ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali...
Transcript of ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali...
![Page 1: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/1.jpg)
Univerzitet u Beogradu
Građevinski fakultet
Institut za hidrotehniku i vodno ekološko inženjerstvo
ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U KANALIZACIONU
MREŽU
Urbana hidrologija VIII semestar 2016/2017
Prof. Miloš Stanić
![Page 2: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/2.jpg)
2
Uvod - urbanizacija kao globalni trend
1950
Data source:U.N. Population
Division
Gradovi sa više od 5 milliona stanovnika
![Page 3: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/3.jpg)
3
2000
Uvod - urbanizacija kao globalni trend
Data source:U.N. Population
Division
Gradovi sa više od 5 milliona stanovnika
![Page 4: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/4.jpg)
4
2015
Uvod - urbanizacija kao globalni trend
Data source:U.N. Population
Division
Gradovi sa više od 5 milliona stanovnika
![Page 5: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/5.jpg)
5
Uvod - posledice (štete) od urbanih poplava
Raste značaj izgradnje i upravljanja hidrotehničkim infrastrukturnim sistemima
Zbog urbanizacije, količina kišnogoticaja se povećava dok se kvalitetpogoršava.
![Page 6: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/6.jpg)
6
Uvod - posledice (štete) od urbanih poplava
Uticaj urbanizacije na kvantitet kišnog oticajaFrekvencija maksimalnih oticaja pre i posle urbanizacije
Mak
sim
aln
ioti
caji
[m3
/s]
Povratni period [godine]
Pre urbanizacije
20% nepropusno
40% nepropusno
60% nepropusno
![Page 7: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/7.jpg)
7
Uvod - posledice (štete) od urbanih poplava
Uticaj urbanizacije na kvalitet kišnog oticaja
Sedimenti
OrganskematerijeNutrienti
Toksična uljai masti
Teški metali(Zn, Pb, Cu , ...)
Mikro-organizmi
Djubre
Zagadjen oticaj je toksičan poživi svet
Nutrienti mogu da dovedu do pojave cevtanja algi u stajaćimvodama
Uticaj zagađenogkišnog oticaja navodoprijemnik:
![Page 8: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/8.jpg)
8
Uvod - posledice (štete) od urbanih poplava
Štete na poplavljenoj površini zavise od: dubine, trajanja i brzine vode
Rizik od plavljenja: šteta i učestalost pojave
![Page 9: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/9.jpg)
9
Uvod - posledice (štete) od urbanih poplava
1% najbogatijih poseduje 40% svih dobara - Izvor: UN Reports
900 miliona ljudi živi u sirotinjskim četvrtima: UN Reports
![Page 10: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/10.jpg)
10
Uvod - posledice (štete) od urbanih poplava
![Page 11: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/11.jpg)
11
Uvod - vrste urbanih poplava
Rečne poplave – izlivanje reka u urbanim područijima
Morske poplave
Poplave od intenzivnih kiša u urbanim slivovima
Bujične poplave – izlivanja povremenih vodotoka sa malim strmim slivovima
Poplave koje su posledice povišenog nivoa podzemne vode (poplave dugog trajanja)
naselje Braća Marić (Krnjača) ,
april 2004. g.naselje Braća Marić (Krnjača) ,
april 2004. g.
Klasifikacija urbanih poplava (prema poreklu vode)
![Page 12: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/12.jpg)
12
Šta je merodavan dotok (opterećenje) za dimenzionisanje i/ili modeliranje kanalizacione mreže?
Zavisi od tipa kanalizacionog sistema i zahtevanog nivoa zaštite.
Tipovi kanalizacionih sistema:
1. Opšti – jedna mreža- upotrebljena voda + kišni oticaj (istorijskirazlozi 70% u Nemačkoj i UK)
Merodavan protok za dimenzionisanje ?
