HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPO©LJAVANJE

ANALITI»KI BILTEN

GODINA VI.BROJ

1

ZAGREB2004.

Nakladnik:HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPO©LJAVANJE

RadniËka cesta 1, ZagrebTelefon - centrala: (01) 612 60 00

Telefon - uredniπtvo: (01) 612 60 90Telefax: (01) 612 60 39

Elektronska poπta: darko.oracic@hzz.hrInternetske stranice: http://www.hzz.hr

Za nakladnika:Zrinka BlaæeviÊ

v. d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje

Urednik:Darko OraËiÊ

Likovno rjeπenje:Branko VujanoviÊ

Grafi Ëka priprema i tisak:Birodom d.o.o., Zagreb-LuËko, Hojnikova 19Telefon: (01) 6530-492, telefax: (01) 6530-491

Naklada:500 primjeraka

Izlazi Ëetiri puta godiπnje

SADRÆAJ

1.1. Kretanja u gospodarstvu i na træiπtu rada u Hrvatskoj i zoni eura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

2.2. Kretanje sastavnica nacionalnog dohotka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

3.3. Gospodarska kretanja prema djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

5

ANALITI»KI BILTEN

1.1 Proizvodnja i zaposlenost

Na slici 1.1 prikazan je odnos izmeu stope rasta realnog bruto domaÊeg proizvoda i razine registrirane zaposlenosti, pri Ëemu je potonja mjerena brojem osiguranika mirovinskog osiguranja koji obuhvaÊa zaposlenike, obrtnike i samostalne poljoprivrednike. UoËljivo je da je kretanje broja zaposlenih krajem tekuÊe godine razmjerno Ëvrsto povezano s kretanjem stope rasta realnog bruto domaÊeg proizvoda prethodne godine. Tako je, primjerice, smanjenju broja zaposlenih s 1.471.509 krajem 1998. na 1.406.091 u 1999. i na 1.380.510 u 2000. godini prethodilo smanjenje stope rasta realnog BDP-a sa 6,8 posto u 1997. na 2,5 posto u 1998. i na ∑0,9 posto u 1999. godini. SliËno tome, poveÊanju broja zaposlenih na 1.402.102 u 2001., zatim na 1.421.981 u 2002., te na 1.443.995 krajem 2003. godine prethodilo je poveÊanje stope gospodarskog rasta na 2,9 posto u 2000., potom na 3,8 posto u 2001., te na 5,2 posto u 2002. godini. Zaposlenost, dakle, zaostaje za gospodarskim rastom otprilike jednu godinu. Uzgred reËeno, povezanost izmeu podataka o rastu proizvodnje i zaposlenosti vjerojatno bi bila joπ ËvrπÊa kada bi umjesto broja zaposlenih krajem godine bio prikazan prosjeËan broj zaposlenih (koji nije dostupan za dulje razdoblje).

Slika 1.1

Rast realnog BDP-ai zaposlenost

1. Kretanja u gospodarstvu i na træiπtu rada u Hrvatskoj i zoni eura

Izvor: DZS; HZMO. Za 2001. godinu koriπten je nerevidirani podatak o rastu realnog BDP-a.

Tijekom promatranog je razdoblja, dakle, doπlo do velikih oscilacija i gospo dar skog rasta i registrirane zaposlenosti. Od 1996. do 2000. godine broj zapo sle nih smanjio se za 187.471, a od 2000. do 2003. godine poveÊao se za 63.485. ©to se tiËe gospodarskog rasta, u samo dvije godine stopa rasta smanjila se za 7,7 postotnih bodova, a potom u tri godine poveÊala za 6,1 postotni bod. Promatrano je razdoblje, dakle, obiljeæila velika nestabilnost gospodarskog rasta i zaposlenosti. S druge strane, spomenuta nestabilnost ukazuje na neke pozitivne aspekte hrvatskog gospodarstva i træiπta rada. Ponajprije, razmjerno visoke stope gospodarskog rasta i visoka razina zaposlenosti u prve tri godine prikazanog razdoblja (te u 2002. godini) upuÊuju na zakljuËak da nedostatak kapaciteta nije ograniËenje koje bi onemoguÊavalo dosezanje visokog gospodarskog rasta i zaposlenosti. Drugo, znaËajno poveÊanje zaposlenosti u razmjerno kratkom

8

7

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

Ras

t re

alno

g B

DP

-a(%

)

Zaposlenostkrajem

tekuÊe godine

Rast realnogBDP-a

prethodnegodine

1500

1480

1460

1440

1420

1400

1380

1360

1340

1320

Bro

j zap

osle

nih

(tisu

Êe)

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

6

ANALITI»KI BILTEN

vremenu, te simetriËnost povezanosti smanjenja i poveÊanja zaposlenosti s kretanjem rasta proizvodnje pokazuju da strukturna neusklaenost ponude i potraænje na træiπtu rada ne postoji kao ozbiljna prepreka poveÊanju zaposlenosti. Nadalje, ta Ëvrsta povezanost rasta proizvodnje i zaposlenosti moæe posluæiti i kao osnova za odbacivanje pretpostavke o prevladavajuÊe dragovoljnom karakteru nezaposlenosti uslijed djelovanja naknade za nezaposlene, socijalne pomoÊi i “sivog” træiπta. Naposljetku, gornji nalazi impliciraju da je moguÊe u razmjerno kratkom razdoblju bitno poveÊati gospodarski rast i zaposlenost.

1.2 Novac, te proizvodnja i zaposlenost

Na slici 1.2.1 prikazano je kretanje stope rasta (prosjeËne) novËane mase (M1) i realnog BDP-a. UoËljiva je gruba pozitivna veza. Opadanje rasta nov Ëane mase u 1998. i 1999. godini podudara se s opadanjem gospodarskog rasta, dok se poveÊavanje rasta novËane mase u 2000., 2001. i 2002. godini podudara s poveÊavanjem gospodarskog rasta. Ponovna pojava znaËajnog opadanja rasta novËane mase u 2003. godini (s 40,4 na 17,7 posto) podudara se s opadanjem gospodarskog rasta.

Slika 1.2.1

Rast novËane mase i realnog BDP-a

Premda je prikazana povezanost oËita, ona nije osobito Ëvrsta. Puno je ËvrπÊa veza izmeu broja (mirovinski osiguranih) zaposlenika i obrtnika (dakle broja zaposlenih bez individualnih poljoprivrednika) krajem tekuÊe godine s jedne strane, te stope rasta novËane mase u prethodnoj godini s druge strane, kao πto je to vidljivo na slici 1.2.2. Tako je smanjenju broja zaposlenika i obrtnika u 1999. i 2000. godini (za 61.088) prethodilo smanjenje rasta novËane mase u 1998. i 1999. godini, dok je poveÊanju broja zaposlenika i obrtnika u 2001., 2002. i 2003. godini (za ukupno 83.260) prethodilo poveÊanje rasta novËane mase u 2000., 2001. i 2002. godini.

Odnos izmeu broja zaposlenika i obrtnika (ZPK) u tekuÊoj godini, te (posto tne) stope rasta novËane mase u prethodnoj godini (M1) precizno je opisan sljedeÊom statistiËkom jednadæbom:

ZPKt = 1300039 + 2087,4 ( M1/M1)t-1 R2 = 0,987 (19,3) N = 7

Rezultat pokazuje da je promjena stope rasta novËane mase za jedan postotni bod povezana s promjenom broja zaposlenika i obrtnika za 2087.

Izvor: DZS; HNB; autorovi izraËuni (dalje: a.).

45

40

35

30

25

20

15

10

5

0

-5

Ras

t no

vËan

e m

ase

(%)

Rast novËanemaseRast realnog

BDP-a

8

7

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2R

ast

real

nog

BD

P-a

(%)

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

7

ANALITI»KI BILTEN

BuduÊi da se u 2003. godini stopa rasta novËane mase smanjila za Ëak 22,7 postotnih bodova, na temelju prethodnog nalaza moglo bi se oËekivati da Êe se broj zaposlenika i obrtnika tijekom 2004. godine bitno smanjiti. Meutim, moæda Êe previeno smanjenje zapoËeti tek u drugoj polovici 2004. godine zbog “inercijskog” djelovanja snaænog rasta broja zaposlenika i obrtnika tijekom prethodnih godina. Naime, oπtra i “pravodobna” promjena trenda nije vjerojatna nakon dugotrajnog pravocrtnog kretanja. Stoga je moguÊe da Êe se posljedice restriktivne monetarne politike u 2003. godini u punom opsegu ispoljiti sa znaËajnim zakaπnjenjem. Bitnoj promjeni trenda pridonijet Êe i vjerojatno daljnje smanjenje rasta novËane mase u 2004. godini.

