Američki dolar (USD - United State Dolar) i valuta dolara su vrlo interesantne pojave na globalnom financijskom tržištu. Valuta dolara bitno utječe na opća kretanja tržišta, budući da je dolar glavna svjetska valuta koja značajno utječe na cijene drugih valuta. Američki dolar je postao vodeća svjetska valuta krajem Drugog svjetskog rata i bio je osnova Bretton Woods sporazuma, jer su tada ostale valute bile virtualno vezane za njega. Valuta dolara je bitno utjecala na finacijske prilike poslijeratnog svijeta, a danas još i više, a kao posljedica složenih geopolitičkih odnosa na svjetskoj sceni. Bretton Woods sporazum koji je potpisan 14. Srpnja 1944. godine od strane SAD, Velike Britanije i Francuske imao je za cilj da se valutno tržište učini stabilnim putem kontrole vrijednosti državnih valuta, što je postignuto osiguravanjem podupiranja cijena valuta i formiranjem posebnog tijela, Međunarodnog monetarnog fonda (IMF). Osnovna svrha IMF-a bila je osigurati stabilan sustav za prodaju i kupovinu valuta, odnosno, da devizno plaćanje između država učini brzim i jednostavnim. Na taj način su glavne valute bile vezane za američki dolar, a valuta dolara je utjecala na način da je oscilacija drugih valuta bila dozvoljena samo jedan posto na jednu ili drugu stranu tečaja. Ukoliko bi neka od valuta premašila ovaj opseg, mjereno u jedinicama intervencije, gdje je valuta dolara bila mjerodavna, mjerodavna centralna banka je morala kupiti prodati određenu količinu da bi je vratila u normalan položaj. Osim toga, valuta dolara je bila vezana za zlato i to 35 USD za uncu zlata (približno 28 grama) i po toj činjenici je američki dolar postao valuta svjetskih rezervi. Godine 1978. Međunarodni monetarni fond je ovlastio fleksibilnost valuta (free-floating of currencies) što je ujedno značilo da bilo tko može trgovati valutama, dok njihova vrijednost postaje funkcija trenutne ponude i potražnje na tržištu. Bez obzira što je to predstavljalo odustajanje od posebnih težišta intervencije na koje se obraća pažnja, Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država je nastavila s povremenim reagiranjima kako bi se korigirala valuta dolara, ali sada više ne na nekim unaprijed određenim razinama već po principu plutajućih valuta. Slobodno formiranje cijena valuta na međunarodnom financijskom tržištu, čemu je podlegla i valuta dolara, pridonijelo je većoj potražnji za valutama kao uvjet poboljšanja na globalnom tržišnom razini. Inače, valuta dolara ima izuzetan značaj na međunarodnom financijskom tržištu jer je dolar rezervna valuta u mnogim zemljama svijeta. U današnje vrijeme sve više se koriste i druge rezervne valute, kao što su euro i japanski jen, a portfolio rezervnih valuta se u praksi često i mijenja ovisno o specifičnosti međunarodnih uvjeta. Valuta dolara i snaga dolara prati se i promatranjem indeksa američkog dolara (USDX - geometrijski ponderiranog prosjeka zbroja vodećih stranih valuta u odnosu na dolar). Ovu metodu prakticiraju veliki fondovi i smatraju je važnim parametrom za formiranje stava prema dolaru. Ovo je veoma važno jer se na taj način prati situacija vezana za američkou ekonomiju, koja je i dan danas vodeća ekonomija u svijetu, tako da se snaga američkog gospodarstva praktično prikazauje na temelju parametara kojima se opisuje valuta dolara.

Kako visoka možete cijena zlata ići? Spot Zlato je hit $ 1500 USD po unci, a čini se da još uvijek ima dosta prostora za to da se presele vrlo malo viša.

Cijena zlata se određuje broj različitih čimbenika. Kao i svaka druga roba, ponude i potražnje igra ključnu ulogu u cijeni zlata. Kad opskrbe je široka, a potražnja je velika, cijena zlata će rasti. Isto tako, kada je opskrba u izobilju, a ne kao velika potražnja, cijena zlata će teže pasti. U današnjem svijetu Wide gospodarstva, zlato je u velike potražnje. Zemlje poput Kine i Indije su gomilaju velike količine plemenitih metala i pomogli voziti cijena viša.

Gledajući na gospodarstvo u cjelini, zlato predstavlja stabilnost u ono što je vrlo nestabilno gospodarsko okruženje. Uznemiri US dolar, zajedno s nedavno pad britanske funte su napravili posjedovanje zlato i atraktivnu alternativu drži gotovinu novac koji gubi kupovnu moć, kao što dobiva podcijenjena zbog određenih uvjeta na tržištu.

