PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA

IZ GEOGRAFIJE

Mostar, 21. svibnja 2010.

Ime i prezime pristupnika: Aleksandra Samardžić

Dan i sat: 21. svibnja 2010.; 12:45

Naziv škole u kojoj se izvodi nastavni sat: Gimnazija fra Grge Martića,

Kralja Tomislava 9A, Mostar

Razredni odjel: II.

Ime i prezime mentora: Vesna Konjevod, prof.

Nastavna cjelina: Gospodarstvo svijeta

Nastavna jedinica: Kopneni promet

Tip nastavnog sata: Obrada nastavnog sadržaja

Mjesto izvođenja nastave: Učionica

NASTAVNA CJELINA: Gospodarstvo svijeta

NASTAVNA JEDINICA: Kopneni promet

TIP SATA: Obrada nastavnog sadržaja

OBRAZOVNI ISHODI:

a) Materijalni:

- Učenici de naučiti što je to kopneni promet

- učenici će naučiti podjelu kopnenog prometa, njihove bitne karakteristike i

kako se promet razvijao kroz promet

-

b) Funkcionalni:

- učenici će razviti sposobnost razlikovanja različitih vrsta prometa

- učenici će razviti sposobnost uočavanja veze između razvoja kopnenog

prometa i primjene novih tehnologija

c) Odgojni:

- učenici će komentirati promet kakav je bio u povijesti i kakav je u suvremeno

doba, kako se razvijao pod utjecajem napretka tehnologije

OBLICI RADA:

- frontalni rad

NASTAVNE METODE:

- metoda razgovora

- metoda usmenog izlaganja

- rad s geografskom kartom

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

- udžbenik za 2. razred gimnazije

- geografska karta

- Školska ploča i kreda

LITERATURA I IZVORI ZNANJA:

a) za učenike: Goranka Marković, Ružica Vuk, Stanovništvo, naselja, gospodarstvo -

udžbenik iz geografije za 2. razred gimnazije, Znanje, Zagreb, 2007.

b) za nastavnika:

- Goranka Marković, Ružica Vuk, Stanovništvo, naselja, gospodarstvo,

udžbenik iz geografije za 2. razred gimnazije, Znanje, Zagreb, 2007.

- Dr. Adolf Malić, Geoprometna obilježja svijeta, Drugo izmijenjeno i

dopunjeno izdanje, Zagreb, 1998. god.

- Grupa autora, Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka – DVD izdanje,

Večernji list, Proleksis, 2009.

ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

ETAPA SATA VRIJEME (min) NASTAVNE

METODE

1. Uvod 5 Metoda razgovora

2. Najava cilja 1 Metoda usmenoga

izlaganja

3. Obrada novih

nastavnih sadržaja

30 Metoda usmenog

izlaganja i metoda

razgovora

4. Ponavljanje i

utvrđivanje

9 Metoda razgovora

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA NASTAVNE METODE

1. UVODNI DIO

Prije nego sto predjemo na našu današnju temu,

ponovit ćemo neke bitne pojmove vezano za

promet.

Što je to promet? Promet obuhvaća prijevoz ljudi i

roba te prijenos energije i informacija. Kojem

sektoru djelatnosti pripada promet? Promet pripada

tercijarnom sektoru djelatnosti. Koja je osnovna

uloga prometa? Osnovna uloga prometa je

povezivanje prostora.Što je to prometna mreža?