Slika 1.2.2

Rast novËane mase,te broja zaposlenikai obrtnika

Slika 1.2.3

Rast novËane masei realnog BDP-apo tromjeseËjima

Izvor: HZMO; HNB; a.

Jedan od razloga grubog podudaranja godiπnjih podataka o rastu novËane mase i proizvodnje leæi u zaostajanju potonjeg za prvim, kao πto je to vidljivo na podacima koji pokazuju promjenu s obzirom na isto tromjeseËje prethod ne godine. Stopa rasta realnog BDP-a zaostaje za stopom rasta novËane mase oko jednog tromjeseËja. Tako je, primjerice, niskoj stopi gospodarskog rasta od 2,8 posto u Ëetvrtom tromjeseËju 2001. godine prethodila niska stopa rasta novËane mase od 16 posto u treÊem tromjeseËju iste godine, dok je visokom gospodarskom rastu od 6,5 posto u treÊem tromjeseËju 2002. godine prethodio visok rast novËane mase od 44,9 posto u drugom tromjeseËju iste

Izvor: DZS; a.

2001

./I II III IV

2002

./I II III IV

2003

./I II III IV

45

40

35

30

25

20

15

10

5

0

-5

Ras

t no

vËan

e m

ase

(%)

Rast novËanemase

prethodnegodine

Zaposlenicii obrtniciu tekuÊoj

godini

1390

1380

1370

1360

1350

1340

1330

1320

1310

1300

1290B

roj z

apos

leni

ka i

obrt

nika

(tis

uÊe)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

50

40

30

20

10

Ras

t no

vËan

e m

ase

(%)

Rast novËanemase

prethodnogtromjeseËja

Rast realnog BDP-a

u tekuÊem tromjeseËju

7

6

5

4

3

2

Ras

t re

alno

g B

DP

-a (%

)

8

ANALITI»KI BILTEN

godine. Nakon toga dolazi do znaËajnog smanjivanja stope gospodarskog rasta tijekom 2003. godine, kojem prethodi smanjivanje stope rasta novËane mase. U posljednjem tromjeseËju 2003. godine stopa gospodarskog rasta pala je na 3,3 posto, a u prethodnom se tromjeseËju stopa rasta novËane mase smanjila na 15,6 posto. BuduÊi da se stopa rasta novËane mase nastavila smanjivati, te da je u posljednjem tromjeseËju 2004. godine iznosila 12,3 posto, vrlo je vjerojatno da Êe stopa rasta realnog BDP-a u prvom tromjeseËju 2004. godine biti manja nego u Ëetvrtom tromjeseËju prethodne godine. Meutim, poveÊani otkup deviza krajem prvog tromjesjeËja 2004. godine vjerojatno Êe dovesti do poveÊanja stope rasta novËane mase. Stoga Êe u drugom ili treÊem tromjeseËju 2004. godine moæda biti zaustavljeno, barem privremeno, opadanje stope gospodarskog rasta.

Sve u svemu, moæe se zakljuËiti da su tijekom razmjerno kratkog razdoblja gospodarski rast i zaposlenost znaËajno oscilirali zahvaljujuÊi ponajprije veli kim promjenama stope rasta novËane mase. Monetarna je politika, dakle, bila glavno izvoriπte nestabilnosti gospodarskog rasta i zaposlenosti tijekom promatranog razdoblja.

1.3 Novac i kamatna stopa

Prethodni zakljuËak temelji se na pretpostavci da je kretanje stope rasta nov Ëane mase uzrok, a kretanje stope gospodarskog rasta posljedica. Meutim, premda kretanje rasta novËane mase prethodi kretanju gospodarskog rasta, teorijski je moguÊe da je potonje uzrok, a prvo posljedica. MoguÊe je, naime, da gospodarski subjekti predviaju realne gospodarske promjene i prilagoavaju svoju tekuÊu potraænju za novcem svojim predvianjima. Ako su ta predvianja uglavnom toËna, kretanje rasta novËane mase prethodit Êe kretanju gospodarskog rasta, premda je zapravo potonje uzrok prvome.

Postojanje opisane teorijske moguÊnosti moæe se testirati na odnosu izmeu kretanja rasta novËane mase i kretanja “cijene” novca, tj. kamatne stope. Naime, ako kretanje potraænje za novcem odreuje kretanje novËane mase, onda Êe izmeu kretanja novËane mase i kretanja kamatne stope postojati pozitivna veza jer poveÊanje potraænje za novcem donosi poveÊanje kamatne stope, a smanjenje potraænje za novcem donosi smanjenje kamatne stope.

Slika 1.3

Rast novËane masei kamatna stopa

krajem godine

Izvor: DZS; a.

35

30

25

20

15

10

5

0

-5

Ras

t no

vËan

e m

ase

(%) Rast novËane

maseKamatna

stopa

12

10

8

6

4

2

0

Kam

atna

sto

pa

(%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

9

ANALITI»KI BILTEN

Na slici 1.3 prikazan je rast novËane mase s obzirom na kraj prethodne godine i prosjeËna kamatna stopa na zagrebaËkom træiπtu novca krajem godine. OËit je negativan odnos izmeu stope rasta novËane mase i kamatne stope. Tako je, primjerice, vrlo niska stopa rasta novËane mase tijekom 1998. i 1999. godine povezana s visokom kamatnom stopom, dok je vrlo visoka stopa rasta novËane mase u 2000., 2001. i 2002. godini povezana s niskom kamatnom stopom. Tijekom 2003. godine doπlo je do znaËajnog smanjenja stope rasta novËane mase, πto je popraÊeno poveÊanjem kamatne stope.

Izgleda, dakle, da je tijekom promatranog razdoblja kretanje novËane mase odreivalo uglavnom kretanje ponude. Naime, poveÊana ponuda novca donosi smanjenje kamatne stope, a smanjena ponuda novca donosi poveÊanje kamatne stope. Stoga valja odbaciti teorijsku moguÊnost da je potraænja za novcem odreivala kretanje novËane mase, a time i hipotezu da je gospodarski rast odreivao rast novËane mase.

1.4 TeËaj i novac

Kretanje stope rasta novËane mase tijekom posljednjih nekoliko godina u znaËajnoj je mjeri bilo povezano s kretanjem stope rasta teËaja kune prema euru, kao πto je to vidljivo na slici 1.4. Tako je slabljenje kune u 1998. i napose 1999. godini povezano s niskim (Ëak i negativnim) rastom novËane mase, dok je jaËanje kune u 2001. i 2002. godini povezano s visokim rastom novËane mase (premda povezanost nije posve savrπena). U 2003. godini ponovno je doπlo do znaËajnog slabljenja kune, πto se podudara sa smanjenim rastom novËane mase.

Slika 1.4

Promjena teËajai rast novËane mase

Mehanizam koji stoji iza povezanosti kretanja rasta teËaja i novËane mase jest djelovanje srediπnje banke koja pomoÊu deviznih intervencija nastoji stabilizirati teËaj. Na slabljenje kune prema euru srediπnja banka reagira prodajom eura za kune i tako smanjuje novËanu masu, a na jaËanje kune reagira kupovinom eura za kune i tako poveÊava novËanu masu. Opisani mehanizam djeluje na novËanu masu ako se njegovi uËinci ne poniπtavaju (“steriliziraju”) u potpunosti drugim instrumentima monetarne politike.

Premda su se tijekom posljednjih nekoliko godina najavljivale promjene monetarne politike, gornja slika pokazuje da je stabilizacija teËaja ostala njezin glavni element. Stoga se moæe zakljuËiti da je stabilizacija teËaja bila i ostala glavni izvor nestabilnosti stope rasta novËane mase.

Izvor: HNB; a.

7

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

-3

Pro

mje

na t

eËaj

a (%

)

Promjena teËaja

Rast novËane mase

45

40

35

30

25

20

15

10

5

0

-5

Ras

t no

vËan

e m

ase

(%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

10

ANALITI»KI BILTEN

Slika 1.5.1

Rast cijena u zoni eura

i promjena teËaja

1.5 TeËaj, te cijene i novac u zoni eura

Slika 1.5.1 pokazuje da izmeu kretanja rasta cijena, mjerenih deflatorom bruto domaÊeg proizvoda, u zoni eura i teËaja kune prema euru takoer postoji Ëvrsta veza. Ta veza moæda znaËi, izmeu ostaloga, da Ëimbenici u zoni eura igraju “aktivniju” ulogu od Ëimbenika u Hrvatskoj. Stoga je umjesto promjene teËaja kune prikladnije govoriti o promjeni teËaja eura. Tako je, primjerice, znaËajno jaËanje eura u 1999. godini povezano s razmjerno visokim rastom cijena, dok je jaËanje eura u 2001. godini povezano s vrlo niskim rast om cijena u danaπnjoj zoni eura.

