YISSN 0350-1418 Gazi Husrev-begovebiblioteke KNJIGAXV-XVI lJ J7 Sarajevo,1990. REDAKCIONI ODBOR: Ismet BuSaLlic,Mehmedalija Mustafa dr Fikret dr Fehim Nametak i hfzMahmud GLA YNI I ODGOVORNI UREDNIK: Mustafa Naslovna strana:Ismet Kaligrafska dekoracija na naslovnoj stranikopija je natpisa Osmanehdine biblioteke u Sarajevu (sadanazidu GaziHusrcv-bcgove biblioteke) GaziHusrev-begova biblioteka,Sarajevo, Obala PariSke komune 4 l l l ; r DrAdem DOKUMEN AT O PRVOM SLUBENOM POPISU HUSREV -BEGOV A VAKUFA IZ 1604. GODINE Svetojekodnasnapisanoovakufimapredstavljasamovieili manjepriloge za rasvjetljavanje viestruke uloge koju je ova us-tanova imala za ukupan drutvenirazvitak muslijmanskog stanovnitva, a posebno zarazvitak gradskih naselja u periodu osmanske vlasti. Takav je iovajprilogkoji XVII daje finansijska stanjeovognajbogatijegi vakufauBosni.Ostaje, potreba idunost daseu jeddnoj ozbiljnoj, sveobuhvatnojstu-dijiobjasne svi aspekti istorijske uloge ove ustanove. A ta uloga je velika i viestruka. Treba samoimatinaumudaseOsmanskadrava brinula samozavojsku i upravu, dok je rj eavanje krupnih drutvenih pi-tanja bilo preputeno privatnojinicijativi, uglavnomustanovi vakUfa. Na Husrev-begov vakuf u XVI osvrtao samsei ranije,uglav-nomnaosnovuturskihpopisanihdeftera. IPrezentiranjeovogizvornog dokumenta predstavlja nadopunu onoga to je ranije publikovano. Za sagledavanje jednog vakufa osnovniizvor je vakufnama.Zna se da je Husrev-beg osnovaosvojvakuf satrivakufnameu perioduod6 godi-na,oddecembra1531.donovembra1537. zasagledavanje cjelokupnog njegovavakufa,nisu dovoljnesamovakufname,trebauzeti u ozbir jo i turskepopi sne deftere, kao idmgu dokumentaciju koja govo-rio tome vakufu.Nastajale su promjene.Mutevelije su bile ovlatene da upovoljnimuslovima vakufskuimovinu, da podiu inove objekte.Tako,arhitektonski javna banjanije sadrJ.anau timfa-kuvnamama, a navedena je u ovomnaem dokumentu.Vjerovatno je bila podignuta u posljednjim godinama Husrev-begova ivota. nisva zavj etana dobra nisu spomenutim vakufnamama. Nisuu nji -manavedenadobrakoja je Husrcv-begzavjetao u Poegi.Nakonosvo-jenja Poege 1536., to je poduzeo sa smcderevskimsandakbcgomMeh-med-begom Husrev-beg je stekao mul kovne posjede i u 1.GaziHusrev-bcgavivakufiutcanjskojnahijiuXVI Analill-Ill,1974; H usrcv -begovvakuf na p rel zu iz XVI u XVU Anali IX-X,1983. 3 Y' ' '...... .. .. "(""""'=' .. ,,,,

t ... :;;a:::::; ' J j.... _..! '. . (-- .. ;. , ..,.. ...... -...... ,.. ... , .. -- r- .. . t_ . ... .} - .... ..-- . , ... ( .. ....... . - ---... ,.--... .... ...,:::;::-' . ... 'o - lx --e. _,.. ....... .." , ..',.,.;, .. . ,......

., ..... "..".. . .,. - , ;&JJ ..tl

-,-; ,_ ,..-. N\l -, .... \..,, '.... ' ' "\ " \:::>-,J ..... -.. .. . ....(':--... ., .. .... f r . . ll - \o. '

-. J - ,.. .. .... #J.,;J" .. .. .w-- !J - . "l .... , (. \. ---------..I\.. .. . ' _ - - --------::; .-;: _J_,; . .J ." .. ,'ii!,'fl -; ' .... ... --...,....,. .-----... ,. , .. ....... __.",.._- l ' -:;o:;::; l l.tj ...-. ....l . .. ------------- ------,r .. Ir!J .. _,:.,.,.-.!J. ,;Ju, t ::JJ=> ...., . t ,.. _ , l ..... -. .. --- -... ... , ... .. ... :- .. ......... ' .... 4"....r' ... .. ' '- - _..,..11,. ,__ _ \ol l J .. ...... , ..... " '"-_ ,J,, r-, .--- l..... ". .>..>lt .J if- r..?'.,)..:l, ." ....-

\

U/_,11 iot" f \,.. _,1$q.; ;r- . Z V(\o 9 l\ .JY.r -t:""-.,..,Q..j(JS" :""o4\

\" . l\ \fl l s...l.. q"jif oy-".f - ,

,,,, q;.)j, v-'.)q;,j -'_;_..,_)\

;1);)'k""'-l.1> :.,_,r & .... ( {3

.-,.-rJ r)

-\ 1 7. \.p , l.St:\. j. ,J.e/..J.., \_,.1 )r- l:.- , >uv":....1:> :>'"V ..J- ' u ,l.J_,; j\ 't:t:: ...> 5;-jlf y/ _}},.'. r J \ \\ '1\ , ..."lf;.. \Cy/ 0/;.:, r .J \ \'ll\ s- l( _/, /\l."- ., \o\ l (J l , (.if1"j$-,js_ \ " cvs \ 1\ v .,..- ,...-s-jJ '- fu

o 1 r.t J:j ' ;.l .. 1"c.s.UJI\JJJ 1!-l.;Jjfi J l b l..:-' JJ ......J.J (.SJ J Pored Mohammeda, a.s. je ivot bio tema mnogih divans-k.ihpjesnika Sto je i razumljivo j er j e on po islamskom vjerovanj u posljedn-jiBojiposlaruk, koji je primio posljednjuBojuobjavu,Kur'an i samimtim je utemeljiteljislama, scmoe i na stihove ili pjesme o drugim vjerovjesnicima Isa u (Isusu), Musau (Moj siju),Ibrahimu II u _.J.. _dcr.>ai:a.,.,i.>'-cu.ial_,.a_,r)l..,ll.. :lc e:,_, ii :J--1ul u )JU.. .,l. ,;tll Jw ... _ ".!lc,.L.!JJ. J J-vkt?ll..r'_, ,. l ... i l.>"li'.JIS t"!' .JI_, 41-Ai_,, ..u."!:i L.u .. i,j ..r'-' 4 ,",!J r'il e oi ul....! J4 .t.l r+llaj .. 1"114!-AiIf ll e:u :._. .... .(. - .I L.e){'f.! l c . .. , ... i L . 44) Usp. Napomeneuz prevodKur'anaBesimaKorkuta, izdanje Orijentalnog insLitula, sLr. 45)m. str.17. 46) Napomene .. , str. 695. 47)fV, SLT.188. 69 Podudarnost je i uopte je ne treba dovoditi u pi-ranje. primjer sc objanjenja 19.ajeta sure an-Nadm: ,,ta kaete o Uilu i Uzzau ... "... c..sj...JI_, ..::..)Ul. U objaSnjcnju se kae: ,.Lat, Uzza i Menat su trinajpoznatija boanstvaprcdi sl amskih Arapa-mnogoboaca. Lat je bilo boanstvo stanovnika grada Taifa... 'c48 Zamahari pak ,, 'LSr' 0'14, c..s.)..a.J 'J ..::")lj l) - - '- ,...-- ., .., ....1. -:. llll......"Li (S...J'-'.j-a,!1.l L.l! l'L- t ...:,., ::_,)Ulc..sil ._.1 euJ-' il_.J liJI! tlu-' i ..'-'l ._. te - ..Lrl:J J 4L.. - . , l Gu ... l la . ' e- tl .:, LS:._. .,......:, Jl"_ .. ejJ..u J-, l L _.....,_ ...)-l- """'...,--;u- .

