuju s njom na temelju izrauna baznih indeksa. Pored toga, mogu se koristiti i usporedbe svake godine s prethodnom godinom na temelju izrauna lananih (verinih) indeksa.

Problemi horizontalne analize jesu: - inflacija, promjene obraunskog sustava kod izrade i predoenja izvjea,

promjene u politici bilanciranja i sve ostale promjene koje izvjea ine neusporedivim. U takvim sluajevima se izvjea prije usporeivanja moraju uskladiti, a ako to nije mogue, treba uskladiti samo bitne stavke ili bitne pokazatelje performance te ih onda usporediti.

Svakako, neusporedive podatke je, slijedom pravila o istinitom i fer izvjetavanju, bolje nikako ne staviti u izvjee nego da stvaraju krivu sliku i zabunu.

Vertikalna analiza

- strukturna izvjea uobiajene veliine. Izvjea uobiajene veliine omoguuju usporedbu relativne strukture rauna kompanije kroz vrijeme.

Vertikala analiza prikazuje postotni udjel svake stavke financijskog izvjea u odnosu na ukupan zbroj.

Na primjer, u aktivi e tekua aktiva biti prikazana u odnosu na ukupnu aktivu. Vertikalna analiza se takoer moe obavljati usporedno za vie godina, to omoguava usporedbe kroz vrijeme.

6 Belak, V., Menadersko raunovodstvo, 1995., str. 93.

18

Iz usporednog izvjea za vertikalnu analizu bilannih pozicija moe se uoiti kako se kreu odnosi meu pozicijama tijekom vremena. Ti bilanni odnosi odraz su politike poslovanja i politike investiranja.

Analiza trenda

- naziva se jo i analiza indeksa, pokazuje kretanje performanci izraeno u postocima u odnosu na neku baznu veliinu koja se oznaava sa 100%,

- najee se upotrebljava za analizu trenda usporedbom vie godina,

- podaci za vie godina dijele se s podatkom iz bazne godine te se na taj nain dobiva postotni odnos performance odreene godine s baznom godinom.

Bazni indeksi se izraunavaju pomou sljedee formule :

Ovakva analiza obino se prikazuje pomou dijagrama te na taj nain analitiari vrlo lako mogu uoiti i predvidjeti smjer kretanja pojedine varijable kroz vrijeme.

Analiza pomou pokazatelja - jedna je od najee koritenih oblika financijske analize raunovodstvenih

izvjea,

- provodi se na nain da se u omjer stavljaju pojedine stavke iz bilance, rauna dobiti i gubitka ili iz oba izvjea u cilju izrauna pojedinih pokazatelja. Izraunati pokazatelji slue managerima kao dobra osnova za postavljanje planova, donoenje odluka i kontroli postavljenih ciljeva.

Analiza putem pokazatelja obino obuhvaa sljedeih pet skupina pokazatelja: 1. Pokazatelj profitabilnosti, 2. Pokazatelj obrtaja imovine, 3. Pokazatelj likvidnosti, 4. Pokazatelj zaduenosti, te 5. Pokazatelj efikasnosti investiranja dioniara.

19

ANALIZA PROFITABILNOSTI

Analiza profitabilnosti obino se provodi pomou pokazatelja profitne mare i povrata na investirano.

a) Profitna mara je izvedeni pokazatelj profitabilnosti ali zbog svoje jednostavnosti manageri je u svom poslovanju koriste vie nego ostale mjere. Profitna mara im nekoliko nivoa, a najvaniji su bruto profitna mara, operativna profitna mara i neto profitna mara.

Bruto profitna mara pokazuje koliko je % prihoda poduzee ostalo nakon pokria trokova za prodano za pokrie trokova uprave i prodaje, trokova financiranja, poreza na dobitak i dobitka nakon oporezivanja7.

Operativna profitna mara pokazuje koliko je % prihoda poduzeu ostalo za pokrie trokova financiranja, poreza na dobit i dobitka nakon oporezivanja. Ovaj pokazatelj je jako bitan jer pokazuje koliko bi se dobitka ostvarilo da nisu koriteni tui izvori financiranja (kredit ili obveznice).

Profitna mara prije oporezivanja pokazuje koliko je % prihoda poduzeu ostalo za pokrie poreza na dobitak i dobitka nakon oporezivanja. Ovaj pokazatelj je dobra osnovica za usporedbu uspjenosti poduzea koja plaaju porez na dobit prema razliitim zakonima.

Neto profitna mara pokazuje koliko je % prihoda poduzeu ostalo nakon podmirenja svih trokova i poreza na dobitak. Preostali prihod predstavlja dobitak, koji poduzee moe podijeliti vlasnicima ili reinvestirati u poslovanje.

7 Pervan, I., Materijali s predavanja iz kolegija Managersko raunovodstvo 2008./2009.

20

Mara neto preostalog profita uzima u obzir pitanje ostvarene profitabilnosti u odnosu na potencijalnu, koja se mogla ostvariti ulaganjem kapitala u neki drugi posao. Pri izraunu mare neto preostalog profita najprije treba izraunati trinu cijenu koritenog vlastitog kapitala, prema sljedeoj formuli :

Cijenu vlastitog kapitala (%) najprikladnije je izraunati pomou WACC koncepta. Neto preostali profit se izraunava na sljedei nain :

Neto preostali profit = Dobitak nakon oporezivanja Trina cijena vlastitog kapitala

Mara neto preostalog profita se izraunava kao omjer dobitka nakon oporezivanja i trine cijene kapitala na sljedei nain:

Ako je mara neto preostalog profita pozitivna to znai da su dioniari ostvarili vie profita ulaui svoj novac u poduzee, nego u neki drugi posao.

b) Povrat na investirano Pokazatelji povrata na investirano pokazuju koliko je management bio uspjean u koritenju raspoloivih resursa poduzea. Ovdje se mogu primjerice koristiti sljedea tri pokazatelja, ovisno o izabranoj kategoriji koritenog kapitala:

1. * 100

21

Kod prethodnog pokazatelja u nazivniku se koristi cijeli kapital (vlastiti i tui), u obliku imovine. U brojniku se koristi operativni dobitak jer on sebi sadri trokove koritenja vlastitog i tueg kapitala (kamate).

2. * 100

Povrat na uloeni dugoroni kapital pokazuje koliko je kuna operativnog dobitka (bez kamata na krat. kredite) proizalo iz 100 kn dugoronih izvora financiranja (glavnica + dugorone obveze). Sukladno dugoronim izvorima financiranja u nazivniku, u brojniku pokazatelja ostaju kamate na dugorone kredite.

3.

Pokazatelj povrata na investirani vlastiti kapital pokazuje koliko je kuna dobitka nakon oporezivanja proizalo iz 100 kn uloenog vlastitog kapitala. Dobitak nakon oporezivanja moe se raspodijeliti vlasnicima ili uloiti u poslovanje.

ANALIZA OBRTAJA IMOVINE

Pokazatelji obrtaja imovine pokazuju koliko jedna novana jedinica imovine (dijela imovine) stvara novanih jedinica prihoda. Kod ove analize obino se izraunavaju sljedei pokazatelji:

1.

2.

3.

4.

22

ANALIZA LIKVIDNOSTI

Pokazatelji likvidnosti govore o tekuem financijskom zdravlju poduzea. Oni pokazuju sposobnost poduzea da podmiruje svoje kratkorone obveze. Ovdje se moe izraunati pet pokazatelja :

1.

