Ana Đurić Cirkveni - Vitamini iskre života i čuvari zdravlja

5/17/2018 Ana uri Cirkveni - Vitamini iskre ivota i uvari zdravlja

1/90


2/90


3/90

K AL CIJ . Z EU EZO, V ITAM IN I -POSEBNOFORMULIRANPROIZVODZA tENEPOMAlEOCUVANJUCVRSTIHKOSTIJU

Mr. Ana Duric-Cirkveni

VITAMINI -vISKRE ZIVOTA ICUVARI ZDRAVLJA

J E D N O P A K O V A N J ES A 9 0 T A B L E T AD O S T A T N O J E

7 . A P O D M I R E N J EP O T R E B A U 3 0 D A N A

za t rudn ice i ojilje,Poduzece za unutarnfu I vanfsku trgovlnuIIfekovlma I sanltetsklm materljalomZAGREB, fuk l~a 12,01/455-333 centralaPoslovnl centar 'SPLIT", Split, Put stlnlca 2,021/587-033 centralaPoslovnl centar'RlfEKA', Rljeka,Tomet ld 15b, 051/224-544 centralau suradnJI 5

English GrainsHE ALT H CAR E

' P a r i < Road,Overseal, Bur ton-on-Trent


4/90

VITAMINI - ISKRE ilVOTA GUVARI ZORAVLJA

Re c ez en t i:prof. dr. M IRJANA CA .JKOVAC

M r. ANDELKA SOLARICSadrzajPredgovor , 7Uvod 9I. 010 I IVloga hrane u coljecjem organizmu IJH rana k ao ishrana :.16B itne rvari u ishrani I ~Ugljikohidrati , 2 ()B I .' ( .. ) 27Je ancevlne - proterm -Masri : 27Voda 30

Izdavac: ARK-pressZagreb, 1995.

II. 010 3.3Vitamini .34Povi jest ip ro na la za k v it am i na 35Po djela vitam ina i nazivi 36Zasto, k olik o i k ad a u zim ati v itam ine 30I zv ori v ita min a u n arnim icar na , h ran i 3KT oksicno st vitam ina, d a iii ne? 3 KD jelovanje vitam ina u odnosu na bolesti 3()V ita m in i d an as 4()Vitamini antioksidansi 4 IVitamin A - retinol 41Vitamin C - asko rbinsk a kiselina 44Vitamin E - tokoferol 52V itam in B skupine - B kom pleks 56B 1 - t iamin 50B 2 - riboflavin 57B 3 - niacin, nikotinam id 5/)B 6 - piridoksin 59B 1 2 - k ob ala m in 60B7-biotin 61Folna kiselina - Folacin : 62Kolin 63Pantotenska k iselina 64

3


5/90

VITAMINI . ISKRE ZIVOTA I CUVARI lORAVLJA VITAMINI . ISKRE ZIVOTA I CUVARI lORAVLJAParaarninobenzo jeva k iselina - PAB K 64V itam in 815 - pangarnska k iselina 64Vi tamin D - kalciferol 65Vitamin P - b io fl av on id i 66Vi tamin K menad ion :, 67

VI. 010 IJ9Gladovanje ; I.tOStarenjc - bolest iii vrijerne ; I.tS

III. DI() 69;\1 inc ra li 7 IKalcij - (-a 72Fosfor - P 77Zeljezo - Fe 78Kalij - K 81Nutrij - Na , 81Magnezij - Mg 82Mikroclcrnenti 83Cink - Zn 84Selen . S e 85S ilic ij - S i 85Enzirni 86

P'I b li d I' . d ... ~ I) I'ravi a za 0 JC Z ray je I UZI zivot po all mgu I IZakljucak 15SLiteratura IIS

IV. DI() 89Zioupotrcba sredstava uzivanja 90N ikotin - pu senje 91Alkohol i alkoholizarn 94Kava 97Caj 99[) roge i ovisnost i 1 ( ) 1Sece r 112V. DI() 117Bolesti - posljedice zloupotrebe organizma 118Secerna halest - diabetes mellitus 119Bolesti srca i k rvnih zila 123Kolesie rol 128Debljina , pretilo st, go jaznost 132

4 5


6/90

VITAM INI - ISKRE ZIVOTA I tUVA RI ZO RA VLJA VITAM INI - IS KR E Z IV OT A 1 G UV AR I Z OR AV LJA

Ovu knjigu posvecujem farmaceutima za siroka podrucje rada i djelovanja uzvitamine u koris t zdravlja.

PREDGOVORN ek a o va kn jiga b ud e p oruk a za zdravo iivljen e i zdravima i bo le sn ima j er

s va tk o o d n as, o sim s to moie bi d cuvar s vo ga z dr av lja , m o ie b id i s am s vo j lijecnik;odriavajuci zd ra vlje , a ko n e u o ptim aln om , a o no b are m u to le ra ntn om sta nju .

S v oj e z na n je f armac ij e d o pun ja va la s am i obogacivala viSegodina izucavanjemzd rav e i sh rane i v it am i ns ki h d o da ta k a, k a o i n ji ho v a u tj ec aj a n a z dr av lj e i b o le st i.

O t kr iv aj uc i s vi je t p t ir od n ih z a ko na i h a rmo ni je s l ju d sk im o rg ani zmom , d o sl asam d o sp ozn aje d a svojim po na sa njem sam i u pravlja mo zd ra vljem i tijelom .Tko od nas ne bi ielio b it i z dr av i ii b ar em to le ra nt no z dr av ?Tko od nas ne bi ielio z au s ta v it i s ta r en je , a k o n e v remen s ki j er t o n ij e mo gu ce ,

b are m o nd a postici odriavanjem o rg an iz ma u f un kc ij i a kt iv no st i i i iv lj en ] . T omoie svatk o o d na s u z pomoc zdrave i p r av il ne i sh ra n e, t e v it am i n a koji s u p r av i"cudotvorci".

Kl ju i : zd rav lj a , s nage i v it al no sti u n as im j e r uk am a i o so b na j e zadaca sva-kog od nas.

" Op re z d ok j e v ri je me " b il a b i p or uk a m la dim a i z d ra vima, a s ta ri ji ma s av je tda ucine n es to k ak o b i la kse i lje ps e s ta rili.

T im p ovo do m v ise p uta C ita jte po ru ke o ve k njig e!

6 7


7/90

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI lDRAVLJA VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lDRAVLJA

UVODNajvaznij i zadatak zivljenja je ocuvati zdravlje, a t ime snagu i vitalnost organiz-

rna u cernu ve liku ulogu i znacaj ima ishrana koja je temel j dobrog zdravl ja.Organizam se tijekom bolesti brani i bori za ozdravljenje kao i svakodnevno

odrzavnje zdrav lja , pa je tu borbu vazno podrza ti , Kako zdravlj e uvjetuje kval it eta ikolicina ishrane, osobito vitaminske, potrebno je pri lagoditi je i uskladiti s prirodn-im potrebama organizma da bi se zdravlje odrzalo, odnosno obnovilo ako je izgubljeno.

I

Istrazivanjima je dokazana velika povezanost zdravlja, bolesti i vitamina, a buducida su namirnice najcesce vi taminima nedostatne , zbog obrade, pot rebno ih je un-osi ti dopunskim dodacima i u dovoljnirn kol icinarna, Tako se boles t moze spri jeci tii ublaz iti , a starost usporit i. Uzimanje povecanih kolicina vi tamina C jedna je odnajvaznij ih zast ita organizma, a to je metoda lijecenja ortomolekularne medicine,cij i je osnivac Pauling. On je istrazivanjima dokazao kako vitamin C moze poboljsat izdravlj e kao i st anje bolesti do podnosl jivosti i pobol jsanja z ivl jen ja cak i kod vrloteskih bolest i. Buduci da je kod svih bolest i dokazan nedostatak vi tamina C kojeg uorganizmu nedostaje zbog dva razloga: njegov nedos tatak je boles t uzrokovao iii jezaliha vitamina C potrosena u obrani od bolesti. Mora se nadoknaditi i uzimati uodgovara juCim ko lic inama , Cak i nei skoristeni dio vit amina C kori st an je na svomputu kroz organ izam jer ucinkovito dje luje na organe e liminaci je, st iteci ih od in-fekcije , a svojim laksativnim djelovanjem pospjesuje izbacivanje nepotrebnih i stet-nih mineral nih tvari. .Anal ize pokazu ju meduovisnost nedostatka vit amina C, bolest i i smrtnosti bezobz ira na starost , pa je smrtnost 2,5 puta veca kod osoba koje nisu uzimale vi taminC (Pauling).

Nedovoljne i male kolicine vitarnina' nemaju zeljenog ucinka niti djelotvornosti,

8 9


8/90

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZORAVLJA VITAMINI - ISKRE ZIVOTA CUVARI ZORAVLJA

o so bito m a le k olic in e a ntio ks id an sa k oji im a ju u lo gu n ja ja ce z as tite o rg an iz ma , s toje d ok az an o n ajn ov ijim is tra ziv an jim a. O so bitu u lo gu i z na ce nje im aju v ita m in i C iE , k oji a ko se u zim aju za jed no , d jelu ju p oja ca no i s bo ljim u cin korn.

Z io up otre ba s re ds ta va u ziv an ja , a tim e i z lo up otr eb a tije la , i to s re ds tv im a k oji-rn a sm o s va ko dn evn o o kru zen i p a sv e: d o sredsta va o biljezen ih dru stv en im zlo m,d ro ga m a, r em e ti r av no te zu o rg an iz m a ~ p os lj ed ic am a f iz ic ki h i p si hi ck ih o st ec en jai b ole sti. Ia ko je b orb a p ro tiv to g z la p op rirn ila o zb iljn e ra zm je re , te sk o je ta j p ro b-l em s vla da ti i r ije si ti j er j e l ije ce nje c es to lb ez u sp je sn o. V it am in i i o vd je m o gu p om o ci ,k ak o u d eto ks ik ac iji ta ko i u p re bro div an ju c es to te sk e a ps tin en cijs ke k riz e. I.s no vn i u zro ci s vih b ole sti s u is ti, a . o dn os e s e n a d ug otr ajn o n ak up lja nje s te t-n ih i o tp ad nih tv ari u o rg an iz mu , p rv en stv en o z bo g lo sih n av ik a z iv lje nja , p a s e o r-g an iz am m o ze li je cit i je di no i zb ac iv an je rn i d et ok si ka ci jo m ta kv ih tv ar i k oj e o m eta -ju o snovne fu nkcije o rg an izm a . . DID

G la do va nje i p os t n ajb olje je tje le sn o c is ce nje k oje d r. E re t n az iv a "o pe ra cijo mbez noza" jer u klanja ju sve stetno i nepo trebno iz organ izm a i p ru za ju ci m u takoo dm or, p otreba n zbo g n eprek id ne op tereceno sti i ra da . Po st u tra ja nju o d 18 s ati,j ed no m n a t je da n, i zu ze tn o je u c in ko vi t; t ak o d a i r eli gi js ki p os to vi n is u b ez ra zlo zn i.

iS tarenje ka o zivo tni p roces do n jeg ova k ona cn og za vrsetk a ta kod er m oze bitiu sp oren o do dav an jem v itam ina a ntiok sid ansa jer se s ta renje ta ko der sm atra o ksi-

d ac ijo m o rg an iz ma u z p os tu pn o p ro pa d~ nje n je go vih fu nk cija .iG en etic ari tv rd e d a s e o rg an iz am n eirn oz e p rila go diti be sk ra jn im p ro mje na ma i

f ak to rim a riz ik a be z p os lje dic a i n ev olja , Z bo g to ga je o rg an izm u p otre bn o p ru zitip orn oc i to p rv enstv eno p utem vita mina k oje je, a ko ih n e rn oze osig ura ti ish ra na,p otr ebn o d av ati d op un om . i

U ocena po vezan ost ish ra ne s vita minim a i n jih ov n edo sta ta k u ra zn im bo les ti-m a , c es to i v r lo t es kim , trazi p o se bn i r ez im l is h ra n e t e v it am i ns k ih d o da ta k a u o d re d en imk oli ci na rn a, U t ak vo j s it ua ci ji r no gu ce j e p om o ci p os eb ni m r ez im o rn is hr an e, o dn os novitam insk im dodacim a u odredenim ko liC inam a. T o je i poru ka ove knjige, k ao ilite ra tu re n a k ojo j je s az da na i k oju b i tr eba lo p rih va titi.

N a gl as av ar n k ak o p re po ru ce ne m a le ; k oli ci ne v it am in a, u s ta no vlj en e k li nic ki mis tr az iv an jim a p rije p ola s to lje ca , n e r no gu biti d je lo tv or ne z a s iro ka p od ru cja n ji-h ov a d je lo va nj a, d ok az an a n ov ij im is tr af iv an ji ma . T e k ol ic in e z ao st aj u z a s vj et sk ims ta ja li st ir na i p oi ma nj im a n as eg d ob a. O v p b i t re ba lo p ri hv a ti ti i p ro m ij en it i s ta ja li st ejer bez vecih k olicina v ita min a nem a d jelo tv orn og u cink a a to je i p oru ka no belo v-c a P au lin ga , je dn og o d n ajv ec ih z na stv en ik a o vo g s to lje ca i is tra ziv ac a v ita min a.10 11


9/90

VITAM INI - ISKRE ZIVO TA I CUV AR I ZDRA VLJA

12

VITAM INI - ISK RE ZIV OT A I G UV AR I Z DR AV LJA

iULOGAJ HRANEv I vU COVJECJEMORGANIZMU

Opstanak covjecjeg organizma, njegbve grade i energije, potrebne za njegoveakt ivnosti i funkci je uvjetuje hrana, kojat se unosi u organizam u obl iku namirnica .

