Analiza Parkirališta Robot-Hrasno Sa Idejnim Rješenjem Garaža
-
Upload
semir-okovic -
Category
Documents
-
view
94 -
download
1
Transcript of Analiza Parkirališta Robot-Hrasno Sa Idejnim Rješenjem Garaža
-
UNIVERZITET U SARAJEVU
GRAEVINSKI FAKULTET
ODSJEK ZA SAOBRAAJNICE
Master studij
ANALIZA PARKIRALITA
ROBOT- HRASNO SA IDEJNIM RJEENJEM
GARAA
Zavrni rad
Mentor: Student:
Doc.dr. Mirza Pozder, dipl.in.gra. Muna Hammami
Sarajevo, septembar, 2014. godina
-
Muna Hammami Zavrni rad
Sadraj 1.0. UVOD ................................................................................................................................. 1
2.0. SAOBRAAJ U KRETANJU I MIROVANJU ................................................................... 3
2.1. Tretman mirujueg saobraaja u nekim zemljama Europe ................................................ 5
2.2. Prostorna i vremenska koncentracija ................................................................................ 6
2.3. Stepen motorizacije .......................................................................................................... 7
3.0. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANOG PODRUJA ................................... 10
3.1. Problem parkiranja na podruju Opine Novo Sarajevo ................................................. 11
3.2. Kapaciteti parkiralita na lokaciji Robot-Hrasno ............................................................ 11
3.3. Osnovne karakteristike parkinga Robot-Hrasno.............................................................. 14
4.0. TERENSKO ISTRAIVANJE I ANALIZA PARKINGA ROBOT-HRASNO .................. 16
4.1. Zauzetost parkiralita ..................................................................................................... 17
4.2. Brojanje ulaza i izlaza na parkiralita i parkiranih vozila ................................................ 19
4.3. Svrha (motiv) parkiranja ................................................................................................ 20
4.4. Duina zadravanja ........................................................................................................ 21
4.5. Popunjenost vozila na parkiralitu .................................................................................. 23
.4.6. Udaljenost pjeaenja .................................................................................................... 24
4.7. Ostali elementi ............................................................................................................... 25
5.0. ANALIZA PONUDE I POTRANJE ZA PARKIRALINIM MJESTIMA ...................... 27
5.1. Potranja za parkiranjem ................................................................................................ 27
5.2. Ponuda parkiranja .......................................................................................................... 27
5.3. Meuzavisnost ponude i potranje parkiranja ................................................................. 29
5.4. Analiza ponude i potranje na lokaciji Robot-Hrasno ..................................................... 29
5.5. Odreivanje potrebnog broja parking mjesta .................................................................. 31
6.0. IDEJNO RJEENJE JAVNE GARAE ............................................................................ 34
6.1. Projektni zadatak ........................................................................................................... 34
6.2. Kljuni parametri planiranja i projektovanja podzemne garae ....................................... 34
6.3. Opis projektnih rjeenja ................................................................................................. 37
6.3.1. Rjeenje broj 1 ............................................................................................................ 37
6.3.2. Rjeenje broj 2 ............................................................................................................ 38
6.3.3. Rjeenje broj 3 ............................................................................................................ 39
7.0. PREDMJER I PREDRAUN RADOVA........................................................................... 40
-
Muna Hammami Zavrni rad
7.1. Varijanta broj 1 .............................................................................................................. 40
7.2. Varijanta broj 2 .............................................................................................................. 42
7.3. Varijanta broj 3 .............................................................................................................. 44
7.4. Rentabilnost garaa ........................................................................................................ 47
8.0. MULTIKRITERIJALNA ANALIZA VARIJANTNIH RJEENJA ................................... 52
8.1. Metodologija PROMETHEE.......................................................................................... 53
8.2. Konstrukcija globalne preferencije skupa A ................................................................... 54
8.3. Rangiranje ..................................................................................................................... 55
8.4. Rezultati multikriterijalnog vrednovanja varijantnih rjeenja .......................................... 56
9.0. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 60
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 60
POPIS TABELA ...................................................................................................................... 62
LITERATURA ......................................................................................................................... 64
PRILOZI .................................................................................................................................. 65
GRAFIKI PRILOZI ............................................................................................................... 68
-
Muna Hammami Zavrni rad
1
1.0. UVOD
Poveanjem urbanizacije i standarda ivota, kretanje i parkiranje, postaju sve vei problemi koji
se javljaju u urbanim podrujima. Potreba za mirovanjem vozila neizbjean je pratilac svih
vidova saobraaja. Svako putovanje, u svojoj strukturi, poinje i zavrava parkiranjem vlastitog
vozila, bilo ono legalno ili nelegalno.
Iako za sva saobraajna sredstva treba obezbijediti prostor za mirovanje, ovi zahtjevi su naroito
izraeni kod motornih vozila, posebno kod putnikih automobila, s obzirom na njihovu brojnost,
prostornu disperznost i trajanje mirovanja (oko 90% ukupnog vremena). 1
Osnovno obiljeje potranje za parkiranjem je elja i potreba vozaa da parkira to je mogue
blie eljenoj destinaciji, te da smanji u strukturi cjelokupnog putovanja to je vie mogue
ostale naine kao to su pjeaenje, vonja javnim prijevozom i sl..
Obezbeenje uslova za mirovanje-parkiranje vozila postavlja se kao polazni uslov za
funkcionisanje saobraajnog sistema. Potrebe i mogunosti obezbjeenja mjesta za parkiranje
zavise od niza faktora i to predstavlja osnovni uslov za funkcionisanje cjelokupnog saobraajnog
sistema. U veim gradovima svijeta, kako saobraaj u kretanju i tako i onaj u mirovanju, postaje
sve vei problem. Postoji veza izmeu saobraaja u kretanju i mirovanju, i njihovom rjeavanju
je potrebno posvetiti posebnu panju. Dostupnost i troak parkirnog mjesta vane su odrednice
kada se govori o odluci korisnika hoe li za eljenu destinaciju odabrati koritenje privatnog
vozila ili ne.
Parkiranje oznaava proces smjetaja i ostavljanja vozila, koje je ogranieno vremenski
dolaskom i odlaskom vozila, dok korisnik vozila nastavlja aktivnosti radi kojih je poduzeo
putovanje. Ponuda parkiranja oznaava fiziku infrastrukturu sainjenu za smjetaj vozila (pod
tim se podrazumijevaju i sve prometne povrine), moe biti jedno ili vie mjesta za parkiranje.
Predmet istraivanja ovog rada je javno parkiralite na lokaciji Robot-Hrasno, gdje e se terenskim
istraivanjem i analizom pokuati rijeiti problem parkiranja na ovoj lokaciji. Cilj istog je da se izradi
vie varijantnih rijeenja garaa na nivou idejnog rjeenja, kako bi se moglo ponuditi vie naina pri
rijeavanje navedenog problema, te izabrati ono najpovoljnije.
Rad sadri devet poglavlja, poevi od uvodnog dijela , zatim drugo poglavlje sadri karakteristike
saobraaja, kako mirujueg tako i saobraaja u kretanju. Takoer, je opisan i tretman mirujueg
saobraaja u nekim zemljama Europe. Zatim u istom poglavlju bit e rijei o karakteristikama
prostorne i vremenske koncentracije, kao i o stepenu motorizacije Kantona Sarajevo.
1 Mehmed Bublin; Planranje saobraaja i saobraajnica, Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
2006.
-
Muna Hammami Zavrni rad
2
U treem poglavlju opisana je lokacije na kojoj je provedeno terensko istraivanje, kao i o
karakteristikama samog parkinga. Takoer, predstavljeno je trenutno stanje kapaciteta parkiralita na
analiziranoj lokaciji. U etvrtom poglavlju su prikazani rezultati terenskog istraivanja i analiza
parkinga Robot-Hrasno. Terensko istraivanje je izvreno anketiranjem i brojanjem vozila na lokaciji
o kojoj je rije u ovome radu.
Peto poglavlje sadri informacije o ponudi i potranji za parkiranjem, kao i njihovu meuzavisnost.
Zatim je izvrena analiza ponude i potranje na lokaciji Robot-Hrasno, te je odreen potreban broj
parking mjesta koji je potrebno obezbijediti. U estom poglavlju su navedeni kljuni parametri koji
su potrebni za planiranje i projektovanje garaa. Takoer, dat je opis varijantnih rijeenja, ukupno tri,
od toga su dvije podzemne i jedna nadzemna garaa. Sedmo poglavlje sadri uraen predmjer i
predraun radova za svaku varijantu kao i proraun rentabilnosti izgradnje garae. Poreenjem
investicija koje su potrebne za izgradnju objekta javne garae sa poslovnim rezultatom na godinjem
nivou dolo se do zakljuka da Varijanta 1 i Varijanta 3 imaju bri period povrata investicije od 21
godina dok najdue vrijeme povrata investicije ima Varijanta 2 sa periodom od 27 godina.
U osmom poglavlju je izvrena multikriterijalna analiza varijantnih rijeenja pomou metode
Promethee. Koristei softwer Visual Promethee izvreno je rangiranje varijantnih rjeenja.
Mjerodavni kriteriji i podkriteriji multikriterijalnog vrednovanja su ekonomski (trokovi graenja),
tehniki (kapacitet garaa) i prostorni kriterij (povrina obejkta).
-
Muna Hammami Zavrni rad
3
2.0. SAOBRAAJ U KRETANJU I MIROVANJU
Nedostatak parkiralinih mjesta posebno je naglaen u centralnom gradskom podruju zbog
koncentracija aktivnosti i naslijeene urbane strukture. Meutim, problem saobraaja u
mirovanju prisutan je i u drugim gradskim zonama gdje se na temelju slinih ili istih motiva
kretanja, zbrajaju isti ciljevi putovanja. To su najee radne zone i zone stanovanja, u kojima se
koncentriraju osobna vozila zauzimajui pri tome sve povrine namijenjene ovoj vrsti prometa,
ali i druge korisne povrine.2
Parkiranje je veliki urbanistiki problem, pa je iz tog razloga jednostavno zakljuiti da je
individualni saobraaj krajnje neracionalan. Svi vidovi saobraaja imaju neizbjenu potrebu za
povrinama predvienim za parkiranje. Te povrine su znaajnih razmjera, te se izjednaavaju sa
povrinama za kretanje vozila.
Pojava vozila u mirovanju je neodvojivi dio ukupnih saobraajnih deavanja u gradskom
podruju sa posebnom karakteristikom da se parkiranje vozila po pravilu javlja na oba kraja
jednog putovanja, i to u razliitim dijelovima gradskog podruja i vremenskim periodima tokom
dana.
Tekui i mirujui saobraaj su meusobno povezani i uslovljeni, a njihovo rjeavanje u svim
gradovima svijeta je veoma sloeno i njemu se posveuje znaajna panja. Moe se rei da je
saobraaj u kretanju i mirovanju danas u veim gradovima svijeta dominantan problem.
Na narednoj slici (Slika 1) prikazana je dnevna raspodjela saobraajnog optereenja (saobraaja
u kretanju) u odnosu na zauzetost parkiralita i to u centralnoj i stambenoj zoni.
Slika 1 Dnevna raspodjela saobraajnog optereenja
2Prometna studija grada Kutine, Institut prometa i veza u Zagrebu, 2009. godina
-
Muna Hammami Zavrni rad
4
Problem parkiranja u gradskoj zoni i u stambenim zonama sa velikim gustinama je izrazito
prisutan. Ovi problemi sa vremenom se sve vie poveavaju zbog poveanog broja putnikih
automobila i mobilnosti, a ne prate ga organizovane aktivnosti u saobraajnoj politici u Kantonu
i ulaganja u razvoj prostora za mirujui saobraaj, kao i savremeno upravljanje mirujuim
saobraajem.