BuduÊi da kretanje vrijednosti prikazanih varijabli ne zaostaje jedno za drugim, teorijski status spomenute veze nije posve jasan. Pozitivna povezanost slabljenja teËaja i rasta cijena spojiva je s razliËitim teorijama koje uzroËni karakter pripisuju jednoj ili drugoj strani u odnosu (ili nekom treÊem Ëimbeniku koji utjeËe na njih). Primjerice, smanjenje rasta cijena moæe izazvati smanjenje oËekivanog, te potom i stvarnog slabljenja valute. Drugim rijeËima, jaËanje ili smanjeno slabljenje kupovne moÊi eura moæe istodobno izazvati njegovo jaËanje prema drugim valutama, u ovom sluËaju prema kuni.

Prilikom tumaËenja spomenute veze takoer je potrebno imati na umu da je za pokazatelja cijena izabran deflator bruto domaÊeg proizvoda, te da kao takav ne obuhvaÊa utjecaj cijena uvoznih sirovina i proizvoda, barem ne izravan.

Izvor: ECB; HNB; a. Za kretanje cijena od 2000. do 2002. godine koriπteni su podaci odnosno izraËuni ECB-a objavljeni u drugom mjesecu 2004. godine.

Bez obzira na spomenute teorijske dvojbe, gornja slika podupire pretpost avku da je kretanje teËaja kune u vrlo velikoj mjeri odreeno gospodarskim Ëimbenicima izvan Hrvatske. Joπ jasniju potporu toj pretpostavci pruæa slika 1.5.2 koja prikazuje promjenu teËaja kune i rast novËane mase u zoni eura. UoËljivo je neobiËno Ëvrsto podudaranje, napose od 1995. do 2001. godine.

Premda je veza samo statistiËkog karaktera, te ne prikazuje izravni uzroËno -posljediËni odnos, ona vrlo snaæno sugerira da je prilikom pokuπaja objaπnja vanja kretanja teËaja kune potrebno najveÊu pozornost posvetiti gospodarskim kretanjima u zoni eura odnosno na europskim deviznim træiπtima. Izgleda, dakle, da su najvaæniji izvori nestabilnosti teËaja kune (bili) izvan Hrvatske.

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

Pro

mje

na t

eËaj

a H

RK

/EU

R (%

)

Promjena teËaja

Rast cijena

3,0

2,5

2,0

1,5

1,0

Ras

t ci

jena

u z

oni e

ura

(%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.1996.1995.

11

ANALITI»KI BILTEN

1.6 Cijene i novac u zoni eura

U prethodnom odjeljku spomenuti su kretanje rasta cijena i kretanje rasta novËane mase u zoni eura, ali nisu statistiËki povezani. U ovom su odjeljku dovedeni u ne samo statistiËki, veÊ i uzroËno-posljediËni odnos. Naime, osnovni cilj monetarne politike u zoni eura jest stabilizacija rasta cijena na razmjerno niskoj razini. Stoga se na pojavu previsoke stope rasta cijena reagira smanjenjem rasta novËane mase, dok se na pojavu stope rasta cijena ispod ciljane razine reagira poveÊanjem stope rasta novËane mase.

Negativan odnos izmeu rasta cijena i rasta novËane mase u danaπnjoj zoni eura prikazuje slika 1.6. Tako je razmjerno visoka stopa rasta cijena u 1995. godini popraÊena niskom stopom rasta novËane mase, dok je niski rast cijena u 1999. godini popraÊen visokim rastom novËane mase. U 2000. i 2001. godini dolazi do poveÊanja rasta cijena, na πto je monetarna vlast reagirala oπtrim smanjenjem rasta novËane mase. Naposljetku, u 2002. i 2003. godini doπlo je do smanjenja rasta cijena, πto je popraÊeno znaËajnim poveÊanjem rasta novËane mase. ©toviπe, izgleda da je oπtro poveÊanje rasta novËane mase u posljednje dvije godine izraz odluËnog pokuπaja sprjeËavanja pretjeranog smanjivanja rasta cijena do kakvog je doπlo 1999. godine.

Slika 1.5.2

Promjena teËajai rast novËane maseu zoni eura

Slika 1.6

Rast cijenai novËane maseu zoni eura

Izvor: ECB; HNB; a.

Izvor: ECB; a.

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

Pro

mje

na t

eËaj

a H

RK

/EU

R (%

)

RastnovËane

mase

Promjena teËaja

14

12

10

8

6

4

2

0

Ras

t no

vËan

e m

ase

u zo

ni e

ura

(%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.1996.1995.

3,0

2,5

2,0

1,5

1,0

Ras

t ci

jena

(%)

RastnovËane

mase

Rast cijena

14

12

10

8

6

4

2

0

Ras

t no

vËan

e m

ase

(%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.1996.1995.

12

ANALITI»KI BILTEN

Dakle, politika stabiliziranja rasta cijena u zoni eura oËito je donijela znaËajnu nestabilnost rasta novËane mase. Realne posljedice nestabilnosti rasta nov Ëa ne mase u zoni eura prikazane su u sljedeÊim odjeljcima.

1.7 Novac i gospodarski rast u zoni eura

Na slici 1.7 prikazano je kretanje stope rasta realnog bruto domaÊeg proizvoda i novËane mase u danaπnjoj zoni eura. UoËljivo je da je kretanje gospodarskog rasta u tekuÊoj godini usko povezano s kretanjem rasta novËane mase prethodne godine u razdoblju od 1995. do 2002. godine. Primjerice, razmjerno niskoj stopi gospodarskog rasta u 1996. godini prethodila je niska stopa rasta nov Ëane mase u 1995. godini, dok je razmjerno visokoj stopi gospodarskog rasta u 2000. godini prethodila visoka stopa rasta novËane mase u 1999. godini. U 2001. i 2002. godini doπlo je do znaËajnog smanjenja gospodarskog rasta, Ëemu je prethodilo znaËajno smanjenje rasta novËane mase u 2000. i 2001. godini. Meutim, u 2003. godini nije doπlo do poveÊanja gospodarskog rasta premda je u 2002. godini zabiljeæeno veliko poveÊanje rasta novËane mase. Glavni razlog odgode oporavka gospodarskog rasta u vjerojatno leæi u opsegu smanjenja rasta novËane mase u prethodne dvije godine. Preliminarni tromjeseËni podaci pokazuju da je u drugoj polovici 2003. godine ipak zapoËeo oporavak gospodarskog rasta koji se poveÊao s 0,1 posto u drugom tromjeseËju na 0,3 posto u treÊem, te na 0,6 posto u Ëetvrtom tromjeseËju. Oporavak Êe se vrlo vjerojatno nastaviti u 2004. godini u kojoj Êe stopa gospo darskog rasta u zoni eura zacijelo biti znatno veÊa nego u 2003. Meutim, spomenuto razilaæenje vrijednosti promatranih varijabli u 2003. godini, nakon osam godina gotovo potpunog podudaranja, upozorava da Ëak i Ëvrsto utemeljenu prognozu treba uzimati sa znaËajnom zadrπkom.

Moæe se zakljuËiti da je gospodarski rast u zoni eura tijekom proteklih nekoliko godine bio veoma nestabilan, te da je glavni izvor njegove nestabilnosti bila monetarna politika.

1.8 Gospodarski rast i nezaposlenost u zoni eura

Na slici 1.8 prikazano je kretanje stope nezaposlenosti u tekuÊoj godini i stope rasta realnog BDP-a prethodne godine u danaπnjoj zoni eura. Jasno je uoËljiva negativna povezanost. Tako je primjerice, razmjerno visokoj stopi

Slika 1.7

Rast novËane masei realnog BDP-a

u zoni eura

14

12

10

8

6

4

2

0

Ras

t no

vËan

e m

ase

(%)

Rast realnogBDP-a

u tekuÊojgodini

Rast novËanemase prethodne godine

4

3

2

1

0

Ras

t re

alno

g B

DP

-a (%

)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.1996.1995.

Izvor: ECB; a.

13

ANALITI»KI BILTEN

nezaposlenosti u 1997. godini prethodila niska stopa gospodarskog rasta u 1996. godini, dok je niskoj stopi nezaposlenosti u 2001. godini prethodila visoka stopa gospodarskog rasta u 2000. godini. Nakon oπtrog opadanja gospodarskog rasta u 2001. i 2002. godini uslijedilo je poveÊanje stope nezaposlenosti u 2002. i 2003. godini, premda u manjem opsegu nego πto se to moglo oËekivati na temelju opsega smanjenja gospodarskog rasta. BuduÊi da se gospodarski rast smanjio i u 2003. godini, moæe se prognozirati da stopa nezaposlenosti u 2004. godini neÊe biti manja nego u prethodnoj godini. Do znaËajnog smanjenja nezaposlenosti u zoni eura doÊi Êe tek 2005. godine.

