Amira Seminarski

7/28/2019 Amira Seminarski

1/21

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA

FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU

MENADMENT I MARKETING MALIH I SREDNJIH PREDUZEA

Seminarski rad

RIZICI U MEUNARODNOM POSLOVANJU

Mentor: Prof.dr Pajo Pani

BANJA LUKA, novembar 2012.god. Amira Huremovi


2/21

SADRAJ

UVOD...............................................................................................................................................3

1. Meunarodni trgovaki rizici .......................................................................................................42. Problem iznalazenja realne velicine rizika ...................................................................................5

3. Osiguranje od rizika......................................................................................................................6

4. Vrste rizika ...................................................................................................................................7

4.1 Robni rizici ..............................................................................................................................7

4.1.1 Rizik kvaliteta i fizickog izgleda robe ................................................................................8

4.1.2 Transportni rizici ..............................................................................................................8

4.1.2.1 Rizici atmosferskih uticaja ......................................................................................9

4.1.3 Rizik rata, trajka i djelovanje vise sile .............................................................................9

4.1.4 Trini rizici ......................................................................................................................9

4.2 Finansijski rizici............................................................................................................... 12

4.2.1 Rizik cijene...................................................................................................................... 12

4.2.2 Rizik izvoznog kredita..................................................................................................... 13

4.2.3 Politicki rizik................................................................................................................... 13

4.2.4 Rizik finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla..................................................... 13

5. Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika i zemlje kupca ........................................ 14

5.1 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika .......................................................... 14

5.2 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje kupca ............................................................... 15

6.Uticaj banke na spoljnotrgovinske poslove................................................................................... 15

ZAKLJUAK................................................................................................................................ 16

LITERATURA ............................................................................................................................... 17


3/21

UVOD

Spoljnotrgovinsko poslovanje predstavlja jednu od najvaznijih grana ekonomije i osnovurazvoja i napretka svake zemlje. Drave, njihova ekonomija u cjelini i preduzeca unutar nje biljee

svoj rast i razvoj zahvaljujui prije svega meunarodnoj trgovini. Predmet spoljnotrgovinsko

poslovanje predstavlja istrazivanje razlicitih kretanja u meunarodnoj trgovini, odnosa izmeuposlovnih subjekata koji se nalaze u razliitim dravama, kontinentima , pravnim okvirima i

tehnikama.

Trgovinu, u kojoj predmet kupoprodaje naputa teritorijui carinskopodrujezemlje prodavcai proizvoaa, i pri tome do krajnjeg korisnika prolazi kroz jednu ili vie drava nazivamo

MEUNARODNO POSLOVANJE POSLOVANJE.

Spoljnotrgovinsk poslovanje moguce je podijeliti na dva dijela: Uvozni poslovi iIzvozni poslovi.

U ovome seminarskom radu pokusat cu obraditi pitanje rizika u meunarodnom poslovanju

iz perspektive preduzeca ,te cu ukazati na rizike prilikom izvoza, sa kojima se preduzeca susrecukao i probleme na koje nailaze.


4/21

1. Meunarodni trgovaki rizici

Prilikom spoljnotrgovinskog poslovanja predmet kupoprodaje prelazi iz teritorijalnog i

carinskog podrucja prodavca kroz jednu ili vise drzava.U danasnje vrijeme kada globalizacijane zaobilazi ni jednu poru ekonomije, tesko je ne primjetiti da ona utice na spoljnotrgovinsko

poslovanje.Mada globalizacija u sustini znatno olaksava spoljnu trgovinu, takodje joj i na neki

nacin odmaze. Osnovni cilj globalizacije je prosirenje medjunarodne robne razmjene i ona

djeluje u pravcu integracije svjetskog trzista, a to uveliko pomaze spoljnotrgovinskomposlovanju.Sve zemlje svijeta teze prilagodjavanju svojih ekonomskih politika globalizaciji, paje tako, Bosna I Hercegovina jedna od tih zemalja koje su prihvatile vec zatabani put

globalizacije. Postavlja se pitanje; Da li nam put globalizacije pruza punu zastitu i da lidobivamo zeljene rezultate?

U sustini svako poduzimanje nekog poslovnog poduhvata treba imati odredjeni

ekonomski efekat, bilo da se radi o zadovoljenju odredjenih potreba ili ostvarenja zarade.

U danasnjem vremenu globalizacije kada bi nam trebala biti otvorena strana trzista,nasekompanije uopste ne pokazuju dovoljno zelje za izlaskom na strano trziste ili je taj broj

preduzeca neznatan. Da li se BH kompanije plase rizika koji im prijeti i koje su to vrste rizika

vidjet cemo u nastavku.

Osnovni problem predstavlja nacin sagledavanja dogadjaja koji se mogu desiti, zatim

uzrok tih dogadjaja i posljedice koje njegovim djelovanjem mogu nastati po ucesnike

poslovnog poduhvata. Ukoliko se uspije otkriti uzrok, tada postoji veliki broj nacina i mjera zaublazavanje i samootklanjanje nezeljenog djelovanja takvih dogadjaja.Za ovaj problem od

ogromne vaznosti je predmet kupoprodaje u spoljnotrgovinskom poslu.

Faktori koji mogu u velikoj mjeri uciniti robni promet slozenijim a samo odvijanje posla

delikatnijim i odgovornijim su izmedju ostalog: razliciti jezici, stepen kulture, razlicite religije,drustveni i ekonomski sistem, trgovinski obicaji i navike,ukus, moda, podneblje i klima,

saobracajne mogucnosti prilikom transporta robe i nacin prenosenja obavjesti.

