analiza napisa

8/18/2019 analiza napisa

1/29

1

SADRŽAJ Stranica

1.

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2

2. ANALIZA SADRŽAJA KAO ZNANSTVENA METODA . . . . .3

2.1. Principi provedbe analize sadržaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4

2.2. Objektivnost i kvantifikacija u definiranju analize sadržaja . . . . . . . . . . .6

2.3. Tijek izvoenja analize sadržaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

2.4. Jedinice analize sadržaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

2.5. Utjeu li mediji na naše stavove i predodžbe o temi . . . . . . . . . . . . . . . .10

3. KATEGORIZACIJA U ANALIZI SADRŽAJA NAPISA O

SVEUILIŠTU U DUBROVNIKU (TABLICE I GRAFOVI) . . .

13

3.1. TABLICA 1 : Ukupan broj tekstova o Sveuilištu . . . . . . . . . . . . . . . 14

3.2. TABLICA 2: Pregled tekstova po tipu lanka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

3.3. TABLICA 3: Pregled tekstova po tipu naslova . . . . . . . . . . . . . . . . .. 17

3.4. TABLICA 4: Pregled tematskih kategorija prema tiskovini .. . . . . . 19

3.5. TABLICA 5: Pregled nositelja uloga o kojima se govori . . . . . . . . . .20

3.6. TABLICA 6A: Okviri u izvještavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

3.7. TABLICA 6B: Okviri u izvještavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

3.8. TABLICA 7: Pregled rubrika po dnevnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

3.9. TABLICA 8: Pregled rubrika po tjednicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

3.10. TABLICA 9: Pregled rubrika u DU reviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26

4. METODOLOŠKE NAPOMENE I PRIMJEDBE U

ISTRAŽIVANJU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

5.

ZAKLJUAK . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

28


2/29

2

LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.29

PRILOZI

Mape s posloženim tekstovima o Sveuilištu u Dubrovniku objavljenih u etiri dnevnalista, tri tjednika i jednoj reviji u razdoblju od 1. listopada 2004. godine do 1. ožujka 2005. godine.

1. UVOD

Projekt prve godine bavi se analizom sadržaja 90 napisa o Sveuilištu u

Dubrovniku objavljenih u razdoblju od 1.listopada 2004. godine do 1.ožujka

2005. godine. Takoer problematizira analizu sadržaja kao samostalnu

deskriptivnu metodu znanstvenog istraživanja koja se u suvremenom novinarstvu

sve eše koristi u prouavanju dubljeg smisla i skrivenih znaenja poruka

masovnih medija. Analiza sadržaja tekstova u radu promatra se u kvalitativnom

smislu kroz izdvajanje karakteristikih osobina tekstova, te kvantitavinom smislu

gdje se brojano izražava koliina i postotak napisa.

Kod analize tekstova uzeti su u obzir naslovi i tipovi tekstova o

Sveuilištu, akteri dogaanja koja se tiu te ustanove, te raspored napisa u

dnevnicima, tjednicima i revijama. U kvalitativnom smislu, tekstovi su poredani

prema vrijednosnim sudovima, te opem ugoaju koji ostavljaju na itatelja.

U obrazlaganju teme, za svaku pojedinu evaluaciju korištene su tablice u

kojima se, brojem i postotkom, navodi zastupljenost razliitih kategorija analize

sadržaja. Zakljuni je dio projekta prve godine u znaku metodoloških napomena i

teza do kojih smo došli analizirajui svaki od 90 napisa u etirima dnevnim

listovima, tri regionalna tjedna lista i jednoj reviji.


3/29

3

2. ANALIZA SADRŽAJA KAO ZNANSTVENA METODA

Analiza sadržaja kao samostalna deskriptivna metoda znanstvenog

istraživanja esto se koristi u analizi poruka masovnih medija. Jedinica analize

sadržaja jest novinski tekst1 .

Kvalitativna analiza jest izdvajanje karakteristinih tekstova, najvišeg

stupnja etike prijepornosti, prema kategorijama istraživanja i njihova analiza2 .

Kvantitativna analiza ima zadau pokazati brojkama podatke analize

sadržaja etikih kontroverzi 3.

Analiza sadržaja je metoda koja utvruje kakva se poruka nalazi u

pojedinom tekstu ili prilogu u sredstvima informiranja i kakav utjecaj ima na

primatelja poruke.

To je tehnika istraživanja kojoj je cilj doi do objektivnog, sustavnog,

kvalitativnog i kvantitativnog opisa manifestnog (i latentnog) sadržaja sredstava

komuniciranja pod kojim podrazumijevamo poruke izražene tekstom, glasom,

slikom. Analizom sadržaja možemo bolje shvatiti odnose izmeu sadržaja poruke

i njegova prihvaanja, izmeu sadržaja i vrsta samog medija, te sadržaja i

primatelja poruke. Povijesni razvitak metode analize sadržaja poeo je u prošlom

stoljeu u radovima Sigmunda Freuda, posebice u djelu " Tumaenje snova"

(1900.) i kasnije u Jungovim radovima.

1 Vilovi, Gordana, "Medijski prijepori u Globusu i Nacionalu", 1999-2000.2 Vilovi, Gordana, "Medijski prijepori u Globusu i Naconalu, 1999-2000.",

str. 111)3

Vilovi, Gordana, "Medijski prijepori u Globusu i Nacionalu", 1999-2000.",str. 135)


4/29

4

Zbog ekspanzije masovnih medija od 20.stoljea ovjekove misli, ideje,

norme i svakovrsne poruke velikom brzinom šire se diljem svijeta, a kako

sredstva masovne komunikacije imaju velik utjecaj na društveni život i aktivnosti

pojedinca, javila se potreba za razvijanjem metode i tehnike koja bi služilaistraživanju sredstava javnog komunciranja. Kod analize sadržaja esto se

upotrebljava jednostavna formula Harolda D. Lasswella4 koja služi za analizu

cjelokupne komunikacije masovnih medija a glasi "Tko je rekao, što je rekao i s

kakvim rezultatom". Lasswell 1952. godine definira analizu sadržaja kao tehniku

istraživanja koja služi za objektivno, sustavno i kvantitativno opisivanje izreena

sadržaja.

