A.M._Kanadski Engleski

11
Pristinski Univerzitet sa sedistem u Kosovskoj Mitrovici Filozofski fakultet Katedra za Engleski jezik i književnost Predmet: Geografske varijante engleskog jezika Tema: Kanadski engleski 1

description

Opis ove lingvisticke varijante

Transcript of A.M._Kanadski Engleski

Pristinski Univerzitet sa sedistem u

Pristinski Univerzitet sa sedistem u

Kosovskoj Mitrovici

Filozofski fakultet

Katedra za Engleski jezik i knjievnost

Predmet: Geografske varijante engleskog jezika

Tema: Kanadski engleski

Profesor: Student:

Nenad Peji Aleksandra Mirkovi

Sadraj

Engleski kao globalni jezik...............................................................................................3

O Kanadi...........................................................................................................................4

Kanadski Engleski.............................................................................................................5

Izgovor..............................................................................................................................5

Vokabular i Gramatika......................................................................................................6

Conclusion.........................................................................................................................7

Engleski kao globalni jezik

Engleski je bez sumnje aktuelni univerzalni jezik. U svetu je drugi po redu maternji jezik, zvanini jezik u 70 zemalja. Jezik koji moe biti razumljiv skoro svuda; meu kolarcima, obrazovanim ljudima, on je svetski medijski jezik, jezik filma, televizije, pop muzike, kao I sveta kompjutera. Ljudi irom planete znaju bar po neku englesku re, njen izgovor I znaenje. Engleski pripada grupi Zapadno Germanskih jezika, koji je prvo govoren u ranoj Engleskoj, a sada je svetski lingua franca. Zvanini je jezik od oko skoro 60 suverenih drava, najee govoren jezik Ujedinjenog Kraljevstva, Ujedinjenih Drava, Kanade, Australije, Irske, Novog Zelanda I bojnih Caribijskih drava. Trei je najei maretnji jezik u svetu, posle Mandarinskskog I panskog. Ui se I kao zvanini jezik u Evropskoj Uniji I Ujedinjenim Nacijma, kao I u mnogim drugim svetskim organizacijama. Uzrok ove univerzalnosti je veoma dobro poznat. Engleski je prvo poeo da se iri tokom esnaestog veka putem Britanskog carstva, I jako je uvren u dvadesetom veku preko SAD-a koje su dominirale na poljima ekonomije, policije, vojske kao I u filmskoj industriji preko koje se engleski jezik brzo irio. Koncept Univerzalnog jezika znaajniji je sada u eri komunikacije. Pre ove ere, Grki, Latinski I Francuski bili su svetski jezici, ueni uglavnom u Evropi. Na svu sreu dananji svetski jezik nije toliko teak poput Latinsko, Grkog ili Francuskog, spada u grupu lakih jezika za uenje. Broj ljudi kojima je Engleski jezik maternji kree se od 300 do 459 miliona. Veruje se da vie od billion ljudi govori bar malo Englskog. Iako broj varira, veruje se da oko sto miliona ljudi irom sveta govori engleski kao maternji, drugi ili strain jezik. Engleski je u neku ruku postao nezvanino maternji jezik veini zemalja sveta. U dvadeset do trideset zemalja sveta engleski se mea sa maternjim jezikom I stvaraju se hibridi engleskoh jezika. Profesor lingvistike David Crystal proraunao je da su govornici kojima je engleski drugi jezik u donosu sa govornicima kojima je engleski maternji jezik u odnosu 3:1.