Razliciti privredni finansijski i valutni sistemi u zemljama ugovornih partnera predstavljajuozbiljne poteskoce u okoncanju spoljnotrgovinskog posla na ugovorene nacine.

Poteskoce se javljaju neovisno od stava i mogucnosti ucesnika u razmjeni, jer su njihovi

poslovni akti podredjeni interesima i mogucnostima drzave koja regulise ovu materiju.

Prilikom izvrsenja spoljnotrgovinskog posla, od trenutka kupoprodaje, preuzimanja

robe, njenog carinjenja u izvozu, tranzitu i uvozu, pracenju, uskladistenju i rukovanju robomuopste, placanju i drugim radnjama oko poslovnog poduhvata; ucestvuje veliki broj lica i

preduzeca, kako u samoj zemlji tako i u inostranstvu.U razlicitim fazama posla, pored domacihorgana, ucestvuju i njihovi korespodenti i poslovni partneri u inostranstvu ( spediteri,

preuzimaci, vozari, carinska sluzba i druge javne sluzbe, banke, posrednici i zastupnici).

Ucestvovanje velikog broja lica, preduzeca i raznih sluzbi u izvrsenju posla, prilikom cega svakood njih obavlja nuzne radnje, dovodi do povecanja vjerovatnoce greske u poslu.

Spoljnotrgovinski poslovi se odvijaju u sasvim drugacijim uslovima nego poslovi koji se izvrsavaju


5/21

na domacem trzistu.

Sistem odvijanja spoljnotrgovinskog posla u svim njegovim fazama trajanja, cak i pored vrhunske

paznje strucnjaka, ostavlja mogucnost pojave nezeljenih djelovanja na trgovinski posao. Ugovornesnage ne mogu direktno uticati na nepredvdjene dogadjaje i tako ih sprijeciti i umanjiti.

Opasnost od nezeljenog slucaja, koji moze uticati na odvijanje posla, javlja se u svakomspoljnotrgovinskom poslovanju u vidu rizika. Prema tome,Rizik se moze definisati kao prijeteca mogucnost da nastupe vremenski i prostorno neodredjeni

dogadjaji, koji prouzrokuju djelomicnu ili potpunu stetu za jednu ili obje ugovorne strane.1

Djelovanje trgovackog rizika po svom obimu, broju slucajeva i mjestu dogadjanja nije nicim

ograniceno. Pored rizika po poslovni rezultat, djelovanje trgovackih rizika moze utjecati i na

nastanak znatnih pa cak i totalnih steta.

2. Problem iznalazenja realne velicine rizika

Problem iznalazenja realne velicine rizika postavlja se prije poduzimanja bilo kakve mejre zastite

od njega.Preduzece koje se bavi spoljnotrgovinskim poslovima mora imati nacine za mjerenjeobima eventualno nastale stete.Cilj mjerenja rizika predstavlja teznju za pronalazenjem sto

realnijeg nacina osiguranja od moguce stete. Ovaj nacin predstavlja uslov neophodne

konkurentne sposobnosti preduzeca .2

Koja se treba izrazavati kroz visinu cijene predmeta kupoprodaje,koja je proizasla iz izvrsene

kalkulacije posla.Potrebno je pronaci mjeru koja ce na pravi nacin zadovoljiti uslov sigurnosti, ada pri tome nece opteretiti cijenu nerealnim stavkama rizika.Direktno odredjivanje visine rizika

koji moze uticati na poslovni poduhvat je gotovo nemoguce odrediti.Ova metoda se koriski radi

njegovog kalkulativnog obracunavanja i predstavlja sastavni dio metode dugorocnog pracenjakretanja rizika po nejgovim vrtama, intenzitetu i ucestalosti pojava. Ukoliko se proucavanju ovog

problema pridje sa vise sistema pracenja, onda se rjedje desavaju slucajevi gubitka iz nepoznatih

razloga.

Medjunarodna praksa je ustanovila jedno pravilo prema kojem se svi rizici ne mogu

otkloniti ugovorom i osiguranjem istog.Sama zastita od nezeljenih djelovanja na ugovoreni posao

mora imati znatno siri karakter.Upravo radi ove cinjenice svako preduzece, prilikom ulaska u spoljnotrgovinsko poslovanje,

moralo bi izvrsiti sto detaljnije uporedjivanje rezultata prethodne i konacne kalkulacije svakog

pojedinog izvrsenog spoljnotrgovinskog posla.

Slucajevi povecane stavke kod konacne kalkulacije su znak djelovanja nepovoljnih

okolnosti, koje u momentu kalkulisanja i zakljucenja ugovora nismo mogli predvidjeti.Znaci da

1Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str.186

2Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str.187


6/21

postoji posredno djelovanje nekog nezeljenog faktora koji, utjece na promjenu ocekivanog

rezultata datog posla, ato je upravo taj element rizika, koji nije obuhvacen u pocetnoj

kalkulaciji ili je njegovo obuhvatanje bilo nerealno.U drugom slucaju; ukoliko je odgovarjucastavka u konacnoj kalkulaciji umanjena u odnosu na onu iz prethodne kalkulacije, ona nam

pokazuje da je u pitanju nerealno visoko zaracunavanje stopa rizika.

3. Osiguranje od rizika

Preduzece se od rizika osigurava na tri nacina:Samoosiguranjem

Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera i

Prenosenje rizika na trece lice.