U skladu s tim, autorstvo nekog lanka, djela ili izjave nije teško utvrditi,

no postavlja se pitanje pod ijim i kakvim utjecajima djeluje autor, te u koju

interesnu skupinu spada. Sociolozi Merton, Parsons i Homans su utvrdili da

povratne informacije,feedback, utjeu na autorov daljnji rad, koji nikad ne treba

promatrati bez uvida u društveni kontekst u kojemu on živi i djeluje.

"Komunikator dolazi do izražaja kao dio raširenog modela, tako što svoje

poruke šalje u skladu s oekivanjima i akcijama drugih osoba i skupina unutar

istog sustava". (R.K.Merton)

2.1. Principi provedbe analize sadržaja

1. Može se napraviti reprezentativni izbor tekstova ili poruka u nekom

drugom obliku na kojima u preliminarnoj analizi utvrujemo uestalost i

znaenje nekih važnih tema

4 Harold D. Lasswell(1902.-1978.)- ameriki psiholog poznat po izuavanju

politike, osobnosti i socioloških disciplina. Tvorac znamenitog modela

komunikacije "Tko kome što kaže i s kojim uinkom?". Pri tom TKO kontrolira

poruku ŠTO SE KAŽE predmet je analize sadržaja, KOME se bavi primateljem a SKOJIM UINKOM govori o feedbacku, tj. rezultatima primitka poruke


5/29

5

2. Može se kvantitativno analizirati jedna ili više poruka iste vrste da bi se

utvrdila uestalost ponavljanja nekog segmenta rijei, sinagme ili prostora

u mediju posveena nekoj temi

3.

Jedna ili više istovrsnih poruka može se analizirati samo kvalitativno ilikombinirano (kvalitativno i kvantitativno, da bi se istražila struktura neke

poruke u odnosu na pojedine ideje, poruke ili vrijednosti koje sadrže)

4. Analizirati se mogu i poruke u odnosu na njihovu vezu sa životom

skupine, s naglaskom na interakcije izmeu pojedinih skupina unutar

društvenog života (npr. vijesti, poruke koje se šire sredstvima masovne

komunikacije)

5. Provesti se može i analiza koja bi meusobno usporeivala vijesti i

poruke pojedinih masovnih sredstava komunikacije, kao i analiza poruka

u odnosu na njihovo djelovanje na formiranje stavova specifinih skupina.

Analiza tiskanih medija ima najstariju istraživaku tradiciju. Veina

istraživanja usmjerena je na socijalne fukcije tiska u globalnom društvenom

sustavu. Analizi podliježu i stavovi i vrijednosti koje zastupaju uredništva novina

ili asopisa. Kod analize tiskovina posebnu pozornost treba posvetiti odabiru

uzorka, jer je nemogue obavljati analizu na itavoj produkciji. Uzorak mora biti

vremenski reprezentativan, a analizirati se mogu ak i sadržaji o kojima ništa nije

napisano, jer poneke novine iz raznih razloga izbjegavaju pisati o raznim temama

i dogaajima. Možemo usporeivati i nekoliko vrsta tiskovina s obzirom na stav

koji zauzimaju o pojedinoj temi.

- Na temelju misli, tema ili simbola uzetih kao jedinice za analizu,

klasificiramo rezultate i usporeujemo objekte istraživanja kako

bismo vidjeli što se nalazi u dijelu javnih poruke koju želimo

analizirati, te je li rije o neutralnom, pozitivnom, negativnom ili pak

sumnjivom stavu.


6/29

6

2.2. Objektivnost i kvantifikacija u definiranju analize sadržaja

Analiza sadržaja kao znanstvena metoda na podru ju masovnih

komunikacija temelji se na trima odrednicama Harolda D. Lasswella.

Govorei o analizi sadržaja, Lasswell istie da kategorije analize, upotrebljene za

klasifikaciju sadržaja, moraju biti eksplicitno definirane tako da imaju visok

stupanj vrijednosti i uvjerljivosti. Analitiar, nadalje, nije slobodan pristrano

selekcionirati materijal koji obrauje, ve ga mora sustavno i objektivno obraditi

i obuhvatiti sve jedinice analize predviene uzorkom. Posljedice rada na analizi

sadržaja mogu imati znaajan utjecaj pri donošenju sudova i odluka, te ih

sukladno tomu, treba brižljivo i statistiki precizno obraditi.

Na tragu Lasswellvih postavki, vjerojatno najpoznatiju i do današnjih dana

naješe upotrebljavanu definiciju analize sadržaja " kao istraživake tehnike za

objektivno opisivanje, sistematiku i kvantifikaciju manifestnih sadržaja u

komunikacijama" donosi Bernard Berelson.5

Iz šire Lasswellove sheme odreenja predmeta i ciljeva metode analize

sadržaja, Berelson izdvaja dva za njega najvažnija elementa, koja su postala

klasina u ispitivanju komunikacijskog materijala. Ti elementi su "što se kaže" i

"kako se kaže", a Berelson ih u operacionalizaciji za potrebe sadržaja oznaava

kao: (Stojak, "Metode analize sadržaja", str.42):

1. Što se kaže

a) Predmet – o emu se radi u komunikaciji

5 Bernard Berelson( 1912.-1979.)- ameriki psiholog- behaviorist koji je dao

znaajan obol na polju istraživanja prirode i uinaka masovne komunikacije,

koristei se, meu ostalim, iskustvom analitiara ponašanja njemakog narodau Drugom svjetskom ratu