Zemlje sa najvie stanovnika kojima je engleski maternji jezik su: Sjedinjene Drave (229 miliona), Ujedinjeno Kraljevstvo (61 milion), Kanada (18.2 miliona), Australija (15.5 miliona), Nigerija (4 miliona), Irska (3,8 miliona), Juna Afrika (3.7 miliona) I Novi Zeland (3.6 miliona) prema proraunima iz 2006. Od onih zemalja gde se Engleski govori kao sekundarni jeyik, Indija je na prvom mestu. Crystal tvrdi da je kombinacija maternjih I nematernjih govornika, Indiju izdvojila kao zemlju sa najveim brojem ljudi koji govore ili razumeju Engleski.1.1 O KanadiKanada je zemlja u Severnoj Americi koja se sastoji od deset pokrajina I tri teritorije. Smetena u severnom delu kontinenta pruajui se od Atlantika do Pacifika pa ka severu Artikog okeana. Zauzimajui povrinu od oko 98 miliona kvadratnih kilometara ukupno, kanada je druga po veliini zemlja u svetu po itavoj povrini, a etvrta po porini kopna. Zajednika granica sa Sjedinjenim Dravama predstavlja najveu granicu u svetu. Zemlja koja danas predstavlja Kanadu, nekada je bila naseljena Aboridzinima. Poevi od kasnog 15. veka, Britanske I francuske kolonije naselile su obale Atlantika. Kao posledica brojnih konflikata, Ujedinjeno Kraljevstvo dobilo je I izgubilo brojne teritorije u Severnoj Americi u kasnom 18. veku, koje danas ukljuuju teritoriju dananje Kanade. Kanada je federalna, parlamentarna, demokrativna I konstitutivna monarhija, sa Kraljicom Elizabetom Drugom, na elu. Zemlja je zvanino dvojezina, gde su osim na federalnom nivou, engleski I francuski jezik zvanini I u provinciji Nju Bransvik. Takodje, ekonomski je jedna od najrazvojenijih drava sveta, gde je lanica brojnih organizacija kao to su : G8, NATO, OECD, STO, OAD, ARES I UN.1.2 Kanadski engleskiKanadski je standarnda podvrsta Engleskog koji se govori u Kanadi. Kanadski Engleski je prvi jezik, ili maternji jezik u proseku 18 miliona Kanadjana (57%)I jedan od dva maternja jezika za 450 000 Kanadjana. Maternji jezik 7 miliona Kanadjana je Francuski (22%) , dok ostalih 6 miliona ima ne Engleski I ne Francuski maternji jezik 21%. Skoro 20 miliona koristi engleski kpd kue, dok je drugih 500 000 govornika dvojezini I trojezino. 61% Kanadjana van Kvebeka govori standardni Kanadski Engleski kao svoj maternji jezik. Standardnim Kanadskim jezikom govori veina srednje klase kanadjana. Ipak, kompleksna kolonijalna istorija, razne promene u istoriji dovele su do pojave brojnih dijalekata koji se u nekim sluajevima medjusobno ne razumeju. Utemeljen na leksici I fonologiji standardni Kanadski Engleski podeljen je na osam dijalekata.Termin Kanadski Engleski prvi put se pojavljuje u govoru Reverenda A. Constabla Geikia, koji je bio kot rodjen u Kanadi. Jedno od najinteresantnijih pitanja o Kanadskom engleskom je zato je on toliko razliitiji od dijalekata u Sjedinjenim Dravama?! Generalno rovoreno, lingvistike pojave na zapadu manje su raznovrsne nego na istoku, koji je naseljen pre jednog veka ili due. Ostrvo Njufaundlend koje je pripojeno Kanadi 1949 godine , posle stotine godina kao odvojena Britanska kolonija, ima najrazliitiju lingvistiku zajednicu u poredjenju sa Standardnim Kanadskim Engleskim..