Mrea saobraajnica samo je jedan od uvjeta za realizaciju prijevozne potranje, odnosno
kretanja i povezivanja naselja. Pored mree saobraajnica veoma je vaan i javni prijevoz za
povezivanje naselja u jednu funkcionalno-prostornu cjelinu.
Da bi se postigli odgovarajui efekti u razvoju pa i favorizovanju javnog saobraaja, ovaj vid
prijevoza treba da obezbijedi visok nivo usluge, koji se manifestuje kroz veliku uestalost vozila,
ostvarenje komfora, pouzdan i brz prijevoz. Iako su neosporni i znaajni efekti koritenja javnog
prijevoza, ipak komfor, socijalni status i nezavisnost koju prua individualno vozilo, su veoma
primamljivi za korisnika. Nain funkcionisanja javnog prijevoza razlikuje se od individualnog.
Kod individualnog prijevoza uglavnom je slobodan izbor vremena polaska i pravca putovanja,
dok su ovi elementi kod javnog prijevoza vezani za red vonje i mreu linija javnog prijevoza.
U kretanju od izvora do cilja putovanja, oba vida prijevoza imaju na poetku i na kraju
pjeaenje. Meutim, kod indiviudualnog prijevoza obino je pjeaenje krae na oba kraja, dok
kod javnog zavisi od rasporeda linija, odnosno udaljenosti stanica.3
Na najoptereenijim dionicama brzine u picama iznosi i ispod 20 km/sat, tako da su vrlo veliki
gubici u vremenu putovanja ne samo motornih vozila, nego i javnog prevoza. Javni prevoz
znatno manje angauje saobraajnih povrina po prevezenom putniku (preko 10 puta) uz to ima
znatno manje negativne efekte na okolinu u odnosu na individualna vozila, pa je stoga
neophodno uvesti kriterije prevezenih putnika u tretiranje kapaciteta saobraajnica, a ne
proputenih vozila. 4
Problemi javnog prevoza su veoma spor i nedovoljan kapacitet tramvajskog saobraaja koji
iznosi 79 vozila / 45 km pruge. Srednja brzina kojom se kreu vozila JGP iznosi 18 km/sat.
Jedan od razloga oteanog odvijanja javnog saobaajnog prevoza je starost vozila kao i loe
stanje tramvajske pruge.
3 Mehmed Bublin; Planranje saobraaja i saobraajnica, Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2006. 4 Studija saobraaja na podruju Kantona Sarajevo, Separat- mirujui saobraaj, (2005. godina) -
-
Muna Hammami Zavrni rad
5
Javni prevoz vri se sa:
tramvajem,
trolejbusom,
autobusom,
minibusom.
U Sarajevu JGP raspolae sa 92 linije, a godinje se preveze 174.000.000 putnika. Najvei
prevoz obavi se dnevno tramvajima i to 237.000 putnika, a autobusima 153.700 putnika.
2.1. Tretman mirujueg saobraaja u nekim zemljama Europe
U veini zemalja Zapadne Evrope bio je prisutan trend dominacije individualnog motornog
saobraaja. Ovaj pristup ve osamdesetih godina poeo se mjenjati u pravcu favorizovanja
javnog gradskog saobraaja i proirenja pjeakih zona i pjeakih ulica. Drugi dominirajui
trend jeste da se ravnopravno tretira tekui i mirujui saobraaj, odnosno kao dva lica jedne iste
pojave - saobraaja.
Trei trend jeste da se mora uspostaviti sistem upravljanja mirujueg i tekueg saobraaja.
Za rjeavanje ovih problema pojedine zemlje ili gradovi definiu odgovarajue saobraajne
politike i na osnovu njih donose odgovarajue dravne ili gradske propise koji se odnose na
saobraaj. U nastavku se navode iskustva nekih drava.
2.1.1. Njemaka
Najbitnija strateka akcija usmjerena je ka unapreenju javnog saobraaja i formiranju udruenih
tarifnih organizacija za podruje grada i regiona uz istovremeno uvoenje sistema pretplatnih i
beneficiranih karata za prevoz JGP-om.
Paralelno sa zahtjevima u mrei kolektivnih vidova prevoza, uvedene su pjeake zone u
centrima uz rigoroznu kontrolu, ogranienje parkiranja i realne ekonomske tarife.
2.1.2. Francuska
Suoeni sa rastom motorizacije i masovnim korienjem PA, gradski centri su postali
prezagueni i u njima je svako kretanje putnikih automobila, vozila JGP, pjeaka i biciklista
postalo limitirano. Ovako stanje bi moglo, u relativno bliskoj budunosti, da ugrozi dalji razvoj i
onemogui odravanje postojeeg nivoa poslovnih, trgovinskih i kulturnih aktivnosti.
-
Muna Hammami Zavrni rad
6
Skoro svi prostorni planovi gradova imaju za cilj da se udvostrui sadanji broj putnika u javnom
prevozu (osim Pariza). U ovim planovima za realizaciju kompleksne transportne politike i
parkiranje putnikih vozila predstavlja bitan elemenat zbog njegovog prostornog uticaja na
gradske centre i zbog injenice da je to sredstvo za opte regulisanje saobraajnih odnosa.
U mnogim gradovima Francuske, u cilju objedinjavanja realizacije gradske politike, upravljanje
parking prostorima povjereno je preduzeima za javni gradski prevoz u iju nadlenost spada i
uklanjanje putnikih automobila protivzakonito parkiranih na javnim povrinama.
2.1.3. vedska
Uprkos injenici da vedska danas ima najvii stepen motorizacije u Europi, mnogi koncepti
ogranienja saobraaja su ponikli u vedskim gradovima. Sistem zona primjenjen u Geteborgu,
potpuno je iskljuio prolazni saobraaj putnikih automobila kroz centar grada. Putniki
automobili mogu da uu ili izau iz centra samo na odreenim takama. Postignuti efekti
(smanjenje broja vozila koja ulaze u centralnu zonu, poveanje broja putnika u javnom prevozu
za 19%) inicirali su iroku primjenu ovog koncepta u svim gradovima.
Za realizaciju drutveno usvojenih ciljeva saobraaja u gradovima politika parkiranja je
najvaniji instrument, zavisno od specifinih prostornih mogunosti, u nekim dijelovima
gradskog podruja, vlasnici zemljita su zakonom obavezni da obezbijede odgovarajue
kapacitete parkiranja, dok je u drugim djelovima grada, izgradnja parking prostora zabranjena.
2.2. Prostorna i vremenska koncentracija
Vremenska i prostorna koncentracija saobraajne potranje neposredno odraavaju specifine
karakteristike podruja, kako za postojee odnose tako i za planirano budue stanje ukupnog
razvoja podruja. 5
Prostorna koncentracija potranje mjesta za parkiranje po pravilu prati prostornu koncentraciju
urbanistikih sadraja.
Najvee gustine atraktivnih urbanistikih sadraja locirane u centralnoj zoni grada, pa se i
najvea koncentracija zahtjeva za parkiranjem javlja u tom prostoru, a istovremeno su u toj zoni i
najmanje mogunosti da se obezbjede potrebni kapaciteti. esto se u istoj zoni javljaju
istovremeno potrebe parkiranja i za stanovnike podruja i za posjetioce bez znaajnih
mogunosti kombinovanog koritenja istih kapaciteta parkiranja.
Problem parkiranja u centralnoj zoni grada, odnosno, lokacije i kapaciteti parkiralita imaju iri
5 http://agf.unibl.org/
-
Muna Hammami Zavrni rad
7
urbanistiki znaaj jer se njihovom lokacijom, kapacitetima i tarifnim sistemom moe vriti
direktan uticaj na odluke graana o izboru prevoznog sredstva. Zbog toga njihovo planiranje
mora da bude usklaeno sa osnovnim ciljevima i opredjeljenjima u urbanistikoj politici grada.6
Vremenska koncentracija mirujueg saobraaja tokom godine ili sedmice slina je vremenskoj
raspodjeli saobraajnog optereenja s tim to se javljaju razlike u zavisnosti od aktivnosti uz koje
se zahtijevi javljaju. To znai da je vremenska koncentracija mirujueg saobraaja saglasna sa
aktivnostima uz koje se zahtjevi javljaju.
Na nivou prosjenog radnog dana vrni periodi mirujueg saobraaja su pomjereni u odnosu na
vrne periode tekueg saobraaja; najvee optereenje kapaciteta parkiranja u centru grada javlja
se u periodu smanjenog obima tekueg saobraaja
Stepen vremenske koncentracije definie se kao kolinik najveeg broja parkiranih vozila i
srednjeg broja parkiranih vozila. Reciprona vrijednost je stepen vremenske disperzije potranje
mirujueg saobraaja7
2.3. Stepen motorizacije
Veliina prostora potrebnog za mirujui saobraaj u gradu zavisi od stepena motorizacije i zone
grada. Ukupne potrebe se kreu 1,3-1,8 parking mjesta po jednom putnikom vozilu ili 25-40
m2. Iz ovoga se mogu izvui zakljuci koji ukazuju da pri visokom stepenu motorizacije postoje
u gradovima veliki zahtjevi za prostorom za mirujui saobraaj, koji je veoma skup i, uglavnom,
ogranien.8
Trend posjedovanja vlastitog vozila slijedi uzlaznu crtu u zemljama u razvoji te je, u pravilu,
karakteristian po svom kretanju i trendu za svaku regiju posebno.9
Stepen motorizacije oznaava broj motornih vozila na 1000 stanovnika. Na stepen motorizacije
utie:
BDP (bruto drutveni dohotak)
broj stanovnika
saobraajna politika,
funkcionalnost i razvijenost javnog prevoza,
cijene i porezi (automobila i goriva).
opi razvoj drave.
6 Mihailo Maletin, Vojo Andjus, Jovan Katani: Tehnika upustva za projektovanje parkiralita, Beograd, 2010. 7 Mihailo Maletin,Vojo Andjus,Jovan Katani: Tehnika upustva za projektovanje parkiralita, Beograd, 2010. 8 Mehmed Bublin, Planiranje saobraaja i saobraajnica, Univerzitet u Sarajevu , Graevinski fakultet,2007.
9 Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina
-
Muna Hammami Zavrni rad
8
Studije su pokazale da u manje razvijenim zemljama broj registrovanih putnikih vozila raste
bre od rasta dohotka po stanovniku, pa se moze zakljuiti da stanovnitvo moe imati neto
drugaije potroake sklonosti, te je nuna panja pri primjeni korelacije sa dohotkom u
prognozi broja putnikih automobila.10
Vrijednosti stepena motorizacije razlikuju se unutar drave u onoj mjeri kako se po nivou
razvijenosti i dohotku, razlikuju i podruja. Gradska podruja imaju vei stepen razvijenosti i
dohotka, odnosno i vii stepen motorizacije.
Pored osnovnog uticaja (nivoa dohotka) razliit stepen motorizacije je posljedica starosne
strukture stanovnitva, potrebe za posjedovanjem, mogunosti parkiranja putnikih automobila
(PA), itd. Jedna od optih karakteristika jeste i nesrazmjerno bri rast PA u odnosu na broj
stanovnika. U periodu linearnog rasta stepena motorizacije, broj PA raste daleko bre nego
prirataj stanovnika. To je i period kada ponuda, prije svega putna mrea, ne moe pratiti
narastajuu potranju.
U Kantonu Sarajevo se ukupno ostvari 742.900 putovanja prosjeno dnevno, pri emu odnos
JGP prema PA: iznosi 55:45.
Stepen motorizacije u Kantonu Sarajevo u periodu od 2006-2013 godine prikazan je u sljedeoj
tabeli (Tabela 1).