Neravnoteža uvoza i izvoza doprinosi vrijednosti svjetskih valuta, no, ne mijenja vrijednost zlata. Zlato u jednoj zemlji procjenjuje se na isti iznos u bilo kojoj drugoj zemlji.

Inflacija u pojedinim zemljama, kao i diljem svijeta je glavni faktor koji uzrokuje potražnja za zlatom je ustati i vozi cijena veći i veći. Jer zlato je fizičko sredstvo i ima ograničenu količinu opskrbe, to nije podložno istim fluktuacije kao papirnog novca koje se mogu ispisati po volji bilo koje zemlje. Više novca koji je tiskan manje svaka jedinica je zapravo vrijedi. Stoga, drži uncu zlata i dalje će dopustiti jedan kupiti istu količinu robe i usluga u današnjem gospodarstvu, jer bi kupili 10 ili 20 godina. To se ne može reći za papir valuti.

U svijetu gospodarstvo još uvijek bori. Zemlje poput Irske, Grčke i Španjolske svi imaju ozbiljne financijske probleme i njihovi dužnički rejting smanjen. Zlato psihološki je utješno u teškim ekonomskim vremenima i to izgleda kao da će biti puno teže dana prije. To još uvijek nije prekasno da investiraju u zlato.

Očuvati svoje bogatstvo, ulaganje u zlato poluga kovanica. Popularni novci su Krugerrands, American Eagles, kanadski javor i austrijske filharmonije.

Cijena zlata na globalnom financijskom tržištu se prati s posebnom pozornošću burzovnih špekulanata i stručnjaka za investicijska ulaganja. To proizlazi iz činjenice da je zlato, pored svoje vrijednosti kao robe, interesantno i kao alternativna valuta koja nema neotuđivo vrijednost. Praktično, cijena zlata je visoka onoliko koliko su kupci spremni platiti za zlato. Pri tom treba imati u vidu da, uskladišteno zlato ne nudi prihode i zarade kao što je to u slučaj s dionicama i obveznicama kojima se trguje. Zlato i cijena zalata dobivaju na svom prioritetu u situaciji kada je osjetan stupanj rizika po vrijednost obveznica i gotovog novca. To dolazi iz činjenice da je vrijednost valuta vrloa tijesno povezana s vrijednostima roba, odnosno sa zbivanjima na tržištu roba (robne valute). Po tome se također može zaključiti da zapravo cijena zlata bitno utječe na kretanje cijena valuta, a najviše na valute zemalja čija gospodarska kretanja ovise od zlata kao robe. Sa druge strane, trgovanje na međunarodnom financijskom tržištu prepoznaje zlato kao bitan investicijski instrument. Zatim, vodeće svjetske valute, poput australskog dolara i kanadskog dolara, nalaze se u korelaciji sa cijenom zlata na financijskom tržištu. Pored toga i vodeće zemlje Euroazijskog kontinenta, Kina i Indija, koje bilježe nagli ekonomski rast, sve više kupuju zlato za potrebe svog gospodarstva, što dovodi do

značajne potražnje za zlatom i povećanja cijene zlata. Od velikog značaja je i činjenica da središnje banke čuvaju velike količine zlata kao dio svojih rezervi, pa se smatra da je oko 15 posto ukupnih rezervi u zlatu, što predstavlja cifru od nekoliko trilijuna američkih dolara. Na taj način i odluke banaka za daljnjim povećavanjem ili smanjenjem zlatnih rezervi imaju ključni utjecaj na varijabilu u cijeni valuta. Shodno navedenom, za trgovanje na Forex Market-u je vrlo značajna korelacija između cijene zlata i cijena valuta koja jako oscilira, upravo iz razloga što cijena zlata zavisi od mnogobrojnih složenih čimbenika.

Najveća robna burza za trgovinu zlatom i njegovim derivatima je LBMA (London Bullion Market Association). Pristup ovom tržištu omogućeni isključivo članovima ove asocijacije, ali za sve druge zainteresirane investitore koji žele trgovati zlatom veliku pogodnost pruža Forex Market. Najpoznatija brokerska kuća u našoj regiji koja svojim klijentima omogućuje trgovanje putem elektronske platforme svim najtrgovanijim investicijskim instrumentima je FXLider, koja već duže vrijeme ima svoje urede u Beogradu i Zagrebu. Što više, u cilju vrhunske profesionalne podrške FXLider osigurava komforno trgovanje na tri komplementarna oblika platforme, Lider Meta Trader 4, Web Trader i Lider Trader Mobile, koji su usko specijalizirani za praćenje cijena najtrgovanijih financijskih instrumenata, poput zlata, sirove nafte, CFD, robe , burzovnih indeksa i dr.. Trgovci zapravo imaju mogućnost da neposredno prate odnos roba i valuta, odnosno, za donošenje odluka o trgovanju na Forex tržištu moraju neposredno biti informirani u vezi s indeksom cijena robe (CRB), a on se sastoji od zbroja roba koje značajno utječu na potencijalni inflatorski tlak . Naravno, među njima najvažniju ulogu imaju strateški važni energenti i plemeniti metali, a na prvom mjestu su cijena sirove nafte i cijena zlata.