Prometna mreža je skup čvorova i veza jedne vrste

prometa. Što je prometni sustav? Prometni sustav

je skup prometnih mreža svih vrsta prometa u

nekom prostoru. Koji izum je odigrao bitnu ulogu u

prometnoj revoluciji? U prometnoj revoluciji bitnu

ulogu je odigrao je pronalazak motora sa

unutrašnjim sagorijevanjem. Koja su tri elementa

potrebna za odvijanje prometa? Za odvijanje

prometa potrebna su tri elementa:objekt,

prijevozno sredstvo i prometni put. Što se

podrazumijeva pod pojmovima objekt, prijevozno

sredstvo i prometni put? Pod pojmom objekt

podrazumijeva se ono što se prevozi ili prenosi-

ljudi, roba, informacije. Pod prijevoznim sredstvom

podrazumijeva se čime se obavlja prijevoz ili

prijenos-kamion, vlak, zrakoplov, brod. Pod

pojmom prometni put podrazumijeva se kuda se

obavlja prijevoz ili prijenos-cesta, željeznička

pruga, plovni putovi, zračni koridori. Koje su vrste

prometa s obzirom na sredinu u kojoj se odvija

Metoda

razgovora

Metoda

razgovora

Školska ploča i

kreda

promet? S obzirom na sredinu u kojoj se odvija

promet, razlikujemo kopneni, zračni i pomorski

promet. Koji je najsloženiji oblik prometa?

Najsloženiji oblik prometa je kopneni promet. Što

su to telekomunikacije? Telekomunikacije su

prijenos informacija. Kakav je to kombinirani

promet? Kombinirani promet podrazumijeva

pretovar robe s jednog na drugo prijevozno

sredstvo uz minimalni trošak vremena i energije.

Što su to unificirane jedinice? Unificirane jedinice

su roba istog oblika, veličine i težine. Koje

unificirane jedinice se najčešće koriste? Najčešće se

koriste palete(drvene) i kontejneri(metalni

sanduci).

2. NAJAVA CILJA

Nakon što smo ponovili bitne stvari vezano za

promet, prelazimo na našu današnju temu. Naša

današnja tema je „Kopneni promet“. Ta lekcija se

nalazi u vašim udžbenicima na stranici 129. U

svoje bilježnice upišite naslov „Kopneni promet“.

3.OBRADA NOVIH NASTAVNIH

SADRŽAJA

Kopneni promet je raznovrstan i složen. Obuhvata

cestovni, željeznički, riječno-kanalski i jezerski,

cjevovodni promet. Ovi oblici prometa se koriste u

razvijenim sredinama, dok u nerazvijenim

sredinama se koristi karavanski i kolni promet.

Složenost kopnenog prometa vidi se iz guste

prometne mreže, koja je važan čimbenik

Metoda

usmenog

izlaganja

Školska ploča i

kreda

razmještaja stanovništva i gospodarske razvijenosti.

Cestovni promet je najznačajniji oblik kopnenog

prometa zbog prednosti prijevoznih sredstava i

pogodnosti prometnog puta. O tome govori

brojnost prijevoznih sredstava i gusta prometna

mreža. Ko će mi reći koje je glavno prijevozno

sredstvo u cestovnom prometu? Glavno prijevozno

sredstvo u cestovnom prometu je automobil.

Automobil ima veliku brzinu i funkcionalan je.

Njime se odvija prijevoz ljudi i roba do odredišta ili

krajnjeg korisnika. Prijevoz se odvija putem

razgranate prometne mreže koja se brzo gradi i

zalazi u sve prostore. Cestovni promet je

prilagodljiv i povezuje ostale oblike prometa.Brži

razvoj započinje krajem 19. stoljeća izumom

motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Razvojem

automobilizacije u svijetu nakon Drugog svjetskog

rata, počinje ubrzani razvoj. Prati ga primjena

novih tehnologija. Upotreba betona, asfalta i drugih

materijala omogućuje izgradnju u različitim

prostorima. Kako nastoji biti što učinkovitiji, javlja

se potreba izgradnje prometnica najviše kategorije,

odnosno tzv. autoceste. Najviše ih ima u razvijenim

zemljama. Najveći broj je u SAD-u, Njemačkoj i

Italiji. Kako se razvija prometna mreža raste i broj

automobila u svijetu. Od 1950. do 1998. godine taj

broj se povećao za oko 14 puta. Najveći broj

automobila je u Sjevernoj Americi i u Europi. Oko

2/3 od ukupnog broja motornih vozila otpada na

osobne automobile. Ostatak su autobusi i kamioni.

Autobusima se prevoze ljudi u gradskom,

prigradskom i medjunarodnom prometu. Kamioni

se koriste u prijevozu roba na veće udaljenosti.

