A4.4

EuropeAid/128256/D/SER/HR

Projekt „Usluge HZZ-a klijentima: unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška

Aktivnost A4.4. Analizirati metodologiju predviđanja budućih potreba za vještinama i klasifikacije zanimanjaPregled postojeće metodologije predviđanja budućih potreba za vještinama i klasifikacije zanimanja te potreba HZZ-a i prelaska na novi europski sustav klasifikacije zanimanja (ESCO)

Instrument pretpristupne pomoći Europske unije za Republiku Hrvatsku

Ovaj projekt financira Europska unija

Projekt provodi

Tribal Education Limited u konzorciju sTeched Consulting Services Ltd, AAM Consulting Ltd. i b4b Ltd.

Ova stranica je namjerno ostavljena praznom.

Strana 2

Povijest verzija dokumenta

Datum Verzija Autor Komentari

08/11/12 1.0 BB

09/01/13 1.1 WS uvršteni komentari HZZ-a

15/01/13 1.2 WS, AMcG uvršteni komentari HZZ-a, 2. dio

Strana 3

Sadržaj

UVOD I SVRHA...............................................................................................................................6

PREDVIĐANJE POTREBA ZA VJEŠTINAMA.......................................................................................7

ALTERNATIVNI PRISTUPI PREDVIĐANJU.........................................................................................8

DEFINIRANJE TERMINOLOGIJE......................................................................................................12

OBRAZLOŽENJE AKTIVNOSTI PREDVIĐANJA..................................................................................13

EUROPSKA I MEĐUNARODNA PRAKSA.........................................................................................16

POTRAŽNJA ZA ODREĐENIM KVALIFIKACIJAMA I GENERIČKIM VJEŠTINAMA................................18

POTREBA ZA BOLJIM SUSTAVIMA PREDVIĐANJA..........................................................................19

ESCO - EUROPSKA KLASIFIKACIJA VJEŠTINA, KOMPETENCIJA I ZANIMANJA...................................23

EUROPSKA PANORAMA VJEŠTINA................................................................................................29

POTREBE HZZ-A I NAPREDAK PREMA ESCO-U...............................................................................40

ZAKLJUČCI I SLJEDEĆI KORACI.......................................................................................................44

DODATAK 1 USPOREDBA PREDNOSTI I NEDOSTATAKA PRISTUPA PREDVIĐANJUP POTREBA ZA VJEŠTINAMA................................................................................................................................47

DODATAK 2 PRISTUPI PREDVIĐANJU POTREBA ZA VJEŠTINAMA U EUROPSKIM DRŽAVAMA........48

DODATAK 3 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PLAN I METODOLOGIJA PRAĆENJA, ANALIZE I PREDVIĐANJA POTREBA TRŽIŠTA RADA ZA POJEDINIM ZVANJIMA TE PREPORUKE ZA UPISNU POLITIKU........................................................53

Strana 4

Izjava o ograničenju odgovornosti

Za sadržaj ovog dokumenta isključivo je odgovorno društvo Tribal Education Ltd i njegovi konzorcijski partneri te on ni na koji način ne odražava stavove Europske unije.

Strana 5

A4.4. Analizirati metodologiju predviđanja budućih potreba za vještinama i klasifikacije zanimanja

Pregled postojeće metodologije za predviđanje budućih potreba za vještinama i klasifikaciju zanimanja te potreba HZZ-a i prelaska na novi europski sustav klasifikacije zanimanja (ESCO)

Uvod i svrha

Svrha ovog dokumenta je dati pregled i analizu postojećih metoda i pristupa koji se koriste za prognoziranje potreba na području zapošljavanja, budućih kompetencija, predviđanje budućih kretanja i potreba za vještinama, ponude i potražnje, potreba HZZ-a i napredovanja prema ESCO sustavu. Isporučevina za ovu aktivnost je A4.4 Pregled postojeće metodologije i potreba/napretka HZZ-a prema novom europskom sustavu klasifikacije zanimanja.

Aktivnosti poduzete u sklopu ovog pregleda uključivale su sljedeće:

istraživanje postojećih podataka

sastanke s osobljem HZZ-a i njegove Središnje službe te prezentacije i rasprave o ovim temama

pregled postojećih i utvrđivanje budućih potreba za informacijama u pogledu analize zanimanja, uvjeta na tržištu rada, podataka o obrazovanju, zapošljavanju i osposobljavanju za uporabu u radu osoblja HZZ-a na području profesionalnog usmjeravanja.

utvrđivanje informacijskih potreba osoblja HZZ-a i rasprava o istima u cilju podrške radu na području profesionalnog usmjeravanja provedeni su s osobljem Središnjeg ureda HZZ-a i u sklopu aktivnosti Radne skupine 3

Navedene aktivnosti su povezane s aktivnostima i rješenjima razvoja ICT podrške, a predloženi model suradnje za razmjenu informacija i zajednički rad vezano za ova područja izrađen je u suradnji sa stručnjacima HZZ-a za ICT i tržište rada. Održan je zajednički sastanak s Radnom skupinom 3 i Radnom skupinom za ICT, a ovo je povezano i s budućim radom Nacionalnog foruma.

Također, ovo je i u vezi s potencijalnom primjenom novog europskog sustava za klasifikaciju zanimanja - Europske klasifikacije vještina, kompetencija i zanimanja (ESCO).

Ovaj pregled se preporučuje čitati zajedno s Izvješćem o pristupu LMI sustavu za podršku cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u RH, koje je traženi izlaz projektne aktivnosti ‘A4.5. Pregled osnovnih podataka’. Izvješće sadrži pregled informacija i podataka koji su trenutno dostupni za područja informacija o tržištu rada - LMI (Labour Market Information), tj. analizu zanimanja, uvjeta na tržištu rada i

Strana 6

drugih specifičnih i relevantnih podataka o obrazovanju, zapošljavanju i osposobljavanju zajedno s preporukama o trofaznom pristupu rješavanju utvrđenih potreba.

Predviđanje potreba za vještinama

U većini zemalja postoje sustavi predviđanja budućih potreba za vještinama. Međutim, među njima postoje znatne razlike u smislu sofisticiranosti i detalja, a dobrim dijelom su određeni i postojećom statističkom infrastrukturom. U EU i drugim zemljama je došlo do općeg pomaka u ciljevima planiranja radne snage prema široj procjeni u cilju informiranja svih sudionika na tržištu rada. Sustavi koji se razvijaju i koriste postaju sve sofisticiraniji i složeniji, a općenito je jasno vidljiv trend kombiniranja različitih metoda.

Prijedlog za stvaranje paneuropskog sustava predviđanja budućih potreba za vještinama je općenito prihvaćen, a rad koji poduzima Cedefop je počeo davati ploda na ovom polju. Ipak, većina država se slaže da je potrebno učiniti još dosta toga. Trenutno postoje razne inicijative u ovim područjima, uključujući ESCO i Europsku panoramu vještina (EU Skills Panorama). Ove inicijative i kretanja će Republika Hrvatska moći iskoristiti kad postane članica Europske unije.

Predviđanje potreba za vještinama se provodi na puno različitih načina u članicama EU, a važno je naglasiti da nijedna metoda nije dovoljna sama po sebi, već svaka ima svoje prednosti i nedostatke. Postoje brojni problemi i pitanja, a rezultati mogu zahtijevati pažljivo tumačenje i ne bi ih trebalo shvaćati doslovno. Na njih je potrebno gledati kao na pokazatelje općih kretanja.

Opći pristupi za predviđanje potreba za vještinama

Danas postoji širok raspon različitih alata i tehnika za predviđanje promjenjivih potreba za vještinama. Kratak pregled nekih od glavnih pristupa koji se redovito koriste uključuje sljedeće:

Glavni opći pristupi uključuju sljedeće:

1. Formalne, kvantitativne projekcije na nacionalnoj razini i na osnovi modela; uključuju složene ekonometričke modele s bihevioralnim sadržajem, kao i jednostavnije ekstrapolacije prošlih trendova i složenije metode vremenskih nizova;

2. Ankete među poslodavcima ili drugim skupinama (ovi pristupi mogu uključivati neke kvantitativne aspekte, ali su općenito više kvalitativne prirode); izravno ispitivanje poslodavaca o njihovim trenutnim manjcima vještina i očekivanjima za budućnost;

Strana 7

3. Ad hoc studije sektora ili zanimanja (uključujući i kvantitativne i kvalitativne metode), usmjerene na situaciju u pojedinim područjima (što može uključivati i elemente iz točaka 1. i 2. gore).

4. Analize za predviđanje budućih potreba primjenom scenarija razvoja na temelju stručnog mišljenja (uključujući uspostavu ‘opservatorija’, fokus grupe, okrugle stolove i druge metode Delphi tipa, u cilju postizanja konsenzusa).

5. Drugi kvalitativniji pristupi, uključujući fokus grupe, Delphi studije i izradu scenarija

Svaki pristup ima svoje prednosti i nedostatke. Oni su navedeni u Dodatku 1. U idealnom slučaju koristile bi se raznolike metode, uz međusobno informiranje i podršku umjesto gledanja na njih kao na međusobno isključive ili konkurentske alternative. Općenito se smatra da nijedan pojedinačni pristup nije dovoljan, kao da niti ijedna pojedinačna metoda pruža cjelovitu i potpunu sliku. U svim državama potrebne su i kvalitativne i kvantitativne procjene.

Alternativni pristupi predviđanju potreba za vještinama

Terminologija koja se koristi u predviđanju budućih potreba za vještinama je komplicirana i nije osobito precizno definirana. Također, za predviđanje budućih potreba za vještinama koriste se i brojne različite metode.

Postoji mnogo različitih načina kojima se može pokušati dobiti pogled u budućnost u rasponu od formalnih kvantitativnih ekonometričkih modela do kvalitativnijih pristupa, uključujući Delphi tehnike i izradu scenarija. Između se nalaze metode koje sadrže i kvantitativne i kvalitativne elemente, uključujući regionalne i sektorske opservatorije (te povezane detaljne studije), kao i ankete raznih vrsta. Nijedan određeni pristup nema monopol na istinu. Svi imaju svoje vrline i mane.

Metode predviđanja

Ovo poglavlje sadrži izvatke iz HZZ-ovog Plana i metodologije praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te preporuke za upisnu politiku iz rujna 2010. godine.

Čitav dokument je priložen ovom dokumentu kao Dodatak 3.

U međunarodnoj praksi predviđanja strukturalnih promjena na tržištu rada općenito te predviđanja strukture zaposlenih po pojedinim zanimanjima najčešće se koriste jednostavna metoda linearne ekstrapolacije i složena metoda makroekonometričkog modeliranja (ili skupina metoda). U nastavku slijedi opis njihovih značajki, prednosti i mana.

Strana 8

Linearna ekstrapolacija

Linearna ekstrapolacija sastoji se od predviđanja situacije ili budućih kretanja na osnovu situacije ili prošlih kretanja. Na primjer, ako su članovi određenih zanimanja relativno lako ili lakše u posljednjih nekoliko godina, prognoza će biti da će se oni relativno lako ili lakše zapošljavati u sljedećih nekoliko godina.

Iako je linearna ekstrapolacija vrlo jednostavna metoda predviđanja, njeni rezultati često su se pokazivali točnijima od rezultata nekih znatno složenijih metoda. S druge strane, jasno je da se linearna ekstrapolacija ne može koristiti za uspješno prognoziranje budućih promjena koje nisu nastavak prethodnih promjena.

Metoda linearne ekstrapolacije zahtijeva da duljina razdoblja u budućnosti za koje se vrši prognoza bude jednaka duljini razdoblja u prošlosti na temelju kojeg se vrši prognoza. Međutim, vrlo često su zahtjevi u pogledu vremenskog razdoblja koje prognoza obuhvaća veći nego što je to normativno i metodološki dopušteno vremenskim obuhvatom dostupnih ili kvalitativno izjednačenih informacija o prošlosti.

Bez obzira na spomenute nedostatke metode ili informacija koje su potrebne za njenu primjenu, linearna ekstrapolacija je jednostavna, intuitivno razumljiva i lako primjenjiva metoda koje ne zahtijeva posebno metodološko obrazovanje, što je osobito vrijedno ako se prognoziranje vrši na razini lokalnog tržišta rada.

Makroekonometričko modeliranje

Za razliku od prethodno opisane metode, makroekonometričko modeliranje je složen proces izrade prognoza koji prakticiraju isključivo ekonomski obrazovani stručnjaci u specijaliziranim vladinim agencijama i istraživačkim institutima.

Makroekonometričko modeliranje počinje od strukture proizvodnje (uključujući ne samo završne već i poluproizvode) i zaposlenosti po djelatnostima i zanimanjima, te se obično za ovo koriste informacije dobivene anketom radne snage. Buduća struktura proizvodnje po djelatnostima u državi predviđa se uglavnom na osnovu prethodnog trenda ili razvojnog puta koji su prošle razvijenije zemlje koji imaju sličnu inicijalnu strukturu proizvodnje. Na temelju prognoze buduće strukture proizvodnje, prognozira se buduća struktura potražnja za radnom snagom, odnosno zapošljavanja. Prognoza se vri ne samo u smislu ukupnog rasta zapošljavanja u skupinama djelatnosti, nego i u smislu potražnje za novim radnicima uslijed odlaska u mirovinu starih radnika itd. Budući da je brojne čimbenike koji određuju promjene u strukturi teško izmjeriti, vrlo često se koristi jednostavan vremenski trend popraćen intuitivnom procjenom značenja i međusobnim usklađivanjem pojedinačnih dijelova cjelokupne prognoze.

S druge strane, na osnovu informacija o obrazovanju i završetku obrazovanja po zanimanjima ili profesijama, kao i na osnovu demografskih podataka vrši se predviđanje ponude radne snage. Usporedbom buduće strukture potražnje po

Strana 9

zanimanjima i predviđene strukture ponude po zanimanjima dobivamo prognozu moguće buduće strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje.

Iako se opisani metodološki postupak čini jasnim i izravnim, on uključuje niz proizvoljnih odluka o vrijednostima relevantnih parametara proizvodnje. Ovo se posebice odnosi na takozvanu vrijednost pojedinih zanimanja za proizvodnju određenog proizvoda. Ako se isti proizvod može proizvesti korištenjem drukčije kombinacije radnika različitih zanimanja, onda je potrebno odrediti konkretnu kombinaciju radnika, za što često ne postoje objektivne ekonomske ili tehnološke osnove.

Metodološki najnapredniji sustav makroekonometričkog modeliranja i prognoziranja strukture zaposlenih po grupama djelatnosti je u posjedu američkog Ureda za statistiku rada. Dugoročno predviđanje strukture zaposlenih po zanimanjima u gospodarstvu SAD-a nije se međutim pokazalo osobito uspješnim, iako je predviđanja vršila visoko profesionalna i izvrsno opremljena državna institucija. Statistička veza između predviđenog i stvarnog rasta zaposlenosti po zanimanjima je relativno slaba.

Što se tiče europskih napora, dugoročne prognoze strukture zapošljavanja koje razvija Cedefop u suradnji s nekoliko ekonomskih instituta Europske unije čine reprezentativni primjer. Prognoze se odnose na opću razinu obrazovanja, grupe djelatnosti i vrsta zanimanja, što je vrlo daleko od potrebne razine pojedinosti. 1 Autori prognoza Cedefop-a su svjesni da nedostaju prognoze na razini područja obrazovanja te ističu kako rade na tome, ali budući rezultati vrlo vjerojatno neće ići ispod razine širokog područja obrazovanja kako je opisao u poglavlju o anketi o radnoj snazi.

Stoga se može zaključiti kako makroekonometričko modeliranje ima ambiciozne ciljeve i koristi tehnički složene postupke, ali najčešće ne proizvodi pouzdane i dovoljno detaljne prognoze koje bi pružile informacije na razini pojedinih zanimanja i lokalnog tržišta rada.

Koristi se i više drugih pristupa, ali većinu njih i njihove projekcije treba smatrati dijelom tekućeg procesa, a ne definitivnom analizom. Zajedno oni mogu pružiti

1 Vidi: CEDEFOP: “Skills supply and demand in Europe: Medium-term forecast up to 2020“, Luksemburg, 2010.

Strana 10

različitim sudionicima na tržištu rada, kao i donositeljima politika, korisne uvide u razvoj tržišta rada kao reakcije na različite vanjske utjecaje.

Neke kritike usmjerene su na točnost takvih projekcija, ali tu se radi o pogrešnom tumačenju cilja većine prognoza, a to je predviđati i izbjegavati neželjene ishode. Dakako, takav se rad mora provoditi na sveobuhvatan način, ali je važno prepoznati kako točne i precizne prognoze nisu ostvarive. Ključno pitanje koje se postavlja nije jesu li takve projekcije precizne, već jesu li korisne.

Sudeći po preferencijama nacionalnih vlada u EU te država i organizacija širom svijeta, koje podupiru takve aktivnosti značajnim financijskim sredstvima, pokazuje se da one imaju znatnu vrijednost.

Publike i svrhe

Važno je i prepoznati kako takav rad ima širok raspon različitih publika i korisnika, uključujući profesionalno usmjeravanje, formiranje općih politika tržišta rada te planiranje programa obrazovanja i osposobljavanja. Malobrojne države, ako takvih i ima, danas smatraju takav rad izvorom informacija koji se može koristiti za planiranje razmjera i obrazaca obrazovanja i osposobljavanja s imalo točnosti. Umjesto toga, provodi se u cilju informiranja svih zainteresiranih strana o tome kako ekonomske i druge sile oblikuju tržišta rada te vjerojatnim općim implikacijama za budućnost.

Važno je naglasiti i da različiti pristupi mogu odgovarati različitim publikama i svrhama. Izrada scenarija, primjerice, je idealna kad je cilj uključiti sudionike te istražiti moguće alternativne budućnosti. Sam proces izrade scenarija je često ključan izlaz, a sudjelovanje je potrebno kako bi se ostvarile sve koristi. Ovo je idealno za situacije koje uključuju mali broj donositelja politika u pokušaju da se istraže rizici i prilike s kojima se oni suočavaju. Nasuprot tome, detaljne kvantitativne projekcije mogu biti idealne tamo gdje je primarni cilj pružiti korisne informacije i saznanja o tržištu rada za podršku brojnim pojedincima koji donose odluke.

Definiranje terminologije

Strana 11

Niz različitih pojmova koristi se u području prognoziranja, predviđanja, vještina, kvalifikacija i kompetencija. Oni su navedeni i opisani u ovom dijelu.

Problematika definiranja - pojmovi koji se obično koriste u predviđanju budućih potreba za vještinama

U kontekstu vještina, pojmovi “procjena tržišta rada”, “predviđanje” i “rano utvrđivanje budućih potreba za vještinama” postali su popularni. Oni obuhvaćaju niz metodologija te se njima namjerno izbjegava implikacija da su točna predviđanja ili prognoze mogući. Međutim, ne postoji općeprihvaćeni skup definicija, a pojmovi prognoze, projekcije, predviđanja itd. često se koriste naizmjence.