IIAktivnost organizma, disanje, izrnjeria tvari - metabolizam, optok krvi - ci rku-

lacija iobrana organizma, irnunitet, od) osnovnog su znacenja za zivot i zdravljeorganizma. Svaki porernecaj tih aktivnosti remeti ravnotezu organizma s posljedi -com razvoja bolesti.

Zadatak iuloga punovrijedne hrane lima za cil j da u organizam unosi dovol jnekol ic ine pot rebnih tvari za pravilno odvi~anje akt ivnost i, kao i gradu samog organ-izma. I

Vee je otac medicine Hipokrat pridavao hrani veorna veliko znacenje i kod zdravogi kod bolesnog organizma smatrajuci daprehrana i rna jednu od najvaznij ih uloga uodrzavanju zdravlja.

Nepravilna ishrana, bol je receno nered u kakvoci i kolicini ishrane, odrazava selose na zdravlje organizma, pogodujuci bolestima,

Civilizacija stanovnistva industrijski razvijenih zemalja s poplavom proizvoda natrzistu, popraceriih uvjerlj ivim reklamarna, dovodi potrosaca do zbunjenost u izboruprimamljivih izazova, narnecuci izbor reklamiranih proizvoda lIZ bezobzirnost pre-i .

,

13


10/90

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA VI TA MINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA

rna posljedicama. dioks ida i drugih tvari .i. iUzimanjem onoga s to je na dohvat ruke, a nametnuto proizvodno indus tr ijskom

tiranijom, od slatkisa, grickalica, alkohola i ostal ih raf inirano obezvri jedenih proiz-voda, utazujuci zelju, a ne potrebu i glad, organizam se dovodi u stanje nereda ikaosa. !

Ocito je da se zivot organizma odvija u stanicama!!!

JI

Posljedice su visak tezine S opterecenjern organizma, cime je danas optereceno50 % stanovnistva svih uzrasta, pa osim sto je bolest i kroci u susret mnogim boles-t ima, od dijabetesa, boles ti srca krvnih Izi la i probavnih organa, ukratko "boles tirnacivilizacije". i

U citoplazmi se nalaze duguljasta t jelesca mitohondri ji koji uz sudjelovanje kisi-ka razgraduju hranjive sastojke u manje, drugacijeg sastava. Ribosomi, druga tjelescau c itoplazmi , sastavlj aju od cesti ca, nastalih razgradnjom, druge, nove od koj ih set ijelo upravo tog bica izgraduje i nijednog drugog (Guyton).

Znaci u tijelu svake jedinke stvaraju se molekule koje nema nijedan drugi or-ganizam na svijetu.

Procesom izmjene tvari , metabolizrnorn, hrana se uz pomoc enzimatskih susta-va razgraduje u jednostavne sastojke i ponovo izgraduje tvar i oganizmu potrebne iiskoristive. I

Veoma vaznu ulogu u izmjeni tvariJ metaboli zmu, upravo ima nosi te lj metabo-li zma, na jmanj i dio organizmastanical Ona je osnovna i temeljna jedinica organ-izma i zivo ta, pa se organizam bil jaka, jzivotinja i covjeka sastoji od t isuca i mil iju-na stanica. Stanice su grup irane u razli ci ta tkiva, tkiva ope t u razl ici te organe, a oviu organske sustave razlicitih funkcija: Zivqanog i krvnog sustava, i zlijezda s unutrasnjimlucenjern. Zivcani sus tav je glavni pokretac svih ostal ih sustava.

IOtkricern mikroskopa razvija se citologija, nauka 0 gradi s tanice i procesima kojise u njoj zbiva ju kao temelju organizma.

1

Nosioci osobitost i i razlici tost i su geni, molekule koje upravljaju djelatnost imastan ice, a nalaze se u kromosomima.

Kromosomi su tanke dugacke niti u jezgri a sadrze molekule deoksiribonukleinskekiseline (DNK), geni 'koji odreduju svojstva i aktivnosti stanice i upravljajurazmnaianjem stan i ce. Ljudsko bice ima 100.000 gena koji su nosioci bioloskih iduhovnih razlicitosti.

S tanica se sas toji od jezgre, citoplazrne, membrane i razlici tih organela.ii

Jezgra je sredis te zbivanja procesa i \ona upravlja ostal im dijelovima stanice.iCitoplazma je tekuca masa koja okJi lZuje jezgru. Obavljena je s tanicnorn mem-

branom, koja je granica prerna njenom okolisu Citoplazma je prozeta mrezom kanalicakoji povezuju svem okolisu, dijelove stanice, jezgru, citoplazmu ostale organe, cito-plazmu i mernbranu s tanice

Stanica se razmnaza diobom na nacin da se pri je dijel jenja kromosomi udvos truceuzduznim cijepanjem, odvajaju se i udaljuju purujuci prerna suprotnim polovima stanice.Tako se s tanica pos tupno podijel i, pa nas taju dvije nove s tanice, medusobno jednake,s brojem kromosoma tipicnim za tu vrstu. Ta j proces di je ljenjazove se mi toza. Brojkromosoma u stanic i tij el a svake vrste z ivog bica je stalan, tako je u stanic i covjeka46, u stanic i kukuruza 20, a u stanici gl iste 4 krornosoma.

Kemijske tvari od kojih se stanica sastoji zovu se zajednickim imenomprotoplazmakoja je sastavlj ena od 5 osnovn ih tvari : vode , e lek troli ta , pro teina, l ipida i uglj iko-hidrata,

Voda je tekuci dio stanice u kojoj su otopl jen i i ii suspendirani st anicni kernij skispojevi cime je omogucen prijenos tvari i z j ednog dijela stanice u drugi. Voda c ini70-85% stanicne mase (sadrzaja).

U stanicu ulaze hranjive tvari, osigurane ishranom, a koje ona preraduje, razgradujei sastavlj a nove tvari koje su njo j i organizmu pot rebne za zivo t, energ iju i odvi jan -je zivotnih procesa. I

i!Hranjive tvari i kisik ulaze kroz mem~ranu stanice u citoplazmu, odakle iskoristenei razgradene kroz membranu izlaze, kao otpadni produkt u obliku vode, uglj icnog

i

Proteini uz vodu cine velik dio (20 do 30%) stanicne mase i to struktume pro-teine i enzime, koji pospjesuju kemijske reakcije.

Lipidi su rasprseni svuda po stanici, 2-3% stanicne rnase, ali ih ima najvise umembranama stanice ijezgre. Oni su netopljivi iii djelomicno topljivi, i stvaraju granicumedu otopinama sjedne i druge s trane membrane, cineci membranu nepropusnomza mnoge otopljene tvar i ,

14 15


11/90

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA

Ugljikohidrati imaju vainu ulogu u ishrani stanice, Cine 1% ukupne mase stan-ice, ali se nalaze i u okolnoj izvanstranicnoj tekucini u obliku glukoze, i uvijek suna raspolaganju stanici . Mala kol icina ugl jikohidrata pohranjena u stanici je u ob-liku glikogena, netopljivog polimera glukoze.

Elcktrol iti - kalij , magnezij , fosfor, sul fat i, bikarbonat i male kol ic ine nat rija ik1ora, otopljeni su u tekucern dijelu stanice kao anorganske tvari koje sudjeluju ustanicnirn reakcijama i nuzni su stanicnorn metabolizmu.

Ovim prikazom grade i funkcije stanice, uocl j ivo je znacenje stanice za sva zbivanjaorganizma, funkcije organa i drugih struktura tijela, odlucujucih za zivot i opstanakorganizma. Normalno funkcioniranje stan ice, osnovne jedinice organizma, optimal-ni metabolizam i sve biolosko-kerni jske procese uvje tuje prisutnost vitamina i min-erala, pa njihov nedostatak izaziva porernecaje u organizmu, vodeci u bolest.Uskladenost ishrane i dopune optimalnih kolicina vitamina i minerala prevencija suzdravlja i zastite od bolesti .

HRANA KAO ISHRANAUsprkos izobilju hrane, ishrana rnoze bit i s iromasna i nedostatna, a jesti ne mora

znaciti i skoris ti ti u koris t organizma, njegove grade, energi je i funkcije. Ishrana jeupravo one sto organizam koristi od hrane koju je unio za svoje potrebe, a ostatakizbacuje. Ishrana se kao proces odvija u zivom organizmu. Preporukama i zabrana-rna ispreplicu se razliciti pris tupi ishrani, a t rebalo bi se pridrzavati osnovnih zahtjeva:

1. uravnotezeno unosenje osnovnih hranjivih tvari, potrebnih organizmu za gradui energiju, tj. proteina, masti i ugljikohidrata;

2. unosenje dovoljnih kolicina vitamina i minerala, biokatalizatora svih kemijskihprocesa metabolizma, koje t reba dodavati hrani u dopunskim dodacima ako ihnemadovoljno u namirnicama;

3. uzimati dovoljno balastnih tvari radi poboljsanja probave i izbacivanja otpad-nih tvari iz organizma bez duzeg zadrzavanja i ponovne resorpci je ;

4. uzimanje dovoljnih kolicina tekucine, cajeva iIi vode, takoder radi eliminacijeputem bubrega i odrzavanja tekuce ravnoteze u organizmu.

Grada, rast, odrzavanje funkcija i energije organizma, ovise 0 ishrani i to punovr-ijednoj ishrani, sa zastupljenoscu dovoljn ih kol ic ina osnovnih tvari, uz vi tamine iminerale. Na ta j nacin ce se izbjeci mnoge bolest i i porernecaji u t ije lu.16

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA

Organizam unesenu hranu razgraduje u jednostavne secere, aminokiseline' ,ki I' "" Imasneise me, uz pomoc vi tamma, rninerala i enzima, biokatalizatora kemijskih procesapretvorbe hrane u energiju i gradu.Hra~a ~rer~de.na i rastvorena probarnim sokovima, pocevsi pljuvackom u usti-

rna, zatrm zelucamm sokom, sokom zuai, te gusterace, nakon probave odlazi u kr-votok, zavrsavajuci proces metabolizma u stanicarna organizma odgovomim za njegovozdravlje i fu nkciju , ~

Sadrzi Ii hrana tvari potrebne stanici za izgradnju i obnovu, proces tece u redu,a nedostaju ..1 i potrebn~ tvari, s.tani~ zax -ljajll iii se ponasaju nekontrolirano, rernetecitako funkcije organa Iorgaruzrna Iugrosavajuci zdravlje.

B d ii d . k .. ki . l~ UCI a se ~VI :emlJs I procesi organlzma odvijaju u prisutnosti vitamina, rnineralaIenzirna potrebno je posebnu paznju obrat iti njihovu unosenju u organizam. Na-k?n ~to se potreb~e tvari. isko~isle, u ~.etelom se ~rijevu pripremaju otpaci za izba-civanje, razgradeni do k ra ja k ol i b ak te rija m a, k oje z iv e u debe 10mcrijevu i ornogucujudobru probavu.

Hrana s obiljem balastnih tvari i grubim vlaknima pospjesuje probavu, a nedostataktih tvari , cesto uvjetovan rafiniranoscu hrkne, dovodi do zatovra, opstipacije, od cegapati gotovo 50% stanovnistva, Posljedice su bolesti crijeva, hemeroidi, divertikulo-za , zucni kamenci, napokon i rak crijevd..~oce ! po~rce. bo~ato celulozom .naj~Olje regulira rad crijeva, osobi to sirovo, sobiljern vi tarmna Iminerala, pa ne bl trebalo biti obroka bez salate od tih namirni-ca.Kod prob.~ve i . izmje~~ ~ari, potrebne je s~om~n~t~ odlu~ujucu ulogu je trc kaoorgana, sredista biokernijskih procesa razgradivanja Iizgradivanja tvari potrebnih

organizmu, uz detoksikaci ju ot rovnih tdri nasta lih metabolizmom tvari.Jetra je skladiste krvi, vode, vitamiJ, mineralnih tvari i ugljikohidrata - gliko~

gena. Bitna je zadace je tre oslobadanje [iprociscavanje krvi od ot rova i produkataizmjene tvari, te sacuvati i uskladistit i glikogen.~ ~oju ),etra filtraci jski ~reradll j~ d~lazi u ~jll pre~o vene porte s priml jenim

tvanrna IZ cnjeva, dok krv za ishranu Jet~e dolazi preko jet rene arterije. Zajednickiprotok krvi kroz jet ru iznosi 1500 ml/min ii i pribl izno 29% od ukupnog minutnogvolurnena srca. .

17


12/90

V ITA MIN I - ISKRE ZIVOTA I GUVARI IORAVLJAU zilam a jetre m ogu biti pO hranje1e vrlo velike ko licine k rvi jer je je tra raste-

z ljiv o rgan, ko ji se m oze povecati i s m anjiti, i m oze d je lova ti kao sp rerniste k rvi , k adje kolicina krvi povecana, a k ad je k ol iC in k s m an je na rnoze o s ig u r at i d o pu n s ke kolicine,K ontro la u sk lad istenja k rvi u je tri odvi~ a se po rnocu sirnpa ticnog nervnog su stava ,p a je je tra vazan izvor krvi k oji p op un jav a c irk ula cijsk e p otre be , z a v rije me teskogm isicn og ra da iii p oslije te sk og k IV arerlja .