Tabela 1 Stepen motorizacije za Kanton Sarajevo u periodu od 2006-2013.god11
Godina Broj stanovnika Broj motornih vozila Stepen motorizacije
2006 414.246 94.977 229
2007 419.030 103.253 246
2008 421.289 119.081 283
2009 423.645 119.639 282
2010 436.572 126.061 289
2011 438.757 133.597 304
2012 440.672 141.461 321
2013 438.433 125.928 287
10 Mehmed Bublin, Planiranje saobraaja i saobraajnica, Univerzitet u Sarajevu , Graevinski fakultet,2007. 11
Izvor: Informacija o ukupnom broju registrovanih i prodatih vozila u BiH za period od 2006 -2013 god.-
BIHAMK
-
Muna Hammami Zavrni rad
9
Na narednoj slici (Slika 2) je grafiki prikazan stepen motorizacije u periodu 2006-2013. godine
na podruju Kantona Sarajevo. Moe se uoiti da je stepen motorizacije u porastu bio sve do
2012. godine, gdje je u toj godini zabiljeen blagi pad.
Slika 2 Stepen motorizacije za Kanton Sarajevo u periodu od 2006-2013. godine
Potpuno je jasno da se s porastom stepena motorizacije poveava i potranja za parkiranjem.
Trend porasta stepena motorizacije u svijetu produkt je kontinuiranog procesa migracije
stanovnitva u gradove te poveanja broja motornih vozila u svijetu. Kao rezultat sve boljeg
standarda graana i poveanja stepena motorizacije na podruju Kantona Sarajeva, saobraaj
stvara negativne efekte. Negativni efekti koji su posljedica poveanja stepena motorizacije
ogledaju se kroz smanjenje brzine saobraajnog toka, saobraajnih zaguenja, zakanjenja,
zagaenja okolia, poveanja saobraajnih nezgoda i njenih posljedica te potrebe za poveanim
ulaganjima u saobraajnu infrastrukturu
Takoer, ne smije se zaboraviti problem saobraaja u mirovanju, tj. problem parkiranja koji se
javlja i na podruju Opine Novo Sarajevo. Najea pojava guve u saobraaju je uzrokovana je
nedostatkom parking mjesta. Graani sve vie, zbog nedostatka parking mjesta, prinueni su da
parkiranje izvre na nelelgalan nain (parkiranje na trotoare), to utie na sveukupnu sigurnost u
saobraaju, kao i na neaodekvatno odvijanje javnog gradskog prevoza koji sam po sebi
nepravilno organizovan.
0
50
100
150
200
250
300
350
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Step
en m
oto
rriz
acije
vo
z/1
00
0
Godin
-
Muna Hammami Zavrni rad
10
3.0. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ANALIZIRANOG PODRUJA
Opina Novo Sarajevo je jedna od etiri gradske opine Grada Sarajeva i spada u red
najrazvijenijih opina Kantona i Sarajevske regije. Teritorija Opine Novo Sarajevo zauzima
centralni dio Sarajvskog polja. Nadmorska visina Opine Novo Sarajevo iznosi 519 m, dok broj
stanovnika u 2013 god. iznosi 73.748.12
U Opini Novo Sarajevo je u 2013 godini registrovano 20.797 motornih vozila. Stepen
motorizacije iznosi 282 vozila na 1000 stanovnika.
Opina Novo Sarajevo je najgue naseljena opina u BiH sa 7500 stanovnika / km2. Gustina
ceste na podruju Opine Novo Sarajevo iznosi 11,63 km/km2. Treba napomenuti da je gustina
cesta iskazana u duini cesta po povrini (km/km2),kao i duina cesta po stanovniku najvee u
Opini Novo Sarajevo u odnosu na druge opine Kantona Sarajevo.
Stanje lokalnih cesta na podruju opine je veoma loe. Veina lokalnih cesta nisu opremljene
potrebnom saobraajnom signalizacijom, a usljed bespravne gradnje su nestandardne irine, te se
dvosmjerni saobraaj odvija oteano.
Sistem javnog gradskog putnikog saobraaja u gradu Sarajevu omoguen je kombinovanjem
prijevoza putnika tramvajem, trolejbusom, autobusom-kombibusom, a na podruju opine u
funkciji su svi ovi vidovi gradskog prijevoza.
12 Strateki plan razvoja Opine Novo Sarajevo do 2015 godine, Sarajevo, 2007
-
Muna Hammami Zavrni rad
11
3.1. Problem parkiranja na podruju Opine Novo Sarajevo
Problem parkiranja vozila posebno je izraen sredinjim dijelovima grada, zbog velike
koncentracije aktivnosti a malog raspoloivog prostora za parkiranje vozila to se koristi pri
obavljanju tih aktivnosti. Postojei prostori za parkiranje, po svom kapacitetu i razmjetaju, ne
zadovoljavaju sadanje a naroito budue potrebe.
Parkiranje moe predstavljati osnovni instrument preko kojeg se moe direktno utjecati na
ukupnu veliinu mirujueg saobraaja.
U Kantonu Sarajevo postoji velika potreba za parking mjestima, a samo na uem urbanom dijelu
Kantona neophodno je preko 22.000 garanih-parking mjesta, Od toga na podruju opine Stari
Grad potrebno je 750, a u Centru 7.000 parking mjesta. Novom Sarajevu potrebno je 2.000,
Novom Gradu 9.700, Ilidi 770, Ilijau 400 i Hadiima 500 parking mjesta.
U Opini Novo Sarajevo definisane su tri problematine zone kada je u pitanju parking.
Prvenstveno to se odnosi na naselje Hrasno, odnosno podruje oko starog Robota koji je zakren
vozilima. Problem parkinga je jako izraen u Ulicama Behdeta Mutevelia, Kemala
Kapetanovia i Hamdije emerlia. Takoe poprilino zakrena zona kada je u pitanju saobraaj
u mirovanju je i Ulica Envera ehovia i Paromlinska. U svim ovim zonama predviene su
podzemne garae za ta je potrebno pronai investitora.
Na podruju pomenute opine nalaze se mnogobrojni sadraji, od trgovakih, administrativno
upravnih, radnih, edukacijskih do stambenih i drugih, koji su svakodnevna destinacija raznih
kategorija korisnika. U tim podrujima nemogue je u potpunosti zadovoljiti parkiralinu
potranju jer su prostorni zahtijevi mirujueg saobraaja po pravilu uvijek viestruko vei od
objektivnih mogunosti za njihovo ispunjenje.
3.2. Kapaciteti parkiralita na lokaciji Robot-Hrasno
U okviru rada, potrebno je izvriti terensko istraivanje, te na osnovu rezultata analizirati parking
koji se nalazi na lokaciji Robot-Hrasno. Kao polazna taka utvren je broj parkiralinih
provrina koji se nalazi na podruju koji gravitira navedenom parkingu. Postojei broj
parkiralinih povrina, njihov poloaj kao i broj parkiranih vozila bie prikazan u nastavku rada.
Na narednoj slici (Slika 3) je prikazan poloaj svih parkiralinih povrina, koji su oznaeni
brojevima P1-P5. Treba napomenuti da u okviru Shoping centra Robot nalazi nadzemna garaa
sa tri etae, koja se takoer uzela u analiziranje (razmatranje).
-
Muna Hammami Zavrni rad
12
Slika 3 Situacioni prikaz snimljenih parkiralita i objekata na posmatranoj lokaciji
U nastavku bit e navedene osnovne karakteristike oznaenih parking povrina, ukljuujui i
garau-Robot.
Slika 4 Situacioni prikaz parkinga P1
Povrina parkinga P1 koji je prikazan na prethodnoj slici (Slika 4) iznosi 212,5 m2 a obiljeenih
parking mjesta ima 18. Meutim, na terenu je utvreno da je na parkingu P1 bilo parkirano 33
vozila, od ega je 10 vozila parikarno paralelno uz ivinjak gdje stoji zabrana za parkiranje, i 5
vozila je parkirano kroz sredinu parkinga gdje ne postoji oznaka za parkiranje. Dakle, od
ukupnog broja parkiranih automobila (33), 15 je parkirano na nedozovljen nain.
-
Muna Hammami Zavrni rad
13
Povrina parkinga P2 iji poloaj je prikazan na narednoj slici (Slika 5) je 325 m2, dok je broj
parking mjesta 26. Utvreni broj parkiranih vozila 44, od ega je 13 vozila parkirano uz
ivinjak, a 5 korz sredinu parkinga na kojem nisu obiljeena parking mjesta. To znai da je 18
vozila parkirano na nedozvoljen nain.
Slika 5 Situacioni prikaz parkinga P2
Slika 6 Situacioni prikaz parkinga P3
Prikazana parking povrina (P3) na prethodnoj slici (Slika 6) okruena je hotelom, kafiima kao
i restoranima. Povrina ovog parkinga je 550 m2, a obiljeinih parking mjesta ima 44. Na terenu
je utvreno da je parkirano 48 vozilo, od ega je 4 vozila parkirano na mjestu gdje nisu
obiljeena parking mjesta.
-
Muna Hammami Zavrni rad
14
Garaa-Robot, prikazana na narednoj slici (Slika 7), sadri 170 parking mjesta, gdje je cijena za
1h parkiranja u garai iznosi 1 KM. Na osnovu informacija koji je dao slubenik koji je zaduen
za vrenje naplate parkiranja, utvreno je da prosjena dnevna zauzetost garae iznosi 60%.
Slika 7 Situacioni prikaz nadzemne garae Robot
3.3. Osnovne karakteristike parkinga Robot-Hrasno
Parking na kojem se vrilo terensko istraivanje, te na osnovu toga izvrila analiza istog, je
prikazan na narednim slikama (Slika 8 i Slika 9). Nalazi se u ulici Azize airbegovi i okruen
je stambenim zgradama s jedne strane i poslovnim prostorima s druge strane. Posmatrani parking
je odvojen na dva dijela izmeu kojih se nalazi djeije igralite. Parkiralina povrina P4
predstavlja jedan dio parkinga i nije obiljeena u regulacionom planu Opine Novo Sarajevo, pa
je na terenu utvreno da postoji 19 parking mjesta koja su bila popunjena i 4 parkirana vozila na
nedozvoljen nain.
-
Muna Hammami Zavrni rad
15
Slika 8 Situacioni prikaz parkinga P4
Povrina drugog dijela parkinga parkinga iznosi 538 m2 na kojem se nalazi 43 obiljeena
parking mjesta. Utvreni broj parkiranih vozila je 51, jer se parikranje vri kroz sredinu samog
parkinga, kao to je i prikazano na slici. Parkiranje je kosog tipa, dok je na regulaccionom planu
prikazano okomita vrsta parkiranja.
Slika 9 Situacioni prikaz parkinga P5
-
Muna Hammami Zavrni rad
16
4.0. TERENSKO ISTRAIVANJE I ANALIZA PARKINGA ROBOT-
HRASNO
Kod mirujueg saobraaja veoma su bitni pokazatelji vremena ulaza i izlaza u/iz parkiralita i
odgovarajua kriva tzv. "parking-akumulacije" tokom dana. Najvaniji pokazatelji koji se koriste
kao numeriki indikatori funkcionalnih karakteristika i, istovremeno, kao projektni uslovi su:
najvee satno optereenje (max Qh)
srednje satno optereenje (Qhsrh)
koeficijent vremenske neravnomijernosti (Nh = max Qh /Qhsr)
srednje vrijeme parkiranja u satima (tsr)
ukupan broj ulaza tokom dana (P), po pravilu jednak ukupnom broju izlaza tokom dana
koeficijent izmijene korisnika (yrt = P / max Qh)
koeficijent izmijene po parking mestu (yrp = P / K gde je K ukupan broj parking mesta, tj.
kapacitet parkiralita)
Svrha snimanja parkiranja je da se utvrdi poveznaost izmeu navike parkiranja i vozaa kao i
vezu navedenih faktora sa karakteristikama putovanja. Podaci koji se dobivaju snimanjem
parkiranja prvenstveno trebaju da osiguraju karakteristike o lokacije, vrsti i kapacitetu postojeih
parkiralita, te broju potrebnih parking mjesta.