Postoje brojni pojmovi koji se koriste za opisivanje aktivnosti koju se najčešće naziva prognoziranjem. Provjera definicija u rječniku pokazuje da su oni slični po značenjima, a definicije pokazuju određenu cirkularnost:

Prognozirati - predvidjeti budući događaj ili kretanje ili dati procjenu o njima;

Predvidjeti - reći da će se nešto dogoditi u budućnosti;

Proreći- reći da će se nešto dogoditi u budućnosti;

Predskazati - predvidjeti budućnost;

Napraviti projekciju - procijeniti ili prognozirati nešto;

Planirati - pripremiti se za predviđeni događaj;

Anticipirati - smatrati mogućim, predvidjeti ili očekivati;

Pretpostaviti - tvrditi nešto bez izračuna ili dovoljne količine informacija da bi se ta tvrdnja mogla smatrati točnom

Izvor: The New Oxford Dictionary of English (1998).

Definicije vještina, kvalifikacija, kompetencija i znanja

U Europskom kvalifikacijskom okviru proces kvalificiranja temelji se na „ishodima učenja“, definiranima u terminima znanja, vještina i kompetencija. Okvir daje jasnu definiciju ovih povezanih pojmova:

„kvalifikacija” je formalni ishod procesa ocjenjivanja i vrjednovanja koja se stječe kada kompetentno tijelo utvrdi da je osoba dosegla ishode učenja prema zadanim standardima; „ishodi učenja“ su izjave o tome što učenik zna, razumije i što je sposoban napraviti na kraju procesa učenja, a definirani su u terminima znanja, vještina i kompetencija;

Strana 12

„znanje“ je ishod usvajanja informacija kroz učenje. Znanje je osnova činjenica, načela, teorija i praksi povezanih s područjem rada ili učenja. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira znanje je opisano kao teorijsko i/ili činjenično.

„vještine“ znače sposobnost primjene i korištenje znanja kako bi obavili zadaće i riješili probleme. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira vještine su opisane kao kognitivne (uključuju korištenje logičkoga, intuitivnog i kreativnoga mišljenja) ili praktične (uključuju fizičku spretnost i korištenje metoda, materijala, alata i instrumenata);

„kompetencije“ znače iskazanu sposobnost korištenja znanja, vještina i osobnih, socijalnih i/ili drugih metodoloških sposobnosti, u situacijama rada ili učenja te u profesionalnom i osobnom razvoju. U kontekstu Europskoga kvalifikacijskog okvira kompetencije su opisane u terminima odgovornosti i samostalnosti.

Izvor: Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (travanj 2008.)

Obrazloženje aktivnosti predviđanja

Jasno je kako nije moguće točno predvidjeti budućnost. Jednako tako jasno je i kako svi pojedini akteri na tržištu rada moraju donositi strateške planove i odluke. Takvi planovi trebaju se voditi sveobuhvatnim informacijama o tržištu rada, uključujući i element pogleda unaprijed.

Potreba za predviđanjem promjenjivih potreba za vještinama na redovit, sustavan i dosljedan način širom Europe je danas prepoznata kroz inicijativu “Nove vještine za nove poslove” i druge inicijative povezana sa Strategijom zapošljavanja do 2020. Predviđanje je ključan element u tri europske smjernice o zapošljavanju.

Analiziranje promjenjivih potreba za vještinama i gledanje u budućnost (kvantitativno i kvalitativno) su važni elementI i u izbjegavanju tržišnih neuspjeha. Ova vrsta informacija o tržištu rada je javno dobro, ali korištenje takvih rezultata na europskoj razini je još uvijek uglavnom ograničeno na vlade (donositelje politika i skupine stručnjaka). Takve informacije imaju širu ulogu podrške boljem funkcioniranju tržišta, kroz informiranje svih sudionika na tržištu rada o situacijama s kojima bi mogli biti suočeni.

Druge zemlje ulažu u predviđanje puno više. Sjeverna Amerika posebice pruža primjer “najbolje prakse” u pružanju materijala svim sudionicima na tržištu rada, što vodi do veće transparentnosti i učinkovitosti tržišta kao i boljih procesa usklađivanja ponude i potražnje. Takvim radom treba se usluživati niz publika, uključujući dionike, socijalne partnere, stručnjake i pojedince - ne samo donositelje politika.

Strana 13

Druga velika inicijativa “Nove vještine za nove poslove” uvedena je kao dio Strategije EU 2020. Ovom inicijativom naglašava se važnost pokušaja predviđanja promjena potreba za vještinama kako bi se osiguralo što kvalitetnije informiranje svih sudionika na tržištu rada o tome kako će njihov svijet u budućnosti vjerojatno izgledati.

Naglašava se i potreba za kvalitetnijim predviđanjem i usklađivanjem vještina s potrebama tržišta rada na razini EU, a što će se provoditi u partnerstvu s državama članicama EU, socijalnim partnerima i institucijama tržišta rada i obrazovanja. Usprkos sličnosti u nazivima, nova inicijativa je puno šira od stare te pokriva fleksigurnost, kvalitetu poslova i radnih uvjeta kao i stvaranje radnih mjesta. Razvoj vještina čini jedno od četiri glavna područja ove nove inicijative.

Pojedinci, kao i ustanove za obrazovanje i osposobljavanja, moraju donositi odluke o vrstama obrazovanja i osposobljavanja koje će donijeti najbolje povrate. Gledanje u budućnost nije aktivnost koja daje nedvosmislene rezultate. Ipak, povećana potražnja za takvim informacijama ne pokazuje znakove slabljenja. Dugoročni doseg investicijskih odluka u području obrazovanja i osposobljavanja znači da svi oni koji ih donose moraju pažljivo procijeniti buduće izglede. To uključuje one koji skrbe o politikama na makro-razini u ovim područjima, kao i pojedince, organizacije i institucije koje donose odluke na osobnijoj razini. Takav rad može pomoći u rješavanju manjka informacija i izbjegavanju budućih neuravnoteženosti i neusklađenosti.

Neki tvrde da je sustavno predviđanje potreba za vještinama nepotrebno i nemoguće. Nitko ne može predvidjeti budućnost sa sigurnošću. Međutim, svatko se može pripremati ili planirati za nju, uključujući vlade, poslodavce, obrazovne institucije i pojedince. To uključuje određeni element prognoziranja, na izravan ili neizravan način. U tom smislu, ne samo da je predviđanje moguće, nego je i neizbježno. Jedina smislena pitanja sada su treba li se provoditi, tko će biti zadužen za to i s kojim ciljem? Sudeći po preferencijama vlada širom svijeta, postoji opći konsenzus o potrebi za provedbom takvog rada kao “javnog dobra”.

SAD posvećuju više sredstava za ovu aktivnosti nego itko drugi u svijetu. Njihov pristup globalnom izazovu na području vještina opisao je Hamilton (2010.) kao “nadajmo se i molimo” ( ...nadajmo se da studenti diplomiraju i molimo se da nađu odgovarajuće poslove nakon toga!). No, pristup SAD-a poduprt je ogromnim ulaganjima u informacije o tržištu rada, uključujući predviđanje, kako bi se osigurala dobra informiranost studenata o odlukama s kojima se suočavaju.

Općenito se smatra da Europa u cjelini treba napraviti još dosta toga kako bi sustigla SAD, iako postoje brojni primjeri dobre prakse u pojedinim državama članicama, a odnedavna postoje i inicijative za usvajanjem paneuropskog pristupa, što se posebice odnosi na aktivnosti Cedefop-a, ESCO i Panoramu, a koje mogu dovesti do djelotvornijih pristupa predviđanju i projekcija za sve države EU, uključujući Republiku Hrvatsku.

Strana 14

Iskustvo SAD-a i drugih zemalja EU govori da se prognoziranjem može dati sustavna analiza implikacija nastavka prethodnih i sadašnjih kretanja i obrazaca ponašanja. Ono može pomoći u prikazu različitih scenarija na temelju alternativnih pretpostavki koje mogu činiti osnovu za inteligentnu i informiranu raspravu i daljnje istraživanje, kao i pomoći u informiranju pojedinaca koji donose odluke o karijeri.

Važno je naglasiti i da, iako postoje snažni dokazi o uzročnim vezama između ulaganja u obrazovanje, osposobljavanje i vještine i ekonomskog uspjeha (i na razini ukupne ekonomije i na onoj pojedinaca), nema jamstva za pozitivan povrat. Ključno je ulagati u prava područja. Ovime se ističe važnost razumijevanja gdje će se pojaviti najbolje prilike.

Projekcije

Razlozi za izradu redovitih i detaljnih projekcija uključuju:

popunjavanje postojećih deficita informacija te sprječavanje budućih neuravnoteženosti tržišta rada;

informiranje različitih aktera o budućim potrebama tržišta rada, kao i pomoć u njihovom donošenju odluka u ovom području;

podrška donošenju politika na nacionalnoj i europskoj razini na području zapošljavanja i socijalne zaštite, cjeloživotnog učenja, profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja i migracija;

davanje odgovora na ključna pitanja:

u kojim sektorima i zanimanjima će zaposlenost rasti?

za kojim kvalifikacijama će biti povećana ili smanjena potražnja?

kakve su potrebe za zamjenom radne snage?

kakav će biti odnos ponude i potražnje?

Sve ovo je od ključne važnosti za Republiku Hrvatsku. Iako je danas općeprihvaćeno da u tržišnoj ekonomiji nije moguće pružati točna predviđanja koja se mogu koristiti za detaljno „planiranje radne snage“, potreba za donošenjem strateških planova i odluka koje mogu utjecati na i oblikovati buduće kretanje gospodarstva i tržišta rada je naširoko prepoznata. Takvi planovi trebaju se temeljiti na sveobuhvatnim informacijama i saznanjima o tržištu rada, uključujući element predviđanja. Ovo se treba temeljiti na redovitim, sustavnim i kvantitativnim pristupima predviđanju i izradi

Strana 15

scenarija. Na razini sustava, rad predloženog Nacionalnog koordinacijskog foruma u RH će imati ključnu ulogu u ovom važnom području.

Projekcijama se također informiraju pojedinci, a one pomažu i u boljem funkcioniranju tržišta rada. Ovo je sve značajnije s obzirom na porast migracijskih tokova između zemalja. Mobilnost radne snage između europskih država će se svakako dodatno povećati. Međunarodna mobilnost radne snage može pomoći u rješavanju “uskih grla” tržišta rada te viškova. Informacije o budućim potrebama za vještinama u Europi mogu dakle, orijentirati, informirati i usmjeravati pojedince u pogledu budućih kretanja i prilika.

Vještine su ključan dio infrastrukture gospodarstva, a odluke koje donose donositelji odluka, poduzetnici i pojedinci u pogledu ulaganja u obrazovanje i vještine mogu pomoći u određivanju smjera kojim će gospodarstvo krenuti. Ovi individualni izbori moraju se voditi i kvalitetnim LMI. U usporedbi s naporima u drugim zemljama, kao što je SAD sa svojim Uredom za statistiku rada, europska ulaganja u takav rad su relativno skromna. I ostale države, poput Kine, također ulažu značajne iznose u takve sustave.

Europska i međunarodna praksa

Što je dostupno i gdje to pronaći

Nacionalna razina

Većina država provodi mjere predviđanja ili gradi i razvija sustave za predviđanje potreba za vještinama. Dodatak 2 - Pristupi predviđanju potreba za vještinama u europskim zemljama sadrži informacije o tome.

Pristupi su različiti, ali svi imaju jedan zajednički cilj: poboljšati usklađenost između ponude i potražnje na tržištu rada. Došlo je do jasnog pomaka od planiranja radne snage s viših razina prema informiranju svih sudionika na tržištu rada o potrebnim znanjima i vještinama te promjenama sadržaja poslova u različitim zanimanjima.

Kako bi to postigle, države provode različite aktivnosti, kombinirajući različite metode i napore brojnih različitih institucija i projekata. One su u rasponu od analize kvantitativnih/kvalitativnih kretanja na tržištu rada, preko izrade prijedloga politika za premošćivanje kvantitativnih/kvalitativnih jazova, do poticanja suradnje između gospodarskih subjekata i ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Međutim, implementacija politike i prakse i programa/mjera za premošćivanje jazova utvrđenih rezultatima još uvijek je najteži segment.

Brojne države provode redovita predviđanja potreba za vještinama. Većina dugoročnih prognoza vrše se na razini države, primjerice na Cipru, u Francuskoj, Njemačkoj, Malti, Norveškoj, UK, dok se kratkoročne prognoze poduzimaju općenito

Strana 16

više na regionalnoj ili lokalnoj razini kroz javne službe za zapošljavanje, primjerice u Austriji, Latviji, Poljskoj i Sloveniji. Druge države trenutno razvijaju svoje metodologije predviđanja, poput Rumunjske i Slovačke, uključujući nacionalne strategije predviđanja potreba za vještinama, kao što je slučaj u Bugarskoj, Češkoj, Latviji i Poljskoj.

Velik broj država, primjerice Bugarska, Cipar, Finska, Estonija, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Litva, Luksemburg, Poljska, Slovačka i Španjolska, provode ankete među poslodavcima ili godišnje prognoze tržišta rada kao pologu za planiranje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. U Cipru, Finskoj, Francuskoj, Malti, Norveškoj i Portugalu provode se studije o potrebama za vještinama po sektorima. U mnogim novijim državama članicama informacije o potrebama za vještinama prikupljaju se kroz jednokratne studije ili projekte.

U nekim zemljama, poput Francuske, ali i Njemačke, Latvije, Portugala, Rumunjske i Španjolske postoje višerazinske sheme za donošenje politika i istraživanje na području predviđanja potreba za vještinama, čime se povezuju aktivnosti predviđanja na razinama države, regija i sektora.

Većina država prepoznaje da se metode predviđanja potreba za vještinama moraju poboljšati. Kvantitativne i kvalitativne metode predviđanja i rezultati nisu uvijek dosljedni.

Regionalni sustavi predviđanja

Općenito je prepoznata potreba za unaprjeđenjem regionalnih sustava predviđanja. Većina država planira razvoj modela i unaprjeđenje metodologija. Norveška i Švedska će proširiti zadatke postojećih tijela na predviđanje i utvrđivanje potreba za vještinama. Španjolska je već uspostavila nacionalnu mrežu za promatranje tržišta rada. Socijalni partneri također naglašavaju važnost planova uspostavljanja nacionalni informacijskih sustava, razvoja mreža za ocjenjivanje vještina i sudjelovanja u širim studijama na razini EU.

Ukratko, u većini država postoje sustavi, ali se međusobno značajno razlikuju prema razinama sofisticiranosti i dorađenosti. Došlo je do općeg pomaka u ciljevima utvrđivanja budućih potreba za vještinama od planiranja radne snage prema široj procjeni u cilju informiranja svih sudionika na tržištu rada. Općenito, sustavi postaju sve sofisticiraniji i složeniji te je jasno vidljiv trend kombiniranja metoda. Prijedlog za stvaranje paneuropskog sustava predviđanja budućih potreba za vještinama je općenito prihvaćen, a rad koji poduzima Cedefop je počeo davati ploda na ovom polju. Ipak, većina država se slaže da je potrebno učiniti još dosta toga. Trenutno postoje razne inicijative u ovim područjima, uključujući ESCO i Europsku panoramu vještina (EU Skills Panorama), o kojima se više govori u nastavku ovog pregleda.

Strana 17

Potražnja za određenim kvalifikacijama i generičkim vještinama

Utjecaj ekonomske krize i posljedične recesije je bio ozbiljan i još uvijek je neizvjestan, ali bez obzira na to brojna kretanja se nastavljaju. Sektorske i tehnološke promjene će imati značajne posljedice po vještine. To se posebice odražava na mijenjajuće obrasce zanimanja, ali i na potražnju za formalnim kvalifikacijama; i potražnja i ponuda formalnih kvalifikacija konstantno rastu te je teško izdvojiti različite utjecaje. Neusklađenosti, neravnoteže i nesigurnosti oko nedostatne kvalificiranosti ili prekvalificiranosti ostaju. Moguće je uočiti neka kretanja u korist STEM predmeta, ali slika je složena. Potražnja za generičkim i ključnim/osnovnim vještinama će također biti važna značajka.

Usprkos ekonomskoj krizi, za očekivati je da će potražnja za vještinama rasti, a brojni trendovi nastaviti jačati. Može se očekivati kontinuiran porast potražnje za brojna visoka radna mjesta za koja su potrebne više kvalifikacije. No, udio kvalificiranih osoba koje moraju prihvatiti poslove za koje su potrebne niže kvalifikacije mogao bi rasti. Postoji zabrinjavajuća mogućnost polarizacije ako se nastave sadašnja kretanja, sa značajnim porastom broja nekih poslova niže razine.

Međutim, širom Europe kao cjeline ostvaruje se značajan napredak prema Lisabonskim ciljevima. Europa je na dobrom putu prema jačanju svog profila kvalifikacija:

više Europljana stječe kvalifikacije visokog i srednjeg stupnja;

manje je niskokvalificiranih Europljana; i

kvalificiranost mladih bolja nego ikad.

Postavljaju se i važna pitanja o tome mogu li se održati rastuća kretanja ponude ako mladi počnu uviđati da ishodi na tržištu rada nisu u skladu s njihovim očekivanjima te o mjeri u kojoj vještine koje danas proizvode sustavi obrazovanja i osposobljavanja odgovaraju potrebama tržišta rada. Neusklađenosti i neravnoteže vještina nastavljaju se kao ustrajna pojava u većini europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, zajedno s visokom stopom nezaposlenosti i neusklađenosti između kvalifikacija koje stječu mladi ljudi i poslova kojima se bave. Potrebno je razviti kvalitetan miks vještina za predviđanje i usklađivanje s poslovima koji zahtijevaju visoku razinu znanja i vještina te upravljanje prijelazima na tržištu rada.

Države i pojedinci trebaju ulagati u prava područja. Rad na predviđanju potreba za vještinama može pomoći u pružanju nekih smjernica u tome, ali ne može dati definitivne odgovore. Potrebno ga je promatrati kao jedan od alata među metodama kojima se pojedincima i organizacijama pomaže u razumijevanju ekonomskog okruženja u kojem djeluju te njegovih promjena. Ovo područje je od presudne važnosti za Republiku Hrvatsku.

Strana 18

Potreba za boljim sustavima predviđanja

Neki oblik redovitog i sustavnog predviđanja promjena potreba za vještinama je nužan element kako bi se osigurala usklađenost između promjenjive potražnje i ponude vještina. No, postoje ograničenja u pogledu mjere u kojoj se sustav obrazovanja i osposobljavanja može planirati „odozgo prema dolje“. Primarna funkcija takve aktivnosti treba biti unaprjeđenje baze informacija na osnovu koje se vrše individualni izbori i donose odluke. Ovo se ne bi trebalo tumačiti kao mehanističko, indikativno planiranje, već se radi o pružanju pomoći u informiranju pojedinaca, organizacija i institucija i boljem funkcioniranju tržišta (ideal su pojedinci koji donose optimalne odluke pomoću cjelovitih informacija).

Projekt Cedefop je donio prve sveobuhvatne, paneuropske projekcije potražnje i ponude vještina. One nude solidan temelj za daljnji napredak u predviđanju budućih promjena, ali je potrebno još dosta dodatnog rada. Postoji i opća potreba za ulaganjem u puno kvalitetnije podatke. Dakako, sve to stvara troškove, ali troškovi neznanja o takvim pitanjima su čak i veći.