U jetr i se stvara r u e , 1 - 1 ,5 I d nevno , i is tjece rnrezo rn zu cnih kana la u jetreniizvodni kana l, ko ji se o tva ra u dvanaestnik . U zu cno rn m jehu ru od laze se d io zu ci\za slu caj povecane po trebe zu ci , p ri u zim anju m asnih je la .

IO sim zu ci u je tr i se stva ra mokracevina, mokracna k iselin a i ci jel i n iz ferrnena-ta za m etab olick e p otreb e.

B ez jetre o rganizam ne m oze zivjeu ] pa je bitno od rza ti je zd ravom i ocu vati odb olesti, k ojim a la ko p od lije ze . P orn oc Ii n

loze doci od vitam ina antiok sidansa A , C ,

E , p os eb no v it ar nin a C k oji re gen erira tk iv o jetre , s to je istraz iv an jirn a d ok aza no ,p ri l ij ec en ju h ep at it is a.

IV i so ke d oz e v it am i na C s tite je tru i o d ! t ok si cn ih t va ri : n ik ot in a, a lk oh ol a, a j ac an je rnirnuniteta i od viru snih i bak terijsk ih irlfekcija . U li jecenju zu tice je veom a dobrodosao ! I

IBITNE TVARI U ISHRANI IT ije lo s e lije ei j u zd rzava sa rno od seb~ , aka m u se pruze p rir od ni p re du vje ti ( pr of.

d r . TB .ier -dSA ~ ~ 'b ' b il i d rza i bl"h " h rani b . b I"kI p re uvjen I u p ravo I I sa rzaji HO I tvan u IS ram po tre m za m eta O IC ep rocese o rganizm a. U nose se h rano rn il ko riste ko liko je po trebno , a o sta lo je o t-p ad za iz bac iv an je iz o rg an iz ma . II

B jelan cev in e, u gljik oh id ra ti, m asti i I oda osnovne su tva ri u ish rani o rganizm a,ali n jihov u cinak i d je lovanje om ogu ceno je sam o u z p risu tnost vitarnina, m ineralai enzim a, pa i u z obilje tih o snovnih sa sjo jina, nem a rnetabo lick ih p rocesa u o rgan-izm u bez njih . I

IM ozda bi vee njihovo d jelovanje i u cinak bio odgovo r da su vitam ini najbitn ije:ri u i sh ra ni , z bo g svega " 0 ' " u z n ii lVU po rnoc zbiva U organizmu,

V ITA MIN I - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJAV ~~ am ini, ~ inera li i enzim i, "isk re" ko je zapa lju ju sve p rocese savrsenog Iabo-

ra tonja o rgaru zrna , u pravo su iisk re iivo ta! B ez njih nem a procesa p rervo rbe h raneu energ iju i g radu o rganizrna , a njihov nedosta tak u zroku je niz po rerneca ja i bo les-ti, od nedu znih do na jtezih , S toga je po trebno u vijek osigu rati n jihov u nosdopu n-skim dodacima i tako ornoguciti nesm etano odvijanje p rocesa m etabo lizm aosigu rava ju ci i dobro zd ravlje . '

K od iz bo ra h ran e, o dn osn o n am im ic a treb a sk re nu ti paznju , o sim n a n jih ov u h ra nj iv ui energetsku vrijednost i na veom a vaznu bio lo sku vrijednost s p raviln im u sm jeren-je m o da bir a potrosnje.

N ajra siren ij i n ed ostata k u ish ran i je v ita min sk i, o so bito v itam in a B -sk up in e, rad io be zv rij~ de n~ sti i r afin ira no sti u glj ik oh id ra ta , b ra sn a, s ec era , a k oji s u u s va ko dn ev no ju po tre bi, z an rn n ed osta ta k v itam in a C i v itanim a A i E !

P rocesom izm jene tva ri , m etabo lizm om , h rana se u p ravo u z pom oc vitam ina ienzim atsk ih su stava razg radu je u jednostavne sasto jke i ponovo izg radu je tvari o r-ganizm u po trebne i isko ris tive . To su s talni tijekovi p rocesa , ko ji se u zd ravom or-ganizm u zbivaju u spo redno i u ravno tezi,

Iz gra dn ja se n az iv a an ab oliz am , a p ro ce s raz gra dn je k ata bo liz am . lp ak , u m la do stip retez e an ab olic ki, a u s taro sti k ata bo lic ki p ro ces .I-_Ira njiv e tv ari . . un esen ~ u o rg an iza m m og u b iti "g rad iv ni e le men ti" z a p otreb e

g ~a dl-: n~ s up st an cije o rg ar uz rn a, z ati m z a d ob iv an je e ne rg ije , s ag orij ev an je m u ugljicnidioksid I vodu (C02 + H20), p a se g ov ori 0 iz gra dn om m e ta bo liz m u i e ne rg ets ko rnmetabo l i zmu.. B udu ci da i zd ravo tije lo pod lijeze p rocesim a tro senja i sta renja , po trebno jei str os en o n ep re sta no z ar nje njiv ati n ov im , iz gra dn ir n m et ab oliz m om .

E nergetsk i m :tabo .lizam osigu rava o rganizm u energ iju , po trebnu za njegovea ktiv no sti, te o dr za va nj e s ta ln e tj ele sn e te m pe ra tu re .?~i se o ~ pro cesi m og li n esm eta no i b ez p orern eca ja o dv ija ti p otre ba n je p rav ilan

n ac in i sh ra ne , i zb or n am i m ic a, lIZ n ji ho vu b io lo sk u v ri je dn os t, k oj i c e z ad ov ol ji ti o sn ov nep ot re be o rg an iz m a.

19


13/90

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI IDRAVLJAUGLJIKOHIDRATI

Veom a su vazni u ishrani s osnovnirn zada tkorn stvaranja energ ije potrebne or-ganizm u za aktivnost, a li i kao gradevni m aterijal stanice.

Po stru ktu ri su jed no stavni - m ono sa harid i:g lu ko za - k rvnifru kto za - vo cniSlozcnl - d is ah arid i: s as ta vl jen i o d 2 jednostavna secera; saharoza, kuhinjski secer,

satavljen od glu koze i fru k toze, a dobiva se iz secerne trske i repe:laktoza - mlijecni secer , s as ta vlje n o ct g lu ko ze i g ala kto zepolisaharidi: skrob, celuloza, zivotinjski glikogen.U gljikoh idrati su pretezno biljnog porijek la, a g lavni su sastavni d io hrane Iju di

i zivotinja.U nonna lno j hrani covjeka na laze se 3 oblika u g ljikoh idra ta: saharoza - obicni

secer, disaharid, laktoza - mlijecni secer i razlicite vrste skroba, ve li k i p o l is a h ar i dik oje sad rzi h rana svih vrsta , o so bito zitarice, H rana sa drzi i velik e k olicine celu lo ze,p e kt in a , d ek s tr in a, glikogena, koji su takoder ugljikohidrati .

U gljikoh idrati u hrani potrebni su za osigu ranje dovoljne kolicine energ ije za svea ktiv no sti o rg ani zm a, a i c u va ju b je la nce vi ne, k oje b i m ora le s ag orij ev anj em n ad ok na di tieventu alni ned ostata k u gljik oh id rata , u z ugrozavanje p ro tein sk e s tr uk tu re s ta nic a.

E ncim i i s ok ovi o rg anizm a cijep aju s kro b iz na mim ica u jed nos tavne secere, k onacneprodukte probave, koji se apsorbiraju u krv kao jednos tavni m onosaharid i. To sug lu koza , fru k toza i galak toza od cega je najvise g lu koze. Pro laskom kroz jetru , k r-v oto k ih ra zn os i po ci jel om tije lu , s vim s ta nica ma , p ro la zec i k ro z s ta nic nu m er nb ra nuu cit op ia zrn u s ta ni ce .

N akon apsorpcije u stanice, g lu koza se m oze odrnah k or is titi k ao i zv or en erg ij estanica , a veci d io se pohranju je kao polim er g lu kozeglikogen u stanicam a jetre, islu zi za rezervu p otreba g lu ko ze.

U gljikohidra ti oksidacijom izgaraju u u gljicni d ioksid i vodu , (C 02 + H20) u zo slo ba danje energ ije, 4,1 cal po 1 grarnu, o dn os no 1 7,1 66 J.K al or ije (c al) i d zu li ( J) s u e ner gets ka v ri jed no st h ra ne d ob ive na m jer en jem e ner gije ,

ko ja se oslobada sagorijevanjem odredene kolicine hrane, obicno kao standard LO Og ra m a n am i rn ic a.

20

VITAMINI - ISKRE ilVOTA I GUVARI ZORAVLJA1 k cal - .~ ilo ~alo rija . =.4,1 86 d zu la I1 g r u g ij ik o hi dr a ta Ibjelancevina = iU kalorija1 gr m asti = 9,3 kalorija !

IIIjaje

kalorijc u namirn icama u 100 grkru h 250riza 35 0zobene pahu ljice 400so ja 400krumpi r S Opovrce 30-50

svinjetinaI govedinaI I .Ite etrnaslaninaI .. k~VIllJS 'a m astmaslacIrnargarinII'~IJC

Ihlkohol 70-400

50200-450100-25015065 095 075 073093 0

voCeorasimlijeko

50-SO60 030-60SO-200ir

I- - - - - - - - -- -- - - - - - - - - - - - - - - _ _ - - - -_ . .- - - - - - i " " - - ..- - -- - . .- - -_ _ - - - - - . .Potrebna je d n e v na k o li ci na energijeloct 10-1-65.1iii 2500 cal, z a s to je potrcbno

5 5% u g lj ik oh id ra ta , 1 5% b je la nc ev in a i 3 0fc } r na sn oc a. V ecin a m as no ca tre ba sndrzavaj]nezasicene m a sn e k is el in e. !T ak vim u ~~ la d.ivanje~ bitnih ~ asto jaik a u hrani moguce je uspjesno odrzavanje

konstantne tezme Ienergije orgaruzrna za potrebne aktivnosti,U no senje vecih k olicina u gljik oh ictraja o ct p otreh nih rezu ltira u sk la distenjem u

"salo", da bi se po potrebi vratilo u glukozu i trosilo kao rezerva.II

. Isk~ rist:n?st i prije~os g l .u ko . ze ov is e ! i nz ul in u. h or mo nu gusterace, koji regu-lira razm u secera u krvi, pa je njegova norrnalna kolicina u krvi 80-120 m g, tj. 4,4-6 ,7 rn rno l/l u 1 00 g . P ovecanje iii sm anjeN e k olicine d ovo di d o p orerneca ja i bo lesti:d ij ab et es a, h ip er gl ik em ij e i ii h ip og li ke mi je .

K od secerne bolesti o rganiza rn vcom a m alo iskoristava u gljikohidra te, a energ-ija se u glavnom dobiva iz m asti. iITehnoloskorn pre radom u gljikoh idra ti gu be bio losku vrijednost zbog lisenosti

vita mina i m inerala , p a su ta kvi p ro du kt] bez h ra njive vrijed no sti "p ra zne k alo rije",k oji ma n ed os ta ju e sen ci ja lne tv ari, vi ta mi ni.

ID anas se koriste velike kolicine seedra - saharoze, za indu strijsku pro izvodnju

razlicitih slatk isa, so ko va , a sve p ona jp rije zbog zara de i p ro fi ta , s te te ci z dr av lj u.IT ako ind ustrijsk i secer, na srtljivo p ri~ utan u nam irnicam a i u ish ra ni, nep rijateljI 21


14/90

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZORAVLJA,ije broj jedan (dr. F. Kendal) i uzrocnik bolesti srca, gusterace, ateroskleroze pa i

opakog raka. I ,IKlinicka ispit ivanja su pokazala da] unosenje vecih kolicina saharoze povecava

kolicinu koles terola u krvi jer f ruktoza nastala razlaganjem saharoze stvara ace tat ,prekursor koleste rola, koji se sinteti zira u stanicama jet re (John Judkin profesorfiziologije na Sveucilistu u Londonu). !

I

Buduci davitamin C sudjeluje u razaranju kolesterola, a njegovo dodavanje ishranismanjuje kolicinu koles terola u krvi, vitamin C bi mogao uvijek odigrat i ulogu zas ti tepri unosenju vecih kolicina saharoze. i

Bi ljni pol isaharid celuloza znacajan lje zbog posebne uloge u probavi. Uz to stopospjesuje izbacivanje otpadnih tvari i~organizama, hrana bogatacelulozom pre-vencija je boles tirna debelog cri jeva. !

II

Pravilno bi bilo uzimati ugljikohidratei bogate vitaminima i mineralirna, te balastnimItvarima, koje i usporavaju apsorpciju se~era, odrzavajuci dopus tenu razinu, a t ime ipreveniranje bolesti. I

IBJELANCEVINE - PROTEINI !I

IBjelancevine iii proteini sadrzani su I. l biljnim i zivotinjskim namirnicama. Biljnenamirnice u koj ima se nalaze bjelancevine su: zi tari ce, orasi, soja , grah, krumpi r,povrce, a zivotinjske su: meso, jaja, mli jeko, s ir , r iba,

ITo su organ ski spojevi gradeni od velikih rnolekula aminokiselina.Organizam ih putem probave najPrije! razgraduje u sastavne aminokiseline, a zatim

izgraduje vlastite koje putem krvi dolaze do svih dijelova tijela. Kada bi se bjelancevineizravno apsorbirale bez razgradnje i ponovne izgradnje preds tavljale bi s trane tvari ,s trane bjelancevine i izazivale bi patoloske reakcije, alergije i anafi laks ije.I

IBjelancevine se sastoje od razlicitih aminokiselina. Svaka aminokiselina ima svojuIulogu ine moze je zamijeniti druga, a nedostatak se nadopunjuje pravilnom ishranom.Tjelesni organi imaju svaki svoju bjelaieevinu; kosa i nokti - keratin; misiCi- miozin

i aktin; koza, vezivno tkivo i zile - kolagen.IOrganizam se neprestano trosi i obnavlja, pa je potrebno svakodnevno unosenjeII22

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJAbjelancevina za gradu i obnovu jer nedos tatak bjelancevina rnoze prouzroCiti pres-tanak rasta cak i kada hrana ima dovoljno masti i ugljikohidrata .