Na grafikonu možete pratiti kretanje svjetske cijene zlata u američkim dolarima za jednu uncu (31,1034768 grama) u zadnjih pet godina.

Crvena linija prikazuje zadnju cijenu koju je zlato postiglo na burzi u New Yorku u radnome danu.

U gornjem desnom kutu nalazi se podatak o najvišoj i najnižoj postignutoj cijeni u navedenome razdoblju (High, Low).

Dolar (US dolar) je najrasprostranjenija valuta u svijetu. Prema istraživanjima, 40-60% razmjene izvan granica SAD-a se odvija u dolarima. Tokom 1990-ih, 2/3 ukupnih svjetskih rezervi držano je u dolarima, a kasnije je došlo do pada vrijednosti dolara.

Čak i male promjene vrijednosti dolara (zbog velike rasprostranjene upotrebe) imaju velik uticaj, ne samo na SAD, nego i na mnoge druge dijelove svijeta. Godinama su Federalne rezerve održavale čvrstu vrijednost US dolara, ali posljednjih godina vrijednost dolara konstantno pada i ne vidi se stabilnost. Kao reakcija na pad dolara, primijećen je i pad valuta drugih zemalja u usporedbi sa dolarom. Zbog pada dolara, Iran upozorava na promjene valute trgovanja naftom iz dolara u euro, što još više utiče na dolar, obzirom da druge zemlje koje upotrebljavaju dolar počinju mijenjati njihove valute za snažniju valutu.

U 2007. godini udio dolara u deviznim rezervama bio je 64,6%, a samo 25,8% u eurima. U posljednjih sedam godina udio dolara u deviznim rezervama je opao za oko pet posto, skoro tačno onoliko koliko je porastao udio eura. Treća valuta je britanska funta, ali na njoj se drži samo oko 4 posto državnih rezervi čvrste valute. Slijedi japanski jen sa oko 3%. Ostale valute imaju jako malo učešće.

Jak dolar može imati i pozitivan i negativan uticaj na ekonomiju SAD-a. Isto važi i za slabu valutu. Prejake ili preslabe valute nemaju samo uticaj na nacionalnu ekonomiju, nego mogu i uticati i na međunarodnu trgovinu i na ekonomske i političke odluke širom svijeta. Ovo se temelji na činjenici da pojedini potrošači mogu imati koristi od promjena vrijednosti valute, dok su proizvođači u istoj zemlji pogođeni, ali vrijednost same valute ne može diktirati tokove trgovine. Uključeni su i drugi faktori, kao što su kvalitet proizvoda. Unatoč tome, promjene u vrijednosti valute mogu imati dramatičan uticaj. Idealno bi bilo da je vrijednost valute stabilna i da na tom nivou može podržati dugoročni ekonomski razvoj i u SAD-u i inozemstvu.

Dolar danas vrijedi 40 posto manje nego 1971. godine kada je u SAD u potpunosti napušten “zlatni standard”. Petrodolar je US dolar zarađen od strane zemalja koje prodaju naftu. Termin je dao Ibrahim Oweiss, professor Ekonomije na Georgetown Univerzitetu, 1973. godine.

U skladu sa sporazumom OPEC-a, iz 1971. godine (nakon pada zlatnog standarda) cjelokupna razmjena nafte se odvija u US dolarima, zbog čega je zapravo dolar najveća međunarodna trgovinska valuta. Ako druge zemlje moraju stvarati zalihe dolara da kupe naftu, onda one žele te zalihe koristiti i za drugu trgovinsku razmjenu. Ova činjenica daje SAD-u veliku trgovinsku prednost i pomaže joj da bude vodeća ekonomija u svijetu.

Kao ekonomski blok, Evropska unija (EU) je jedini izazivač za ekonomsku poziciju SAD-a i stvorila je euro kao izazov za dolar na međunarodnim tržištima. Ipak, EU nije još ujedinjena iza eura i tako dugo dok zemlje širom svijeta moraju gomilati dolar da kupe naftu, euro može samo ograničeno uticati na dominaciju dolara.