1.9 Dodatak I: Bruto inozemni dug i proizvodnja

Na slici 1.9 prikazan je nominalni rast prosjeËnog bruto inozemnog duga i realni rast bruto domaÊeg proizvoda u Hrvatskoj od 1997. do 2003. godine. ProsjeËni bruto inozemni dug izraËunat je na temelju iznosa duga krajem svakog tromjeseËja, te izraæen u eurima na temelju prosjeËnog teËaja ameriËkog dolara prema euru.

Slika 1.8

Rast realnog BDP-ai stopa nezaposlenostiu zoni eura

Izvor: ECB; OECD.

Izvor: HNB; DZS; a.

Slika 1.9

Rast inozemnog dugai realnog BDP-a

4

3

2

1

0

Ras

t re

alno

g B

DP

-a (%

)Nezaposlenost

u tekuÊoj godini

RastrealnogBDP-a

prethodne godine

12

11

10

9

8

7

Sto

pa

neza

pos

leno

sti (

%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.1996.1995.

3,5

3,0

2,5

2,0

1,5

1,0

Ras

t in

o. d

uga

(mlrd

. eur

a)

Rast realnogBDP-a

Rat ino. duga

8

7

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

Ras

t re

alno

g B

DP

-a (%

)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

14

ANALITI»KI BILTEN

OËito je da izmeu rasta inozemnog duga i rasta proizvodnje ne postoji pozitivna veza. Naprotiv, najmanji rast inozemnog duga zabiljeæen je u godi nama najveÊeg gospodarskog rasta, drugi po visini rast inozemnog duga zabiljeæen je u godini recesije, a najveÊi rast inozemnog duga zabiljeæen je u 2003. godini kada je doπlo do usporavanja gospodarskog rasta. Takav nalaz ne podupire tvrdnju da je gospodarski rast u posljednjih nekoliko godina ostvaren uglavnom zahvaljujuÊi rastu inozemnog duga. Meutim, velik rast inozemnog duga u 2003. godini vjerojatno je umanjio slabljenje kune i tako ublaæio smanjenje rasta novËane mase odnosno gospodarskog rasta.

1.10 Dodatak II: ProizvoaËke cijene u Hrvatskoj i zoni eura

Na slici 1.10.1 prikazano je kretanje stope rasta cijena industrijskih proizvoda pri proizvoaËima u Hrvatskoj i u zoni eura od 1996. do 2003. godine. UoËljiva je vrlo Ëvrsta pozitivna povezanost. Niski rast proizvoaËkih cijena u Hrvatskoj, primjerice u 1998. i 2002. godini (kada je bio negativan), podudara se s niskim rastom cijena u zoni eura, dok se visok rast proizvoaËkih cijena u Hrvatskoj, primjerice u 2000. godini, podudara s visokim rastom cijena u zoni eura.

Zanimljivo je, meutim, da je rast proizvoaËkih cijena u Hrvatskoj otprilike dvostruko veÊi od rasta istovrsnih cijena u zoni eura. Tako je, primjerice, u 2000. godini u zoni eura zabiljeæen rast proizvoaËkih cijena od 5,3 posto, dok su u Hrvatskoj proizvoaËke cijene porasle 9,7 posto. SliËno tome, u 1998. godini proizvoaËke cijene u zoni eura smanjile su se 0,7 posto, a u Hrvatskoj 1,2 posto itd. ProsjeËna godiπnja stopa rasta proizvoaËkih cijena u zoni eura tijekom promatranog razdoblja iznosila je 1,2 posto, a u Hrvatskoj 2,5 posto. Meutim, relativne cijene hrvatskih industrijskih proizvoda nisu porasle jer je prosjeËno slabljenje kune tijekom promatranog razdoblja iznosilo 1,4 posto.

Slika 1.10.1

Rast proizvoaËkihcijena u zoni eura

i Hrvatskoj

Izvor: ECB; DZS; a.

Povezanost izmeu rasta proizvoaËkih cijena u Hrvatskoj i rasta istovrsnih cijena u zoni eura uglavnom proizlazi iz utjecaja rasta svjetskih cijena sirovina, ponajprije sirove nafte, i na jedne i na druge. Povezanost izmeu rasta svjetskih cijena sirovina, izraæenih u eurima, i rasta proizvoaËkih cijena u Hrvatskoj prikazana je na sljedeÊoj slici. Cijene sirovina imaju tako velik utjecaj na cijene industrijskih proizvoda zbog njihovih velikih promjena. Tako su u 2000. godini, primjerice, svjetske cijene sirovina porasle viπe od

6

5

4

3

2

1

0

-1

Ras

t p

roiz

v. c

ijena

u z

oni e

ura

(%)

Rast proizv.cijena

u Hrvatskoj

Rast proizv.cijena

u zoni eura

12

10

8

6

4

2

0

-2

Ras

t p

roiz

v. c

ijena

u H

rvat

skoj

(%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.1996.

15

ANALITI»KI BILTEN

50 posto. Dakle, i u Hrvatskoj i u zoni eura glavni su izvor nestabilnosti rasta proizvoaËkih cijena velike oscilacije rasta svjetskih cijena sirovina.

Slika 1.10.2

Rast cijena sirovinau svijetui proizvoaËkih cijenau Hrvatskoj

Slika 1.10.3

Rast cijena energijeu Hrvatskoji zoni eura

Izvor: ECB; DZS; a.

SljedeÊa slika potvruje da je glavni razlog podudaranja u kretanju cijena ukupne “koπarice” industrijskih proizvoda izmeu Hrvatske i zone eura u razdoblju od 1998. do 2003. godine (podaci za prethodne godine nisu dostupni) kretanje cijena energije kao jedne skupine proizvoda. Meutim, postoji razlika u opsegu kretanja - prosjeËna stopa rasta cijena energije tijekom promatranog razdoblja iznosila je u zoni eura 3 posto, a u Hrvatskoj 6,3 posto.

Izvor: ECB; DZS; a.

BuduÊi da je tijekom prve polovice 2004. godine doπlo do znaËajnog poveÊanja cijena sirove nafte, vjerojatno Êe biti zabiljeæen bitan porast proizvoaËkih cijena i u Hrvatskoj i u zoni eura.

60

50

40

30

20

10

0

-10

-20

-30

Ras

t sv

jets

kih

cije

na s

irovi

na (%

)

Rast proizv.cijena

u Hrvatskoj

Rast svjetskihcijena sirovina

12

10

8

6

4

2

0

-2

Ras

t p

roiz

v. c

ijena

u H

rvat

skoj

(%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.1996.

35

30

25

20

15

10

5

0

-5

-10

Ras

t ci

jena

ene

rgije

u H

rvat

skoj

(%)

Rast cijena energije u zoni eura

Rast cijenaenergije

u Hrvatskoj

20

15

10

5

0

-5

Ras

t ci

jena

ene

rgije

u z

oni e

ura

(%)

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

16

ANALITI»KI BILTEN

2.1 ©tednja i ulaganja

Prema osnovnoj jednadæbi nacionalnog raËuna, bruto domaÊi proizvod (Y) je jednak zbroju osobne (C) i dræavne (G) kupovine potroπnih dobara i usluga, te bruto ulaganja (I), umanjenom za uvoz (M) i uveÊanom za izvoz (X):

Y = C + G + I - M + X

BuduÊi da je bruto domaÊi proizvod pribliæno jednak nacionalnom dohotku, nacionalna πtednja (S) moæe se odrediti kao dio nacionalnog dohotka koji nije iskoriπten za kupovinu potroπnih dobara i usluga:

S = Y - (C + G)

Stoga Êe razlika izmeu nacionalne πtednje i ulaganja biti jednaka razlici izmeu izvoza i uvoza:

S - I = X - M

Drugim rijeËima, ako je nacionalna πtednja, primjerice, manja od ulaganja (S<I), onda nacija ostvaruje uvoz veÊi od izvoza (X<M), tj. trgovinski manjak. Meutim, posljednja jednadæba ne govori sama po sebi kako je doπlo do razlike izmeu πtednje i ulaganja. Ta se razlika mogla pojaviti ili poveÊati kao posljedica smanjene πtednje odnosno poveÊane kupovine potroπnih dobara i usluga (uz nepromijenjeni nacionalni dohodak) ili kao posljedica poveÊanih ulaganja ili, pak, kao posljedica i jednog i drugog.