Samoosiguranje kao oblik osiguranja od rizika u spoljnotrgovinskom poslu,ogranicava

se na one vidove ugrozavanja materijalnih rizika,koji se mogu pouzdano izraziti, a da pri tome

ne prijete totalnim rizikom.Posto se osiguranje kod osiguravajuce ustanove i ugovaranjemodgovarajuceg postupka, u odnosu na rizik, sa poslovnim partnerom odnosi na nabrojane

vidove rizika , najcesce je nemoguce nabrojati sta se sve moze nezeljeno dogoditi i doprinjeti

steti. Osiguravajuce ustanove osiguravaju poslovne poduhvate samo od odredjenih kategorijarizika(transportni,politicki rizici), dok ostale vrste rizika ne prihvataju i u tom slucaju ne

osiguravaju. Ostali rizici postaju, takozvani, neobuhvaceni rizici , koji mogu prouzrokovati

postojanje razlike izmedju odgovarajucih stavki prethodne i konacne kalkulacijespoljnotrgovinskog posla. Pri razmatranju najprihvatljivijeg rjesenja pitanja osiguranja

spoljnotrgovinskog poslovanja neophodno je imati u vidu jos jednu karakteristicnu osobinu

svih rizika iz koje proizilazi njihova podjela na :

Pretezno prenosive rizike i u njih se ubrajaju: valutrni rizici,riziciizvoznog kredita,transportni rizici, ratni rizici, politicki i djelomice rizik

cijene.

Pretezno neprenosive rizike u koje spadaju: rizik izgleda i kvaliteta robe na putu iskladistu, rizik smanjenja vrijednosti robe pod dejstvom trzisnih okolnosti,rizik

izvoza,rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora,rizik cijene prodaje kod izvoza i nabavke

kod uvoza.Obezbjedjenje od rizika kod pretezno neprenosivih rizika najcesce se sprovodiputem samoosiguranja.

Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera je stvar sporazuma ugovornih strana

prilikom zakljucenja kupoprodajnog ugovora.Ovakva situacija se tekstualno odredjuje krozklauzulu o paritetu isporuke,osiguranju,mjestu i nacinu placanja.U zavisnosti od sticanjakonkretnih uslova u izvrsenju nekog trgovackog posla ,ugovorne strane predmet rizika tretiraju

onako kako im date okolnosti diktiraju.Sustina stvari je u tome da duzina prenosa tereta rizika

na ugovorenog partnera traje sto je moguce duze tokom izvrsenja trgovackog posla. Razlika usadrzaju klauzula FOB,CIF,CFR- u pogledu podnosenja rizika u toku prevoza robe do odredista

je u tome ko od ugovornih stranaka i dokle snosi rizik( luka ukrcaja, odredisna luka i slucaj kad

je osiguranje robe stvar kupca od trenutka njenog prelaska ograde broda pri utovaru i pod


7/21

uslovom da se isporucilac prema njoj odnosi kao dobar i brizljiv privrednik).3

Ovaj slucaj je primjer prevaljivanja rizika u odnosu na robu.

Prenosenje rizika na trece liceje cesto primjenjivan kao sistem obezbjedjenja odpojedinihvidova rizika.Ovaj nacin osiguravanja od rizika obicno se primjenjuje kod intenzivnijih rizika i

onih koji se povremeno pojavljuju,ali njihovo dejstvo trajno postoji.Da bi trece lice (osiguravajucedrustvo), pod odredjenim uslovima prihvatila teret garancije rizika,preduzece mora uplatitiodredjenu premiju u dogovoru sa osiguravaocem na osnovu ugovora o osiguranju.Visina premije

se najcesce odredjuje empirijski dobivenim rezultatom izmedju intenziteta, tj.ucestalosti desavanja

nezeljenog dogadjaja i vjerovatnoce koja je u pitanju.Iznos premije,u nacelu,tereti kalkulacijutrgovackog posla.

4. Vrste rizika

Rizici s kojima se susrecemo u toku jednog spoljnotrgovinskog posla razvrstavaju se prema

uzrocima koji ih izazivaju i vrsti stete koju mogu prouzrokovati.Rizici su najcesca posljedica zbogudesa, nastanka neophodnih okolnosti koje mogu otezavati ili omesti dalje izvrsenje posla ili uticati

negativno na kvalitet i prirodu svojstva robe.4Posebne karakteristike djelovanja pojedinih vrsta

rizika i uslova njihovog nastajanja namecu i razlicite protumjere i sisteme obezbjedjenja trgovackog

posla. Svi rizici se mogu svrstati u dvije osnovne grupe:

Robni rizici

Finansijski rizici.

4.1 Robni rizici

U robne rizike ubrajamo:

Rizik kvaliteta i fizickog izgleda robe Transportni rizik Rizik atmosferskih uticaja Rizik rata, strajka i dejstva slucaja vise sile Trzisni rizik Rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora Rizik isporuke Rizik preuzimanja robe Rizik izrade.

3Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 18

4Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 189


8/21

4.1.1 Rizik kvaliteta i fizickog izgleda robe

Ova vrsta rizika tice se one kategorije robe koja podlijeze uticaju promjenetemperaturnih i klimatskih uslova,te poljoprivredne, industrijske i zanatske proizvode kod kojih je

od bitnog uticaja ukus potrosaca i trenutna moda u oblasti potrosnje.Neophodno je obezbjeditiuslove da roba po ugovorenom kvalitetu, izgledu, ukusu I u tacno odredjeno vrijeme bude namjestu koje je ugovorom predvidjeno.