Dobro koristcnje bjelancevina ovisi 0 pri sutnosti vit amina i mincra la u hrani.Sve bjelancevine nisu jednako vri jedne, pa im odredujemo biolosku vri jcdnos t

testom hranjenja, uz prisutnost vitarnina i rninerala.Putem probave, uz pomoc enzima zelucanog soka i soka gus terece, bjelancevine

se cijepaju na aminokiseline od kojih su sastavljene, a zat im se apsorbiraju u tankorncri jevu, specif icno gradenom za apsorpciju , Brzina apsorpcije i aminokiselina ovisio brzini oslobadanja iz bjelancevine tijekom probave.

Dobro sazvakana hrana i umjerene kolic ine pospjesuju razgradnju vremenski ikolicinski, pa se 98% svih bjelancevina razgradi do aminokiselina, a samo manji dioostaje nerazgraden.

Dnevna potreba bjelancevina u hrani treba zadovoljiti potrebe energije i razgradnjetjelesnih bjelancevina, koje se neprekidno trose, pa ih treba obnavljati, Treba takoderuzet i u obz ir jesu Ii bjelancevine kompletne, da ih tij elo rnoze posve i skoristi ti iiinekompletne (parcijalne), koje traze vecu kolicinu, Primjer su afr icka plemena kojase hrane kukuruznim brasnorn a u njemu nedostaje arninokiselina "triptofan", Tak-va i shrana djeluje kao da je bez bje lancevina, pa obol jevaju od sindroma nestasicebjelancevina s posl jedicom zaostajanja u rastu, dusevnorn tupos ti i pojavom hipo-proteinskih edema (bolest "kwashiorkor").

Kod gladovanja i nedostatka bjelancevina u hrani , dio bjelancevina vlast itog ti-jela nastavlja se razgradivati u aminokiseline, koje se zatim deaminiraju i oksidira-ju. Taj obavezan gubitak bjelancevina iznosi oko 30 g dnevno, Da se to izbjegnepotrebno je svakodnevno hranom unositi barem 30 grama bjelancevina, a preporucase i vise, do 75 grama.

Tri cetvr tine suhe tvari t ijela su bjelancevine!

Bub.rezni prag za aminokiseline sprecava gubljenje aminokiselina rnokracorn, asamo dio koji sene moze resorbirat i gubi se urinom. Sve stanice t ije la sintet izi ra jubjelancevine a funkcionalne karakterist ike svake s tanice ovise 0vrsti bjelancevine,koje mogu stvarati.

Stanice mogu sinteti zirat i 11 od 21 aminokise linu koliko ih ima ukupno u ani -malnim proteinima. To znaci da 10 aminokiselina koje s tanice ne mogu sintet izira-t i, e sencija lnih, nenadoknadivih moraju biti prisutne u hrani da bi se bjelancevine

23


15/90

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI lDRAVLJA

mogle sintetizirati u tijelu. Ostalih 11 aminokiselina, takoder su potrebne za sinte-zu bjelancevina, al i ih stan ice mogu sin tet iz irati, pa ni je pot rebna prisutnost u hra-ni, one su nadoknadive, nccscncijalnc.

Transaminaciju bjelancevina pornazu enzimi, transaminaze, derivati piridoksina,vitamini B sku pine, bez kojeg nema sinteze prote ina .

Ako je malo esenci ja lnih aminokisel ina ni ti druge ne mogu bit i iskoristene, tadastanica bjelancevine uopce ne sintetizira. Da bi aminokiseline bile iskoristene morajubiti zastupljene u podjednakom odnosu u kojem se nalaze u tkivu.

Kad stanice popune svoj kapacitet , visak aminokiselina se razgraduje i upot re-bljava za dobivanje energije iii se prctvara u masti i u tom obliku pohranjuje. Tarazgradnja , proces "dearninaci je" zbiva se jedino u jet ri.

Inzulin djeluje i na metabolizam bjelancevina, iako ga nema, sinteza bjelancevinaprestaje, zbog ubrzanja transporta arninokiselina stanice, a i povecanja dostupnostiglukoze stanicama pa se smanjuje potrebna aminokiselina za energijom, ostavljajucitkivima aminokiseline za sintezu bjelancevina, - Guyton.

Ugljikohidrat i i masti i skoris tavaju se prevent ivno za dobivanje energije, pa suoni cuvari i stedise bjelancevina tijela.

Bioloska vrijednost bjelancevina ovisi 0 sadrzaju csencijalnih aminokiselina, nuznihi bi tnih za zivot i rast, a to su: hist idin, leucin, l iz in, metionin, feni lalanin, i skonin ,triptofan i valin.

Njih moramo unijeti 'hranom jer ih organizam ne sintetizira. Sto je manja kolicinaproteina potrebna da osigura potrebe organizma, to oni imaju vecu biolosku iiifizioloskuvrijednost. Raznovrsna hrana sadrzi i raznovrsne bjelancevine koje se nadopunjujuaminokiselinama. Vrijednost proteina ne odreduje sarno sadrzaj bitnih aminokiselinavee i sadrzaj vitamina i minerala koj i ih prate jer bez nj ih nema iskoris tenja protei -na ni visoke vrijednosti (dr. Shelton).

Primjer nekih bioloskih vrijednosti bjelancevinamlijeko - 94 misic mesa - 74krumpir - 64 kukuruz - 65

jaje - 98iznut rice - 85

Jaja imaju vecu bio losku vrijednost od bilo kojeg drugog izvora proteina, s to jei razumljivo, ako se uzme u obzir da su ona izvor zivota (prof. Colum).

24

VITAMINt ISKRE ZIVOTA GUVARI lDRAVLJA. Iz;or vi~~kovrij~dnih. bjelancevina .s~ ~orasi j:: sadr~e najbolje proteine, visokebioloske vrijednosti, purn su vitamina Iminerala. Oni msu zamjena za meso negoje meso njihova zamjena!" (dr. Shelton) ,

I

Proteini oraha lako se prihvacaju, n~ stvarajuci mokracnu kiselinu, a mast je unjima u obl iku emulzije, kao u mli jeku] gotovo i priprernl jena za cirkulaciju krozlimfni sustav. Osim hranjive vrijednosti imaju i zasticenu jezgru Ijuskom i omotacernkoj i sprecavaju krvarenje i ulaz ste tnih tvari. Zato treba jesti orahe iz ljuske. Kiki -riki, avokado, soja i banane takoder su dObri izvori proteina visoke bioloske vrijcd- Inostl.1 I

Bejalancevine ribe otpimalnog sastava esencijalnih aminokiselina svojim gradi-vnim elementima iznimno bogatim proteinima, hitno utjecu na Cvrstoeumisica covjecjegti jela, s to je vazno ako ste rnrsavi. i

IKollcina bjclancevina u 100 gr namirnicakruh, brasno - 10 g isvjdi sirriza - 10 g !punomasni sir - 15 gsoja - 40 g riba - 15-20 gorasi - 30 g Imeso - 20 gkrumpir - 2 g [perad - 20 gpovrce - 2-5 g idivljac - 20 gjaje od 50 - 5 g ipsenicne klice - 30 g: - ~ ~ ~ - ~ - - - - - - - - - - - - - ~ - - ~ - ~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - r . ~ ~ ~ - ~ ~ _ : ' ~ ~ ~ ~ _ i ~_ __~__ _Posebnu paznju t reba posvet it i mli jeku kao idealnom izvoru bjelancevina, "re-

mek djelu ishrane", jer sadrzi sve sto organizam treba, zadovoljavajuci dnevne potrebe.Sadrzaj izvanrednih aminokiselina lmlijeku i fino rasprsene masti u obliku

emulzije , pravi su eliksir snage kod napornog rada, umora, pa i depresi je . Narocitoje dragocjeno neobrano, svjeze pomuieno mlijeko jer je najbogatije tvarima potrebnimza ishranu, a koje preradom do stoia nestaju i obezvrjeduju se. Strah od zaraze ibolesti nekuhanim mlijekom suvisna je jet one sadrfi tvari koje to sprecavaju, dapacestvara pojacan imunitet. (dr. Shelton: "lshrana").

IIMlijeko je alkalno, ima sposobnost da neut ralizi ra stetne kise linske tvari u krvi ,kao sto to cini sirovo voce i povrce, pa ih ,a ucinak ciscenja otpada, uzroka bolest i.

IMlijeko se ne kvari, niti trune, nego postaje kiselo mlijeko, zahvaljujuci bakter-i jama mlijecne kisel ine . Od svih namirnica najbogatije je kalc ijem, toliko vaznirnza zdravlje organizma.

25


16/90

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI lORAVLJA VlTAMINI - ISKRE ZIVOTA I CUVARI lORAVLJAI .Devedeset posto stanovnistva ima nedostatak kalcija, pateci zbog toga od razlicitih

bolest i: isi jasa, artroze, elergije, boles ti Ikicme, zglobova, zivaca, pa i lomljenje ko-stiju je posljedica toga nedostatka. Zato j~ potrebno svakodnevno uzimati nesto slrovogmlijeka. Ono je idealno kao pice i kao ~rana, a djeluje na citav organizam, pa i napsihu. Tako se savjetuje vazacima da popiju casu-dvije mli jeka, radi brzog vracanjakoncentrac ij e i ot ldanjanja umora, a dje luje vee posli je 20-30 minuta . Kod nesan-ice, casa toplog mlij eka s medom bol ja Ueod svih preparata za spavanje .

IAko se mlijeko pije djeluje i kao kozrneticko sredstvo jer pridonosi boljem i ljepsernizgledu, djelujuci izvana i iznutra, te uklahja neugodan miris znoja bolje od bilo kojeg

dezodoransa.Dobro je i korisno dan zapocet i i zahsit i casorn mli jeka!

IProteine banane da ju u tropima za b~z oporavak od t ifusne groznice, a dr. l3erg

kaze kako t ije lo proteine krumpira korist i bol je od proteina mesa.Bogat izvor proteina visoke bioloske] vri jednos ti je soja.iJe Iimeso bolji izvor bjelancevina o~ bil jaka?

IOdgovor je negat ivan jer j e meso hraha iz druge ruke , dobiveno od zivotin ja kojeone stvaraju hraneci se bil jkama, pa se take covjek hrani malim postotkom vrij ed-nos ti prvobitne hrane. Mesu nedostaju vitamini i minerali , b iokatalizatori razgradn-je i i zgradnje novih aminokise lina , a be~ njih nema zivota, niti uz proteine visokebioloske vrijednsoti, jer ostaju neiskoristeni,

Sve aminokiseline zivotinjskog porijekla u mesu, jaj ima, s iru, mli jeku, izvornosu bi ljnog pori jekla jer z ivot inje vec ino~ jedu biljnu hranu. Sarno biljke imaju moesintetiziranja organskih tvari iz anorganskih, a 0 njima su ovisne i zivotinje i covjek.Meso naj jace zakisel juje organizam, p~ zivotinje mesozderi , koje zive u prirod i,osigurava ju alkalnost tako da piju krv, prozdi ru kost i i hrskavicu za jedno s mesomsvojih z rtava . - Shel ton - II

Dr. H. Balfrage kale da meso sadrzi tvari koje tijelo ne rnoze koristiti, a kojebubrez i i zbacuju kao otpad. Meso sadrzi i otpadne produkte z ivot inj skog metabo-l izma koji se zadrzavaju u tkivima u tremitku smrti, s to sve dovodi do otezanog radabubrega. I

IKoliko bjelancevina organizmu treba~IMisljenja su razlicita, uvjetovana rastorri, radnim aktivnostima, pa katkada i bolescu,

Bri tansko udruzenje za unapredenje znanosti na celu s prof. dr. A. Fleishom,na temelju eksperimenata izvedenih sa znanstvenom tocnoscu i potpunoseu na uzorkuod 4,000.000 ljudi zakljucuje da je 1 gram bjelancevina na 1 kg tjelesne tezine do-voljna kolicina za potrebe organizma u svim situacijama. on misl i da se t jelesna tezina,zdravlje i snaga mogu odrzati , barem upola manjom kolicinorn proteina koja se obicnounosi.

Mi si dopusta rno vece kolicine od potrebnih, orne tajuci tako pravilne p roceseorganizma i l isavajuci ga drugih vaznih elemenata, vitamina i minerala.Prekomjerno unosenje bjelancevina uzrokuje ozbil jne poremecaje zdravlja i iz-

vor je bolest i je r vi sak proteina puni t ij elo toksinima vise od ikojeg drugog sastavahrane, narocito stvaranjem rnokracne kiseline.

Organizam prepunjen toksinima proteinskog metabolizma izlucuje ureu u rnokracusto opterecuje bubrege.

Mnoge jake populacije hrane se iskljucivo bil jnom hranom, a vegetri janci su vje-kovima . Vegeta rij anstvo je za nj ih no rmal an i p rirodan nacin ishrane, kao i odnos istajaliste prema zivotu.