Idealna iskustvena vrijedost pokazatelja ope likvidnosti iznosi minimalno 2 te se u tom sluaju zakljuuje da je poduzee sposobno podmiriti kratkorone obveze, ali je vano istaknuti da jednaki standardi ne vrijede za sve industrije stoga je kod izrauna ovog pokazatelja neke kompanije kljuna usporedba s industrijom za donoenje zakljuka.

2.

Idealna iskustvena vrjednost ubrzane likvidnosti iznosi minimalno 1 te se u tom sluaju zakljuuje da je poduzee sposobno podmiriti hitne potrebe za gotovinom. Kao i kod opeg pokazatelja i ovdje je kljuno njegovo kretanje u industriji i njihova meusobna usporedba za donoenje konanog suda i ocjene.

3.

Radno raspoloivi kapital pokazuje koliko je kuna kratkotrajne imovine ostalo poduzeu nakon podmirenja kratkoronih obveza. Poeljna je pozitivna vrijednost pokazatelja.

4.

Broj obrtaja zaliha pokazuje koliko se puta tijekom godine zalihe prodaju i pretvore u potraivanja od kupaca. Poeljna je to vea vrijednost pokazatelja.

5.

Tekui odnos (koeficijent ope likvidnosti)= Kratk. ImovinaKratk. Obveze

23

Prosjeno vrijeme naplate potraivanja pokazuje koliko je dana prosjeno potrebno za naplatu potraivanja, odnosno pretvaranje potraivanja u novac. Poeljna je to manja vrijednost pokazatelja.

ANALIZA ZADUENOSTI Pokazatelji solventnosti ukazuju na dugoronu financijsku stabilnost poduzea kroz termine kapitalne i financijske strukture te stavke imovine. Pod financijskom strukturom se podrazumijeva cijela pasiva, dok kapitalne strukture ukljuuje vlastiti kapital i dugorone obveze. Ovdje se obino koristi pet pokazatelja:

Udjel dugoronih obveza u ukupnom dugoronom kapitalu pokazuje sposobnost podmirenja dugoronih obveza te bi trebao biti maksimalno oko 30 35%.

Iskustvo pokazuje da bi gornja granica stupnja zaduenosti trebala biti 50%, odnosno da bi udjel obveza u ukupnoj imovini trebao biti maksimalno 50%. Nalije pokazatelja zaduenosti je stupanj samofinanciranja koji se izraunava kao omjer glavnice i imovine.

Teorijski traena maksimalna vrijednost omjera duga i glavnice je 1, to znai da ukupan dug ne bi trebao biti vei od ukupne glavnice.

Traena vrijednost pokazatelja pokria kamata iznosi minimalno 1, to bi znailo da poduzee iz operativnog dobitka moe pokriti sve trokove kamata.

24

Iskustvena vrijednost kod ovog pokazatelja nije precizno definirana ali se obino istie vrijednost 1.

ANALIZA EFIKASNOSTI INVESTIRANJA DIONIARA

Postoje mnogi pokazatelji koji signaliziranju dioniarima stanje u kompaniji na temelju kojih oni procjenjuju budua kretanja i donose odluku o (ne)investiranju u dionice neke kompanije, bez obzira bili oni u dui tehniari8 ili fundamentalisti9, o emu e biti vie u sljedeem naslovu kada budemo govorili o investicijama, a neki od njih su: zarada po dionici, dividenda po dionici, povrat na dioniarsku glavnicu, prinos od dividendi te odnos cijene i zarade po dionici (P/E). Kao najzastupljeniji pokazatelj, zarada po dionici, pokazuje relativnu profitabilnost dionikog drutva te se izraunava kao omjer dobitka nakon oporezivanja i broja redovnih dionica u prometu. Ovaj pokazatelj nije ba jednostavno koristiti za usporedbu izmeu poduzea jer direktno ovisi o broju emitiranih dionica.

1.

Dividenda po dionici definira iznos isplaenih dividendi po svakoj dionici a rauna se kao:

2.

Povrat na dioniarsku glavnicu Izraunava se kao omjer dobitka nakon oporezivanja (umanjenog za povlatene dividende) i prosjene dioniarske glavnice, iskazan kao stopa povrata.

3.

8 Investitor koji se najvie oslanja na tehniku analizu pri donoenju odluka o investiranju u dionice.

9 Investitor koji svoje odluke bazira na fudamentalnoj analizi.

Zarada po dionici (EPS) = Dobitak nakon oporezivanja povlatene dividende

Broj redovnih dionica

Broj redovnih dionica

Isplaene dividendeDividenda po dionici =

Povrat na dioniarsku glavnicu =Dobitak nakon oporezivanja povl. dividende

*100 Prosjeno stanje glavnice redovnih dionica

25

Prinos od dividendi izraunava se kao omjer isplaenih dividendi po dionici i trine cijene redovnih dionica.

4.

Odnos cijene i zarade po dionici izraunava se kao omjer trine cijene redovnih dionica i zarade po dionici.

5.

ANALIZA DODANE VRIJEDNOSTI

Dodana vrjednost predstavlja razliku izmeu prihoda i kupljenih dobara i usluga. Dodana vrijdnost predstavlja vrijednost koju poduzee dodaje iz svojih kapaciteta. Pokazatelji bazirani na dodanoj vrijednosti mjere proizvodnost poduzea te pokazuju koliko kuna dodane vrijednosti odbacuje 1 kn ukupne imovine, 1 kn dugotrajne imovine, 1 zaposlenik,... Dodanu vrijednost je mogue izraunati na temelju rauna dobiti i gubitka, gdje su trokovi razvrstani prema prirodnim vrstama, prema sljedeoj formuli: DV = troak plaa + amortizacija + deprecijacija + troak kamata + porez na dobit + dobitak nakon oporezivanja

Pokazatelji proizvodnosti bazirani na dodanoj vrijednosti:

Prinos od dividendi =Dividende po dionici

*100Trina cijena redovnih dionica

Cijena/Zarada po dionici = Trina cijena dionice

Zarada po dionici

26

ALTMANOV Z POKAZATELJ (Z-SCORE) Altmanov Z pokazatelj je nastao 1967. godine kao rezultat empirijskih istraivanja u SAD-u. Cilj istraivanja bio je oblikovanje skupnog pokazatelja za procjenu financijskog zdravlja proizvodnih poduzea koja kotiraju na burzi i procjene rizika od bankrota. Na temelju statistike analize oblikovan je sljedei model: Z = 1,2X1 + 1,4X2 + 3,3X3 + 0,6X4 + 0,999X5 U prethodno navedenoj formuli varijable x1...x5 se izraunavaju na sljedei nain:

X1=Kratkotrajna imovina

Ukupna imovina

X2=Zadrani dobitak Ukupna imovina

X5=Prihodi od prodaje

Ukupna imovina

X3=Operativna dobit (EBIT)

Ukupna imovina

X4=Trina vrijednost dionice

Ukupne obveze

Na temelju izraunate vrijednosti Z pokazatelja mogue je donijeti sljedea tri tipa zakljuaka o buduem poslovanju i mogunosti bankrota:

Vrijednost Z pokazatelja Zakljuak o vjerojatnosti bankrota Z>2,675 Poduzee posluje jako dobro i bankrot

nije vjerojatan 2,675>Z>1,81 Siva zona gdje postoji mogunost

bankrota, ali to nije u potpunosti sigurno Z

27

3. FUNDAMENTALNA I TEHNIKA ANALIZA

3.1. Osnove fundamentalne analize

Fundamentalna analiza pretpostavlja temeljnu analizu financijskih izvjea poduzea, ali nastavlja se ukupnom ekonomskom analizom sposobnosti menadmenta poduzea, sektora u kojem se poduzee nalazi te sveukupnog mikro i makroekonomskog okruenja u kojem poduzee posluje. Cilj fundamentalne analize jest otkriti dionicu poduzea koja je prema navedenim kriterijima jo uvijek podcijenjena. Njen je zadatak prepoznati dobre osobine analiziranog drutva, kao i njegove slabosti te stei dojam o vrijednosti analiziranog drutva, njegove imovine i poslovnih procesa. Procjena vrijednosti svakog drutva se odreuje prema procjeni njegove zarade u budunosti. Fundamentalni pokazatelji su vezani uz sastav i nain financiranja imovine, efikasnost, likvidnost i profitabilnost10.