7/29

7

b) Usmjerenost – je li tretman izreenog povoljan ili nepovoljan

prema subjektu

c) Standard – što je osnova na kojoj poiva klasifikacija

usmjerenostid) Vrijednosti – što eksplicitno i implicitno otkivaju ciljevi poruke

e) Metode – koji uvjeti ili aktivnosti omoguuju realizaciju ciljeva

f) Osobine – kakve su karakteristike aktera

g) Akteri – tko inicira aktivnost

h) Autoritet – u ije se ime promie utjecaj kroz poruku

i)Porijeklo – odakle dolazi poruka

j) Cilj – komu je poruka upuena

2. Kako se kaže

a) Forma komunikacije – pria, novinski sadržaj, radio, TV, Internet

b) Forma iskaza – gramatika ili sintaktika forma jedinice iskaza

c) Intenzitet – snaga ili uzbudljivost lansiranja poruke

d) Poruka – retoriki ili propagandni karakter informacije

Bernard Berelson, ije su upute i pravila operacionalizacije još dominantni

u primjeni metode analize sadržaja i teorijama koje se bave prouavanjem

komunikacija, upozorava na odreene dvojbe oko kvantitativne analize i esto

pogrešno protumaenog pojma objektivnosti. Kvantifikacija, naime, pretpostavlja

dokaz sam za sebe. Podaci se gomilaju i na taj nain poveavaju objektivnost, jer

prikupljanje podataka pretpostavlja manifestni karakter. Pozitivistiko tumaenje

elemenata teksta kao "neutralnih podataka" najbolje odgovara Berelsonovu

ekstremnom primjeru analize sadržaja kojim uvjerava da manifestni ili pojavni

sadržaj treba razumjeti kao kompleks crnih slova na bijeloj podlozi (Black marks

on white sheet).


8/29

8

Kod kategorizacije prikupljenog materijala Berelson inzistira na poštivanju

karakteristika kategorija kao što su homogenost, kompleksnost, meusobna

iskljuivost, objektivnost i adekvatnost.

2.3. Tijek izvoenja analize sadržaja

Iz opeg tijeka izvoenja analize sadržaja može se izdvojiti nekoliko

operacija, koje su preduvjet primjene metode.

Uz izbor i pravilnu obradu literature kao poetne faze istraživanja

metodom analize sadržaja, od iznimnog znaaja je formulacija hipoteze kao

privremene afirmacijske pretpostavke koju kroz analizu treba potvrditi ili

odbaciti. Definiranje dimenzija analize, predmeta istraživanja i odreivanje

pravaca analize jednako su bitni. Kad je rije o dimenzijama analize, potrebno je

imati osjeaj mjere u pogledu vlastitih pretenzija, mogunosti i dometa

istraživanja. Takoer ne treba smetnuti s uma da analiza sadržaja u veini

sluajeva obrauje predmet nekom od metoda reprezentativnog uzorka, pa su

sukladno tome i dobiveni rezultati bliži ocjeni, nego mjerenju. U izboru pravaca

analize nužno se usmjeriti konkretno postavljenom cilju i zanemariti marginalne

informacije. Kod analize sadržaja redovito prijeti opasnost od promašaja, iz

objektivnih i subjektivnih razloga. Izvorni je prouavani materijal, ipak samo

neka vrst derivata " slika viena oima drugih", pa se analitiar može nai u

situaciji koja se u novinarstvu naziva dilemom optimistikog ili pesimistikog

prikaza dogaaja, tj. samo površinski zagrepsti po sadržaju u bojama koje

odreuje ureivaka politika lista, politiki profil i sl. Istraživa subjektivno

može promašiti u nastojanju da u predstavljanju rezultata analize, iznosi pristrane

ocjene ili naglašava atraktivnosti nauštrb objektivnosti. Spomenute zamke mogu

se uvelike izbjei izborom i ujednaenim tretmanom dokumenata kao osnovnog

izvora za analizu, iji rezultati moraju biti provjerljivi i za druge istraživae.


9/29

9

Kljuna etapa u provedbi analize sadržaja jest konstrukcija osnovnog skupa

jedinica i uzorka koji mora u svim segmentima reprezentirati itav taj skup.

Potpun obuhvat pojave po jedinicama promatranja, konkretno u sluaju pregleda

novinskih tekstova, jest praenje jednog doga

aja koji se kao neovisna tema

predstavlja itatelju od poetka do kraja promatranog razdoblja (npr. pisanje

novina o Sveuilištu u Dubrovniku). Pri tom valja voditi rauna o valjanosti

uzorka koji ovisi o:

a) Broju jedinica ili veliini izabranih uzoraka – vei uzorak u pravilu daje

pouzdaniju ocjenu

b) Homogenosti obilježja – što je manji varijabilitet, manji je i uzorak

c) Varijabilitet obilježja

d) Naina odabira uzorka

Adekvatna priprema jedinica analize sadržaja operacija je važna kod

sažimanja jedinica analize, jer bi prevelika brojnost otežala sintezu i rasplinula

rezultate. Elaboracija indikatora izravno se tie promatranih "objekata" analize.

Ako u analizi sadržaja, primjerice, postavljamo hipotezu o Sveuilištu u

Dubrovniku kao temi od znaaja za širu javnost, to nam kao indikator mogu

poslužiti forme teksta, njihov rubrini smještaj i sl.

Pravilo "presjeka" operacija je kojoj je bit da istraživa samostalno odlui

o nainu rašlanjivanja analiziranih napisa u zavisnosti od hipotetskog okvira.

Slijedi tehnika testiranja s ciljem eliminacije elemenata koji se ne uklapaju u

idealni plan istraživanja, te eksploatacija materijala kroz kontrolu ukupnog

istražvakog postupka – od projektiranja preko prikupljanja podataka do

korištenja rezultata analize.

2.4. Jedinice analize sadržaja

U pokušaju odreivanja glavnih elemenata i postupaka u analizi sadržaja,

prema Berelsonu, kljuna je jedinica za kvantifikaciju signalne funkcije poruke –


10/29

10

mjerna jedinica ili measuring unit. Pod tim pojmom podrazumijevaju se

jednostavne jedinice koje se mogu pronai u nekoj poruci, a izražene su nekom

formalnom mjerom. Veliina teksta, duljina izlaganja poruke, crtež, frekvencija i

smještaj teksta, sve to izražava smisao kvantifikacije signalne poruke kao mjerne jedinice u analizi sadržaja. Mjerne jedinice odnose se na kvantifikacijske

karakteristike poruke, a frekvencijska se analize sadržaja pak služi mjernim

jedinicama uz izražavanje podataka u frekvencijama (brojne jedinice) i openito u

interpretaciji rezultata analize sadržaja na razini numerikih iskaza (Stojak, 1990.

"Metoda analize sadržaja", str.82). Želimo li npr. analizirati ekspoziciju TV

programa, istraživat emo mjernom jedinicom vremenskog trajanja (npr. minuta).