U cilju analize kretanja nacionalne πtednje i ulaganja, potrebno je promatrane varijable (ukljuËujuÊi trgovinski manjak) izraziti kao dio nacionalnog dohotka:

S/Y - I/Y = (X - M)/Y

a njihove promjene kao promjene ( ) njihovog udjela u nacionalnom dohotku:

(S/Y) - (I/Y) = ((X - M)/Y)

Slika 2.1

Udio štednjei ulaganja

u realnom BDP-u

2. Kretanje sastavnica nacionalnog dohotka

Izvor: DZS; a.

30

25

20

15

10

Ud

io u

rea

lnom

BD

P-u

(%)

Ulaganja

©tednja

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

17

ANALITI»KI BILTEN

Na slici 2.1 prikazano je kretanje udjela nacionalne πtednje i ulaganja u nacionalnom dohotku od 1997. do 2003. godine. Vrijednosti obje varijable izraËunate su na temelju realnih pokazatelja. U prvoj od promatranih godina zabiljeæena je velika razlika izmeu udjela ulaganja i πtednje, odnosno izmeu udjela uvoza i izvoza. Ta razlika iznosila je 15,7 posto realnog nacionalnog dohotka. U sljedeÊih se nekoliko godina ta razlika znaËajno smanjila, tako da je u 2000. godini spala na 5,7 posto nacionalnog dohotka. Smanjivanje relativnog opsega trgovinskog manjka u spomenutom razdoblju bila je posljedica i poveÊanja udjela πtednje i smanjenja udjela ulaganja. Naime, πtednja se poveÊala s 11,8 posto dohotka u 1997. na 14,4 posto u 2000. godini, dok su se ulaganja smanjila s 27,5 na 20,1 posto. Dakle, smanjenje razlike izmeu ulaganja i πtednje bilo je u veÊoj mjeri posljedica smanjenja ulaganja nego poveÊanja πtednje.

Meutim, od 2000. do 2003. godine doπlo je do poveÊanja razlike izmeu udjela ulaganja i πtednje, odnosno do poveÊanja udjela trgovinskog manjka. Spomenuta se razlika poveÊala s 5,7 na 11 posto dohotka. Do poveÊanja razlike doπlo je unatoË porastu udjela πtednje (s 14,4 na 17,8 posto) jer se udio ulaganja poveÊao joπ viπe (s 20,1 na 28,8 posto). Da su ulaganja ostala na razini 2000. godine, u 2003. godini trgovinski bi manjak iznosio samo 2,3 posto realnog BDP-a. Dakle, ne samo da je veliko poveÊanje trgovinskog manjka od 2000. do 2003. godine u potpunosti odraz poveÊanja ulaganja, nego bi ono bilo joπ i veÊe da nije doπlo do poveÊanja πtednje.

2.2 Osobna i dræavna potroπnja

BuduÊi da je πtednja (S) definirana kao razlika izmeu nacionalnog dohotka (Y), te osobne (C) i dræavne (G) potroπnje,1

S = Y - C - G

udio πtednje u dohotku odreen je udjelom osobne i dræavne potroπnje u dohotku:

S/Y = 1 - C/Y - G/Y

Stoga je i promjena ( ) udjela πtednje odreena promjenom udjela osobne potroπnje i udjela dræavne potroπnje:

(S/Y) = - (C/Y) - (G/Y)

Slika 2.2 prikazuje kretanje udjela osobne i dræavne potroπnje u realnom nacionalnom dohotku. UoËljivo je da se udio osobne potroπnje tijekom promatranog razdoblja nije bitno promijenio, niti su njegove oscilacije bile velike. Udio osobne potroπnje smanjio se sa 62,2 posto u 1997. godini na 59,1 posto u 1999. godini (u kojoj je zabiljeæena recesija), a potom se poveÊao na 61,1 posto u 2002. godini, dakle za 2 postotna boda, i zadræao se na sliËnoj razini u 2003. Uzgred reËeno, to znaËi da je realna osobna potroπnja od 1999. do 2003. godine rasla samo malo bræe od proizvodnje.

Za razliku od udjela osobne potroπnje, udio dræavne potroπnje bitno se promijenio tijekom promatranog razdoblja. Udio dræavne potroπnje najprije se poveÊao s 41,8 posto nacionalnog dohotka u 1997. godini na 45,5 posto u 1999., a potom se smanjio na 34,7 posto u 2003. godini. Udio dræavne potroπnje u posljednjih se pet godina smanjio za Ëak 10,8 postotnih bodova.

1 Dræavni izdaci za transfere (umirovljenicima, nezaposlenima, rodiljama itd.) nisu dio dræavne potroπnje. Dræavna kupovina novih kapitalnih dobara (ceste, pruge, πkole, bolnice itd.) dio je ukupnih ulaganja.

18

ANALITI»KI BILTEN

Posve je oËito, dakle, da dræavna potroπnja nije pratila rast realnog nacionalnog dohotka u posljednjih nekoliko godina, te da je zahvaljujuÊi tome bitno poveÊan udio πtednje.

Slika 2.2

Udio osobne i državne potrošnje

u realnom BDP-u

2.3 Uvoz i izvoz

Udio trgovinskog manjka moæe se razluËiti na razliku izmeu udjela uvoza i izvoza. Na slici 2.3 prikazano je kretanje udjela uvoza i izvoza u realnom bruto domaÊem proizvodu. Udio uvoza najprije se smanjio s 56,8 posto u 1997. godi ni na 51,3 posto nacionalnog dohotka u 1999. godini, a potom se poveÊao na 60 posto u 2003. godini.

Izvor: DZS; a.

Izvor: DZS; a.

©to se tiËe udjela izvoza, on se poveÊao s 41,1 posto u 1997. godini na 48,2 posto u 2001., potom se smanjio na 46,4 posto u 2002., da bi kulminirao u 2003. godini dosegnuvπi 49 posto. Udio izvoza, dakle, poveÊao se od poËetka do kraja promatranog razdoblja za gotovo 8 postotnih bodova. Izvoz je, dakle, tijekom promatranog razdoblja rastao znatno bræe od proizvodnje.

Slika 2.3

Udio uvoza i izvozau realnom BDP-u

70

60

50

40

30

Ud

io u

rea

lnom

BD

P-u

(%)

Osobna potroπnja

Dræavna potroπnja

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

65

60

55

50

45

40

Ud

io u

rea

lnom

BD

P-u

(%)

Uvoz

Izvoz

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

19

ANALITI»KI BILTEN

2.4 Dodatak: Sastav izvoza i uvoza

Ukupni izvoz sastoji se od izvoza roba i izvoza usluga. Udio usluga u ukupnom izvozu smanjio se s 49,9 posto u 1997. godini na 45,9 posto u 1999. godini, a potom se poveÊao na 57,8 posto u 2003. godini. PoveÊanje udjela usluga u izvozu od 1999. do 2003. u potpunosti je odraz poveÊanja udjela turizma, kao πto je to vidljivo na slici 2.4.1.

Slika 2.4.2

Udio kapitalnih proizvodai osobnih vozilau robnom uvozu

Izvor: HNB; a.

Na slici 2.4.2 prikazan je udio kapitalnih proizvoda i transportnih sredstava namijenjenih industriji, te udio osobnih vozila u ukupnom robnom uvozu od 2000. do 2003. godine (podaci za ranije razdoblje nisu dostupni). Udio kapitalnih proizvoda i transportnih sredstava namijenjenih industriji poveÊao se s 22,1 posto u 2000. na 27,4 posto u 2003. godini, dakle za 5,3 postotna boda. Udio osobnih vozila smanjio se sa 7,9 posto u 2000. na 6,7 posto u 2002., a potom se neznatno poveÊao na 7 posto u 2003. godini.

Izvor: DZS; a.

U posljednjih se nekoliko godina, dakle, znaËajno poveÊao udio turizma u ukupnom izvozu, te kapitalnih proizvoda i transportnih sredstava namijenjenih industriji u ukupnom robnom uvozu.

Slika 2.4.1

Udio usluga i turizmau izvozu

60

55

50

45

Ud

io u

slug

a u

izvo

zu (%

)

Usluge

Turizam

45

40

35

30

Ud

io t

uriz

ma

u iz

vozu

(%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

28

26

24

22

Ud

io k

apita

lnih

pro

izvo

da

(%)

Osobnavozila

Kapitalniproizvodi

10

8

6

4

Ud

io o

sob

nih

vozi

la (%

)

2000. 2001. 2002. 2003.