Irak je 1999. godine kao druga zemlja po rezervama nafte, prešla na trgovinu naftom u eurima. Američki analitičari su smatrali da je Irak napravio grešku koja će zemlju dovesti do propasti. Ali dvije godine kasnije, euro je jačao nad dolarom i ispostavilo se da je prelazak na euro imalo veliki uticaj na slobodnu tržišnu ekonomiju.

Većina prodaje nafte širom svijeta se odvija u US dolarima. Zbog toga što većina zemalja uvozi naftu, one su prisiljene da drže velike zalihe dolara kako bi mogle nastaviti uvoz. Ovo dovodi do velike potražnje za US dolarom, neovisno o ekonomskim uslovima u SAD-u. To omogućava Vladi SAD-a da ostvari prihode preko kreiranja novca i izdavanja obveznica sa nižim kamatnim stopama od onih koje bi inače mogle imati. Kao rezultat Vlada SAD-a može imati deficit budžeta na mnogo višem nivou od većine drugih zemalja. To, također, znači da je cijena nafte stabilnija u SAD-u nego u drugim zemljama, obzirom da SAD kao uvoznik ne mora brinuti o fluktuacijama valutnog tečaja.

Do 1971. godine činjenica da je svijet bio na dolarskom standardu nije davala poseban povod za duboku zabrinutost SAD-a. Međunarodni monetarni sistem bio je kreiran tako da u njemu uloga dolara bude posebno naglašena. Specifična uloga dolara oličavala je političku i ekonomsku dominaciju SAD-a, te u isto vrijeme obezbjeđivala američkoj privredi određene prednosti i

materijalne koristi. Međutim, stvarnost je sada počela svjedočiti da ''ostatak svijeta'' nerado prihvata dolarski standard utemeljen na nesigurnoj valuti.

Pad dolara je imao negativne implikacije ne samo na ekonomiju SAD-a, nego i na svjetsku ekonomiju. U SAD-u slab dolar je stvorio značajan višak u deficitu trgovinske bilanse, višak koji ne bi bilo moguće ostvariti da nije sa slabim dolarom cijena američkih dobara postala konkurentna na međunarodnom tržištu. Također, aprecijacija drugih valuta primorala je organizacije u regionu i na istočnoj obali Atlantika da investiraju u SAD.

Ovo je potaklo kanadske organizacije da investiraju u susjednu zemlju, evropske organizacije da vide proizvodnju u SAD-u kao sredstvo za izvoz i konkurenciju, i nezavisne države da ulože kapital u američku ekonomiju i time dobiju priliku za budući uspjeh.

Cijena nafte može biti važan politički faktor i Američka administracija je prilično osjetljiva na cijenu nafte. U 2000. godini, Irak je konvertovao sve transakcije od nafte u okviru Programa nafta za hranu u eure. Kada su SAD napale Irak 2003. godine, nafta se ponovo počela prodavati u US dolarima.

Iran je planirao, da u martu 2006. godine, otvorio naftnu berzu koja bi bila u eurima, ali je otvaranje odloženo na neodređeno vrijeme. Sredinom 2006. godine Venecuela je pokazala podršku odluci Irana da se svjetska trgovina nafte odvija u valuti euro.

Najveća opasnost od pada dolara za SAD je u tome što će, zbog pada privlačnosti dolara i državnih obveznica na tržištima, SAD sve teže finansirati svoj astronomski budžetski deficit.

Visok platnobilansni deficit SAD-a mogao bi izazvati poremećaje u svjetskoj ekonomiji. SAD su do sada finansirale deficit tekućeg bilansa obimnim prilivima u kapitalnom bilansu, posebno prilivima kapitala iz azijskih zemalja. Ukoliko bi se smanjilo povjerenje u mogućnost da se kapital i dalje uspješno oplođava u SAD, moglo bi se desiti da se smanje prilivi i SAD bi morale ekonomskom politikom podsticati mjere za prilagođavanje ekonomije. Važno mjesto tih mjera zauzima devizni kurs. U jesen 2007. godine dolar je dotakao najniže istorijske vrijednosti prema euru (1 euro = 1,41 USD), i pretpostavlja se da će se trend slabljenja dolara nastaviti. Prema mnogim istraživanjima, dolar bi trebao zantno da oslabi kako bi se smanjio deficit platnog bilansa SAD-a. Kretanje u tom pravcu bi, nesumnjivo, imao posljedice za sve svjetske valute, a preko promjene kurseva imao bi uticaj i na kretanja u nacionalnim ekonomijama. Slabljenjem ekonomije SAD-a smanjuje se uvoz SAD-a, a time i izvoz drugih zemalja u SAD, što bi recesiono djelovalo na čitavu svjetsku ekonomiju.