Ukoliko ovi uslovi nisu ispunjeni postoji mogucnost nastanka rizika kvarenja robe, gubljenja

kvaliteta, a iz njih mogu proizaci rizici improvizovane prodaje takve robe jer ona vise nije istog

kvaliteta kao sto je bila prvobitno.Od ovakve vrste rizika moguce se zastititi prije svega detaljnjimpoznavanjem trzista prodaje i nabavke, te na trziste plasirati onoliko robe koliko trziste moze

podnijeti i ono sto je veoma bitno a to je pridrzavanje rokova prilikom isporuke robe.

Rizik kvarenja robe moze djelomicno ili u potpunosti oduzeti uobicajena svojstva robi, gdjeprilikom gubljenja ovih svojstava roba gubi i samu trzisnu vrijednost.Prijevoz i skladistenje date

robe zahtjeva ispunjenje odredjenih tehnickih uslova, postojanja odgovarajuce tehnicke opreme istrucnorukovanje robom, kako na putu, tako i u skladistu.

Kod duzeg transporta ili skladistenja pokvarljive robe ona, cak i pored svih obezbjedjenih

uslova vremenom izgubi svoj kvalitet.Slikovit primjer za ovu tvrdnju moze se uzeti sezonsko

voce i povrce koje je svjeze i upotrebljivo tacno odredjeno vrijeme i ukoliko se ne iskoristi u tomvremenu ono ima izvan upotrebnu vrijednost. Da bi se uspjela umanjiti ovakva vrsta rizika

neophodno je za robu nabaviti odgovarajuca uvjerenja ( sanitarna, veterinarska,fitopatoloska i

uvjerenja drugih nadleznih organa).Ono sto je najbitnije jeste da obim isporuke robe budeprilagodjen mogucnostima njenog plasmana u zadatom roku i bez opasnosti po njen kvalitet.

4.1.2 Transportni rizici

Transportni rizik obuhvata citav niz oblika stete koja moze nastati na robi prilikomprevoza ili fizickog premjestanja na drugo mjesto u zemlji ili inostranstvu. Ovi oblici stete su

posljedica razlicitih uzroka u koje mozemo ubrojati: nesrece, nepaznju odgovornog osoblja

kao sto je kradja, pozar, lom, havarija, gubljenje robe te druge vrste ostecenja , nepravilno inestrucno rukovanje robom ili koristenje neodgovarajuceg vozila. Obim stete koji moze nastatidjelovanjemovog rizika krece se od neznanih ostecenja robe pa cak i do totalnog unistenja

robe.Obezbjedjenje od ovakve vrste stete se vrsi pri davanju dispozicije za otpremu robe,

izdavanjem naloga i samim osiguranjem od transportnih rizika. Prilikom osiguranja nalogodavacdaje izjavu od kojih sve rizika zeli osigurati robu.Odredjuje se visina premije osiguranjakoja raste u zavisnosti od obima osiguranja transportnih rizika.


9/21

4.1.2.1 Rizici atmosferskih uticaja

U posljednje vrijeme u spoljnotrgovinskom poslovanju zbog razlicitih djelovanja i

posljedica koje ostavljaju na robu, ovi rizici dobivaju sve znacajniju poziciju. Nagle i

neuobicajene promjene temperatura (mrazevi, viskoa temperatura i toplotni udari..) ipovisena vlaznost zraka mogu imati veliki uticaj na uredno ostvarivanje pojedinih faza posla.

Ovakva vrsta rizika moze imati znacajan uticaj prilikom prevoza poljoprivrednih proizvoda i niza

drugih industrijskih proizvoda; kao i na tok izvodjena investicionih radova na gradilistima.Prenosenje rizika na poslovnog partnera putem tzv. prevaljivanja na bazi ugovorene klauzule o

paritetu isporuke je siroko primjenjivan vid obezbjedjenja od djelovanja ovakve vrste rizika.

4.1.3 Rizik rata, trajka i djelovanje vise sile

Rizici rata, strajka i djelovanja visih sila prate izvrsenja spoljnotrgovinskog posla odnjegovog samog pocetka pa do konacne finansijske likvidacije.Obim nastanka stete krece se od

obicnih i prostih poteskoca i ometanja urednog izvrsenja ugovora pa sve do nemogucnosti

sprovodjenja posla,ostecenja ili cak gubitka robe nastalih usljed djelovanja ovakvih vrsta rizika.

Obezbjedjenje od rizika vrsi se osiguranjem kod osiguravajucih drustava. Premiju za riziksacinjava jedna unaprijed odredjena velicina cije je vrijednost izrazena prema obimu osiguranja

posla i predstavlja stavku trosenja u trgovackoj kalkulaciji.