1.3 IzgovorSamoglasnici, se na primer esto menjaju u izgovoru u kanadskom Engleskom. To menjanje samoglaskika prvi put je mrimeenom u srednjim 1990. godinama, I uticalo je na menjanje kratkih prednjih samoglasnika. U Kanadi se ti samoglasnici pomeraju u suprotnom smeru od ve oformljenog izgovora. Kanadski izgovor se bitno razlikuje od Amerikog izgovora. Takodje je primeeno uzdizanje diftonga u reima wife, price ili life, house. esto se umesto ofwife izgovra weef, I boot umesto about . Postoje jo neke manje poznate razlike u izgovoru, kao npr umetanjem zvuka a I rei kao to su pasta, lava, plaza, drama itd.1.4 VokabularKanadske rei su mnogo pristupanije govornicima. Termini kao to su washroom, public bathroom, all-dressed pizza-pica sa svim sastojcima. Neka od prepoznatljivih obeleja engleskog jezika koji se govori u Kanadi jesu izgovor poslednjeg slova abecede kao zed, umesto zee, umetanje u u reima kao to su labour, colour, honour i sl., pisanje z u reima kao to je recognized, izgovor uzvika eh kao ay itd. Prepoznatljivim kanadskim leksikim obelejima smatraju se rijei chesterfield (sofa, kau), serviette (ubrus) i dr. istorijski reeno, oko 70 procenata Kanadizma, koji su odredjeni kao maternji, I teko ih je uoiti: Na primer: butter I tart su uobiajene rei, ali butter tart je Kanadizam. Kanadski engleski je podloan konfliktnim uticajima britanskog i amerikog engleskog. U vokabularu postoji veliki uticaj amerikog engleskog: Kanaani koristebillboard(reklamni pano), gas(benzin), truck(kamion), and wrench(klju za matice)(US)radije nego:hoarding, petrol, lorry, and spanner(Brit). Ali, sa druge strane, koristeblinds(roletna),braces(tregeri, naramenice),porridge(ovsena kaa), andtap(slavina)(Brit)radije nego: shades, suspenders, oatmeal, and faucet(US). 1.5 GramatikaVarijacije u gramatici-morfologiji I sintaksi mogu se nai takodje u kanadskom Engleskom. U upotrebi jo od ranih 1980-ih , ali nije u potpunosti ispitana. Na primer u reenici: The Canucks had good forwards that day. As well, their blue liners were better than last time ostali standardni dijalikti bi prihvatili as well samo posle last time. Prouavanje Kanadskog Engleskog dolazi jo od pokuaja sredinom 1950-ih godina. The English Language in Canada, prva je monografija Kanadskog Engleskog. Zakljuak

Engleskim jezikom u Kanadi danas govori oko 24 miliona govornika. Varijanta engleskoga jezika koja je u upotrebi u Kanadi sadri obeleja britanskog i amerikog engleskog, kao i mnoga lokalna obeleeja, a naziva je se Canadian English.Uska ekonomska, drutvena i intelektualna povezanost, a ponajprije geografska blizina, prirodno su doveli do uticaja amerikog engleskog na kanadski. Premda kanadski engleski umnogome prati vie britansku nego ameriku praksu, neki istraivai smatraju da se pribliava amerikom i ima izraene tendencije ka kretanju u tom pravcu. Svakako, snaan je i utjecaj francuskog jezika, koji je u Kanadi drugi slubeni jezik i materinski jezik sedam miliona stanovnika.Literatura

1. English language in Canada, status, history and comparative analysis, Charles Bobes, Cambridge University Press 2010

2. A little history of Canada, H.V. Nelles

3. French in Canada, Maeve Conric, Vera Regan Lingua francajejezikkoji uveliko prelazi granice zemlje u kojoj se govori.

Pojam dolazi od arapskognaziva za sve zapadneEvropljane

Kako e jezik postatilingua francazavisi od politike I ekonomske moi zemlje u kojoj se govori.

Mandarinski, je grupa povezanih kineskih dijalekata koji se govore irom najveeg dela severne i jugozapadne Kine. Kada se uzima kao nezavisan jezik, to se esto ini u akademskoj literaturi, mandarinski dijalekti se govore vie od bilo kog jezika.

Dejvid Kristal, jedan od vodeih svetskih lingvista, autor enciklopedija I gramatika.

PAGE 8