Poetna faza snimanja parkiranja sastoji se od toga da se napravi popis svih raspoloivih
parkiralita na posmatranom podruju, ukljuujui i nelegalna parkiranja ( trotoare, kao i druga
mjesta koja nisu namijenjena za parkiranje) to je izvreno i navedeno u prethodnom poglavlju.
Teoretski kapacitet parkiranja se dobije tako to se ukupna povriina parkiralita podijeli sa
potrebnom povrinom za jedan auto.
Podaci o trajanju parkiranja su od velikog znaaja za utvrivanje broja izmjena na parkiralitima,
odnosno utvrivanja broja ostvarenih parkiranja.
Broj vozila koji mogu da koriste posmatrano parkiralite, utvruje se tako to se prethodno
obiljei snimano podruje, a brojanja obuhvataju sva vozila koja ulaze i naputaju parking
podruje.
Snimanje parkiralita Robot-Hrasno (parking obiljeen oznakama P4 i P5) je izvreno dana
21.05.2014.(srijeda) u periodu od 07:00-21:00 h.
Sprovedeno istraivanje se sastojalo od anketiranjea putnikih automobila na bazi uzorka i
brojanje ulaza i izlaza na parkiralitu i parkiranih vozila.
-
Muna Hammami Zavrni rad
17
Anketa vozaa putnikih automobila provedena je popunjavanjem anketnog upitnika u kojem su
postavljena pitanja koja su od znaaja za samo istraivanje. U prilogu se nalazi anketni list koji
se koristio prilikom istraivanja (Prilog broj 1).
Zatim je vreno brojanje ulaza i izlaza vozila u intervalima od jedan sat, i to prema obrascu koji
je takoer dat u prilogu (Prilog broj 2).
Sumarni pregledi rezultata teresnkog istraivanja i analize navedeni su u narednom poglavlju.
4.1. Zauzetost parkiralita
U narednoj tabeli (Tabela 2) zauzetost parkiralita prikazano je da je u toku dana zauzetost
priblino jednaka. Meutim, moe se izdvojiti period u kojem je zauzetost maksimalna, a to je
period od 9:00 do 16:00. Prosjena zauzetost iznosi 112% a maksimalna 120%. Treba
napomenuti da su se u analizu uzela sva parking mjesta, ukljuujui i ona mjesta na kojem je
parkiranje nedozvoljeno. . Iz tog razloga zauzetost izraena u procentima je vea od 100%.
Nedozvoljeno parkirana vozila smanjuju prostor za manevrisanje vozaa tj. ulaza i izlaza sa
parking mjesta pa samim time javljaju je se velike saobraajne guve Na narednim slikama
prikazano je nelegalno parkiranje vozila na analiziranom parkingu.
Slika 10 Nelegalno parkirano vozilo
-
Muna Hammami Zavrni rad
18
Slika 11 Nelegalno parkirano vozilo
Tabela 2 Zauzetost na analiziranom parkingu
VRIJEME
7.0
0-8
.00
8.0
0-9
.00
9.0
0-1
0.0
0
10.0
0-1
1.0
0
11.0
0-1
2.0
0
12.0
0-1
3.0
0
13.0
0-1
4.0
0
14.0
0-1
5.0
0
15.0
0-1
6.0
0
16.0
0-1
7.0
0
17.0
0-1
8.0
0
18.0
0-1
9.0
0
19.0
0-2
0-0
0
20.0
0-2
1.0
0
BROJ
VOZILA 80 79 80 78 79 85 84 79 80 77 78 77 78 79
ZAUZETOST
(%)
113 111 113 110 111 120 118 111 113 108 110 108 110 111
Na narednoj slici (Slika 12) prikazan je dijagram zauzetosti parkiralita izraen u procentima.
Slika 12 Zauzetost parkiralita tokom radnog dana
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Zauzetost (%)
-
Muna Hammami Zavrni rad
19
4.2. Brojanje ulaza i izlaza na parkiralita i parkiranih vozila
Zauzetost (akumulacija) parkiranja predstavlja broj vozila parkiranih na parkiralitu u
odreenom vremenskom intervalu. Podaci vezani za zauzetost parkiralita predstavljaju osnovu
za sagledavanje buduih zahtjeva za parkiranjem. Na osnovu histograma zauzetosti mogue je
sagledati trenutnu zauzetost parkiralita za svaki posmatrani interval, kao i prosjenu dnevnu
zauzetost.
Kod interpretacije rezultata veoma su bitni pokazatelji broj ulaza i izlaza i odgovarajua kriva
tzv." parking - akumulacije" tokom dana.
Brojanje vozila na terenu izvreno je u periodu od 07:00 do 21:00, te je zapaeno da prilikom
odlaska vozila sa parkiralita, posmatrano parking mjesto bude u prosjeku slobodno 5 minuta. U
narednoj tabeli (Tabela 3) je prikazano izvreno brojanje ulaz-izlaz u intervalima od jednog sata.
Tabela 3 Distribucija ulaz izlaz
VRIJEME
7.0
0-8
.00
8.0
0-9
.00
9.0
0-1
0.0
0
10.0
0-1
1.0
0
11.0
0-1
2.0
0
12.0
0-1
3.0
0
13.0
0-1
4.0
0
14.0
0-1
5.0
0
15.0
0-1
6.0
0
16.0
0-1
7.0
0
17.0
0-1
8.0
0
18.0
0-1
9.0
0
19.0
0-2
0-0
0
20.0
0-2
1.0
0
BROJ
VOZILA
(ULAZ) 26 24 19 22 24 20 19 19 17 18 14 16 15 12
BROJ
VOZILA
(IZLAZ) 20 22 19 21 21 20 20 24 24 24 16 19 15 13
-
Muna Hammami Zavrni rad
20
Podaci iz tabele (Tabela 3) prikazani su i u vidu histograma, na slijedeoj slici (Slika 13).
Slika 13 Distribucija ulaz izlaz; grafiki prikaz ulaza i izlaza
Na osnovu prikazanih podataka uoava se da je broj vozila (ulaz) priblino jednak broju vozila
(izlaz), osim u vremenskom periodu od 14:00 do 17:00 h, gdje broj izlaza vei od broja ulaza.
Koeficijent izmjene, koji se raunao kao kolinik ukupnog broja vozila tokom dana i ukupnog
broja parking mjesta tj. kapaciteta parkiralita, iznosi 6,1.
4.3. Svrha (motiv) parkiranja
Motiv parkiranja predstavlja osnovni razlog zbog kojeg je korisnik vozila parkirao svoje vozilo
na posmatranom podruju. Motiv parkiranja korisnika moe biti razliit, a osnovni motivi su:
stanovanje,
poslovna posjeta,
privatan posao,
kupovina,
rekreacija
ostalo.
Razlozi zbog koji se sve vie koristi putniki automobil za prevoz su brojni. Kavlitet i
funkiconalnost JGP, kao i saobraajni uslovi (brzina putovanja, mogunost parkiranja) mogu se
izdvojiti kao vodei uzroci sve brojnijeg koritenja individualnog saobraaja.
Na osnovu terenskih istraivanja utvren je motiv parkiranja na analiziranom podruju. Rezultati
koji su dobiveni istraivanjem, prikazani su u narednoj tabeli (Tabela 4).
0
5
10
15
20
25
30
VR
IJEM
E
7.00
-8.0
0
8.00
-9.0
0
9.00
-10.
00
10.0
0-1
1.00
11.0
0-1
2.00
12.0
0-1
3.00
13.0
0-1
4.00
14.0
0-1
5.00
15.0
0-1
6.00
16.0
0-1
7.00
17.0
0-1
8.00
18.0
0-1
9.00
19.0
0-2
0-0
0
20.0
0-2
1.00
Distribucija ulaz-izlaz
BROJ VOZILA (ULAZ)
BROJ VOZILA (IZLAZ)
-
Muna Hammami Zavrni rad
21
Tabela 4 Motiv dolaska na parking
Redni
broj Aktivnost vozaa
Rezultati
anketiranja Rezultati anketiranja (%)
1. Stanovanje 41 51
2. Privatna posjeta 5 6
3. Kupovina 7 9
4. Slubeno kretanje 4 5
5. Redovan posao 8 10
6. Razonoda (kafi) 15 19
Ukupno 80 100
Slika 14 Procentualni prikaz svrhe dolaska na parking
Osnovni motiv parkiranja na parkiralitu Robot-Hrasno je stanovanje, a to je i oekivani rezultat
s obzirom na broj stambenih jedinica koje se nalaze u okruenju.
4.4. Duina zadravanja
Duina zadravanja ili trajanje parkiranja je vremenski interval zadravanja automobila od
poetka parkiranja (t1) do naputanja mjesta za parkiranje (t2), izraeno vremenskim jedinicama
(sati ili minut). Srednje trajanje parkiranja na M mjesta za parkiranje je prosjeno zadravanje
jednog korisnika na parking mjestu u posmatranom vremenskom intervalu.
0
10
20
30
40
50
60
Stanovanje Privatna posjeta
Kupovina Slubeno kretanje
Redovan posao
Razonoda (kafi)
Motiv parkiranja
-
Muna Hammami Zavrni rad
22
Generalno trajanje parkiranja moe se podijeliti na :
Kratkotrajno - parkiranje koje ne prelazi 2 h.
Srednje - od 2 do 5h
Dugotrajno - parkiranje koje traje duze od 5 h.
Trajanje parkiranja zavisi od:
veliine grada,
svrhe dolaska u posmatranu zonu i
mjesta na kome se vri parkiranje.
U sluaju javnog parkiranja trajanje parkiranja zavisi od:
veliine grada,
motiva parkiranja,
reima parkiranja,i
tarifnog sistema.
Rezultati ankete pokazuju da se vozila na parking prostoru zadravaju vie od osam sati, a
osnovni motiv zadravanja jeste stanovanje.
Tabela 5. Duina zadravanja na parkiralitu
Redni broj Duina zadravanja Rezultati anketiranja Rezultati anketiranja
(%)
1. 8 h 25 31
Ukupno 80 100
-
Muna Hammami Zavrni rad
23
Slika 15 Duina zadravanja na parkiralitu
Poreenjem dobivenih rezultata ankete sa kriterijima podjele trajanja parkiranja onda imamo
sljedee:
kratkotrajno (do 2 h) - 39%
srednje (od 2 do 5 h) - 22 %
dugotrajno (preko 5 h) - 39%.
4.5. Popunjenost vozila na parkiralitu
Popunjenost vozila je karakteristika koja opisuje broj osoba u vozilu koje dolaze na posmatrano
parkiralite. To znai da treba utvrditi da li voza dolazi sam ili sa odreenim brojem osoba.
Rezultati anketiranja o popunjenosti vozila pokazuju da najvie na parking prostor dolaze vozai
individualno sa vozilom sa procentualnim iznosom od 51 % .
Tabela 6 Popunjenost voziia na parkiralitu
Redni broj Popunjenost vozila Rezultati anketiranja Rezultati anketiranja (%)
1. 1 41 51
2. 2 23 29
3. 3 9 11
4. 4 5 6
5. 5 2 3
Ukupno 80 100
0
5
10
15
20
25
30
35
8 h
Duina zadravanja
-
Muna Hammami Zavrni rad
24
Slika 16 Popunjenost vozila na parkiralitu
.4.6. Udaljenost pjeaenja
Pjeaenje je neminovni sastavni dio prakiranja u sluajevima kada korisnik dolazi na parking
prostor da obavi jedan ili vie poslova. Udaljenost pjeaenja je rastojanje od mjesta za
parkiranje, do konanog cilja (ili obratno), koje korisnik automobila pree pjeke.