20

ANALITI»KI BILTEN

Slika 3.1.1

Udio industrijei graevinarstva

u realnoj BDV

3. Gospodarska kretanja prema djelatnosti

3.1 Udio nekih djelatnosti u ukupnoj dodanoj vrijednosti

Bruto domaÊi proizvod jednak je ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV) uveÊanoj za potroπaËke poreze i umanjenoj za subvencije:

BDP = BDV + POREZ - SUBV

Ukupna bruto dodana vrijednost jednaka je zbroju dodane vrijednosti u pojedinim djelatnostima (i):

BDV = BDVi (i = 1, ..., n)

Na slici 3.1.1 prikazano je kretanje udjela industrije i graevinarstva u realnoj bruto dodanoj vrijednosti od 1997. do 2003. godine. Pokazatelj industrije obuhvaÊa rudarstvo, vaenje, preraivaËku industriju, te opskrbu elektriËnom energijom, plinom i vodom. Udio industrije poveÊao se s 26,9 posto u 1997. na 29,1 posto u 2001. godini, a potom se smanjio na 28,7 posto u 2003. godini. Malo smanjenje udjela industrije u posljednje dvije godine vjeroja tno je posljedica znaËajnog poveÊanja udjela graevinarstva. Naime, nakon smanjenja udjela graevinarstva sa 7,4 posto u 1997. godini na 5,8 posto u 2001., doπlo je do znaËajnog poveÊanja na 7,2 posto u 2003. godini. Moæe se zakljuËiti, dakle, da analiza udjela djelatnosti u ukupnoj dodanoj vrijednosti ne podupire pretpostavku o trendu strukturne “deindustrijalizacije” hrvatskog gospodarstva. Osim toga, zanimljivo je da udio graevinarstva nije bio veÊi u 2003. godini nego πto je bio u 1997. godini unatoË velikim graevinskim radovima krajem promatranog razdoblja.

Izvor: DZS; a.

Na sljedeÊoj slici prikazano je kretanje udjela trgovine, te skupine djelatnosti koja obuhvaÊa prijevoz, skladiπtenje i veze. Udio trgovine smanjio se s 12,9 posto u 1997. na 11,1 posto u 1999. godini, a potom se poveÊao na 13,1 posto u 2003. godini. U posljednjih se pet godina, dakle, udio trgovine u ukupnoj realnoj dodanoj vrijednosti poveÊao dva postotna boda. On, meutim, nije puno veÊi krajem promatranog razdoblja nego πto je bio na njegovom poËetku ∑ razlika je svega 0,2 postotna boda.

29,5

29,0

28,5

28,0

27,5

27,0

26,5

Ud

io in

dus

trije

(%)

Graevinarstvo

Industrija

7,5

7,0

6,5

6,0

5,5

5,0

4,5

Ud

io g

ar

evin

arst

va (%

)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

21

ANALITI»KI BILTEN

Slika 3.1.2

Udio trgovine,te prijevoza, skladištenja i vezau realnoj BDV

Slika 3.1.3

Udio ugostiteljstva,te fi nancijskog posredovanja itd.u realnoj BDV

Udio skupine djelatnosti koja obuhvaÊa prijevoz, skladiπtenje i veze takoer je najniæu vrijednost imao u 1999. godini, 8,7 posto, a zatim se poveÊao na 9,6 posto u 2003. godini. U usporedbi s 1997. godinom, udio se poveÊao 0,6 postotnih bodova.

Izvor: DZS; a.

Razmjerno male promjene udjela zabiljeæene su i u ugostiteljstvu, te skupini djelatnosti koja obuhvaÊa financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge. Udio ugostiteljstva kretao se oko 3,2 posto od 1997. do 1999. godine, a potom se poveÊavao, te dosegnuo 3,9 posto u 2003. godini. ©to se tiËe skupine djelatnosti koja obuhvaÊa financijsko posredovanje itd., njezin se udio poveÊao s 14,6 posto u 1997. na 15,3 posto 1999., potom se smanjio u sljedeÊe dvije godine, a nakon toga se poveÊao na 15,6 posto u 2003. godini.

Izvor: DZS; a.

Na slici 3.1.4 prikazana je promjena udjela pojedinih djelatnosti u ukupnoj realnoj bruto dodanoj vrijednosti od 1997. do 2003. godine. NajveÊi porast udjela zabiljeæen je u industriji (1,8 postotnih bodova), potom slijedi skupina djelatnosti koja obuhvaÊa financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (1 postotni bod), podjednaki porast udjela ostvaren je u ugostiteljstvu i skupini djelatnosti koja obuhvaÊa

13,5

13,0

12,5

12,0

11,5

11,0

10,5

Ud

io t

rgov

ine

(%)

Prijevoz, skladiπtenje

i veze

Trgovina

10,5

10,0

9,5

9,0

8,5

8,0

7,5

Ud

io p

rijev

oza,

skl

adiπ

tenj

a i v

eza

(%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

5,0

4,5

4,0

3,5

3,0

2,5

2,0

Ud

io u

gost

iteljs

tva

(%)

Ugostiteljstvo

16,5

16,0

15,5

15,0

14,5

14,0

13,5 Ud

io fi

nanc

. pos

red

ovan

ja it

d. (

%)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Financ.posred. itd.

22

ANALITI»KI BILTEN

Slika 3.1.4

Promjena udjelanekih djelatnosti

u realnoj BDV

Slika 3.2.1

Rast realne BDVi zaposlenosti

u industriji

prijevoz, skladiπtenje i veze (0,6 postotnih bodova), u trgovini je zabiljeæen mali porast udjela (0,2 postotna boda), dok se udio graevinarstva u spomenutom razdoblju smanjio (0,2 postotna boda).

Izvor: DZS; a.

3.2 Dodana vrijednost, zaposlenost i plaÊe u nekim djelatnostima

Na slici 3.2.1 prikazan je rast realne bruto dodane vrijednosti u industriji (tj. skupini djelatnosti C, D i E), te rast broja zaposlenih u pravnim osobama i obrtu. Premda se smjerovi kretanja stopa rasta obje varijable podudaraju, rast realne BDV u svakoj od prikazanih godina bio je pozitivan, dok je rast zaposlenosti bio pozitivan samo u posljednjoj od prikazanih godina. Moæe se reÊi da je opseg smanjivanja zaposlenosti u industriji ovisio o opsegu

Izvor: DZS; a.

©ifre skupina djelatnosti:C, D, E - rudarstvo, vaenje, preraivaËka industrija, opskrba elektriËnom energijom, plinom i

vodom; F - graevinarstvo; H - hoteli i restorani; J, K - financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne

usluge; G - trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za

osobnu uporabu i kuÊanstvo; I - prijevoz, skladiπtenje i veze.

2,0

1,5

1,0

0,5

0,0

-0,5

Pro

mje

na u

dje

la 1

997.

- 2

003.

(pos

totn

i bod

ovi)

IC, D, E F H J, K G

5,0

4,5

4,0

3,5

3,0

2,5

Ras

t re

alne

BD

V (%

)

Rast realneBDV

0,5

0,0

-0,5

-1,0

-1,5

-2,0

-2,5

-3,0

Ras

t za

pos

leno

sti (

%)

1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Rast zaposlenosti

23

ANALITI»KI BILTEN

Slika 3.2.2

Rast plaÊai dodane vrijednostiu industriji

poveÊanja proizvodnje. Tako je poveÊanje rasta realne BDV s 3,4 u 2000. na 4,8 posto u 2001. godini povezano sa smanjenjem opadanja broja zaposlenih s 2,2 na 0,6 posto. Umjereno visoka stopa rasta realne bruto dodane vrijednosti u 2003. godini (od 4,5 posto) donijela je poveÊanje zaposlenosti od samo 0,5 posto.

U industriji, dakle, umjereno visoke stope rasta proizvodnje nisu donijele rast zaposlenosti. Razlog tome moæda leæi u kretanju cijene rada. Naime, kao πto je to vidljivo na slici 3.2.2, u industriji je u proteklih nekoliko godina rast prosjeËne nominalne bruto plaÊe (u pravnim osobama) bio veÊi od nominalne bruto dodane vrijednosti. To znaËi i da je rast realne plaÊe, uz isti deflator, takoer bio veÊi nego rast realne dodane vrijednosti. Dakle, visok rast plaÊa vjerojatno je sprijeËio rast zaposlenosti u industriji unatoË znaËajnom rastu proizvodnje.

Izvor: DZS; a.

U graevinarstvu takoer postoji razmjerno Ëvrsta povezanost izmeu rasta realne bruto dodane vrijednosti i rasta zaposlenosti, premda je na poËetku promatranog razdoblja zaposlenost reagirala na promjene proizvodnje s jednogodiπnjom zakaπnjenjem. U graevinarstvu su zabiljeæene vrlo negativne stope rasta i proizvodnje i zaposlenosti u prvom dijelu promatranog razdoblja,

Izvor: DZS; a.