Sektorska dimenzija predviđanja potreba za vještinama

Sektorske i povezane studije

Postoje brojni primjeri aktivnosti predviđanja potreba za vještinama usmjerenima na sektorsku dimenziju. Neke države, npr. Njemačka, imaju dugu povijest aktivnog sudjelovanja poslodavaca u razvoj vještina, uključujući predviđanja promjena potreba u budućnosti. U drugima, kao što je UK, puno veći naglasak se stavlja u novije vrijeme na slušanje glasa poslodavaca, uključujući uspostavu novih institucionalnih struktura kao što su vijeća za sektorske vještine. U nekim drugim zemljama (npr. Francuska), u središtu aktivnosti je geografska dimenzija, usmjerena na “regionalne opservatorije”, ali cilj je koncentrirati se na određene potrebe poslodavaca u predmetnim područjima (odnosno sektorima).

Mnoge od ovih inicijativa dovele su do pokušaja predviđanja promjena potreba za vještinama u budućnosti, primjenom čitavog niza metoda i pristupa. Na paneuropskoj razini Europska komisija predvodi ove napore davanjem na izradu više podrobnih sektorskih studija u kojima se koriste više kvalitativne metode.

Sektorske studije Opće uprave EU za zapošljavanje

Sektorske studije Opće uprave EU za zapošljavanje poduzete su u sklopu inicijative “Nove vještine za nove poslove”. One uključuju niz od 18 studija sektora koje daju uvid u nove i buduće potrebe za vještinama za razdoblje do 2020 godine. Za razliku

Strana 19

od kvantitativnih projekcija na osnovu modela, u njima se koristi pristup “izrade scenarija”.

Ova metodologija je razvijena u cilju provedbe sveobuhvatnih sektorskih analiza i predviđanja o novim kompetencijama širom EU.

Rezultati i preporuke studija trebaju služiti kao koristan vodič za europske, nacionalne i regionalne aktere, omogućujući im prilagodbu njihovih odluka i aktivnosti za promicanje strateškog upravljanja ljudskim potencijalima te poticanje snažnije sinergije između inovacija, vještina i poslova.

Studije su objavljene pod općim naslovom “Sveobuhvatna sektorska analiza novih kompetencija i ekonomskih djelatnosti u Europskoj uniji” (Comprehensive Sector Analysis of Emerging Competences and Economic Activities in the European Union, naručitelja Opće uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i ravnopravnost). Važno je, međutim, napomenuti da je većina rada na sektorskim studijama izvršena prije početka financijske krize 2008. godine i njenog posljedičnog utjecaja na svjetsko gospodarstvo.

Veće sudjelovanje sektora u predviđanju potreba za vještinama

Sektorske studije su snažan instrument za utvrđivanje budućih potreba za vještinama na tržištu rada. Brojne država (npr. Cipar, Češka, Finska, Francuska, Malta, Norveška i Portugal) provode ad hoc studije po sektorima ili zanimanjima. One često sadrže snažan element sektorskih i drugih pojedinosti, ali mogu biti pristrane ili nedosljedne po sektorima, područjima itd. Sektorske studije ili drugi mehanizmi sektorske suradnje, poput sektorskih vijeća, u idealnom slučaju trebaju biti dijelom sheme koordinirane između više razina.

U Francuskoj su, primjerice, u svakom sektoru osnovani opservatoriji. Vijeće za stratešku analizu (CAS) na nacionalnoj razini radi na predviđanju kretanja koja utječu na poslove i kvalifikacije. Ovo omogućuje državi, profesionalnim granama i regijama specifikaciju njihovih politika zapošljavanja i osposobljavanja. U Sporazumu između države i regija 2007-2013 postoji snažan naglasak na predviđanje ekonomskih promjena i razvoj kvalifikacija.

Primjeri takve suradnje i aktivnosti javnih vlasti (državnih, regionalnih, vijeća) i socijalnih partnera prikazani su u tablici u nastavku.

U Češkoj je izrada sektorskih studija za predviđanje stanja tržišta rada relativno nova aktivnost te su stoga provedene pilot studije u cilju ispitivanja i izlaganja različitih metodoloških pristupa. Ovim studijama uspješno je testiran kvalitativni pristup istraživanju budući potreba na tržištu rada, a rezultati su integrirani u češki portal “vještina budućnosti”.

Strana 20

Ovo su samo dva od brojnih mogućih primjera koji se mogu izvući iz pojedinih država. Svima njima može se dati dodatni poticaj kroz prijedloge za razvoj Vijeća sektorskih vještina na paneuropskoj razini.

Rad Glavne uprave za zapošljavanje na sektorskim studijama nadopunjuje se s kvantitativnim projekcijama Cedefop-a na temelju modela, a postoji značajan prostor za dodatno usklađivanje i interakciju između ovih dviju metoda. To može uključivati primjenu sektorskih studija za detaljnije predviđanje vjerojatnih promjena zanimanja unutar sektora, a zatim kombiniranje dobivenih rezultata s kvantitativnom višesektorskom analizom Cedefop-a. Ovdje bi se dobio donekle sličan pristup onome koji u SAD-u primjenjuje Ured za statistiku rada, u kojem se veći naglasak stavlja na mišljenja stručnjaka o detaljnim budućim promjenama zanimanja nego na statističke projekcije koje se temelje na modelima. Postoji i veći prostor za razvoj povezanih kvantitativnih scenarija za razdoblje do 2020. godine, korištenjem kvantitativnog višesektorskog pristupa Cedefop-a kako bi se dobile dosljednije pretpostavke za izradu novih scenarija na razini sektora. Sektori u RH mogli bi također imati koristi od sličnih pristupa.

Iako sektorska suradnja nije univerzalni lijek, ona se smatra ključnim aspektom u pokušajima predviđanja promjena potreba za vještinama na državnoj i paneuropskoj razini. Postoje, dakako, problemi i ograničenja, uključujući predodžbu da mnoge granice između sektora postaju sve nejasnije.

Iako je potreba za integriranjem promjenjivih potreba za vještinama na tržištu rada u cjeloživotno učenje prepoznata i prihvaćen od svih dionika i partnera, za razvoj novih kvalifikacija potrebno je vrijeme i resursi. Kad integracija zaostaje, sektori reagiraju brzo i sami predvode rad na dodatnom osposobljavanju svog osoblja.

Učenje kroz rad može pomoći u premošćivanju jaza između svjetova obrazovanja, osposobljavanja i rada te u razvoju kvalifikacija temeljenih na kompetencijama. Učenje/naukovanje kroz rad je ključna značajka politika i praksi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) u većini europskih država. U razvoju sofisticiranih pristupa priznavanju i akreditaciji prethodnog učenja naglasak se stavlja na dokazive kompetencije. Međutim, rezultati su različiti. Podaci govore da neke države izvještavaju o vrlo slabim vezama između svijeta obrazovanja i rada, što vrijedi i u slučaju RH, iako Vlada RH poduzima koraci za rješavanje ove problematike.

Niz programa i fondova Europske komisije (npr. program za napredak i program za cjeloživotno učenje) pruža potporu brojnim aktivnostima na području predviđanja budućih potreba za vještinama i primjene rezultata u politikama i praksama. Na primjer, program cjeloživotnog učenja omogućuje osobama svih životnih dobi sudjelovanje u poticajnim iskustvima učenja te pomaže u razvoju sektora obrazovanja i osposobljavanja širom Europe. To uključuje umrežavanje, dijeljenje znanja i rasprave o različitim metodologijama i pristupima predviđanju potreba za

Strana 21

vještinama u različitim državama i na različitim razinama, u cilju izgradnje opsežnijeg sustava predviđanja za stručnjake, primjenom postojećih (europskih) prognoza kao početne točke u vršenju različitih analiza i sl. U idealnom slučaju, aktivnosti predviđanja trebaju doprinositi boljem oblikovanju i određivanju ciljeva projektnih aktivnosti, kao i povećanju učinkovitosti potrošnje proračunskih sredstava.

Što je dostupno i gdje to pronaći

U većini zemalja postoje sustavi predviđanja budućih potreba za vještinama, a među njima postoje znatne razlike u smislu sofisticiranosti i detalja. Uz to, dobrim dijelom su određeni i postojećom statističkom infrastrukturom. U EU i drugim zemljama je došlo do općeg pomaka u ciljevima planiranja radne snage prema široj procjeni u cilju informiranja svih sudionika na tržištu rada.

Sustavi koji se razvijaju i koriste postaju sve sofisticiraniji i složeniji, a općenito je jasno vidljiv trend kombiniranja različitih metoda.

Prijedlog za stvaranje paneuropskog sustava predviđanja budućih potreba za vještinama je općenito prihvaćen, a rad koji poduzima Cedefop je počeo davati ploda na ovom polju. Ipak, većina država se slaže da je potrebno učiniti još dosta toga. Trenutno postoje razne inicijative u ovim područjima, uključujući ESCO i Europsku panoramu vještina (EU Skills Panorama).

Sektorska dimenzija

Sektorska dimenzija nalazi se u suštini razumijevanja promjenjivih potreba za vještinama. Neki oblik aktivnog sudjelovanja poslodavaca posebice je značajan kako bi se osiguralo razumijevanje promjenjive prirode poslova kod svih sudionika na tržištu rada. U mnogim državama ovo se odražava kroz osnivanje sektorskih tijela (vijeća sektorskih vještina, sektorskih opservatorija i sl.). Obično su tu uključeni i socijalni partneri (sindikati i poslodavci). Ovime se stavlja prioritet na praćenje sektorskih kretanja.

Sektorske studije koje je naručila Glavna uprava za zapošljavanje i kvantitativne projekcije vještina Cedefop-a predstavljaju dva važna elementa u pokušaju ispunjavanja ovih potreba, iako ciljaju na donekle različite publike. Cedefop pruža detaljne srednjoročne projekcije zapošljavanja po sektorima, zemljopisnim područjima, zanimanjima i kvalifikacijama - uključujući potrebe za povećanjima i zamjenom radne snage te potražnju za vještinama i ponudu vještina - ali ne sadrže planiranje radne snage “od vrha prema dnu”.

ESCO – Europska klasifikacija vještina, kompetencija i zanimanja

Strana 22

Pregled ESCO-a

ESCO – Europska taksonomija vještina, kompetencija i zanimanja je višejezična klasifikacija zanimanja, vještina, kompetencija i kvalifikacija. Taksonomija je posebna klasifikacija organizirana u hijerarhijsku strukturu ili određeni sustav klasificiranja stvari. U ovom dokumentu pojmovi taksonomije i klasifikacije se koriste kao istoznačnice. ESCO treba doprinijeti postizanju veće sinergije između zapošljavanja i politike obrazovanja i osposobljavanja. Ona bi uz to trebala pomoći i u jačanju veze između prognoza tržišta rada i obrazovnih djelatnosti. ESCO će osigurati zajednički jezik između tržišta rada i sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Predviđanje budućih potreba na temelju zajedničke terminologije znanja, vještina i kompetencija između tržišta rada i obrazovanja i osposobljavanja pomoglo bi u pružanju kvalitetnijih i točnijih informacija o budućim potrebama za vještinama te bi povećalo usklađenost između ponude i potražnje za vještinama.

Obrazovne djelatnosti mogu se oblikovati sa specifičnim ciljem ispunjavanja potreba tržišta rada u Europi. Europska taksonomija vještina, kompetencija i zanimanja (ESCO) koju je razvila Europska komisija treba omogućiti bolju usporedivost tržišta rada i istraživanja vještina te pomoći u internacionalizaciji istraživanja na ovom području.

Za međunarodne usporedbe ISCED i ISCO su nezamjenjivi, ali kad je potrebna detaljnija analiza vještina i kompetencija, trenutno nisu dostupne međunarodne norme, a većina studija temelji se na ad hoc klasifikacijama. ESCO klasifikacija trebala bi poboljšati istraživanja vještina/kvalifikacija na državnoj i međunarodnoj razini te doprinijeti postizanju veće sinergije između zapošljavanja i politike obrazovanja i osposobljavanja.

Strana 23

Obrazloženje razvoja ESCO-aPoslodavce sve više jednako zanima ono što zaposlenici znaju, razumiju i mogu učiniti kao i njihove formalne kvalifikacije te se sve više uviđa važnost prenosivih vještina, poput učenja kako učiti i poduzimanja inicijativa, kao nadopune stručnim vještinama. Istodobno, sustavi obrazovanja i osposobljavanja se udaljavaju od pristupa definiranih oko vremena koje se provodi u učenju i mjesta na kojem se učenje odvija (pristup ulaza) prema znanjima, vještinama i kompetencijama koje se stječu kroz učenje (pristup ishoda). Sustavi za formalno priznavanje prethodnog učenja nisu više usredotočeni na izvor ili mjesto učenja, već na vrjednovanje dokazive sposobnosti.

U skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF), sve države članice EU su u procesu razvoja Nacionalnih kvalifikacijskih okvira (NQF) u kojima se kvalifikacije opisuju u terminima ishoda učenja. Kako bi odgovorile na ove promjene i poboljšale usklađenost između ponude i potražnje, neke države članice zaključile su da je potrebno razviti sustave kojima se vještine i kompetencije klasificiraju te omogućiti njihovo povezivanje s kvalifikacijama, zanimanjima i slobodnim radnim mjestima. Uz to se poduzimaju i inicijative na razini sektora.

Na europskoj razini, u okviru inicijative “Nove vještine za nove poslove”, skupina neovisnih stručnjaka preporučila je razvoj “zajedničkog jezika između obrazovanja/osposobljavanja i svijeta rada”. Ova obveza potvrđena je na najvišoj razini kroz strategiju “Europa 2020: Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast” i zaključke koje je usvojilo Vijeće za obrazovanje 13. svibnja 2010 kojima poziva na uspostavu zajedničkog jezika i operativnog alata. Glavnoj upravi za zapošljavanje i Glavnoj upravi za obrazovanje povjereno je zajedničko vodstvo nad taksonomijom ESCO. Namjera je postupno izgraditi višejezičnu europsku taksonomiju vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (ESCO) koja će biti dovoljna u širem smislu za ispunjavanje potreba država članica koje nemaju vlastite klasifikacijske sustave te omogućiti onima s postojećim nacionalnim i sektorskim klasifikacijama međusobno povezivanje.

ESCO će tako razviti standardnu europsku terminologiju - zajednički jezik - koji će služiti kao potpora politikama zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja država članica te doprinijeti razvoju europskog tržišta rada i europskog prostora cjeloživotnog učenja kojima se promiče geografska i profesionalna mobilnost. Uz to, pomoći će i u dubljem razumijevanju potreba tržišta rada i boljem povezivanju ishoda obrazovanja i osposobljavanja s poslovima i zadacima te u podržavanju provedbe Europskog kvalifikacijskog okvira.

Na koji način će ESCO funkcionirati i u kojoj se fazi trenutno nalazi? Djelomična klasifikacija već se koristi na europskom portalu za mobilnost poslova EURES. Portal postoji na 22 jezika i trenutno sadrži oko 6000 opisa vještina i 5000

Strana 24

naziva poslova. EURES će se ažurirati i obogaćivati dodatnim opisima zanimanja, vještina/kompetencija i kvalifikacija te postati važan dio ESCO-a. Ključni ulazni podaci će se preuzeti i iz Rječnika vještina i kompetencija (DISCO), koji sadrži oko 10.000 pojmova iz područja vještina i kompetencija te postoji na sedam jezika.

ESCO će se graditi na i povezivati se s relevantnim međunarodnim klasifikacijama i standardima, poput Međunarodne standardne klasifikacije zanimanja (ISCO) te će nadopunjavati postojeće nacionalne i sektorske klasifikacije zanimanja i područja obrazovanja te omogućiti razmjenu informacija između njih. Zamišljeno je da će ESCO biti strukturirana oko tri stupa: i) zanimanja, ii) vještine/kompetencije, iii) kvalifikacije (kao nadogradnja rada izvršenog u kontekstu nacionalnih kvalifikacijskih okvira u vezi s Europskim kvalifikacijskim okvirom) te će ih povezivati na sustavan način, istodobno omogućujući različite ulazne točke kako bi služila za širok opseg primjena - primjerice, netko tko piše svoj životopis može prikazati svoje vještine/kompetencije i kvalifikacije generički, dok poslodavac može usko povezati vještine/kompetencije i kvalifikacije s određenim zanimanjem. ESCO će unaprijediti razmjenu informacija te olakšati suradnju između pružatelja usluga obrazovanja/osposobljavanja i zapošljavanja, između javnih i privatnih službi za zapošljavanje te između javnih službi za zapošljavanje iz različitih zemalja. Omogućit će elektronsku razmjenu informacija o otvorenim radnim mjestima (EURES) i životopisa (Europass/EURES) jer će biti potpuno kompatibilna s ovim sustavima te lako razumljiva glavnim akterima tržišta rada i obrazovanja. Rad na ESCO-u je još uvijek u fazi razvoja. Izgradnja operativno korisne europske standardne terminologije vještina/kompetencija, kvalifikacija i zanimanja je dugoročan projekt koji se može isključivo provoditi postupno, korak po korak.

Od presudne važnosti je rad u bliskom partnerstvu s relevantnim dionicima kako bi se osigurala utemeljenost ove klasifikacije na stvarnim potrebama. Akteri iz svijeta obrazovanja/osposobljavanja i rada moraju imati mogućnost ne samo povezati vlastite klasifikacije s ESCO nego i kreirati alate/aplikacije u kojima se primjenjuje ESCO standard i koje odražavaju najnovija tržišna kretanja te pružaju bogatije i kvalitetnije mogućnosti usklađivanja, unapređivanja vještina te razmjene informacija i suradnje.

Očekuje se da će prvi iskoristiv ishod postati dostupan tijekom 2012 te će se trajno nadopunjavati i obogaćivati u skladu s tržišnim kretanjima i odgovarajućom potražnjom za novim vještinama. Biti će besplatan za korištenje svim zainteresiranim institucijama i operaterima na tržištu rada i u sektoru obrazovanja i osposobljavanja. Republika Hrvatska će također imati mogućnost korištenja ovog ishoda.

Dionici koji će biti uključeni u razvoj ESCO-a

Strana 25

Dionici na koje se ESCO potencijalno odnosi uključuju javne, privatne i građanske službe za zapošljavanje, socijalne partnere, nacionalna tijela i ustanove za obrazovanje, osposobljavanje i kvalifikacije, kao i vijeća sektorskih vještina, stručnjake za upravljanje i novačenje ljudskih potencijala i profesionalno usmjeravanje, znanstveno-istraživačke organizacije, promotore drugih taksonomija i klasifikacija, programere računalnih aplikacija i sustava za ljudske potencijale (uključujući druge internetske alate za pretraživanje poslova) te međunarodne organizacije poput Međunarodne organizacije rada i OECD-a.

Kvalifikacija, prema definiciji Preporuke o Europskom kvalifikacijskom okviru od 28. travnja 2008. godine je “formalan ishod procesa ocjenjivanja i vrjednovanja koji se stječe kad nadležno tijelo utvrdi da je pojedinac postigao ishode učenja prema određenim standardima”. Iako će ESCO financirati Europska komisija u obliku tajništva odgovornog za tehničko upravljanje i sustave diseminacije i ostalu podršku, ova klasifikacija zahtijeva aktivno sudjelovanje svih relevantnih dionika kako bi postala alat koji ispunjava praktične potrebe i koji se redovito ažurira. Svi dionici voljni sudjelovati i davati svoj doprinos moći će utjecati na način na koji će se ESCO razvijati. To može uključivati i Republiku Hrvatsku. Različite razine i oblici sudjelovanja dionika u razvoju ESCO-a će biti mogući, uključujući sudjelovanje u Upravnom odboru ESCO-a (za najviše predstavnike sudionika) ili u Odboru za održavanje ESCO-a (za tehničke stručnjake za klasifikaciju), ili u Referentnim skupinama (za stručnjake na području tržišta rada i potreba za vještinama te s tim povezanu terminologiju), ili slanje prijedloga za ESCO putem internetskog alata za mapiranje nacionalnih/sektorskih sustava klasifikacije. Za što se ESCO može koristiti?

