Akvarij - Dodir Prirode u Vasem Domu

download Akvarij - Dodir Prirode u Vasem Domu

of 36

Transcript of Akvarij - Dodir Prirode u Vasem Domu

  • DODIR PRIRODE U VAEM DOMU

  • 2005 PRODAC International Via P. Nicolini, 22 - 35013 Cittadella (PD)

    Tel. +39/049/597.16.77 r.a. - Fax +39/049/597.11.13 - www.prodac.it - [email protected]

    SADRAJKAKO POETI?................................ ........................ ...................................3AKVARIJ............................................................ ............ ...............................4GDJE SMJESTITI AKVARIJ?........................... ............. ...............................4VELIINA I OBLIK AKVARIJA....................................... ................ ..............5OPREMA............................................................................ .......... ................6OSVJETLJENJE........................................................................... .......... ......6GRIJANJE................................... ......... ........................................................8PROIAVANJE VODE..................... ........... ............................................9AERACIJA VODE.............................................. .......... ...............................13AUTOMATSKI UREAJI.............................................. ........... ...................14OSTALA OPREMA................................................................... ......... .........14OPREMANJE AKVARIJA... ......... ...............................................................15PLAN UREENJA........................ ....... .......................................................16VODA................................................... ...... ................................................17TVRDOA................................................... ....... ........................................18KISELOST........................................................... ...... .................................19UGLJINI DIOKSID................................................... ... .............................19AMONIJAK, NITRITI, NITRATI....................... .......... ..................................20OSTALE KEMIJSKE VRIJEDNOSTI VODE...... ........... ..............................21MJERENJE KEMIJSKIH VRIJEDNOSTI....... ......... ....................................21SAVRENA VODA............ ....... ..................................................................22BILJKE...................... .... ..............................................................................23RIBE I OSTALE VODENE IVOTINJE.... ........ ..........................................26IZBOR RIBA........................... ..... ...............................................................27SLATKOVODNE RIBE..... ...... ....................................................................28MORSKE RIBE................... .... ....................................................................29TO I KAKO RIBE JEDU... ..... ...................................................................30RAZMNOAVANJE RIBA.... ....... ...............................................................32RIBLJE BOLESTI................. . .....................................................................33ODRAVANJE.................. .... .....................................................................34

  • Ispod: akvarij bogat biljkama i nastanjen prikladnim brojem riba ne samo da jami ispravan rad, nego povrh svega, daje udesan dodir prirode u Vaem domu.

    POETAK PRODAC najprodavaniji akvaristiki proizvodi u Italiji.

    Akvarij je jedino sredstvo koje nam, bez veih problema, omoguuje dovesti dio prirode i u moderan dom. U akvariju se mogu drati morske i slatkovodne ribe, vodozemci domaeg ili tropskog podrijetla, uzgajati biljke te drati koralje i ostale beskimenjake tropskih mora. Stanovnici akvarija nisu buni, ne prljaju kuu, ne zahtjevaju etnje i ne oporezuju se....oni zahtjevaju minimalnu panju i takovu vrstu tehnike opreme kojom je i djete u stanju upravljati. Nema hobija koji, poput akvarija, nudi mogunost ivljenja u svakodnevnom dodiru s prirodom u vlastitom domu. tovie, taj mali vodeni svijet je zaista intaktan, to ne znai da ivotinje moraju patiti u kavezu ili u ivotnom prostoru koji je za njih premalen. U akvariju koji radi ispravno hobist e moi uivati u raskoi tropskih riba i biljaka. Kao i svaki hobi, bavljenje akvaristikom takoer zahtijeva neka osnovna znanja. Slijedee stranice daju poetne informacije koje su dostatne za jamenje besprijekornog rada prekrasnog akvarija. Hobisti koji ele nauiti vie ili se ele posvetiti dranju posebnih akvarija bi trebali konzultirati strune knjige te se informirati kroz strune asopise.