Razlikujemo nekoliko skupina fundamentalnih financijskih pokazatelja:

A . Pokazatelji sigurnosti poslovanja (a) Pokazatelji likvidnosti (b) Pokazatelji zaduenosti B . Pokazatelji aktivnosti ili koeficijenti obrtaja C. Pokazatelji uspjenosti poslovanja (a) Pokazatelji ekonominosti (b) Pokazatelji profitabilnosti (c) Pokazatelji investiranja

Vrijednost pokazatelja se moe usporeivati s planiranim pokazateljem izvedenim iz racionalnih oekivanja, sa pokazateljem istog poduzea u drugom vremenskom trenutku ili periodu, te sa istim pokazateljem u poduzeima iz iste djelatnosti.

10 http://www.effect.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1001:fundamentalna-i-tehnika-

analiza&catid=46:ekonomija&Itemid=101

28

3.2. Temelji tehnike analize

Da bismo bolje razumjeli investiranje u dionice i nain donoenja odluke te upravljanje portfeljem dionica potrebno je da se upoznaju tehnike koje olakavanju investitorima donoenje odluka. Tehnike koje investitori koriste svakako su one fundamentalne i tehnike analize. Ne postoji investitor koji svoja oekivanja i procjene te donoenje odluka bazira samo na jednoj metodi tj. ne moemo rei da je neki investitor iskljuivo tehniar ili fundamentalist. Odluke se svakako temelje na obje analize ali uvijek jedna ima dominantan utjecaj.

Tehnika analiza prouava trina kretanja, primarno koritenjem grafikona, u svrhu predvianja buduih cjenovnih trendova.

Tri su pretpostavke na kojima se temelji tehniki pristup:

1. Trina kretanja uzimaju u obzir sve dostupne informacije (ova pretpostavka ujedno i predstavlja i jednu od veih kritika tehnike analize).

2. Cijene slijede trendove (koncept trenda neophodan je za tehniki pristup. Cijeli smisao prikazivanja kretanja cijena na grafikonima je identificirati trendove u ranoj fazi razvoja u svrhu trgovanja u smjeru tih trendova).

3. Povijest se ponavlja (veliki dio tehnike analize i analize trinih kretanja odnosi se na prouavanje ljudske psihologije. Primjerice, obrasci koji se pojavljuju na grafikonima, koji su identificirani i kategorizirani u nekoliko godina, odraavaju odreene slike koje se stalno pojavljuju na cjenovnim grafikonima. Te slike otkrivaju rastue ili padajue psiholoko raspoloenje trita).

3.3. Tumaenje grafikona i indikatora

Vrste grafikona koje se primjenjuju u tehnikoj analizi su: - Stupasti

- Linijski - Grafikon japanskih svijea

29

Dnevni stupasti grafikon (bar chart), koji je najire koriteni grafikon u tehnikoj analizi prikazan je na slici 1. Zove se stupasti grafikon jer je svaki dan predstavljen vertikalnim stupcem. Stupasti grafikon prikazuje cijenu otvaranja, najviu, najniu i zakljunu cijenu. Izgled grafikona prikazuje sljedea slika.

Slika 1.: Grafikoni u tehnikoj analizi

Izvor: Tehnika analiza John, J. Murphy, 2007., str. 60.

Na linijskom grafikonu na slici 2 (line charts) prikazane su samo zakljune cijene za svaki dan. Veliki broj analitiara grafikona vjeruje da je linijski grafikon vjerodostojnija mjera cjenovnih kretanja jer je zakljuna cijena najvanija cijena trgovinskog dana.

30

Slika 2.: Linijski grafikon

Izvor: Tehnika analiza, John J. Murphy, 2007., str. 63.

Grafikoni oblika svijee, na slici 3, (candlesticks) japanska su verzija stupastih grafikona koji su postali popularni meu veinom analitiara. Na grafikonu tanka linija (sjena) prikazuje raspon cijene od najvie do najnie cijene. iri dio stupca (tijelo) prikazuje razliku izmeu otvaranja i zakljune cijene. Ako je zakljuna cijena via od cijene otvaranja, tijelo je bijele boje, a obratno tijelo je crne boje.

Slika 3.: Grafikon svijea


31

Jedna od vanijih informacija koja treba biti ukljuena kod prikazivanja grafikona jest obujam trgovine kao to je prikazano na slici 4. Obujam trgovine predstavlja ukupnu koliinu trgovinske aktivnosti na tritu za pojedini dan. Obujam trgovine se prikazuje vertikalnim stupcem na dnu grafikona ispod cjenovnog stupca za taj dan. Vii stupac obujma trgovine znai da je obujam trgovine bio vei za taj dan. Manja visina stupca oznaava manji obujam trgovine.

Slika 4.: Obujam trgovine

Izvor: Zagrebaka burza

Osnovni koncepti trenda se moraju poznavati pri razumijevanju tehnike analize. Koncept trenda je neophodno poznavati za tehniki pristup analizi trita. U openitim smislu trend je jednostavno smjer kretanja trita. Meutim, trita openito ne slijede ravne linije.

32

Trina kretanja su karakterizirana uzastopnim cik cak kretanjima. Ta kretanja nalikuju na niz uzastopnih valova s prilino oitim vrhovima i dnima. Smjer tih vrhova i dna ine trend. Kretanje vrhova i dna prema gore, dolje ili horizontalno govori nam kakav je trend trita. Rastui trend se moe definirati kao niz vrhova i dna s uzastopno viim vrijednostima, a isti je prikazan na slici 5.

Slika 5.: Primjer rastueg trenda


Padajui trend, kako se vidi na slici 6, se moe definirati kao trend s uzastopnim padajuim vrhovima i dnima.

Slika 6.: Primjer padajueg trenda


33

Slika 7 prikazuje primjer horizontalnog trenda s uzastopnim horizontalnim vrhovima i dnima. Ovakvo se trite esto naziva bez trenda.

Slika 7.: Horizontalni trend


Kao to je prikazano trend ima tri smjera: padajui, rastui i horizontalni. Osim to trend ima tri smjera kretanja, najee se moe podijeliti u tri kategorije. Te tri kategorije su: glavni dugoroni, srednjoroni i kratkoroni trend, a prikazani su na slici 8.

Slika 8.: Kratkoroni i dugoroni trend


Koji e se trend izabrati za praenje ovisi prvenstveno o duini trajanja investicije.

34

Potporna i otporna razina cijena, prikazane na slici 9, su pojmovi koji se moraju razumjeti. Cijene se kreu u nizovima vrhova i dna, te smjer tih vrhova i dna odreuje trend trita. Dna ili najnie vrijednosti na kojima cijena kree u drugom smjeru nazivaju se potporne razine (support). Pojam oznaava da je na toj razini ili podruju na grafikonu, na tritu kupovni interes snaniji od prodajnog pritiska. Kao rezultat, daljnji pad vrijednosti je zaustavljen te cijene ponovo rastu. Obino se potporna razina identificira s prethodnom najniom vrijednou (dnom). Otporna razina (resistance) suprotna je potpornoj razini te predstavlja razinu cijena ili podruje na grafikonu gdje je prodajni pritisak jai od kupovnog iji je rezultat ponovni pad cijene. Obino se otporna razina identificira s prethodnom najviom vrijednou. Potporne (support) i otporne (resistance) razine esto znaju zamijeniti svoje uloge. Kada cijena padne ispod otporne razine ili znaajno premai potpornu razinu, potporna i otporna zamjenjuju svoje uloge.