U analizi sadržaja, gdje se frekvencije striktno odreuju i izražavaju brojem,

redovito se koriste brojne jedinice (enumeration unit). To znai da se broje

razliiti simboli, od slova i rijei do tema i temeljnih izriaja. Kvantifikacijski

karakter brojne jedinice može se obogatiti varijantama kvanitativne analize

sadržaja.

Postoji i analiza konteksta napisa koja, makar je katkad tretiramo

kvantitativno, zapravo pripada podru ju kvalitativne analize. Jedinica konteksta

(context unit) odgovara segmentu poruke ili njezina dijela, a može biti paragraf,

fraza, tema i sl. U pravilu se koristi radi lakše interpretacije smisla nekog napisa

kao predmeta analize, u potrazi za latentnom porukom, koju kolokvijalno

nazivamo "itanjem izmeu redaka".

2.5. Utjeu li mediji na naše stavove i predodžbe o temi

Za veinu graana jedne demokratske države s razvijenim civilnim

društvom, mediji su osnovni izvor informiranja i komunikacijski kanal pomou

kojega se uz ostale uloge stvara i percepcija o nekoj temi. Predodžbu o temi

stvaramo uglavnom na temelju medijskih izvješa, novinarske selekcije dogaaja


11/29

11

i istupa javnih linosti koje govore o temi (Kanižaj, "Bogatstvo razliitosti",

2004. str 86).

Prvi pokušaji novog pristupa teoriji medijskih uinaka isticali su da je

medijski uinak jak i univerzalan za sve segmente javnosti koji su izloženi.

Nakon toga slijedi predstavljanje realnije teorije Josepha Klappera koji u radu

"Uinci masovnog komuniciranja" (1960.) iznosi stajalište prema kojemu su

uinci medija zapravo ogranieni. S vremenom je sve više istraživaa,

prvenstveno korištenjem metode analize sadržaja, nastojalo otkriti kolika je

stvarna mo medija.

Elisabeth Noelle-Neumann priklanja se tako tumaenju da mediji imaju

snažan utjecaj na publiku, što pojašnjava modelom spirale šutnje. Model

spominje tri karakteristike komuniciranja koje zajedno proizvode snažne uinke

na javno mnijenje. Kumulacija ili gomilanje odnosi se na sposobnost medija da

obuhvate mnogo tema kroz odreeno vremensko razdoblje. Prisutnost predstavlja

sudjelovanje medija u našim životima, dok se podudaranje odnosi na ujednaenu

medijsku sliku dogaaja i temu koju dijele novine i ini mediji. Prema teoriji

Neumannove, javno se mnijenje stvara kroz svojevrsnu spiralu šutnje u kojoj

mediji imaju kljunu ulogu kao izvor na koji se oslanjaju graani – konzumenti

medija. Komunikološkoj teoriji obol su dali i znanstvenici koji smatraju da mediji

prenose realnu sliku stvarnosti i poput zrcala oslikavaju dogaaje iz stvarnosti,

bez "šumova u kanalu". Izdvaja se, nadalje, teorija selektivne percepcije, gdje

korisnici medija samostalno prihvaaju sadržaje koji potvruju njihova stajališta,

a smanjuju izloženost informacijama koje su u suprotnosti s njihovim

vrijednostima. Teorija minimalnih medijskih efekata (McCombs i Shaw, 1972.),

zajedno s oprenom teorijom spirale šutnje, može naglasiti aspekt koji mediji

mogu imati u izvješivanju o temi.

Zagovaratelji tzv. priming teorije istiu da mediji imaju potencijalno jak

neposredni uinak na politike stavove kroz sposobnost kreiranja dnevnog reda

(agenda-setting), utjeui pri tom na kriterije kojima se graani koriste kod


12/29

12

evaluacije aktera. Mediji kroz razliite tehnike agenda-settinga mogu izmjeniti

razinu poruke, naglašavanjem i ignoriranjem pojedinog problema. Svekolikim

prouavanjem utjecaja tiskovina iskristalizirale su se tri medijske razine:

a) Na razini kreiranja dnevnog reda donosi se odluka o kojime se temama

izvještavati

b) Na razini usredoto enosti utvruje se perspektiva i osnovni stav u

izvještavanju

c) Razina evaluacije obuhvaa odluivanje o tom kako e novinari ocijeniti

dogaaje i kojim e se argumentima pri tom služiti.


13/29

13

3. KATEGORIZACIJA U ANALIZI SADRŽAJA NAPISA O

SVEUILIŠTU U DUBROVNIKU

U ovom poglavlju kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi podvrgnuto jeukupno 90 tekstova o Sveuilištu u Dubrovniku objavljenih u etiri nacionalna

dnevna lista, tri tjednika koja "pokrivaju" podru je Dubrovako-neretvanske

županije i jednoj lokalnoj reviji.

Koristei se tablicama i grafikonima, u analizi se navode podaci o

ukupnom broju objavljenih tekstova, tipu lanaka, intonaciji naslova, te

nositeljima uloga koje se na ovaj ili onaj nain tiu djelovanja Sveuilišta. Kod

pregleda uokvirivanja tekstova (framing) analizira se okvir kao afirmativan,

neutralan ili negativno obilježen. Drugi okvir odnosi se na informativnost,

evaluativnost i eksplanacijske tekstove. U pregled napisa o najmlaoj hrvatskoj

visokoškolskoj instituciji pojedinano su uvršteni dnevnici, tjednici i Du revija, te

smještaj tekstova po rubrikama tih tiskovina.