4 6 Jo.'1 uk t1.! ul-S.ul?' ...j..cVl u .. _. .G't.oi_,Jo il. al .-t .ISc..s.).a.JI_, je da je i ovdje korespondcntnost i zmeduKorkutovih Napomena i Zlrnahalijcva taf:ira neosporna. Moglibismonavoditijo mnogoovakvihprimj eragdje j e Korkutu vojprevodZamaharfjeva Tako bisc moglo pokazati da je Korkutovprcvodvrijedan i zbog to sc poziva na Zamaharija,a to je samo po. ebi dobro jerpre-vodiltradicijuKur'ana.Prirodno je da jo mnogo vremena dokbudemouj ezikui malieS'arijskc,m u'tazi l ijske,su rij sk e, knjievne, filozofske i druge prcvode Kur'ana.Jer,uzaludno je da jedan prevod, ma kako onmogao bili dobar, zadovoljisve kojiKur'anpoz-naJuu izvorniku. (Treba napomenuti da u okrilju urdu jezika postojipreko tristotine prevoda i komentara Kur'ana,49 a oni su i rezultat nesl aganj a pre-vodilaca i oko toga kako prenijetimnogobrojnekOJeKur'ansadr2iunutar svojih mnogobrojnih i dubi-. n:u. Besi m Korkut je imaopovjerenjeu Zamaharijazbog iods--tafsirsldh objanjenja tog znamenitog Perlijanca. Korku-wvaprcvodaKur'anaumnogome jeposljedicaZamaharijevauti caja. !\lnoge tafsi rske probleme kao tosu Boija noga ( til 1 J L.... ), Boije Lice Boije .,idenje a, (),Boiiji vid Boija ruka ( UJIdrugapitanja .... itd.) Besi mKorkut rJCSava po uputama Zamaharfja.Stogatrebapalj ivo pratitineantropo-morfnost Korkutova p rev oda( j_. L.; )i pristupititemeljitom principakakoKorkutovog,takoinai hdrugihprevoda Kur'ana. 48) ::\apomcnc .. , str. 692. 49) Csp.IsmetRinark,llalitErcn, World nil>ltography oftranslationsof themeanings of the liol}Qur'an(pr m ted translationsl S l S 1980), Jqanhul1406/1986.,pp.523687. 70 SUMMARY ZAMASHERI'SCOMMENT ARYONTHE KUR'ANTHE MAIN DETERMINANT OF KORKUT'S TRANSLATIONOF THE KUR'AN (A sketch) It is oftenassertedinthe Kur'anthat the Kur'anwasrevealedinArabicand therefore,thetranslatedKur'anis not theKur'an but the thranslator's workthe resultofhisimagi nation,religious,philosophical,ideological,and~ t h e r "constants"of thetranslator's viewof theworld.This is whycommentarors on the Kur'an havevaried intheir approachto -this problem.As opposedtothe so-calledAl-Manar schoolwhichdeclared eachtranslationof the Kur'ananunder-miningof Islam,thelater Egyoptiancommentators of theKur'ansuch asAl-Maragi and Shaltut hada more conciliatoryattitude. Theformer even statedthat translation of Kur'anis ina way donewithGad'sinspiration, while the latteris ofopinionthatnon-ArabMuslimsmayperformprayertranslatedintotheir mother tongue,what is more, theyare obligedto do so. Undoubtedly,it isgood to haveseveraltranslations of the Kur'an inone lan-guage.It is alsoindispensable.For, thereis no perfect translationof the Kur'an, sincethat text "resists" and"does not allow"itself to besubjected toa conven-tion(theological, phi losophical,scientific).Whenever theKur'an istranslated, there is always anuntranslated element. BesimKorkutisanexample of atranslator who wasaware of this.He was facedwithnumerous alternativestotranslate the Kur'an fromthe standpoint of histime,totranslateitwiththe helpof tefsirfrom another time,or tosuccumb to comprehension oftheKur'anfromthemost variedphilosophical, scientific, dogmatic,etc. areasof the 20th century,or just to sticktohi s goodknowledge of Arabic andgive a comprehensible,butinsufficiently "dogmatical ly"directed translat.i on. Therefore,facedwithallthese andother not mentionedalternatives,Bcsim Korkutchosethecommentaryof theKur'anby Az-ZamasheriAI-Kassaf and mainlyusedtheinterpretativesolutionof thisPersianinhistranslation. The present paper attemptsto prove the follow i n ~theses:... - thatBesimKorkuttranslated most of msuflictently clearpomtsm accor- dance withthe Zamasheri's comment.ary, - that most of interpolations andextrapolmionsinthetranslmionarethe re-sult of Zamasheri'sinfluence onhim, - that,inmostcases,allpunctuationalsolutionsanddeterminantsof the Kur'anietext were LakenfromZamasheri, - that the dogmatic characteristics of theKorkut's translation of the Kur'anare very close toZamasheri'sMu' tezilitc principles, - that almost allcomments,commentarynotes,andexplanations were taken over formAl-Kassafa. 71 ... l l l DrEnes OSNOVAZAKATALOGIZACIJURUKOPISA NAARAPSKOMJEZIKU GLAVNIIZVORIINFORMACIJA Najvanijiizvor infonnacija priidentifikacijirukopisa, u ciljubiblio-grafskog opisa, jeste samrukopis. U njemutreba datiprednost podacima na naslovnojstrani,zati m kolofonu,a potominformaciji koja se nalaziu uvodu teksta i u samom tekstu.Ako traena informacija nije dos-tupna iz glavnog izvora, treba je potraiti uizvorima: - drugim rukopisnim prim jercima istog djela, -objavljenim izdanjima djela, -referencij alnim izvorima, -drugim izvorima. U da se radi o zborniku, ili medmu' i, treba kodeks tretirati kaoglavniizvor informacija. Informacije dokojih se doloizvan gore na-vedenih,se registriraju u napomeni. Kodkodeksa sa vie djel a ona se naveduu redoslijedu pa se, na primjer, kae: kodeks iz tri djela: l ) arap-ski , 2) turski, 3) perzijski. EKSTENZIVNOSTOPISA Broj podataka zastupljenih u opisu od svrhe kataloga. Ubibliografskojkontrolirukopi snegradeokojojje ovdjeopis obuhvata elementeza svaki pojedinikodeks. PriLome prvo sa se u susretusa rukopisomjestenjegovoblik, odnosno povez.Zato je u svakom ekstenzivnijemopisu potrebno navesti podatke o stanjurukopisa, odnosnoda lije rukopi s povezan ili nije.Netrebaposebnonaglaavatidarukopis- ukolikojepotrebnoda bude povezan - prethodno mora biti Pored ovog, potrebno je obratiti panjuna drugedetalje- opisati materijal na kojem je rukopis (papir,velu m i sl. ).Ovo navodimo zbog toga to su pojedini rukopisni oblici na orijentalnim jezicima u kolekcijama BiH pisani na vel umu sa nekim kalendarima). Dodatne clemente vo-deniznakovi(vanou potrebezadatiranjemrukopisa), 73 potojanjc i sJ.Treba vodili i to na prikazati- u kakvom je stanjurukopi s (kao tosu vodene flcke, i zjedcnost, baktcrioloka i PODATAKO AUTORU:IZBOR FORMEIMENAU KATALOGU PotiCbno je dali kompletno ime autora u transk.ripciji u po-sebnojli stiu prilozima), s tim da na prvom mjestu dol azi najbolje poznati dio imena, kako je to nani ei zneseno. Ako je podatako autorstvuuzet i z nekog drugog, a ne gl avnog i zvora, treba to na nagl asiti tuglasromzagradom iUkoliko j e pak ime u rukopi su nekompl etno, pli opisu gaje potrebno kompletirati. Ime u smislu predstavlj ai zraz zasve sastavne dijelove naziva podkojim je neka osoba poznata.i slamska imena imala su ponekad vie od sedam elemenata satavljenih od titula, li enog ili imena, nadimka i drugih oblika apel acija, od kojih je sva-ko imalo odredenou i votu Hi tab = pocasna sloenica je posljednji dio ad-din, kao u imenu: Qutb-ud-din A1uhammad bin Muhamm,Jd ibnQadi Zada ar-Rumi 'Umar al-Hayyam Ism imc: Qutb-ud-din A1uhammad bin Muhammad ibn Qadi ar-Rumi Kunya =imc najueg srodstvaascedentalno sa Abu kao prvom Abu H asim,Umm Fatima Nasab =imc najueg srodstva desccndcntalno: Ibn Hazm, al-Andalusi, B intSukayna Laqab = opisnipridjev, prcimcnjak: Du-1-Qarnayn (Dvorogi), Al-Gahi/. (Buljooki) ba= ime relacije pri pad nosu. porijekla, mjesta boravka: Al-Busnawi Bosanac),Al-Kindi (pripadnik plemena K inda) Tahallus = Mah/as,ime:Muhlisi 'Unwantitula koja sc daje lici ma koja ni su visoki dri.avni kao u primjeru: Al-Alimal -Amil wa-1-Fadil al-Kami/ Ala' nd-Din, 'Ali Qu.c:ci ili: AJ-Hakim al - Waz.ir Abu 'Ali ai -Husayn bin Abdullah ibn Sina al-Buhari. Nosilac nekog imena moe kasnijim generacij ama bitipoznat podbi l o koJimodspomenutih el emenata, otuda potrebadascpri li komkatalogi zi-74 ran ja ime tako rasporedi da njegov najbolje poznati elemenat na prvo mjesto. se u tojfunkciji ni sba kaoto je Al-Biruni inasab -ime najueg srodstva descedentalno, kao u Ibn Hald un. Redoslijed elemenata kojinisuuliu redali cu biobikakoslijedi:hitab,kunya,ism, nasab i bilo koji drugidio imena. U jedinstvenu se odrednicu, popravilu, unosi samo onoliko elemenata koliko je pootrebno da sc autor identificira. Iza imena se u katalog,posebno za starije autore, u zagradinavode go- dinaili smrti,akosu poznati,a akonisu onda oznaka u kome su djelovali. Na kojije standardnogformata(12,5x 9,5cm)daljeseunosi naslovna arapskompismui u transkripciji, te ostali potrebni podaci -ime mjesto i godina pre pisa, kao i materij alni opis, itd ... Ukoliko je autor, pored toga to je poznat najednom od jezika, poznat i pod latiniziranom fonnom imena na kartici se navesti i to latins-kaformaimena,ali seuputitinaformuimena poznatunaarapskom. Tako A vicena biti: vidi:Ibn Srna,Abu 'Ali al-Husayn ibn 'Abdullah . NASLOV Brojne su s kojima sc rukopi sa kojielida ulvrdipravi naslov djela,ukoliko takavnije naveden.Djela ponekad nose od jednog naslova, ili vie djela imajuis li naslov. S druge strane, sva-kome tko sc bavi rukopisi ma poznao je da se i gube vanj-skilistovi knjiga, a upravo tilistovi sadri.c neke odnaj relevantnijih podata-kazaiden tri fikacijunaslova;imeautora, datumiprcpisa rukopisa. U svojoj dugojhi storiji arapski rukopis je dugo bio bez naslovne strane kakvupoznajemodanas. je prvimpraznimlistom (zaStimim) koj i je sluio da zatititekst od kvarenja, Sto je bilo posebno va no za rukopise bez poveza. Prva strana prvog li sta (l a) pru7.ala je prostor i vlasnicima i prvima da zabi ljee podatak o svomvlas-nitvuilidastavesvoj a drugimadastaveprimjedbuo tomedasu djelo i datumkada scto desi lo.je ovdje kasnijom rukom stavljan naslov koji nije morao uvijek biti i originalni, odnosno pra-vinaslov djela sadr2anog u rukopisu. Otuda trebabiti oprezan pripreuzimanju naslova sa (l a) stranerukopi-sa. je da sc naslov nalaziiznad uvodnog dijela rukopisnog djela ilipak, ako tonij e onda jed on naveden poslije dfbage (posebne in-vokacije). 75 l Naslov djela trebanavestionakokakose pojavljuje u glavnomizvoru infonnacija (vidi navie) u transkripciji i u originalnom pismu. U da nedostaje naslovna strana ili ako naslov nije naveden, treba dati naslov po kome je djelo poznato, ili naslov kojiindicira prirodu sadraja.Pri naslova potTebno je u napomeni navesti podatak o koritenom izvoru.U kodeksasavierukopisnihdjelakojinemanaslova,a jedno djelo je po obimu preo v potrebno je naslov tog djela tre t i rati kao naslov kodeksa, a za ostaJe dijelove kodeksa izraditi uputnc li s- Potrebno je navestii krajrukopisa u originalnompis-mu, ukoliko to prostor na IME PREPI kaovaan podatak u katalokomopisu,potrebno je navestiu transkripciji, naravno ukoliko je poznato. Kod rukopisa koji su prepisati autori njihova sadraja treba navesti da se radi o autografu. 6) RUKOPISA Islamskirukopi sje sapobonominvokacijom "Bismillah"i "Al-Hamdulillah", a su i razlozi pisanj a djela;pored togapovremenosu imena onoga kome je djelo bilo Tu se navode izvorinakoje se autor oslanjao, a u da sc ra-diloo komentarunavodilo sckojei djelo se komenti ra,odnosnodjelo se saima ako se radi o saetku (muhtasar). Sadr2aj djelanije izdvojeno od teksta, iako je u starijim rukopisimasadrajponekadodmah na strani(l b) prvog li sta,pri su naslovi poglavlja po redoslijedu dolaenja. Imada sadr2aj, razbijen po poglavljima, navede u pravougaonim okviri ma nacr-tanimkaoahovska na(l b) i2astranirukopisa,daklenasamom je tako naveden sadri.aj indiciran brojem poglavlja ( f asl) ili odjeljaka(bab)kojisuu nekimrukopi simaistaknutimastilomposebne boje,tojeimalosvojeopravdanj eudasekori snikrukopi sa eli da upozna sa onim to djelo sadri, prije nego sc posveti teksta. KRAJRUKOPISA(KOLOFON) Krajislamskog rukopi sa sadrini z podatakaposebno za nje-govuidentifikaciju,a timei za opi s.U njemuse navodi imevrijeme i mjesto prepisa. Rukopi s moe sadr2avati sve ove pobrojane elemente, i ime autora djela, moe neke clemente ispustiti, a se desi da se na krajuteksta nenavede nijedan od ovih podataka.U datumapraksajedaseponekaddatumnavedeu 76 l l l ( l l l l l fonni,topredstavlja dodatniproblem pridatuma kada je pisanje rukopisa dovrSeno. OPISSADRAJ A Vanost sadraja rukopisa ne treba posebno naglaSavati, to u stvari do-lazi u prvi plan s obzirom na da je rukopis knjiga, a svaku knjigu knjigom prije svega tekst. MARGINE I GLOSE Bio je islamskihrukopisa da.ostave margine na sve strane lista,a njihova irina je ovisila odformata lista,pri su, saobrazno fonnatu, rukopisi imali i irinu margine. Vremenomse ustalilapraksa da korisnicirukopi sa dopisujusvoje ko-mentare i biljeke na marginama, koji su mogli, a nisu morali bitiu vezi sa tekstom.U svakomto je rukopisu davalo kvalitet otvorene knjige, koja sepo volj i mogla dopisivati, ilise nanjegovimivicama mogla pisati nova knjiga to unosi novu dimenziju poslu njegove bibliggrafske obrade. Ovo je imalo utjecaja na stariju praksu u islamskom svijetu da se jedno ilivie djela tampaju na marginama nekog djela sa kojim sadrajno pone-kad nisu morali bitiniu kakvojsrodnosti. Takoder je bila praksa da se ko- men tar i kom enti rano djelopiuu kontinuiranomtekstu,pri je tekst ili crvenom linijom. ISPRAVKEI DOPUNE Ako bise desilo dapogrijei, imao jedatugrekuiz-brie i da preko izbrisanog mjesta napie ispravku, ilipak da pogreno nap-isanu precrta i daispravljenitekst dopie u prosrorukojislijedi.Ako bipak otkrio pogreku poslije zavrene strane ilirukopisa kao cjeline, onda biiznadprckriene greke dopisaotekst,dokbiisputenuunosiona mjesto ako je bilo prostora. U protrivnom, bi se dopisivala na margini, a tankom linijom vezala sa mj estom gdje treba da se nalazi. RECENZIJA I PARAFRAZA Recenzij a, adaptacij a,iliparafrazanekogdjela u opisunavedena podimenom koja je djelo parafrazirala il i priredila preradu osnov-nog djela. Ako pak nije poznato ime osobe koja je parafrazirala adaptaciju, ili pre-77 radu originalnog djela glavna odrednica je pod naslovom. Ako je kom enti-rano djelo na margini , a komentar se javlja nadijelu strane lista, komentar treba tretirati kao glavno djelo, a komentarisano djelo kao spored-no. Sve zapiseu rukopisutreba,prisvakom ekstenzivnijemopisu,identi-fikovatii razrijeiti , a tose odnosii na istina dostarijetke tekstove pisane taJnO pl som. VLASNICII nailinamarginirukopi sa nalazimozapis da je knjiga bila uvakufljena za damiju, ilimed resu, ili da joj je neko bio vlasnik sa datumom kada je ona u tomposjedubila. Uporedosazapisima ovakvevrste,nailzaimonaprisustvokojikaosvojevrsnatekovinani su dosada priv1,1klipanju kojuzasluuju.Prisustvovelikogbrojaovi h na orijentalnim rukopisima u naoj zemlji su o praksi posjedovanja privatnih i vakufskih biblioteka u prolosti. Ovi se u postupkukatalogizacij e posebno evidentiraju, prisena panjanaonekoj izasluujudodatnai cvcmualno detaljnij a istraivanja. Dei frovanje i izdavanje ovih tre-balo bi bili predmet posebne monografske obrade u U zapisimanarukopisima i