Slika 3.2.3

Rast realne BDVi zaposlenostiu graevinarstvu

10

8

6

4

2

0

Ras

t (%

)

Rast plaÊa

1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Rast dodane vrijednosti

1998.

25

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

Ras

t re

alne

BD

V (%

)

Rast zaposlenosti Rast realne

BDV

12

10

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

-8

-10

Ras

t za

pos

leno

sti (

%)

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

24

ANALITI»KI BILTEN

Slika 3.2.4

Rast plaÊa i dodane vrijednosti

u graevinarstvu

Slika 3.2.5

Rast realne BDVi zaposlenosti

u trgovini

te vrlo pozitivne stope rasta obje varijable u njegovom drugom dijelu. Tako je u 2003. godini u ostvaren rast realne BDV od 20,2 posto i rast zaposlenosti od gotovo 10 posto.

Rast plaÊa u graevinarstvu bio je manji od rasta nominalne dodane vrijednosti samo u posljednje dvije godine. U 2002. godini rast plaÊa iznosio je 14,4 posto, dok je rast nominalne dodane vrijednosti iznosio 25,1 posto, a u 2003. godini rast plaÊa smanjio se na 7,4 posto, dok je rast nominalne dodane vrijednosti ostao na sliËnoj razini.

Izvor: DZS; a.

©to se tiËe trgovine, povezanost izmeu rasta proizvodnje i rasta zaposlenosti je pozitivna, ali nije osobito Ëvrsta, kao πto je to vidljivo na slici 3.2.5. UnatoË dubokom padu realne dodane vrijednosti od 11,2 posto u 1999. godini, zaposlenost u trgovini smanjila se samo 1,4 posto. Nakon toga, uslijedile su visoke i vrlo visoke stope rasta realne dodane vrijednosti, te znaËajne stope rasta zaposlenosti. Meutim, dok se stopa rasta realne dodane vrijednosti smanjila s 12,7 posto u 2002. na 7,1 posto u 2003. godini, rast zaposlenosti poveÊao se s 3,9 na 6,1 posto. Izgleda, dakle, da su na kretanje zaposlenosti u trgovini utjecali i neki drugi Ëimbenici. Trgovina je, primjerice, omoguÊavala zapoπljavanje osobama koje su izgubile posao u drugim djelatnostima.

Izvor: DZS; a.

30

20

10

0

-10

-20

Ras

t (%

)

Rast dodane vrijednosti

Rast plaÊa

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

15

10

5

0

-5

-10

-15

Ras

t re

alne

BD

V (%

)

Rast zaposlenosti

Rast realneBDV

7

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

Ras

t za

pos

leno

sti (

%)

1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

25

ANALITI»KI BILTEN

Slika 3.2.6

Rast plaÊai dodane vrijednostiu trgovini

PoveÊena ponuda rada, te intenzivna konkurencija u trgovini vjerojatno su umanjili rast relativnih plaÊa. Naime, kao πto je to vidljivo na slici 3.2.6, rast prosjeËne nominalne bruto plaÊe u posljednje Ëetiri godine bio je manji od rasta nominalne dodane vrijednosti. To znaËi da je i rast prosjeËne realne plaÊe bio manji od rasta realne dodane vrijedosti. U trgovini je, dakle, ostvaren znaËajan rast zaposlenosti zahvaljujuÊi ne samo visokom rastu realne dodane vrijednosti, veÊ i razmjerno niskom rastu realnih plaÊa.

Izvor: DZS; a.

©to se tiËe ugostiteljstva, nulti rast realne dodane vrijednosti u 1999. godini bio je popraÊen smanjivanjem broja zaposlenih, a nakon toga vrlo visok i visok rast proizvodnje pratio je umjereni rast zaposlenosti. Tako je primje rice, u 2003. godini zabiljeæen rast realne dodane vrijednosti od 8,3 posto, te rast zaposlenosti od 1,5 posto. Prilikom tumaËenja spomenutih podataka potrebno je imati na umu da prikazano kretanje zaposlenosti obuhvaÊa samo registriranu zaposlenost, te da opseg zaposlenosti bez zasnivanja radnoga odnosa u ugostiteljstvu vjerojatno nije zanemariv.

Izvor: DZS; a.

Rast nominalnih plaÊa u ugostiteljstvu bio je u posljednje Ëetiri godine znatno manji nego rast nominalne dodane vrijednosti, kao πto je to vidljivo na sljedeÊoj slici. Meutim, i za rast plaÊa u ugostiteljstvu vjerojatno vrijedi primjedba

Slika 3.2.7

Rast realne BDVi zaposlenostiu ugostiteljstvu

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

Ras

t (%

)

Rast dodane vrijednosti

Rast plaÊa

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Ras

t re

alne

BD

V (%

) Rast zaposlenosti

Rast realneBDV

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

-3

-4

Ras

t za

pos

leno

sti (

%)

1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

26

ANALITI»KI BILTEN

Slika 3.2.8

Rast plaÊai dodane vrijednosti

u ugostiteljstvu

koja se odnosi na pitanje opsega registriranosti. Stoga za podrobnu analizu brojËanih vrijednosti u ovom sluËaju vjerojatno nema valjanih osnova.

Na slici 3.2.9 prikazano je kretanje rasta realne dodane vrijednosti i zaposlenosti u skupini djelatnosti koja obuhvaÊa prijevoz, skladiπtenje i veze. Premda nije vrlo Ëvrsta, povezanost je oËita. Primjerice, negativan rast proizvodnje u 1999. godini od -5,1 posto popraÊen je negativnim rastom zaposlenosti od-2,2 posto, dok je visok rast proizvodnje u 2003. godini od 9,2 posto popraÊen znaËajnim porastom zaposlenosti od 1,5 posto.

Izvor: DZS; a.

Izvor: DZS; a.

SljedeÊa slika prikazuje kretanje rasta prosjeËne nominalne bruto plaÊe i nominalne bruto dodane vrijednosti u skupini djelatnosti koja obuhvaÊa prijevoz, skladiπtenje i veze. U posljednje Ëetiri godine rast plaÊa u spomenutoj skupini djelatnosti bio je znatno manji od rasta nominalne dodane vrijednosti. Tako su u 2002. godini plaÊe rasle po stopi od 8,6 posto, a dodana vrijednost po stopi od 13,7 posto, dok je u 2003. rast plaÊa iznosio 6,6 posto, a rast dodane vrijednosti 12,5 posto. Na rast nominalne dodane vrijednosti vjerojatno je znaËajno utjecao rast cijena izazvan (ili opravdavan) rastom relativnih cijena goriva.

Slika 3.2.9

Rast realne DVi zaposlenosti

u skupini I

20

15

10

5

0

Ras

t (%

)

Rast dodane vrijednosti

Rast plaÊa

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

15

10

5

0

-5

-10

Ras

t re

alne

BD

V (%

)

Rast zaposlenosti

Rast realneBDV

2

1

0

-1

-2

-3

Ras

t za

pos

leno

sti (

%)

1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

27

ANALITI»KI BILTEN

Slika 3.2.10

Rast plaÊai dodane vrijednostiu skupini I

Na slici 3.2.11 prikazano je kretanje rasta realne dodane vrijednosti i zaposlenosti u skupini djelatnosti koja obuhvaÊa financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge. UoËljivo je da izmeu kretanja rasta proizvodnje i kretanja rasta zaposlenosti u toj skupini djelatnosti ne postoji veza. Meutim, za razliku od ostalih djelatnosti, u toj skupini zaposlenost je rasla u svakoj od prikazanih godina. ©toviπe, u 2003. godini zabiljeæen je rast zaposlenosti od Ëak 5,9 posto.

Izvor: DZS; a.

Izvor: DZS; a.

©to se tiËe nominalnih varijabli, rast plaÊa u skupini djelatnosti koja obuhvaÊa financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge nije ni u jednoj od prikazanih godina bio znatno veÊi od rasta nominalne dodane vrijednosti, a u posljednje tri godine bio je znatno manji. Tako je, primjerice, rast plaÊa u 1998. odnosno 1999. godini bio samo za 1,1 odnosno 0,6 postotnih bodova veÊi od rasta nominalne dodane vrijednosti, dok je rast nominalne dodane vrijednosti u 2002. odnosno 2003. godini bio veÊi za 7,5 odnosno 9,8 postotnih bodova. Umjereni rast plaÊa u spomenutoj skupini djelatnosti vjerojatno je znaËajno pridonio rastu zaposlenosti tijekom promatranog razdoblja.