  • 4AKVARIJ Akvarij moemo smjestiti bilo gdje. Zahvaljujui modernoj opremi akvarij je potpuno samodostatan i treba samo utinicu za struju. Ipak, preporuamo da obratite panju na slijedee:1- Akvarij nije samo posuda za ribe i biljke, nego, takoer, predstavlja svojevrsni ukras doma to znai da bismo ga trebali postaviti u dnevni boravak ili ulazni prostor (reprezentativna mjesta).2- Akvarij bi trebao biti postavljen na nain da omoguava ist i izravan pogled na sebe i svoju unutranjost. Kada je smjeten blizu fotelje, podloga na koju je postavljen bi trebala biti visoka barem 50-60 cm. Ako emo akvarij gledati uglavnom iz stojeeg poloaja (u sluaju velikog dnevnog boravka), podloga bi trebala biti visoka barem 70 80 cm.3- Akvarij od poetka mora imati svoje ksno mjesto. Pomicanje punog ili polupunog akvarija je praktiki nemogue ne samo radi njegove teine, nego i radi rizika loma stakla. Pomak zahtjeva potpunu rekonstrukciju akvarija.4- Akvarij se mora postaviti na nain da osigurava jednostavan rad na njegovom odravanju.5- Akvarij se mora postaviti na stabilnu i savreno niveliranu podlogu; ni pod niti podloga se ne smiju klimati ili pomicati. Nuno je zapamtiti da konanu teinu od oko 1,2 1,5 kg treba raunati za svaku litru kapaciteta akvarija; drugim rijeima akvarij od 50 l e teiti oko 60 70 kg ovisno o tipu ureenja akvarija. Nikada ne postavljajte dno akvarija izravno na krutu podlogu. Preporua se umetnuti

    Desno: shematski prikaz pokazuje ispravno postavljanje akvarija.

    GDJE GA SMJESTITI

  • 5podlogu od materijala sposobnog apsorbirati slabije udarce ili nepravilnosti povrine podloge na koju e akvarij biti postavljen (pjenasta guma ili ploa polistirena su posebno pogodne).6- Akvarij ne smije biti izloen izravnom sunevom svjetlu. Oprema za osvjetljenje u modernim akvarijima jami idealnu koliinu svjetla ovisno o razliitim potrebama biljaka i riba kojima je akvarij nastanjen.

    Jedna od najveih i najeih pogreaka poetnika je elja da zaponu prikupljati iskustvo s malim akvarijem. Nita ne moe biti vea greka. Puno je jednostavnije brinuti se o velikom, nego o malom akvariju, a postoji takoer i nekoliko problema s kemijsko-zikom ravnoteom u vodi. To nije samo prednost za nas, nego i za stanovnike akvarija! Iz toga razloga preporuljivo je odabrati akvarij od min. 40 l za slatkovodne akvarije i kapaciteta od 100 l za morske akvarije. Naravno, ak i manji akvariji, posebno oni koji su potpuno opremljeni od strane strunog proizvoaa, mogu odlino raditi premda se mogu javiti problemi ako odreena pravila hranjenja i izbor riba nije strogo potivan. Neki se ljudi mogu upitati da li akvarij mora biti pravokutan. Premda nema konanog odgovora, iskustvo nas ui da je savreni model akvarija, za poetnike i za uobiajenu upotrebu, paralelepiped. Svi ostali oblici donose probleme tehnike i ... nancijske prirode. Danas je, ako je mogue, preporuljivo odluiti se za tvorniki proizveden akvarij iz razloga to je akvarij napravljen po narudbi, kakav god njegov oblik bio, uvijek skup. Postoje, kako god bilo, odreena pravila diktirana iskustvom, a koja se tiu proporcija pojedinih stranica i visine akvarija. Osim radi posebno vanih razloga, akvarij nikada ne bi smio biti vii nego iri jer samo na taj nain moe postojati ispravan odnos izmeu povrine vode i volumena akvarija. To omoguuje nunu izmjenu plinova to je imperativ same dobrobiti

    VELIINA I OBLIK

    AKVARIJA

    Ispod: prikaz tri tipa akvarija. Na vrhu: idealne proporcije akvarija; u sredini: akvarij za velike ribe; na dnu: akvarij za uzgoj riblje mlai.

  • 6ivota u vodi. Hobisti koji kupuju tvornike akvarije ne trebaju brinuti o spomenutim proporcijama, no, ukoliko netko eli kupiti akvarij po narudbi preporuljivo je imati na umu taj imbenik. Da biste pretvorili posudu u akvarij koji savreno radi postoje tri temeljne stvari koje su nune: 1 jedinica za osvjetljenje (SYSTEMLUX) obratite se distributeru 2 autonomno grijanje (PRODACTHERM) obratite se distributeru 3 sustav za proiavanje vode obratite se distributeru Svjetlost je jedan od najvitalnijih elemenata bez kojeg akvarij ne moe raditi. Ne samo da biljke i alge trebaju svjetlost za rast, nego ju trebaju i mnogi mikroorganizmi koji su, premda nevidljivi, nuni za rad akvarija. Na kraju krajeva, ivot riba, vodozemaca i ostalih vodenih ivotinja koje su prisutne u posudi, takoer ovisi o svjetlosti. Iz toga razloga, jedinica za osvjetljenje akvarija se mora prilagoditi nekim posebnim zahtjevima koji se djelomino razlikuju od onih koje se smatra ispravnima i dostatnima za ljudsko oko.