Potencijalne primjene ESCO-aBrojni su mogući načini na koje se može koristiti višejezična klasifikacija i standardizirana europska terminologija vještina, kvalifikacija i zanimanja. Aplikacije koje vrše pretraživanje poslova, utvrđivanje manjaka vještina, pružaju profesionalno usmjeravanje ili prikazuju informacije o tržištu rada mogu koristiti ESCO kao građevni element svog sustava. Ove specifične potrebe će ispunjavati aplikacije koje koriste ESCO, a ne ESCO sâm po sebi. Međutim, ESCO će olakšati razvoj i implementaciju instrumenata koji odgovaraju na ove potrebe. Sljedeći primjeri aplikacija oslikavaju dodanu vrijednost ESCO-a: Internetski portali za pretraživanje poslova mogu koristiti vokabular ESCO-a za analizu životopisa i slobodnih radnih mjesta na 22 europska jezika. Utemeljenost ESCO-a na vještinama/kompetencijama omogućit će pronalaženje poslova na osnovi skupova vještina. Umjesto pronalaženja otvorenih radnih mjesta u određenom zanimanju, portal tako mogu pronalaziti poslove koji najbolje odgovaraju individualnom skupu vještina tražitelja zaposlenja.

Strana 26

ESCO će biti europska klasifikacija interoperabilnosti. Može se koristiti za razmjenu informacija preko granica i jezičnih barijera. Na primjer, službe za zapošljavanje mogu razmjenjivati oglase za posao napisane na različitim jezicima, ispravno ih tumačiti i koristiti za internetsko pretraživanje poslova.

Na općoj razini, ova klasifikacija će olakšati komunikaciju i poticati sustavnije veze i usporedivost između sektora, institucija i država. Omogućit će bolju usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada, točnije i preciznije predviđanje potreba za vještinama i zanimanjima te povećati kvalitetu i pouzdanost informacija profesionalnog usmjeravanja. Nadalje, olakšat će građanima, javnim službama za zapošljavanje, pružateljima usluga profesionalnog usmjeravanja i poslodavcima razumijevanje veze između ishoda učenja u nacionalnim kvalifikacijskim okvirima i poslova i zanimanja te će omogućiti korištenje zajedničkog jezika. Ovo ima važne veze s radom koji se provodi u ovom projektu.

Praktični primjeri primjenaPraktični primjeri primjena ESCO-a uključuju sljedeće:

• tražitelji zaposlenja mogu koristiti ovu klasifikaciju za opisivanje njihovih vještina pri izradi životopisa koji se zatim lako može koristiti za razne svrhe automatskog pretraživanja;

• poslodavci je mogu koristiti za definiranje traženog skupa vještina i kompetencija pri izradi opisa radnog mjesta za oglašavanje putem javnih ili nekih drugih službi za zapošljavanje;

• učenici je mogu koristiti u izradi osobnih profila vještina i bilježenju svojih ishoda učenja;

• tijela koja razvijaju i/ili dodjeljuju kvalifikacija mogu je koristiti za izražavanje ishoda učenja pomoću operativnijih pojmovima;

• ustanove za obrazovanje i osposobljavanje mogu je koristiti za kvalitetnije planiranje i izradu kurikuluma vezano za nove potrebe za vještinama te za lakše priznavanje stranih kvalifikacija; ESCO će im omogućiti bržu reakciju na nove potrebe za vještinama;

• Voditelji kadrovskih službi i pružatelji usluga profesionalnog usmjeravanja mogu je koristiti za kvalitetnije planiranje i pripremu testova sposobnosti, inventara/alata za utvrđivanje vještina i interesa;

• na europskoj razini ESCO će osigurati veću podudarnost između tražitelja zaposlenja i radnih mjesta kroz europski portal za mobilnost poslova EURES;

• ESCO može podržavati nove inicijative s europskom dimenzijom, poput Europass putovnice vještina, kao i alate za samovrjednovanje i profesionalno usmjeravanje.

Sve navedene primjene su povezane s ovim projektom i imaju potencijal za korištenje u RH.

Strana 27

Kretanja na europskoj razini

Sustavi predviđanja potreba za vještinama u državama EU, iako su međusobno dosta slični po značajkama i kretanjima razvoja, zapravo su vrlo različiti u brojnim aspektima. Napori koji se poduzimaju u državama članicama se i pored općih sličnosti razlikuju po pojedinostima metodologije i korišteni izvorima podataka. Stoga oni ne daju usporedive podatke na europskoj razini.

Razvoj sustava predviđanja na paneuropskoj razini je važan za pružanje usporedivih podataka o budućim izazovima u Europi. Cedefop (uz potporu Europske komisije) je od 2008. godine objavio redovite prognoze ponude i potražnje vještina za EU i svaku članicu do 2020. godine, uključujući podatke po širim sektorima, skupinama zanimanja i razinama obrazovanja. Prognoze se ažuriraju svake dvije godine.

Kao nadopunu ovim kvantitativnim prognozama, Europska komisija je objavila i niz studija o novim kompetencijama i budućim potrebama. One obuhvaćaju 18 ekonomskih sektora i pružaju transverzalnu analizu razvoja potreba za vještinama u odabranim sektorima, uzimajući u obzir njihove globalne, nacionalne i regionalne kontekste. I ovdje je cilj predvidjeti moguće promjene na području zapošljavanja i vještina do 2020. godine.

Trenutne politike podržavaju dodatni razvoj u ovom području, a mnoge države članice imaju pozitivan stav prema razvoju zajedničkog pristupa, odnosno zajedničkog europskog alata za predviđanje budućih potreba za vještinama. Glavni problem je raznolikost i razlike u metodama, alatima, statistikama i definicijama koje se trenutno koriste. No, većina država navodi i različite stupnjeve gospodarske razvijenosti kao ključan problem. Međutim, države prepoznaju i potrebu za zajedničkim pristupom koji bi u obzir uzimao i ograničenja podataka i lokalna znanja. Takav pristup treba biti nadopuna, a ne zamjena za aktivnosti na nacionalnoj razini, kao i predstavljati dodanu vrijednost za države članice kroz zajedničko korištenje njihovih postojećih analiza i istraživanja. Ovo je još jedno područje koje može biti korisno za RH.

Europska panorama vještina

Europska komisija trenutno gradi temelje za Europsku panoramu vještina - internetski alat čiji će cilj biti povećanje transparentnosti informacija o potrebama za vještinama i kretanjima na području zanimanja.

Dijagram dolje prikazuje načine na koje panorama promatra različite komponente i sustave predviđanja i usklađivanja.

Strana 28

Komisija planira prikupljati postojeće prognoze i studije država članica i međunarodnih organizacija kako bi se ove informacije analizirale i prezentirale na djelotvoran i učinkovit način kojim se stvara dodana vrijednost na europskoj razini.

Ovisno o strukturi institucija države članice, razmatrat će se nacionalne i regionalne razine. Uz ovaj internetski alat, biti će stvorena i mreža nacionalnih (kasnije i regionalnih) tijela za predviđanje do 2012. godine kako bi potakla razmjenu znanja i iskustava u predviđanju potreba za vještinama.

Ova mreža će biti povezana s razvojem Europske panorame vještina, koja će zauzvrat podržavati rasprave u sklopu mreže. Cedefop će sa svojom stručnom mrežom Skillsnet, nastaviti igrati aktivnu ulogu u ovom procesu, pružajući podršku Europskoj komisiji u unaprjeđivanju sposobnosti za predviđanje potreba za vještinama na razini EU.

Napredak Europske panorame vještina

Europska panorama vještina bit će dostupna 2012. godine. Trenutno ne postoji jedinstvena pristupna točka za lak pristup informacijama o potrebama za vještina. Panorama će to promijeniti i okupiti različite izvore podataka o postojećim i budućim potrebama za vještinama. Korisnice će moći na transparentniji način saznati u koje vještine vrijedi ulagati, odnosno koje vještine su najtraženije na tržištu rada.

Strana 29

Dijagram dolje prikazuje načine na koje će Europska panorama vještina biti važan alat podrške politikama za sve države EU.

Značajke dodane vrijednosti i ciljane skupine

Potencijal panorame i značajke dodane vrijednosti za različite ciljane skupine prikazani su na slici dolje.

Strana 30

Predviđanje potreba za vještinama u Republici Hrvatskoj

Svi relevantni strateški dokumenti RH naglašavaju važnost kvalitetnijeg predviđanja budućih zahtjeva tržišta rada i potreba za vještinama. Međutim, utvrđeno je da u nekim slučajevima konkretne aktivnosti i programi često nisu prisutni ili se samo djelomično provode. Ovim projektom nastoje se pronaći rješenja za neka od ovih

Strana 31

kritičnih područja. Hrvatski predstavnici navode brojne razloge za ovu situaciju. Oni su različiti, a većina je vjerojatno povezana s manjkom i/ili niskom razinom institucionalnih kapaciteta. Nadalje, slaba komunikacija i koordinacija između različitih odgovornih ministarstava i agencija može narušiti kvalitetu ekonomskih, radnih i obrazovnih politika. Općenito, postoji konsenzus o smjeru ekonomske i obrazovne politike, ali prepoznaje se i potreba za jačanjem komunikacije i koordinacije između državnih tijela, kao i suradnje i zajedničkog rada s drugim ključnim dionicima. Ovo se trenutno rješava kroz Nacionalni odbor za razvoj ljudskih potencijala.

U Republici Hrvatskoj postoji utvrđena potreba za sveobuhvatnim sustavom informacija i podataka o ishodima obrazovnog sustava, posebice na tercijarnoj razini. Ovakav sustav može pomoći u formuliranju politika. Potrebno je pratiti kvalitetu ishoda u obrazovanju i znanstveno-istraživačkom radu kroz oblikovanje i provedbu odgovarajućih političkih instrumenata i mjera. Umjesto primjene sadašnjeg sustava kontrole, sve razine vlasti imaju važnu ulogu u promicanju visokokvalitetnih ishoda, kroz osiguravanje odgovarajućih razina natjecanja između obrazovnih institucija kao poticaja za kvalitetniji rad te otvorenost i dugoročno planiranje obrazovnog sustava, na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Buduće tržište rada i potrebe za vještinama u RH

S pogledom prema 2020. godini, u Hrvatskoj postoji opći dojam da se nedovoljno pažnje pridaje budućem tržištu rada i potrebama za vještinama. Nadalje, vrlo je slaba povezanost između sadašnjih obrazovnih ishoda i potreba tržišta rada.

To uključuje i slab naglasak na razvoj sposobnosti analiziranja i rješavanja problema, slabu povezanost između svijeta obrazovanja i rada i stagniranje cjeloživotnog učenja. Organizacija dijela kurikuluma oko predmeta i metode učenja u kojima je u središnjoj ulozi nastavno osoblje usmjereni su na znanje činjenica i pasivno učenje te ne potiče razvoj visokokvalitetnih tehničkih, tehnoloških i socijalnih kompetencija potrebnih za konkurentnu ekonomiju. Previše je obveznih, a nedovoljno izbornih predmeta.

Primjetno je da su provedene određene analize i promjene u obrazovnom sustavu. Obrazovni sustav RH prolazi kroz tranziciju od sustava koji se temeljio na pamćenju činjenica, disciplini i držanju predavanja prema sustavu koji odgovara potrebama demokracije s globalno integriranim slobodnim tržištem koje traži vještine rješavanja problema, kreativnost, komunikacijske vještine i fleksibilnost. Ovi ciljevi su važni za njegovu unutarnju preobrazbu i trajno unaprjeđivanje kvalitete obrazovanja te čine osnovu za daljnja poboljšanja i prilagodbe sadašnjim i, posebice, budućim potrebama tržišta rada.

Neke od promjena u RH

Strana 32

Vlada RH je usvojila strategiju za stvaranje društva utemeljenog na znanju, kako se navodi u Strateškom okviru za razvoj 2007-2013:

“Temelji su razvoja koje treba uporno i ustrajno graditi i jačati ljudi i infrastruktura: znanje i obrazovanje, inovacije i fleksibilnost, infrastrukturna i informacijska povezanost te socijalna kohezija.”

Slijedom toga, brojne promjene su pokrenute u čitavom sustavu znanosti i obrazovanja. Ključna promjena u strategiji obrazovanja odnosi se na škole po mjeri učenika. Na razini škola, obrazovna inkluzija poboljšava se kroz prilagodbu sadržaja obrazovanja i nastavnih metoda, ispitivanja i vrjednovanja individualnih karakteristika učenika (sposobnosti, prethodnog znanja i motivacije za učenje). To se postiže individualiziranjem ili personaliziranjem sadržaja učenja (programa), nastave, ispitivanja i vrjednovanja.

Republika Hrvatska nastavlja proces reforme obrazovanja prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005-2010, kojim je utvrđen okvir nacionalnih pokazatelja i kriterija. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nadležno je za provedbu plana. Svrha ovog plana je provesti reformu sustava odgoja i obrazovanja koja uključuje pravne aspekte, ljudske potencijale, financijska pitanja, znanstvene aspekte i ekspertizu. Njegova prioritetna pitanja uključuju:

(a) promjenu sadržaja nastave i podržavanje prelaska s prezentacijsko-recitacijskih modela nastave prema aktivnom, produktivnom učenju koje od iznimnog značaja u društvu znanja i gospodarskom rastu pokretanom inovacijama;

(b) poboljšanje znanja, vještina i radnih uvjeta nastavnog osoblja kako bi im se omogućila vodeća uloga u uvođenju promjena u njihovim školama i učionicama;

(c) usklađivanje propisa i programa obrazovnog sustava sa zahtjevima Europske unije; i

(d) isticanje načela cjeloživotnog učenja na svim razinama obrazovanja, uključujući povećanje stope pismenosti među odraslima kroz specifične intervencije.

Cilj je razviti nove modele vrednovanja ljudskog kapitala i prilagođavanja obrazovnih programa potrebama tržišta rada. Ulaskom u EU Hrvatskoj se pruža velika prilika za ubrzanje ovih planiranih reformi obrazovanja. U dokumentu se jasno naglašava da je: „Povezivanje obrazovanja sa svijetom rada, ključni je čimbenik u oblikovanju hrvatskoga sustava obrazovanja sposobnog da odgovori potrebama tržišta i društva,čime se povećava mogućnost zapošljavanja. Zbog toga je potrebno razvijati jedinstveni sustav školskoga i profesionalnog usmjerivanja, koji je u zemljamaEuropske Unije prepoznat kao “alat” jedinstvene politike obrazovanja i zapošljavanja. U osmišljavanju, razvijanju i primjeni odgojno-obrazovne politike na svim stupnjevima obrazovanja pozvani su svi zainteresirani društveni, gospodarstveni i

Strana 33

socijalni partneri. Uvest će se obrazovanje za poduzetništvo kao razvojni sadržaj unutar postojećih predmeta i djelatnosti.”

Razvoj Nacionalnog kvalifikacijskog okvira RH napreduje i pomaže u uvođenju promjena. Napredak se kontinuirano postiže i u uvođenju bolonjskog procesa u studijske programe visokih učilišta.

Glavni instrumenti za predviđanje tržišta rada u RH

U Republici Hrvatskoj gotovo da i nema aktivnosti povezanih s dugoročnom procjenom potreba tržišta rada do 2020. godine. Razlozi za ovo su raznoliki: preokupiranost vlade i njenih institucija trenutnim gospodarskim problemima i poslijeratnom obnovom, brojne aktivnosti i obveze u vezi pristupanja EU, niska razina međusobnog povjerenja u društvu, ograničeni administrativni kapaciteti javnog sektora ili institucionalna ograničenja te kratkovidni političari, državna uprava i društvo u cjelini, uglavnom okrenuti ka sljedećem izbornom ciklusu.

Međutim, postoje razne aktivnosti koje se provode u cilju kratkoročno i srednjoročnog predviđanja budućih potreba za radnom snagom i vještinama.

Izvori podataka i pokazatelja u RH

Dodatak 3 HZZ-ov Plan i metodologija praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te preporuke za upisnu politiku iz rujna 2010. sadrži informacije o izvorima podataka i pokazatelja.

U dokumentu se opisuje nekoliko dostupnih izvora podataka i pokazatelja položaja određenog zanimanja i/ili kvalifikacije na tržištu rada. Dokument sadrži i pregled institucija, značajki, kao i prednosti i nedostataka ovih izvora informacija i pokazatelja.

Evidencija nezaposlenih osoba, brzina zapošljavanja i stopa zaposlenosti

HZZ vodi evidenciju nezaposlenih osoba i bilježi svaki ulaz u evidenciju i izlaz iz evidencije. HZZ evidentira značajke nezaposlenih osoba, kao što su spol, dob, prebivalište i obrazovanje, kao i razloge izlaza iz evidencije nezaposlenih. Podaci o navedenim značajkama omogućuju izračun brzine zapošljavanja prema obrazovanju ili zanimanju.

Anketa radne snage i stopa nezaposlenosti

Anketu radne snage provodi Državni zavod za statistiku. Anketa se tromjesečno na reprezentativnom uzorku od oko 6000 kućanstava. Rezultati ankete doprinose procjeni broja zaposlenih i nezaposlenih te olakšavaju izračun stope nezaposlenosti.

Strana 34

Podaci dobiveni anketom radne snage, iako sveobuhvatni u pogledu zastupljenosti stanovništva u uzorku, nisu dovoljno podrobni i pouzdani za provedbu analize relativnog položaja osoba različitih zanimanja na lokalnom tržištu rada.

Ankete poslodavaca

U posljednjih nekoliko godina, HZZ provodi ankete o prethodnim i očekivanim potrebama poslodavaca za radnicima, za sljedeću godinu. Rezultati ovih anketa ne objavljuju se na internetu, već u tiskanom obliku, većinom u Godišnjim izvješćima HZZ-a. Anketom se procjenjuju i zahtjevi u pogledu zanimanja, znanja i vještina potencijalnih zaposlenika. Svrha ankete je predložiti mjere za bolje usklađivanje potražnje i ponude na tržištu rada. HZZ šalje anketu poslodavcima poštom, a odgovore je moguće poslati i putem interneta kroz stranice HZZ-a (vidi: http://www.hzz.hr).

Posebice je pozitivno to što se popratni dopis i objašnjenje priprema u suradnji s HGK, HOK i Hrvatskom udrugom poslodavaca, koje su partnerske institucije HZZ-a u provedbi ankete. Većina poslodavaca naglasila je kako ima problema s pronalaženjem zaposlenika s odgovarajućim kvalifikacijama i profesijama, ali se žalila i na manjak radnika s potrebnim radnim iskustvom, kao i na nisku razinu interesa i motiviranosti za ponuđene poslove.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska obrtnička komora (HOK) imaju prethodno razvijene poduzetničke inicijative, sudjeluju u razvoju stručnog osposobljavanja za potrebe poslovnog sektora te organiziraju dodatno obrazovanje zaposlenika u poslovnom sektoru. Njihove aktivnosti se uglavnom temelje na analiziranju trenutnih potreba i predviđanju srednjoročnih potreba na regionalnoj i državnoj razini te su usmjerene na opća znanja i vještine. Uz to, HGK je aktivna u usvajanju pravila o stručnom osposobljavanju i povezanim ispitima kojima se omogućuje stvaranje obrazovnih programa koji ispunjavaju potrebe gospodarstva RH i direktno odgovaraju na potrebe tržišta rada. Praćenjem potreba poslovne zajednice, HGK osigurava obrazovanje za specifične profesije koje se ne pruža kroz redovito školovanje.