3.1. Tablica br. 1. Ukupan broj tekstova o Sveuilištu (%)


14/29

14

Tablica pokazuje oevidnu veliku zastupljenost Sveuilišta u broju od

ukupno 90 analiziranih tekstova. U distribuciji prema novinama tjednik

"Dubrovaki list" objavio je najviše tekstova o Sveu

ilištu. Slijedi drugi tjednik,

"Setemana" koja od prvog pojavljivanja na kioscima u jesen 2004. godine ima

posebnu rubriku "Sveuilišni grad" posveenu zbivanjima na Sveuilištu i oko

njega. "Dubrovaki vjesnik" je objavio najmanje lanaka i uglavnom se okrenuo

tematskom prikazu problema. Od dnevnika je brojem objavljenih napisa

prednjaila "Slobodna Dalmacija", koja je pred konkurentima u kvantitativnoj

prednosti zbog gradskih stranica. U utrci glavnih takmaca, "Jutarnjeg lista" i

"Veernjeg lista", uestalošu napisa nametnuo se prvi s dvostruko više

objavljenih tekstova, pa se kod praenja teme Sveuilišta u tim dvama

dnevnicima ne može govoriti o fenomenu novinarske podudarnosti. Taj fenomen,

premda profili lista nisu isti, mogue je prepoznati usporede li se napisi

"Veernjeg" s "Novim listom" koji tematski i vremenski prate tijekom krize

Sveuilišta u studenom i prosincu 2004. godine.

Frekvencija tekstova o Sveuilištu generalno raste upravo u svjetlu afere

oko dodjele kompleksa stare bolnice dubrovakoj visokoobrazovnoj instituciji.

Prijepori izmeu državne i lokalne vlasti, te istupi vodstva Sveuilišta medijski su

intenzivno eksploatirani potkraj prošle godine, što je i razumljivo uzme li se u

obzir potencijal prie. Prije izbijanja afere, te nakon njezina smirivanja, tekstovi o

Sveuilištu u tiskovinama veinom su informativnog karaktera i afirmativni, a

uestalost pojavljivanja je niža. Izuzetak su tjednici "Dubrovaki list" i

"Setemana", te revija "Du-revija", koji kontinuirano prate sveuilišna zbivanja,

bilo kroz posebne rubrike ili kroz napise u ijem kreiranju sudjeluju studenti.

3.2. Tablica br.2 Pregled tekstova po tipu lanaka (%)


15/29

15

Tekstovi o Sveuilištu naješe su se pojavljivali u izvještajnim

novinarskim vrstama (vijest, izvještaj). Prevladavajui izvještajni tip lanaka

posljedica je živih intenzivnih aktivnosti koje su pratile osnutak Sveuilišta u

Dubrovniku, poetak akademske godine, te nadasve brojne konferencije za

novinare i oitovanja u svjetlu krize oko ustroja i smještaja Sveuilišta.

Dominacija izvještaja upuuje na manjak drugih novinarskih formi u kojima se

osim izvještavanja, objašnjavaju složeniji problemi, poput Bolonjskog procesa

studiranja kojim se bave tjednici , "Dubrovaki vjesnik" kao dijelom tematskog

prikaza "Europska obitelj visokog obrazovanja" i "Setemana" kroz okvir

razgovora o studiju "Mediji i kultura društva". Nedostatak napisa s obilježjem

analitikog u dnevnicima je uvjetovan ogranienošu prostora, pa itatelj ostaje

uskraen za potpuniji prikaz svih aspekata problema vezanih uz nastanak i

razvitak najmlaeg hrvatskog sveuilišta. Meu zastupljenjim formama

novinarskog izriaja, ali iskljuivo u tjednim listovima, razgovori su s vodstvom

sveuilišta, predavaima, te rjee sa studentima. Razgovorima je posveen

znaajan prostor na prednjim sranicama tjednih tiskovina, pa tako rektor dr.

Mateo Milkovi u tekstu "Ne smije biti politike na Sveuilištu!" (Dubrovaki

vjesnik, 19.veljae 2005.) nakon završetka zimskog semestra dobiva cijelu

stranicu za rekapitualciju prvih mjeseci života Sveuilišta. Sukreatoru studija

"Mediji i kultura društva" dr. Peru Maldiniju "Setemana" je rezervirala gotovo

cijele dvije stranice kulturne rubrike(razgovor u broju od 1.prosinca 2004., str.16

i 17 ). Jedini tekstovi koji obrauju temu Sveuilišta iz povijesne perspektive dva

su nastavka podlistka "Dubrovakog lista", koji donose pregled dubrovakog

visokog školstva.

Tematski prikazi suvremenog Sveuilišta rijetki su i susreu se uglavnom u

" Dubrovakom vjesniku", dok se problematikom studentskog standarda i

svakodnevice sustavno ne bavi nitko, što potvruje izostanak te teme ak i u

posebnoj rubrici "Sveuilišni grad" tjednika "Setemana".


16/29

16

3.3. Tablica br.3 Pregled tipa naslova u tekstovima o Sveuilištu prema

tiskovini (%)


17/29

17

U analizi naslova koji u dnevnim i tjednim listovima najavljuju napise o

Sveuilištu uoljivo je da naslovi, glavni dio opreme, u nekim sluajevima ne

prate sadržaj teksta. Takve nepodudarnosti mogu se protumaiti nainom

promišljanja urednika koji znaju da zbog brza ritma življenja dobar dioitateljske

publike kod prelistavanja novina prvo zamjeuje naslove i na temelju njih, esto i

bez itanja teksta formira mišljenje i stavove. Zato informativni naslovi

uglavnom ne privlae pažnju, jer itatelju nisu dovoljno primamljivi.

Senzacionalistiki, a nerijetko i negativni naslovi su, naprotiv, redovito

intrigantniji. Iako svjesni da informacija iz naslova može imati snažan medijski

uinak na konzumente, urednici ipak paze da naslov prouzroi što manju štetu

osobama i institucijama koje istie u prvi plan, zbog profesionalnih razloga i

opasnosti od sudskih tužbi.

Udio naslova koji nose oznaku senzacionalistikog u pregledu tiskovina

što pišu o Sveuilištu nije velik, možda i zato što Sveuilište kao tema izvjesno

nema potencijal medijskog skandala. Zanimljivo je da se senzacionalistiki

naslovi javljaju jednom u kontekstu krize s dodjelom prostora stare bolnice

sveuilištu, a drugi put kad se osnutku sveuilišta pristupa i previše afirmativno,

pa tako "Dubrovaki list" tekst o poetku akademske godine najavljuje naslovom

"Povijesna generacija utire nove staze". "Setemana" razgovor uz osnutak studija

"Mediji i kultura društva" pak naslovljava "Studij za medijske djelatnike 21.

stoljea". Znakovito obilježje analize je i brojnost naslova ije je znaenje teško

odrediti. Te dvojbe katkad su rezultat nepodudarnosti naslova i nadnaslova, a

katkad nepreciznosti urednika koji , u tjesnacu rokova tiskanja, površno prelete

tekst koji opremaju. Nastaju tako naslovi koji u biti malo ili ništa ne

komuniciraju, ili odašilju nejasnu poruku poput "Pali na prvom ispitu?"