Kamionima se prevoze unificirane jedinice u

Metoda

razgovora

Metoda

usmenog

izlaganja

Školska ploča i

kreda

sklopu integralnog prometa. Što su unificirane

jedinice? Roba istog oblika, veličine i težine. Što je

integralni promet? Obuhvaća prijevoz unificiranih

jedinica. Kamioni se uključuju u multimodalmi

promet, a to znači da se kamioni prevoze vlakom

ili brodom. Automobilizacija utječe na brže i

učinkovitije povezivanje prometa, uticala je i na

strukturu gradova jer veliki broj automobila u gradu

zahtijeva i novu prostornu organizaciju. Negativne

strane cestovnog prometa su jaka aeropolucija,

degradacija okoliša i veliki broj žrtava u prometnim

nezgodama.

Željeznički promet počinje se razvijati početkom

19. stoljeća. Na koju djelatnost sekundarnog

sektora željeznica je imala veliki utjecaj? Na

industriju. Osim na industriju imala je utjecaj na

razvoj trgovine, turizma, migracija stanovništva i

razvoja gradova. Jačanjem automobilizacije

dvadesetih godina 20. stoljeća slabi razvoj

željeznice. Naročito malo se koristi u prijevozu na

kratke relacije pa se neisplative linije ukidaju.

Međutim, 60-ih godina dolazi do zagušenosti cesta

i zračnih koridora a povećava se potreba za

kretanjem ljudi u razvijenim zemljama, tako da

željeznica ponovo dobiva na značaju. Prije toga se

morala provesti modernizacija tj. elektrifikacija i

povećanje brzine i funkcionalno prilagođavanje

suvremenim potrebama. Danas se željeznica najviše

koristi za prijevoz roba(masovnog tereta,

unificiranih jedinica i ekspresnih pošiljki). U

odnosu na cestovni promet ima prednosti i

nedostataka. Prednosti su veliki kapacitet što

prijevoz čini isplativim, neovisan je o vremenskim

prilikama i brzina. Brzinom nastoji da konkurira

Metoda

usmenog

izlaganja

Geografska karta

Geografska karta

cestovnom prometu u razvijenim zemljama. Radi se

o „poslovnim“ vlakovima kao npr.TGV-vlak velike

brzine na liniji Pariz- Lion, i Pariz i ostali veliki

francuski gradovi. Njihova brzina je 250 km/h. To

su tzv. intercity vlakovi koji prevoze putnike na

udaljenostima od 200 do 700 km. Nedostaci su

neprilagodljiv put i veliki troškovi prilikom

izgradnje. Zbog toga je mreža željeznica slabije

razvijena od cestovne mreže. Osim u nekim

razvijenim zemljama, željeznički promet je spor, jer

je modernizacija skupa. Zato je veći dio željeznice

neelektrificiran. Najveći udio u svjetskoj mreži

željezničkih pruga ima Europa s cijelom

Rusijom(30%), a SAD oko 20% udjela. Vlakovi su

uključeni i u turističku ponudu. Neki od luksuznih

vlakova su Simplon-Orient Express , Rovos Rail.

Riječno kanalski i jezerski promet. Kuda se odvija?

Odvija se rijekama, kanalima i jezerima. Kako se

radi o prirodnim i umjetnim površinama na kopnu,

prometovanje njima nazivamo i unutrašnjom

plovidbom. To je stari oblik prometa i njegov

razvoj možemo pratiti kroz razvoj starih

civilizacija. Prve prometnice su bile rijeke Nil,

Eufrat, Tigris, Ind, Ganges, Hoangho i Jangce.