Sektorska vijeća

Sektorska vijeća su tijela koja je osnovala Agencija za strukovno obrazovanje 1. srpnja 2006. godine.

Agencija za strukovno obrazovanje je primjer pozitivne prakse. Ova agencija osnovala je 13 sektorskih vijeća (za 13 sektora strukovnog obrazovanja i osposobljavanja). Ova tijela sačinjena su od predstavnika relevantnih dionika, iako polovinu njihovih članova čine predstavnici gospodarskog sektora.

U sklopu zakonodavstva o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, sektorska vijeća su opisana kao tijela koja definiraju potrebe tržišta rada, pružaju analize i podatke, ocjenjuju i odobravaju standarde zanimanja te predlažu novu mrežu

Strana 35

programa učenja u skladu s potrebama tržišta rada. Nadalje, svaki standard zanimanja razvija stručna skupina čiji članovi se biraju izravno iz određenog gospodarskog sektora.

Povećanje kapaciteta za predviđanje potreba tržišta rada i potreba za vještinama

Procjena potreba za vještinama na tržištu rada i nedostataka u RH može se unaprijediti kroz šire korištenje anketa poslodavaca. “Neusklađenost” između baze vještina radno sposobnog stanovništva i potreba poslodavaca se ističe kao značajan strateški izazov, ali mogu se dodati i dopunske informacije, kako bi se jasno odredilo koje su to stvarne potrebe poslodavaca. Predloženi pristup provedbi ankete o potrebama za vještinama opisan je u sljedećem poglavlju.

U Vladinom dokumentu “Operativni program za razvoj ljudskih potencijala 2007-2009” napominje se da definitivna analiza o sposobnosti odgovora sustava obrazovanja na potrebe tržišta rada nije provedena, iako bi jasna posvećenost razvoju mehanizama kruženja i održavanja informacija o potrebama za vještinama možda imala smisla u ovoj fazi.

U međuvremenu, neke analize mogu se temeljiti na dostupnim ograničenim podacima, poput nedavno potpisane Zajedničke procjene prioriteta politike zapošljavanja i sektorskih vijeća.

U svjetlu procesa globalizacije i stabilizacije, ekonomskog restrukturiranja i pritisaka konkurencije, demografskih faktora, kao i potrebe za modernizacijom i razvojem društva i gospodarstva temeljenog na znanju, postoji jasna potreba za djelotvornijim planiranjem i upravljanjem sustava obrazovanja te posebice posvećivanjem više pažnje dugoročnom predviđanju potreba tržišta rada u RH. Ova potreba može se rješavati kroz koordinacijski odbor za ljudske potencijale.

U sklopu aktivnosti Radne skupine 3, tražene su informacije u nizu područja vezanih uz ovaj pregled. Odgovori su navedeni u nastavku:

Mišljenja o postojećim sustavima informacija o tržištu rada koji se koriste u RH

nema sustava

velik broj pružatelja, ali bez jedinstvene metodologije/praćenja

djelomične/nepotpune informacije, od kojih su neke upitne pouzdanosti i točnosti

Strana 36

ne postoji krovno tijelo za upravljanje i koordiniranje informacija

nedovoljna vidljivost ponude i potražnje za kvalifikacijama

potrebno je filtriranje informacija i osnivanje jedinstvenog portala

Koja metodologija trenutno postoji za predviđanje trendova vještina i klasifikacija sektora zanimanja i što je potrebno uvesti?

nema jedinstvenog pristupa ili metodologije

postoje sektorska vijeća i razvijeno je 13 sektorskih profila

nema ankete radne snage na lokalnoj razini

kvalitetna anketa poslodavaca

metodologija za praćenje potreba tržišta rada

analitički odjel HZZ-a

statistički podaci o nezaposlenosti, tražiteljima zaposlenja:

posjeti poslodavcima

Koji temeljni podaci već postoje vezano za analizu zanimanja, uvjete na tržištu rada po županijama i ostali specifični i relevantni podaci o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju? Što je potrebno u budućnosti?

‘Moj izbor’ ima opise oko 350 najpopularnijih zanimanja

postoji plan obrazovnih mogućnosti

postoji strategija razvoja ljudskih potencijala i “druge strategije”

potreba za povezivanjem informacija između institucija

potreba za analizom sektora

potrebna analiza po zanimanjima, npr. nezaposlenosti, obrazovnih kvalifikacija

Metode procjene potražnje za radnom snagom

Metode procjene potražnje za radnom snagom u RH uključuju sljedeće:

Strana 37

Anketa poslodavaca – godišnja (HZZ)

APO – analiza potreba za obukom MSP-a (HGK)

praćenje otvorenih radnih mjesta i zapošljavanje (HZZ)

lokalna partnerstva za zapošljavanje (lokalne vlasti)

Hrvatski kvalifikacijski okvir (odgovorni za provedbu su: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo regionalnog razvoja)

Neke primjedbe sudionika na postojeće metode

Poslodavci bez stručne podrške ne mogu davati kvalitetne prognoze o budućim potrebama za vještinama

Vremenski okvir metoda u odnosu na potražnju za radnom snagom: isključivo kratkoročan i srednjoročan

Podacima o slobodnim radnim mjestima i zapošljavanju mogu se utvrditi kretanja kratkoročnih do srednjoročnih potreba

Lokalna partnerstva za zapošljavanje imaju element budućih potreba za vještinama jer prate regionalno planiranje razvoja

Sektorska vijeća rade in situ bez širih konzultacija

Ne postoji dugoročna strategija razvoja u RH

Mogućnosti: alternativna metoda

Savjetnici za zapošljavanje u HZZ-u organizirani su po sektorima gospodarskih djelatnosti u čitavoj državi. Oni najviše znaju o promjenama kompetencija po zanimanjima

Godišnja aktivnost „uspoređivanja bilježaka“ mogla bi pomoći u identificiranju iterativnih promjena

Ovo treba biti temelj za razvoj novih kurikuluma unutar sektorskih vijeća

Pristup klastera znanja. Klaster znanja je vrtlog vještina, kompetencija i inovacijskog potencijala unutar ili između sektora.

Okuplja sljedeća znanja: činjenično (znati što), praktično (znati kako), socijalno (znati tko) i teoretsko (znati zašto)

Dinamika i akteri u klasteru znanja

Strana 38

Korisnost za buduće potrebe za vještinama:

Klasteri okupljaju činitelje iz različitih segmenata razvoja znanja

Zajedno članovi klastera stvaraju budućnost jer pokreću razvoj

Fokus grupe članova klastera unutar sektora će moći predvidjeti buduće promjene unutar svojih ključnih zanimanja

Ljudski faktor mora biti uključen u procjenu budućih potreba za vještinama - statistika i ekonometrija ponekad nam govore više o prošlosti nego o budućnosti.

Potrebe HZZ-a i napredak prema ESCO-u

HZZ trenutno posreduje i pruža usluge profesionalnog usmjeravanja koristeći Nacionalnu klasifikaciju zanimanja na temelju Međunarodne klasifikacije zanimanja ISCO 88. Svakoj nezaposlenoj osobi, kao i svakom slobodnom radnom mjestu, dodjeljuje se 7-znamenkasta oznaka iz ove klasifikacije i ovo je glavni mehanizam za proces povezivanja.

Upravljanje slučajevima temelji se na usporedbi između klasifikacije zanimanja i Nacionalne klasifikacije djelatnosti koja se temelji na Međunarodnoj klasifikaciji djelatnosti NACE ver. 3.

U praksi ovo znači da su savjetnici odgovorni za jedan ili više gospodarskih sektora iz za sva zanimanja koja se podudaraju sa slobodnim radnim mjestima iz određenog sektora. Na primjer, savjetnik koji je odgovoran za građevinarstvo imat će bazu podataka o svim lokalnim poslodavcima koji su registrirani za ovu djelatnost te će dobivati podatke o svim slobodnim radnim mjestima i biti odgovoran za sve nezaposlene koji posjeduju kvalifikacije ili radno iskustvo u građevinarstvu. Na ovaj način se izravno uspostavlja veza između vještina kako su predstavljene po zanimanjima i gospodarskih djelatnosti. Međutim, promjenjive potrebe za vještinama dovode do novih zanimanja i novih vještina u sklopu postojećih zanimanja. Nadalje, visoke razine mobilnosti na tržištu rada, što je prirodna posljedica bržeg dinamike restrukturiranja, zahtijevaju analizu prenosivih vještina.

Vrlo je važno da se u procesu razvoja LMI modela iskoristi nekoliko paralelnih procesa koji mogu poboljšati ishode ovog projekta. Postoji proces nadogradnje klasifikacije zanimanja sa 4-znamenkastog na 7-znamenkasti sustav u sljedeće dvije godine. Državni zavod za statistiku nadležan je za ovaj proces, ali glavni partneri su isti kao i za Komponentu 1 ovog projekta.

Strana 39

Tijekom ovog razdoblja bilo bi moguće provesti ankete poslodavaca, kao što je već učinjeno u sklopu projekta „Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma“ ASOO-a. Ipak, konačne odluke će donijeti HZZ.

Na ovaj način glavne kompetencija na radnim mjestima će biti opisane što će imati višestruke važne ishode za:

razumijevanje ključnih profesionalnih i drugih potrebnih vještina za rad u određenom gospodarskom sektoru (korisnici: posredovanje, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje odraslih, donositelji kadrovskih odluka poslodavaca)

identifikaciju potrebnih obrazovnih ishoda koji trebaju biti ugrađeni u kvalifikacije potrebne za ispunjavanje standarda zanimanja (svrha: veća zapošljivost, transparentniji izbor kvalifikacija za postizanje profesionalne, vertikalne i horizontalne mobilnosti; korisnici: odjel HZZ-a za posredovanje, profesionalno usmjeravanje, aktivne politike tržišta rada, obrazovne ustanove)

Potreba za faznim pristupom

Ove potrebe zahtijevaju razmatranje ponude i potražnje vještina na razini kompetencija. Promjena unutar sustava HZZ-a od zanimanja prema kompetencijama je velik izazov i potrebno ju je uvoditi korak po korak i tijekom niza godina, po mogućnosti počevši od pilot projekta kojim bi se mogle utvrditi sve osjetljive faze procesa.

Drugo, postoji prilika pripreme za ulazak u EU i pristupanja projektu ESCO-a u kojem se razvija analitički okvir koji je u velikoj mjeri u skladu s metodologijom temeljnom na utvrđivanju veza između kvalifikacija, zanimanja i kompetencija. Ulaskom u ovaj proces, otvorila bi se mogućnost uspostave savršene veze između LMI u RH i EU u trenutku ulaska 2013.

Vrijeme za početak ovog rada ne može biti bolje. Na europskoj razini projekt ESCO-a je u početnim fazama, a pristupanje ESCO-u bi predstavljalo veliku vrijednost za HZZ.

Drugo, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ulazi u dvogodišnji projekt nadogradnje Nacionalne klasifikacije zanimanja u smjeru uvođenja sedmeroznamenkastih oznaka. HZZ ima istaknutu ulogu u ovom procesu jer pokriva i ponudu i potražnju za zanimanjima unutar svog djelokruga.

Sedmeroznamenkasta zanimanja su najniža razina agregacije zanimanja i kao takva su najbliža opisu individualnih radnih mjesta. Jedno sedmeroznamenkasto zanimanje obično obuhvaća nekoliko radnih mjesta u svakom poduzeću, a koja dijele iste osnovne vještine, uz manje razlike.

Strana 40

Anketa vještina

Anketa vještina koja bi se mogla provoditi redovito od strane HZZ-a pružila bi vrlo vrijedne informacije za sve potrebe koje HZZ ima u svojim osnovnim procesima. Slična pilot anketa već je provedena u sklopu projekta „Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma“ i dovela je do izrade vrlo korisnog popisa vještina koje su poslodavci utvrdili za ključna radna mjesta.

Ovakva segmentacija je potrebna za sljedeće:

veću podudarnost između kompetencija nezaposlenih i slobodnih radnih mjesta

kao izvor informacija u analizi potreba osposobljavanja koja se zatim prenosi na mjere osposobljavanja u sklopu mjera aktivnog zapošljavanja

svrhe profesionalnog usmjeravanja na nekoliko važnih načina kako je istaknuto u nastavku.

Softverski sustav za profesionalno usmjeravanje, „Moj izbor“ koji se trenutno koristi u HZZ-u ili starija verzija koja se zvala „Vodič kroz zanimanja“, poznata i pod nazivom „MRAV“, koristi algoritam koji kompetencije i interese pretvara u mogućnosti izbora karijere.

Dijagram dolje prikazuje predviđene veze između subjekata planirane internetske verzije aplikacije „Moj izbor“2 i sustava informacija o tržištu rada (LMI), što omogućuje različite opcije istraživanja i 'praćenje veza' između zanimanja, kvalifikacija, obrazovanja, kompetencija, vještina itd.

2 Iako je razvoj internetske verzije aplikacije „Moj izbor“ bio planiran u fazi začetka projekta, najnovije informacije koje dolaze od projektnog partnera govore da je ovaj razvoj isključen iz opsega projekta zbog zahtjeva za dodatnim troškovima projektnog partnera koji se odnose na licenciranje internetske verzije „Mog izbora“ a koje projektni partner trenutno ne može prihvatiti. U svakom slučaju, dijagram prikazan u ovom dokumentu je još uvijek valjan i može se koristiti u budućem (mogućem) razvoju internetske verzije „Mog izbora“ ili sličnog IT alata.

Strana 41

Tipičan rezultat bio bi nekoliko zanimanja preporučenih za određenog pojedinca. Po odabiru jedne ili više ponuđenih opcija, korisnik sustava bi dobio dodatne informacije o potrebnim kvalifikacijama i radnom iskustvu za pristup ovim zanimanjima.

Predložena anketa vještina koristila bi se za izgradnju baze podataka nakon procesa verifikacije. Ovo može pomoći u utvrđivanju sljedećeg:

koliko je vjerojatno da će promjene vještina biti dugotrajne

vrste utjecaja koji će ovo imati na druga slična zanimanja

je li došlo do stvarne promjene u standardu zanimanja

Drugo, promjene u standardima zanimanja trebale bi utjecati na promjene u standardima kvalifikacija i promjene u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja. Ovaj proces bi u osnovi bio mehanizam usklađivanja ponude vještina s potražnjom za vještinama u kojem bi HZZ imao istaknutu ulogu.

Strana 42

Slika 1. Mehanizam usklađivanja ponude vještina s potražnjom za vještinama

Informacije iz ovog procesa bi se sustavno uključivale u LMI sustav kojem bi pristup imao HZZ te njegovi korisnici i drugi dionici.

Za očekivati je da će takav proces trajati najmanje 5 godina i da bi to mogao biti kontinuiran proces.

Za HZZ ovdje postoje brojne potencijalne koristi. One uključuju sljedeće:

HZZ će biti jedna od ključnih institucija za razvoj kvalifikacija u skladu sa zahtjevima tržišta rada

unutarnje informacije za unaprjeđivanje učinkovitosti posredovanja pri zapošljavanju, profesionalnog usmjeravanja i procesa aktivnih mjera zapošljavanja

sustavna nadogradnja klasifikacije zanimanja i kompetencija koji su u srcu poslovnih procesa HZZ-a

priprema HZZ-a za uključenje u bazu podataka Eures-a i sudjelovanje u tekućem projektu ESCO.

Strana 43

Zaključci i sljedeći koraci

Ovo izvješće daje pregled postojećih metoda i pristupa koji se koriste za predviđanje potreba za zapošljavanjem, budućih kompetencija, promjena potreba za vještinama, ponude i potražnje, kao i pregled potreba HZZ-a i napredak prema ESCO-u. Istaknuti su pristupi, metode i aktivnosti koje se provode u državama članicama Europske unije te su identificirane postojeće metode koje se koriste u RH i način na koji RH može iskoristiti razvoj ESCO-a i Europske panorame.

Neki specifični sljedeći koraci odnose se na pridruživanje ESCO-u što bi bio od velike koristi za HZZ. Sljedeći mogući korak je anketa vještina koju bi HZZ redovito provodio u cilju osiguranja dragocjenih informacija za sve potrebe koje HZZ ima u svojim osnovnim procesima.

Neka od pitanja izloženih u ovom pregledu zahtijevaju donošenje odluka i djelovanje na makrorazini, npr. kroz Nacionalni odbor za razvoj ljudskih potencijal i Nacionalni forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje. Drugi aspekti ovdje prezentirane problematike rješavaju se kroz druge dijelove projekta, posebice kroz razvoj druge faze LMI sustava koja će biti opisana u dokumentu „Izrada 'faze 2' sustava informacija o tržištu rada (LMI) koji priprema KRS Sanja Crnković Pozaić.

Svijet je vrlo promjenjivo i nesigurno mjesto, a potrebno je dosta vremena kako bi se donijele i provele investicijske odluke poput odabira obrazovanja i osposobljavanja. Vlade, obrazovne institucije, pojedinci, poslodavci i zaposlenici moraju predviđati buduće promjene kako bi izbjegli probleme i ostvarili najbolje moguće ishode.

Međutim, ako se ispravno koriste, sve tehnike mogu pomoći u izradi sustavne analize budućih potreba; one pružaju osnovu za inteligentnu i informiranu raspravu i izbor.

Takve informacije o prognoziranju, predviđanju potreba za vještinama, budućim potrebama tržišta rada mogu biti dragocjene čitavom nizu različitih korisnika, uključujući: vlade i jedinice lokalne samouprave te druga javna tijela (poput provoditelja obrazovanja i osposobljavanja), poduzetnike/poslodavce i savjetnike za razvoj karijere te pojedince kojima oni pomažu u donošenju odluka o karijeri. Točne informacije koje su potrebne svakoj od ovih skupina mogu biti različite, ali postoje stvarne ekonomije razmjera u obavljanju ovog rada tako da on može ispuniti brojne takve potrebe. ESCO treba doprinijeti u postizanju bolje sinergije između politika zapošljavanja i obrazovanja i osposobljavanja te veza između prognoza za tržište rada i sustava obrazovanja.

Prijenos i primjena rezultata predviđanja u politike i praske ostaje veliki izazov za sve zemlje EU i svijeta, a isto vrijedi i za RH. Ipak, trenutna razvojna kretanja Hrvatska može iskoristiti povezujući ih s radom Nacionalnog foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanja i predloženog Nacionalnog odbora za razvoj ljudskih potencijala. Glavne prepreke koje navode države članice su nedostatak točnih i

Strana 44

sveobuhvatnih podataka, potreba za boljim metodologijama i većim sudjelovanjem dionika. Ovim projektom nastoji se primjenom najnovijih razvojnih kretanja odgovoriti na ovu problematiku i pružiti podršku učinkovitijoj razmjeni informacija i koordinaciji.