podatke o njihovomkaoudbenika u procesu obrazovanja,na osnovi bise mogl i utvrditi odnosikojisuu procesuobrazovanjavladali profesorai nji hovih MJESTONASTANKARUKOPISA Mjesto nastanka rukopisase saznaj e iz kolo fonai ono je veoma vaanbibliografskipodatak. lako je rukopisa nastajalau poznatim kulturnim i centrimaislamskogsvijeta,ponekad ru-kopise koji vode porijeklo iz lokaliteta koje danas nije lahko identi fi kovati. Za njihovuidentifikaciju moramo referencijalnimizvorima, medu kojima su nezamjenjivigeografski kakav je,napriJTijer zastarija "Mu'gam al-buldan" Yaquta al-Hamawiaya", a za osmanskiperiod "Qamus al-a' lam" emsuddina Sami ja Fraerija i drugi. Akorukopisu kolofonu)sadr2iindikacij umjestaukomeje prepisan,Lo sc,kaovaanpodatak,navodiu katalogu,a akotajpodatak njjenaveden, trebasepotrudi tidaseutvrdinaosnovidrugihdostupnih 78 VRIJEMENASTANKARUKOPISA - DATIRANJE I ovaj podatak kao i podatak o mjestu nastanka rukopisaje sadr an ukolofonu. Akopaktajpodataknijenaveden, se na osnovi drugih(fonnapisma,vodeniznakoviisl.)Naravnoovidrugi postupci primijenj eniako nismo u stanju utvrditi vrijeme nastanka ru-kopisa na bazidostupnih referencijalnih izvora.Miljenje da papir, proiz-veden na Istoku, nije sadr.lavao vodene znakove, ne liava nas obaveze da se koristimo dostignutim rezultatima fili granologije, poogotovo kada se ima u vidu da je veliki dio svojih potreba za papirom Osmansko Carstvo zado-voljavalo uvozom iz talijanskih gradova ili gradova pod Austro-Ugarskom. Potrebno je u katalogu navesti dan, mjesec i godinu prepisa, ukoliko su nesumnjivoGodina po evropskomvremena stavlja se poslije godine po hidrli. Datumi se hronolokih tablica, od kojih je jedan primjerak tampan i u Sarajevu. FOLIJA CIJA Folijacija arapskih rukopisa nije bila sve do otprilike kraja 5. pohidri. Prvobitni fo1ijacije kojije sluio 7.azati tukonti-nuiteta teksta bio je da sc prva narednog lista ispie u lijevom donjem ugluprethodne strane. Ta praksa poznata je kao"at-ta'qibat".Kasnije je u praksu ulo redoslijeda broja listova, a ne strana.ru-kopisatrebadasamizvrifolijacijulistova(ane stranica) itosvakako grafitnom olovkom, ukoliko u rukopi surednibrojevi listova ni su navedeni. PISMO Arapski rukopis,kao i svakidrugipisanispomenik,ima svoje potpuno tekkadanam zarukom dagadeifrujemo.Toje posebno s obziromna velikibrojvrsta pisma na koj ima sunasta-jaliislamskirukopisi. Ovim sebavi posebna grana historijskih nauka- paleografija. Za razliku od latinske paleografijc, koja ima dugu tradiciju, islamska pa-leografij a je novijeg datuma i moe se vremenski looi ratiu drugu polovinu 19.Svoj doprinos njenom razvoju dali su ostalih Dc Saci, W.Wright, Karabacek, A. Grohmann, a u novije vrijeme privukla je panju inekihnaih kojimajeodposebnevanostidjeloT. o arapskompismu.Napoljuislamskecpigraiike treba rad 79 \ \ Mehmeda sa Lriknjige pod naslovom ,.Islamska epigrafika na tlu Bosne i Hercegovine." Pismo svakog rukopisa treba briljivo ispitati , a rezultati do kojih se tim ispitivanjem saopStavaju se u opisu samo toliko koliko je potrebno da sc stekne jasna predodba o tipu i karakterupisma (nash, ta'Iiq, nash -ta'liq, sulus, riq'a,al-magribi).Poredosnovnog o tipupisma u paleo-grafskomsmislu, se ona obiljeja naosnovi kojihse rukopis moe smjestiti u svoj hronoloSki i geografski okvir. ILUMINACIJA - ILUSTRACIJA - POZLATA Iluminacije- ilustracije u arapskimrukopisima javljaju se u tru osnovna vida: 2) Ilustracija u znanstvenimrukopisima (medicinskim,fannakolokim, i 3) Pozlata u rukopisima i povezima. PraksailusLriranjaarapskihrukopisaustalilaseu drugom po hidrii crpilaje svoju prvobitnu inspiraciju iz i perzijskih izvora. Bilo je daseilustriranjevri nakonSto je zavreno pi sanje teksta, a pritomenije uvijek moraobitii ilustrator teksta. To je vidlj ivo ponekad iz samih rukopisa, u kojima se povremeno nailazi na ilus-tracije ili manje od dodijeljenog im prostora ili ih nemajer ilus-trator nije stigao da obavi svoj dio posla. Ilustracije su bliskoodraa vale sadraj knji ge koj u su ukraavale. Tako su knj ige iz fannakologije sadravale ilustracije ljekovitog bilja, medicinske knjige su donosilecrteesaanatomskimpredstavamaljudskog tijela, dok astronomski i astroloki spisi sadr2e predodbe planeta i astroloki h znako-vazodijak.a.U velikombrojudosadanji hbibl iografskihopisarukopisa ovaj elemenat bio je izostavljao. Iluminacij a se i ne registru je, il i se u najboljem samo navodi podatak daje rukopis lijepo ukraen. Vremenom, dolo se dospoznaje da iluminacija mora bi tipred-met posebneobrade, Sto je moralo utjecatii na nj eno prisustvoubibliografski m opi sima. Kodnas,osimradaZ. Janei nekolikopriloga drugih autora (l.nemamo na raspolaganju radove koj i bise na nivou monografija bavili pitanjima kaligrafije i ilumi -niranosliislamskihrukopisa,a pogotovonemamotakvihkojibiscbavili obradom ilustracija u prirodoslovnim i ruko- pt strna. Prema Lome,ilustrativni materijal obavezno sc evidentira u katalokom opisu, a obim opisa ovisi o svrsikataloga. l POVEZ Povez rukopisne knjige, kaovaan elemenat njenog svojstva, pored utilitarne (da slui za zatitu teksta) imao je ifunkciju. Za sada, izuzevrada H. o mudellitima i nekoliko priloga Z. Jane nemamo posebnih studija na temu islamskih poveza u jugoslavenskim kolekcijama.Natompoljuostajedasemnogotogauradi,kakona tako i na prezervaciji i restauraciji primjeraka u naSoj zemlji. Ako poveza nema, onda se to i konstatuje u opisu, dok se uda je povez navodipriroda Pritome se posebna panja na materijal koji je koriten za podlogu,zatim namaterijalsamog uveza, a posebno na omamente uti snute u koi. Ovi elementi, pored dekorativne funkcije, mogu da nam pomognu prigeografskom i kronolokom,Jociranju" rukopisa, jer je poznato da se umjetnost poveza mijenjala u zavisnosti od vremena i mjesta nastanka. nastojati da datira povez i u opisu obavezno navede da li je povez iz vremena nastanka rukopisa ili je moda kasnijeg datuma.Ima da su neki povezi starijiodrukopisa kojisuu njihuvezani, iako je ta pojavarijetka . HISTORIJA T Historijat rukopisa, dat u saetomvidu,prezentira senaosnovi opodatak iz samog rukopisa i eventualnoizdrugihrukopisa i dokumenata, kao i na osnovi inventara, odnosno arheografskih podataka same zbirke. Izlaganje je kronolokoi treba da prikae sudbinu rukopisa od vremena njegova nastanka do vremena opisa. Ako nema podataka te vrste onda se to u opisu navede. U katalokim opisima islamskih rukopi sa ovog elementa opi-sa- akoga je bilo- svodiosenakratkunapomenuo tomeda je rukopis kupljenod Baeskije,naprimjer, ilinekog drugogantikvara,uz spomen godine kada se to desilo. se ovom elementu morati poklonitipanje,i geografsko porijeklo rukopisa, kao to je u KataloguD.Kinga za kolekcijuEgipatskenacionalnebibliotcke. ZATITA sukroz praksudolidosaznanjada je najpovoljnija sredina za rukopise ona koja temperaturukoja ne prelazi16 -21C, a vlanosat da ne prelazi 55%. 81 Rukopisitraedabudupovremeno odpraine,a posebnupa nju treba posvetiti njihovoj bakreriolokoj zatiti. Svi vaniji rukopisi jedne zbirke treba da budu snimljeni na mikrofilm koje onda treba koristili umjes-tooriginala. Ovoto je navienavedenotrebashvatitikaoprilogdiskusiji jednog pitanja u rasvjetljavanju bi drugih autora bilo svaka-ko dobrodolo. LITERATURA KATALOGIZACIJA -' Abdal -Hadi,MuhammadFathi :al-Fahrasaal-mawdu'iya. Dirasafi ru 'us al-mawdu'al.Al-Qahira: Maktaba gari b,1985. 211 s. -Ibid.:al-Madhal ila ilm al-fahrasa li-1-kutub fi-1-maktabat, al -Fahrasa wa-t-tasnif, Al-Qahi ra:A-a' b,1399/1979. 260 s. - Anglo-AmericanCataloguingRules.Ed.byM.Gonnanand P.W. Winker. Second edition. Chicago: American Library Association., Ot-tawa: Canadian Library Association. Third printing 1985. - Str.110-124: ..Manuscripts (Including manuscript collecti ons)". - Atyam,MahmudAhmad(prcv.):Qawa'idal-fahrasaal-Anglu-Amirikiya. at-tab'aat-taniya,Amman: Gam'i yaal-maktabatal-urduniya, 1983. - Ibid. (prev):Al-Taqninad-dawliJi-1-wasfal -bibliyugralili-1-kutub. Tuni s;1982. Arapskiprijevod ISBDM-a. - Mirjana; S. Alfabetski katalog monografskih publika-cija, (Izrada i formiranje).Beograd: Narodna biblioteka Srbije, 1985. 232 s. D.:"Metodopisarukopi sau Arheografskomodjeljenju Narodne biblioteke u Beogradu". Bibliotekar, 1968, XX, 5. str. 326- 390. -Butina, K. I., V.B. Kobrin: "Rukopisnaj a k.ni ga v biblioteke i muzee (k metodikeopisanija ihranenija)".TrudiVIT,Gosudarstvenajabiblioteka SSSR imeni V.J.Lenina, Moskova, 1963, str.54-79. -Drutvo bibliotekara Srbij e:Pravila za Beograd, 1957. posebno str.61-63. -Edirne pravila opisanija proizvedeni} dlya kataloga v. Do-polnenije k J i 2. Opisanije kn ig i izdani} na jazikah narodov Azii i Afriki. Moskva,1969, 292 s. 82 - Al -Gamil,Aysar'Abdal-Galil:Fahrasmawdu'ibi-1-kutubal-mawguda fi maktabamarkazihya' at-turatal-'ilmi al-'arabi. Bagdad. 1984. -Glumac, D.: Predmetni katalog u biblioteci opSleg tipa. Beograd: Na-rodna biblioteka Srbije, 198. 139 s. - Futufi, Miri Abudi:Fahrasaal-mahtul al-'arabi.Bagdad: Dar ar-raid li-n-naSr. 1980, 176 s . - Hai idov,Anas Arabskierukopisiiarabskajarukopisnaja tradicija Moskva: Izdatclstvo "Nauka". 1985. 303 s. S.: na orijentalnim jezicima i alhamijado." Str. 85- 140 u: Pisana rijet uBosni i Hercegovini= Thwritten word in Bosnia and Herzegovina. Sarajevo: Veselin Maslea, 1982. - Hamdy, N.:"Cataloging andClassifying Arabic Materici!s." Str. 268-296 u:Cataloging and Classification of Non-WesternMaterial.Concerns, Uses and Practices. Ed. bz M. M: Aman. London: ManseJI.1980.368 s. - Halifa, a'ban 'Abd al-Aziz:Qa'ime ar-ru'us al-mawdu'at al-kubra. al-mugallid al-awwal. Ar-Riyad: Dar al-murih 11-n-nar, 1405/1985. - Hepworth, Ph.:Archivesandmanuscripts inlibraries.London:The Library Association, 1958. -Instrukcija po opisani) u kn ig na jezikahstranZarubenogovosloka. Moskva:GosudarstvennajaordenaLeninabibliotekaSSSRimeni V .I.Lenina, 1960. - J.:"Katal oginkunabulabibliotekaAkademijenauka SSSR. Bibliotekarstvo, 1964, X, 4,str. 9-1 OO. -Kummerer, E.:Zur Katalogisierung der arabischen und nach arabischc gebildelen (Turkischen, Persischcn usw.) N amen.Ko ln, 1955. -Library of CongressSubject Headings.I-II.Washington: Libraryof Congress. Subject Cataloging Division, Processing Services.1980."Islam Science" Vol. I , str.11 39. - ISBD(A):standardnibibliografskiopisstarihmono-grafskih publikacija Biblioteknlllad ilNoIIU'iltiJIIU..SA'id"-Arfot - S.Lhhl, uMWt de MolfJin: ( 34?-348 de J.C.).Dona coll1 .. ;ullt.,.- oi,.)tMS in 1."""'.,,..,;,.,.,; w-esternbinclinc. frurnllrill,A.U.1900. ClllnV, p.341>; Jlt.ULl. 1019, ll , a78; Berlin SS67;21CI;Culh:\1274,2026'; Dr.Supp.7114'. Hitti,Ph.et al.:catalogueof theGarretCollectionof Arabic-manuscripts. Princeton: Princeton University Press, 1938. str. 299. 4 :300- 'J7' l>O\KAMI'M.' r lAlA('l)f;\.hd, u,OL .........,.., rt N . ...,.. ,U...Aa....u& W4kf'll&.,.11ktd........flt euf1,. "f"tWttV",... UU .....,, .._euuW\dcU.. Dutut ,.,..ut'Cd;.t,U .a w ....,..a.,. ,,.,, t 1 - nn " .1!,.... ,.1;addlo.. WriW 1-ulula' nht.u fvaJ.UrOc:iwtt-.e"nGALOll 226. SUJ l3). Jozef : Arabische,TurkischcundPersischcHandschriften der Universiliitsbibliothek in Bratisl ava. Bratislava: Die Univcrsitatsbibliothek, 1961. str. 231 93 5 c;u. 18H . Komentar- dJelual-Flqlaai-Gicbar,(v.br .lH,' ).NopluoA\unod b.(-porljclclomIzBoane,umro 1098/1686. Brock. ll,as.. P is:ac:j eo-djeaobno luJednu ejcllnu dj ela aa abidalrt-jasepripisujuAbuJJ:mlfl:oi- F!qhoi-Gicbor,ai-Flqla Al-b$GJ,ar-RWia,Klf4bol-"Ollmlpa jbprokoment.arl- 0\-aj .komcnLlr d oblo je p:Urwljebo 1 njegov nut oci sovrcznc.n.ilal(a.l-MuqbUI:ol-"JIIam6,283; z.ahid-cfenclln!-Knw_14rf:Tobyinkcqibi' l muf lari,19). pOC"bJc::.J::! l-.!:S' .:='J,.... L. 234;20X12. Ta"lfqlljtp, Omovnl tekstcrve-nom!Inijem. Prve dvije stranlce obrubljenesatri tankr.emeljed-nomtirokomzl;tnorn,aosiA.Icjednom!irokomc rvenoml!nl]om. Papirbijel.gla!.,povezkon1, sooU_qkomom.1ml'!l3t.lna killi cama. Prep!s d:JVcle knj em1101/1689. Nol:nadk apiD, kojimalu pts d:aj eknjiga . kupljcoa:n26groa;k.ratbrup.navao volji(),k:>meotaruvodudjelaJ.lalabl-$agir,pis.mqsvekas.'ujc ne\1ctimrulr.oplsom,te sadrlDj. Nanaslo\-nojstrani j eupl.sHalllil,sinoSa.llhova,h:s.cl a()a. srezStoloc;ukomep!kdoj eovojrukopisuvnJcu(Jou bibliotekuCareve dlnm.l jc uSarajevu,15.AAbana12Hil826. l%Scbdl-e!cndlj!neblbliot.ukc. K.Katalog arapskih,turskihi perzijskih rukopisa.SvezakL Sarajevo. GaziHusrcvbegova bibl ioteka, 1963. str.402 6 t.5.J!-' Ul,.-'JJCJ)lJ L..J cfo-11 :......._. ...JJ ......lJ.. ..,--- .,- ............,. J in YI..t:'a..J ._:.;JJJ;.. ;;JJn .1.;.!1.;._\\. ,..... \,>< \ . ,......1\.0 )C\ \ . ..rr.;i.....j"i."..., . 1..V"J/.V'. - "J' ..../ V A .:. - .:.iln,.t" '- '"-..""' t.J..;_,ll - \ Katal oki zarukopi seupri jedloguHasan'Abda-ar' ija,Al-Qahira,1979.Hasan'Abda-ari:Al-I'dadaal-fannili-1-kulubfi -1-maktabaL Al-Qahira: Dar a-a'b, 1979. str.181. Cl 8 t - --------------.l._,l...:J.1:...;J _;ll,_.-l - T .., X ,.-. :---: ...-1--:.J..:..l lt>-' :IJ""Lat---: --ll:JI.JJ\'1 --------------=- ----. :i ll. _... ..t----------------- : Uzorak za rukopise u Egipatskoj nacionalnoj bib/iole-95 96 9 Uzorakopisarukopisapredloenogodstrane Institutazaarapskerukopise1980.godine ("':"'l;< l l r--1). r---1) 1) ..::.. u. .J !. .;.u ,. ... :J l .).J'i lJ..W. :.) !.... 'i lJ..W. :......,!-. = e: ..... 4," ... == c J ... l ... t,Jf= (J., -. 11 uf-,,f = JI .>-A= (:;-A t_,... =r . l... .,", ' l=u 4 ;. . .. . =J u '-; .. lO Redosljedkatalokih uabecednomnizu ABCD:QQD G EFGG Hij lj IJK LjMNNjOPQ RSTT !UVWYXZ Vidi i S. .,Transkripcij a arapskih i teksta." Bibliotekarstvo, 1960, 6, 3,Str. 37 ll Tabelazatranskripcijuarapskogteksta .ro:. :S!Jw?,w-- .. :.:.'.::J. Izvor: Tcufi k pismo, razvoj. karakteristike, problema lika. SaraJevo: OIJentalni institut, 1982. Str. 2 97 \ Transkripcija arapskih konsonanaLa i vokala Konsonaf\ti Dugivokali Ar- \.., ',:ti'..:. : ..:.l:J . . ' bu l .. .l.rn,. ,',_." . . _,.- ..l *, .1', : :.: . ' li)-- . ..l ....o ..",'d l' -.- .....:, ,. .., , : 1.c! :T'J_:..::.... J.:.:: Jr..". ;+-. ':::...'1:.;.: .. :. )'. . !-'ln. : \ .r'';:..:::.'f:!' '..- : ..:...;ll .. . .,-: o,)l "' ., ' ,'t'' l ... ..-: 4>.'t:,,. "lrt"' . ...,. . O:, 0 :.. .: !''6 l j''-"To:"""'.... ... ...\ . , , .:.. ,..1' ; '- l - -it,... ....... \.1 . SM r-.;.. . :._., ., . .......- va!.- .-:' IS c,l '. . .., . ..': ..---._'h ....: . ' Ohut' Th l i Aiu . t: e ki1of ' t t_ J u )(d.!l " j .Lom . . . J Milli r N 1111 .. , .. ;, ...... .- . . l ll ...' v .. ,. .h: . . ..\:. t t. .!l J ( . lJ ..... J . ' ' ... .a l .'.., .:''. ' . . .. , 'T . . .. l '.. .. . . t .. .. . ... ..... .,, . . ...... ", J.;"-. \tV 1...... : . .. ..