(Dubrovaki vjesnik, 27.studenog 2004.), "etiri koraka do

prokletstva"(Dubrovaki list,20.listopada 2004.), "Samo e nas usporiti, ali ne i

zaustaviti( Veernji list, 22. studenog 2004.).


18/29

18

Primjetna je takoer velika zastupljenost naslova svrstanih pod "ostalo",

koji jesu vezani uz tematiku dubrovakog Sveuilišta, ali su po tome, kao

samostojei, teško prepoznatljivi. Primjer je naslov "Umjereno siromaštvo razvija

maštu" (Setemana, 17.studenog 2004.). Informativni naslovi kao opremanapisima izvještajnog tipa su u politiko-informativnim dnevnim listovima

(Slobodna Dalmacija, Novi list) i dnevnicima polutabloidnog tipa (Jutarnji list i

Veernji list) u veini su izvedeni po zanatu, o emu svjedoi primjer

"Ljetnikovac Crijevi-Puci prepušten Sveuilištu" (Setemana,23.prosinca 2004.

), "Dubrovako sveuilište u kapitalne projekte uložit e 12 milijuna kuna"

(Jutarnji list,25. sijenja 2005.) ili "Dubrovakom sveuilištu manjka doktora"(

Slobodna Dalmacija, 26.veljae 2005.)

3.4. Tablica br.4 Pregled tematskih kategorija prema tiskovini (%)


19/29

19

U polugodišnjem pregledu aktivnosti Sveuilišta popraenih u dnevnom i

tjednom tisku primjetno je da su napisi o aktivnostima vodstva Sveuilišta,

potezima resornih ministarstava i lokalnih vlasti prevladali nad onima koji se tiu

akademskih aktivnosti i studentskog rada. Takav nesrazmjer mogue je tuma

iti

krizom projekta Sveuilišta, kad su medijski zanimljiviji od svakodnevne rutine

na dubrovakoj instituciji bili prijepori oko opstanka Sveuilišta. Aktivnosti

sveuilišnog vodstva u studenom i prosincu 2004. obilježene su sastancima s

nadležnim vlastima, te susretima s novinarima na kojima obrazlažu prirodu

konflikta koji je nastao nedodjeljivanjem stare dubrovake bolnice u sveuilišne

svrhe. Ista problematika, problematike smještaja Sveuilišta oznaava i napise o

potezima resornih ministarstava i lokalnih vlasti. Akademske aktivnosti u tjednim

listovima poinju dobivati vei prostor po jenjavanju krize oko Sveuilišta, dok

dnevnici postupaju upravo obratno, te nakon krize rutinskim sveuilišnim

aktivnostima daju malo prostora. Pristup dnevnika temi Sveuilišta u Dubrovniku

nakon kriznog razdoblja potvruje da im je novinarima i urednicima tema

zanimljivija ako iskae iz okvira uobiajenog.

U praenju rada Sveuilišta i interakcija njegovih aktera sadržajno poseban

"kurs" zadržava Du revija koja, neovisno o prijeporima koji prate zaživljavanje

projekta Sveuilišta, afirmativno piše o instituciji, predstavljajui njezine

aktivnosti kroz tekstove studenata i predavaa – iskljuivo o svakodnevici

studenata i predavaa.

3.5. Tablica br.5 Pregled nositelja uloga o kojima se govori u tekstu (%)


20/29

20

Nositelji uloga pojam je koji oznaava sve osobe o kojima se izvještava i

koji se pojavljuju u razliitim ulogama vezanim uz temu koja je predmet analize.

Osobe koje u tekstovima predstavljaju nositelje uloga aktivni su sudionici

doga

aja, te izjavama i postupcima pridonose aktualnosti i stvaranju kontekstanapisa.

Pregled novinskih tekstova o Sveuilištu u Dubrovniku donosi iznimno

bogat "spektar" aktera, posebice u vrijeme nastanka problema oko dodjele

prostora za potrebe Sveuilišta. Kao nositelji uloga tada se izdvajaju tadašnji

ministar zdravstva i socijalne skrbi RH Andrija Hebrang, kojeg mediji unisono

detektiraju kao ovjeka koji je dopisom stopirao projekt Sveuilišta. "Hebrang ne

da staru bolnicu!"(tjednik Setemana, 17. studenog 2004.) i "Razvoj Sveuilišta u

Hebrangovim rukama"(Slobodna Dalmacija, 27.studenog 2004.), primjeri su

opreme tekstova koje bivšeg potpredsjednika Vlade predstavljaju (negativnim)

nositeljem uloge. Realizacija projekta Sveuilišta u Dubrovniku kao dogaaj od

vrhunskog znaaja za domau visoku naobrazbu logino ukljuuje i javne istupe

rektora Matea Milkovia, ali i ostalih osoba na istaknutim položajima koji se

izravno tiu sudbine Sveuilišta. Meu nositelje uloga tako je ukljuena i

ravnateljica Ope bolnice Dubrovnik dr Ljiljana Betica - Radi, kao provoditelj

odluka nadležnog Ministarstva zdravstva RH, župan dubrovako-neretvanski

Ivan Šprlje i gradonaelnica Dubrovnika Dubravka Šuica kao predstavnici

lokalne vlasti i suosnivaa Sveuilišta. Prijepore koji prate opstanak Sveuilišta

prekida još jedan ministar- nositelj uloge, a rije je o ministru znanosti RH

Draganu Primorcu koji u ime Sanaderova kabineta za posjeta Dubrovniku

podupire sveuilišni projekt ( "Sveuilište ima podršku Vlade", Jutarnji list,

3.prosinca 2004. )

No, kako se tema sveuilišta, u normalnim okolnostima, ipak vezuje uz

realizaciju akademskih programa i aktivnosti aktera koji ih provode, loginije je

da kao nositelji uloga dominantniji budu predavai, studenti i povremeno vodstvo

Sveuilišta. Pomak u tom pravcu vidljiv je nakon stišavanja krize na relaciji


21/29

21

ministar Hebrang-lokalna vlast, kad se Sveuilište otvara iznutra, pa se postupno

mijenjaju i nositelji uloga, koji iz sfere politike prelaze u prirodno sveuilišno

okruženje. Primjer za to može biti razgovor uz osnutak Turistikog vijea mladih

Sveuilišta u Dubrovniku, gdje je nositelj uloge predsjednik tog tijela, student

Ivica Kipre (Setemana 23.prosinca 2004.).