Slika 3.2.11

Rast realne BDVi zaposlenosti u skupini J, K

25

20

15

10

5

0

Ras

t (%

)

Rast dodane vrijednosti

Rast plaÊa

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

8

7

6

5

4

3

2

1

0

Ras

t re

alne

BD

V (%

)

Rast zaposlenosti

Rast realneBDV

6

5

4

3

2

Ras

t za

pos

leno

sti (

%)

1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

28

ANALITI»KI BILTEN

U tablici 3.2 sumirane su promjene realne dodane vrijednosti i zaposlenosti, te nominalne dodane vrijednosti i plaÊa u prikazanim skupinama djelatnosti od 1998. do 2003. godine.

Izvor: DZS; a.

DjelatnostRealna BDV Zaposlenost Nom. BDV Nom. plaÊe

C, D, E 21,4 -5,8 26,9 36,3F 17,0 12,0 28,2 40,6G 23,4 13,0 37,1 40,5H 42,3 3,9 66,9 37,2I 23,6 -0,9 95,4 55,4

J,K 23,6 19,4 62,8 30,9

Izvor: DZS; a. Podatak o plaÊama odnosi se samo na pravne osobe, dok podatak o zaposlenosti obuhvaÊa i obrt.©ifre skupina djelatnosti:C, D, E - rudarstvo, vaenje, preraivaËka industrija, opskrba elektriËnom energijom, plinom i

vodom; F - graevinarstvo; G - trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za

osobnu uporabu i kuÊanstvo; H - hoteli i restorani; I - prijevoz, skladiπtenje i veze; J, K - financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama,

iznajmljivanje i poslovne usluge.

NajveÊi rast realne bruto dodane vrijednosti tijekom spomenutog razdoblja ostvaren je u ugostiteljstvu, najveÊi rast zaposlenosti u skupini djelatnosti koja obuhvaÊa financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, nominalna dodana vrijednost najviπe se poveÊala u skupini koja obuhvaÊa prijevoz, skladiπtenje i veze, a u istoj je skupini djelatnosti zabiljeæen i najveÊi rast plaÊa.

3.3 Broj i udio zaposlenih s VSS-om u nekim djelatnostima

Na slici 3.3.1 prikazano je kretanje broja i udjela zaposlenih s visokom struËnom spremom u ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama veÊeg dijela “proizvodnog sektora” od 1997. do 2002. godine (podatak za 2003.

Promjena 1998. - 2003. (%)

Slika 3.2.12

Rast plaÊa i dodane vrijednosti

u skupini J, K

Tablica 3.2

Rast realnihi nominalnih varijabli

u nekim djelatnostima

16

14

12

10

8

6

4

2

Ras

t (%

)

Rast dodane vrijednosti

Rast plaÊa

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

29

ANALITI»KI BILTEN

nije dostupan). Podaci se odnose na stanje krajem oæujka, te obuhvaÊaju sljedeÊe djelatnosti: preraivaËku industriju (D), graevinarstvo (F), trgovinu (G), ugostiteljstvo (H), prijevoz, skladiπtenje i veze (I), financijsko posredovanje (J), te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K).

Broj zaposlenih s visokom struËnom spremom u spomenutoj skupini djelatnosti poveÊao se sa 49.059 u 1997. na 64.341 u 2002. godini, a njihov udio u ukupnom broju zaposlenih sa 7,9 na 10,1 posto, kao πto je to vidljivo na slici. Ukupan broj zaposlenih poveÊao se sa 624.381 na 637.963. PoveÊanje spomenutog udjela, dakle, nije niti dijelom posljedica smanjenja ukupnog broja zaposlenih.

Izvor: DZS; a.

PoveÊanje udjela zaposlenih s visokom struËnom spremom ostvaren je u svim navedenim skupinama djelatnosti, ali najveÊi porast udjela zabiljeæen je u skupini djelatnosti koja obuhvaÊa financijsko posredovanje. Spomenuti se udio poveÊao s 19,2 u 1997. na 26,9 posto u 2002. godini. PoveÊanje udjela odraz je poveÊanja apsolutnog broja zaposlenih s VSS-om koji je porastao s 5.133 u 1997. na 7.663 u 2002. godini.

Izvor: DZS; a.

Slika 3.3.1

Broj i udio zaposlenih s VSS-omu proizvodnom sektoru

Slika 3.3.2

Broj i udio zaposlenih s VSS-omu fi nanc. posredovanju

11

10

9

8

7

Ud

io z

apos

leni

h s

VS

S-o

m (%

)

Broj

Udio (%)

65

60

55

50

45 Bro

j zap

osle

nih

s V

SS

-om

(tis

uÊe)

1999. 2000. 2001. 2002.1998.1997.

30

25

20

15

Ud

io z

apos

leni

h s

VS

S-o

m (%

)

Broj

Udio

8

7

6

5 Bro

j zap

osle

nih

s V

SS

-om

(tis

uÊe)

1999. 2000. 2001. 2002.1998.1997.

30

ANALITI»KI BILTEN

Slika 3.3.3

Broj i udiozaposlenih s VSS-om

u preraivaËkoj ind.

©to se tiËe preraivaËke industrije kao skupine djelatnosti s najveÊim brojem zaposlenih u proizvodnom sektoru, i apsolutni i relativni broj zaposlenih s visokom struËnom spremom takoer se poveÊao tijekom promatranog razdoblja, kao πto je to vidljivo na sljedeÊoj slici. Apsolutni broj poveÊao se sa 17.482 na 19.128, dok se relativni broj poveÊao sa 6,4 na 7,9 posto. Meutim, potrebno je napomenuti da se istodobno smanjio broj zaposlenih s viπom struËnom spremom i ukupni broj zaposlenih. Dakle, poveÊanje udjela zaposlenih s visokom struËnom spremom u preraivaËkoj industriji u velikoj je mjeri posljedica smanjenja broja zaposlenih s niæom razinom struËne spreme.

Izvor: DZS; a.

Moæe se zakljuËiti, dakle, da se u svim promatranim skupinama djelatnosti proizvodnoga sektora poveÊao udio zaposlenih s visokom struËnom spremom. Meutim, u nekim je skupinama djelatnosti poveÊanje spomenutog udjela popraÊeno porastom ukupne zaposlenosti, dok je u drugim skupinama djelatnosti poveÊanju udjela pridonijelo smanjenje ukupne zaposlenosti.

3.4 Broj i udio zaposlenih mlae dobi u nekim djelatnostima

Na slikama 3.4.1 i 3.4.2 prikazan je udio zaposlenih mlae dobi (do 29 godina) u nekim djelatnostima proizvodnog sektora u 1997. i 2002. godini.

Izvor: DZS; a.

Slika 3.4.1

Udio zaposlenihmlae dobi u nekim

djelatnostima

8,0

7,5

7,0

6,5

6,0

Ud

io z

apos

leni

h s

VS

S-o

m (%

)

Broj

Udio

19,5

19,0

18,5

18,0

17,5

17,0

16,5 Bro

j zap

osle

nih

s V

SS

-om

(tis

uÊe)

1999. 2000. 2001. 2002.1998.1997.

30

25

20

15

10

Ud

io z

apos

leni

h m

la

e d

obi (

%)

D HGF

1997.

2002.

31

ANALITI»KI BILTEN

RijeË je o registriranoj zaposlenosti u pravnim osobama. Ponajprije, uoËljivo je da je najveÊi udio zaposlenih mlae dobi i u jednoj i u drugoj godini zabiljeæen u trgovini. Osim toga, u trgovini je ostvaren i najveÊi porast spomenutog udjela koji se poveÊao sa 22,3 u 1997. na 29,9 u 2002. godini. ZnaËajan porast udjela zaposlenih mlae dobi zabiljeæen je i u skupini koja obuhvaÊa poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, te u graevinarstvu. Do manjeg poveÊanja udjela doπlo je u preraivaËkoj industriji i ugostiteljstvu. Spomenuti se udio smanjio u skupini djelatnosti koja obuhvaÊa prijevoz, skladiπtenje i veze, te u financijskom posredovanju.

Izvor: DZS; a.©ifre djelatnosti:D - preraivaËka industrija;F - graevinarstvo;G - trgovina;H - hoteli i restorani;I - prijevoz, skladiπtenje i veze;J - financijsko posredovanje;K - poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.

Moæe se, dakle, zakljuËiti da se u razdoblju od 1997. do 2002. godine udio zaposlenih mlae dobi poveÊao u veÊini djelatnosti proizvodnog sektora.

Slika 3.4.2

Udio zaposlenihmlae dobi u nekimdjelatnostima

1997.

2002.

25

20

15

10

Ud

io z

apos

leni

h m

la

e d

obi (

%)

I KJ