oi. l ' '""':. .." ; ,...17j ,, (;;. .,. t .... l' ... ...... .t...... ' L-1.,.; .. ,,"":(.:,: .- "l:- :, .J.. ... .:.'"' .... . . :' 1:. . ..,. .t'!. . . ,. ... .,. t(\ . . . . . l l( .l h ... '. v '

. .. . . . .: "{..: . ' ' -:......,=-(: . . . . . . .. Izvor: Mehmed ,.Arapsko pismo i njegova rasprostranjenost". revija, br. 3 (1939) str. 123. 99 .. Transkripcija arapskog pisma Udruenja bibliotekara ,...---' ' ' ' h hhhb -p pppp

t t tttt - - - t' t' w t -t -t -t -t --.., g v g v g v g v g v g -v e v e v e v e - - - -e-t -.l -- --- .......e--b(b)b(b)b (b)!J,(b)b(b)b(!J) ) dddddd -- - -d'd' ., d -d -d -- dd - -r rrrrr ,, - - - - rr - - -r - - zz z zzz -- ,;;- y"'y ------=- - _____.... ___z_J.___z_ .. _ .4-____J,_____:_,__J -i-- 100 l. Arapaki~ k ~ ........ .. .. . _~..... -erat. ja k:Xudak iPatu turak i U ~ d (Dari) .......-- . o ..... ._. . U*s s s. s s -s ~ v v s.s v v s s v v . s s . 4f. l -, - -- s -~ s s s - s s ~ dd d d d - b t t t tt -. j;, zz z z z - t t~t t -t . t ggg gg g - (U.) .._, J JJ.r ff ( ~ )~ v - - --- (J) 0 q . . q q q qq ~ kkkkkk ~ (jJ)-g (11) gggg J llllll j - --f' --( mmmmm m (J nnn n nn u ( ~ ) - - --. nn Jw ww w w w " h hh ,, h ,, ~ 4) y ,, J' l' l' .v ------ - - . - . -- ... ...- ...... -.. - Izvor: Ye rei n Deutscher Bibliothekare. Translitcration der Sprachen die mit demarabisehen A lphabetgeschriebcn.werden. Munchcn,1976. str. 1-2. 101 Izvor: Library ofCongrcss - Processing Department: Cataloging service Bulletin 91. Washington, 1970. p.1. Transkripcija primjcnjcna u Dr2avnoj biblioteci u Moskvi l ,l uq -' .. -b -'--' Oa -lo -\..._...1H aa -LJoea e < - -e - .P.lIP' E rrab e -Xxa ttl ( 11 - -e Xxa !it u .......... - ).l.lU &it - /a881 -..--J p -pa -) M liM -/ 8aa-(} B pl -Lr"' o01[8 -oXn - e -ai y -l, ili e