Tabela 7 Udaljenost pjeaenja sa parkiralita
Redni
broj Udaljenost pjeaenja Rezultati anketiranja Rezultati anketiranja (%)
1. 1-100 m 51 64
2. 100-200 m 19 24
3. do 300 m 8 10
4. do 500 m 2 3
Ukupno 80 100
Slika 17. Udaljenost pjeaenja sa parkiralita
0
10
20
30
40
50
60
1 2 3 4 5
Popunjenost vozila
-
Muna Hammami Zavrni rad
25
4.7. Ostali elementi
Kako bi se dobila to kvalitetnija analiza i samim time relevantni pokazatelji o postojeem stanju
na terenu u anketnom upitniku postavljena su i sljedea:
Periodinost dolaska na parkiralite ?
Zato ne koristite javni gradski prevoz ?
Aktivnost vozaa kada na parking prostoru nema mjesta za parkiranje ?
Tabela 8 Periodinost dolaska na parkiralite
Redni
broj
Periodinost dolaska na parkiralite
Rezultati
anketiranja Rezultati anketiranja (%)
1. Svakodnevno 41 51
2. Povremeno 25 31
3. Rijetko 14 18
Ukupno 80 100
Slika 18 Periodinost dolaska na parkiralite
Tabela 9 Zato ne koristite JGP?
Redni broj Zato ne koristite JGP Rezultati anketiranja Rezultati anketiranja
(%)
1. Skup 19 24
2. Nekomforan 23 29
3. Nepouzdan 21 26
4. Ostalo 17 21
Ukupno 80 100
0
10
20
30
40
50
60
Svakodnevno Povremeno Rijetko
Periodinost dolaska na parkiralite
-
Muna Hammami Zavrni rad
26
Slika 19 Zato ne koristite JGP
Tabela 10 Aktivnost vozaa kada na parkiralitu nema mjesta za parkiranje
Redni broj Aktivnosti vozaa Rezultati
anketiranja
Rezultati
anketiranja (%)
1. Trai drugi parking 36 45
2. Uvijek ima mjesta 3 4
4. Kruim 12 15
5. Parkiram ilegalno 20 25
7. Ostalo 9 11
Ukupno 80 100
Slika 20 Aktivnost vozaa kada na parkiralitu nema mjesta za parkiranje
0
5
10
15
20
25
30
Skup Nekomforan Nepouzdan Ostalo
JGP
-
Muna Hammami Zavrni rad
27
5.0. ANALIZA PONUDE I POTRANJE ZA PARKIRALINIM
MJESTIMA
5.1. Potranja za parkiranjem
Potranja za parkiranjem znaajno zavisi od namjene zemljita i gustoe saobraajne mree, te
stoga kapaciteti parkiranja, njegova struktura i nain koritenja nisu zanemarivi za racionalno
planiranje namjene povrina i zoniranje
Ukupna prijevozna potranja je produkt svakodnevnih elja i potreba stanovnika. Potranja za
parkiranjem segment je i produkt dijela ukupne prijevozne potranje, koja zavisi od brojnih
faktora. Potranju za parkiranjem mogue je dimenzionirati nainskom raspodjelom ukupne
prijevozne potranje, kao putovanja koja se obavljaju osobnim vozilom.
Naime, ograniavanjem prijevozne potranje parkiralinom ponudom iz raznih razloga i raznim
mehanizmima uvjetovat e promjenu u strukturi nainske podjele prijevozne potranje.
Potrebno je konstatovati da se do dan danas nisu cjelovito ispitale mogunosti upravljanja
potranje i ponude parkiranja na ukupnu prijevoznu potranju. Meutim, jasno je da je potranja
za parkiranjem jedan od osnovnih i utjecajnih faktora.13
5.2. Ponuda parkiranja
Potreba za parkiranjem vozila naziva se potranja za parkiranjem. Ako se poveava broj vozila u
okolini, lokalnom okruenju ili urabnoj sredini, tada se producira potranja za parkiranjem.
Potpuno je jasno da se s porastom stepena motorizacije poveava i potranja za parkiranjem.
Stoga se poveava i potranja za parkiranjem, a ponuda se nalazi ili na ulinim ili na
izvanulinim mjestima za parkiranje. Procjene govere da se vozila 95% vremena tokom dana
nalaze u stanju mirovanja, to implicira potranju za parkiranjem sa sve veim stepenom
motorizacije.14
Ponuda parkiranja oznaava fiziku infrastrukturu sainjenu za smjetaj i ostavljanje vozila (pod
tim se podrazumijevaju i sve prometne povrine), moe biti jedno ili vie mjesta za parkiranje.
Ponuda za parkiranjem moe se podijeliti na:
javnu namjenu i
privatnu namjenu.
13
Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina 14 Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina
-
Muna Hammami Zavrni rad
28
Javna namjena podrazumijeva da su parking mjesta dostupna svim potencijalnim korisnicima,
bez obzira na njihovo vlasnitvo. esto su i privatna parkiralina mjesta u funkciji javne namjene
(parking mjesta pored trgovina, mjesta privatnih objekata u funkciji javne namjene).
Ulina parkiralina mjesta u pravilu su javnog karaktera, a mogu biti pod naplatom i vremenskim
ogranienjem ili samo pod naplatom. U funkciji su kratkotrajnog parkiranja ili, izuzetno,
parkiranja srednje duine trajanja.15
Izvanulina parking mjesta u formi parkinga ili garaa esto su u javnoj upotrebi. Vlasnitvo
moe biti ili javno ili privatno. Zavisno od namjene, mogu biti pod naplatom ili besplatna. U
funkciji su kratkotrajnog ili parkiranja srednje duine trajanja.
5.2.1. Upravljanje ponudom parkiranja
Upravljanje ponudom parkiranja interaktivno je vezano za upravljanje potranjom parkiranja,
odnosno ukupnom prijevoznom potranjom. Za upravljanje ponudom parkiranja istraeno je est
temeljnih strategija:
potenciranje povlatenog parkiranja,
reduciranje minimalnih zahtjeva za parkiranje u uvjetima za gradnju,
maksimum parkiralinih potreba u uvjetima za gradnju,
kontrola ukupne ponude parkiranja,
vremenski ograniiti parkiranje,
parkiranje kombinovati sa javnim prijevozom (Park and Ride).
Potenciranje povlatenog parkiranja je strategija u funkciji poveanja zaposjednutosti osobnih
vozila, posebno u prometnim vrnim periodima.
Reduciranje standarda o potrebnom broju mjesta za parkiranja u uvjetima za gradnju je strategija
koja omoguava smanjivanje parkiraline ponude u odreenim podrujima. Koristi se na nain
da se reducira broj mjesta koja investitor mora osigurati za obejkat koji generira veliki broj
parking mjesta.
Maksimum parkiralinih potreba u uvjetima za gradnju predstavlja gornju granicu u osiguravanju
parkiraline ponude, te pomae investitoru da procijeni potrebnu ponudu.
Kontrola ukupne ponude parkiranja je strategija koju lokalna uprava moe primijeniti zbog
uinkovite politike parkiranja.16
15Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina 16 Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina
-
Muna Hammami Zavrni rad
29
Vremensko ogranienje parkiranja je strategija koja se najee primjenjuje za odreeni tip
parkiralita, uobiajeno za javna ulina parkiralita. Primjenjuje se za onemoguavanje pristupa
u podrujima odreenim kategorijama korisnika, tj. onemoguavanju dugotrajnog parkiranja.
Parkiranje kombinovati sa javnim prijevozom (Park and Ride) strategija je kojoj je cilj smanjenje
prijevozne potranje osobnim vozilom u odreena podruja i primjena u nainskoj raspodjeli
putovanja u korist javnog prijevoza.17
5.3. Meuzavisnost ponude i potranje parkiranja
Potranja za parkiranjem uvjetovana je brojnim faktorima prijevozne potranje, ali zavisi i od
parkiraline ponude odreenog podruja. Ponuda parkiranja, po pravilu, nikada u potpunosti ne
zadovoljava parkiralinu potranju.
Uobiajen nain djeliminog zadovoljenja potranje parkiranja odgovarajuom ponudom je
poveanje iskoritenosti parking mjesta ograniavanjem duine vremena parkiranja. Na taj nain
nuno su odreene kategorije korisnika ponude parkiranja ograniene u svojim eljama i
potrebama. Problemi s parkiranjem nastaju u onom trenutku kada potranja za parkiranjem
preraste, po svom volumenu u nekom periodu, ponudu parkiranja. U veini velikih i srednje
velikih gradova razvijenih zemalja, a sad ve i zemalja u razvoju, potranja za parkiranjem
uveliko nadmauje ponudu parkiranja, posebno u gradskim sredinama. Razlog zbog ega se ta
pojava javlja naroito u gradskim sredinama je zbog toga to su to podruja koja privlae
svakodnevno velik broj putovanja, izmeu ostalih i putovanja privatnim vozilom.
5.4. Analiza ponude i potranje na lokaciji Robot-Hrasno
Dimenzioniranje ponude parkiralinih povrina obuhvata proraunavnje, odnosno utvrivanje
broja potrebnih mjesta za parkiranje u funkciji odreenog objekta ili sadraja. Analiza ponude i
potranje za parkiralinim mjestima je izvedena brojanjem parkiralinih mjesta na posmatranoj
lokaciji te njihovom prosjenom dnevnom zauzetou. Potrebni kapaciteti za parkiranjem
procjenjuju se u zavisnosti od stepena atrakcije gradskih sadraja i stanja sistema javnog
gradskog prijevoza, uz istovremeno sagledavanja mogunosti prostora.
Metoda primjene normativa daje normativne vrijednosti za svaki znaajniji objekat. Smatra se da
postoji odreeni odnos izmeu namjene i veliine objekta. Normativi se izrauju na temelju
odreenog stepena motorizacije, veliine i gustoe naselja.
17 Sveuilite u Zagrebu, Parkiranje i Garae, 2012. godina
-
Muna Hammami Zavrni rad
30
U narednoj tabeli (Tabela 11).prikazan je normativ parkiranja za osnovne grupe gradskih sadraje.
Tabela 11 Normativi parkiranja za osnovne grupe gradskih sadraja - broj parking mjesta na 1000 m2
povrine objekta
o
Sadraj potrebe korisnika (PM/1000 m2) lokalni uvjeti
stalni posjetioci ukupno min. max.
stanovanje 12 3 15 12 18
proizvodnja 20 - 20 6 25
fakulteti 30 - 30 10 37
poslovanje 25 5 30 10 40
trgovina 8 52 60 40 80
hoteli 4 26 30 20 40
restorani 20 100 120 40 200
kina, pozorita - 250 250 80 400
Vano je napomenuti da se najmanje razlike javljaju kod stanovanja a najvee kod radnih mjesta
i objekata sa masovnom posjetom. Odstupanja od normativa su proizvod standarda stanovanja
dok kod drugih sadraja odstupanja su posljedica prostornih ogranienja i selektivnog koritenja
putnikog automobila. U narednoj tabeli (Tabela 12) dat je prikaz kapiciteta snimljenih
parkiralita
Tabela 12 Kapacitet snimljenih parkiralita - postojee stanje
Oznaka parkinga
Vrsta parkiralita Broj legalno
parkiranih
automobila
Broj nelegalno
parkiranih
automobila
Kapacitet parkiralita
P1 javno 18 15 33
P2 javno 26 18 44
P3 javno 44 4 48
P4 javno 19 4 23
P5 javno 43 8 51
NG javno 170 170
UKUPNO 420
Iz prethodne tabele se moe uoiti da je broj legalno parkiranih automobila iznosi 320 to ujedno
predstavlja i ukupnu ponudu parkiranja analiziranog podruja.
-
Muna Hammami Zavrni rad
31
5.5. Odreivanje potrebnog broja parking mjesta
Koristei e se narednom formulom, odreen je potreban broj parking mjesta koji uzima u obzir
povrinu i spratnost objekata koji se nalaze u podruju koje gravitirana analiziranom parking.