Podaci govore i 0 utjecaju hrane na struk turu l judskog karakte ra, kao i zajed-nice, a prvobitne l judske zajednice pocele su se raspadat i kad je covjek rnesozderpostao grabezljiva zvijer, izdvajajuci svoje leglo. slican vuku i tigru s osobinama sukobai neprijateljstva (dr. Shelton).

Mesna industri ja svojom propagandom i poplavorn proizvoda na trzis tu ostvaru-je ve like za rade na ste tu zdravl ja ,

Pretvaranje golemih kolicina zitar ica i bil jaka u bjelancevine zivotinja, za hranumanjeg broja ljudi, dok svij et gladu je i umire od gladi , nepravda je i sa socij alnogstajalista.

MASTIPrema kemij skoj gradi masti su esteri glicerola i masnih ki selina.Osim vazne energe tske uloge, one su nuzne za sek reci ju zl ij ezda s unutrasnjirn

lucenje rn koje luce hormone te tako indirektno ut jecu na razvoj organizma .26 27

VITAMINI - ISKRE iIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA


17/90

Pro ba va m asti o dvija se d jelo va njem ferrnenata zelu ca i g ustera ce u fine k ap ljice- em ulziju , ko je se apsorbiraju kroz stijenke crijeva . Pri tom e velik u u log u im a zu e,ko ja pornaze rastvaranju m asti i d jelovanju ferm enata .

M asti su porijek lom iivotinjskc i b iljnc.Z ivo tinjs kc m asti sa drze u gla vno m estere zas icen ih m asnih k is elina : p alm itinsk u

i s tea rinsku , a izvor su im m as lac, sirevi, svinjsk a i gu scja m ast i lo j.

B iljnc m asti s ad rze estere nezas iccnih rn as nih k is elina : o leinsk u i p olin eza sicenem a sn e k is eli ne : l in ol nu , l in ol ei ns ku , a ra hid on sk u.100 g nam irnica po d r, Sheltonu sadrzava ovoliko m asti:

svin jetina - 20-40 g svinjska m ast - 1 00 ggovedina - 10-20 g m aslac - 80 gteletina - 10 g rna joneza - 70 govcetina - 20 g u lja - 100 gkobasice - 30 g orasi - 50 ghrenovke - 20 g cokolada - 30 gslanina - 80 griba - 15-20 gperad - 20 giznu trice - 2-5 gN edos ta tak m asti u zroku je i nedos ta tak vitam ina topoljivih u rnastim a, a to re-

zu ltira porerneca jim a m etabolizm a i ko nacno bolescu .Po tebna zas tu pljenost m asti u dnevno j ish rani je 20% k alorija od u ku pno u nesenih

namirnica.1 gram m asti da je 9 ka lorija.U nosenje velik ih kolicina m asti u zroku je d ebljanjc zbog stvaranja rezerve m as-

nih na slag a u o rg anizm u i na jces ce je v eza no u z bo lesti: a tero sk lero zu , s rca ne b olesti ,rak , pa i prijevrem enu staros t i sm rt. Pri izboru rnasnoca u hrani treba koristiti u ljas nezasicenirn m asnim k iselinam a: lino lno m i lino leinskom , u mjes to zasicenih m as-n ih k iselina , a to su m asti.

28

VITAMINI - ISKRE ZtVOTA I GUVARI ZDRAVLJAiM asnc kisclinc u u ljim a i ~ astim .a i~ a icne u p~ ~ tocim a (%)

zasicene klsellme nezasicene polinezasicenzu lja : m as linovo 20 I 70 10

su ncokret 10 I 30 60rnijesano ku hinjsk o 15 30 50ku ku ru zno 15 30 50-60

m asti: svinjsk a 45 45 10lo j 50 40 5vrhnje 60 30 25m aslac 60 40 25m argarin 20 25 45

f,i[;~.

I

N ezasicene m asnoce hiljnog PO rijek lla su u lja ; od ku ku ru znih k lica , m aslinovo ,s un co kr eto vo , a p og od uju z dr av lju i la ks e s ~ p ro ba vlji va . P otr os nju r na st i tr eb a o gra ni ci tina k olicine k oje su p otrebne za p od rnirenje p otreba b itn ih m as ti, vo deci brig u 0 izboruhrane idakako kolicini. !N' ki I' . I d '. . ".ezasicene masne 'ISC m e su pnp rernne a se JO s v ezu , pa se tako u tijelu vezu

n a m inerale, bjela ncevin e i k iselin e, i porriazu no rm alnu izm jenu tva ri sta nica , a p rijesv eg a d isa nje. K ad izrnjena i d isanje stanica nije u redu , norm alna stan ica se izrod i,a p osljed ica je bo lest. V azno je u sm jeriti !ish ra nu na u po trebu p riro dnih neza sicenihu lja kao sto je m as lino vo , su ncokretovo plje i u lje ku ku ru znih k lica.

iC jeloku pna probava m asti odv ija se u ~ lavnom u tankom crijevu , tek m anji d io u

zelu cu , u z po moc enzim a crijevne i pank~ casne lipaze, a boles ti ko je u zroku ju slabolu cenje lipaze, u zroku ju i slabu probavu m asti, ko ja se apsorbira sam o 50% iz hrane.

! !Zuc i zu cne k iseline im aju takoder vaznu u lo gu u apsorpciji m asti, p a ako ill im ado voljno ap sorbira se 1)7(;0,a ako ih nerna sam e 50% m asnoca .

I

M eta bo liz ar n r na sti o ba vlj a s e g oto vo u l~ vi m s ta ni ca m a tij el a, a li n ajv ec i c lio o ba vl jase u stan icam a jetre, gd je nas ta je i na jvcb dio m asti sto se stvara iz u g ljikoh idrata. . IIproteina. I

N asta la m ast preno si se lipop ro teinim ~ do rnasnog tk iva , gd je se pohranju je kaorezerva. I

D vije do tri cervrtine cjeloku pne enerk ije, k oja se o slobad a izravno u stan icarnaosigu rava ju m as ti, a ne u g ljikoh idrati. '

29


18/90

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVAR{ lORAVLJA

P rv a fa za is ko ris te nja m a sti z a en e~ ~ ijU je c ije pa nje u m as ne k is elin e i g lic ero l,p os li je c eg a p re la ze u a kt iv na t ki va , g dje 10 ks id ir aju u e ne rg ij u. S ve s ta nic e, o si m t ki vam oz ga m og u k oris titi m as ne k is elin e z f e ner giju , g oto vo je dn ak o k ao i u gljik oh id -ra te. :

I

T rid es et d o p ed es et p os to u gljik oh id ra ta u ne se nih s va kim o bro ko m p re tv ar a s eu m asti i p oh ran ju je za energ iju u z pom oc inzu lina , a ako nedosta ju p retvo rba je

Im a le na iii j e n em a. I nz ulin p orn az e p re tv or bu i p oh ra nu m as ti a ktiv ir an je m e nz im al ip oz e i d ob av lj an je m j ed no g r az gr ad no g p ro du k ta g lu k oz e, b ez k oj eg n er na s in te zenovih trig licer ida . .

Nemal i inzulinav p ri je no s g lu k o ze u s ta n i ce o rg an iz ma s e s ma nji n a c etv rtin um i ni m al ne v ri je dn o st i, a v e ci na t ki va ( os im m o z ga ) m o r a z a n am ir en je e n er gi je k o ri st it id r uge tvari , O b rn u to , a ko j e i nz u lin a p re ri se g lu k oz a u la zi u s ta nic e u o bil no j k ol ic in i,p re tv ar aju C i s e u r na sti i u sk la dis tu je s ~ k ao r ez er va (G uy to n).

iIS kla di st a r na st i s u j et ra i m a sn a t ki va . T o s u m a sn i d ep oi i Ii re ze rv e, d ok n e z atr eb aj u

n e gd je , k a o i zv o r e ne rg ij e. iS p or ed n a u l og a m a s no g t ki va j e n je g ov o d je lo v an je k a o t op li ns k i i m e h an ic k i i zo la to r

tijela. IiVODAIS v i p r o ce si z iv ih b ic a , p a i c o v je ka o d vi ja ju s e u v o de n oj o to p in i, a krv, zno j, m o k r a ca

i lir nf a ta ko de r s u te ku cin e. (D r. I. K u !ie r: " Zn ate I i 5 t O je de te ") .IO va j cita t g ovo ri k oliko je vo da v azna i 5tO o na zna ci u Iju dsk orn o rg an izu mu ,jer bez nje nerna op sta nk a, n i ziv ota . !IB ez hrane zivo t je m ogu c m jesec dana , a bez vode jedva jedan dan .

IO sirn 5tO sim i za o tap an je i p rijeno s tva ri u o rg anizrnu , ona je i osnovna tva rs ta ni ce , a 50% tezin e tijela o tp ada n a v 6du . G ubita k vise o d 15% tj e!e sn e t ez in e uo bliku vo de, op asn o je za ziv ot s ish od om sm rti.

!\V r lo v az na u lo ga v od e j e u e li m in ac ij i s te tn ih i o tp ad nih t va ri iz o rg a ni zm a , p re koIfiltr ac ije i r ad a bu br eg a, p a je s ar no z a r jr izv od nju m ok ra ce d ne vn o p otr ebn a 1 litra

vode. :i\

Z a o ptim aln o zd ra vlje po trebn o je u ho iti d vije d o tr i litre v ode dn evn o, tim e seI!30

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJAp ov ec av a k ol ic in a m o kr ac e a s m an ju je i r as te re cu je r ad b ub re ga k oji ma z a i zl uc iv an jer az rije de no g u rin a tr eba m an je r ad a i n ap ora n eg oli z a k on ce ntr ir an i.

V e ce k ol ic in e v od e s m an ju ju i r no gu cn os t n as ta nk a k ri sta la u tj el es ni m t ek u ci na m az bo g c ijih ta lo ze nja n as ta ju bu bre zn i i m ok ra cn i k arn en ci k ao i g ih t - u lo zi.

M n og o !j ud i n ag in je s tv ar an ju k am e na ca p a j e t o d ob ro s pr ij ec it i u zi rn an je rn v ec ihk olic in a v od e, d ne vn o b are m d vije litre : s va ki s at p op ijte je dn u C as u.

K ao p ic e, n ajz dra vija je i n ajb olja v od a, i u vije k s arn o v od a.V od a jc n ajbo lje p ic e o d n ajb oljc g]!

31

V ITAM IN I - IS KR E Z IV OT A I C UV A RI lD RA V LJ A


19/90

32

G a l o g r a n tonik

GALOGRAN gork i t on ik r je sovo I uporneielucone tegobe.

D I G E S T I N

tablktebiljnienzrrruza boljuprobavuMonjok svjeiesirove hrone,p remo lo bi lj ni henzimo remetipocetok probove.Jovlj oj u s e os je -c o ] teiine uielucu, nodutost,podrigivonje.

droze]e

GALOGRAN droie jepospjesoju protok iuCii stite ad nastankoiucnih komenoco.

D IGESTIN no pri rodon noc in nod1omje sto nedost at ok enzima potr ebnih zanesmetanu probavu u ielucu, ali i u crijevima. Namijenjen je svimosoboma s oteiolom i slobom ~robovom.


20/90

VI TAMINI - I$KRE ilVOTA I GUVARI lDRAVLJA

gorkinapitakbezalkohola

II.D cn cs n]o h ra na 5 a d ri vrlo go rk ih Ivo ri. Go rke Ivor i, no im e,poticu slvoronje probavnih sokova u zelu cu i crijevim o te pospjesu iufu nk ciju s us to vo jetra - iu c.GA LLEXI ERj e p o se bn o n om i je nj enjed u te vo zoC im o i p utnicim o

Salusza proCiscavanjezelucanogI crqevnoqtrakta

DIOb er ne k oj e n eu m je re no i n er ed ov it od ug ih i n op orn ih vomji.

5 1 IC U EV AU KOV ITA

LJ A

Zbog velike m oci vezonjoUEKO VITA ZEM UA odnos i sveo tpodne p rodu k te vrenjo i jap om oie k od n einfe ktivn ih p ro lje vo .S IL l C IJ EVA UEKOV ITA ZEMUAje i osobom o ko je po te zbog nr~,kn,m, ..p li no vo i t eg ob o d iv er ti ku lo ze .

noci j i 5c is ce nj e S IL l CI JEVA UEKOV ITA

je vrlo ko risno kod k ronicne

VII AMINI - I:::iKHt: LIVUIA I CUVARI ZDRAVLJA VITAM/~J/ - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZORAVLJA


21/90

VITAMINI8to su to vitamini i kako djeluju?To su tvari organskog sastava, potrebne za zivot i zdravlje, te funkcioniranje

organizma u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i zadataka.ani reguliraju izmjenu tvari, metabolizam organizma, osiguravajuci pretvorbu hrane

u energi ju i gradu tij ela .Nemaju ni kalor ijsku, nit i energetsku vri jednost , ali zato imaju vrijednost velike

bioloske aktivnost i u metaboIizmu pri izmjeni tvari organizma.Biokatalizatori su svih kemijskih procesa koji se odvijaju u organizmu, naj-

savrsenijern laborator iju, a to znaci da omogucuju sve zivotne procese.Njihov nedos tatak dovodi u pitanje procese i funkcije organizma, pa bez njih nema

z ivota ni zdravlja . Moglo bi se reci=Oni su zaista iskre z ivota i cuvari zdravli a!!"Dr. Little kaze: "Za svoje 52 godine lijecnicke prakse p o c e o sam vjerovati i saznavati

da je nedos tatak vitamina uzrok svih boles ti!".Novija istrazivanja takoder dokazuju da kod svih boles ti nedos taju vitamini , os-

obito vitamin C.Dr. Rene Dubos tvrdi da ne ubijaju virus i i bakteri je , nego je u organizmu premalo

vi tamina C, pa infekc ije hara ju u obliku epidemija sto bi se moglo sprij eci ti davan-jem vi tamina C! (Book of Vi tmins)

Mozda bi taj zakljucak mogao pridonijeti i osvijetIi ti ponovno pojavlj ivanje s tar-34

ih i opasnih bolesti, kolere, kuge, pa i I tuberkuloze, koje smo vee davno otpisal i,pronalaskom Iijekova i cjepiva protiv njih.PO O t o I ko 1oovues I prona aza V1tarmaVitamini su otkriveni pri proucavanj bolesti nastalih zbog njihova nedostatka;

skorb~~ zbo~. nedostatka vita~ina ~, beji-beri zbog nedostatka vitamina B-skupine,a rahitis uslijed nedostatka vi tarnina D To su bolesti koje su se javljale zbog ve-l ikih nedos tataka vitamina i neishranje ost i, oskudice i ii uvjeta zivljenja.