.oJi td 'a: i drugi bez oznake godine, sa legendom:ill l. l ,' CUl uA! tF 4., -Biljeka iz1289/1872. godine o uvakuOj enjuovog rukopi sa kao evla-dijjet Mustafa-bega, si na Fcjzullah-bcga sina Ismailova: e;:...>>.!'iul..> 1_.;,.",-.!J'i_,l.J11) - -, Verbalna koroboracija sc ostvarujeponavljanjem imenice.. - . .' >.:o ., l .J.:.)Udario samZejda. Ze jda, glagola:.- . .'.>'o.. -.!..>. Udariosam, ,"" udario Zejda, J I b. ou! u!Uistinu,uistinu je Zejd oti.fao. l. AGrammarof tite Arabic La11guage,LranslatedfromtheGermanofCaspariand cditcdwithnumerousadditionsandcorrectionsbyW.Wright.Third editionrevisedby W.R. SmithandM. J. dc Goejc,Volume ll , srr.271 i134, sLT. 272 - 273 i136. 2.Q, 3Jrad JCpripremljenpremaautografurukopisaovogadjelakojiscnalaziu G.u.1Husrcv-begovojbibhotcciu Sarajevu,R-3883. 3. OpsmiJc oScJh l UJIsu pisali: - Savfct-beg Bonjaci t1/ercegovci u islamskoj knjievnosti,Sarajevo1912, str.l 18-123 Mehmed K11jievnirad Muslimalla,Sarajevo 1933, str22-24. Hai.Un ,,Mustafa b. Yflsuf 'Ayyiibi al-Mostiiri",POF VII/ - IX,Sarajevo str. iKnjievnostMuslimanaBillnaorijentalnim jezicima.SaraJevo W73.str390-41 O. 170 l \ l l Doaomi je Zejd, mi je Zejd,i zamjenice:.-..j.-. ii 'J'!l..! fil L.Samo si me ti,ti ugostio. Na ova ejh J ujina objanjenja, medutim, neophodne su jo neke napo-mene pa i primjedbe. Verbalna koroboracija se ostvaruje ponavljanjem ili .; 1.;:Ul"La.... JI 1" ...'->jJ lKoji je uzdigaonebo,koji je uzdi-- . gao nebo. U vezikoroboracije glagola potrebno je napomenuti da sc mo;i.eponavl-janjem samo g1agolu perfcktui impcrfcklu.alibez subjckla, od-nosnoprilikomkorobomcije glagola nepodrazumijeva sc i ponavljanje nje-gova subjekta jer bito koroboraciju J." i2 J.AJ - r-J.J, rp . ... u-aL.=aiJ) A daLigovori,go-vorinekoosim mene istinu? Jasamod onih sakojima je istina rOttena, , a da se sa njom nisu rastali. Uglagolimainepodrazumijeva sc posLOjanjesubjekta. S obziromda sc ovo kodimpera-Livane moe on sc i ne koroborira.5 4.UpoLrcbasinonimaufunkcijiapozi tivavcrbHinckorohoracijcnavodif:la!'nn eAbbasu djelu al-wafi m.Kairo.Daral-uma'arif.1976.Slr.525-6 i navodi primjer . u, . i;, ... ":-' :J l Zlali ,zlalo je sbivcnou naim puslinjama 5. H.'Abbas o.e . str.53 1 ' 171 lKoroborncijaseostvarujena zavisnoodvrste koje izraavaju afirmaciju ilinegaciju postie se jcdnosravnimponavljanjem,,".._.J.J..:JLi i...'JJt._. L_.f.,-,..,I.J,.liUU.l u.>-=JlJ_,Jo Jl;t v al za onim to je proJlo kad na Zemlji nita nije Da, do,u cijeloj tugi je samo protezanje muke i trajanje patnje.lJ i rul . Da lije ustao Zejd? Da,da, ili"i"iNe,ne.ili'irJ1 Nl}'eli ustao Zejd?Svakako, svakako.itd.Prilikom koroboracije drugihlica sa njima sc ponavlja i nakoj u se odnose. Tako moebiti spojena sa pronominalnim sufiksom:t.::J.;..>-AProao sam ,, pored tebe, pored tebe, ilieksplicite izraenomimenicom:u! u! Zejd je uistinu,usrao.Ovdje moramo primijetiti da ej h J ujo, oslanja-JUcise na Zamahcrijcvo djeloiz si ntakse arapskog jezika Al-Mu/$$lll, nepraviraJJiku ovih paotudai ovakva koroboracija u!u njegovomprimjeru.Umjestoponovljene imeni ce,sa sc moe ponovili spojena zamjenica, je i bolje,tako da gornjiprimjer moeglasitii ovako: ju!sc moe od-nositii nagcniti vnuvezugdje scumjesto drugog ponovljene veze, moe upotrijebili4.; 4.; uuWIJ>: ilisazamjenicom Plemenit voli plemenitog, a nevaljao voli (sve)Ljude se ko-nsri, sekoristi.Inakraju,u kol ikoseodnosinadrugu ponavljajuSCobje:' fl.. -.,: Lo Lo_, ..>:.J l rLclLaA znaLitije to Sudnji dan,znaJ liti je to Sudnji dan!?Funkcija veznika u ovakvimprimjerima je fiktivna,fonnal na, bc; stvarnog dalje,ejhJujo zazamjenicukaeda sckoroboriratako 6. 'Abua1 -QasimMal)mGdb.'Omar az-Zarna!Jari, Egipat,Matba'a at-1323/1905. sl!.112. 7. l). ' Abbaso.c.,Sl!.536. 172 \ l l l l l l \ SLoobje zamjenice mogu biti rastavljene:L.On, on me je samo udario, ili da se spojena,bilo eksplicitna ili implicitna, rac;tavl-jenom:L* lL:il b .JTi,ti si otiao, ili Proao sam pored tebe,tebe.U ovakvim apozitivna zamjeni ca je rastavljena i u nominativu je:L.:. itc!, -.2i JVidio si mene, mene, s tim to moe i u akuzativuukoliko je spojena zamjenica koja se koroborira po mjestuu akuzativu: Vidiosimene,mene.8 Na kraju, iu primjeru opteg objekta: .'e..>+=JIt::J..H-CPreao sam rijeku, nalazi se vrsta koroboracije jer je infinitiv u ovomekoroborativsvoga regensa. ovdje se eli da sc i ovaj infin-itiv moe po nav ljanjem koroboriraLi : e e --sam pored pravedna ,, 04.>-:' t.::J.J..>-- Proao sam pored dva pravedna , i i ..>--!-:tt.::JJ..>-- Proao sam pored pravedne ene. , Atribut u odnosu prema imenici, nastavlja Scjh Jujo,moebitiu funkci-jiodredivanja svojstvaimena,restri kcije pojmau njegovojne- odnosno irini zati m u funkcijide-tcnnini sanog pojma to sc moe u hvaljenju i ilikudcnju i prezi ranj u ili intcnzifikacijipojmovakojemu sc pripisuje. i -bl i. Iju A kada se jednom u sur (rog) puhne. Atri butizacijancdctcnninisanihimeni ca,nastavlja Scjhl ujo,moe se vritii izjavnom (. "'?" ll )u kojem je obavezna upotreba pronominalnog sufiksakoj i stoj i na subjektu ovea od-nosi sc naprije iskazan pojam je atri but ova L>" '.. f"'?" .J t.::JJ ..>-- sam pored tovjeka lijepalica (..e-oe=41 e Prepirali su se Zejd i Amr, odnos isti(iZcjdi Amr su istovremeno iF'; iF'; .22 .. Odnos izmeduimenice i njenog atributa u pogledu slaganja je i razbitiukolikoseatributupotrebljavauciljuhvaljenja,kudcnjaili saaljenja.U tom atribut moe bitiu nominativu kao predikat zamjeniceJAiliu akuzativukaoobjekat glagola . # Proao sam pored plemenitog Zejda.23 ejh Jujopotom prelazi na druge vrste atributa, kauzalni ('-e:'.'.'".ili atribut koji imenicu na koju se odnosislijedi indirektno i sanjomseslaesamoupadeui Atributove vrstejeu suti niglagol i ne pripada imenici nakojusc odnosi.Ovdje sc u stvariradi o formalnojpripadnosti dok se atribut zapravo odnosina imenicu poslije nJega. Ova imcnica mora imatipronominalni sufiks kojisc odnosinaimeni cu kojojatribut formalno pripada. Ovo sc objanjava time Stoarapskigrama-smatraju da atribut u sebisadri.ipronominalniagenskojinije izraen, .,,,... npr.v'" .... JCJAv'""= ."...o. ...." a kOJIkodkauzalnc vrste atributa biva iskazan. Tako je koja slijediimenicu na kojusc odnosiprividnoimc nska, dok je u sutini kao atribut imenicikoju '-slijediglagolska. 2 '.w ..",Pro.\tao sam pored , . ,, je majka dobra,u sutinikaoda glasiili...;:, ... .....lJ j=.!i.JVidio sam Zejda lijepoga lica,u sutinikao da u sl u bia tri buta ove vrstezove sc.. " 1J povezan, koji sc odnosi) ipripada kao dodatnipredikatimenici koja sc zove .. .."" 1J(veza, odnos) koja je njegovsubjekat.Ova imcnska je atri-but imenici kojuslijedi...J-:';!'-.... .- .!i.JVidio sam tovjeka je otac dobar:t.....re sam pored je majka , e/obra. Ukoliko je imenica u dvoji niilimnoi niatribut ostaje u jednini. t.U"'.,.sam pored dvije ene su dobri ,. 22. W.Wrighl o.c.. slr. 275. 23 . . art)IbnAqflo.c., str.204-5,W. Wrighl o.c .. slr. 276. 179 t4-J :.:iJVidio sam ljude su plemeniti.Ukoliko je imenica u nepravilnoj mnoiniatribut sc moe slagati sa imenicomili u jednini.r',.,S: :)l..j ili :)l..j P 'i :,.AOni drugovi su plemeniti.U daje imenica u pravilnoj mnoiniili enskog rodabolje je da atribut bude u jednini. .Up )l. j"'i j.A Oni drugovi su plemeniti. ..UlJj "'iy.One dru-garice su majke plemenite. Ukoliko je imenica na bilo kojideter-rninisana i atribut dobija ..ef .... .,." j-=)JVidio sam Zejda je lice lijepo. 24 zamjenica,nastavlja ejh J ujo dalje,ne moe bitinitidobitiatri-but. dok vlastito ime nemoebiti alimo7.edobiti atribut kojiopet mo7.cbiti dcteiminisan (l.J-A).Pro.fao sam pored plemenitog Zejda,genitivnomvezom("i:J.u")sam " pored Zejda,tvoga prijateljaipokaznomzamjenicomIlAJ..: .>-:t Proao sam pored ovoga Zejda.Pokaznazamjenica opet moe dobitiatri -butsa koji moebitiimeni ca ilipridjevlll.& O raj r.JW Il l.&Ovaj ; S obziromdasepokaznezamjeni ceuarapskom j ezikutretirajukao vrstaimena,kaotakvemogustajatiu apozitivnojfunkcijipremadrugi m imenicamaiobratno . .lill IlAOvaj kralj,IlA Ovaj Zejd.U oba druga kaoapozitiv blie prvui njen j e atribut pa sc prema tome slae sa svojim imenomkao i drugiatributi. je zamjenica posvojojprirodi iimekojestojiu apozitivnom odnosuprema njojmorabitis timtozamjenica ukoliko je ime determinirano odrederum uglavnomstojiprije imena a rijetko obramo.Ukoliko je ime, medutim, posvojojprirodi kaovlastita imenanpr. , ilipos-lije genitiva, pokazna zamjenica uvijek dolazi na drugom mjestu. IlAOvaj Zejd,"'i,;....Oni moji roboviIlA t, -, i_,, Ovoe vrijeme.25 U smi slu imenica mora biti od svoga atributa, nast.avlja dalje ejh J ujo, ili najmanje ista kaoiatribut, i mora se spomenuti uzatribut, osimukoliko je tolikopoznata danema potrebe za njeni m spo- mmJanJem. Kada je u pitanju isputanje imena koje ima atribut, doputeno je ili obavezno isputanje u vieUkolikoinfinitivima atribut kojisc 24. W.Wright o.c., str.283-4, H. Abbas o.c.,str. 452-5. 25.W. Wrighto.c.,str.277-8 180 razumije iz samoga atributa isputanje je doputeno::,.",.j : ... ,1 =!'" ,-je vu,,4.11 V"''i L-::""'=!'Sjeo sam najbolje to se moe Doputeno je isputanje imena koje ima atribut i u kada atribut moe da preuzme funkcijutoga imena. L:'!?'citj . ,, )l.Al.A L..... ,rt Dopao mi se konja, jer scu jeziku odnosina konja.Obavezno je isputanje imena koje imaatribut,kada je ime toliko JX)znato da nema potrebe za njegovim spominjanjem. L>" .;l.i..J 1t.4- Doao je konjanik, podrazumijevavu J UJI.. 4- ) tj. .AtributuuJU.JI,usutiniovdjevieinijeatributjerprcu-zima funkciju imenicePonekada se moe ispustiti i atribut ukoliko seprema kontekstu podrazumijeva da 4.: .!i "J lL. i :, .;. .ll JJ uLS: J,l .'}e jui ,J,. .'llu_,l .: .. 1 ,v t ";. 4.- ,.Sto se lade, ona je pripadala nevoljnicima koji rade na -moru, pa sam je htio otetiti, jer je izanjih bio jedanvladar koji je svaku (ispravnu) otimao.Sintagma' .'.!ciuiukazujeda su prije nego su bile ispravne(.:Jl......o. Nekada se, mada rijetko, moguispustitii ime injegov atribut ukol iko kontekst na to dasu isputeni. t!,..! 'i_, 'i":, U njemu umirati niti ivjeti. S obzirom dane postojisredina ivotai ,, smrtipodrazumijeva se kao da je t_.".!'J_,WIJ,, 4.26 - Permutativl) Pennutativ je prema ejh Jujiime kojeu sebisadrl i koju supstituira,a na osnovu vrste supstitucije dijelise na vrste. 1.P ermutacija cjeline cjelinom ,j...JS-1 l J .1-;a)je kada je ilisintagme koja se supsLituira (.e..: ) u potpunostisadrJ.ano u drugojkoja je supstiluira ( l), kao u primjerima j..:2lJVi-dio samZejda, tvoga brata, ili.-.vi cJ.:.l.ll.Jal>-""'r:i ...G.u! r_.1eUputi nas na pravi put, put onih kojima si dao blagodati. Na ejh Jujino objaSnjenje ovoga apozitiva potrebno je dodalii lo da je pcrmutativ uglavnompri miLi vno(neizvcdeno) imc i da dolazi pos-26.H.Abbas o.c..slr. 492-6. 181 lije imena nakoje se odnosi bez ikakve verbalne veze u smislu veznika ili pronominal nog sufi ksa.Osnovniciljupotrebe pcrmutativa je odnono pojma nakojisc odnosi, se otklanja bilo kakvadrugogtoga pojma.Ovakvufunkcijupcr-mutativ otvaruje samo ukoliko u sebisadrl i neku dodatnuinformaciju u vezipojma na koji sc odnosi. I s obzirom da su i permu tati v i ime koje ovaj suptituira istog sadrlaja, aizraza, za pcnnutativ sc kae da je po praviluponavljanje rcgcnsa, Sto je kako kasnije vidjeti jedna oddvije ra?Jikcizmedu pcnnutaliva i apozicije. 2.Permutacija cjeline jednim dijelom( '->--- u-jam kao i imeuzkoje stoji. d..,.:..i.. 4-mije tvoj brat, Zejd. Osnovna svrhaapozicije je da naknadno objasni {X)jam sadr2an u isprednje, to moe ostvaritisamoukoliko u sebisadr:i.i dozu infor-mativnostiu odnosu naime kojemu je apozicij;-.Apo7.icij a je JX)trebna po-sebnoimenicama manje poznatim onome kome, seimenicama koje u sebiimaj u nepoznatog,skrivnogilisu homonimi.Uzovuosnovnu svrhu apozicija mo7..ebilii u funkcijihvalcnja ',,, uul.:JJrl..rJI =.!.' " t._..-!L:ai - , y': : W J L:. i to je nepravilno. ,, Prva vrsta razlike apozicije i pcnnutativa cjeli ne cjelinom koju navodiejh Jujo moe se daje, s obziromna funkcije ova dva apozili-va, naravi.Drugavrstarazlike,pokazananagornjem stihu, je prirode i potrebno je vie objasniLi . Jslicanjc razli ka izmedu ova dva apozitivapotrebno je zbog toga to suizraziLO skorodabi se gotovo moglo govoritio jednoj vrstiapozitivauko-likobisczanemarile pomcnuterazlike.Naosnovuprimjerakojinavodi cjh Jujo, a kojise nal azi i u drugojliteraturi,moe sc da sc imc bez u apoziLivnoj funkcij i imenukoje ima odredeni koje je uz to i drugi neprave genitivnc veze, (L.o.,.. J .!;.)smatra samo apo-zicijom, potobi,kako je implici ranje ponovljenog rcgensa, to je obaveznokod permutati va, lzazvalozbrku. Ovoj vrsti razlika pripadaiupotrebeapozicijciza imenau vokali vu kad je ime kao 33.Sar h IbnAqil o.c. str. 253. H.'Abbas o.c., s li .683-8. 185 apozicijau jednini, ipromjenljivo.(.1 eu:.o prijatelju, 6 Alija!r_.r ..koja je u ovom apozicija,ukoliko bisetretirala i kaoperrnutati v, ondabismo,s obziromdapermutativ podrazumijeva po--navijanje regensa,implicira re gensi ispred1_.1"imalisituacijuda ..mora,s obziromnatajregens, bitiu nominarivukaovokativ,a kao apozicija ( bez implicitnog regensa) u akuzativu, bi,dolo do zbrke. Tako se na osnovu navedenih primjera da da se uapozicije gdje biimpliciranje regensa, to je obavezno kodpcrmutativa cje-linecjelinom, dovelodo zbrke,odnosnogreke,apozicija ne moe smatrati i perrnutalivom. Defini cija apozicijc koju ejh Jujo navodinaovoga poglavlja odnosi se, samo na deterrnini sana imena dokkod ncdetenninisa-njh koja u sebiposvojojpri rodinosepotpunuapozicijaima funkciju restri kcijepojma kojemuscpripisuje.U Komentaru sc ne pom inje da ncodrcctcno ime moe dobitiapoziciju, vjcrovalno zato toto nespominje ni Zamahcriu svomedjeluAl-Mufamodai zbog toga to samim postoje mimoilaenja u tome pogledu.Onikoji smaLrajuda imemoedobitiapozi cijunavodeprimjereiz Kur'ana. b u...o.u-'"=.. . koja se pali iz blagoslovljenog l- * stablamaslinovog "'L.0-- ui"'.:'J ... i napajat se odvratnom vo-* dom, gdje je u prvom primjeru -._._;apozicija b .J?'a u dru-gom .... "'Lo,34 I nakraju ovoga poglavlja,je, napomenutidase apozicija sa svojim imenom slae u rodu, broju, padeui s timtoimc uvi-jek mora biti eksplicite izraeno. Ime poslijeveznika( .1!.. aJ l) se osnovnog djela Al-Unmii q.agu kojemustojida se o veznici-ma posebnogovoriu poglavlju o cjh Ju jo u ovome poglavlju govorisamo o optimpravilima upotrebe veznika u Tako imc koje dotazi poslijeveznikaslae sc saimenomza kojesevee ( 4. : 1eu padeu.jA CJ Doli su mi Zejd iAmr. Ras-lav ljena zamjenica,moe poslije, kaoiprijeveznika. L-.-.i"".l.:.)Doao mi je Ze)diti .ePozvaosam 34. arhIbn' Aqilo.c. str. 220,H.' Abbaso.c.,541 , bilj. 5isLr.543,bilj. 9. 186 Amra i L.si mi samo ti i Zejd. ,:.!i.J L. " Vidio sam samo tebe i Zejda. to se spojenih zamjenica(kako eksplicitnih takoi implicit-nih), one ne mogu poslije veznika, dok se nanjihmoguvezatidruga imena, s tim da sc kada su u nominati vu rastavlje-nom zamjenicom.L:.j,:.AjIaosi tii Zejd . -..ju< ..,j 4.Nastanite se ti i tvoja ena u raju. Funkcijurastavljene zamjenice moe zamijeniti i neka druga vrsta =;Us-taosam danas ja i Zejd. 'J_,L. illi ,. w, _,J 1 J..,;_. .., Mnogoboci govoriti:"Daje Allah htio mi ne bimso njemu dru-ga pripisivali, a ni preci nai u.Ako je spojena zamjenica, medutim, u akuzativu,rastavljenazamjenica seisputa. ..J-.:.J;,. Udario sam tebei Zejda.Ako je spojena zamjenica u geni livuposlije prijed-loga sa imenom koje se vee, mora se ponovitii prijedlog.Proao sam pored njega i Zejda.U ovim analizama ej h Jujo sc poziva na Zamaherijev audaljojanalizinavodidapremanekim miljenjima spojena zamjenica saprijedlogom moe i poslije vez-nikad.:a.J Prosaosam pored Zcjda i tebe.OvdjesczatimdoSio do jedne fonnaJnc dileme.Da liu ovakvim tretirati da je ovo veza dvaimena sa prijedlogomu gcnitivuilisamodvaimenau genitivu. Prema Ar-Radiyyu, komcntatoru AL-Ktifiya odIbn al-f:lagiba, mi ljenje navodiej h J ujo,pretcniji je drugitreunan za navodiprimjer J,_. !.Jv-._.!Izmedu mene i tebe, gdje drugo 0::--!nemanego sc -navodisamokaosredstvo za veznika.Uostalomi sama 4. _.,_.!podrazumijeva dvije strane. Scjh Jujou daljemnastavkuiznosi da je medu nastalo mimoilaenjei u pogleduponavljanja, odnos-noisputanja prijedloga kodimena poslije veznika kada je imcprije vezni-kasaprijedlogom.Premabasrijskoj prijedloga jeu vim doputenosamo iz nude, dok je premakulijskoj Skolii jo nekim kao Sto su Yunus i Ab.faS dozvoljeno. Zadokazsvoje tvrdnj eoninavodekur'anskiprimjer.c.sl.l lill 1." il." -