DODACIStrana 45

DODATAK 1

Usporedba prednosti i nedostataka alternativnih pristupa predviđanju potreba za vještinama

DODATAK 2

Pristupi predviđanju potreba za vještinama u europskim državama

DODATAK 3

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Plan i metodologija praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te preporuke za upisnu politiku, rujan 2010.

Strana 46

DODATAK 1

Usporedba prednosti i nedostataka mogućih pristupa predviđanju potreba za vještinama

Alternative Prednosti Nedostaci

Formalne, kvantitativne projekcije na osnovu modela i na razini države

SveobuhvatneDosljedneTransparentneKvantitativne

Potreban velik broj podatakaSkupeNe može se sve kvantificiratiMogu odavati pogrešan dojam preciznosti

Detaljne studije sektora ili zanimanja (primjenom različitih kvantitativnih (na modelima temeljenih) i kvalitativnih analiza)

Detaljna analiza specifičnosti pojedinih sektora DjelomičneMogu biti nedosljedne između sektora

Ankete poslodavaca i drugih skupina, s pitanjima o činjenicama i mišljenjima u pogledu vještina, manjka vještina i nedostajućih vještina

Izravno sudjelovanje korisnika Mogu biti vrlo subjektivneNedosljedneMogu biti previše fokusirane na postojeća slobodna radna mjesta umjesto na potrebe za vještinama unutar cjelokupne radne snage

Fokus grupe, okrugli stolOpservatorijiDelphi metodeIzrada scenarija, prognoze

Holistički pristupManji podatkovni zahtjeviIzravno sudjelovanje korisnika

NesustavniMogu biti nedosljedniMogu biti subjektivni

Strana 47

DODATAK 2

Pristupi predviđanju potreba za vještinama u europskim državama

AUSTRIJA Sustav je dobro razvijen i uključuje nekoliko elemenata: barometar kvalifikacija za sveobuhvatno i trajno praćenje potreba za vještinama putem online informacijskog sustava, srednjoročnih prognoza na makrorazini, akreditacijskog sustava za sveučilišta primijenjenih znanosti, umrežavanja istraživača u javnim službama za zapošljavanje i anketa poslodavaca o vještinama.

BELGIJA Javna služba za zapošljavanje (VDAB — Be NL) i FOREM (Be FR) provode godišnju analizu radnih mjesta za koja nedostaje odgovarajuća radna snaga. Istraživanje koje provode socijalni partneri radi utvrđivanja profila zanimanja počelo je 1997., iako je nejasno da li se ovaj proces nastavlja ili je dovršen.

BUGARSKA Neke aktivnosti predviđanja koje provodi Nacionalni centar za profesionalni razvoj u ime Ministarstva rada i socijalnih politika.

CIPAR Dugogodišnji sustav makroekonomskih srednjoročnih i dugoročnih prognoza po sektorima i zanimanjima, popraćenih kratkoročnim prognozama i godišnjim anketama o potrebama za vještinama među poslodavcima u suradnji sa socijalnim partnerima.

ČEŠKA Kroz proteklo desetljeće razvija sustav predviđanja potreba za vještinama. Temelji se na srednjoročnom kvantitativnom predviđanju na makrorazini što uključuje neke kvalitativne elemente sektorskih projekcija. Usporedno s tim, trenutno se planira kvalitativne sektorske ankete povezati s trajnijim sustavom sektorskih vijeća. Iako nije još razvijen sustav, poduzimaju se napori na državnoj, regionalnoj i sektorskoj razini kako bi se ostvario sustavniji pristup.

NJEMAČKA Dobro razvijen sustav temeljen na razmjeni aktivnosti istraživanja i iskustava kroz umrežavanje (FreQueNz). Sustav uključuje kvalitativno istraživanje sektora, grana, zanimanja, ekonometričko predviđanje i istraživanje standarda kvalifikacija.

DANSKA Sustav se temelji na sudjelovanju socijalnih partnera u financiranju i izravnoj suradnji na istraživanjima, uglavnom na

Strana 48

strukovnim i lokalnim razinama. Sustavno predviđanje potreba za vještinama na državnoj razini nije posebno razvijeno. Predviđanje za potrebe zapošljavanja i obrazovanja provodi Ekonomsko vijeće za kretanje radne snage i Danski institut za vladina istraživanja koristi se u političkoj raspravi o budućim neusklađenostima između ponude i potražnje za radnom snagom.

ESTONIJA Ova država je započela aktivno razvijati sustav predviđanja potreba za vještinama tijekom posljednjeg desetljeća. Zasniva se na srednjoročnom kvantitativnom predviđanju na makrorazini što uključuje i neke kvalitativne elemente sektorskih projekcija. Usporedno s tim, kvalitativne sektorske ankete pokrivaju nekoliko odabranih sektora. Iako još ne postoji razvijen sustav, poduzima se niz napora kako bi se postigao sustavniji pristup.

ŠPANJOLSKA Predviđanje potreba za vještinama funkcionira kroz rad na razvoju i nadopunjavanju stručnih kvalifikacija, sektorskih studija, stalnog opservatorija za zanimanja i mreže opservatorija na tržištu rada.

FINSKA Sustav je dosta dobro razvijen. Kvantitativno predviđanje je temelj sustava, iako su i neki kvalitativni elementi uključeni u prognoze, a kvalitativne ankete i fokus grupe provode se paralelno. Partnerstvo i suradnja su važni elementi sustava. Jedan od proizvoda je elektronička banka informacija.

FRANCUSKA Dugogodišnji sustav predviđanja potreba za vještinama temeljen na srednjoročnim prognozama na makrorazini, sektorskim studijama, regionalnim anketama i anketama poslodavaca. Aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i regionalnih aktera.

GRČKA Sustav se počeo razvijati tek odnedavna. Temelji se na lokalnim partnerstvima, anketama diplomaca i drugim vrstama istraživanja prijelaza s obrazovanja na rad. Neke ekonometričke prognoze i druga kvantitativna i kvalitativna istraživanja su u razvoju.

HRVATSKA Novi modeli predviđanja se uvode kroz smjernice za razvoj ljudskih potencijala i Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005-2010.

Strana 49

MAĐARSKA JSZ izrađuje redovite kratkoročne projekcije tržišta rada na temelju anketa poduzetnika, u novije vrijeme provodi se srednjoročno i dugoročno predviđanje financirano kroz Operativni program za razvoj ljudskih potencijala, iako je budućnost ove inicijative nesigurna jer nije dovela do zadovoljavajuće metode predviđanja. Još uvijek se ne provodi sustavno predviđanje potreba za vještinama, ali poduzimaju se napori na uključivanju trajnog praćenja potreba za vještinama u sustav SOO.

IRSKA Relativno dobro razvijen sustav koji se temelji na kombinaciji sektorskih studija, općih analiza tržišta rada i trendova zapošljavanja te predviđanju potreba za zapošljavanjem po kategorijama zanimanja na srednji, odnosno duži rok.

ISLAND Vijeća za zanimanja odgovorna su za davanje prognoza o potrebama za vještinama te surađuju s Ministarstvom obrazovanja, znanosti i kulture na utvrđivanju i razvoju predloženih prilagodbi sustava obrazovanja i osposobljavanja.

ITALIJA Sustav se temelji na sektorskim i regionalnim studijama, anketama o zapošljavanju te kratkoročnom i srednjoročnom ekonometrijskom predviđanju po sektorima i zanimanjima. Država danas pokušava uvesti sustavniji pristup trajnom praćenju potreba za vještinama s povezanom internetskom platformom za dijeljenje podataka.

LITVA Predviđanje potreba za vještinama kroz sektorske studije i razvoj standarda kvalifikacija te prognoze na temelju dostupnih statističkih pokazatelja i anketa poslodavaca. Još ne postoji razvijen sustav predviđanja potreba za vještinama, ali u novije vrijeme radi se na razvoju i primjeni srednjoročne (petogodišnje) metodologije predviđanja potražnje za vještinama/kvalifikacijama na tržištu rada, a izvješće o tome očekuje se tijekom 2008. godine.

LATVIJA Još uvijek ne postoji razvijen sustav predviđanja potreba za vještinama. Planiraju se brojne razvojne aktivnosti, uključujući sustavniji pristup i istraživanja. Budući projekti će se financirati iz Europskih socijalnih fondova. Procjene potražnje i ponude radne snage, na temelju tri scenarija razvoja.

LUKSEMBURG Stalni Odbor za rad i zapošljavanje osnovalo je Ministarstvo rada, a isti se prvi puta sastao u lipnju 2008. Odbor treba istražiti problematiku zapošljavanja, nezaposlenosti, rada i

Strana 50

sigurnosti/zdravlja radnika. Redovite ankete poslodavaca provode se u sektoru bankarstva u cilju kratkoročnog predviđanja potreba za vještinama.

MALTA Kratkoročna predviđanja potražnje za radnom snagom provodio je Zavod za zapošljavanje, ali ova praksa je prekinuta. Istraživanje o potražnji i ponudi IT vještina provedeno je 2007. godine, dok Središnja banka Malte provodi redovito istraživanje poslovnih percepcija.

NIZOZEMSKA Vrlo dobro razvijen dugogodišnji sustav s više izvora financiranja i snažnim sudjelovanjem socijalnih partnera, kvalitativnim i kvantitativnim informacijama, vrlo detaljnim rezultatima na kojima se temelje buduće odluke kao i usmjeravanje za pojedince.

NORVEŠKA Norveški zavod za statistiku izrađuje makroekonomske projekcije ponude i potražnje za radnom snagom (trenutno postoje projekcije do 2025), dok Norveška organizacija za rad i socijalnu skrb provodi kratkoročnu (godišnju) analizu potreba tržišta rada.

POLJSKA Država je smanjila međuodjelne aktivnosti provedene tijekom posljednjeg desetljeća u razvoju sustava predviđanja potreba za vještinama. Postoje planovi za razvoj novog sustava, a nastoji se u većoj mjeri primijeniti i holistički pristup u cilju dobivanja opsežnijih i pouzdanijih rezultata. Poljska primjenjuje zanimljivu metodu praćenja trendova i promjena potražnje za vještinama u starim državama članicama.

PORTUGAL Sektorske analize vezano za razvoj profila zanimanja i standarda kvalifikacija

RUMUNJSKA Identificirane su dvije prognoze, iako je nejasno radi li se o ad hoc studijama ili će rad biti nastavljen. U prvoj se razmatra ponuda i potražnja u sedam od osam Razvojnih regija (osim Bukurešta i Ilfova). Druga prognoza, naručena 2005, je državno predviđanje potreba za zanimanjima.

SLOVAČKA Zasad ne postoji sustav predviđanja potreba za vještinama. Postoji svijest o potrebi za takvim sustavom, kao i planovi za njegov razvoj, ali postoje naznake nedostatka odgovarajućih stručnjaka. Obećavajući razvoj na sektorskoj i regionalnoj razini.

Strana 51

SLOVENIJA Zasad ne postoji razvijen sustav predviđanja potreba za vještinama, iako podaci SYSDEM-a govore o godišnjoj srednjoročnoj prognozi koju priprema Institut za makroekonomsku analizu i razvoj. Analiza potreba za vještinama vrši se u sklopu razvoja standarda zanimanja, uključujući nekoliko sektorskih analiza. Sustavan razvoj predviđanja potreba za vještinama u regiji Podravje je obećavajući, s prijedlozima i pokušajima širenja dobre prakse na drugim područjima.

ŠVEDSKA Vrlo dobro razvijen dugogodišnji sustav s nekoliko komplementarnih kratko-, dugo- i srednjoročnih prognoza, sustavom sektorskih studija, redovitim anketama poslodavaca o potrebama za vještinama i redovitim regionalnim istraživanjima o zapošljavanju (prethodnom i planiranom).

TURSKA Turski statistički ured provodi mjesečna istraživanja radne snage kako bi utvrdio kratkoročne potrebe za vještinama. Javna služba za zapošljavanje (JSZ) prikuplja i razvrstava redundancijske podatke. JSZ ne planira analizirati ove podatke u skoroj budućnosti. Zajednički projekt Sveučilišta u Ankari i JSZ-a odnosi se na razvoj inventara poslova u cilju ispitivanja potreba poslodavaca za vještinama; rezultati se očekuju u skoroj budućnosti.

UNITED KINGDOM

Vrlo dobro razvijen dugogodišnji sustav (iako se još uvijek dodatno razvija i mijenja) koji se temelji na nekoliko stupova:

- dobro koordinirana sektorska i regionalna istraživanja potreba za vještinama kroz nacionalnu Agenciju za razvoj sektorskih vještina i mrežu od 25 vijeća sektorskih vještina;

- srednjoročna i dugoročna sofisticirana predviđanja koja daju potrebnu razinu podataka na sektorskoj i regionalnoj razini, kao i implikacije u pogledu kvalifikacija;

- redovite ankete poslodavaca na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Izvor: Cedefop: Systems for anticipation of skill needs in the EU Member States (draft version), 2008.3, nadopunjeno podacima SYSDEM-a (BE, BG, HR, LU, MT, NO, RO, TR) i Eurydice (IS)

3

Strana 52

Dodatak 3

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Plan i metodologija praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te preporuke za upisnu politiku

Rujan 2010.

Sadržaj:

1. Uvod

2. Strukturalna neusklađenost na tržištu rada i predviđanje iste

3. Izvori podataka i pokazatelja

4. Metode predviđanja

5. Plan aktivnosti

6. Sažetak

1. Uvod

Na hrvatskom tržištu rada postoje velike razlike između pojedinih zanimanja i/ili kvalifikacija u pogledu brzine zapošljavanja i nezaposlenosti. Ove razlike su odraz neusklađenosti između strukture ponude i potražnje radne snage po zanimanjima i/ili kvalifikacijama. Ove razlike mogu se smanjiti odgovarajućom obrazovnom politikom,

Strana 53

upisnom politikom i politikom stipendiranja posebice. S obzirom na to da obrazovni proces traje relativno dugo i priprema osobu za duže razdoblje radnog vijeka, mjere obrazovne politike trebaju se temeljiti na predviđanjima budućih razmjera strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage po zanimanjima i/ili kvalifikacijama. Stoga je potrebno razviti sustav za praćenje i predviđanje spomenute neusklađenosti.

U drugom dijelu ovog dokumenta podrobno se objašnjava koncept strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje na tržištu rada po zanimanjima i/ili kvalifikacijama te potreba za praćenjem i predviđanjem iste, u trećem dijelu daje se pregled mogućih izvora informacija i pokazatelja neusklađenosti, u četvrtom dijelu izlažu se moguće metode predviđanja, a peti dio sadrži plan institucionalnih aktivnosti. Sadržaj ovog dokumenta temelji se ne samo na postojećim iskustvima u analiziranju tržišta rada u RH nego i na međunarodnim iskustvima i saznanjima.

2. Strukturalna neusklađenost na tržištu rada i predviđanje iste

Suvremeni gospodarski razvoj uzrokuje značajne promjene u strukturi potražnje za radnom snagom po zanimanjima. Tehnološki napredak i akumulacija fizičkog kapitala, širenje međunarodne trgovine i produbljivanje međunarodne podjele rada i specijalizacije, kao i promjene u strukturi ekonomije po sektorima, povećavaju potražnju za radnicima koju posjeduju odgovarajuće kvalifikacije i kompetencije (znanja i vještine i odgovarajuću razinu samostalnosti i odgovornosti) potrebne za rad u određenim zanimanjima, odnosno skupinama zanimanja. Dakle, razlike u potražnji za radnicima određenog zanimanja se produbljuju. Dok potražnja za radnicima u određenim zanimanjima raste, istodobno se potražnja za radnicima u nekim zanimanjima smanjuje.

Ako struktura ponude radne snage nije dovoljno prilagođena promjenama u strukturi potražnje za radnom snagom, dolazi do strukturalne neusklađenosti koja postaje evidentna u obliku velikih razlika stopa zaposlenosti i nezaposlenosti između skupina osoba različitih zanimanja. Velike razlike u položaju na tržištu rada između skupina osoba različitih profesija su, shodno tome, dokaz o strukturalnoj neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage.

Jedan od čimbenika koji značajno utječu na razmjere strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje po zanimanjima je obrazovanje. Kompetencije potrebne za obavljanje poslova i zadataka u određenom zanimanju ili skupini zanimanja obično se stječu kroz inicijalno obrazovanje i razvijaju kroz dodatno obrazovanje i radno iskustvo. Sukladno tome, zanimanje i/ili kvalifikacije osobe, posebice mlađe dobi, obično su određeni inicijalnom izobrazbom, odnosno sadržajem završenog programa obrazovanja.

Strana 54

Već i razina, odnosno duljina završenog obrazovnog programa u velikoj mjeri utječe na relativni položaj osobe na tržištu rada. Na primjer, visokoobrazovane osobe pronalaze zaposlenje puno brže i imaju nižu stopu nezaposlenosti od osoba sa završenom srednjom školom. Velike razlike na tržištu rada između skupina osoba različitih razina obrazovanja su tako oblik strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje.

Međutim značajne razlike u položaju na tržištu rad postoje i između osoba koje su završile različite obrazovne programe na istoj razini, odnosno uz jednako trajanje obrazovanja. Skupine osoba koje su završile određene obrazovne programe nalaze zaposlenje, primjerice, puno brže od skupina osoba koje su završile neke druge obrazovne programe na istoj razini obrazovanja. Vrlo je vjerojatno da među njima postoje značajne razlike u pogledu nekih drugih pokazatelja njihovog položaja na tržištu rada, poput stope nezaposlenosti. Shodno tome, kako bi se odredili razmjeri neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage po obrazovnim programima potrebno je utvrditi razlike u pokazateljima položaja na tržištu rada između skupina sa završenim različitim obrazovnim programima.

Strukturalne neusklađenosti na tržištu rada, odnosno razlike u položaju na tržištu rada između osoba sa završenim različitim obrazovnim programima, mogu se smanjiti mjerama obrazovne politike, posebice mjerama upisnih politika i politika stipendiranja, kao i putem aktivnosti profesionalnog usmjeravanja. Mjere obrazovne politike mogu se koristiti za povećanje ponude radne snage za zanimanja koja imaju relativno povoljan položaj na tržištu rada te smanjenje ponude radne snage za zanimanja koja imaju relativno nepovoljan položaj na tržištu rada. Upisivanjem i pohađanjem obrazovnih programa za zanimanja relativno povoljnog položaja, mlade osobe povećavaju svoju vjerojatnost bržeg nalaženja zaposlenja i niže stope nezaposlenosti.

Međutim, od upisa do završetka obrazovnog programa protekne nekoliko godina, dok obrazovanje priprema osobe za dulje razdoblje njihovog radnog vijeka, tako da mjere obrazovne politike trebaju povećati ponudu radne snage za ona zanimanja koja će imati povoljan položaj na tržištu rada po završetku obrazovanja. Stoga je potrebno odavati prognoze budućeg položaja pojedinih zanimanja na tržištu rada barem u jednom srednjoročnom razdoblju.