4.1.4 Trini rizici

Ovakva vrsta rizika predstavlja neizvjesnu mogucnost ostvarenja namjeravane trgovacke

operacije. Trzisni rizik ( rizik izvoza i rizik uvoza ) u spoljnotrgovinskom poslovanju jeposljedica dvojakih razloga.Jedni predstavljaju subjektivnu slabost u organizaciji i sistemu

rada, dok drugi cine posljedicu djelovanja faktora nezavisnih od preduzeca , na koje ono nije u

mogucnosti da utjece ili da umanji i otkloni njihovo djelovanje. Otklanjanje subjektivnih

poteskoca u radu trgovackog preduzeca postize se prije svega, odrzavanjem nacina I sistemau radu na savremenom nivou,kako u pogledu strucnosti kadrova , tako I neophodne tehnicke

opreme I materijalnih uslova za uredno poslovanje.6Drugu grupu objektivnih uzroka nastajanjatrzisnog rizika, koji djeluju nezavisno i van domasaja preduzeca , predstavljaju mjere regulisanja

robnog i platnog prometa sa inostranstvom, koje propisujunadlezni drzavni organi u zemlji iinostranstvu.U ove uzroke ubrajamo razlicita ogranicenjauvoza,izvoza i tranzita odredjenih

kategorijarobe, razna devizna ogranicenja ,usmjeravanje izvoza mjerama deviznog rezima i

manjkavo funkcionisanje platnog prometa sa odredjenom zemljom ( deficit ).Smanjenje djelovanjaposljedica koje nastaju pod utjecajem ove vrste rizika mozemo vrsiti primjenom

samoosiguranja na bazi trajnog pracenja posljedica ovakvih pojava.Na primjeru firmi u Bosni i


10/21

Hercegovini, postoji rizik da neka od nadleznih institucija svojim radom utice direktno na njihovo

poslovanje i na konacnu cijenu ugovora.Tako je na primjer svojevremeno Vanjskotrgovinska

komora BiH uvela vise namete na uvoz i izvoz proizvoda.Svi privredni subjekti su obavezni daizdvoje na ime rada Komore 0.1% na vrijednost uvezene robe i 0.05% na vrijednost izvezene robe i

usluga.Pored toga, svi pravni subjekti duzni su uplatiti komori 0.2% na masu isplacenih placa

radnicima. Sve ovo predstavlja velika opterecenja za preduzeca koja se bave spoljnotrgovinskimposlovanjem.Razlog za zakljucivanje jednog kupoprodajnog ugovora uvijek je ostvarivanje odredjenog

ekonomskog efekta.Neizvrsenje ugovorne obaveze, od strane kupca ili sa strane prodavca

prouzrokuje odredjenu materijalnu stetu.

Posmatrajuci ovaj vid rizika sa gledista ucesnika u poslovima kupoprodaje

razlikujemo:

Rizik isporuke robe

Rizik preuzimanja robe i

Rizik izrade robe.

Rizik isporuke robepodrazumjeva nastanak odredjenih neizvjesnosti u pogledu urednog i

potpunog ispunjenja ugovora od strane prodavca.

Problem predstavlja pitanje da li ce prodavac u cjelosti isporuciti ugovorom predvidjenu kolicinurpbe, odgovarajuceg kvaliteta i u ugovorenim rokovima isporuke.

Rizik preuzimanja robe od strane kupca ima dalekoseznije posljedice.Ovaj rizik

predstavlja jednu od najcescih pojava na trzistu.Desava se da kupac iz odredjenih razloga ne zeli,izbjegava ili odbija preuzeti robu / koja predstavlja predmet odredjenog kupoprodajnog ugovora /

spremnu za isporuku , koja se nalazi u toku isporucivanja i dopremljenu na ugovoreno mjesto

odakle ce kupac njome, pod odredjenim uslovima moci raspolagati.

Prvi slucaj predstavlja mogucnost da kupac ne preuzme robu pripremljenu za isporuku na

ugovorenom mjestu.U tom slucaju mogu nastati dvije situacije; prva je ona gdje samim

neisporucivanjem robe izostaje realizacija ocekivanog efekta iz posla tj. Profit. Druga mogucnost,koja je mnogo teza i komplikovanija od prethodne, nastaje ukoliko kupac ne preuzme robu koja

odgovara ugovorenoj i koja je dopremljena na odredjeno mjesto. Postoji mogucnost da ce kupac

reklamirati robu cak i za odstupanja u kvalitetu koje fransiza iskljucuje.Ako je roba makar malokasnije isporucena, tvrdit ce da se on u medjuvremenu prema svojim kupcima morao pokriti robom

iz drugih izvora, tako da ta roba nije vise interesantna za njega.

Takodjer, postoji mogucnost da ce kupac prigovarati i na druge razne faktore, kao npr. da

ugovor nije stupio na snagu i da prema tome nema obavezu da preuzme robu.Ovaj slucaj je mogucposebno ako je reklamiran kvalitet.Prodavac moze zapasti u ovakvu situaciju jedino ako kod

isporuke po ugovoru primjeni jedan od dva nedovoljno sigurna vida naplate robe.Prvi nacin jeste

ako se roba otpremi otvoreno ili drugi nacin placanje-akceptom uz prijem dokumenata o

otpremi robe. U prvom slucaju kupac moze raspolagati robom ,ako to njemu nalazu interesi na

trzistu. Komplikacija nastaje u onom trenutku kada kupac raspolaze robom i prije placanja ,pa


11/21

se pored rizika preuzimanja robe, nadovezuje i rizik naplate robe.

Ako se roba otpremi pod uslovom placanje-akceptom uz prijem dokumenata o

otpremi robe situacija je jednostavnija u toliko sto kupac ne moze robom raspolagati bezsuglasnosti prodavca osim ako ne plati robu ili otkupi dokumenta.U ovakvim slucajevima moze se

desiti nesmotrenost pa prodavac dolazi u istu situaciju kao da je roba poslana otvoreno, ukolikose napalta dokumenata ne vrsi posredstvom banke nego salju postom direktno kupcu u ruke.Uovom slucaju, po prijemu dokumenata, kupac moze raspolagati robom nezavisno od toga da li je

ona placena ili nije.