Kasnije, plovidba počinje i drugim rijekama. Prva

prijevozna sredstva bila su splavi i primitivni

čamci. Ali, otkrićem parobroda u 19. stoljeću

počinje mehanizirana plovidba. Time se riješilo

pitanje uzvodne plovidbe. Kopanjem kanala

proširuje se mreža i počinje razvoj unutarnje

plovidbe u međunarodnim okvirima. Nastaju velika

plovidbena područja. Danas se ona nalaze u Europi

(Rajna-Majna-Dunav), Rusiji (sibirske rijeke,

Volga-Kaspijsko jezero), i u SAD-u (Velika jezera,

Metoda

usmenog

izlaganja

Metoda

razgovora

Školska ploča i

kreda

rijeke Ohijo i Mississppi). Ovaj promet uvjetovan

je prirodnim čimbenicima pa iz toga proizlaze

njegove prednosti i nedostaci. Niski su transportni

troškovi pa je to jeftin oblik prometa. Isplativosti

pridonosi i gradnja plovnih sredstava velikog

kapaciteta i razvoj novih transportnih tehnologija.

Tako se približava pomorskom prometu s obzirom

na isplativost. U donjim tokovima rijeka kombinira

se riječni i pomorski promet. Nedostaci su sporost,

prostorna ograničenost i neredovitost. Sporost je

nametnula strukturu robe, pa se prijevozi ona roba

koja podnosi spori transport i teret koji teži što

manjim transportnim troškovima (građevni

materijal.nafta, rude…). Mreža unutrašnjih plovnih

putova je neravnomjerno raspoređena zbog utjecaja

reljefa i klime. Neredovno se odvija zbog

klimatskih uvjeta(prekidi zbog zaleđivanja, pad

vodostaja). U razvijenim zemljama unutrašnji

plovni putovi se koriste za prijevoz roba, a putnički

promet samo u turističke svrhe. U nerazvijenim

zemljama uz teretni odvija se i putnički promet

zbog nedostatka ili nemogućnosti gradnje cesta.

Cjevovodni promet je najmlađi oblik prometa a

namijenjen je prijevozu tereta u obliku tekućine.

Što mislite kakav je to teret u obliku tekućine? To

je nafta, naftni derivati, plin i ugljen s vodom.

Dosta je razvijen jer je jeftin način transporta

velikih količina tereta. Jeftiniji je od riječnog a

malo skuplji od pomorskog. Prvi naftovod izgrađen

je u SAD-u 1862. godine. Europa svoje naftovode

gradi kasnije. Na značaju dobiva nakon šezdesetih

godina zbog povećane potrošnje nafte, njenih

derivata i prirodnog plina. Danas su mreže

naftovoda i plinovoda dobro razvijene odnosno

Metoda

usmenog

izlaganja

Metoda

razgovora

Školska ploča i

kreda

razgranate. Gdje su najviše razvijene? U

područjima nalazišta nafte i plina. Tako npr.gusta

mreža naftovoda je u JZ Aziji. Europa ima gustu

mrežu zbog uvoza nafte iz prekomorskih zemalja,

Rusije i nalazišta u podmorju Sjevernog mora.

Gradski promet ima svoje posebnosti jer je grad

zasebni prometni sustav na kopnu. U njemu se

isprepliću različiti oblici prometa. Koji su oblici

prometa u gradu? Grad je čvorište regionalnog

prometa(željeznički i autobusni kolodvori,

aerodromi, luke), ali ima i vlastiti promet(javni

gradski promet, automobilski,promet pješaka i

biciklista). U gradu je najvažniji javni promet. Ima

ulogu u prijevozu gradskog i prigradskog

stanovništva. Prijevoz putnika obavlja se

prijevoznim sredstvima manjeg i većeg kapaciteta.

Autobusi, tramvaji i trolejbusi su većeg kapaciteta,

a podzemne željeznice te nadzemne i viseće

željeznice imaju veći kapacitet. Automobilski

promet je važan u gradskom prometu. Velika

koncetracija automobila znači da je velika

naseljenost i odraz je životnog standarda. Važan je i

kamionski promet kojim se grad opskrbljuje ili su

na svom prolazu do odredišta. Zbog porasta broja

automobila u gradovima se nastoji ograničiti

automobilski promet(uspostava pješačkih zona) U

gradskom prometu važan je pješački promet i

biciklistički promet. Koji grad je poznat kao grad

biciklista? Amsterdam. Pješački promet se odvija

na kratkim relacijama, 1 do 2 km. Neravnomjeran

je i promjenjiv u prostoru i vremenu. Više je

pješaka ljeti, u toku dana, na kraju tjedna i u

zonama koncentracije tj. pješačke zone, trgovački i

poslovni centri itd.