3.6. Tablica br.6A Okviri prema tiskovinama (%)

Tablica donosi vrstu okvira kojim smo željeli opisati ukupan dojam koji

pojedini tekst ostavlja na itatelja (oprema i sadržaj teksta, pozicija na novinskoj

stranici, podudarnost naslova i teksta). Zastupljenost neutralno intoniranih


22/29

22

tekstova poklapa se s brojem napisa izvještajnog karaktera. Afirmativni tekstovi u

najveem dijelu tematski su vezani uz akademske sveuilišne programe,

predstavljanje aktivnosti studenata i predavaa, te poteze vlasti koji idu u korist

zaživljavanju zamisli o Dubrovniku kao sveuilišnom gradu. Negativno uokvireni

tekstovi u pravilu se pojavljuju u vrijeme kad kriza s dodjelom kompleksa stare

dubrovake bolnice za sveuilišnu namjenu i nesporazumi izmeu Sveuilišta,

lokalnih vlasti i Ministarstva zdravstva RH dostižu vrhunac.

U kategoriji negativnih lanaka i dnevnici i tjednici objavljuju kritike

odgovornih za zastoj u ustrojavanju Sveuilišta u Dubrovniku, te sukladno tome

prilino uravnoteženo iznose injenice i izjave aktera. Izuzetak u nekoliko

sluajeva senzacionalistiki su naslovi s natruhama tabloidnog novinarstva.

Ukupno gledajui, može se zakljuiti da tekstove pozitivnijeg usmjerenja

susreemo u tjednicima, koji na veem prostoru pišu o Sveuilištu izvan

konteksta afere. Od dnevnih listova "Slobodna Dalmacija" takoer eše piše o

problematici organizacije sveuilišnih aktivnosti, dok je priama o studentskoj

populaciji najviše naklonjena Du revija.

Ohrabrujue djeluje porast udjela afirmativnih lanaka nakon razdoblja

krize projekta Sveuilišta u studenom i prosincu 2004. Vei broj takvih napisa

naznaka je da su i mediji blagonaklono doekali smirivanje tenzija na relaciji

Zagreb-Dubrovnik.

3.7. Tablica br.6B okvir prema tiskovinama (%)

Segment analize sadržaja koji se tie ove vrste okvira, potvruje da

dnevnici i tjednici o temi Sveuilišta u Dubrovniku uglavnom objavljuju

informativne tekstove (prosjeno 60 posto tekstova odgovara odlikama

informativnog) koji su zasnovani na izvještajnim novinarskim vrstama, esto s


23/29

23

mnogo informacija, bez dubljih analiza, ali s veim brojem fotografija nego bi se

moglo oekivati. Uz tekstove koji su u informativnom okviru susreu se tako

fotografije s motivom sveuilišne zgrade, studenata, rektora Sveuilišta, ministara

Hebranga i Primorca, ravnateljice Ope bolnice Dubrovnik, lokalnih dužnosnika,

zgrade stare bolnice.

Slaba zastupljenost eksplanacijskih tekstova (opih analiza, procjena,

prognoza, osvrta i komentara), koja u tiskovinama doseže tek 16 posto, upuuje

na to da kod izvještavanja o Sveuilištu nedostaje analitiki pristup temi. Od

eksplanacijskih lanaka, zastupljeni s nešto više od 11 posto, još su rjei

evaluativni, koje struka smatra najvažnijima, jer mogu pružiti više izvora

informacija i ukazati na više aspekata istog problema. To su zapravo jedine

novinske vrste (komentar, osvrt, prilog, reportaža) s pomou kojih novinar može

pobjei iz jednoznane interpretacije i stvoriti osnove za vei naglasak za životne

okolnosti(Kanižaj, Bogatstvo razliitosti, 2004.).

3.8. Tablica br.7 Dnevnici prema rubrikama(%)

Distribucija tekstova o Sveuilištu u Dubrovniku prema rubrikama

dnevnika dio je percepcije teme s pozicije novinara i urednika. Ako je suditi

prema smještaju napisa u etirima dnevnim listovima, koji su, svaki u samo

jednom sluaju (kad je ministar znanosti Dragan Primorac izrazio nedvosmislenu

potporu projektu sveuilišnog Dubrovnika), temu rubrino "izdignuli" do

nacionalne razine. Glavnina tekstova, ak i u vrijeme kulminacije nesuglasica


24/29

24

izmeu Ministarstva zdravstva, rektora i lokalnih vlasti oko ustupanja stare

bolnice Sveuilištu, redovito je plasirana na regionalnim rubrikama Dalmacije

(Veernji List) i Jadrana (Jutarnji list). Izuzetak je "Slobodna Dalmacija" koja,

zahvaljujui druga

ijem konceptu novine, raspolaže županijskom rubrikom

Dubrovnika, gdje je objavljeno ak 70 posto ukupnog broja napisa splitskog

dnevnika o dubrovakoj visokoškolskoj instituciji.

Potpun izostanak komentara i osvrta, te zaobiena rubrika kulture i kad je

rije o predstavljanju djela sveuilišne publicistike, pokazatelj su da Sveuilište

na hrvatskoj sceni još nije u potpunosti prepoznato kao entitet za koji mora

skrbiti znanstvena zajednica (i ne samo ona). Nakon analize tekstova u

dnevnicima, namee se pitanje bi li se o sveuilištu uope toliko pisalo da nije

došlo do " šuma na linijama " izmeu Dubrovnika i zagrebakih Ministarstva.