Ukoliko se dogodi da kupac, iz bilo kog razloga ne preuzme robu moraju se poduzetidvostruke mjere :zastita robe i obezbjedjenje prava prema prvobitnom kupcu.

Prodavcu stoje na raspolaganju tri mogucnosti:

Da robu vrati natrag u svoju zemlju

Rasprodaja robe u zemlji prispjecaNagodba o preuzimanju s prvobitnim kupcem!

Ako roba od starne prodavca nije bila osigurana ( Incoterms 2000, CFR ) ili da je kupac po

ugovoru snosio rizik ili osiguranje za robu na putu, prodavac mora da je osigura cim primisaznanje da kupac ne zeli preuzeti robu.Vracanje lako pokvarljive robe je po zakonima nekih

zemalja zabranjen, a i ako postoji ta mogucnost preduzece se izlaze dodatnim troskovima

transporta, osiguranja , rukovanja tom robom ,rizika...

Rizik izrade robe sastoji se u neizvjesnosti proizvodjaca i cinjenici da li ce kupacpreuzeti specijalno poruceni predmet kupoprodaje.Samo prihvatanje porudzbine za izradu neke specijalne masine, postrojenja ili bilo kakvog

drugog proizvoda posebnih karakteristika ( projekta, konstrukcije ili recepture ), koji nisu

standardno uobicajeni ili su odraz posebnih potreba i ukusa, povezana je sa navedenim rizikom.Prodavac se moze obezbjediti od ove vrste rizika na taj nacin sto ce stupanje na snagu ugovora i

pocetak izrade robe povezati sa prijemom sto je moguce veceg avansa. Moguce se i

osigurati i prijemom bankarske garancije odgovarajuceg teksta, u kojoj se kupac obavezujepreuzeti poruceni predmet kupoprodaje pod ugovorenim uslovima..U suprotnom proizvodjac

moze prodati predmet kupoprodaje za racun porucioca,a nastale razlike u cijeni ili ukoliko robu ne

moze da proda, banka- garant ce isplatiti na osnovu postojece garancije.


12/21

4.2 Finansijski rizici

Finansijski rizik predstavlja ometanje izvrsenja finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla na

ugovoreni nacin i u ugovorenom roku sa ocekivanim poslovnim rezultatom.U ove rizike ubrajamo:

RIZIK CIJENE RIZIK TRANSFERA ZLATNA KLAUZULA RIZIK IZVOZNOG KREDITA RIZIK KONVERTOVANJ DOLARSKA KLAUZULA POLITICKI RIZIK KURSNI RIZIK KLAUZULA CVRSTIH VALUTA RIZIKI FINANS. LIKVIDACIJE DEVIZNI RIZIK UGOVARANJE PROD.CIJENE U VALUTI ZEMLJE IZVOZNIKA UGOVARANJE PRODAJNE CIJENE U VALUTI ZEMLJE KUPCA

4.2.1 Rizik cijene

Uzroke koji mogu izazvati promjene u cijeni predmeta kupoprodaje, od zakljucenja ugovora do

dana isporuke, mozemo podijeliti u dvije razlicite kategorije.Prva kategorija jeste posljedicaizvjesnog odstupanja od ugovornih klauzula tokom izvrsenja odredjenog posla.U toku

izrade porucenog predmeta kupoprodaje moze se desiti da kupac naknadno zahtjevaodredjene pogodnosti koje nisu u skladu sa ugovorom. U takvim i slicnim slucajevima prodavac

nastoji udovoljiti zahtjevima kupca, ali do odredjenih granica koje sam postavi.

Obicno se ta granica krece do nivoa uobicajenog poslovnog rizika ( neobuhvaceni rizik-

samoosiguranje).Pod ovaj rizik moze se svrstati i neblagovremeno preuzimanje robe od strane kupca, koja se onda

mora, uz dodatne troskove skladistiti.Naplate robe je povezana sa prodajom kupcu,pa svako

dodatno ulaganje predstavlja imobilizaciju obrtnih sredstava prodavca,sto dovodi do poskupljenja

robe usljed naknadnih troskova.Druga kategorija uzroka jeste promjena trzisnih okolnosti u zemlji

prodavca.Naime, u toku izvrsenja kupoprodajnog ugovora, narocito ako se radi o obimnoj i

dugorocnoj isporuci, postoji vjerovatnoca da ce doci do trzisnih promjena u zemljiprodavca , kao sto je promjena u cijeni materijala,plata izrade te drugih troskova proizvodnje.U

takvim situacijama kada kpac ili prodavac ne bi preizimali nikakve mjere zastite, bili bi izlozeni

veoma znacajnom riziku cijene.Za zastitu od ovakve vrste rizika postoji tzv. rezerva na ugovorenucijenu robe unosenjem u kupoprodajni ugovor klauzule o reviziji cijene.


13/21

4.2.2 Rizik izvoznog kredita

U oskudici sredstava iz vlastite akumulacije koja su neophodna za intenzivniji privredni

razvoj, nedovoljno razvijene zemlje imaju potrebu za koristenjem dodatnih izvora u vidusrednjorocnih i dugorocnih robnih i drugih kredita, obicno iz inostranstva.Davanjem takvog kredita

izvoznik je izlozen mogucnosti djelovanja rizika naplate.