... iI Allaha se bojite, s imenom c.tijimjedni druge molite, i rodbinskeveze ne kidaj t...gdje je r6..Jprema Ham zinomkirncruu geniti vu.Scjh Jujo, naZ1maherijai joS nekedruge autore, tvrdi da ovako ove premaHamzinomkiraclUnema po-sebnusnagu.Osimtoga postoji i miSljcnjc,kakonavodiSejhlujo,dato 187 nije zbog veznika Jnego da je.J ovdje za 1JlJ )pa ima da kao da je ('6...> )'lU daljemnastavkuovoga poglavlja, se skorou cjelostina pomcnuto Ibn}:la gibovo djelo Al-Ktifiya, Scjh lujo govorio jo nekim pra-vil imavezanimzaupotrebuveznikau Pravila vezivanja kojase odnose na imc prije veznika u smisluobaveze ili zabrane vae i za imc pos-lijeveznika. Zatim,mogusevezatidvarcktumaoddvarcgcnsatoje, prema Sibcvcjhu neispravno.I:UL:i..J..> eJ e.l.;!j Zejd je tu.tario Amra, a Amr Halida.Osimtoga mogusc vezati dva i vie rcktu-.,- - - ... ma Jednogregcnsa.1..>eJ l-e.;J l .l.;! j.-._.L.. e 1Dao sam Zejdu dt-rhem,a Amru dinar. U nastavkuovoga poglavlja Sc j h Jujo da je dozvoljeno vezivanje -dva glagola,ali bez njihovihrcktuma.h lj. e.l.;!j"":-'..>';..!ui .1..;!) I:UL:.. elim da Zejd udari Amra, a Bekr ponizi Halida. Vezivanje rektuma u ovome nije dozvoljenoimnisu nitiudaranje poniavanjc (ovimglagoli ma je samo toobapripadajuglagolu htjeti( JI.;! ). to sc isputanj a moe sc izostavi ti i drugai prva... ( J_r.J 1_,) r .umro667/1268H:H: 2033. 203 Smatram daje da sc ovdje misli sa valijomna visok poloaj koji ima kompetencije dapostavlja kadije kaokodnas reisu-l -ul ema to je na-glaeno na margini jednog djela gdje se prenosi: "Ukoliko u jednom mjestu ne bude vladara nitionoga kobimogao imenovatisudiju(kaoto je u ne-kim mjestima danas gdje vladaju nemuslimani, Qordova) dunost stanovni-kamuslimana toga mjesta je da se suglaseo jednomodnjihi daga imenujunamjesnikom, a on postavlja kadiju.On bi njimai predvodi o dumunamaz.,.Ovimsc postie zadovoljstvoduepa neka se na to osloni. nchr. 22 Na to ukazuju "fetha"23 ne uspostavljanje kadijskc dunostiodstrane nemuslimana to je, kako smo vidjeli, u kontradikciji sa onimStoe navodiod Tatarhanije.ukoliko muslimanima budeimenovan sudij a ncmusliman sakojim muslimanibitizadovoljni priznavanje njegove jurisdi kcij e, bez sumnje, je ispravno. [Ovim sc ne mis-li daje ispravnoimenovanjesudijaodstranencmuslimana,al i setou krajnjojnudi moe ostvariliuz saglasnost muslimana. daje saglas-nost muslimanaprcvashodnau tome.] Jasnoje da sepodrazumijeva pod zadovoljstvommuslimana i njihovasuglasnost,to opet suglasnost uccnjakapametnih i razboritih, jer je suglasnost svihpojedinaca tekoili nemoguce kao i kod davanj a prisege vj ernostivladaru. U djelu.,Al-Ma$air24se kae:Imenovanj e vladara sc vri preporukom predhodnog ili suglasjemAl -A' Arismatrada je dovoljan jedan od poduslovom da ima svjedoka, kako bisc odbile eventu-alne primisli,akotobude potrebno.Mu'tezilc smatraju da trebasuglasnost petorice dok nekihane fi jskismatraj u da je potrebna su-glasnostne broj:' ' Saglasnostscsmatra svi h.kaoto se davanje prisege jedne grupe smatra pri segom svi h. Odred-ba po kojoj je obaveznotraitimuslimana za vladara proizlazi iz had isa gdje sekae:,,Nema namjesni tva nemuslimana nad muslimanom."25tj. nem us-limanne moe upravljalinadvjerskimstvarima muslimana,s obziromda je ncmusliman, kaoto je nasljedstvo i drugi vjerski poslovi. Komentar ovoga had isa treba traitiu njegovom etimolokomOnne podrazumijeva zabranuupravlj anj a zemljom u kojojima musliman-ma od strane nevjernika, pa sc tako ne proti vinamjcsni tvuncmusli mana s obzi romnasvjetovnuupravu nadmuslimanskimzemljamaioblastima. 22.OvdJescvjerovatnoradionekomizvoru,koji'l.bognedostatkanazivanismo mogli idcntifl.kovati. 23. sc radioizvoru koji nije bilo identifikovaLi . 24.YJcrovalno sc radiodjelu .1... Jl...S ' ! erw. umro8'61/1456-25. Ovaj had isne nalazimo u zbirci vjcrodostojnihhad isa. 204 - had isa je da se u takvim zemljama nade musliman koji upravl-jati vjerskim stvarima muslimana.Zemlja u kojojsu navlasti,a muslimaniupravljajusvojim vjerskimstvarimanije u osnoviu rukama Upravljanje iraspolaganje odredenim stvarima podrazumijeva izv-jesnu samostalnost. Tako se kae: raspolagati sa stvarima ili upravljati nad njima je kada se nekome prepusti vlast.U god rucibude zemlja on je njen vlastodrac i upravitelj. je da se sa namjesnikom muslimana ne podrazumijeva upravitelj zemlje [Valij a zemlje je onaj u je ruci u poloaja koji obuhvata brojne slube, a valij a musliman je onaj u je nadletvu upravljanje uraspolaganja stvarima vjere, s ob-zi rom da su oni muslimani.] nego upravljanje i raspolaganje u vjers-kim stvarima, uspostavljanje sudske vlasti, davanje fetvii sl. to se Alejhisselama:,.Islam je uzvieni nemoeganjta nadvisi ti" .26je da islampobjeduje svaku vrlinu kodAllaha, d.. jer nema osimu njemu, kao to je nauka npr.najvie svojstvo i oso-bina savrenstva, [ llida islam nadvisuje svako svojstvo, bilo ono dobroililoe,tj . u dobrunadvisujesvakodobro,a prevladava svako zlo, ukida njegovo djelovanje ibrie njegove tragove kao StoAllah, d..kae:"Dobra djela zaista ponitavaju (hud114) Prema tome kadaseu jednojzemljinadeislami negativnostimnogobo7.acai obase primjenjuju,izhad isa je jasno da odluka pripada islamu,.jer je ontajkoji nadvisuje i koji nije nadvien,a zemlja ostaje pod njegovom jurisdikcijom i to je dar al-islam, kao to je navedeno u drugomdijelupodprvimuslovom, a to je prcneeno iz djelaHindije.Nema izmedu prevlada-vanja islama, jer naprosto islam je takav u svojojbiti, imusli-mana u jednoj zemlji u i kuJLurolokomsmislu.] Iskrenogvjernikai naovomesvijetu poni avanje i omalovaavanje, jer je on patnjii iskuenja.Allah, d..kae: "Mi vas stavljamo na kunju i u zlu i u dobrui Nama se vratiti."27 Zbog toga se deava da vjernik nije bez bolesti, sirpmatva i ponienja, a se navodi:Plakalo je sedamnebesa i ZemJja i onikojisuu njima i oni kojisu na njima, onajbude ponien,a bogatijiosiromai, sa sc poigravaju neznalice. Uzvieni je rekao: ,.Taj drugi svijet onimakojineele dasenazemljioholeidanereda onekojisc Allaha boje sreLankraj ."28 je rekao: ,.Au ovim danima mi da-jemo pobjedusad jednima saddrugima .. .''29Lj.mijenjamoi raspolaemo vremenima uspjeha i pobjede njima.Ovo dodjeljujemo u korist 26.Hadis prenosi Buharija. 27. Al-Anbija. 35. 28.83. 29.Ali 'Imriin,140. 205 ni h jedanput,a u korist drugih drugi put. Zbog toga se i kae: Jedan dan za nas, drugiprotivnas, jedna dan se radujemo, a drugi smo alosni.je: Ovaj svijet je sredstvo,a nije cilj. Ovako treba shvatitinjegovomjesto jer je toklizavteren. to se odobravanja namjesnitva nemusJi -manaA1-Qadiu svom tefsi ru suru Jusuf a povodomAjeta: ,.Postavime' - - "da vodimbrigu o stovaritima na zemlji, ja samzais-tai znan:30 kae:"U tome je dokaz o postavljanjunemuslimana ako je spreman i primanje dunostiiz ruke nemuslimana kada se zna da ne postoji drugi da se ostvariupravljanje narodomi izvrenje obaveza". Smatramda je dozvoljeno priznativl adavinunem uslimana jer suashal}i dozvolilislijediti Jezida31sa njegovimtiskomi nasilnitvom, pa i nev-jcmitvom, zbog toga to je odobrio ubistvo h. Husejina i njegovog rado-vanja uprkostome to je omalovaena porodi caAl ejhisselama. Sa'd u ko-mentaruakaida je rekao: "Istina je da se ubi stvoh. Husejina dogodilo uz slaganje i radovanje Jezida kao i s JX>ni enjem JX>rodi ce Alejhisselama", to je preneseno sa nrepekinutim ni zom prenosil aca.Poto su nekepojedinosti preneene odpojedinaca, mise zadravatina ovom nego naNjegovuvjerovanj u - Allah gaprokleo- i njegovi m i pris-talicama.Medutimtabi'inisu primaliJX>Ioaje odHaddada32 bez obzira to je bio nasilnik svoga vremena.Sve tc ovo nanunost uzimanjau obzir poloajabezobzira kogaimaoida li je on musliman. Allah govori Musau i Harunu:"Obratitemusclijepim.33Ovo je obaziranjenapoloaj. ajet:"Onogakojije bogat, ti njega savjctuje"34 ejhu-1-ekber, nj egova taj na,kae:"Ovdje su scokliznu li mnogikoj i su se baviliislamskimpravom,a toimnije bil o po-Lrcbno, jer Alejhissclamupozorava sa had isom na ono tosmorckl i, a to je mene navelo da se posluim dokazom u vezitoga:"Kada vam neko odplemenita naroda,ga"35a i Uzvienog."All ahvasne odonih kojisc protivvasne bore zbog vjere i koj i vas ne izgone i z vai h domova,daim dobroi dabudetepravedniprema njima."36 Znaj dali potovan ivladar u svomnarodu a danije ostavio svoj u silui iza svoji h ilije paktvoja sila i kodnjega od njegove. Pa u svakom on je odsjeo kod tebe, pa gaprihvati prema poloaju kojimupripada i kojem se samradovati , pa mudar 30.Yusuf,55. 31.YazidJ sin Muawiya.Halifau vremenu od610-683. god. 32. Had.dadb.Yiisuf namjesnikTrakazavrijemehalifc'Ahdal-Malikb.Mcrwan (685-705) 33. Ta. ha,44. 34. 'Abasa.5. 35.Had1sne nalazimo vjerodostojnimhadisima. 36. Al -Mumtahina. 8 . 206 l biti.Allah je Svog Poslanika prekorio zbog slijepca i hromog samo zato to su bili prisutni Jevreji i u drutvu je pao prijekor, a ne vladaraipoglavicaspadaupotivanjeAllaha,d..a potivanje siromanih ne nita drugo do likvidiran ju njihovog siromatva. Njegove "Potivanje Allaha"u stvari potivanje odredbe Allaha to na Alejhisselama." Pa mu ukaite s obzi-romda je odredba PoslanikaodredbaAllaha ili pakna uzvienog Allaha:"Allah vas ne ... " Negiranje zabrane uslov ljava postojanje naredbe, pa makar tobilo u for-midoputenog djela, s tim da ono u nekim moebitiprepo- djelo ili pak u viduobaveze kao to je uzimanje hrane i radi bolestii odravanja ivota, ili pak lijepih imena svoga Gospodarai Njegovog stepenai uvaavanje Njegovih djela, kao vladavina iostalih stepenova[kaouprava, namjesnitva, sudstvo, jer pripadniciovih slubi svojimimenomukazujuna njihov Mu'min imaonoga kojidaje sigurnost, jer je osnovna sigurnost ljudi u im-ovinii ivotima.]kojiiz toga proizilaze, a koji se u bilo kojojosobi ukoliko toodgovara njegovoj sposobnosti . Potovanjeproizilaziizpoloaja,a neizosobe jer svjetovni i poloaj je odraz Boanskog i Istinitog kaoto se navodi:"Sultan je sjena Allahova".Konije zahvalanljudjmanijezahvalanniAllahu,d..Ovo je u smislu onoga to se kae:Pohvala isklesanog pripada klesaru, a pronicljiv i obrazovan komunicira sa ljudima s obzirom na njihovpolo2.aj. U Ruhu-l-bejanu37 povodomajeta:... "A ljudima lijepe govoriLi. .. " se kae da je to saimetkom u ostvarivanjuprava po-sebnih kategorija ljudi, a onisu: roditelji,rodbina, si rote i siromani . PoLo im elak ne sve ove kategorijebogatim, je ljudima da sa sva-kimlijepo ophode, lijepom topametnimnije Na istom mjestuse kae:"i lijepo jedniprema drugimpostupajte" odnosno nuno je sa ljudima postupati, s lijepim govoromimse vedrainasmijanalicakojejeotvorenopremadobrom,al iiprema grij eniku,prema vlastodrcu, alii prema heretiku, bez licemjerstva i podi-laenja, alii bez kojibi zadovoljstvo sa sugovor-nikovimnadzorima jer je UzvienirekaoMusaui Harunu: "Govorite mu lijepi m ,,Ni jedan nije vrednijiod Musaa i Haruna nitiima bij ednij eggrij enikaodFaraona,paimopetAll ah lijepo prema njemu. U ovajajet su Jevrejiia kako 37.Puninaslov djelaui..;&J l .>_.... ul_._."(JJJ:.ul ... J L.oA.umro1137/1724 t 207 ne bibili hanifi. Lijep odnos prema je obaveza u svimvremenima, osimkadatotraiodgajanje onoga koji je u tvomnadlctvui podtvojom vlastiunekim Zapravoovakvounekim je i obaveza kada to zahtijeva poloajili pak stanje. Zar ni si vi-diokada je Vjerovjesnik,a. s.kadaga je njegovnarodzlostavljao inogu mu okrvavio rekao: "Boe moj,uputimoj narod jer oni ne znaju": U situaciji je bioAlejhissclami u Mekki, a to se poziva na oruanu borbu, ona je tek poslije hidre.Ajeli prije hidre subla-gi, Allah sc u njima ljudima "0ljudi"!i bilisu blagibez podjele navjernike i mnogoboSce, a medi nskiajetisu puno u po-gledu[tj . u odnosunapripadnike mnogoboacaa ne na vjernikeilimek-kanske ajete, jer apsolutna nepada odstrane Najmilostivijeg.] oslovljava sa njima:"0vikojivjerujete" i .,0vikoji ne vjerujete",hvale i prekoravaju, za svaku prilikuima Otvori pa stepen zadovoljstva, skinikoru,a uzmi bi jedan odrazboritih. IIIDIO Trece poglavlje objanjava pojam "felh", daje njegovu podjelu, i ono to se odnosinanjega. ,.Feth' otvaranjezatvorenog,elimini sanjepreprekeitd. Dijeli se na dvije vrste:prva je dostupna vidu, kao otvaranje vrata ilikatan-ca (brave), a druga umu,kaorazbijanje tuge, od straha,te taj-novite i nejasne stvariu naukama pokazivanjem i razotkrivan-jem jasnimOva vrstafelha seupotrebljava u sudstvu,npr. da sudija pronikne u skrivene namjere zahtjeva il i albe,zatimkodpobjede, ratnog plijena, osvajanja jedne zemlje sil om. Znajda je ovajizraz spomenutu Kur'anuzajednosaskora (al-qartb);kaoto jeu" .. .i ihskorompobjedom"38i " ...Allahova i skora pobjeda"39 te uz "sigurna" (a1-mubin)kaoto je u Uzvienog: ,,Mi tidaLisigurnupobjedu," 40atak odei bezovi hpovezanosLi,kaou.,Kada Allahova i pobjeda dodu."41 Izraz "skoranja pobjeda" (al-fall) al-qarib) je ustajanje [bez obzi ra da li je to ustajanje borbom i orujem ilimirnimputem i dobrimpostupanjem od strane protivtiranije, nasilja,nepravde, i preuzimanja vladavine nadstvarima vjere, ivota, imetka i porodice, s obzi romdasu bli ski jedni 38. AI -Falh,18 . 39.13. 40. Al-Falh, l . 41. l. 208 drugima, koja se ponekad svodi na vodenje Na to je ukazao i Alejhisselam "Svi ste vi pa.c;tirii svi bitiodgovorni za svoja stada."42 Drugim to je pobjeda koja donosi na ovom ili onomsvijetu,s obziromna njenu bliskost ipom enu to Ratni plijen [ufcthspadajupobjede koje se dogode usljed obostrane od-brane ili napada, osim osvajanja zemlje jer je ona u tom sredstvo za opstanak,a ova skrivenapobjeda je ostataktajnistraha kojije uljeven u srca mnogoboaca.] spada u ovu pobjedu, jer pripada drugom dijelu, a to je ovosvjetsko zadovoljstvo. Na to Allaha: "I bogatimplijenom koji dobiti"poslije "l ih skorom pobjedom." Ova pob-jeda je osvajanjai najniasvojimmjestomi poloajem,a naj- shodno ostvarenju pojedinaca i vremena. Allah,d..kae: "1 ihskorompobjedom,""Obraduj vjer-nike"tj. skorompobjedomia toje ovdjeizraenoTa pobjeda se ostvarivatina tajanstven i ona je dio osvajanja bez vlas-titog i doprinosa.Na nju ukazuju i Uzvienog u gdje su nabrojane blagodatiposlije pom injanja ratnog plijena"i ruke ljudi je od vaszadr.lao",jer zadr.lavanje ruku ljudiodtih prava pa makar i mirnimpu-tem,nakon izvjesnostiporaza je skrivena blagodat koja sc ispoljava u vidu kazne. Skrivena koja dobije oblik poraza bitrebal a izazvatizahval-nost nanjoj takoblagodati , alito ljudine zbog njene tajnovitosti, kao to je ljudii ne kao da je ona njihov nasljedniimetak, ne njenu pravu vrijednost sve dok je ne iz-buge.je pobjedakoja je naj avljena u ajetu:,,Allahovai skora pobjeda."Ovajvid je tajnovi t,ncsaznatljiv, a radisc o izrazu koji nije madase da je tozbogugroenostivjere. da je nespoznatljiva ni eg stepena odpobjedei Boije primjerena je vjerikada postane(garib). Sigurna pobjeda (al -fatQal-mubfn) zauzimanje zemlje ratomilipri -mirjem i njenoprisajedinj avanje dr/.avnojteritoriji, zbog djelotvornostiras-polaganja i upravljanja nadnjom i njenimstanovnitvomsamo u vanjskom pogledui sa upravom.To je sutinaosvajanjakodovepobjede. Allah, d..kae:,.Mi tidatisigurnupobjedu."Ovoscodnosina Alejhisselama, mada se u stvarnostiodnosi na onoga kome pripada, i spada u vlast.A akosc pripie to je . amozbog togaStosu oniposredniciu njenomosvojenju,a to je osvajanjevladara, sultana,za-povjednika sa Allahovom "A Allah Lipruiliveliku