Slika 9.: Potporne i otporne razine


35

Znaaj potporne i otporne razine moe se odrediti prema tri karakteristike:

1. to je due razdoblje u kojem se trguje pri potpornoj ili otpornoj razini, razina postaje znaajnija. 2. Obujam trgovine je jo jedna mjera znaaja potporne i otporne razine (ako je potporna razina nastala pri velikom obujmu trgovine, znai da je velik broj dionica promijenio vlasnika kao i da je ta potporna razina znaajnija od one pri kojoj je obujam trgovine bio malen). 3. Trei nain odreivanja znaaja potporne ili otporne razine jest kada se dogodila posljednja transakcija (s obzirom da govorimo o reakciji trgovaca na trina kretanja te o pozicijama koje su zauzeli ili su propustili zauzeti, moe se zakljuiti da to su se transakcije prije dogodile, znaaj potporne ili otporne razine je vei. Rastua linija trenda spaja dna nakon kojih cijena raste, vidi se na slici 10. Probna linija trenda prvo spaja dva susjedna via dna (1 i 2), ali potrebna je i trea toka kako bi se potvrdila pravovaljanost linije trenda (toka 3). Padajua linija trenda spaja svaki sljedei vrh. Za probnu liniju potrebne su dvije toke (1 i 2), a trea (3) potvruje liniju trenda.

Slika 10.:Rastua i padajua linija trenda


36

esto, pad cijena ispod linije trenda ili porast iznad linije trenda je jedan od najboljih signala za promjenu trenda. Pad ispod i rast iznad linija trenda prikazan je na slici 11.

Veina se promjena trenda ne dogaa iznenadna, ve promjene trenda u pravili zahtijevaju odreeno tranzicijsko razdoblje. Istraivanje tranzicijskog razdoblja i mogunosti za predvianje buduih kretanja vodi nas do pojma cjenovnih obrazaca. Postoje dvije glavne kategorije cjenovnih obrazaca obrazac obrata i obrazac nastavka trenda. Kao to imena impliciraju, obrazac obrata trenda ukazuje da se odvija znaajan obrat trenda, a s druge strane obrazac nastavka trenda ukazuje da je trenutani trend prekinut, nakon kojeg e se inicijalni trend nastaviti.

Slika 11.: Kretanje cijena ispod ili iznad linije trenda


Jedan od najpoznatijih i najpouzdanijih obrazaca obrata trenda je obrazac glava i ramena koji je dan na slici 12. Sastavni dijelovi obrasca glava i ramena u rastuem trendu:

1. Prethodi rastui trend 2. Vrh na lijevom ramenu (A) mora biti postignut uz vei obujam trgovine koji treba slijediti korekcija do toke B 3. Porast do nove najvie vrijednosti (C), ali uz manji obujam trgovine. 4. Pad cijene ispod prethodnog vrha (A) te dolazak blizu razine prethodnog dna (D) 5. Trei povratak (E) uz osjetno manji obujam trgovine koji ne uspijeva dostii

37

vrh u toki C. 6. Zakljuna cijena ispod linije vrata 7. Povratak cijene do linije vrata (G) kojeg slijedi daljnji pad

Slika 12.: Obrazac glava i rame


Pomini prosjek je jedan od najraznovrsnijih i najire koritenih tehnikih pokazatelja. S obzirom na nain na koji se konstruira te na injenicu da se lako kvantificira i testira, postao je temelj mnogih dananjih mehanikih sustava koji slijedi trendove. Tehniari najee koriste jednostavni pomini prosjek kako bi generirali signale. Dok neki koriste dva pomina prosjeka ili vie njih.

38

Na slici 13. prikazani su Bollingerovi pojasi gdje se ucrtavaju dvije standardne devijacije iznad i ispod linije pominog prosjeka (najee dvadesetodnevnog). Standardna devijacija je statistiki pojam koji oznaava mjeru disperzije oko prosjene vrijednosti. Smatra se da je cijena previe otila gore kada cijena dotakne gornji pojas. S druge strane, kada cijena dotakne donji pojas, cijena je previe otila prema dolje.

Slika 13.: Jednostavni pomini prosjeci (SMA)

Izvor: ZSE

Na slici 14. prikazano je kretanje cijene Petrokemije takoer preko Bollingerovih pojasa pomou kojih se moe iitati najpovoljnije vrijeme za kupnju ili prodaju, to je kod dotine dionice bilo na sredinom studenog odnosno krajem listopada. Jer je upravo tada cijena dosegla donji odnosno gornji pojas u navedenim periodima.

Slika 14.: Kretanje cijena preko Bollingerovih pojasa

Izvor: ZSE

39

Slika 15. prikazuje kretanje dionica Ingre, ali preko indeksa relativne snage. Index relativne snage (RSI) je jedan od popularnih oscilatora. Welles Wilder ga je uveo objavivi lanak u Commodities , sada Futures Magazine, u lipnju 1978. godine11.

Slika 15.: Indeks relativne snage (IRS)

Izvor: ZSE

Oscilator ne usporeuje snagu dva vrijednosna papira nego internu snage pojedinanog vrijednosnog papira. Wilder je po uvoenju predloio analizu po RSI za 14 dana, iako se u literaturi mogu pronai devetodnevne i analize za 25 dana za RSI, kao i eksperimentalno utvrivanje perioda predstavljanja ovog oscilatora. Pri ovom zadnjem, treba imati na umu da to je krai vremenski period, i rezultati su za RSI nepouzdaniji. RSI je oscilator koji prati cijenu, a predstavlja se u rangu od 0 do 100. Maksimalne vrijednosti za RSI obino su iznad 70 a podnoja ispod 30. RSI obino formira svoje maksimalne i minimalne vrijednosti prije nego to to uradi cijena vrijednosnog papira na koju se ovaj oscilator odnosi. RSI esto formira obrasce kao to su glava i ramena ili trokutovi koji mogu a ne moraju biti vidljivi na dijagramu cijene. Nekada se divergencije se pojavljuju tamo gdje visoke vrijednosti (ili niske) nisu potvrene novom visokom ili niskom vrijednou u RSI. Cijene e obino biti korigirane u smjeru kako pokazuje RSI.

11 http://www.poslovni.hr/leksikon/indeks-relativne-snage-relative-strength-index-rsi-102066.aspx

40

4.PRIMJENA STATISTIKIH METODA KOD OCJENE USPJENOSTI POSLOVANJA

4.1. Statistike metode pri analizi financijskih izvjetaja

Statistike metode temelj su za provoenje statistike analize drutvenih i prirodnih pojava. Statistike metode koje su koritene pri analizi i u svrhu postizanja cilja ovog istraivanja su ocjene parametara osnovnog skupa na osnovu uzorka, testiranje hipoteza, analiza varijance te korelacija i regresija. Takoer kroz samu analizu financijskih izvjetaja putem pokazatelja koriteni su verini indeksi. Analizirani izvjetaji su: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o novanim tjekovima i izvjetaj o promjeni glavnice. Izvjetaji kompanije biti e prikazani na slikama kroz svaku pojedinu, navedenu analizu te e uz tumaenje dobivenih podataka s raunovodstvenog aspekta i znaenja u svijetu financija tj. vrijednosti za investitore biti objanjeni i prikazani preko, ve spomenutih, statistikih metoda koje e upotpuniti sliku i, svakako, doprinijeti upotpunjavanju podataka krvne slike poduzea i kvaliteti donoenja odluke investitorima.