Nedostatak svakog i od ostal ih vitadina izaziva porernecaje organizma i zdrav-Ija, uzrokujuci bolest.

Vitamini omogucuju i pospjesuju sve procese u organizmu, koji se bez nj ih nebi mogii odvijati, pa su oni nosi tel ji i "iSre" zivota.

Skorbut poznat stoljecima kao bolest tekje 1911. godine nasao opravdanje i uzrokeu n~Cinu iSJ:tranei .velikim nedos~~tkom ~tamina C. ad .s~orbuta su ~boljevali mor-nan na d u gi m p lo vi db am a , h ra ne ci se hra~om oskudnom Ii I posve bez vitarnina. BoIestpracena ispadanjem zubi i ostal im popratnim pojavama (nernoc, proljev) dovodilaje ido smrti. I

Hrana o~kud~a vitami~i~a, pose,bno Ivitamino~ . C : - , . ipak je upozoriia na te ne-dostatke, pa jeduci agrume I kiselo zelje ~Iest nestaje IIi je ublazena, Tako su momaripoce li redovi to dobiva ti u hrani ki se lo ze lje koje sadrzi vel ike kol icme vitamina C irjesavali problem nedostatka. l

Godine 1928. Albert Szent -Gyorgyi, . adar pori jeklom, izol irao je vit amin C,formulom C6-H8-06, nazivajuci ga najprij5 "heksuronska" kiselina. On otkriva njegovuposebnu ulogu u podrucju biolosko-oksidacijskih procesa.

Godine 1937 dobiva Nobelovu nagradu za f iziologiju i medicinu, s toga njegovakao i PauIingova Nobelova nagrada mn~go govore u pri log njihovog znans tvenogistrazivanja i rezultata 0 vitaminu C, te ucinkovitosti toga vitamina.

Godine 1 965 . I rw i ne Stone, bIiski SUr~dnik PauIinga upozorio je na cinjenicu daz ivot inje imajusposobnost sintet iz iranjal vit amina C, sto je prij e mnogo godina ,mutacijskim promjenama, uskraceno covjeku i nekim zivotinjama njemu bliskim,majmunima.

Tako je eovjek prisiIjen uzimati vitamin C s hranom, da bi kor is tio njegovu pornocu pretvorbi hrane u energi ju i gr adu.

35


22/90

VITAMINI - ISKRE l lVOTA I CUVARI. lDRAVLJAIZivotna okolina opskrbljuje covjeka *itaminima u hrani, a na njemu je da shvati

nj ihovu veliku ulogu u ocuvanju zdravlja. Prisutnoscu vitamina u hrani, osobi to vi-tamina C, jer je njegovo djelovanje najuCirlkovitije, moguce je sprijeciti nastanak bolestii usporiti starenje organizma. \Podjela vitamina i nazivi IVitamini su oznaceni slovima abecel:vitamin A - retinol, akseroftol ivitamin C - askorbinska kiselina Ivitamin E - tokoferol . Ivitamin 0 - kaIciferol (02 - ergokaloiferol, 03-kolekaIciferol)vitamin P - bioflavonoidi Ivitamin Kl - fitomenadion, K2 - me1adionvitamini B skupine: B1 - tiamin IB2 - riboflavin

B3 - niacinarrhdB4 - adenin Ii85 - pantotenska kiselinaB6 - piridoksih, aderminB12 - kobalarhin

IPrerna topl jivosti di jele se na:Topljive u vodi - B, C i PTopljive u ulju - A, 0, E, KTo je vazno zbog apsorpcije u organi~mu, a i zbog eliminacije iz organizma, te

nacina unosenja u organizam kroz tri oblika: vremenskog, medijskog i naposekolicinskog. \

Vitamini topl jivi u vodi brzo se izlucuju, osobi to vitamin C, pa za dobro zdravljet reba pazit i na njegovu sta lnu i obilatu phsutnost u organizmu.Kada, koliko i zasto UZima~ivitamineNa pitanje kada, odgovor bi bio uVijJ i svaki dan! Za dobro zdravlje potrebne

su optimalne kol ic ine , koje su vece od prePorueenih dnevnih doza (POD), au bolest ii vece kolicine tzv.mega doze.

36

VITA MINI ISKRE llVOTA I CiJVARI lDRAVLJAIst razivanjima je u posljednje vrijeme dokazano da je kol icina vitamina kod svih

bolesti veoma snizena, osobito vitamina C, na primjer kod raka 50%, a kod shizof-renije jos i vise, 70% (Pauling).

Oodavanjem i nadoknadivanjem vitaminskog nedostatka, bolest se dovodi u stanjekontrole i podnosl jivosti , a . t ime i do bol je kvali te te zivl jenja , s to je konacno i cil jl i jecenja,

Hrana koja je proizvedena i tehnoloski obradena lisena je vitamina i ne zado-voljava niti preporucene dnevne doze (POD), pa je potrebno uzimati vitaminskedopunskc dodatke.

Nove spoznaje 0ulozi vitamin a u svim kemijskim procesima organizma, presudnimza zdravlje i zivot, zahtijevaju i kolicine koje to osiguravaju.

Tocnih propisa 0 kol iCini vitamina nema, jer svaki je organizam bioloski indi-v idualan, zivi prema sebi svojstvenim okolnostima i uvjetima, nosi svoje bolest i, patrazi i svoje doze vitamina, Razlicitost ljudi odreduje i razlicite kolicine lIZ naglasakoptimalnih kolicina, da bi organizam bio dovoljno zasicen.

Uz tzv. preporucene dnevne doze (POD) postoje optimalne imegadoze, (ve-like doze).

Nobelovac Paul ing kaze: "Dobro zdravlje ovisi 0 dobroj opslcrbi vitaminima uoptimalnim kol ic inama, koje su vece od dobivenih hranom, i visokog sadrzaja vi ta-mina."

Dobio je Nobelovu nagradu za knjigu "Vitamin C i rak".Osnivac je "ortomolekulame medicine", specijalne grane medicine, koja stavlja

u prvi plan l ijecenje tvarima potrebnim organizmu za funkcioni ranje i zivot , a to bibili upravo vitamini.

Opredije lio se za upotrebu vel ikih kolicina vitamina tzv.mega doza, na temeljuistrazivanja i rezultata, lIZ pomoc najboljih znanstvenika SAD i svijeta i dosao dozakljucka da sve bolest i nose velik i nedostatak vi tamina - osobito vitamina C.

Unosenjern vecih kolicina vitamina rjesavao bi problem nedostatka, uspijevajucibolest sprijec iti i ii dovest i pod kontrolu podnoslj ivosti, pa i izl jecenja,

Autoritet i dosta ignoriraju rezultate sada vee 6O-godisnjih istrazivanja, No, poplavapreparata i bezbrojne reklame ipak pobuduju znatizelju populacije koja trazi pornoc,

37

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I tUVARI IDRAVLJA IVITAMINI - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA


23/90

osim l ijeka . Tako ce konacno masovnija upotreba obaviti selekciju iprihvacanjevitamina, koje oni zasluzuju, a dokazanim rezultatima djelovanja, potvrditi i nagra-diti trud i st ra zi va c a - znanstvenika.

Izvori vitamina u namirnicama, hraniVitamini su organske tvari, biljnog i zivotinjskog porijekala pa ih u tim izvorima

i nalazimo. Moramo ih unositi s hranom iii kao dopunske dodatke, jer ih ljudskiorganizam ne sintetizira.

Prirodni izvori vitamina:vitamin A - riblje ulje, mlijeko i mlijecni proizvodi, jaja, margarin, ruto i zeleno

povrce i u to v oc evi tamin B - kvasac, mlijeko , integralne zitarice , neljustena rizavi tamin C - zeleno i l isnato povrce, agrumi. limun, naranca,~ipak (najbogatiji), paprika, paradajz, krumpirvi tamin D - riblje ulje, r iba , mli jeko, ml ijecni proizvodivi tamin E - psenicne kl ice, soja, bil jna ulja, prokula,integralne zitarice,vitamin K - jogurt, rumanjak, riblje i sojino uljevi tamin P - agrumi, kajsije, kupine , s ipakZadovoljenje potreba organizma, izovih izvora nedostatno je, s obzirom na lisavanje

vitaminskih tvari tehnoloskom preradom i zastitorn namirnica od kvarenja kemijskimsredstvima: konzervansi, pesticidi i slicno, pa je ptorebno uzimati dopunske vitaminskedodatke, osobito antioksidanse, koji su glavni borci protiv slobodnih radikala, agensasvih bolesti, pa i raka.Toksicnost vitamina da iiine?!Toksicnostvi tamina i otrovanja, vi taminima su nepoznata i vrlo rije tka a od ve-

likih kolicina nitko ni je umro, dok li jekovi u prekoracenim dozama mogu doni jet ivel ike nevolje, pa i smrt.

Vitamine topljive u vodi, a to su vitmini B i C, organizam dosta brzo izlucuje, uroku 2-3 sata i nema nagomilavanja u organizmu, pa ni toksicnosti, nit i hipervita-minoze.

Topl jive u masnoci i u l j u , a to su A . D, E, K treba unositi u organizam uz hranu38

iI i iza je la zbog korisnog djelovanja ilsorpcije. Treba biti oprezniji kod vitaminaA, ali i tu je dopustena dosta velika gr~nicna doza - 50.000 IJ , a kod bolesti 100.000IJ , pa je ne t reba prekoraci ti , i unoserlje povremeno prekidat i (Pauling).P . v k d Iopratrn ucmci vrtamina ta 0 er SIJlnepoznati i neznatni osirn, vitamin a C koji

djelu je u vecim kolic inarna, laksativnq, sto je pozorenje na kol ic inu, no i to ovisi 0bioloskoj individualnosti.Dr. Riales kaZe : "Organizam uzima koliko mu treba, a nedostatak izbacuje i sam

nalazi :VOj~ r avnotezu." (~OOk .OfVitjminS) . .Mozda je dobro neke vitarninske dodatke uzimati 6 dana tjedno, uz jedan dan

prekida i nema razloga za brigu oko ptedoziranja. To ne vrijedi za vitamin C, kojine treba prekidati uzimati niti jedan ~an radi povratnog ucinka, cesto vrlo neu-godnog i opasnog. Vise govora 0 tome biti ce u poglavlju 0 vitaminu C.D o I 0 ita 0 d l 0~ e O ~anJe ~ mma U.O rOSU ~ ~ v.bO leS~ 1 ..

. ~I~e.uvI~e~mogu~e . .da s~ organ~za~ posve njesi bolesti, nego da prezivi U kval-nett zlvljenja 1 podnosljivosti bolesti . Tako se rnoze godinama zivjeti i s neizljecivimbolest ima, pa i opakim rakom, stavljajJHSibolest pod kontrolu, a to je moguce uzi-manjem vitam ina. I

B . d b I v da i 1 .itno je a se 0 est ne sin, a je 0rgmzam drZi pod kontrolom, pa vitaminskaterapija moze uvi jek bi ti uspjesna dopuna u l ijecenju.IZa sve medicinske zahvate, operacije, zracenja, kemoterapi je , kao i osta le ter-

apeutske primjene, bilo bi dobro osigu~ati vece kolicine vitamina antioksidansa, A,C, E, kao mjere predostroznosti od mlguCih kompl ikacija.

Kod operacija; vitamin C, zbog ubrzanog zarascivanja rana i protiv infekcije; vitaminE protiv tromboze i ernbolije, a vitamin 1 \ takoder za brze zarascivanje i Cistocu ranaod infekci je . Dodavsi i minerale koj i Jospjesuju resorpciju i djelovanje vi tamina,pripreme su dobro obavIjene. '1

Ukljuciti vitamine znaci osigurati dObar ishod i rijesit i probleme eventualnihkomplikacija. l

U terapij i li jekovima, vitamini su ta oder dje lotvorni i najbolja su dopuna, kojane sarno da stiti od uzgrednih dje lovanja li jekova, nego kao jaki antioksidansi dje-

\


24/90

iVITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI l,DRAVLJA

luju i terapeutski , pa to t reba i koris titi .Vitamini danasUnatoc teskorn i sporom prihvacanju medicine i farmacije 0efikasnom djelovanju

vitamina na ljudski organizam i zdravl je, ~.anas smo ipak bl ize t~m. mi~ljenju . .Preporuke i savjet i medicinskih strucn~aka cesto s dosta nevjence 1 sumnje , teusput i neuvjerIjivo izrecene, ipak pronalaze odjek kod bolesnika.Trgovacki svijet ponukan zaradom i pro~tom, preplavljujuci trZiste svim moguCim

preparatirna, dobro reklamiranim, cesto i krivim informacijama, obezglavljuje ljude,a li i pobuduje znatize lju s pi tanjima; koje) kak.ve i kada vi tamine uzimati .