3.9. Tablica br.8 Tjednici prema rubrikama (%)

Za razliku od dnevnika, tjednici koji izlaze na dubrovakom podru ju su,

zbog koncepcije koja je oekivano izdašna prostorom, sveuilištu posvetili veliku

pozornost i prepoznali ga kao jednu od udarnih tema na razmei 2004. i 2005.

godine. "Dubrovaki vjesnik" i "Dubrovaki list" eksploatirali su je kroz niz

napisa u kljunim rubrikama "Grad" i "Aktualno", a "Setemana" kroz ve

spomenutu specijaliziranu rubriku "Sveuilišni Grad", te "Fokus", rubriku koja je

ekskluzivno razotkrila aferu oko (ne)dodjeljivanja kompleksa stare bolnice

Sveuilištu. S izuzetkom jednog komentara, etiri teksta objavljena u rubrici


25/29

25

kultura, te podlistaka o povijesti visokog obrazovanja u Dubrovniku objavljenih u

rubrici "Zapažanja" Dubrovakog lista napisi o dubrovakom sveuilištu u

tjednicima nisu bili zastupljeni u drugim rubrikama.

3.10. Tablica 9. Revija

"Du revija", sukladno svojoj koncepciji promicanja svakodnevice

dubrovake populacije studenata, veinu sadržaja posveuje upravo buduim

akademskim graanima, objavljujui tekstove koje studenti pišu o studentima.

Gosti na stranicama "Du revije" su i drugi insideri, poput predavaa na studiju

"Mediji i kultura društva" koji ima rezerviran prostor za kolumnu.

U ostalim rubrikama studenti sa Sveuilišta pojavljuju se uglavnom u ulozi

intervjuiranih, te progovaraju o svojim motivima za upisa na Sveuilište u

Dubrovniku, nainu studiranja i drugim temama koje su afirmativne za

dbrovako visoko školstvo.


26/29

26

Dio koji se tie politike i "igara oko Sveuilišta" ostaje izvan dosega

interesa "Du revije", što je kao tiskovinu razlikuje od ostalih analiziranih tjednika

i dnevnika.

4. METODOLOŠKE NAPOMENE I PRIMJEDBE U

ISTRAŽIVANJU

U istraživanju izvještavanja medija koristili smo se znanstvenom metodom

analize sadržaja, uz pomo koje smo htjeli potvrditi hipotezu da je osnutak

Sveuilišta kao novog identifikacijskog znaka Dubrovnika za javnost iznimno

znaajan, a za znanstvenu struku kompleksan pothvat.

U razdoblju od 1.listopada 2004. do 1. ožujka 2005. godine proueno je 90

lanaka u etiri dnevna lista, tri tjednika Dubrovako-neretvanske županije i

jednoj reviji. Jedinica analize je novinski lanak, bez obzira na novinarsku vrstu.

Tijekom pregleda tekstova korištene su kvantitativne i kvalitativne metode, a

rezultati analize izneseni su u postotcima.


27/29

27

5. ZAKLJUAK

Kljuni nalazi u tom razdoblju su sljedei:

1. O Sveuilištu dnevnici naješe izvješuju kroz regionalne rubrike,

Dalmacije, Jadrana ili na županijskim i dubrovakim stranicama.

Tjednici temu Sveuilišta u veini sluajeva plasiraju na prednjim

stranicama udarnih rubrika kroz grad. Najmlai tjednik "Setemana" koji

izlazi od prošle jeseni uvodi posebnu rubriku pod nazivom "Sveuilišni

Grad" u kojoj iscrpno prati zbivanja u dubrovakom visokom

obrazovanju

2. Tema Sveuilišta u Dubrovniku nije eksploatirana na nacionalnoj razini


28/29

28

3. Dominantne teme tekstova su problemi s kojima se susree Sveuilište u

osiguravanju uvjeta za rad, te u komunikaciji s resornim ministarstvima

o kojima ovisi realizacija akademskih programa

4.

U izvještavanju su zastupljeniji napisi o poteškoama koje prate osnutak

Sveuilišta od onih koji se bave aktivnostima studenata i predavaa

5. Izvještavanje o Sveuilištu nije uvjetovano profilom tiskovine, ni

ureivakom politikom pojedinog lista – sve tiskovine pozivaju

odgovorne da se zauzmu za ouvanje i napredak Sveuilišta

6. Naglasak u dnevnicima je na informativnom tipu tekstova, a nešto više

analitikih može se nai u tjednim listovima

7. U izvješivanju je primjetno da problem opstanka Sveuilišta ne

provocira reakciju lokalnih politikih stranaka

8. Involviranost državnih institucija (Ministarstva) presudna je u otvaranju

krize Sveuilišta i njezinu razrješenju

LITERATURA I IZVORI:

1) KNJIGE

1. STOJAK, Rudi: Metoda analize sadržaja, Institut za prouavanje

nacionalnih odnosa, Sarajevo DP "Grafiar" Tuzla, 1990.

2. SKUPINA AUTORA: Bogatstvo razliitosti, Sveuilišna knjižara,

Zagreb 2004.

3. PLAKO, Ljudevit: Analiza sadržaja, Institut za društvena

istraživanja Sveuilišta u Zagrebu, Zagreb 1990.

4. VILOVI, Gordana : Etiki prijepori u Globusu i Nacionalu 1999-

2000. , Fakultet politikih znanosti Zagreb, "Zrinski", akovec 2004.

2) LANCI, REFERATI, STUDIJE I RASPRAVE


29/29

Studija autora Marka Rupia "Analiza sadržaja", Sveuilište u Zagrebu,

Filozofski fakultet Odsjek za sociologiju, Metode istraživanja II prof.dr.

Vjekoslav Afri (materijal preuzet s Interneta)

3) PRILOG

Mape s posloženim tekstovima o Sveuilištu u Dubrovniku

objavljenih u etiri dnevna lista, tri tjednika i jednoj reviji u razdoblju od 1.

listopada 2004. godine do 1. ožujka 2005. godine

Tablice s prikazima pojedinih segmenata analize sadržaja napisa o

Sveuilištu u Dubrovniku

Grafovi s prikazima pojedinih segmenata anlize sadržaja napisa o

Sveuilištu u Dubrovniku

Slika 1. Etape analize sadržaja

analiza napisa

Documents

Transcript of analiza napisa