a od Njega su i "A pobjeda dolazi odAllaha, 42. Hadis prenosi Buhariju i Muslim. 43. Al-Falh, 3 44. Ali'Imran126. 209 Kada se ostvari ova pobjeda, zajedno sa njomsepostie i ona prva, kao Sto je bilo pri osvojenju Mek ke.Zbog toga je i nazvana "sigurna pobjeda". to se pobjede (mutlaq) to je sigurna pobjeda s obzirom na raspolaganjai njegovevlastiusutini.Nato i ajet: " 1 vidi ljude kako u skupinama u Allahovu vjeruulaze."45 Pokoravajuse Alcjhisselamu u duama zbog njegovog snanog uticaja na nji h i ovo je najuzvienija pobjeda, kao da je spoj dvije suprotnosti ; sablje i pera,propovijedi i odredbe i pojavljuje sekaovidljivkrajsa dva svojstva;pobjedakojomse zauzimaju kraljevstva i svjetovi, premahadisu: "Datebe nije svijet nebistvorio. "46izavretka vjerovjesnika iposlanika prema ajetu: ,,A tebe smo kao milost svjetovima poslali."47 [Ove trivrste osvajanja imaju i svoja skrivena Prvo bi osvojenje srca do stupnja sigurnog znanja i odneprijatelja vjere, a to su ej tanii stras-ti,il i sepak podrazumijeva u pojavnostiod mijeanja dinna i ljudi.Tascpobjeda ostvarujesamonakonnaputanjaonihgrijehakoji unitavajubogobojaznost,lijepodgojiiskrenenamjere.Tojekrajnje naputanje i ispravno ponaanje. Hidra poslije toga nije potrebna. Jasnoto je osvajanje udue, a ostvaruj e sc samo ondakada sc okiti i spoznajom, i to je prodiranj e u tajne due,a to je krctjotkroven-ja Boanskog i Premilostivog.] Akosc pojavikodnekog drugog onda su to samonjeni odrazii poslje-dice usljed pripadnostiiod Vjerovjcsnika,a ona je na osno-\ ' Uprvo bitne pripadnosti , a zanekog drugogna osnovu zavisnosti. Njego-va je najavljena ... akadaAllahovaipobjeda dodu." To je najvii stepen definicije jer je pri pisana Allahu. Ona je, prema ne-kimmisliocima vrhunac spoznaje.Akosi ovo shvatio, znajda j e pobjeda kojasenaziva"bli ska"(al-qarib)bilajamachidrcVjerovj esnikau trenutkuuzpretjerano nasilje mnogoboaca, sve dok sc ni su sas-talii poslije dugog ugasitisvjetloUzvienog Allaha.Za to su dokaz Allahove "Vidje liti onoga kojibrani robuda molitvu obavi Pa neka on pozove drutvo svojc.48 Ova dvaajeta najbolje ukazujuna istinitost ovih tvrdnji.UzvieniAllah je najbolje znaoda je samohidrabrz i efikasan lijek,pa ju je u takvom 45. An-Nasr 2. 46. Misaokoja sc veoma u sulijskojliteraturikaohadisi-kudsi mada ga nenala1.imou z.birkamavjcroclostojnih had isa. 47. Al -Anbija' , 107. 4g. Al _. Alaq, 9-10. 210 stanjuobaveznomza sve osimslabih ?.ena, djece i staraca. Ko je od njih hidru njegovu hidri.u je obogatila ova pobjeda, a kose nije pre-selio trpi o je nasilje mnogoboaca i nalazio se u najteem stanju sve dok ih Poslanik nije obradovao svojimdolac;kom. ,,Nema hidre poslije Mekke" su jasne i nedvojbene i iz njih je da je Allah hidruobaveznom zbog toga Sto sc doz-volilo zatvaranje vrata bliske pobjede, a ona se nisu zatvorila pojavom vjere u njene [tj. kao stranca koga Kurcjije ne primaju, nego gapretjerano odbijaju], jer je Mekka bila sjedite samovolje i anjenistanovnicisupostalineprijateljiiuhodeislama.Dajekojim hidra propisana zbog samog stanja u Mekkikaogradu supros-tavljanjai rnnogobotva,bez sumnje bitobilo u godiniobjave, bez kolebanja. Mekka je u tomperiodu bila u najogrczlijem mnogobotvu, a Medina i Abesinija nisu bile vremenskipogodneza mjestoislama i bo-gobojaznosti . Poznato je da je Muhammcd, a. s.ostao u Mekkiposlij e prve objave 13 godina, od toga tri sa plemenomBcnuHaimu bojkotu, nisu go-vorilisa njima, trgovali, enilise od njih, ni su sc druili sa njima,pa su nje-govi drugovi hidruuAbesinij u, a ko je od njih ostaou Mekki bio je izloen torturii zloslavlj anjima sve dok sc nisuise-lili u Medinu. [a ko se nije iseliosu ga sve do Mckkc].Kada sve ovo imamo u vidu moemo dafclhpredstavlja oslo-bodenje.Ovdje je da sc podjem mi sli na oslo- a je upouijcbljcn za vrstu i pa biti: Nema hidrc posl ije pa bi lo kojeg,pa makar bilo ono i tre-nutno zbog postizanja nekih ciljeva. pije lijek dabiscodbranioodbolesti,kadabolest nema kori stida sc on pije jer tada ne djeluje.U tom je lijek za duu, jer se trai ono to je postignuto,a i had is kazuje da nema jela poslije uzimanje hrane poslije toga je pohlepa, dok jehidra poslije pobjede veoma riskantnai opasna stvar. Pravoobavijestitionaj koji zna,alimi slimda je ovajhad is silno obradovao ono-ga ko je primio islam u Mekki,a nijehidruu Mcdinu. [uvrijeme kada je hidra bila obaveza J,a onikojisu primiliislamposlije osvojenja su natemelju toga uivaoci. Tebi je poznato ono je a to je daih je ovapobjedazadesilatek poslije Mckkc. hadisa ide za timda je obavcznost hidrc ukinuta jer je ostvarena ,,skora pobjeda" za njih sa ostvarenjem "sigurne pobjede" samo za Poslanika,njemu ili onima odmuhadira i cnsarij a zatoto su biliposrednici u tojpobjedi.Oni koji su hidruudovoljili su toj obavezi, i za njihnema kori sti zabrana hid re,osimdasetodefinie.lJ asno,ukoliko bi scova odredbasamo namuhadirc, hadisa biumnogome bil o sueno. l Tako sc 211 kae daje cilj derogi ranja propisa o obavcznosti hidre trajna i stalna zabra-na poslije pobjede, i da se dozvoljava onima koji su hidru, povratak u njihovudomovinu,a je i Nemahidrciz neke islamske zemlje poslije njenog osvojenja, tj. bez vjerske nude i jake Scri'atske (X>trebc, to opet sve dokse onaubraja u daru-1-'islami ne postane daru-1-l)arb i zemlja neprijateljstva. Vjernik vjerniku je kao inevolja se branisvimsredstvima, a ko pourisa jednom stvari prije vremena bude kanjen njenim gubljenjem i porazom. kadase imenaslova ovogahadisai njima dumelu-l-kebira49dodabroj slova, a ima ihtrinaest, a s ob-zirom da scuzimavrijednost svakog slovau njegovomnazivu,dobije se ova godina50pa iovokao da ukazuje da ne postojipotreba zahidromiz Seri'atskih razloga poslije ove godine [dokazivanje nepostojanja potrebe za rudruiz eri'atskih razloga] zoog zalaska svjella mira i pojave njegove su-promostina zemljii "bliske pobjede" kaopojava zorena horizontima rijeke vjerskogkoja stie sa Seri' ata na moru [Ukazivanje na Allaha,d..,. ...pojavioscmetei nakopnuinamoru"51a vrijednosti ovihslovabezponavljanjaistihdajeovu godinu. Ovdje je i aluzija na sjeverno svjetl o koje se pojavljuje sasjevera posije za-laska sunca, a ponekad i aluzija navjere u stanjejer je ona izmijeana svjetlomi tminom.] Danas niza jednu kategoriju ljudinemapreprekeza ovu vrstupobjede, pakogod dagau njojneStonekaprekoravasamo sebei kaoda se onuzdigao iznadvjernika dva uzviena grada. ]52 Pitanje o kojemscraspravlja u pojavnoji skri venojformisaprevlada-vanjem jednog ili drugog, tj.onoSto bude manjkalou pojavnostiprelazi u sutinu,pa tako i ono to bude nedostajalo u uprvii djelovanjunadomjetenosaposebnom[upravomnadvjerskimposlovimalato je smirenost i ustrajno izvravanje vjerskih obaveza. [tj . provodenjetihpropisa scunazad scna vjerskepos-love i vodenje Ono Sto nedostaje u upravi , prelaziu po-sebnoupravljanje.] 49. prcbroJavanjavrijednosti slova u arapskom jeziku. 50. Mi shse na god mu1302/1884, vriJeme kada je pisana risala i kada je bio najinten-1.1 vni ji val ise ljav an ja. 51Ar-rum 41. 52. Misli sc na stanovnike Meleke i Medine. OvdJe je autor popoznatom cbdcdsistemuajctc: ,.Pojaviose mcLcnakopnu"i,.Allahovaiskorapobjeda"tchadis"Nema hidreposlije gdjeje uvijekdobiozbir1302 daitokaoda Jkar..uJedaulOJgodiru(kadaonpieovurisal u)hid'iianijepotrebna,odnosnopre- 3JCla ,.POJavio se metci." u svoje vrijeme. 212 Allah, d.. kae: ..."osim ko bude prisiljen, a srce mu bude mimo u is-lamu."53 primjene propisa vjere javno, nunimsmire-nostisa i manom u dubinidue. Vlasti u naim vremenima tvrde da postoje osigurane slobo?e u onome to se vjere, tako da se neprijateljstvo pre-ma vjeri pretvara u despotizam na zemlji, a postizanje lijeka za tijelo, otk-lanja neprijateljstvo u dubinidue.[to nedostaje u skrivenomneprijate-ljstvuprema vjeri,prelaziu zadovoljstvo sa upravljanjem u svjetovnim stvarima.] Jer ukoliko seu ovomosvojenju(okupacija Bosne i Hercegovine) us-postavidespotizam mimoemo hidru,a i to je ostatakodtcpob- jede. Ako pretpostavimo njenu pa i u tome je daak od miri- sa osvaJanJa. U ogledalu pretj erivanja granice vidi seodbljesak pobjede, jer tada pre-staju vjerske obaveze i dunosti.[Jedna stvar kada svoju granicu, pretvorisc u svoju suprotnost.]Tada nema nikakvog "a nije u vjeri nikakve "54 Svaka je razgaljen-jem i a djela seprema namjericijenei nudazakonmijenja. Pa svakoonaj zemljabudeosvojenai grani cu,tomoebiti iskuenj e, zasluga, a ponekad i prava blagodat, jer nagrada je prema zasl u-zi.[Ukazujenatodajezatvaranje(mislisenabojkot)udoba Alejhisselama Boije iskuenje izakoga slijedi razgala od strane Prcmilos-tivog, nasuprotzatvaranju hidre na osnovu zasluge, jer ona ostaje sve dok trajetazasluga,osimdabudeizbitiNjegovogimenakojisvei obilno daje.] Allaha,d.."AkovipomogneteAll ahaiAllah vas ukazuju da je ovapremanaojzasl uzi. Allahu je da ivimo sa vjeromu Njega, tj . pa vas nagraditi prema stepe-nuvae nagradom, kao to odgovara i kaotomjera mjeri odgovara, to se u Njegovomimenupraved-nog a Stoopet proizi lazi iz Njegove mudrostividlj ivena ovome svijetui pravednostikoja se u Njegovoj na svijetu.na-grada jeprema djelu, kakotibudesudiodrugomtako seitebisuditi, svako ponjetiplodove onoga to je posijao, a dug se samo prema svojojvrsti. AU ah se smilovatikoji je spoznao svoju vrijednost,a nije grani cu. U tom smisluje i ajet:.,A nam je bila vjernike Dunost i zasluga je prema stepenu koga ima trivrste: 53.An-Nahl, 6. 54.Al-Hagg, 78. 55.Muhammad,7. 56.Ar-Rum, 7. 213 -oponaanje, a na njega Allaha, d.."Reci te - Mivjeru-jemo u Al1aha"57i ,,Gospodaruna, mismo glasnika kojipozi-vau vjeru:- Vjerujte u Gospodara vaeg - i mismomusc odazvali. "58a to je najslabiji iman. - dokazivanje, nato "U stvaranjunebesai Zemlje,iu izmjeni i dana ... "59 "i ,.Znaj danema boga osimAllaha60, a to je jaci iman od prethodnog, i - prisutnost i nato " ... za onekoji i .. :61 (, Allah danema drugog boga osimA11aha")62 a to je iman. Svakoj od ove lli kategorije snaga im ana se kada obuhvatisve ogranke vjerovanja ilinjihovua dovodi ga do slabljenja svako nje-govo okmj ivanje[Lj . osimonog prvog ogranka,bezkoga sene moebiti vjernikom, s lim da sc podizrazomvjernikmislina onoga kojiprua sigur-nost to sc vidii iz Alcjhisselama: "Vjernik je onaj odkoga su sigurni drugilj udiu pogledunjihovog imetka i ivota",63pakoprua vi e sigur-nosuljudi ma okruenZnaj da u snazivjerovanja JX>Slojiveliki uticaj, kada je vjerovanje muslimana slabo, a vjerovanje drugih jako, na os-novu spoljani h uzrokakojiimajuudjela u pobjedi, pobjeda i uspj ehsa svoga mjesta na stranu Imanse sastoj i od sedamdeseti ogranaka,najvrednij e su Nemaboga osimAll aha, a otklanjanje to smeta naputu je dio ima-na.I stid je dioZnajdasvakarealnost umoruegzistencijesobziromnanj eno ida je svakosvojstvovidlj ivouogledaluprisutnostiisvijetu Isvakaod njihima svoj kraji sredinjidi o.Snaga je u srediSnjem dijelu[sredi njidi o spaja dvije krajnosti kao zora(osvit i suton) kojaobuhvatasvojstvasvjetl ostiitmine.]aprocesstvariscponavlja. je izvor kraja jer Alcj hi ssclamkae: "Islamje i nato scvrati ti ,kraj bitipovratak 57.136. 