Ipak ito je kora~ dalje od p~vrsnog ne~rihVaC~nja, unat~~ ist~aiiv~njimai uVje.r-avanjima znanstvenika kao sto Je nobelovac Pauhng sa svojim timovirna vrhunskihistrazivaca u SAD, i cijelom svijetu. \

Polako se otvaraju vrata sluzbene medicine i farmaci je za radikalniju upotrebuvitamina a ljudi sve vise traze pomoc da ucine nesto za svoje zdravlje, povrh Iijek-ova i dok je vrijeme. \

Preporuka uzimanja vitamina kod pre lade i gripe nasla je svoje opravdanje imjesto, dok za rak i ostale neizljecive bo esti jos uvijek nema, prihvacanja, niti uprevenciji, a kamoli u terapiji.

40

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I (;UVARI ZORAVLJA

Vitamini antioksidansiTo su vitamini koj i spr_eeavaju proces oksidacije, tj spajanje s kisikom, a cernu

je podlozna vecina tvari. Zel jezo oksidacijom hrda, kod namirnica je proces oksi-dacije truljenje, a kod covieka bi to mogla biti bolest istarost.

Te degenerativne promjene izazivajuslobodni radikali, visokoreaktivne kemijskekomponenete razlicitog porijekla.

Radikali su meduprodukti rnetabolickih procesa u organizmu, a koji mogu dospjetiu organizam inhalacijom, tj. udisanjem izgorjelih tvari organskog porijekla: ulja, masti,benzin a, ugl jena, drva, Zat im preko prehrambenih namimica , obradenih dirnljen-jem, konzervi ranjern, a ulaze u organizam putem probavnih organa.

Oni izazivaju oksidativne procese s degenerativnim promjenama stanica, propadanjestanica, bolesti organizma i prerane starosti.Najjaci antioksidansi su vitmini A, C, E, te selen.Posebno treba naglasiti zajednicko djelovanje vitamina C i E, kada imje djelovanje

obost rano pojacano, pa ih treba uzimat i zajedno uz je lo.Uzimanje 10 g vitamina C uz 800 IJ vi tamina E dnevno najbolja je preporuka

za sprecavanje bolesti.Vitamin A - retinolPrvi je po abecednom redu, a poznat je i njegov provitamin, karotin, raspros-

tranjen u biljnom i zivotinjskom svi je tu. Topl jiv je u ul ju pa je za njegovu resorpc-41

V ITAM IN I - ISKRE ZIVOTA I 6UVARI lORAVLJA V ITA MIN I - ISKRE ZIVOTA I GUVARI ZDRAVLJA


25/90

i ju u probavnim organima potrebna masnoca kao i minera li .Odrzava niz vit alnih funkc ija organizma a najvaznija je odrzavanje vlainost i

sluzokoze, zasticujuc i t ako organe - usta , uho, disne i mokracne puteve od infekc i-j e. Ima vel iku ulogu u prociscavanju uha, osigurava juc i dovol jno sluz i, ko ja c isti ist iti srednje uho od infekci je. Uspjesno sanira o tit is mediu!

Stanice za prijem vibracija uha zavisne su 0ovom vitaminu, a takoder i osjet rnirisai okusa.

Njegov nedos tatak izazivakokos]e s ljcpilo, jer bez dovoljne kolicine vitamina Aoko mreznici ne stvara dovoljno vidnog purpura, tvari potrebne za nocni vid. Ra-zlog mnogih ocnih bolest i, ukljucujuci i glaukom, povecani t lak, skupljanje tekucineu ocnoj jabucici, koji uzrokuje s ljepilo, nedos tatak je vitamina A.

Vrlo je djelotvoran i koristan kod Crohnove bolesti s kronicnirn proljevima iostecenjima u crijevu, j er vi tamin A jaca i obnavljaepi te lni sloj.

Djelotvoran je usniiavanju kolcs tcrola pa i kod srcanih bolest i i ateroskleroze,dok na normalni koleste rol ne utj ece .

Povecana krvarenja kod rena, bilo u menstrua1nom ciklusu iiiklirnakteriju, pokazujuveoma nisku koncentraciju vi tamina A u krvi , pa se vecim dozama te tegobe moguublazit i. Uz dodatakvitamina E, bolja je iskor is tenost vitamina A, a dodajuci "cink"poticerno rezerve vitamina A iz j etre da prijedu u krvotok. .

Kirursko ods tranjivanje maternice, uzrokovano obilnim krvarenjima, rnozda bise cesee moglo izbjeci unosenjem vecih kolicina vitamina A. (Book of Vitamins)Pratioci danasnji ce: st res, zagadena h rana i okoli s, koji ugrozavaju nase zdrav -

lje, a i zlocudne bolesti raka, mogli bi biti ublazeni ukljuCivanjem djelotvornosti vitaminaA. Vrlo je je ucinkovit kodzracenja jer jaca imuni tet , koji z racenje ostecu je, pa gaza to t reba dodava ti pri je i posli je z racenja i tako izbjec i ostecenja i ozl jede te rapi -jom.

Zagadeni zrak zagaduje i organe za disanje koji imaju sposobnos t da zagadenos tkoliko- toliko uklanjaju . Epitelno tkivo koje obavija cjelokupna pluca, luci sluz kojahvata eest ice i bakte rije i svojim t repe tlj ikama izbacu je ih iz organizma . Tkivo imasposobnost regeneracije, a veliku ulogu u njegovoj obnovi ima vitamin A, uz cijuprisutnos t je obnova brza. U protivnorn dolazi do bolest i pluca, bronhit isa, emfize-rna, konacno i raka .

42

.~" Tako j~ za zdrava pluca OdlucfuCi vitamin All Dr. Kim

On pridonosii zdravlju koze, pa je ibrstan u lijecenju akni, u kremama i 1 0 -sionima, a pomaze i uklanjanju starachlh pjcga (35.000 11 ako se pije).I

Istraz ivaci s Harwarda kazu da sprecava rak, sto je i rnoguce zbog ucinkovi togIdjelovanja kao "antioksidansa" . Zato su ljudi Japana, koji jedu dos ta Zil to obojenogpovrca i voca s obiljem karotina, provitarnina, vitamina A, manje izlozeni opasnos tiod raka s malom stopom oboljenja. . I

Povika je na hipcrvitaminozu vitamiha A, medutim to je tek kod kolicina pre-ko 50.000 11,a u boles ti 100.000 IJ na dah, pa je veci problem u nedostatku nego uvisku. (Pauling) I

5.000 Ilpotrebno je za zdravlje, a nerdovoljno, osobito za zivot pun stresova,8-16.00 IJdnevno osigurava zdravlje koje remeti nedostatak toga vitamina (Pauling).IDr. A. .D~ro - "nik~d ~ pr~ksi n is~~ l ima? negat ivne reakci je ~~ vita~in ..A, ~l~sam zato vidio mnogo ljudi kOJIsu patil i dnjegova nedos tatka, kOJIse najpnje vidi

na koz i, kao - dermat iti s, suha perutava koza",Vitamin A dobro podnosi kuhanje. I

iU zajednici s vitaminima C i E djelJje kao jaki antioksidans, pa je ucinkovit

kod prevencije bolest i, i usporavanja s ta~enja kao procesa oks idacije.Vitamin A mozerno naci u preparatima kao vitaminski dopunski dodatak i na

nasern trzistu. iSadrZiga jetra, mrkva, kajsija, bundeva, binja. Oni su bogati karotinom koji iskljufuje

predoz iranje, a zasti ta je od raka . IKod vecih unosenja mrkve ipak treba pripaz it i na boju koze jer se karot in odlaze

u supkutanoj masti. I1Vitamin A se moze uzimati 5 dana, zatim 2 dana treba prekinuti i tada nemaIstraha od toksienosti iii predoziranja, .

43

VITAMINI - ISKRE ilVOTA I 6UVARI ZDRAVLJA VITAMINI - ISKRE ilVOTA I GUVARI ZDRAVLJA'_ "~


26/90

Vitamin C - askorbinska IfiselinaI

Svojim djelovanjem je najuCinkovitiji, p~ naziv "mnogostran" rnoze biti dobra oznakaza njegovo djelovanje. IIS pravom je receno da je on "iskra z itota i cuva~ zd~~vl ja" je~ s~ako~nevn~ su?-jeluje u svim vitalnim procesim.a organizra. Glavni nacI~ ~a ~oJ~vlta~m C djelujeje jacanje prirodnih obrarnbenih mehanjzama, odnosnojacanje irnunitcta.

Organizam ga ne moze sintet izirat i, I f nit i uskladist it i, pa je potrebno njegovounosenje i zasicenje organizma svkodnevnirn zaliharna, .

Njegov nedostatak izaziva razlicite +emetaje ibolesti, a prisutnost zdravlje.Oslabl jena obrambena funkci ja orga~izma, imun ite t, nedostatak je vi tamina i

minerala, a stanje se vr lo brzo popravl ja Ii imunitet j aca odgovara juco rn i shranom idodac ima . Vitamin C je kljuc obrane or~anizma, jer je najucinkovit ij i, pa ga treba

1svakodnevno uzrrnatr. 1I

Nobclovac Pauling pokrenuvsi si.ra ~I'nick~ is.p~tivanja 0 vit~minu C, ~klj~ci~sistrucnjake svijeta, velikih znanstvenih dllpenzlJa Iiskustava, dosao do za,cuduJ.uc~~rezu lta ta . Tako konstat ira da je uz vit amin C preh lada blaza , bolest krace traje IIIizostaje, a i ostale boles ti dovodi do podJosl jivog stanja.

Preporucuje se kod prehlade i gripe ~vaki sat 1 gram, inace 2- 5 grama za pre-venciju. Ii

Sam Pauling je konzumirao 18 g vital ina C dnevno.Osobno, vee 10 godina, t akoder uZim,m 20 g vi tamina C dnevno.

I,Norveski istrazivaci su otkrili da vitamln C pov~eava sta.nicnu proizvodnjuinter-ferona pri svim dozama. To je obrambena tvar, koju orgamzam stvara kada ga na-padnu v irusi. Njega proizvode napadnute l st anice i salju ga da alarmira okolne sta -nice, stimulirane za proizyodnju tvari, koja s~reCava daljnju reprodukciju virusa. Napadje zaustavljen u korijenu pod uvjetom da ! .imado~oljn~ int~rfe~ona. Vrijednos. : in-terferona prema dr. Sieglu je u tome sto ton radi protrv svih vtrus a, dok kernijskasredstva mogu razv iti mutantne tipove vi~sa, otpome na njih. Medu tim, kolic inaraspoloz ivog interfe rona varir a, pa dr. Siege l misl i da je to objasnjen je sto su nekil judi otporniji na virusne boles t~, a iSP!~i, ,\anj~~ad~kaz~je udvos t~cenje kolicineproizvodnje u organizmu, davanjern vecih kolicina vitarrnna C (Pauling),

Vitamin C pojacava i druge obrambene ~nage i t ime jaca imunitet! Tako povecavaIII!44

mobilnost neut rofil a, bi jel ih krvnih z rnaca, u napadu na bakterij e i vi ruse, a znan-s tvenici zakljucuju da je sam baktericidan i virusoidan (dr . I. Stone).

Aktivnost makrofaga koju s timulira interferon veca je pod djeJovanjem vitami-na C, kao i proizvodnja antitijela koja se bore s uzrocnicima bolesti.

Jacanjern faktora imunloskog sustava, vitamin C jaca obranu citavog organizma,sp rijecavajuci bolest i, a cesto i li jecec i. Treba ga samo unosit i u vec im kolicinama ibez ijednog dana prekida . Prema Paul ingu prikladna profi latkicka doza v itamina Cbila bi 4-10 grama dnevno.

Manjak vitamina C znacajan je faktor ukljucen u bolesti srca i krvnih zila, paosobe skione infa rktu srca imaju veonia nisku razinu vi tamina C u serumu, a 6-12sati nakon infarkta razina vitamina C u serumu pada na vri jednost i tip icne za skor-but.

Istrazivaci povezuju uzajamni odnos vit amina C i kolesterola, a t ime ia te rosk-lcroze, otvrdnuca arterija lIZ upalnu komponentu. Uzimanje vecih kolicina vitaminaC uzrokuje transfonnaciju kolesterola u zucnu kiselinu, koja prelazi u crijeva i napustat ijelo. Povecava kolicinu s tvaranjaci tokroma P-450 u jetri koja ubrzava konverzijukoles terola u zucne soli.

Pornaze s tvaranjeCSA-hondroit in sulfata koji st it i arter ije, jer se koles terol vezesamo na ostecene stijenke kojima nedostaje CSA. Zato je potrebna veca doza odpreporucenih dnevnih doza (POD).