    Desno: Shematski prikaz triju glavne stvari neophodnih za svaki akvarij.Jedinica za osvjetljenje (gore), grija s termostatom (lijevo) i proiiva (dole s desna vanjski model; dole u sredini unutarnji proiiva) su nuni za savren rad slatkovodnih i morskih akvarija.

    OPREMA

    JEDINICA ZA OSVJETLJENJE

  • 7Tri imbenika koja treba uzeti u obzir:1 trajanje osvjetljenja2 boja svjetla3 koliina ili intenzitet svjetla. Osvjetljenje najobinijeg akvarija treba trajati oko 10 12 sati na dan. Preporuljivo je uvijek paliti i gasiti svjetlo u isto vrijeme, a zatim vie ne uznemiravati akvarij. Svaki drugi nain je dokazano i potvreno tetan za ivot u vodi. Boja svjetla nairoko se razlikuje ovisno o svjetlosti koju upotrebljavamo. Razliiti tipovi uorescentnih cijevi - najpopularniji tip svjetla dananjice na raun injenice da su ekonomini, praktini i dugotrajni su dostupni na tritu te ukljuuju bijelu svjetlost, dnevnu svjetlost i tostimulirajuu svjetlost. Za preporku se obratite distributeru.Kako biste osigurali savreno osvjetljenje akvarija trebali biste primjeniti jedno od slijedeeg:1- Iluminacija pomou mjeanog svjetla. Postie se pomou tostimulanta i svjetiljki toplog svjetla. Kod slatkovodnih akvarija, postotak tostimulirajueg svjetla bi trebao biti oko 50%, a kod morskih akvarija je potreban neto manji postotak.2- Osvjetljenje s posebnim sunevim svjetiljkama (te svjetiljke, puno skuplje od obinih, reproduciraju cijeli sunev spektar).3- Osvjetljenja s metal vapour aruljama. To nisu uorescentne cijevi, nego tip arulje koja se montira daleko od posude i koja iz tog razloga treba biti otvorena tj. bez poklopca. Kao to je poznato, svaka svjetiljka ima posebnu potronju elektrine energije iskazanu u wattima, ali ta vrijednost sama za sebe ne odreuje svjetlosni efekt koji takoer ovisi o tipu spektra svjetlosti koji pojedini model proizvodi. Iz tog razloga isijavanje pojedine svjetiljke proizvoai prikazuju u lumenima. Za slatkovodne akvarije s biljkama koje ne zahtjevaju puno svjetla, rauna se oko 30 lumena po litri vode. Naprotiv, za slatkovodne akvarije s biljkama koje zahtjevaju puno svjetla, potrebno je 50 ili vie lumena po litri vode.

    Ispod: shematski prikaz fotosinteze i proizvodnje kisika u akvariju.

  • 8Kod morskih akvarija nuno je raunati sa 40 lumena, dok akvariji koji sadre koralje i druge morske beskimenjake zahtjevaju 50 80 lumena (ako ne i vie!). Naravno da je vrlo bitno da je svjetlost odabranih svjetiljki maksimalno iskoritena. To znai da usmjerimo sve svjetlo prema unutranjosti akvarija dodavanjem reektora. Iz tog su razloga poklopci akvarija obueni reektirajuim materijalom. Kako bismo mogli upravljati uorescentnim svjetiljkama neophodno je imati on/o sustav (mogunost paljenja i gaenja). SYSTEMLUX omoguava postavljanje svjetiljki direktno pod poklopac akvarija. Zadnji, ali vrlo vaan prijedlog je da nakon nekog vremena zamjenimo svjetiljku i to prije nego ona izgori. Naime, sve svjetiljke gube sposobnost isijavanja i stoga se moraju redovito mijenjati. esto biljke, nakon poetnog razdoblja dobrog rasta, vie ne rastu. Skoro uvijek je razlog pregaranje ili dotrajalost svjetiljke. Prema tome, uorescentne svjetiljke treba mjenjati otprilike svakih 8 mjeseci. Veina akvarija, slatkovodnih ili morskih, su namjenjeni udomljavanju tropske ore i faune. Stoga je vrlo bitno grijati akvarijsku vodu. U tu se svrhu koristi elektrini otpornik ugraen u staklene cijevi. Nadalje, industrija akvaristike nudi specijalne grijae u obliku eksibilnog kabla koji se postavlja pod akvarijski ljunak. Kako god, jednostavan grija nije dostatan

    Da biste osigurali pravilan izbor svjetla trebali biste uzeti u obzir slijedee parametre:S 1 wattom:1 uorescentne tostimulirajue cijevi proizvode 9 lumena;2 mercury vapour svjetiljke (HQL) proizvode 46 52 lumena;3 arulje toplog uorescentnog svjetla proizvode 55 75 lumena;4 halid vapour svjetiljke proizvode 68 76 lumena (HQI);5 uorescentne suneve svjetiljke proizvode 80 96 lumena (Lumilux).Ukratko, 25 wattna tostimulirajua uorescentna svjetiljka proizvodi 225 lumena (25 x 9 = 225).