Na posmatranoj lokaciji nalaze se tri nebodera povrine 477 m2 i spratnosti 20. Potrebno je
obezbijediti ukupno 420 parking mjesto.
staparkingmjeNNN ps 7571751134770124770 .....
Tri nebodera:
Za zgradu povrine 1083 m2 i spratnosti 8, potrebno je obezbijediti 136 parking mjesta.
Zgrada A=1083 m2
mjestapN
staparkingmjeNNN
ukupno
ps
.
.....
136817
17563961211308112081
Za trgovine koje se nalaze na posmatranom podruju (ukupno tri) potrebno je obezbijediti 34
parking mjesta.
Trgovina1 A=26,6 m2
staparkingmjeNNN ps 273152012130115202660802660 ......
Trgovina 2 (pekara) A=142.47 m2
staparkingmjeNNN ps 918111152142081420 .....
Trgovina 3 A= 184 m2
staparkingmjeNNN ps 125210411152184081840 .....
Trgovina 4 A=167 m2
staparkingmjeNNN ps 115593511152167081670 .....
Za poslovne prostore koje se nalaze na posmatranom podruju (ukupno etiri) potrebno je
obezbijediti 34 parking mjesta.
Poslovna zgrada INA d.d. A=372 m2
mjestapNNN ps ..... 82391153720253720 (8 2=16)
11.oca)Br.posjeti(1000m
APovrinamjesta) Br.stalnih(
1000m
APovrina22
ps NNN
staparkingmjeNukupno 140207
staparkingmjeNukupno 4201403
-
Muna Hammami Zavrni rad
32
Poslovni centar A=1320 m2
staparkingmjeNNN ps 252632211532125321 .... (25 3=75)
Poslovanje A=206 m2
Poslovanje BSO A=381 m2
staparkingmjeNNN ps 82561153810253810 ....
Za restoran i hotel potrebno je obezbijediti ukupno 51 parking mjesto.
evabdinica (restoran) A=226 m2
staparkingmjeNNN ps 23862052111002260202260 .....
Hotel A=338 m2
staparkingmjeNNN ps 86663511126338043380 ..... (8 2=16)
Na osnovu provedenog prorauna ukupan broj parking mjesta koje je potrebno obezbijediti je
734.
U narednoj tabeli nalazi se sumarni prikaz potrebnog broja parking mjesta.
Tabela 13 Odreivanje potrebnog broja parking mjesta
Redni broj Povrina
objekta m2 Spratnost Namjena objekta
Potreban broj parking mjesta
1 477 P+20 (3 objekta)stanovanje 420
2 1083 P+8 stanovanje 136
3 26,6 P trgovina 2
4 142,5 P trgovina 9
5 184 P trgovina 12
6 167 P trgovina 11
7 372 P+2 poslovanje 16
8 1320 P+3 poslovanje 75
9 206 P poslovanje 6
10 381 P poslovanje 8
11 226 P restoran 23
12 338 P+2 hotel 16
UKUPNO 734
Razlika izmeu ponude i potranje 414
staparkingmjeNNN ps 6131151152060252060 .....
-
Muna Hammami Zavrni rad
33
Na osnovu prethodne tabele (Tabela 13 ) potreban broj parking mjesta prema normativima za
parkiranje na ovoj lokaciji iznosi 734 parking mjesta dok kapacitet snimljenih parkiralita iznosi
320 parking mjesta. Na osnovu razlike ponude i potranje dolazi se do zakljuka da je potrebno
na ovoj lokaciji obezbijediti dodatnih 414 parking mjesta.
Vano je napomenuti da je u Opini Novo Sarajevo planirana izmjena i dopuna regulacionog
plana na ovoj lokaciji gdje se planira izgradnja podzemne garae povrine 6704 m2 koja e
obezbijediti dodatnih 810 parking mjesta.
-
Muna Hammami Zavrni rad
34
6.0. IDEJNO RJEENJE JAVNE GARAE
6.1. Projektni zadatak
Na nivou idejnog rjeenja potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju za javni parking na
lokaciji Robot Hrasno.:
U okviru projektnog zadatka potrebno je uraditi sljedee:
Terensko istraivanje
Arhitektonsko rjeenje,
Graevinsko rjeenje,
Saobraajno rjeenje,
Nivelacijsko rjeenje,
Karakteristine presjeke i poprene profile,
Predmjer i predraun radova i
Multikriterijalna analiza.
Osnovni elementi za projektovanje su usvojeni prema vaeim Smjernica FBiH za
projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima (u daljnjem tekstu Smjernice za
projektovanje "), Poglavlje 4: Funkcionalni elementi i povrine puta. Za odreivanje potrebnog
broja parking mjesta koristila su se Tehnika upustva za projektovanje parkiralita (PGS-P/08)",
gdje se broj mjesta odreuje na osnovu namjene i povrine objekta.
Za potrebe izrade projekta, Opina Novo Sarajevo je obezbijedila sljedee:
Projektni zadatak
Horizontalna predstava terena - Regulacioni plan Opine Novo Sarajevo, razmjera
1:1000 u elektronskoj formi.
6.2. Kljuni parametri planiranja i projektovanja podzemne garae
6.2.1. Mjerodavno vozilo
Na osnovu odluke o potrebnom broju parkirng mjesta, vaan korak svakog procesa planiranja je
utvrditi mjerodavno vozilo za stvarni projekat garae. Kao mjerodavno projektno vozilo za
parkiranje usvojen je tip vozila koda Octavia koji svojim konturnim dimenzijama
reprezentuje 85% sastava voznog parka.
-
Muna Hammami Zavrni rad
35
Dimenzije mjerodavnog vozila su sljedee:
1. Spoljanje dimenzije:
Duina (mm): 4572 irina (mm): 1769 Visina (mm): 1462 Klirens (mm): 140 Osovinski razmak (mm): 2578
2. Unutranje dimenzij:
irina naprijed/nazad (mm): 1415/1423 Visina naprijed/nazad (mm): 981/966 Prtljanik min./max. (l): 585/1350.
6.2.2. Veliina parking mjesta i irina ulaza
Ukljuujui dimenzije mjerodavnog vozila i pod pretpostavkom da su sva vozila parkirana tano
na sredini parkirnog mjesta, minimalne dimenzije parkirnog mjesta za okomito parkiranje
iznose:
BPM= Bv+2c =1,769 + 20,30= 2.369 m
LPM= Lv+c = 4.572 + 0,30= 4,872 m
BPM - potrebna irina parking mjesta
LPM - potrebna duina parking mjesta
Bv - irina mjerodavnog vozila
Lv - duina mjerodavnog vozila
c- zatitni prostor oko vozila (min c=0,25m)
Kako je ponaanje putnika pri ulasku i izlasku iz vozila individualno, usvajaju se sljedee
dimenzije parkirnog mjesta za okomito parkiranje:
Usvojeno BPM = 2,5 m
Usvojeno LPM = 5,00 m
6.2.3.Visina prolaza
Projektovanjem ulaza u garau potrebno je odrediti dovoljnu visinu prolaza u garau za rampe.
Obavezno se na ulazu garae postavlja znak koji prikazuje maksimalnu doputenu visinu vozila.
Uobiajena prikazana visina na znaku je 2,00 m. Budui da postoje zakonski doputena
odstupanja izmeu planiranih mjera i stvarno izvedenih mjera (najmanje 0,02 m do 0,05 m,
zavisno o nacionalnim propisima i lokalnoj gradnji), treba uzeti u obzir ta odstupanja.
-
Muna Hammami Zavrni rad
36
Zato visini prikazanoj na ulazu treba dodati najmanje 0,10 m kao zbrir odstupanja na ravnim
nivoima garae (tj. znak na ulazu za visinu od 2,00 m daje planiranu visinu za prolaz od 2,10 m
na ravnom nivou). Kada su u pitanju kose rampe, potrebno je osigurati veu visinu prolaza tj.
2,15 m ukoliko na znaku prikazana visina 2,10 m.
6.2.4.Rampe
Rampe slue za savlaivanje spratova kako bi se omoguila vonja automobila sa sprata na sprat.
Rampe mogu biti postavljene sa unutranje i spoljanje strane. Unutranje rampe oduzimaju
jedan dio prostora za parkiranje, to nije sluaj kod spoljanjih rampi
Vrste rampe koja e se izabrati za gradnju zavisi od veliine osnove i njenog presjeka, poloaja
ulaza i izlaza, visine spratova, organizacije parking mjesta i saobraaja unutar parking garae,
kao i od uslova koje postavlja eksploatacija.
Poloaj rampi zavisi od vrste objekta i naina regulisanja saobraaja u zgradi, a u principu treba
graditi prave rampe sa lijevim krivinama. Propusna mo parking garae sa rampama zavisi od
mogunosti ostvarenja prosjene brzine vonje i najmanjeg rastojanja vozila u kretanju. Za jedan
smjer i jedan izlaz ovaj protok iznosi 250-300voz/h, uz brzinu kretanja od 5km/h i rastojanje
izmeu vozila od 15-20m..
Uzduni nagib rampi ne smije biti vei od 15 %. Kratke rampe unutar garae mogu imati nagib
do 20 %. Ako je razlika u promjeni uzdunog nagiba vea od As = 8 %, rampe treba izvesti s
ravnim dijelom blaeg nagiba (7,5 %) na duini od 1,5 m (0,75+0,75 m) pri vrhu i 2,5 m
(1,25+1,25 m) pri dnu rampe da bi se izbjegla oteenja na vozilima. Rampe u pravcu trebale bi
imati irinu trake barem 2,50 m, uz zatitni razmak od 25 cm s obje strane. Zakrivljene rampe
moraju imati unutarnji poluprenik krivine od najmanje 5,00 m i irinu trake od 3,30 m. S obje
strane trake treba osigurati zatitni razmak od najmanje 25 cm.
6.2.5. Obiljeavanje parking mjesta
Oznake parking mjesta su bijele boje ukoliko se njima ne definiu mjesta za vozila posebne
namjene. irina linija kojima se parking mjesta obiljeavaju iznose 0,10 m. Polovina irine ove
linije uraunava se u irinu parking mjesta. Mjesta za parkiranje obiljeavaju se punom linijom
koja ostaje otvorena na strani sa koje vozilo treba da ue na parking mjesto. Isto tako, ova linija
se ne koristi na strani koja je oiviena trotoarom, ogradom ili bilo kakvom preprekom.
Parkiralina mjesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, osim normalnog prostora
za parkiranje vozila, sadravaju i dodatni prostor za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila. irina
parkiralinog mjesta je 2,50 m, a irina dodatnog prostora 1,00 m.
-
Muna Hammami Zavrni rad
37
Za parkiralino mjesto za osobe s invaliditetom na krajnjoj poziciji u nizu mjesta za parkiranje,
odnosno ako se s vanjske strane dodatnog prostora za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila nalazi
povrina za kretanje pjeaka ili druga povrina bez visoke fizike prepreke, irina dodatnog
prostora iznosi 1,00 m. Parkiralina mjesta za osobe s invaliditetom oznaena su utom ili
plavom bojom .Unutar parkiralinog mjesta ucrtava se simbol za osobe s invaliditetom. Dodatna
povrina za ulazak u vozilo i izlazak iz vozila ispunjava se crtama irine 0,10 m, s razmakom
izmeu osi crta 0,20 m i pod uglom od 45 u odnosu na poloaj parkiralinog mjesta.
6.3. Opis projektnih rjeenja
6.3.1. Rjeenje broj 1
Prvo rjeenje je predloeno od strane Opine Novo Sarajevo i predstavlja jednoetanu podzemnu
garau. Kapacitet podzemne garae iznosi 55 parking mjesta. Povrina podzemne garae iznosi
2000 m2 ( tlocrtne dimenzije iznose 50x40 m). Postojee stanje nadzemnog parkinga nije
izmjenjeno i broj parking mjesta zadranog nadzemnog parkinga iznosi 43. Predvieni su dva
ulaza i izlaza u podzemnu garau , na suprotnim stranama garae.