4.2. Korelacija

Pod pojmom korelacija podrazumijeva se meuzavisnost ili povezanost sluajnih numerikih varijabli. Po smjeru korelacija moe biti pozitivna i negativna. Pozitivna korelacija je prisutna kada rast jedne varijable prati rast druge promatrane varijable, odnosno kada pad jedne prati pad druge varijable. Negativna korelacija prisutna je kada rast jedne varijable prati pad druge varijable i obratno12. Najpoznatija mjera linearne korelacije izmeu sluajnih varijabli je Pearsonov koeficijent linearne korelacije (r):

yx

n

iii

n

YXnYXr

=

=1 gdje su x i y jednostavne standardne devijacije promatranih varijabli:

21

2

Xn

xn

ii

x

=

= i 212

Yn

yn

ii

y

=

= .

12 Rozga, A., Statistika za ekonomiste, Ekonomski fakultet, Split, 2006., str. 181.

41

Vrijednost koeficijenta linearne korelacije kree se u intervalu: 11 r .

U skladu s veliinom ovog koeficijenta moe se zakljuiti smjer i intenzitet linearne korelacije meu promatranim varijablama:

1=r ; 1=r funkcionalna negativna/pozitivna korelacija 8,01

42

gdje je: Y- ovisna ili regresand varijabla, X - neovisna ili regresorska varijabla, e - sluajna komponenta.

Svaki model ima sluajnu komponentu e , koja upuuje da veze izmeu pojava u praksi nisu funkcionalne, nego su statistike ili stohastike, odnosno oko linije konkretnog aditivnog modela postoje pozitivna i/ili negativna odstupanja originalnih vrijednosti.

U ovom koraku bitno je formirati statistiko-dokumentacijsku osnovu iz primarnog (direktno) i/ili sekundarnog (literatura) izvora vodei rauna da promatrani podaci budu usporedivi i da njihova usporedba zadovoljava ekonomske kriterije.

3. Odabir konkretnog regresijskog modela, njegova specifikacija i pretpostavke. (Na primjer, linearni model: eXY ++= 10 .)

Na slici 16 je prikazan dijagram rasipanja koji upuuje na postojanje pozitivne statistike veze izmeu dviju varijabli X i Y. Povlaenjem linije pravca izmeu toaka dijagrama rasipanja pretpostavlja se aditivna linearna veza meu varijablama. Slika 16.: Dijagram rasipanja s ucrtanom linijom pravca

Izvor: Konstrukcija autora

4. Statistika analiza modela: ocjena parametara i pokazatelja reprezentativnosti modela. U ovoj fazi regresijske analize ocjenjuju se parametri konkretnog izabranog

regresijskog modela, te se raunaju odgovarajui pokazatelji reprezentativnosti modela, koji ukazuju na to da li model zadovoljava statistike kriterije.

5. Testiranje hipoteza o modelu i statistiko teorijskih pretpostavki.

y

x

43

6a) DA - ako su ispunjene pretpostavke, vri se sinteza rezultata i donose se sudovi o predmetu istraivanja. 6b) NE -ako nisu ispunjene pretpostavke: vri se modifikacija modela i vraa se na korak 2), tj. na izbor novog modela i definiranje varijabli.

Dakle, regresijskom analizom trae se i ocjenjuju parametri funkcije koja na najbolji mogui nain opisuje vezu izmeu varijabli X i Y. Na temelju uzorka parova vrijednosti varijabli X i Y: ( ) ( ) ( )nn yxyxyx ,,...,,,, 2211 crta se dijagram rasipanja, koji je prikazan na slici 17. Slika 17.: Dijagram rasipanja izmeu varijabli X i Y

Izvor: Konstrukcija autora.

Dijagram rasipanja, slika 18, pokazuje pozitivnu statistiku vezu izmeu pojava X i Y.

Ako se na dijagramu rasipanja povue pravac, on je openito oblika:

XY 10 += .

Svaka toka dijagrama rasipanja zadovoljava jednadbu:

iii eXY ++= 10 ,

odnosno svaka toka Yi odstupa od linije pravca za pozitivnu ili negativnu razliku ie .

Regresijska analiza trai parametre 10 i , tako da pravac Y prolazi izmeu stvarnih toaka promatranih varijabli i da najbolje tumai vezu izmeu njih, odnosno pravac mora biti takav da odstupanja ie budu najmanja.

y

x xi

yi

44

Slika 18.: Dijagram rasipanja izmeu varijabli X i Y s ucrtanom linijom


Postoji vie razliitih metoda za ocjenu ovih parametara, a najee koritena metoda je metoda najmanjih kvadrata, koja upravo procjenjuje parametre 10 i tako da odstupanja ei budu najmanja.14 Ona daje najbolje linearne nepristrane ocjene i vrlo je esto primjenjivana metoda za ocjenu parametara.

iii eYY +=

Odstupanja originalnih vrijednosti od ocijenjenih vrijednosti ie mogu biti pozitivna i negativna. Stoga, da se ne bi meusobno ponitile te pozitivne i negativne vrijednosti, ova metoda minimizira sumu kvadrata od ie :

[ ] += ====

n

iii

n

iii

n

ii XYYYe

1

210

1

2

1

2 )(min)(minmin .

Dakle, trai se minimum kvadrata odstupanja empirijskih (stvarnih) u odnosu na regresijske vrijednosti:

[ ] +==

n

iii XYf

1

21010 )(),( .

14 Pri formiranju modela postavljaju se i pretpostavke sluajne greke ie (tzv. Gauss-Markovljevi uvjeti):

I. ieE i = ,0)( (oekivanje sluajne greke je nula za svaku opservaciju)

II. .

),( 2

const

jizaeeE eji=

=+

45

Nakon primjene matematikog postupka traenja minimuma dobiju se dvije jednadbe s dvije nepoznanice, tj. parametri regresijskog modela 10 i .

=+==

n

ii

n

ii YXn

1110

=+===

n

iii

n

ii

n

ii YXXX

11

21

10

Sustav uvijek ima rjeenja i vrijedi da je:

XYiXnX

YXnYX

n

ii

n

iii

102

1

21

1 =

=

=

=,

gdje su: n

YYi

n

XX

n

ii

n

ii

=

=

== 11, jednostavne aritmetike sredine varijabli X i Y.

Konano je ocijenjeni model:

XY 10 += ,

gdje je 0 konstantni lan, tj. oekivana vrijednost zavisne varijable kada je nezavisna varijabla jednaka nuli: ( Y0 = kada je X=0). Ovaj parametar interpretira se i kao odsjeak na osi ordinata u kojoj regresijski pravac sijee tu os, uz pretpostavku da je apscisa te toke X=0.

Regresijski koeficijent 1 pokazuje prosjenu promjenu zavisne varijable kada nezavisna varijabla poraste za jedinicu. Ovaj parametar interpretira se i kao koeficijent smjera, odnosno nagiba regresijskog pravca koji moe imati pozitivni i negativni predznak, ovisno o smjeru veze izmeu promatranih varijabli.

Moe se postaviti i suprotna ovisnost u modelu, na nain da je varijabla X sada ovisna ili regresorska varijabla:

ieYX ++= 10 .

Ocjena parametara u ovom sluaju vri se na jednak nain kao kod poetnog modela Y , samo to je sada X ovisna varijabla, pa u izrazima za izraunavanje parametara, X i Y mijenjaju mjesta.