![Page 13: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/13.jpg)
13
1. Opšta kanalizacija – osnovne karakteristike bitne za projektovanje
Protok upotrebljene vode je zanemarljiv kada ima kiše (ne i zakvalitet)
Kišni oticaj je merodavan zadimenzionisanje
Moraju se predvideti objekti zaodvajanje kišnog oticaja(Combined Sewer Overflow –CSO) kako bi samo upotrebljenavoda bila usmerena na PPOV a kišnica mogla izlivati u prirodnevodotoke
Tipovi kanalizacionih sistema
![Page 14: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/14.jpg)
14
2. Kanalizacija po separacionom sistemu – osnovne karakteristike bitne za projektovanje
dve odvojene mreže: jedna za upotrebljene vode i jedna za kišni oticaj
u drugoj polovini XX veka, novoprojektovani sistemisu gotovo isključivoseparacioni
kanalizaciona mreža za kišnioticaj se najčešćeprojektuje kao deo mrežeprirodnih vodotokova naizmenjenom – urbanomslivu
Tipovi kanalizacionih sistema
![Page 15: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/15.jpg)
15
3. Hibridni (delimično separacioni) kanalizacioni sistemi (su realnost)
Mnogi gradovi (neplanirano) imaju ovaj tip kanalizacionog sistema.
Npr. stari centar grada je opšta kanalizacija a periferija je separacioni sistem ili postoje pogresno povezani kolektori.
2. Kanalizacija po separacionom sistemu – osnovne karakteristike bitne za projektovanje
Tipovi kanalizacionih sistema
![Page 16: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/16.jpg)
16
Koji sistem je bolji?
Osnovna prednost separacionih sistema:
Nema potrebe za CSO – pa samim tim je i bolja zaštita prirodnih vodotoka
Osnovni nedostatak separacionih sistema:
Velika investicija - potrebna veća ulaganja, grade se dve u suštini„paralelne“ mreže. Investicija ne mora biti mnogo veća, ukoliko se dve mreže grade istovremeno (polažu se u isti rov kolektor malog i velikog prečnika). U realnim („našim“) uslovima to najčešće nije slučaj. Izgradnja kišne kanalizacije, koja zahteva veće investicije, a smatra se manjim prioritetom, zaostaje zaizgradnjom kanalizacije za upotrebljenu vodu, a posledica toga je nelegalnopriključivanje oluka i drenažnih sistema na mrežu za upotrebljenu vodu, pa kanalizacioni sistem koji je planiran kao separacioni radi kao preopterećen opštisistem.
Tipovi kanalizacionih sistema
![Page 17: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/17.jpg)
17
Koji sistem je bolji?
Dugoročni cilj je pretvaranje kanalizacione mreže opšteg sistema u separacioni (postojeća mreža ostaje za prihvat kišnice), a gradi se nove mreže za upotrebljenu vodu. Ma koliko da je ovaj cilj bio poželjan, istovremeno je i veoma nerealan jer bi podrazumevao raskopavanje gotovo svih, po pravlu uskih ulica, u centru grada i prevezivanje svih korisnika na novu mrežu (mogućnost korišćenja postojećih kolektora opšteg sistema kao koridora za nove kolektore samo za upotrebljenu vodu ???).