Slika 21 Presjek silazne rampe jednoetane garae
U podzemnoj garai je predvieno okomito parkiranje sa dvosmjernim kretanjem saobraaja za
kojeg je i obezbjeena irina prolaza od 6.00 m. Visina etae iznosi 2,75 m Takoe predvieni su
i elementi za komunikaciju, pratea oprema kao i sistem naplate.
Na osnovu provedenih istraivanja ovo rjeenje ne zadovoljava potrebne kapacitete parking
mjesta na ovoj lokaciji jer je kapacitet podzemne garae 55 mjesta dok su realne potrebe 414
parking mjesta.
-
Muna Hammami Zavrni rad
38
6.3.2. Rjeenje broj 2
Varijantom broj 2 predvia se podzemna garaa sa dvije etae. Kapacitet podzemne garae sa
dvije etae iznosi 108 parking mjesta. Za povezivanje etaa predviene su jednospratne rampe sa
nagibom od 11%. irina rampe u pravcu iznosi 6,00m dok u krivini iznosi 7,35 m koje su
predvieni za saobraaj u oba pravca.
Slika 22 Presjek silazne rampe dvoetane podzemne garae
Povrina podzemne garae iznosi 2000 m2 (tlocrtne dimenzije iznose 50x40 m). Takoe
predvieni su i elementi za komunikaciju, pratea oprema kao i sistem naplate.
Slika 23 Presjek izlazne rampe dvoetane podzemne garae
-
Muna Hammami Zavrni rad
39
6.3.3. Rjeenje broj 3
Varijantom broj 3 se predvia nadzemna garaa. Treba napomenuti da je ovim rjeenjem ukinuto
22 parking mjesta postojeeg nadzemnog parkinga
Kapacitet nadzemne garae iznosi 128 parking mjesta smjetenih na tri etae(prizemlje i dvije
etae). Povrina nadzemne garae iznosi 2000 m2 dok su tlocrtne dimenzije 50x40m. Za
povezivanje etaa predviene su jednospratne rampe sa nagibom od 12,5 %. irina rampe u
pravcu iznosi 6,70 m dok u krivini iznosi 8 m koje su predvieni za dvosmjerni saobraaj.
Predviena je zajednika rampa za ulaz i izlaz.
Slika 24 Presjek ulaza u nadzemnu garau
Visina etae iznosi 2,75 m dok je ukupna visina gare 9.60 m. Konstrukcija se oslanja na stubove
zbog osvjetljenja parking prostora kao i ventilacije izduvnih plinova automobila. Takoe
predviena je i sva pratea oprema, elementi za komunikaciju, kao i sistem naplate.
-
Muna Hammami Zavrni rad
40
7.0. PREDMJER I PREDRAUN RADOVA
7.1. Varijanta broj 1
U narednoj tabeli je prikazan premjer i predraun radova za Varijantu broj 1.
Tabela 14 Predmjer i predraun radova-Varijanta 1
VARIJANTA 1
Redni broj pozicije VRSTA RADOVA Jedinica
mjere Koliina
Cijena (KM)
Ukupna cijena(KM)
1.PRIPREMNI RADOVI
1.1.
Obiljeavanje objekta, sva geodetska mjerenja, tj.
prenoenje objekta na teren. Obraun po m2
m2 2000 0,35 700,00
1.2.
Raiavanje terena prije iskopa mainskim putem sa
odvozom na lokaciju koju odredi investitor
m3 300 10 3.000,00
PRIPREMNI RADOVI - UKUPNO 3.700,00
2. ZEMLJANI RADOVI
2.1.
iroki iskop temeljne jame, mainski, u zemlji IV sa utovarom i prevozom na
deponiju
m3 7000 9 63.000,00
2.2.
Nasipanje ljunkovitog materijala ispod temeljne ploe debljine 30 cm sa mehanikim zbijanjem
m3 600 25,00 15.000,00
ZEMLJANI RADOVI - UKUPNO 78.000,00
-
Muna Hammami Zavrni rad
41
3. SAOBRAAJNA OPREMA I SIGNALIZACIJA
3.1. Horizontalne oznake na kolovozu
3.1.1.
Pjeaki prelaz "zebra" m2 24 15,80 379,2
Iscrtavanje isprekidane linije m' 225 1,15 258,75
Iscrtavanje strelica duine 7,5m kom 11 31,50 346,5
3.2. Vertikalna saobracajna signalizacija:
Nabavka i ugradnja saobraajnih znakova - kompletni radovi
Znakovi izriitih naredbi 60x60cm kom 2 225
450,00
Znakovi obaveze 60x60cm kom
3.2.1.
Znakovi obavjetenja 120x120cm kom 13 225
2.925,00
Znakovi obavjestenja 120x60cm kom
SAOBRAAJNA OPREMA I SIGNALIZACIJA -UKUPNO 3.375,00
4. VEGETACIJA
4.1.
Kompletna izrada prostiraa od slame
m'
Zasaivanje drvea kom 1 11,58
11,58
Zasaivanje trave m2 1308 0,45
588,60
VEGETACIJA- UKUPNO
600,18
U narednoj tabeli su prikazani procjenjeni trokovi izgradnje podzemne garae, gdje je usvojeno da za izgradnju jedne etae podzemne garae potrebno 900 KM/m2 .
Tabela 15 Procjenjeni trokovi izgradnje podzemne jednoetane garae
5. PROCJENJENI TROKOVI IZGRADNJE PODZEMNE GARAE
BROJ ETAE POVRINA ETAE m2 Cijena izrade garae
po m2 KM/m2 UKUPNO KM
ETAA 1 2000 900 1.800.000,00
UKUPNO 1.800.000,00
-
Muna Hammami Zavrni rad
42
Rekapitulacija trokova graenja podzemne garae prikazana je u narednoj tabeli.
Tabela 16 Rekapitulacija trokova graenja podzemne garae
1. PRIPREMNI RADOVI KM 3.700,00
2. ZEMLJANI RADOVI KM 78.000,00
3. SAOBRAAJNA OPREMA I
SIGNALIZACIJA KM 3.375,00
4. VEGETACIJA KM 600,18
5. TROKOVI IZGRADNJE PODZEMNE GARAE
KM 1.800.000,00
6. TROKOVI OPREME PODZEMNE
GARAE KM 360.000,00
UKUPNO
2.245.675,18
NEPREDVIENI RADOVI ( 5%) KM 112.283,76
UKUPNO KM 2.357.958,94
7.2. Varijanta broj 2
Tabela 17 Predmjer i predraun radova-Varijanta 2
VARIJANTA 2 Redni broj
pozicije
VRSTA RADOVA
Jedinica mjere
Koliina Cijena (KM)
Ukupna cijena(KM)
1.PRIPREMNI RADOVI
1.1.
Obiljeavanje objekta, sva geodetska mjerenja, tj. prenoenje objekta na teren. Obraun po m2
m2 2000 0,35 700,0
1.2.
Raiavanje terena prije iskopa mainskim putem sa odvozom na
lokaciju koju odredi investitor m3 300 10 3.000,00
PRIPREMNI RADOVI - UKUPNO 3.700,00
2. ZEMLJANI RADOVI
2.1. iroki iskop temeljne jame,
mainski, u zemlji IV sa utovarom i prevozom na deponiju
m3 14000 9 126.000,00
2.2.
Nasipanje ljunkovitog materijala ispod temeljne ploe debljine 30 cm
sa mehanikim zbijanjem m3 600 25,00 15.000,00
2. ZEMLJANI RADOVI - UKUPNO
141.000,00
-
Muna Hammami Zavrni rad
43
3. SAOBRAAJNA OPREMA I SIGNALIZACIJA
3.1. Horizontalne oznake na kolovozu
3.1.1.
Pjeaki prelaz "zebra" m2 24 15,80 379,2
Iscrtavanje isprekidane linije m' 225 1,15 258,75
Iscrtavanje strelica duine 7,5m kom 11 31,50 346,5
3.2. Vertikalna saobracajna signalizacija:
Nabavka i ugradnja saobraajnih znakova - kompletni radovi
Znakovi izriitih naredbi 60x60cm kom 2 225
450,00
Znakovi obaveze 60x60cm kom
3.2.1.
Znakovi obavjetenja 120x120cm kom 10 225
2.250,00
Znakovi obavjestenja 120x60cm kom
SAOBRAAJNA OPREMA I SIGNALIZACIJA -UKUPNO 2.700,00
4. VEGETACIJA
4.1.
Kompletna izrada prostiraa od slame
m'
Zasaivanje drvea kom 1 11,58
11,58
Zasaivanje trave m2 1622 0,45
729,90
VEGETACIJA- UKUPNO 741,48
Tabela 18 Procjenjeni trokovi izgradnje podzemne dvoetane garae
5. PROCJENJENI TROKOVI IZGRADNJE PODZEMNE GARAE
BROJ ETAE POVRINA ETAE m2 Cijena izrgradnje
garae po m2 KM/m2
UKUPNO KM
ETAA 1 2000 900 1.800.000,00
ETAA 2 2000 1800 3.600.000,00
UKUPNO 5.400.000,00
-
Muna Hammami Zavrni rad
44
Tabela 19 Rekapitulacija trokova graenja podzemne garae
1. PRIPREMNI RADOVI KM 3.700,00
2. ZEMLJANI RADOVI KM 141.000,00
3. SAOBRAAJNA OPREMA I
SIGNALIZACIJA KM 2.700,00
4. VEGETACIJA KM 741,48
5. TROKOVI IZGRADNJE PODZEMNE GARAE
KM 5.400.000,00
6. TROKOVI OPREME PODZEMNE
GARAE KM 1.080.000,00
UKUPNO 6.628.141,48
NEPREDVIENI RADOVI ( 5%) KM 331.407,07
UKUPNO KM 6.959.548,55
7.3. Varijanta broj 3
Tabela 20 Predmjer i predraun radova-Varijanta 3
VARIJANTA 3 Redni broj
pozicije VRSTA RADOVA Jedinica mjere Koliina
Cijena (KM)
Ukupna cijena(KM)
1.PRIPREMNI RADOVI
1.1.
Obiljeavanje objekta, sva geodetska mjerenja, tj.
prenoenje objekta na teren. Obraun po m2
m2
2.000,00 0,35
700,00
1.2.
Raiavanje terena pre iskopa mainskim putem sa odvozom na lokaciju koju
odredi investitor
m3
300,00 10
3.000,00
PRIPREMNI RADOVI - UKUPNO 3.700,00
2. ZEMLJANI RADOVI
2.1.
iroki iskop temeljne jame, mainski, u zemlji IV sa utovarom i prevozom na
deponiju
m3 3500 9
31.500,00
2.2.
Nasipanje ljunkovitog materijala ispod temeljne ploe debljine 30 cm sa mehanikim
zbijanjem
m3 600 25,00
15.000,00
ZEMLJANI RADOVI - UKUPNO
46.500,00
-
Muna Hammami Zavrni rad
45
3. SAOBRAAJNA OPREMA I SIGNALIZACIJA
3.1. Horizontalne oznake na kolovozu
3.1.1.
Pjeaki prelaz "zebra" m2 24 15,80 379,2
Iscrtavanje isprekidane linije m' 225 1,15 258,75
Iscrtavanje strelica duine 7,5m
kom 11 31,50 346,5
3.2. Vertikalna saobracajna signalizacija:
Nabavka i ugradnja saobraajnih znakova - kompletni radovi
Znakovi izriitih naredbi 60x60cm
kom 2 225 450,00
3.2.1 Znakovi obaveze 60x60cm kom
Znakovi obavjetenja 120x120cm
kom 8 225 1.800,00
Znakovi obavjestenja 120x60cm
kom
SAOBRAAJNA OPREMA I SIGNALIZACIJA -UKUPNO 2.250,00
4. VEGETACIJA
4.1.