YXiYnY

YXnYX

n

ii

n

iii

102

1

21

1 =

=

=

=.

46

Matrinim putem regresijska jednadba moe se napisati: XY = ; gdje su matrice:

=

=

=

1

02

1

2

1

;

1....

11

;..

nn X

XX

X

Y

YY

Y ,

)()( 1 YXXX TT = , gdje su:

=

=

=

=

==

=

n

iii

n

ii

Tn

ii

n

ii

n

ii

T

YX

YYXi

XX

XnXX

1

1

1

2

1

1 )()( .

Nakon ocijene parametara regresijskog modela postavlja se pitanje reprezentativnosti, odnosno sposobnosti modela da objasni kretanje ovisne varijable Y uz pomo odabrane neovisne varijable X. U tu svrhu koriste se neki apsolutni i relativni pokazatelji. Ovi pokazatelji temelje se na raspodjeli odstupanja vrijednosti ovisne varijable iY u regresijskom modelu od njene aritmetike sredine Y i njenih oekivanih vrijednosti iY .

Na slici 19 je prikazan dijagram rasipanja varijabli X i Y sa ucrtanim ocijenjenim modelom pravca Y .

Slika 19.: Dijagram rasipanja izmeu varijabli X i Y s ucrtanom linijom pravca i aritmetikom sredinom


Na slici je oznaena i aritmetika sredina varijable Y . Pri formiranju suma odgovarajuih odstupanja, zbog ve ranije navedenog razloga, da se ne bi meusobno ponitile pozitivne i negativne razlike, raunaju se njihovi kvadrati.

y

x

ST

XY 10 +=

yy

yi

SP

SR

47

( ) 21

11

0

2

1 YnYXYYYSP

n

iii

n

ii

n

ii += =

===

Dakle, SP je suma kvadrata protumaenog dijela odstupanja vrijednosti varijable Y od aritmetike sredine, odnosno suma kvadrata odstupanja ocijenjenih vrijednosti varijable Y od aritmetike sredine.

( ) = =====

n

iii

n

ii

n

ii

n

iii YXYYYYSR

11

10

1

22

1

Dakle, SR je suma kvadrata neprotumaenog dijela odstupanja vrijednosti varijable Y od aritmetike sredine, odnosno suma kvadrata odstupanja originalnih ili empirijskih vrijednosti varijable Y od ocijenjenih vrijednosti. Ova odstupanja su u stvari sluajne greke

ie .

( ) 21

22

1YnYYYST

n

ii

n

ii = =

==

Dakle, ST je suma kvadrata ukupnih odstupanja vrijednosti varijable Y od aritmetike sredine.

Vrijedi da je: STSRSP =+ ,

Ovaj izraz zove se jednadba analize varijance i predstavlja temelj analize reprezentativnosti regresijskog modela. Standardna greka regresije je apsolutni pokazatelj reprezentativnosti regresijskog modela, a pokazuje prosjeni stupanj varijacije stvarnih vrijednosti ovisne varijable u odnosu na oekivane regresijske vrijednosti:

2

=

n

SRY .

Navedeni izraz je standardna greka regresije jednostrukog modela. Ovaj pokazatelj izraen je u originalnim jedinicama mjere ovisne varijable Y. Stoga je na temelju standardne greke regresije teko usporeivati reprezentativnost modela s razliitim mjernim jedinicama. Taj problem eliminira relativni pokazatelj koeficijent varijacije regresije, koji predstavlja postotak standardne greke regresije od aritmetike sredine varijable Y:

100

=

YV YY

.

48

Najmanja vrijednost koeficijenta varijacije je 0%, a najvea nije definirana. to je koeficijent varijacije regresijskog modela blii nuli, to je model reprezentativniji. esto se uzima dogovorena granica reprezentativnosti od 10%. Dakle ako je koeficijent varijacije manji od 10% kae se da je model dobar. Koeficijent determinacije je pokazatelj reprezentativnosti regresijskog modela, koji se temelji na analizi varijance. On se definira kao omjer sume kvadrata odstupanja protumaenih regresijom i sume kvadrata ukupnih odstupanja:

STSP

r =2

.

Koeficijent determinacije kae koliko % je sume kvadrata odstupanja vrijednosti varijable Y od aritmetike sredine protumaeno regresijskim modelom. Prema jednadbi analize varijance, vrijedi da je:

STSR

r =12 .

Vrijednost koeficijenta determinacije kree se u intervalu 10 2 r . Regresijski model je reprezentativniji ako je ovaj pokazatelj blii 1. Teorijska granica reprezentativnosti modela je 0,9. U praksi je ponekad vrlo teko pronai varijablu koja dobro objanjava ovisnu pojavu, pa se ta granica reprezentativnosti sputa i do 0,6.

Korigirani koeficijent determinacije:

)1()1(11 22 r

knn

r +

= ,

je asimptotski nepristrana ocjena koeficijenta determinacije.

4.4. Analiza varijance

Analizom varijance ispituje se djelovanje promjenjivih faktora na numeriku vrijednost sluajne varijable X . Pomou analize varijance ukupna varijanca se dijeli na dio koji se pripisuje djelovanju jednog ili vie promjenjivih faktora i na dio koji se pripisuje utjecaju svih ostalih faktora, tj. nerazjanjen ili rezidualni dio.

Kod analize varijance s dva promjenjiva faktora ispituje se djelovanje promjenjivih faktora A i B na numeriku vrijednost sluajne varijable X . Uvjet za ovo testiranje je da uzorci potjeu

49

iz normalnih populacija i da imaju jednake varijance. Toleriraju se i uzorci sline veliine, ako populacije slino odstupaju od normalne distribucije.

Postavljaju se hipoteze o djelovanju jednog promjenjivog faktora A:

H1........ 2A = 0 H2........ 2A 0

gdje nulta hipoteza H0 pretpostavlja da je varijanca promjenjivog faktora A jednaka nuli, odnosno da djelovanje tog faktora na sluajnu varijablu X nije statistiki znaajno. Alternativna hipoteza H1 tvrdi suprotno.

Postavljaju se hipoteze o djelovanju drugog promjenjivog faktora B:

H1........ 2B = 0 H2........ 2B 0

gdje nulta hipoteza H0 pretpostavlja da je varijanca promjenjivog faktora B jednaka nuli, odnosno da djelovanje tog faktora na sluajnu varijablu X nije statistiki znaajno. Alternativna hipoteza H1 tvrdi suprotno. Testiranje se vri F -testom pomou analize varijance usporedbom empirijske i tabline vrijednosti F - testa. Empirijska vrijednost F-testa rauna se pomou podataka iz tablice analize varijance, tzv. tablice ANOVA:

Tabela 1.: Analiza varijance s dva promjenjiva faktora (ANOVA)

Izvor: Pivac,S., nastavni materijali kolegija Statistike metode 2009./2010.

Zakljuak se donosi na slijedei nalin: F empirijski < F* - H0, a u protivnom H1 i tako za oba faktora. Zakljuak se moe donijeti i na temelju empirijske signifikantnosti kako slijedi:

> 5% - prihvaa se H0 i obratno za prihvaanje H1.