58.Ali'lrnran.193. U aJetu je na napra' 1jenagreka u prepisu. 59.Ali'lrnran.190. 60.Muhammad.19. 61.Ali'Imran.191. 62.Ali'lmran.l 8. 63.Prenosi Tirmizi.Ahmed b.Hanbcl, IbnMadi.dc. Pn ldio had1sa Davud,Ncsai, IbnMad.di.c, dok drugidio: .,iiman je dio VJCTeprenose uz navedene 1 BuhariJai Muslim. Muslim.IbnMad1.d1.c,Davud. postoje lumacenJa ovoga had1saod zavisi direktnoi prcvod. Tako jedni smatrajudasc sa 214 l Allah kae:,,Allah je tajkoji vas nejakim stvara"66, a ovo je "l onda vam poslije nejakostisnagu daje"67, ovo je sredina, "A poslije snage slabost i sijede ovo je kraj. je odslabosti,a i krajide prema njoj , a stvar kada se vrati kao ondadrugonijeonotoje prvo,pamakar i premaonome kako se smatra je izvor kraja u biti, a ne kako se to uzima]niti ima u porirodnim zakonima nipri osobinama. U to spada kretanje, jer dijete kada se mu se snaga, pa ga to kretanje us-pinje domladalatva kojeopet vodika mladostikoja stvara snagu na to ukazuju i Uzvienog: " ... i onda vam poslije nejakostisnagu daje.", a toje proizvod suprotnostiu odnosu na kao toje sputanje koje zahtijeva dizanje, u smislu da onajkoji je ponizan Allahu,Allah ga uzdie, dokuzdizanje zahtijeva sputanje, a kose uzoholiAllah ga ponizi. Drugo je slabost oronulostii ona je usljed nedostatka pri rodne top l ine, i zbog u osjetilnim silama, a od toga dolazi mir i dostojanstveno sjedenje i strpljivost. Starac kadgod se pokrene gai dosada, tonuno rezultira i spada u jer biva s poj-edincima,apovrataknakonhiljadubrojeva(?)iovdjesezavrava i brojanje. Vjera se vratitiu prvobitno stanje dok ne kroztrifaze:djeti-njstvo, mladost i satarost. Arapsldalfabet sa elifom(l) a zavrpava sc"jaom" (e.>), i dvijeal-ja' prelazi u hiljadu. [Elif uk a--zujena jednorazdoblje, a "ja" na deset, a to je krajuspi njanja i vjere,pa makar ona postalai slaba, ali je skrivenau prvom i drugomraz-doblju poslije a Allah najbolje znal.69 Allahov Poslanik kae: "AkomojUmmet bude napravom putu jedan dan,a kodAllaha je jedan dan kaohilj adudana brojanja.''70 Ustrajnost Ummeta je njihovopravog puta odsamog djetinjstva sa uspinjanjemi kretanjemprema starostibez skretanja u desni ili lijevi ekstremizam.[PodUmmetomsepodrazumijeva ilinjihovi vladariilipoglavari, jer ljudiimaju vjeru svojih poglavara.]Narodkojije ispravan i imazdraverazumskc snageu kojimanema skretanjaudesno[ Podzdravimsnagama sepodrazumijevaju eri ' atskeznanostii mudrost,a pod udovima vjersko poslovanje i poslovna mudorst], a tome je ovim misli da je islam sa lj udima koji su u to vrijeme smatrani tc daje ubiokaozajednica slabi da se natoponovo vratitiitd.Mismo sc za ovo prvorazumijevanje hadisaitako ga prcvodili . 66-68.Ar-ROm, 54. 69.Po cbdcd sistemu vrijednost ovih slova je 1000. 70. H adis ne nalazimo u zbirkama vjerodostojnih hadisa,a otome postoji tekstKur'ana 215 Boanskiuzrok,ikadasu njegovi tjelesniudovi u ravnotei bez ikakvih slabostiulijevo, to jeuzrok, njemu pripastinagrada prema zasluzi i i zaslui jedan potpundanzbogustrajnostinaputuGospodara. Znanje sa kojim je nadahnutVjerovjesnik u ovome hadisu je sa bri-sanja i 71. Islamskavjera jeusmislu kruenja, je u pa seuspinjala danpo dan dopunog mjeseca, zatimsc go-dinupogodinudoslabostikrajalunamog mjeseca.[Zapravo,postizanje savrenstva prema svimvjerama je postepeno,a ne trenutno. ] Ovo je jedan dan,a to je vrijeme uspona inapretka Um meta.U ovome had isunema dokaza (predznaka) za Sudnji dan, niti pak nagovjetaja nekih velikih prevratai preokreta. sam od nekih mislilaca da sc i ovakav ko-mentar uzima u pojedinim predajama. "Kada mojUmm et ustraje na isprav-nomputu jedna dan, a ako grijei pola dana.U ovojpredaji je jasna ispravnost Um meta,adrugog dijela had isa od pol a dana je da ljudiimatinekukorist,alisa dekadencijomi slabostiusljed razvrat-niStva, jer Allah izmijeniti jedan narod dok on samsebe ne izmijcni.72 Spominjanje jednog dana ili njegove polovice treba shvatiti kao pri bl ino, a moe i viei manje,alinajmanje jedno popodne ili nina dana.to sc Licevremena Sudnjeg dana u hadisu nema dokaza za to, jer jasno preciziranje toga dana je u suprotnostisa uzvienog Allaha:"Reci! To zna jedino mojGospodar, samo On gau njegovo vrijeme otkrili".73 BoijiPoslanik kae:KadamuscDibril pojavio u ljudskom obli ku i pitao ga:"Kada Sudnji dan"pa je rekao:"U pitani zanjegane znabolje odonoga kojipita.74"Pct stvariniko nezna osimAllaha,a zatim je .. Samo Allah zna kada Smak svijeta nastupiti , i Allahnajbolj e zna pravo stanje stvari."75 Pomcnuta ustrajnost je traena od cijelog Ummcta prema za-jednici. [Ovo ukazuje na ustrajnost koja je pomenuta u ,.Ti idi pra-vim putemkao totije To je ispravnost, a podrazumijeva pobonost koja je Ako netoMisamo za toreknemo:.i onobiva."77nasuprot cr 'atske isl.Prvividpobo nosli je Allah,d..kae:,. ...ta svire oni,i oni na nebesima i oni 71.Mislisenalawhal-mahffiz.., na kojojje, premaislamskomvjerovanju, zapi-san itvotm put 72.Ar-Ra'ad,11. 73.Al-A'raf,187. 74. Hadis prenosi Buharija i Muslim, 75.Luqman.34. 76.Hud,112. 77. AnNaJ) l, 40. 216 na Zemlji, kao roboviu Milostivog traitidok je druga posebna za kao vrstu,a te dvije vrste pobonostii zapovijedi kada sc uza-jamno slau i buduna jednojlinijikod jedne osobe onda je ona ispravna. Ta ispravnost je jako teka i zato je Alejhisselamrekao:"Osi jed ila me je sura HUd" _79 Hidra Boije g Poslanika je bila u djetinjstvuislama iona je kretanje kojerezultira snagom i ona je naputanje domovine radiosva-janja domovina,selj enje iz zemlje radiosvajanja zemalja, odlazak iz straha odponienja s namjerom za povratak sa slavom i ponosom, to je seljenje iz strahaslabostiipropastiradipripremezaispunjenjesnagomi ruenje jednog dvorca radiizgradnje domovine, izbor zla da bi seostvarilopotpunodobro.Ovoproizilaziizsuprotnosti,suprotno uzAllahovo, onoga koji ispunjava Svojeprema"On te zaista vratiti"8 To je kao bjeanje Musaa, a.s. koje je uslovila vlast, a to mu je donijelo i slavu. Zbog ovoga je uslijedilo i najprije "blisko" (qarib),a pos-lije jasno (mu bin) i u Medutim naa dananja hidra u vrijeme zenita islama, to je pokret ok-renut ka slabosti , koji proizvodi slabost na slaoost, to je kao potroitinovac dabisezaradio prodavanje draguljadomovine, bez sumnje sku-pocjenog, da bi sc kupiokamen i blato i to opet nesigurno. [Al-gavhar je prema jednima pripisivanje u smi slu izvora vode ilidnev-no putovanje, dok prema drugim to aluziju na skupocjenu stvar.] Hidraunaevrijemejekaoproizvodkojinerezultiraosim zapojedincai zajedni cu, kaoiunitenje imetkai onogato je i za pa kuda u tamu sa ovim i gdje smiraja na valovima tc [Ova dva odlomka ukazuju na razliku izmedu nae hidre i hidre Muhammeda, a.s. Nisu imali kao mi jer je njihova hidra na islama, pai ako nije bila bez tmine koju joj je davalo prisustvo dahilijjeta, ipak iza nje dolazipuno prevlada-vanje svjetlosti nad ostalim.]Onaj ko sc prihvati hidrc u dananje vrijeme je onomekoji nal oilivatrubez materijalazagorenjeili pak udaranje po hladnom koje ne ostavlja tragove.Razlika ove dvije hidre je kaorazlika mravog i debelog, je fl ine i skupoc-jene stvari, izmedu koljke i skupocjenogbisera. Takoi siromatvo moe ponekad dovesti do nevjerovanja [ukazuje sc ovdje na Alejhisselama: 78. Maryam,94. 79. Prenosi Tim1izi. 80.85. 217 ..SiromaSrvo je crno lice na oba svijetai bli zu je ncvjerovanja"81], a peme-kadmoebilizaponos.[Natoukazuju Muhammcda,a.s. ,.Siromatvo je zaponos i ponosite sc njima. ]"82] ,ilipak kaobl agi povjetarac koji sa sobom donosiradost i a narod Ad je bio uni ten zapadni mvjetromkojisvojomrazornom sijesmrt. Alejhissclama: . .Pomognut sam vjelrom, a narod Ad je bio uniten zapadnim." 3 Dananja hidra je stvar koja u sebikrije puno ri zi ka, a u stvariu kojoj vari ra dobi tii opasnosti , prevagneopasnost.Opasnost84 samo to nije pri mil a stepen sigurnosti , a izvjesnost sc ne gradina sumnja-mai Najmanje tosc moe o danaSnjojhidri je da je to mjeto gdje mukarci vcloveena, a ene se pojavljuj u u mukim turbanima. Hidra je kaohemofrodit sa dvostrukom pri rodom, a sudo njoj JCnejasani nesiguran. Spada u nesigurne stvarii sumnje, a razborit je onaj ko se zauravikodnjei ne o njoj, jer hidra u sebisadr.l.i dvije krajnosti , a presuda opredijeliti sc za jednu odnjih. Ako se opredijeli zajednuodnj ih si je pasitakootiaoodpravog nejasnih stvari . Svako ko skrene u od pravog nitipravilnopostupapremaistoj,aAll ah jepravilnopostupioprema onome to Je stvorio [tj. narod pasc narod pojaviu nasuprot tome kadanarod dode sa strane vladara pamakar i nemuslimana,onda je to lake kao tose i u razilaenj uu mogucnostiimenovanj a kadije odsuanc nemuslimana]. Napravac je stavprijanji h generacija, on je postojan i a ambi-cijei akcijesu nebi tne stvarikaopri klanjanje inemaju jaku potporu(ne mogu scuzetiu obzir.) Duan si da se dri.i osnove, a ona je ustraj nost, pa scostavlja ono to je stvarno, a mudar gledagdje nogom stati. {Pa na kojem godmjestuvidiopasnost nogu stavljati, jer prednost ima izlaenje nad ul aenjem.]Ovo je posljednje to smo naveliu ovomelije-pomspisusastava god. 1302.85 MoliuzvienogAllaha danas okori sti , zaistaOnsve i usliava. 81.- 82Ove hadisene naluimo u zbirkama VJerodostOJnihhadisa. 83. Prenose BuhariJa. MusllJll1 Ahmed b. Hanbcl. ... U pnJepisu_nemateksta odavde pa do kraJarisale. On jetopopratio DllJeskom.. OvdJe okopola stramce mastilo sc razl ilopatekst niJCbi lo !ekst smotpak dru Tevfiku sa primJerkakoji jena sapnograf - R196 7 . .. 85.Mjestogodineovdje JCnavedentekstKur'ana;..Allahovaibliskapobj e-dl:. abro}canavnJednost slovauOVOJ il.nosi1302.Ovakvogodina JCveoma cesta pojava u arapskimrukopisima. 218 Neka Bog blagoslovi Muhammeda, Svoga roba, mudrog, i njegovu porod-icu i njegove, njegove drugove koji su slijedili svog razborito g Pos-lanika,aja samsiromahMehmedTeufik,poznat kaosinAzap-age, u kadiluku Tuzla sa slubama kadije i muftije. Allahu mojuputi me na najljepiput Da zavrimo ovuposlanicu sa trimudre izreke 'Ataullaha, neka je pos- njegova tajna, da bude kao dragulj onome to je navedeno. Prva:"Nije nita ostavio odneznanja onaj ko je htio da da neto novo u vremenu, osim onog to je Allah u njemu pokazao." Naovo je jedan komentatorrekao:To je onotoscprotivizahtjevu vremena na to ukazuju isufi je koje takvo neto smatraju jednim odnaj-grijehova.Dunost je predavanje odredbiUzvienog Allaha u torne vremenu. To je pravilo pobonosti. lbuKasimKuejri,r.a. kae:Podtimvremenomsepodrazumijevaju odredbe Istinitog Allaha prema njjma, a ne kakobionisamisebiodabrali. Neko sezahtjevu vre