Kompletna izrada prostiraa od slame
m'
Zasaivanje drvea kom 1 11,58 11,58
Zasaivanje trave m2 114,00 0,45 51,30
4. VEGETACIJA- UKUPNO 62,88
-
Muna Hammami Zavrni rad
46
Tabela 21 Procjenjeni trokovi izgradnje nadzemne garae
5. PROCJENJENI TROKOVI IZGRADNJE PODZEMNE GARAE
BROJ ETAE POVRINA ETAE m2 Cijena izrade garae
po m2 KM/m2 UKUPNO KM
ETAA 1 2000 900 1.800.000,00
ETAA 2 2000 900 1.800.000,00
ETAA3 2000 900 1.800.000,00
UKUPNO 5.400.000,00
Tabela 22 Rekapitulacija trokova graenja nadzemne garae
1. PRIPREMNI RADOVI KM 3.700,00
2. ZEMLJANI RADOVI KM 46.500,00
3. SAOBRAAJNA OPREMA I
SIGNALIZACIJA KM 2.250,00
4. VEGETACIJA KM 62,80
5. TROKOVI IZGRADNJE
PODZEMNE GARAE KM 5.400.000,00
6. TROKOVI OPREME PODZEMNE GARAE
KM 1.080.000,00
UKUPNO 6.532.512,80
NEPREDVIENI RADOVI ( 5%) KM 326.625,64
UKUPNO KM 6.859.138,44
-
Muna Hammami Zavrni rad
47
7.4. Rentabilnost garaa
Procjena izvodljivosti izgradnje javne garae, zasniva se na procjeni neophodnih investicija,
godinjeg prihoda i tekuih trokova za svako parking mjesto. Sumarni pregled investicionih
ulaganja za razmatrana rjeenja dati su u narednoj tabeli (Tabela 23).
Tabela 23 Investiciona ulaganja
TROKOVI VARIJANTA 1 VARIJANTA 2 VARIJANTA 3
Trokovi graenja (KM)
2.357.959,00 KM 6.599.548,00 KM 6.859.138,00 KM
7.4.1. Prihodi
Nakon to su procjenjene vrijednosti investicionih ulaganja varijantnih rjeenja javne garae,
moe zapoinje se osnovna analiza rentabilnosti gdje se uporeuju prihodi koji e biti ostvareni
sa trokovima koji nastaju u toku rada javne garae. Kao polazna taka pri analiziranju
isplativosti izgradnje javne garae procjenjena je dobit od sistema naplate garae. Sistem naplate
je prognoziran na osnovu scenarija koji su dati u sljedeoj tabeli (Tabela 24 ).
Tabela 24 Prognozirani sistem naplate javne garae
SCENARIO Vrijeme naplate Naknada za parkiranje
Zauzetost Broj radni
sati na dan Broj dana u
mjesecu
KM % h/dan
1 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat 100 11 30
od 19 .00 h besplatno
2 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat 85 11 30
od19 .00 h besplatno
3 od 8.00 do 19.00 h 1KM/sat 90 11 30
od 19 .00 h besplatno
-
Muna Hammami Zavrni rad
48
Tabela 25 Procjenjena dobit od sistema naplate za parkiranje na mjesenom i godinjem nivou - Varijanta 1
VARIJANTA 1
SCENARIJ VRIJEME I SISTEM
NAPALTE
NAKNADA ZA
PARKIRANJE KAPACITET PARKIRALITA
ZAUZETOST PARKIRALISTA NAKNADA ZA PARKIRANJE
KM Vrijeme Zauzetost
(%) Broj vozila MJESENO (KM)
GODINJE (KM)
1 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat
55 od 8.00 do
20.00 h 100 55 18.150 217.800
od 19 .00 h besplatno
2 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat
55 od 8.00 do
20.00 h 85 47 15.428 185.130
od 19.00 h besplatno
3 od 8.00 do 19.00 h 1KM/h
55 od 8.00 do
20.00 h 90 50 16.335 196.020
od 19.00 h besplatno
Tabela 26 Procjenjena dobit od sistema naplate za parkiranje na mjesenom i godinjem nivou - Varijanta 2
VARIJANTA 2
SCENARIJ VRIJEME I SISTEM
NAPALTE
NAKNADA ZA
PARKIRANJE KAPACITET PARKIRALITA
ZAUZETOST PARKIRALISTA NAKNADA ZA PARKIRANJE
KM Vrijeme Zauzetost
(%) Broj vozila MJESENO (KM)
GODINJE (KM)
1 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat
108 od 8.00 do
20.00 h 100 108 35.640 427.680
od 19 .00 h besplatno
2 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat
108 od 8.00 do
20.00 h 85 92 30.294 363.528
od 19.00 h besplatno
3 od 8.00 do 19.00 h 1KM/h
108 od 8.00 do
20.00 h 90 97 32.076 384.912
od 19.00 h besplatno
-
Muna Hammami Zavrni rad
49
Tabela 27 Procjenjena dobit od sistema naplate za parkiranje na mjesenom i godinjem nivou - Varijanta 3
VARIJANTA 3
SCENARIJ VRIJEME I
SISTEM NAPALTE
NAKNADA ZA PARKIRANJE KAPACITET
PARKIRALITA
ZAUZETOST PARKIRALISTA NAKNADA ZA PARKIRANJE
KM Vrijeme Zauzetost
(%) Broj vozila
MJESENO (KM)
GODINJE (KM)
1 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat
128 od 8.00 do
20.00 h 100 128 42.240 506.880
od 19 .00 h besplatno
2 od 8.00 do 19.00 h 1 KM/sat
128 od 8.00 do
20.00 h 85 109 35.904 430.848
od 19.00 h besplatno
3 od 8.00 do 19.00 h 1KM/h
128 od 8.00 do
20.00 h 90 115 38.016 456.192
od 19.00 h besplatno
-
Muna Hammami Zavrni rad
50
7.4.2. Trokovi
Analiziranje trokova tokom eksploatacije javne garae podrazumijevaju se trokovi odravanja.
Pod tim trokovima prije svega misli se na trokove elektrine energije kao to su
rasvjeta garae,
trokovi rada ventilacionih sistema,
trokovi rada sistema naplate kao i njegovo redovno odravanje,
lift u koliko postoji i dr.
Trokovi elektrine energije su procjenjeni na osnovu potronje rasvjete i ventilacionog sistema
po m2 osnove garae na godinjem nivou (Tabela 28).
Tabela 28 Trokovi elektrine energije varijantnih rjeenja na godinjem nivou
Varijanta
Povrina objekta
Potronja elektrine energije na godinjem
nivou
Jedinina cijena
elektrine energiije
Ukupni trokovi elektrine energije
javne garae
m2 kWh/m2a KM/kWh KM/god
Varijanta 1 2000 44 0,12 10.560
Varijanta 2 4000 44 0,12 21.120
Varijanta 3 6000 8 0,12 5.760
Pored ovih trokova javljaju se i trokovi zaposlenog osoblja (radnik na naplatnoj rampi, radnik
na odravanju, radnik kontrole i obezbjeenja) koji su prikazani u sljedeoj tabeli (Tabela 29).
Tabela 29 Trokovi zaposlenog osoblja na godinjem nivou
Osobe angaova-ne na radu
s korisnicima
Radnik na naplatnoj
rampi
Radnik na odravanj
u
Radnik kontrole i
obezbjeenja
Ukupno radnika
Mjesena Ukupni trokovi plata
radnika
Broj radnika
Broj radnika
Broj radnika Broj
radnika KM KM/god.
Varijanta 1 2 1 1 4
600
28.800
Varijanta 2 2 2 1 5 36.000
Varijanta 3 1 2 1 4 28.800
U prikazane trokove potrebno je uraunati i PDV od napalte za parkiranje koji iznosi 17%.
Konani pregled svih trokova varijantnih rjeenja na godinjem nivou su dati u narednoj tabeli
(Tabela 30).
-
Muna Hammami Zavrni rad
51
Tabela 30 Procjena godinjih trokova javne garae za varijantna rjeenja
Vrsta trokova
Trokovi elektrine
energije javne garae
Trokovi zaposlenog
osoblja
Trokovi bez PDV
17% PDV-a na prihode od naplate
za parkiranje UKUPNO
KM KM KM KM KM
Varijanta 1 10.560 28.800 39.360 31.472 70.832
Varijanta 2 21.120 36.000 57.120 61.800 118.920
Varijanta 3 5.760 28.800 34.560 73.244 107.804
7.4.3. Rezultat poslovanja
Nakon izvrene procjene investicionih ulaganja, prihoda i tekuih trokova javne garae poslovni
rezultat na godinjem nivou je prikazan u narednoj tabeli.
Tabela 31 Vrijeme povrata investicije javne garae za predstavljene varijante
Varijanta Investicija
Naknada za parkiranje
Trokovi odravanja
Dobit po godini
Vrijeme povrata
investicije
KM KM/god KM/god KM/god god
Varijanta 1 2.357.959 185.130 70.832 114.298 21
Varijanta 2 6.599.548 363.528 118.920 244.608 27
Varijanta 3 6.859.138 430.848 107.804 323.044 21
Uporeujui investicije koje su potrebne za izgradnju objekta javne garae sa poslovnim
rezultatom na godinjem nivou dolazi se do zakljuka da Varijanta 1 i Varijanta 3 imaju bri
period povrata investicije od 21 godina dok najdue vrijeme povrata investicije ima Varijanta 2
sa periodom od 27 godina.
-
Muna Hammami Zavrni rad
52
8.0. MULTIKRITERIJALNA ANALIZA VARIJANTNIH RJEENJA
Multikriterijalno vrednovanje je postalo dio standardne procedure kod znaajnih projekata.
Uporeivanje veeg broja varijanti, u situaciji kada se raspolae ogranienim sredstvima i kada
uesnici investiranja trebaju da zadovolje veliki broj zahtijeva od strane drutva, neizvodljivo je
bez primjene multikriterijalne analize. Multikriterijalna analiza se koristi u najranijim fazama
planerskog procesa kada nastaju i kada se kreiraju mogue alternative, a ne svode se na
ekonomsko vrednovanje samo jednog ponuenog rjeenja. Vrednovanje je izvreno metodom
Promethhe koristei softver VISUAL PROMETHEE. Programski paket VISUAL PROMETHEE
je program namjenjen iskljuivo za multikriterijalno vrednovanje projekata pomou metode
promethee. Analiza je izvrena za razliite teinske vrijednosti kriterija, te je napravljen scenarij
po kojem se razliite teinske vrijednosti daju odgovarajuim kriterijima. Kriteriji koji su uzeti
za razmatranje, a koji su kljuni pri vrednovanju javne garae u urbanoj sredini su:
Ekonomske karakteristike
Tehnike karakteristike
Prostorne karakteristike
U narednim tabelama su dati kriteriji i podkriteriji (Tabela 32) kao i teine pojedinih kriterija u
zavisnosti od scenarija (Tabela 33).
Tabela 32 Mjerodavni kriteriji i podkriteriji multikriterijalnog vrednovanja
KRITERIJI Ekonomske karakteristike Tehnike
karakteristike Prostorne karakteristike
Trokovi graenja (KM)
Kapacitet garae (broj parking mjesta)
Zauzimanje zemljita (m
2)
VARIJANTA 1 2.357.959,00 55 2000
VARIJANTA 2 6.599.548,00 108 2000
VARIJANTA 3 6.859.138,00 128 2000
-
Muna Hammami Zavrni rad
53
Tabela 33 Teine pojedinih kriterija u zavisnosti od scenarija
Scenarij
TEINE POJEDINIH KRITERIJA (%)
UKUPNO Ekonomske
karakteristike
Tehnike karakteristike
Prostorne
karakt