Tipovi kanalizacionih sistema
![Page 18: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/18.jpg)
18
SEPARACIONI SISTEM OPŠTI SISTEM
Prednosti
- Nema potrebe za razdvajanjem kišnog oticaja (Combined
Sewer Overflow – CSO), potencijalno manje zagađenje
vodotoka
- Pumpne stanice se najčešće projektuju samo na sistemu za
upotrebljenu vodu, a na kanalizacionoj mreži za kišni oticaj
samo ukoliko je neophodno
- Postoji mogućnost da se zasebno odredi optimalna trasa za
kolektore za upotrebljenu vodu i kolektore za kišni oticaj koji se
najčešće usmeravaju prema najbližem vodotoku
- Kolektori za upotrebljenu vodu su znatno manjeg prečnika i
brzina toka je zadovoljavajuća i pri malim protocima
- Postoji mogućnost izgradnje vakumskih sistema
- Relativno ujednačen kvantitet I kvalitet upotrebljene vode koja
dolazi na postrojenje
- Prilikom intenzivnih padavina dolazi izlivanje samo kišnog
oticaja
Nedostatci
- Dodatne investicije u dve mreže
- Zauzima se dodatni prostor ispod površine terena
- Veći broj priključaka što povećava mogućnost greške
- Ne postoji mogućnost povremenog ispiranja mreže za
upotrebljenu vodu kišnim oticajem
Nedostatci
- Mora se graditi CSO zbog prečišćavanja upotrebljene vode, što
je potencijalno zagađenje za vodotok
- Pumpne stanice su znatno većeg kapaciteta jer je potrebno
prepumpavati i kišni oticaj
- Trasa kolektora opšteg sistema je rezultat kompromisa
- Kolektori su većeg prečnika i pri suvom vremenu, dubina i
brzina toka su veoma male pa dolazi do istaložavnja
- Ne postoji mogućnost izgradnje vakumskih sistema
- Neujednačen kvantitet i kvalitet vode koja dolazi na postrojenje
- Prilikom intenzivnih padavina dolazi izlivanja na teren
zagađene, kišne i upotrebljene vode
Prednosti
- Manja ulaganja u jednu mrežu
- Manje zauzeće prostora ispod površine terena
- Manji broj i jednostavnije priključivanje
- Deponovani material se povremeno ispira kišnim oticajem
Koji sistem je bolji?
![Page 19: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/19.jpg)
19
Šta je merodavan dotok(opterećenje) zadimenzionisanjekanalizacione mreže?
I. Dotok upotrebljene vodeII. Dotok kišnog oticaja
Merodavan protok za dimenzionisanje ?
I. Dotok upotrebljene vode
![Page 20: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/20.jpg)
20
a. Domaćinstva
Postoji direktna veza između količine vode koja se uzima iz vodovoda i upotrebljene vode koja završava u kanalizacionom sistemu. Veoma malo vode se zaista potroši.
Veza izmedju vode koja se potroši iz vodovoda (Qpot) i vode koja završi u kanalizaciji (Qupot) :
Qupot = F x Qpot
Faktor F zavisi od:- stepena priključenosti na kanalizacionu mrežu (u razvijenim zemljama 95%)- koji deo vode se troši za zalivanje i pranje okućnice (u toplim periodima
godine može biti i do 40% dnevne potrošnje)
Potrošnja vode iz vodovoda Qpot za domaćinstva se najčešće izražava preko specifične potrošnje: qpot (l/(st.dan)
qpot zavisi od:- socio ekonomski faktori – u nerazvijenim zemljama potrošnja je manja
(ukoliko je cena vode ekonomska) - u toplim periodima godine potrošnja raste (ali nema uticaj na dotok u
kanalizaciju)
Dotok upotrebljene vode
![Page 21: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/21.jpg)
21
1. Domaćinstva
Specifična potrošnja: qpot (l/(st.dan)
Potrošnja po stanovniku veoma varira, ali se kao prosek često može uzeti 150 l/(st.dan)
Dotok upotrebljene vode
![Page 22: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/22.jpg)
22
1. Domaćinstva
Specifična potrošnja: qpot (l/(st.dan)
Neravnomernost potrošnje: - sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za
doticanje u kanalizaciju) - dnevna – vikendom je potrošnja povećana- časovna neravnomernost (jutarnji i večernji pik)
Neravnomernost dotoka u kanalizaciju prati neravnomernost potrošnje
Dotok upotrebljene vode
![Page 23: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/23.jpg)
23
1. Domaćinstva
Specifična potrošnja: qpot (l/(st.dan)
Dotok upotrebljene vode
Zaključak: merodavan dotok upotrebljene vode u kanalizaciji (Qupot) iz domaćinstavaprati potrošnju iz vodovodnog sistema i zavisi od stepen priključenosti na kanalizacionu mrežu:
Qupot = F x Qpot
![Page 24: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/24.jpg)
24
2. Javne institucije (škole, bolnice), komercijalni sadržaji, industrija
2a) Javne institucije, komercijalni sadržaji
Ovo obuhvata: radnje, kancelarije, restorane, hotele, pranje veša, pranje kola
Norma i paterni potrošnje su sigurno drugačiji nego za domaćinstva, i mogu potpuno izmeniti uobičajene paterne dotoka u kanalizaciju (časovni pikovi mogu biti znatno veći)
Postoji znatno manje analiza potrošnje za ove kategorije (preko 50% potrošnje je vezano za upotrebu WC-a). Neophodne su posebne analize i merenja ovih kategorija.