Metoda

usmenog

izlaganja

4.PONAVLJANJE I UTVRĐIVANJE

Koje oblike prometa obuhvaća kopneni promet?

Obuhvaća cestovni, željeznički, riječno-kanalski,

jezerski i cjevovodni te gradski promet.

Koji je najznačajniji oblik kopnenog prometa?

Najznačajniji oblik kopnenog prometa je cestovni

promet.

Zašto je cestovni promet najznačajniji oblik

kopnenog prometa? Zato jer se automobilom

obavlja brz prijevoz putnika i roba pomoću

razgranate prometne mreže.

Koji izum je ubrzao razvoj cestovnog prometa?

Motor s unutrašnjim sagorijevanjem.

Od ukupnog broja motornih vozila koliko čine

automobili? Čine 2/3.

Što je to integralni promet? Integralni promet

obuhvaća prijevoz unificiranih jedinica-kontejnera

i sanduka

Šta je to multimodalni promet? Multimodalni

promet je prijevoz jednog prijevoznog sredstva

drugim sredstvom.

Koje su negativne značajke cestovnog prometa?

Negativne značajke su jaka aeropolucija,

degradacija okoliša, veliki broj žrtava u prometnim

nezgodama.

Koje su prednosti željezničkog prometa? Učinkovit,

isplativ neovisan o vremenskim uvjetima i brzina.

Koji su nedostaci željezničkog prometa?

Neprilagodljiv put i veliki troškovi pri izgradnji.

Koja zemlja ima najveći udio u mreži željezničkih

pruga? Europa sa Rusijom-30%.

Kuda se odvija unutrašnji promet? Odvija se

rijekama i jezerima.

Metoda

razgovora

Koje rijeke u svijetu su bile prve prometnice? Nil,

Eufrat, Tigris, Ind, Ganges, Hoangho, Jangce.

Što je dovelo do pojave mehanizirane plovidbe?

Otkriće parobroda, početkom 19. stoljeća.

Koje su prednosti riječno-kanalskog i jezerskog

prometa? Niski transportni troškovi, isplativost.

Koji su nedostaci riječno-kanalskog i jezerskog

prometa? Sporost, prostorna ograničenost i

neredovitost-

Što se transportira cjevovodnim prijevozom?

Transport u obliku tekućine(sirova nafta, naftni

derivati, plin).

Kada i gdje je izgrađen prvi naftovod? U SAD-u

1862. godine.

Gdje su mreže naftovoda i plinovoda najbolje

razvijene? U područjima nalazišta nafte i plina.

Po čemu je specifičan gradski promet? To je

zaseban prometni sustav i u njemu se isprepliću

različiti oblici prometa.

Što spada u vlastiti gradski promet? Javni gradski

promet, automobilski promet, pješački promet i

biciklisti.

Čime se obavlja prijevoz putnika u javnom

prometu? Autobusi, tramvaji i trolejbusi kao

sredstva manjeg kapaciteta, i željeznice kao

sredstva većeg kapaciteta.

Što se podrazumijeva pod pješačkim prometom?

Promet pješaka odvija se na kratkim relacijama,

vremenski i prostorno promjenjiv.

Metoda

razgovora

Školska ploča i

kreda

Geografska karta

Geografska karta

Geografska karta

Školska ploča i

kreda

Školska ploča i

kreda

PLAN PLOČE

KOPNENI PROMET

Cestovni promet:

Pogodnost prijevoznog sredstva (automobil), i pogodnost puta

Autoceste

Željeznički promet:

Isplativost, brzina, učinkovitost

Neprilagodljiv put, troškovi izgradnje

Riječno-kanalski i jezerski promet:

Jeftin oblik prometa, isplativ

Spor, neredovit i prostorno ograničen

Cjevovodni promet

Transport tereta u obliku tekućine

Jeftin oblik prometa

Gradski promet

Javni gradski promet

Automobilski promet

Promet pješaka i biciklisti