Koleste rol se sman ji vee za 5 tjedana.Ruski l ijecnici , na temelju dugogodisnjih studija 0 povezanosti ateroskleroze i

vitamina C, uspjesno propisuju vitamin C u slucajevima ateroskIeroze.Arterije mogu izgubiti otvrdnuce unutar 3 dana, a nestajanje masnih naslaga

nastavl ja se sve dok se daju vi soke doze v itamina C (Paul ing).Gerijatrijska literatura navodi uspjesne rezultate kod ateroskleroticnih bolesnika

t ret iranih vitaminom C, dnevnim dozama od 1-3 grama .Dr. Rinse, star 75 god., a nakon 22 godine bolovanja od angine pektoris, bez

poznatih r izicmh faktora pos tavio je vlast itu terapiju s velikim dozama vitamina C.Nakon nekoliko dana popustil i su spazmi, nakon 3 mjeseca s imptomi angine, a nakontoga 16 godina se nij e javil a ni ti j edna bolest (Pauling: "Zivje ti dulje").

45

VITAMINI - ISKR ZIVOTA I GUVARI lDRAVLJA VITAMINI ISKR ZIVOTA I 6UVARI ZDRAVLJAI


27/90

Vitamin C ima vel iku ulogu uzastlt l zagadivaca hrane kao i zagadivaca okolinekoja nas okruiuje.

Tako je dokazano da sprecava stvaranjenit rozamina, agensa raka, kada jedemohranu obradenu nitritima i nitratima, konzervirane i dimljene mesne proizvode. Nitritiprelaze u probavnim organima u nit rozamin, agens raka, Da bi se to sprijeci lo trebauzimati vitamin C istovremeno uz hranu koja sadrzi n itr ite .

Vitamin C cisti kloriranu vodu, koja osim sto unistava bakterije napada i naseti jelo, ostecujuci crvena krvna zmca. Stoga, prije nego pijete vodu stavite unju vi-tamin C jer v itamin C djeluje brzo (Paul ing).

Sti ti od zraeenja jer usporava diobu stanica osjeUjivih na zracenje .Kod l ijecenja kortikostcroidima, ci je je dje lovanje mac s dvije ostr ice , vi tamin

C uziman istovremeno s lijekom moze sprijeciti neka od njihovih neugodnih djelovanja.Djelotvoran je u lijecenju ovisnosti , djeluje detoksirajuce, ublazava teskoce ap-

stinenci je, i smanjuje zel ju za drogom, uz povecan osjecaj snage i energije.Prirodni je antialergik jer je i antibistaminik.Istrazivaci u Brukl inu otkril i su da je razina vitamina C u krvi u obmutom odnosu

s razinom histamina u krvi . Niska razina vitamina C u krvi , visoka razina histarni-na. Kod polenske groznice daju se velike kolicine vitamina C (5 gr) uz dodatak kalcija.

Kod dermati ti sai zacjelj ivanja rana djelu je veoma brzo jer regul ira stvaranje iodrzavanje medustanicnog tkiva kolagena koji veze stanice. Dr Silvett i je stavljaona tvrdokome rane otopinu vitamina C, a rane su se brzo ocistile i zarasle. To jedobro znati za rane koje se pojavljuju pri dugom lezanju.dekubltus,

Kod bolesti oka l uha takoder je nezamjenjiv i ucinkovit a koncentracija vita-mina C u oku je dvadeset puta veca nego koncentracija u krvnoj plazmi. Moglo bise reci da oko neutazivo zeda za vitaminom C, kao i srce, mozak i j etra (Pauling) .

Katarakta , mrena, glaukom, konjuktivit is , sve su to bolesti pri kojima nedosta-je vitamin C, a koje se njegovim dodatkom i uzimanjem spreeavaju, ublazuju, a cestoi nesta ju. Li jecenje tih bolest i t rebalo bi nadopunit i svje ie pripreml jenim otopina-rna natrij-askorbata s izotonicnirn otopinama. Prikladne kolicine vitamina C mogupornoci i kod upale srednjeg uha,otit is media , kapanjem otopine natrij-askorbatau uho.

Zdravl je usnc suplj inc i zubi moze zavrsi ti katastrofalno zbog nedosta tka vita-mina C, pa ga treba osigurati i shranom i dodacima izbjegavajuci tako karijes zubi i

46

.'

paradentozu. IMisicna aktivnost vezana je uz tvar\ karni tin koja se sinte tiz ira u Ijudskom or-

ganizmu iz aminokiseline lizina, a tu sintezu poticu optimalne doze vitamina C. Takaje kolicina kamitina vezana uz koliCin~ vitamina C pa za jakost misica treba uzi-mati puno vitamina C .! I

Bolove u ledima i donjem dijelu JljeZnice uzrokuje degeneracija kolagenskihtvari kraljezaka pa bi v isoke doze vitamina C mogle znatno pornoci kod t ih tegoba .Ozl jeda diskova kraljeznice u ranijem sbdiju, uz velike kolic ine vitamina C, mozeizbjeci kirurski zahvat, ali se prekidomterapije bolest vraca,

Antioksidativno djelovanje vitaminalc pripisuje se njegovoj oksidaciji u dehid-roaskorbinsku kiselinu i povratnom reacijam u askorbinsku kiselinu -vi tamin C, ao tome i ovise njegova svojstva fiziolos~ih djelovanja.Io djelovanju vi tamina Cna starcnj~ bi t ce govora u tom poglavlju.

Djelotvornost vitamina C treba Om~guci ti i pojacat i odredenim djelotvornimkolicinama, za odredene bolesti kao i za qdredene bolesnike-pojedinace, zbogbioloskeindividualnosti! I

Nema tocno odredenih kolieina ZbOg!razlicitosti osoba, razlicitosti bolesti , kao irazlicitosti podnosljivosti, koja se odnosi ina podnosljivost crijeva, jer vitamin C dje-lujelaksativno, pa se ide do te granice. Obicno je to 4-10grama dnevno kod uobicajenozdravih osoba. Bolesti , zagadenost okoline, stresovi traie vece kolicine vitamina C,no i tu je mjera kol ic ine, podnoslj ivost drijeva.

Podnosljivost kod tezih bolesnika objcno je velika, a smanjuje se poboljsanjernzd ravlja . \

INobelovac Pauling kaze: \"Bolje je uzeti previse, nego prernalo."Ishrana, koliko god bila kvalitetna, ne Jore zadovoljiti potrebe organizma, pogotovo

u rizicnim situacijama, a osim toga, hra~a je preradom obezvrijedena i zagadena.ITako bi za dnevnu potrebu vitamina C trebalo popi ti 200 casa narancinog soka,

sto je zaista nernoguce (Pauling). !

47

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA I GUVARI! ZDRAVLJA.. ' .-"_- '. , , ', . _,.;, , .~~.~~

VITAMINI - ISKRE ZIVOTA rCUVARI ZDRAVLJ;.'':i( ;;;


28/90

Najbolja je dnevna doza koja osiguJava maksirnalnu zasicenos~ u konstantnomodnosu jer je stoga zasicenost optimaInr za zdravlje (E. Ginter - Ceska),

!o su vece doze od PDD jer one n9 mogu osigurati maksimalnu zasicenost or-ga ruzma . I

Djelovanje vita~i~a C posebno je j~ko u zajed~ici s ~itaminom ~, koji s~ s~moksidira, preuzirnajuci nesparene elektrrne s lobodnih radikala, a u pnsutnost i vita-mina C se vraca u svoje izvorno stanje .!

Vi tamin C se moze uzirna ti u neogranicenirn koli cinama jer je netoksican i to-pljiv u vodi (Pauling). I

IZivotinjskl organizam sintetizira velife kolicine vitarnina C i to nije bez razloga.Na 70 kg tezine s intetizira 10.000 mg na dan. Prema tome, optirnalna doza za covjekabila bi 10 g na dan, za dobra zdravlje. I

de I . v I , , I . . 1 k i d k b d .Kod prehla e I gripe preporuc J IVO J~ uzrrnan gram, sva I sat, 0 ste u m.Organizam je predodreden da se u bolest i, kao i prevencij i, bor i sam, a pobjeduje

ako ima dovoljno vitamina C (paUling) .!

Uz imanje vi tamina C ne smije se prekinuti nit i j edan dan radipovratnog ucinka ,koji je vezan na regulacijski gen, kontro~ora s inteze enzima potrebnih za pretvorbuvi tamina C u druge dje lotvome tvari . IIUzimanjem vecih kolicina vitamina ~ duze vri jeme, proizvodnja enzima je takovelika da naglim smanjivanjem unosenja vitamina C rnoze doci do potpune pretvorbevitamina C u druge tvari i do pada kondent raci je.

Za to je potrebno postupno smanjivafi kol icinu vit amina C da se koncentraci javitarnina C i enzima smanji na normalnu vri jednost .

Kod bolesnih od raka ne smije se prJkidati uzimanje vitamina C niti jedan danjer je razina vitamina C u krvi i tako vee sfu.anjena za 50% pa prekid moze bit i opasan(dr Cameron). IPonasanje vitamina C k 0 1 bolesti raka!Bolesni od raka imaju smanjenu koncentraci ju vitamina C za 50% u krvnoj plazmi

i leukocit ima , bi jel im krvnim zrncima, presudnim u obrani organizma, zato jer seI

48 \

stanice i organizam suprotstavljaju bolesti raka i tako trose zaIihe vitamina C (Pauling)- Camerun 1979.

Davanjem vecih kolicina vitamina C i nadoknadivanjem manjka u krvi , stanjese pobolj sava jer i obrambeni sustav jaca, pa je sposobni ji za obranu.

Vi tamin C djeluje kod raka na enzim "hi jaluronidazu", koja se oslobada iz sta-nica raka iprod ire u cit av organizam, stva rajuc i tako metastaze . Vitamin C to suz-bi ja, a obnavlja i tkivo koje rak raza ra, tzv. kolagen (Pauling).

Kolagen drzi 100 tri li juria s tanica u tijelu, spaja stanice svih organa i tkiva, a cinega 4 razlici te aminokiseline, cija povezanost ovisi 0vitaminu C i E, cinku, magnez-i ju , bakru, zel jezu i manganu.

Kolagen je tvar koju sadrzi vezivno tkivo, hrskavica, kos ti , zubi, koza. To je tvarkoja se trosi ali i koja se obnavlja, narocito uz prisutnost vitamina C ta je obnovabrza ibolja,

Bolesti kicme i zglobova povezane su s istrosenoscu kolagena i nedostatkom vi-t am ina C pa je najbolja pomoc njegovo dodavanje .

Na nacelu obnove kolagen pornaze i kodzacjel jivanja rana i oZiljaka, kod zracenjai operacija.

Veliki broj dokaza i rezultata istrazivanja ide u pri log vitaminu C kod bolest i raka,a Pauling je dobio Nobelovu nagradu za istraZivanja i knjigu "Vitamin C i rak" _pa je sigumo da nagrada nije uza lud dobivena. Konacno bi to' treba lo shva tit i i us-vojiti poruke i rezultate istrazivanja velikog znanstvenika.

Zajedno s njim, na istrazivanjima boles ti raka, radio je dr. Cameron, koji je imaobolesnike koji su 10-20 godina uzimali vitamin C uz dobra poboljsanje.

Biloje slucajeva da se stanje poboljsalo, a ZivotolakSao,svodeCi bolest pod kontrolu.Ni jedan od bolesnika nij e umro u razdoblju uzimanja vi tamina C (kolie ina i do 50g), a umrli su kad im je vitamin C uskracen (Pauling).

Dr. RicirtelIi, dr. med. u Yale, davao je 50 g vitamina C dnevno bolesnicima oboljelihod raka i produzavao vrij eme prezivl javanja, blokira juci tumor jer vitamin C koc itransformaciju stanica, koja se dogada poslije djelovanja agensa uzroenika raka, vracajucis tanice u normalu, ako je proces transformacije otisao predaleko. Organizam sezas it iv itaminom C, a ostatak izlueuje.

Vitamin C suzbija ibol, djelujuci analgetski, pa moze uspjesno zamijeniti mor-49

V ITAM IN I - ISKRE ZIVOTA I CUVARI ZDRAVLJA V ITA MIN I - ISKRE ZIV OTA I C UVA RI ZD RA VLJA


29/90

fij, izb jegavajuci t ako problem ovisnosti . Takvo dje lovanje vitamina C uoc io je dr.Cameron i davao ga u velikim dozama bolesnicima s uznapredovalim rakom, tzv.terrninalni stadij, kada im konvencionalne metode l i jeeenj a n i su v i se pomagale. Bolesnicisu umjesto morfija dobivali velike doze vitamina C i mogli su odbaciti morfij uzpoboljsanje stanja boles ti i produljenja zivota. Bilo je bolesnika koji su uzimali vita-min C i do 14 godina i smat ral i se izl i jecenima bez simptoma raka. Tako vi tamin Cpremda ne rnoze izlijeciti rak, moze ga obuzdati. Prekidom uzimanja vitamin a Cboles t se vracala i ii su bolesnici umirali (Pauling) .

Urnanjujuci neugodne popratne pojave kemoterapi je i z racenja d jelotvo rnostvitamina C je prikladna lIZ konvencionalnu terapiju, omogucujuci bolesniku kvalitetnijizivot.

Treba mu dati prednos t pred analgeticima, antihistaminicima i ostal im l i jekovi-rna utjecuci na odgojno-obrazovni i pravilan pristup upotrebi.

Reumatoidni artri tis boles t je s mnogo vrs ti upala zglobova r az li c it i h uz rok a, kojanastaje talozenjern kristala u zglobovima, najcesce natrijeva urata. Za tu bolestodlucujuci su prehrambeni faktori, mnogo mesa, posebno iznutrice, alkohol, lIZ malovode, koji ornogucuje taloz

Ana Đurić Cirkveni - Vitamini iskre života i čuvari zdravlja

Documents

Transcript of Ana Đurić Cirkveni - Vitamini iskre života i čuvari zdravlja