2b) Industrija
Opterećenje kanalizacionog sistema od strane industrije je generalno teško proceniti, bez uvida u vrstu industrije i tehnološki proces.
Osim standardne potrošnje za sanitarne potrebe, voda se može trošiti za: transport, čišćenje, hladjenje i deo potrošnje koji je vezan za tehnološki proces treba posebno analizirati (predtretman).
Dotok upotrebljene vode
![Page 25: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/25.jpg)
25
2. Javne institucije (škole, bolnice), komercijalni sadržaji, industrija
2b) Industrija
Potrošnja vode u industriji se često izražava po jedinici proizvoda: proizvodnja papira 50–150 m3/t mlečna industrija 3–35 m3/t.
Industrijski efluenti mogu imati značajne varijacije kvaliteta i kvantiteta.
Sezonska (npr. agroindustrija) i dnevna neravnomernost može potpuno da promeni standardne paterne dotoka u kanalizacioni sistem.
Potrebno je voditi računa i o minimalnim protocima, koji mogu trajati veoma dugo.
Dotok upotrebljene vode
![Page 26: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/26.jpg)
26
3. Infiltracija i dotok u kišnom periodu
Ovo nisu planirani dotoci u kanalizacioni sistem kao deo upotrebljene vode ali se sa njima mora računati
3a) Infiltracija
Podzemna voda koja se u kanalizacionu mrežu infiltrira kroz defekte i prsline na cevima, spojevima i šahtovima
Problemi prouzrokovani infiltracijom
- dodatno hidrauličko opterećenje kanalizacione mreže i objekata (crpne stanice, CSO)
- ispiranje sitnijih čestica tla – sleganje- deponovanje suspendovanog
materijala u kolektorima
Dotok upotrebljene vode
![Page 27: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/27.jpg)
27
Infiltracija zavisi od:
- nivoa podzemne vode- starosti (stanja) kanalizacione mreže- prisustva agresivnih hemikalija u zemlji- sleganja- kvaliteta izvedenih radova i prečnika kolektora
Procena količine infiltrirane vode:
Specifična infiltracija varira u širokom opsegu od 0.01 do 1.0 m3/(dan.km.mm)Često se izražava i u l/(s.km) (npr. 1 l/(s.km) za Obrenovac)
Kod starih kanalizacionih sistema, infiltracija može biti i više od50% dotoka upotrebljene vode (Dry Weather Flow – DWF).
Eksfiltracija
Suprotno od infiltracije je gubitak vode iz kanalizacionog sistema.
Dotok upotrebljene vode
3a) Infiltracija
![Page 28: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/28.jpg)
28
Procena količine infiltrirane vode: Primer dva izliva u Kraljevu
Dotok upotrebljene vode
3a) Infiltracija
Region ID
DWF
(l/s)
sum.DWF
(l/s)
Inf.
(l/s)
sum.Inf
. (l/s)
3 12.6 12.6 2.2 2.2
4 73.8 86.4 85.1 87.3
Total (l/s): 86.4 87.3
Region ID
DWF
(l/s)
sum.DWF
(l/s)
Inf.