50

5. ANALIZA I PROCJENA POSLOVANJA UZ POMO POKAZATELJA NA PRIMJERU TVRTKE KRA d.d. 5.1. Osnivanje i djelatnost Kraa

Ve gotovo 100 godina mnogobrojni pojedinci, a i itave generacije, doprinose izrastanju Kraa u modernu konditorsku kompaniju. KRAEVA slatka povijest poinje 1911. godine kada je tvornica UNION u Zagrebu zapoela s radom kao prvi proizvoa okolade u jugoistonoj Europi. Ve od samog poetka, slastice proizvedene u ovoj tvornici primaju najvee priznanje - UNION postaje carski i kraljevski dobavlja bekog dvora. Godine 1923. u Zagrebu, na Savskoj cesti, tvrtka BIZJAK zapoinje proizvodnju dvopeka, keksa i vafla. Zahvaljujui umjenosti svog vlasnika, tvrtka je ubrzo postala poznata po svojim domaim keksima na tritu ire regije. Do 1950. godine dolazi do ujedinjenja UNIONA, BIZJAKA i ostalih manjih proizvoaa konditorskih proizvoda iz Zagreba. Te godine tvrtka dobiva ime JOSIP KRA po antifaistikom borcu i istaknutom rukovodiocu tadanjeg sindikalnog pokreta. Od trenutka ujedinjenja kompanija poinje svoj razvoj kao proizvoa sve tri grupe konditorskih proizvoda: kakao proizvoda, keksa i vafla i bombonskih proizvoda. Godine koje su uslijedile obiljeene su ulaganjima u modernizaciju proizvodnje. Nove generacije Kraevih strunjaka na temeljima originalnih konditorskih receptura primjenjuju nova znanja u izradi slastica, zahvaljujui kojima se sustavno poveava ponuda asortimana i dalje zadrava vodea pozicija na prostoru regije. Drutveno poduzee se 1992. godine transformira u dioniko drutvo Kra.

Kra danas posluje kao suvremena, trino orijentirana kompanija s godinjom proizvodnjom koja premauje koliinu od 33 000 tona konditorskih proizvoda. Vie od pola ukupne proizvodnje plasira se na domae trite, dok se ostatak uspjeno izvozi na sva svjetska trita. Razvojni planovi usmjereni su prema snanoj izvoznoj orijentaciji, uz naglasak na jaanju vodee pozicije na tritima regije, na kojima Kra ve posluje putem vlastitih komercijalnih podrunica. Visoka oekivanja pri ostvarenju postavljenog cilja temelje se na bogatom iskustvu i visoko motiviranim ljudskim potencijalima, kreativno usmjerenim na razvoj kompanije. KRA je okus koji spaja generacije. Generacije potroaa ve cijelo stoljee uivaju u bogatoj ponudi raznovrsnih Kraevih slatkih proizvoda. Od poetaka proizvodnje 1911. godine, do danas, Kra sustavno razvija proizvodnju sve tri grupe konditorskih proizvoda - kakao proizvoda, keksa i vafla i bombonskih proizvoda. Dugogodinja usmjerenost ka proizvodnji originalnih, visokokvalitetnih proizvoda i

51

ispunjavanju elja i potreba potroaa osigurala su Krau vodeu poziciju konditorskog proizvoaa u regiji. O Krau najbolje govore njegovi brandovi poput Bajadere, Griotte deserta, Dorina okolade, ivotinjskog carstva, Domaice, Napolitanki, Kiki i Bronhi bombona, te ostali proizvodi dobro poznati brojnim potroaima. Cjelokupna proizvodnja organizirana je u skladu sa svjetskim konditorskim standardima, pri emu se ispunjavaju najstroi zahtjevi za postizanje visoke kvalitete. Kra danas posluje kao suvremena, trino orijentirana kompanija. Godinja proizvodnja Drutva premauje koliinu od 33.000 tona konditorskih proizvoda, od kojih se skoro polovina uspjeno izvozi na sva svjetska trita. Razvojni planovi usmjereni su prema snanoj izvoznoj orijentaciji, uz naglasak na jaanju vodee pozicije na tritima regije, na kojima Kra ve posluje putem vlastitih komercijalnih podrunica i MIRE - najvee tvornice keksa i vafla u Prijedoru. Visoka oekivanja pri ostvarenju postavljenog cilja temelje se na bogatom iskustvu i visoko motiviranim ljudskim potencijalima, kreativno usmjerenim na razvoj kompanije. Poslovanje razvijaju uz primjenu etikih naela i odgovornog odnosa prema sredinama u kojima posluju.

Osnovni podaci

Tvrtka: Kra, prehrambena industrija d.d. Skraeno: Kra d.d. Sjedite: Ravnice 48, Zagreb Upisano u registar Trgovakog suda u Zagrebu MBS 080005858 iro raun: 234009-1100010694 Privredna banka, Zagreb Temeljni kapital u iznosu od 549.448.400,00 kn uplaen je u cijelosti i podijeljen na 1.373.621 dionicu na ime u nominalnoj vrijednosti 400,00 kn. Matini broj : 3269043 OIB: 94989605030 lanovi Uprave: Predsjednik Uprave - Nadan Vidoevi lan Uprave - Darko Radii lan Uprave - Tomislav Jovi

lan Uprave - Tomislav Ljuti Predsjednik Nadzornog odbora - Darko Pener

52

Misija Kraa

Stvaramo originalne brandove visoke kvalitete koji svojim okusom povezuju generacije potroaa. Naa najvea vrijednost su nai zaposlenici i bogato iskustvo stoljetne tradicije. Svoje poslovanje razvijamo kroz samostalni razvoj kompanije i transparentan odnos s poslovnim partnerima i zajednicama s kojima poslujemo.

Vizija Kraa

Kra d.d. e u srednjoronom razdoblju zadrati vodeu poziciju na tritu regije jaanjem svojih brandova kroz razvoj i rast kompanije, strateke saveze i akvizicije, te uinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u cilju osiguranja preteno radnikog vlasnitva.

Nagrade i postignua

Kraevi brandovi dobitnici su brojnih hrvatskih i meunarodnih priznanja za kvalitetu. Godine ulaganja u razvoj i proizvodnju svrstale su KRA meu svjetski poznata imena proizvoaa slastica, viestruko nagraivanoga visokim odlijima. Kvaliteta Kraevih proizvoda je tijekom proteklih desetljea ocjenjivana u zemlji i svijetu. Originalna Kra kvaliteta ouvala se kroz povijest, stalno se nadograujui novim dostignuima na vrstim temeljima tradicije.

Poslovanje Kraa

Kraevi poslovni planovi usmjereni su ka jaanju konkurentnosti na domaem i inozemnom tritu, kao i jaanju svih poslovnih aktivnosti usmjerenih ka postizanju to veeg zadovoljstva Kraevih kupaca i potroaa. Unato stalnom poveanju strane konkurencije na domaem tritu, kompanija ostvaruje stabilan organski rast. Bri rast inozemne prodaje u odnosu na domau rezultat je izvozne orijentacije Kraa. Glavni generator rasta izvozne prodaje su trita srednje i istone Europe na kojima je kompanija tradicionalno prisutna , te zadnjih godina sve znaajniji porast izvoza na trita zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a. Meu znaajnijim obiljejima Kraevog poslovanja je kontinuirano ulaganje u razvoj asortimana i plasiranje novih i inoviranih proizvoda na trite. Dio te strategije je i otvaranje Kraevih oko barova, ime je zapoeo marketinki iskorak s ciljem osmiljavanja novog koncepta komunikacije s tritem, s naglaskom na vrhunskoj kvaliteti.

53

Organi drutva Kraa su: Glavna skuptina, nadzorni odbor i uprava drutva. Glavnu skuptinu ine dioniari. Skuptina odluuje o pitanjima koja su utvrena zakonom i statutom. Nadzorni odbor se sastoji od sedam lanova od kojih se jedan imenuje predsjednikom i jedan zamjenikom predsjednika.

Uprava drutva sastoji se od tri lana od kojih se jedan imenuje predsjednikom.