Predviđanje budućeg položaja pojedinih zanimanja na tržištu rada, odnosno predviđanje relativne potražnje za radnicima određenih zanimanja u odnosu na ponudu treba biti utemeljeno na vrlo podrobnim i pouzdanim podacima. Informacije o osobama na tržištu rada trebaju biti što podrobnije i pouzdanije ne samo u smislu

Strana 55

identificiranja zanimanja ili završenog obrazovanja nego i u smislu prostorne dimenzije tržišta rada. Naime, zbog relativno visokih prostornih troškova na lokalnom tržištu rada vezanih za mobilnost, situacija na lokalnom tržištu rada značajno određuje položaj građana lokalne zajednica na tržištu rada uopće. Stoga podaci, odnosno izvedeni pokazatelji trebaju odražavati relativan položaj na lokalnom tržištu rada, dok se prognoze trebaju odnositi na lokalno tržište rada.

Zahtjevi u pogledu podataka koji bi služili kao osnova za praćenje i predviđanje relativnog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada u očito vrlo veliki. Stoga je potrebno razmotriti koji postojeći ili potencijalni izvori podataka mogu ispuniti spomenute zahtjeve i koji pokazatelji se mogu izračunat na temelju takvih podataka.

3. Izvori podataka i pokazatelja

Nekoliko je raspoloživih izvora podataka i pokazatelja o položaju određenih zanimanja i/ili kvalifikacija na tržištu rada. U nastavku teksta daje se pregled institucija, karakteristika, kao i prednosti i nedostataka ovih izvora informacija i pokazatelja.

3.1. Evidencija nezaposlenih, brzina zapošljavanja i stopa zaposlenosti

HZZ vodi evidenciju nezaposlenih osoba i bilježi svaki ulaz u evidenciju i izlaz iz evidencije. HZZ evidentira značajke nezaposlenih osoba, kao što su spol, dob, prebivalište i obrazovanje, kao i razloge izlaza iz evidencije nezaposlenih. Podaci o navedenim značajkama omogućuju izračun brzine zapošljavanja prema obrazovanju ili zanimanju.

Konkretan pokazatelj brzine zapošljavanja može biti broj osoba zaposlenih u roku od šest mjeseci nakon njihovog ulaska u evidenciju u odnosu na ukupan broj novoevidentiranih osoba. Ako takav relativan udio za određenu skupinu iznosi, primjerice, 50%, to znači da je 50% od ukupnog broja novoevidentiranih osoba tijekom određenog razdoblja pronašlo zaposlenje prije isteka šest mjeseci nakon ulaska u evidenciju. Ako je ovaj pokazatelj za neku skupinu veći nego za ostale skupine, to znači da ta skupina nalazi zaposlenje brže od drugih skupina.

Konkretan pokazatelj brzine zapošljavanje može imati i druge, dodatne oblike. Na primjer, može se izračunati udio osoba koje su se zaposlile u roku od šest mjeseci u ukupnom broju osoba koje su pronašle zaposlenje tijekom određenog razdoblja. Moguće je zadati i drugi vremenski interval za nalaženje zaposlenja. Radi se, međutim, o sličnim pokazateljima koji bi doveli do istih ili sličnih rezultata.

Stopa zapošljavanja može se dodati pokazatelju brzine zapošljavanja u obliku omjera osoba koje su našle zaposlenje u roku od jedne godine i broja osoba koje su na evidenciji dulje od jedne godine. Stopa zapošljavanje djelomično se preklapa s pokazateljima brzine zapošljavanja, ali kod nje nije zadan nikakav poseban

Strana 56

vremenski rok za nalaženje zaposlenja nakon ulaza u evidenciju. Iako je značenje stope zapošljavanja manje jasno od značenja prethodno spomenutih pokazatelja brzine zapošljavanja, ona može poslužiti za smislenu usporedbu zapošljavanja po pojedinim profesijama.

Dostupnost informacija o prebivalištu nezaposlenih osoba omogućuje izračun pokazatelja brzine zapošljavanja po stupnju obrazovanja na lokalnom tržištu rada. Kao što je već spomenuto, relativno visoki troškovi prostorne mobilnosti4

ograničavaju traženje i nalaženje zaposlenja uglavnom na lokalno tržište. Stoga je situacija na lokalnom tržištu rada relevantna za relativni položaj određenih skupina nezaposlenih, odnosno za njihovu brzinu zapošljavanja. Podaci i pokazatelji brzine zapošljavanja na državnoj razini mogu biti zanimljivi, ali nisu relevantni za konkretne osobe i skupine. Mogućnost izračuna pokazatelja brzine zapošljavanja prema stupnju obrazovanja na lokalnoj razini je stoga velika prednost spomenutog izvora podataka.

S druge strane, pokazatelji brzine zapošljavanja imaju nekoliko nedostataka. Jedan od većih nedostataka proizlazi iz njihove prirode kao pokazatelja tokova. Odnosno, pokazatelji tokova su znatno manje stabilni od pokazatelja stanja. Preciznije, pokazatelji tokova obično osciliraju puno više od pokazatelja stanja. Tako, primjerice, veličina pada ili porasta zapošljavanja oscilira puno više nego veličina nezaposlenosti. Pokazatelji brzine zapošljavanja i stope zapošljavanja su zapravo pokazatelji relativnog odljeva iz nezaposlenosti u zaposlenost te stoga mogu biti relativno nestabilni.

Budući da se radi o pokazatelju tokova, brzina zapošljavanja kao pokazatelj relativnog položaja pojedinog zanimanja na tržištu rada daje prednost zanimanjima u kojima postoje značajne fluktuacije, poput zanimanja sezonskog karaktera kao što su kuhari, konobari i sl. Moguće je, dakle, da će osobe koje posjeduju obrazovanje za sezonske poslove brže naći posao od neke druge skupine osoba, ali potonja će imati stabilnije zaposlenje, odnosno manje stope povratka u nezaposlenost.

Stopa zapošljavanja je osobito prikladan pokazatelj za usporedbu zanimanja u kojima na zapošljavanje izrazito utječu sezonski čimbenici i onih zanimanja u kojima je utjecaj sezonskih čimbenika slabiji. Stopa zapošljavanja je stoga pokazatelj na koji manje utječu razlike u sezonskom zapošljavanju. Naime, u slučaju stope zapošljavanja, povećani brojnik uslijed sezonskog zapošljavanja u vezi je s povećanim nazivnikom uslijed povratka sezonskih radnika u evidenciju na kraju sezone. Međutim, utjecaj sezonskog rada na ovaj pokazatelj nije u potpunosti uklonjen jer promjene brojnika i nazivnika nisu razmjerne.

Što se tiče preciznosti utvrđivanja završenog obrazovanja osoba, popis naslova i oznake obrazovnih programa koje koristi HZZ su vrlo detaljni i to do razine

4 Troškovi prostorne mobilnosti uključuju materijalne troškove kupnje ili najma kuće ili stana te selidbe, kao i materijalne i nematerijalne troškove odvojenosti od obitelji i prijatelja i sl.

Strana 57

individualnog obrazovnog programa. Ipak, radi se o internom instrumentu koji nije formalno elaboriran i usklađen s ustanovama u obrazovnom sustavu. Nadalje, moguće su različite greške i neusklađenosti u svakodnevnom utvrđivanju, klasifikaciji i označavanju obrazovnih programa.

Na kraju, potrebno je posebice naglasiti kako se podaci HZZ-a o brzini zapošljavanja odnose na osobe koje su u evidenciji nezaposlenih te kako je vrlo vjerojatno da velik broj od ukupnog broja nezaposlenih nije prijavljen u evidenciju HZZ-a. Najčešće su to osobe sa srednjoškolskim obrtničkim obrazovanjem koje u prethodno uspostavile kontakte s poslodavcima i visokoobrazovane osobe u tehničkim disciplinama, medicini, arhitekturi itd. Međunarodna iskustva govore kako značajan broj visokoobrazovanih osoba u zanimanjima za kojima vlada velika potražnja nalaze zaposlenje bez posredovanja javnih službi za zapošljavanje.

Iako su podaci i pokazatelji o brzini zapošljavanja nezaposlenih osoba po obrazovnim programima kojima raspolaže HZZ vrlo detaljni i relativno prikladni za predviđanje, oni imaju značajne nedostatke u pogledu stabilnosti i dosega.

3.2. Anketa radne snage i stopa nezaposlenosti

Anketu radne snage provodi Državni zavod za statistiku. Anketa se tromjesečno na reprezentativnom uzorku od oko 6000 kućanstava. Rezultati ankete doprinose procjeni broja zaposlenih i nezaposlenih te olakšavaju izračun stope nezaposlenosti.

Sama stopa nezaposlenosti i njen godišnji prosjek je stabilan pokazatelj koji relativno pouzdano pokazuje stanje na tržištu rada. Nadalje, izračun prosječne godišnje stope zaposlenosti uklonio bi utjecaj sezonskih čimbenika. Međutim, pouzdanost stope nezaposlenosti kao pokazatelje ovisi i o veličini uzorka. Stopa nezaposlenosti i drugi pokazatelji temeljeni na rezultatima ankete radne snage nepouzdaniji su što je manji uzorak, odnosno što je manja promatrana skupina ili kategorija.

Na temelju informacija iz ankete radne snage, moguće je izračunati stopu nezaposlenosti za šire skupine obrazovnih programa, odnosno za šira područja obrazovanja. Na primjer, kao odgovor na pitanje „Koje je vaše područje obrazovanja?“, anketa nudi, između ostalog, područja „humanističke znanosti i umjetnosti“, „inženjerstvo, proizvodnja i građevinarstvo“, „društvene znanosti, ekonomija i pravo“, „zdravstvo i socijalna skrb“ itd. Mogućnost užeg područja obrazovanja nudi se samo unutar šireg područja „prirodnih znanosti, matematike i informacijskih tehnologija“ koje uključuje „biološke znanosti“, „fizičke znanosti“ i „matematiku i statistiku“, a uz to je ponuđena i mogućnost još detaljnijeg izbora unutar područja IT-a, između „računalstva“ i „korištenja računala“. Bez obzira na navedeno, većina područja obrazovanja su preširoka za detaljnije utvrđivanje sadržaja završenog obrazovnog programa.

S druge strane, izračunom stope nezaposlenosti, čak i ako se radi za šira područja obrazovanja, možemo dobiti, dobili bismo nepouzdane pokazatelje zbog značajnog

Strana 58

smanjenja uzorka. Ovo se još izrazitije kod izračuna stope nezaposlenosti po teritorijalnoj jedinici. Državni zavod za statistiku izračunava pokazatelje tržišta rada na razini makroregije, što nisu dovoljno detaljni podaci jer makroregije nisu lokalna tržišta rada. Stopa nezaposlenosti po širem području obrazovanja i makroregiji još uvijek bi bila nedovoljno detaljan podatak, istodobno i sasvim nepouzdan zbog malog uzorka.

Podaci dobiveni anketom radne snage, iako opsežni u pogledu zastupljenosti stanovništva u uzorku, nisu dovoljno detaljni i pouzdani za provedbu analize relativnog položaja osoba različitih zanimanja na lokalnom tržištu rada.

3.3 Anketa poslodavaca i manjak radnika

Anketu poslodavaca provodi Hrvatski zavod za zapošljavanja u prvoj polovini godine na relativno velikom slojevitom uzorku. Godine 2010. anketa je obuhvaćala 12.600 poslodavaca, koji zapošljavaju više od 44% od ukupnog broja zaposlenih. S obzirom na veličinu uzorka, podaci se mogu koristiti i na regionalnoj razini i u određenoj mjeri na lokalnoj razini. Jedno od pitanja u anketi poslodavaca odnosi se na manjak radnika u prethodnoj godini, pri čemu se od poslodavaca traži detaljan opis zanimanja, razine obrazovanja i broja radnika za koji je utvrđen manjak.

Nedostatak ili manjak radnika je zapravo proturječan nezaposlenosti kao višku radnika. S obzirom da se manjak radnika po zanimanjima izražava apsolutnim brojkama, njegova pojava može se koristiti kao kvalitativni pokazatelj postojanja manjka radnika u nekim zanimanjima. S druge strane, budući da se pitanje o manjku radnika odnosi na proteklu godinu, podaci o manjku radnika u nekom zanimanju prema tvrdnjama nekih poslodavaca trebaju biti „potvrđeni“ planom budućeg zapošljavanja u istom zanimanju predočenim od strane tih istih poslodavaca. Manjak radnika u nekom zanimanju može se „priznati“ isključivo ako poslodavci koji navode takav manjak planiraju zaposliti radnike u istom zanimanju.

S druge strane, pri tumačenju odgovora poslodavaca o manjku radne snage u nekim zanimanjima ili profesijama, potrebno je imati na umu da su poslodavci vrlo heterogeni i da prikazani manjak radnika može zapravo odražavati nedostatke pojedinog poslodavca u pogledu ponuđene plaće, uvjeta rada i sl. Drugim riječima, odgovori nekih poslodavaca mogu dati jednostranu sliku tržišta rada.

Nadalje, odgovori poslodavaca o zanimanjima nikako se ne mogu shvatiti doslovno; potrebno ih je „prevesti“ u naslove i oznake Nacionalne klasifikacije zanimanja, a zatim protumačiti s obzirom na zanimanje/kvalifikaciju i/ili program obrazovanja.

Anketa poslodavaca ne sadrži pitanje o dugoročnim potrebama poslodavaca za određenim zanimanjima, za razliku od nekih drugih anketa u svijetu. Međutim, pregled i analiza rezultata anketa poslodavaca u Europi pokazuje kako podaci o dugoročnim potrebama poslodavaca, posebice malih i srednjih poduzetnika, nisu

Strana 59

osobito pouzdani.5 Usporedba rezultata lokalne ankete poslodavaca o kratkoročnim planovima zapošljavanja po zanimanjima i stvarnom zapošljavanju, prema podacima mirovinskog osiguranja, pokazuju značajnu neusklađenost, iako ovo može biti odraz neusklađenosti u procesu klasifikacije po zanimanjima. Općenito, i domaća i međunarodna iskustva pozivaju na oprez u korištenju rezultata anketa poslodavaca zbog njihove vjerojatne nepouzdanosti.

Odgovori u anketi poslodavaca o manjku radnika u nekim zanimanjima ili profesijama mogu se iskoristiti za utvrđivanje strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje za radnicima po zanimanjima ili profesijama, ali pri korištenju i tumačenju istih potreban je oprez zbog moguće pristranosti i nepouzdanosti.

3.4. Zaključak

Evidencija nezaposlenih, anketa radne snage i anketa poslodavaca su raspoloživi izvori podataka o stanju na tržištu rada po zanimanjima i/ili po sadržaju završenog obrazovanja i/ili stečenim kvalifikacijama. Podaci i pokazatelji iz evidencije nezaposlenih osoba o brzini zapošljavanja i/ili stopi zapošljavanja po obrazovnom programu su dovoljno detaljni za korištenje u analizi i predviđanju relativne situacije na (lokalnom) tržištu rada, ali imaju ozbiljne nedostatke u pogledu stabilnosti i opsega. Anketa radne snage je izvor opsežnih podataka i stabilnih pokazatelja, ali podaci nisu dovoljno detaljni i pouzdani zbog male veličine uzorka. Anketa poslodavaca se provodi na velikom uzorku i daje informacije o manjku radnika u određenom zanimanju ili profesiji, ali podaci mogu biti jednostrani i nepouzdani. Dakle, dostupni izvori podataka nisu u potpunosti zadovoljavajuća osnova za razvoj dugoročnih prognoza relativnog položaja nekog zanimanja na tržištu rada. Ovi izvori mogu poslužiti kao početna točka u izgradnji sustava predviđanja, ali trebamo težiti prema novim i boljim izvorima podataka, posebice u pogledu njihovog opsega, količine pojedinosti, točnosti i pouzdanosti.

4. Metode predviđanja

U međunarodnoj praksi predviđanja strukturalnih promjena na tržištu rada općenito te predviđanja strukture zaposlenih po pojedinim zanimanjima najčešće se koriste jednostavna metoda linearne ekstrapolacije i složena metoda makroekonometričkog modeliranja (ili skupina metoda). U nastavku slijedi opis njihovih značajki, prednosti i mana.

4.1. Linearna ekstrapolacija

5 Osoblje Europske komisije zaključuje sljedeće: „Ipak, prethodna iskustva pokazuju kako poslodavci nisu osobito dobri u predviđanju vlastitih potreba za znanjima i vještinama. Ovi rezultati su obično pristrani i nedosljedni“ (Komisija Europskih zajednica, „Commission staff working document accompanying the Communication from the Commission the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, 'New Skills for New Jobs: Anticipating and matching labour market and skills needs'“, Bruxelles, 2008., strana 41-42).

Strana 60

Linearna ekstrapolacija sastoji se od predviđanja situacije ili budućih kretanja na osnovu situacije ili prošlih kretanja. Na primjer, ako su članovi određenih zanimanja relativno lako ili lakše u posljednjih nekoliko godina, prognoza će biti da će se oni relativno lako ili lakše zapošljavati u sljedećih nekoliko godina.

Iako je linearna ekstrapolacija vrlo jednostavna metoda predviđanja, njeni rezultati često su se pokazivali točnijima od rezultata nekih znatno složenijih metoda. S druge strane, jasno je da se linearna ekstrapolacija ne može koristiti za uspješno prognoziranje budućih promjena koje nisu nastavak prethodnih promjena.

Metoda linearne ekstrapolacije zahtijeva da duljina razdoblja u budućnosti za koje se vrši prognoza bude jednaka duljini razdoblja u prošlosti na temelju kojeg se vrši prognoza. Međutim, vrlo često su zahtjevi u pogledu vremenskog razdoblja koje prognoza obuhvaća veći nego što je to normativno i metodološki dopušteno vremenskim obuhvatom dostupnih ili kvalitativno izjednačenih informacija o prošlosti.

Bez obzira na spomenute nedostatke metode ili informacija koje su potrebne za njenu primjenu, linearna ekstrapolacija je jednostavna, intuitivno razumljiva i lako primjenjiva metoda koje ne zahtijeva posebno metodološko obrazovanje, što je osobito vrijedno ako se prognoziranje vrši na razini lokalnog tržišta rada.

4.2. Makroekonometričko modeliranje

Za razliku od prethodno opisane metode, makroekonometričko modeliranje je složen proces izrade prognoza koji prakticiraju isključivo ekonomski obrazovani stručnjaci u specijaliziranim vladinim agencijama i istraživačkim institutima.

Makroekonometričko modeliranje počinje od strukture proizvodnje (uključujući ne samo završne već i poluproizvode) i zaposlenosti po djelatnostima i zanimanjima, te se obično za ovo koriste informacije dobivene anketom radne snage. Buduća struktura proizvodnje po djelatnostima u državi predviđa se uglavnom na osnovu prethodnog trenda ili razvojnog puta koji su prošle razvijenije zemlje koji imaju sličnu inicijalnu strukturu proizvodnje. Na temelju prognoze buduće strukture proizvodnje, prognozira se buduća struktura potražnja za radnom snagom, odnosno zapošljavanja. Prognoza se vri ne samo u smislu ukupnog rasta zapošljavanja u skupinama djelatnosti, nego i u smislu potražnje za novim radnicima uslijed odlaska u mirovinu starih radnika itd. Budući da je brojne čimbenike koji određuju promjene u strukturi teško izmjeriti, vrlo često se koristi jednostavan vremenski trend popraćen intuitivnom procjenom značenja i međusobnim usklađivanjem pojedinačnih dijelova cjelokupne prognoze.6

S druge strane, na osnovu informacija o obrazovanju i završetku obrazovanja po zanimanjima ili profesijama, kao i na osnovu demografskih podataka vrši se

6 Vidi: Barnow, B. S., „Occupations and skills in the US: projection methods and results through 2008“, u: Neugart, M i Schomann, K., (ur.), Forecasting labour markets in OECD countries: Measuring and tracking mismatches, Edward Elgar, Cheltenham, 2002., str. 26-65.