(l/s)
sum.Inf
. (l/s)
6 11.1 11.1 68.1 68.1
![Page 29: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/29.jpg)
29
Procena količine infiltrirane vode: Primer izliva Sijece polje u Kraljevu
Dotok upotrebljene vode
3a) Infiltracija
Region ID
DWF
(l/s)
sum.DWF
(l/s)
Inf.
(l/s)
sum.Inf
. (l/s)
3 12.6 12.6 2.2 2.2
4 73.8 86.4 85.1 87.3
Total (l/s): 86.4 87.3
![Page 30: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/30.jpg)
30
Procena količine infiltrirane vode: Primer naselja Ribnica u Kraljevu
Dotok upotrebljene vode
3a) Infiltracija
Region ID
DWF
(l/s)
sum.DWF
(l/s)
Inf.
(l/s)
sum.Inf
. (l/s)
6 11.1 11.1 68.1 68.1
![Page 31: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/31.jpg)
31
3. Dotok u kišnom periodu
Značajan dotok kišnice u kanalizacioni sistem za upotrebljenu vodu je posledica
nemara.
Problem ima uobičajenu genezu: izgradnja sistema kišne kanalizacije kasni za
izgradnjom mreže za upotrebljenu vodu.
Imajući u vidu da se radi o nelegalnim priključcima, dotok kišnice u kanalizacioni
sistem za upotrebljenu vodu je teško proceniti bez merenja.
Dotok upotrebljene vode
![Page 32: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/32.jpg)
32
3. Dotok u kišnom periodu
Postoji mogućnost simulacije ovog dotoka u SWMM
U SWMM-u se ovaj dotok naziva RDII (Rainfall Dependant
Infiltration Inflows)
Dotok upotrebljene vode
Potrebno je definisati deo padavina koji
utiče na RDII
Sa tri jedinična hidrograma se simulira
brz, spor i srednje brz doticaj u kišnom
periodu
Ovakav set se može napraviti za svaki
mesec posebno (12x3 hidrograma)
Ovaj dotok je teško proceniti bez merenja - neophodna kalibracija
![Page 33: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/33.jpg)
33
Dotok kišnog oticaja
II. Dotok kišnog oticaja
Proračun ulaznog hidrogramakoji je rezultat kišnog oticaja- “hydrological routing”
- ovim proračunom se završava modeliranje hidroloških procesa u SWMM-u i počinje se sa hidrauličkim proračunom transformacije dotokakroz kanalizacionu mrežu
![Page 34: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/34.jpg)
34
Dotok kišnog oticaja
• Ovaj dotok je posledica kiše,pa se mora koristiti model za transformaciju efektivnih
padavina u hidrogram oticaja.
APdttQV e
T
dd
B
0
)(
kt
ee dttiP0
)(
kt
dttiP0
)(pro
tok
ki
aš
direktan oticaj
Qd
vreme
vreme
![Page 35: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/35.jpg)
35
Dotok kišnog oticaja
Jedinični hidrogram (“Time-area diagram”) je jedan od najčešće korišćenih “hydrological routing” modela
![Page 36: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/36.jpg)
36
Dotok kišnog oticaja
SWMM koristi jednačinu kontinuiteta i kinematički talas kao “hydrological routing” model
Razmatra se oticaj sa tri tipa površina
Qd(t)
![Page 37: ANALIZA MERODAVNIH DOTOKA U · PDF file- sezonska (povećana u toplim periodima godine ali nije relevantno za doticanje u kanalizaciju) - dnevna –vikendom je potrošnja povećana](https://reader033.fdocuments.net/reader033/viewer/2022051719/5a72f0dd7f8b9a98538e14ea/html5/thumbnails/37.jpg)
37
Dotok kišnog oticaja
SWMM koristi jednačinu kontinuiteta i kinematički talas kao “hydrological routing” model
Razmatra se oticaj sa tri tipa površina
Qd(t)