Ovisna drutva Kra grupe su:

Mira a.d. Prijedor Kra- trgovina d.o.o. Zagreb Kracommerce d.o.o. Ljubljana Kra trgovina d.o.o. iroki Brijeg Krakomerc dooel Skopje Kra Slovakia s r.o. Bratislava

Kra CZ spol. s r.o. Prag Kra commerce d.o.o. Beograd Kra centar d.o.o. Osijek

Tabela 2.: Deset najveih dioniara

Izvor: http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:52:801391399385988::NO:RP::

54

5.2. Analiza putem pokazatelja

U analizu pokazatelja je izabrano nekoliko kategorija: pokazatelji likvidnosti, pokazatelji managementa imovine, duga i profitabilnosti te pokazatelji za dioniare, koji su dani u tablici 3.

Tabela 3.: Analiza pokazatelja Kraa

Izvor: Analiza izvornih izvjetaja u MS Excel-u

Izuzev nabrojenih provedena je ocjena i kretanje Z score pokazatelja tijekom desetogodinjeg period.

Sa grafikona 1 i 2 vidljivo je da kratkotrajna imovina biljei poveanje dok dugotrajna se smanjuje tijekom posljednjih 3 godine.

55

Grafikon 1.: Kretanje dugotrajne imovine Kra d.d.

Izvor: Analiza izvornih izvjetaja u MS Excel-u Grafikon 2.: Kretanje kratkotrajne imovine Kra d.d.


Usprkos poveanju kratkotrajne imovine pokazatelj tekue likvidnsoti je tijekom svih pa tako i posljednje tri godine znaajno ispod standardizirane vrijednosti od 2. Pokazatelj tekue likvidnosti je bio iznad 2 jedino tijekom 2001. i 2002. godine.

56

Odnos potraivanja od kupaca i obveza prema dobavljaima dan je na grafikonu 3.

Grafikon 3.: Neto potraivanja Kra d.d.


Pokazatelj ubrzane likvidnosti zadovoljava minimalnu standardiziranu vrijednost od 1 tijekom svih promatranih godina izuzev 2007. kada pada na vrijednost od 0,88 te tijekom kriznog perioda ostaje od 0,2-0,4 nii u odnosu na ranija razdoblja.

Pokazatelji obrtaja imovine osciliraju tijekom svih promatranih godina te nema znaajnijih promjena koje bi izdvojile odreeno razdoblje. Pokazatelj obrtaja ukupne imovine u 2010. godini ukazuje na to da se na 1 kn investirane imovine ostvari 0,9 kn prihoda (vidljivo u tablici 3).

Pokazatelj zaduenosti ima tendenciju rasta tijekom godina krize te se u 2010. Zaustavlja na razini od gotovo 42% vrijednosti imovine to je jo uvijek ispod kritine vrijednosti od 50%. Pokazatelj pokria kamata se znaajno smanjuje tijekom krize, preciznije, biljei pad od 2005. Pa do 2010. Ali je u svim periodima minimalno 3 stoga se moe utvrditi da tvrtka Kra nije imala potekoa sa servisiranjem obveza tijekom svih promatranih godina.

Bruto i neto profitna mara se smanjuju za do 2,5 postotna poena tijekom perioda krize. Zarada prije odbitka kamata na 100 kn imovine se znaajno ne smanjuje za vrijeme kriznih godina.

57

Pokazatelji povrata na imovinu i investirano (ROA i ROE) se smanjuju tijekom krize izuzev 2009. u kojoj je evidentiran porast obaju pokazatelja koji su u 2010. ponovno smanjeni na vrijednsoti tek iznad 1,7 odnosno 3 posto. Zarada po dionici oscilira oko 20- 30 kuna izuzev 2004. kada dosee vrijednost preko 75 kn. Najvei pad iste je evidentan u 2008. i 2010. Odnos cijene i zarade po dionici se vie no udvostruuje tijekom godina krize to ukazuje na pad realnih zarada i na produljenje vremena povrata investiranih sredstava dioniara te na korekciju koja je uslijedila nakon 2007.

Analizom Z score pokazatelja, ije je kretanje tijekom godina dano na grafikonu 4, ustanovljeno je kako je vrijednost nakon 2001. godine konstantno ispod 1,6 uz blagi oporavak u 2009. kada se poveava na tek iznad 1,65.

Grafikon 4.: Z score Kra d.d.


Ovakav trend Z score pokazatelja upuuje na opasnost od bankrota. Ovime je opovrgnuta trea pomona hipoteza. Dakle, zbog pada kategorija dobiti i prihoda te poveanjem duga kao i zbog rasta potraivanja te pada cijene dionice dolo je do znaajnog smanjenja Z score pokazatelja. S obzirom na kretanje pokazatelja likvidnosti usprkos neloim pokazateljima povrata na investirano i profitnim marama poslovanje je ugroeno oigledno zbog smanjenja naplata potraivanja.

58

5.3. Analiza okruenja Kraa

Unutarnja analiza (S-W analiza)

Snage: Mnogo proizvodnih linija, iroka pokrivenost trita, iskustvu u proizvodnji, iskustvo u prodaji usluga, dobra organizacija marketinga, struna radna snaga, vodstvo u istraivanju i razvoju, dobar marketinki informacijski sustav, poznata marka, dobar stil upravljanja i kvalitetna voditeljska ekipa, prilagodljivost promjenama, dobro upravljanje financijama, niski trokovi poslovanja, superiorna tehnologija, dobro razraena strategija organizacije, dobro upravljanje portfeljom, moderne tehnike stratekog planiranja u svrhu sustavne analize trinog poloaja proizvoda i marka (okolada Bananko).

Slabosti: neadekvatna linija proizvoda, lo plan marketinga u odreenim segmentima, gubitak goodwilla, porast trokova proizvodnje, konflikti unutar organizacije, neodreenost stratekih ciljeva, neusmjereni rast, neodgovarajui kadrovi, lo sustav kontrole, niske profitne mare, slaba konkurentska pozicija, puno proizvoda s malim udjelima na tritu u rastu (punjene okolade).

Vanjska analiza (O-T analiza)

Prilike: Mnogo proizvodnih linija, proirenje osnovnog posla, ulazak u nove trine segmente, poveati trokovne ili druge konkurentske prednosti, primjena I&R u novim podrujima, diverzificiranje u nove poslove, daljnje osvajanje inozemnog trita, vertikalna integracija prema naprijed i prema natrag, prevladavanje ulaznih barijera, reduciranje rivaliteta meu konkurencijom, bri rast trita, ubacivanje komplementarnih proizvoda, iskoritavanje poznatosti i prepoznatljivosti marke u novim podrujima, brojne okolade su lideri na brzo rastuem tritu.

Prijetnje: porast domae konkurencije, porast inozemne konkurencije, promjena ukusa potroaa, pojava supstituta na tritu, ekonomske krize i problemi, porast trokova radne snage, usporeni rast trita, nepovoljna vladina politika.

Analizom prilika i prijetnji iz okruenja tvrtke Kra te slabosti i snaga kompanije ustanovljeno je da je najpogodnija strategija maxi maxi koja e dakle maksimizirati snage i prilike koje se moraju iskoristiti u cilju poveanja konkurentnosti i dobivanja novih snaga za pariranje uoi otvaranja naeg trita ravnopravnoj konkurenciji po potpunoj integraciji RH u EU. Iako tvrtka ima mnogo snaga i iskustva djelovanja na inozemnim tritima jasno je da se

59

ne smije zanemariti i zabo

analiza poslovanja

Documents

Transcript of analiza poslovanja