Strana 61

predviđanje ponude radne snage. Usporedbom buduće strukture potražnje po zanimanjima i predviđene strukture ponude po zanimanjima, dobivamo prognozu moguće buduće strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje.

Iako se opisani metodološki postupak čini jasnim i izravnim, on uključuje niz proizvoljnih odluka o vrijednostima relevantnih parametara proizvodnje. Ovo se posebice odnosi na takozvanu vrijednost pojedinih zanimanja za proizvodnju određenog proizvoda. Ako se isti proizvod može proizvesti korištenjem drukčije kombinacije radnika različitih zanimanja, onda je potrebno odrediti konkretnu kombinaciju radnika, za što često ne postoje objektivne ekonomske ili tehnološke osnove.

Metodološki najnapredniji sustav makroekonometričkog modeliranja i prognoziranja strukture zaposlenih po grupama djelatnosti je u posjedu američkog Ureda za statistiku rada. Dugoročno predviđanje strukture zaposlenih po zanimanjima u gospodarstvu SAD-a nije se međutim pokazalo osobito uspješnim, iako je predviđanja vršila visoko profesionalna i izvrsno opremljena državna institucija. Statistička veza između predviđenog i stvarnog rasta zaposlenosti po zanimanjima je relativno slaba.7

Što se tiče europskih napora, dugoročne prognoze strukture zaposlenih koje razvija Cedefop u suradnji s nekoliko ekonomskih instituta Europske unije čine reprezentativni primjer. Prognoze se odnose na opću razinu obrazovanja, grupe djelatnosti i vrsta zanimanja, što je vrlo daleko od potrebne razine pojedinosti. 8 Autori prognoza Cedefop-a su svjesni da nedostaju prognoze na razini područja obrazovanja te ističu kako rade na tome, ali budući rezultati vrlo vjerojatno neće ići ispod razine širokog područja obrazovanja kako je opisao u poglavlju o anketi o radnoj snazi.

Stoga se može zaključiti kako makroekonometričko modeliranje ima ambiciozne ciljeve i koristi tehnički složene postupke, ali najčešće ne proizvodi pouzdane i dovoljno detaljne prognoze koje bi pružile informacije na razini pojedinih zanimanja i lokalnog tržišta rada.

5. Plan aktivnosti

7 Koeficijent povezanosti između predviđenog i stvarnog rasta zapošljavanja u 338 zanimanja u razdoblju 1989.-2000. iznosio je samo 0,43 (vidi: Stekler, H. O. i Thomas, R., „Evaluating BLS labor force, employment, and occupational projections for 2000“, Monthly Labor Review, srpanj 2005., strana 55). Ako je objavljena analiza utjecala na izbor struke mladih osoba, onda je “neutralna” veza vjerojatno još slabija.

8 Vidi CEDEFOP: “Skills supply and demand in Europe: Medium-term forecast up to 2020“, Luksemburg, 2010.

Strana 62

Na temelju pregleda dostupnih izvora informacija, pokazatelja i metoda predviđanja, može se izraditi plan institucionalnih aktivnosti u pogledu praćenja, predviđanja i izvještavanja o potrebama tržišta rada za pojedinim zanimanjima/kvalifikacijama i /ili obrazovnim programima, kao i plan aktivnosti u pogledu novih izvora podataka.

5.1 Analiza i predviđanje potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima ili kvalifikacijama

Na temelju analize podataka i pokazatelja brzine i stope zapošljavanja nezaposlenih osoba i manjka radnika iskazanog u anketi poslodavaca za posljednjih nekoliko godina, Hrvatski zavod za zapošljavanje je dužan jednom godišnje pripremiti dugoročno predviđanje položaja pojedinih zvanja/kvalifikacija i/ili skupina osoba koje su završile pojedine obrazovne programe na tržištu rada.

Rezultat analize zapošljavanja po zanimanjima ili obrazovnim programima treba biti ljestvica poretka zvanja po brzini ili stopi zapošljavanja. Kod izrade poretka zanimanja, potrebno je u obzir uzeti rezultate ankete poslodavaca i izjave poslodavaca o manjku radne snage u pojedinim zanimanjima. S druge strane, informalno kvalitativno znanje savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju u nekim zanimanjima, stečeno svakodnevnom praksom posredovanja, potrebno je također uzeti u obzir. Dakle, značaj formalnih kvantitativnih statističkih podataka trebalo bi procjenjivati na temelju informalnog kvalitativnog znanja savjetnika. Ako se formalni statistički podaci i informalno znanje savjetnik podudaraju, postignuti rezultat trebao bi biti vjerodostojniji nego ako takvog podudaranja nema. Isto vrijedi i za podudarnost između podataka o brzini zapošljavanja i podataka dobivenih kroz anketu poslodavaca o manjku radnika u nekim zanimanjima.

Kad se analizira brzina zapošljavanja, osobe mlađe srednje dobi potrebno je promatrati prvenstveno na razini pojedinačnog programa obrazovanja. Ako su promatrane skupine premale za izvođenje pouzdanih zaključaka, potrebno ih je grupirati u skupine sličnih obrazovnih programa. Ako su promatrane skupine premale na godišnjoj razini, potrebno je konsolidirati podatke za nekoliko godina. Općenito, veći značaj trebalo bi pridavati podacima i pokazateljima o brojnijim skupinama.

Analiza treba početi od što starijih podataka, ali imajući u vidu njihovu kvalitetu ili kompatibilnost s novijim podacima. Podacima, pokazateljima i iskustvima iz godina gospodarske krize ili drugih poremećaja treba pridavati manji značaj u određivanju dugoročne prognoze. Veći značaj potrebno je pridati podacima, pokazateljima i iskustvima iz godina na koje nisu utjecali veliki gospodarski potresi.

Ako na zapošljavanje u pojedinim zanimanjima značajno utječu sezonski čimbenici, veći značaj potrebno je dati stopi zapošljavanja kao komparativnom pokazatelju. Općenito, u izradi ljestvice potrebno je uočiti kako na zapošljavanje u nekim zvanjima značajno utječu specifični čimbenici. Tako, primjerice, neke institucionalne karakteristike javnog sustava obrazovanja doprinose specifičnom obliku „sezonskog zapošljavanja“ u sektoru obrazovanja. Brzom zapošljavanju u zdravstvenom i obrazovnom sustavu može doprinijeti relativno velik udio ženske radne snage u dobi

Strana 63

za rađanje, što povećava potražnju za zamjenskim radnicima i sl. Značaj spomenutih pojava potrebno je procijeniti i uzeti u obzir.

Mogući problem zapošljavanja izvan zvanja za koje je netko obrazovan potrebno je uzeti u obzir, ali ne pridavati mu prevelik značaj. Vrlo je vjerojatno da je obujam zapošljavanja izvan zanimanja povezan s teškoćama u pronalaženju posla unutar zanimanja te da brzina ukupnog zapošljavanja dobro odražava obujam zapošljavanja izvan zanimanja. Nadalje, vrlo je teško sa preciznošću utvrditi je li neka osoba našla posao izvan svog zanimanja, odnosno u kojoj mjeri se kompetencije potrebne za obavljanje posla podudaraju s kompetencijama stečenima kroz obrazovanje.

S druge strane, potrebno je napomenuti da mlađe osobe po završetku obrazovanja u brojnim slučajevima nalaze zaposlenje izvan svog područja obrazovanja. Prvi posao kod mladih najčešće je privremenog karaktera izvan zanimanja za koje su obrazovani.

Analiza brzine zapošljavanja i izraženog manjka radnika treba se provoditi na razini lokalnog tržišta rada s definiranim granicama istog. Lokalno tržište rada je zadano područjem dnevnog putovanja do radnog mjesta. Lokalno tržište rada, u fizičkom smislu, može biti grad, veći grad i okolni manji gradovi, grad i susjedne općine ili nekoliko susjednih općina.

Budući položaj pojedinog zanimanja u ukupnom poretku treba se predviđati primjenom linearne ekstrapolacije na temelju njegovog položaja u posljednjih nekoliko godina. Ako je neko zanimanje u vrhu poretka godinu za godinom, ili ako se penje na ljestvici tijekom godina, vjerojatno je da će imati bolji položaj u budućnosti. Potrebno je poduzeti napore kako bi prognoza ostala „valjana“ u srednjoročnom razdoblju od desetak godina.

Kod previđanja relativnog položaja pojedinog zanimanja na tržištu rada, dugoročne strategije i nacionalni, regionalni i lokalni planovi razvoja, kao i planovi investicija i restrukturiranja velikih poduzeća trebaju se uzimati u obzir. Posebice je nužno u obzir uzeti planove osnivanja, širenja i popunjavanja poduzetničkih, gospodarskih i industrijskih zona. Na temelju ovih podataka, zanimanja koja prije nisu bila rangirana mogla bit biti uključena u poredak.

Prognoze budućeg položaja na tržištu rada trebaju uključivati i osvrt na buduća kretanja na strani ponude radne snage, prije svega relativan broj već upisanih osoba u sustave obrazovanja, kao i dinamiku završetka njihovog obrazovanja i stupanja na tržište rada. Značajna promjena broja upisanih učenika u određene obrazovne programe u novije vrijeme može značajno utjecati na njihovu mogućnost zapošljavanja za nekoliko godina. Dakle, potrebno je u obzir uzimati i čimbenike na

Strana 64

strani ponude, posebice ako dolazi do promjene koja će imati utjecaj na buduća kretanja.

Predviđeni poredak zanimanja će pripremati područne službe HZZ-a na temelju nekoliko izvora podataka i informacija i uzimajući u obzir čimbenike koji će značajno utjecati na budućnost lokalnih tržišta rada.

5.2. Izrada preporuka za upisnu politiku i politiku stipendiranja

Na temelju predviđenog poretka zanimanja ili obrazovnih programa, Hrvatski zavod za zapošljavanje treba izraditi preporuke za upisne politike i politike stipendiranja. Potrebno je izraditi popis zanimanja ili obrazovnih programa u kojima je poželjno povećati broj upisanih učenika i studenata, odnosno stipendiranih učenika i studenata, kao i popis zanimanja i programa u kojima je potrebno smanjiti broj upisanih učenika i studenata, odnosno stipendiranih učenika i studenata. Preporuke je potrebno prije svega temeljiti na predviđenim relativnim pokazateljima zapošljavanja, ali ne bi trebalo potpuno zanemariti ni karakteristike poslova koje najčešće obavljaju osobe pojedinih zanimanja.

Preporuke za povećanje ili smanjenje broja upisanih učenika i studenata trebaju biti relevantne za obrazovne programe koje provode ustanove na području lokalnog tržišta rada, ali i za obrazovne programe koje provode ustanove izvan lokalnog tržišta rada. U tom slučaju, preporuke se odnose na stipendije za one sudionike koji napuštaju područje lokalnog tržišta rada radi obrazovanja ili na otvaranje mogućnosti pohađanja takvih programa u području lokalnog tržišta rada.

U razvoju preporuka potrebno je koristiti naslove obrazovnih programa koje provode obrazovne ustanove. Ako se preporučeni obrazovni programe ne provodi u obrazovnim institucijama u području lokalnog tržišta rada, posebice na razini visokog obrazovanja, mogu se koristiti naslovi obrazovnih programa koje provode ustanove izvan lokalnog tržišta rada.

Dakle, preporuke trebaju biti u obliku kratkog popisa obrazovnih programa za koje se preporučuje povećanje broja upisanih učenika i studenata, odnosno stipendiranih učenika i studenata, kao i kratkog popisa obrazovnih programa za koje se preporučuje smanjenje broja upisanih učenika i studenata, odnosno stipendiranih učenika i studenata. Preporuke trebaju biti izrađene odvojeno za programe srednjoškolskog obrazovanja i programe visokog obrazovanja.

Preporuke se trebaju pripremati jednom godišnje. Preporuke ne trebaju sadržavati precizne kvantitativne pokazatelje povećanja ili smanjenja broja upisa, već će ponovna pojava nekih obrazovnih programa biti jasan znak da je potrebno značajno povećanje ili smanjenje broja upisa.

Preporuke će izrađivati područne službe HZZ-a. Službe HZZ-a će slati preporuke za svako područje lokalnog tržišta rada Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, jedinicama lokalne i područne samouprave, sektorskim vijećima i obrazovnim

Strana 65

ustanovama. Gotove smjernice će se koristiti i u aktivnostima profesionalnog usmjeravanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s obrazovnim ustanovama.

5.3. Aktivnosti u vezi novih izvora informacija

Kao što je prethodno spomenuto, značajke podataka koji trebaju služiti kao osnova za predviđanje potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima nisu u potpunosti zadovoljavajuće. Stoga je potrebno razmotriti mogućnost stjecanja novih i kvalitativnijih izvora podataka o položaju zanimanja na tržištu rada.

Jedna takva mogućnost otvara se s planom razvoja registra građana s jedno strane, kao i razvoja i popunjavanja baze podataka o učenicima i studentima. Razvoj registra građana mogao bi početi s popisom stanovništva 2011. godine. Prema dostupnim podacima, sadržavat će podatke o prebivalištu i zaposlenosti/nezaposlenosti građana kao i o njihovim drugim demografskim značajkama, dok će baze podataka o učenicima i studentima sadržavati informacije o završenom obrazovnom programu. Popunjavanje, ažuriranje i povezivanje istih će omogućiti utvrđivanje stope nezaposlenosti ili zaposlenosti mladih na lokalnom tržištu rada prema njihovom obrazovanju. Nadalje, dodatak informacija o rezultatima državne mature bi omogućio usporedbu uspjeha na tržištu rada između skupina mladih koje su završile različite programe ponuđene za ustanove visokog obrazovanja, uzimajući u obzir njihova prethodna znanja i vještine. Takva analiza bi se značajno približila preciznom utvrđivanju učinaka obrazovnih programa na položaj na tržištu rada.

Iako bi stopa zaposlenosti ili nezaposlenosti bila glavni pokazatelj položaja mladih na tržištu rada, a razlika u stopi zaposlenosti ili nezaposlenosti između skupina mladih sa završenim različitim programima obrazovanja (na istom stupnju obrazovanja) bila bi glavni pokazatelj strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage, potrebno je i uvesti relativnu prosječnu plaću kao dodatni pokazatelj relativne potražnje za zanimanjima. Relativna plaća može biti kvalitativni pokazatelj relativne potražnje u okolnostima dugoročne fleksibilnosti plaća.

Hrvatski zavod za zapošljavanje će predložiti izradu plana za razvoj opsežne, precizne i pouzdane baze podataka o zapošljavanju, nezaposlenosti i plaćama mladih na lokalnom tržištu rada prema obrazovanju. Nakon dovoljno dugog razdoblja prikupljanja i analiziranja podataka, takva baza podataka trebala bi služiti kao temelj za razvoj znatno preciznijih i pouzdanijih predviđanja budućih potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima.

6. Sažetak

Na hrvatskom tržištu rada postoje velike razlike između pojedinih zanimanja i/ili kvalifikacija u pogledu brzine zapošljavanja i nezaposlenosti. Ove razlike su odraz neusklađenosti između strukture ponude i potražnje radne snage po zanimanjima i/ili

Strana 66

kvalifikacijama. Ove razlike mogu se smanjiti odgovarajućom obrazovnom politikom, upisnom politikom i politikom stipendiranja posebice. S obzirom na to da obrazovni proces traje relativno dugo i priprema osobu za duže razdoblje radnog vijeka, mjere obrazovne politike trebaju se temeljiti na predviđanjima budućih razmjera strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage po zanimanjima i/ili kvalifikacijama. Stoga je potrebno razviti sustav za praćenje i predviđanje spomenute neusklađenosti.

Na temelju provedene analize i predviđanja budućeg položaja zanimanja na tržištu rada, potrebno je izraditi preporuke za upisnu politiku i politiku stipendiranja.

Budući da Hrvatski zavod za zapošljavanje raspolaže podacima o zapošljavanju po zanimanjima i obrazovanju, provest će analizu položaja zanimanja na tržištu rada koristeći pokazatelj brzine zapošljavanja i stope zapošljavanja prema završenom obrazovnom programu, kao i podatke o manjku radnika dobivene kroz anketu poslodavaca. Primjenom metode linearne ekstrapolacije i drugih dostupnih podataka, HZZ će izraditi prognozu budućeg relativnog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada. Navedenu analizu i prognozu će izraditi područne službe HZZ-a na razini lokalnih tržišta rada. Rezultati analize i predviđanja će služiti kao osnova za izradu preporuka o povećanju ili smanjenju broja upisanih učenika u obrazovne programe u područjima lokalnih tržišta rada, kao i broja stipendiranih učenika izvan tih područja. Preporuke za upise i stipendije će se slati Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, jedinicama lokalne i područne samouprave, sektorskim vijećima i obrazovnim ustanovama. Analiza, predviđanja i preporuke će se izrađivati i slati jednom godišnje.

S ciljem povećanja kvalitete, točnosti i pouzdanosti analize i predviđanja budućeg položaja mladih u određenim zanimanjima na lokalnom tržištu rada, HZZ će predložiti razvoj opsežne baze podataka o mjestu prebivališta, zapošljavanju, nezaposlenosti, plaćama i prethodnom obrazovanju mladih.

Na hrvatskom tržištu rada postoje velike razlike između pojedinih zanimanja i/ili kvalifikacija u pogledu brzine zapošljavanja i nezaposlenosti. Ove razlike su odraz neusklađenosti između strukture ponude i potražnje radne snage po zanimanjima i/ili kvalifikacijama. Ove razlike mogu se smanjiti odgovarajućom obrazovnom politikom, upisnom politikom i politikom stipendiranja posebice. S obzirom na to da obrazovni proces traje relativno dugo i priprema osobu za duže razdoblje radnog vijeka, mjere obrazovne politike trebaju se temeljiti na predviđanjima budućih razmjera strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage po zanimanjima i/ili kvalifikacijama. Stoga je potrebno razviti sustav za praćenje i predviđanje spomenute neusklađenosti.

U drugom dijelu ovog dokumenta podrobno se objašnjava koncept strukturalne neusklađenosti između ponude i potražnje na tržištu rada po zanimanjima i/ili kvalifikacijama te potreba za praćenjem i predviđanjem iste, u trećem dijelu daje se

Strana 67

pregled mogućih izvora informacija i pokazatelja neusklađenosti, u četvrtom dijelu izlažu se moguće metode predviđanja, a peti dio sadrži plan institucionalnih aktivnosti. Sadržaj ovog dokumenta temelji se ne samo na postojećim iskustvima u analiziranju tržišta rada u RH nego i na međunarodnim iskustvima i saznanjima.

Predviđanje budućeg položaja pojedinih zanimanja na tržištu rada, odnosno predviđanje relativne potražnje za radnicima određenih zanimanja u odnosu na ponudu treba biti utemeljeno na vrlo podrobnim i pouzdanim podacima. Informacije o osobama na tržištu rada trebaju biti što podrobnije i pouzdanije ne samo u smislu identificiranja zanimanja ili završenog obrazovanja nego i u smislu prostorne dimenzije tržišta rada.

Strana 68