Kreditna sposobnost (bonitet) kupca nije jedini faktor sigurnosti posla.Kreditni rizik jeuslovljen i povezan sa citavim nizom drugih uzroka koji djeluju nezavisno od volje kupca.Bitniuzroci za nastajanje ovakvog rizika su elementi:politicka situacija u zemlji i svijetu, privredna

situacija u zemlji kupca,moguce promjene(politicke,privredne...),djelovanje vise sile i sl.

Pored toga sto djeluju nezavisno od volje ugovornih strana njihovo djelovanje najcesce je

nemoguce predvidjeti unaprijed,te izvoznik kao i zemlja izvoznica nisu u mogucnosti da

preuzmu rizik na sebe i da ga podnesu.Zbog ovakvih problema dolazimo do Nacela podjele rizika, kao jednog od uslova za prihvatanje i uspjesno okoncavanje kreditnih izvoznih poslova.

Nacelo podjele rizika treba shvatiti iz dva ugla, kao podjelu rizika izmedju izvoznika i

njegove zemlje i kao podjelu rizika u teritorijalnom smislu. Osiguranje izvoznog kreditnog posla

ostvaruje se na molbu izvoznika koji podnosi nadleznoj instituciji, uz prezentaciju svihneophodnih dokumenata i podataka o samom poslu.Drzava ne preuzima rizik na sebe u cjelosti

nego najvise do 80%, dok ostatak pokriva sam izvoznik.Sve zemlje znacajniji izvoznici imaju

specijalizovane drzavneili poludrzavne ustanove za garantovanje izvoznog kredita:COFACE Francuska; Belgija:Ducrior; Njemacka: HERMES AG; Velika Britanija : Export Credit Gaurantee

Department.

4.2.3 Politicki rizik

Politiki rizik je rizik promjena odluka i aktivnosti lokalnih i regionalnih vlasti. Moe

nastupiti na dva naina - uvoenjem novih ili poveanjem postojeih poreza odnosnoeksproprijacijom imovine.

4.2.4 Rizik finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla

Ovi rizici javljaju se kao popratni oblik djelovanja nekih drugih rizika(trzisni, politicki ili

kreditni).Ispoljavaju se u vidu smetnji, prepreka da kupac na ugovoreni nacin i u ugovorenom rokuispuni svoje obaveze prema prodavcu, koje ima po kupoprodajnom ugovoru.U ovu grupu rizika

spada jos i rizik transfera,rizik konvertovanja, kursni rizik i valutarni rizik.

RIZIK TRANSFERA-(mogucnost doznacavanja valute u inostranstvo).Ovaj rizik je

posljedica mjera drzavne vlasti u zemlji kupca, usljed cijeg djelovanja se kupac ometa,ogranicava ili onemogucuje da u svemu ispuni svoju obavezu prema prodavcu.Ovdje se ne radi o

zloj volji kupca vec o okolnostima koje stoje izvan njegovih uticaja.


14/21

RIZIK KONVERTOVANJA-(pretvaranje jedne valute u drugu). Nastaje usljed nepostojanjamogucnosti kod ziro-centrale u bilateralnom klirinskom obracunu da pretvara naloge u domacim,nacionalnim valutama u ugovorenu valutu placanja radi isplate dospjelih obaveza u korist

prodavaca.

KURSNI RIZIK- Pri zakljucenju ugovora, ugovrne strane sporazumno utvrdjuju valutu u kojoj

ce biti ugovorena cijena predmeta kupoprodaje.U istoj valuti ce biti fakturisana isporuka

robe ili usluge i kupac je obavezan da u toj valuti plati fakturisani iznos. Strankama pri izboruvalute stoje na raspolaganju tri vrste valuta koje su zasebni rizici za svaku od njih:

- Valute sa potpuno varijabilnim kursevima razmjene

- Valute sa ograniceno varijabilnim kursevima

- Valute sa zvanicno odredjenim stabilnim kursevima.

VALUTNI RIZIK- Valutni rizik (engl. foreign currency risk, exchange risk, njem.

Whrungsrisiko) je rizik da e neka valuta imati manju (ili veu) vrijednost na tritu u

budunosti. Najee je vezan uz promjenu vrijednosti neke valute (devalvacija ili

revalvacija). Pojavljuje se u meunarodnim transakcijama izraenim u nestabilnoj valuti(izbjegava se u praksi primjenom tzv. valutne klauzule).Valutni rizik nastaje onda kada su

priljevi ili odljevi denominirani u vie valuta odnosno kada su priljevi denominirani u jednoj,

a odljevi u drugoj valuti. U tom sluaju promjena intervalutarnog kursa smanjit e ili poveatisposobnost projekta da servisira dug. Ako su, dakle, prihodi koje ostvaruje projekt

denominirani u KM na primjer, a obveze u eurima, i ako se promijeni odnos KM za euro

tako da za jedan euro treba isplatiti vie KM, servisiranje duga uz nepromjenjenu prodajnukoliinu i/ili cijenu je oteano. Rizik se smanjuje tako da se obveze ugovaraju u istoj valuti u

kojoj se ostvaruju prihodi, i to u uslovima stabilnih cijena.

5. Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika i zemlje kupca

5.1 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika

Kada je mjesto placanja ugovoreno izvan zemlje izvoznika ili kod banke kupca, postoji mogucnostizmjene intervalutarnog kursa u vremenu od dana deponovanja odgovarajuce protuvrijednosti od

strane kupca kod svoje banke do dana prispjeca deviznog iznosa i odgovarajuceg konvertovanja

predmetnog iznosa u domacu valutu izvoznika. Ako u medjuvremenu dodje do devalvacije

ugovorene valute, a mjesto placanja bude ugovoreno u inostranstvu , tada ce izvoznik biti ostecenjer ce on dobiti u ugovorenoj valuti samo fakturni iznos, koji je ocekivao po svojoj izvoznoj

kalkulaciji.Ali, ako se ugovori mjesto placanja kod neke banke u zemlji izvoznika i tako domicilira

akreditiv ili doznaka, onda se sve navedene opasnosti po izvoznika time otklanjaju .Sav riziksmanjenja vrijednosti valute tada snosi kupac.


15/21

5.2 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje kupca

U ovome slucaju izvoznik se mora nuzno obezbjediti odgovarajucom Valutnom klauzulom: zlatna,

dolarska I klauzula cvrstih valuta.

6.Uticaj banke na spoljnotrgovinske poslove

Saradnja izvoznika i uvoznika sa poslovnom bankom ostvaruje se na veoma sirokom planu,a vremenski se prostire od prvih koraka u konceptiranju namjeravanog posla do njegovog potpunog

okoncavanja i likvidacije. Usluge poslovnih banaka su neophodne u svim fazama izvrsenja

spoljnotrgovinskog posla, sve do njegovog potpunog okoncanja ili likvidacije interesa, kako klijenta

tako i svog licnog.

Ulogu poslovne banke moguce je sazeti u nekoliko osnovnih aktivnosti:

Davanje svih poslovnih informacija i podataka o bonitetu partnera,Ucesce u kreditiranjunamjeravanog posla na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti banke i u okviru uslova koje ona

utvrdi,Izdavanje razlicitih bankarskih garancija za racun i po nalogu izvoznika uvoznika,Bankaostvaruje sve radnje u vezi sa platnim prometom s inostranstvom po nalogu domacih ili inostranih

komitenata ( doznake,akreditivi,inkaso-poslovi, garantni polozi i izjave),Platni promet i obracun sa

domacim kooperantima i ucesnicima u poslu,Kao organ kontrole platnog prometa s

inostranstvom, poslovna banka ce na osnovu predocene dokumentacije i postojecih propisaobracunati i likvidirati sve razlike pod djelovanjem instrumenata rezima spoljnotrgovinske

razmjene ( carine, premije i porezi ), Vrsenje svih drugih usluga bankarske prirode neophodnih u

trgovackom prometu po nalogu komitenta ili zajednickim ucescem u poslu.

Radi unapredjenja odnosa saradnje s poslovnom bankom ,svako privredno preduzece, a

posebno spoljnotrgovinsko, uspostavlja sto dugorocnije odnose poslovne veze sa ovakvominstitucijom, koju odabere kao najpvoljniju i najpodobniju. Poslovna banka sa vremena na

vrijeme, ostvaruje nuzni uvid u stanje kapitala i rezultate poslovanja svojih komitenata na

odgovarajuci nacin u zelji da tako bude u toku stanja njihove kreditne sposobnosti ; za sto je ona

posebno zainteresovana. Odnosi banka komitent se, u nekim slucajevima regulisu posebnimmedjusobnim ugovorom, sporazumom o poslovnoj saradnji.


16/21

ZAKLJUAK

Spoljnotrgovinsko poslovanje utice na ekonomska kretanja u zemlji i u svijetu. Poslovanje sainostranstvom prate brojni rizici koji mogu nepovoljno uticati na konacan uspjeh

spoljnotrgovinskog posla.Osnovni cilj za ucesnike u spoljnotrgovinskom poslu je nastojanje da serizici predvide, izvrsi adekvatna zastita od posljedica koje mogu nastati njihovim dejstvom, te da seumanje gubici usljed eventualno nastalog stetnog dogadjaja.Dio ukupnog rizika odnosi se na robne

rizike koji nastaju kao posljedica poslovanja s robom (rizici izgleda i kvaliteta robe, transporta robe,

trzisni rizici i sl. ).Drugi dio cini grupa finansijskih rizika koji imaju uticaj na spoljnotrgovinskiposao od ponude i zakljucenja ugovora pa sve do njegove konacne finansijske likvidacije. Kao

zakljucak koji se izvaci iz seminarskog rada jeste taj, da svaki spoljnotrgovinski posao mora snositi

i susretati se sa razlicitim vrstama rizika,a kompanija koja je ucesnik u spoljnotrgovinskom poslu

uvijek mora biti spremna iznaci najbolje moguce rjesenje putem kojeg bi se taj rizik umanjio ili

eventualno izbjegao.


17/21

LITERATURA

1. Milorad TESIC, Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija ,

Beograd 1996

2. Enver BACKOVIC, Finansiranje spoljnotrgovinskih transakcija,Ekonomski fakultetSarajevo, 2007

3. Rijecnik marketinga, Masmedia Zagreb

4. Jelena KOZOMARA, Spoljnotrgovinsko poslovanje, Ars libri 2001

5. Milutin Cirovic, Bankarstvo , Bridge Company , Beograd 2001

6. http://www.komorabih.ba/ , Vanjskotrgovinska komora BiH
http://www.komorabih.ba/http://www.komorabih.ba/http://www.komorabih.ba/


18/21


19/21


20/21


21/21

Amira Seminarski

Documents

Transcript of Amira Seminarski