    GRIJANJEIspod: SYSTEM LUX, Prodacova jedinica za osvjetljenje posebno dizajnirana za upotrebu u akvaristici.

  • 9da zagrije akvarij jer e prije ili kasnije temperatura postati previsoka. Temperatura se stoga mora regulirati podeavanjem topline kako bismo ju mogli ksirati na, za veinu tropskih riba, idealnih 24 26C. Iz tog razloga je neophodno upotrebljavati termostat. Najpopularniji su jo uvijek bio-metalni termostati koji se privruju na sam grija. U tom sluaju govorimo o termo-grijau ili termostatskom grijau.Regulacija je smjetena u prekidau na gornjem kraju cjevice, crveno svjetlo pokazuje kada je ureaj upaljen. Na tritu su takoer dostupni elektroniki termostati. Ti termostati ne samo da su puno toniji i dugotrajniji, nego su i puno ekonominiji za velike akvarije. Akvarij ne moe raditi bez proiivaa, sustava koji odstranjuje otpad iz vode tj. ono to je ustvari organski materijal.Taj materijal potjee od ostataka hrane, mrtvog lia biljaka, ribljeg izmeta, ostataka praine iz zraka, itd. Ako te tvari ne odstranimo voda e vrlo brzo postati toksina i za ribe i za biljke te e se pretvoriti u smrdljivu tekuinu. Trite nudi razliite sustave proiivanja vode. Nadalje, treba voditi rauna o tome da su mnogi akvariji ve opremljeni s ugraenim proiivaem, a posljedino hobisti vie nisu u situaciji da biraju

    Ispod: pojednostavljeni dijagram duikovog ciklusa u akvariju.

    Da biste sprijeili prekovremeni rad termostata s negativnim posljedicama u pogledu trajnosti preporuljivo je odabrati najprikla-dniju snagu Vaeg grijaa. Ako je akvarij smjeten u normalno grijanoj okolini rauna se s oko 1 watt na 2 l vode, dok se u hladnoj okolini npr. tokom zimskih mjeseci preporua 1 watt na 1 l vode.

    PROIAVANJE VODE

    Akvarijske biljkeProteini, hrana za

    ribe itd.

    Nitrobacter = denitricirajue bakterije: Nitrobacter

    duino ksirajue bakterije

    bakterije za razgradnju organskih tvari

    duine bakterije: Nitrosomonas

  • 10

    izmeu razliitih modela. Kako god bilo, da bismo osigurali dobro odravanje i znali koji tip prve pomoi trebamo, dobro je imati temeljno znanje o tehnikoj i biolokoj strani rada proiivaa. Svaki proiiva ima dva dijela: posudu za lter-materijale i ureaj za povrat vode u akvarij. Prema smjetanju proiivaa, unutar ili van akvarija, posuda ima rupe za usisavanje vode, hermetiki zatvorene ili povezane s akvarijem za to prikladnim cijevima. Voda dolazi do posude kapanjem ili koritenjem efekta spojenih posuda (preljevanjem), dok se centrifugalna crpka ili (danas rijetko) distribucioni ventil (cijev) povezan s aeratorom (mali elektrini motor) upotrebljava za prijenos vode u akvarij. Srce proiivaa su lter-materijali koji omoguavaju obradu vode. Postoje uglavnom dva tipa materijala: oni koji zaustavljaju otpadne tvari (vidljive golim okom) i oni koji se upotrebljavaju za otklanjanje organskih tvari i njihovih derivata koji su, iako esto nevidljivi, posebno tetni i opasni za sve vodene organizme.

    Ispod: dijagrami pokazuju funkcioniranje vanjskog proiivaa sa centrifugalnom pumpom (lijevo) i proiiva ugraen u akvarij (desno). Punjenje lter materijalima moe lagano odstupati od primjera pokazanih na crteu (pokazani primjer se odnosi na slatkovodni akvarij).A = crpka za voduB = predltriranje sa CLAROLANOM (sintetska vlakna)C = bioloko proiavanje sa CLAROCILOM, CLAROBALLOM ili CLAROCAROMD = no, kemijsko ili adsorpcijsko proiavanje

  • 11

    Mehaniko proiavanje, koje posebno prosijava vodu, se upotrebljava za otklanjanje prilino velikih otpadnih tvari. Slijedei materijali su posebno prikladni za tu svrhu: CLAROLAN (sintetska vlakna), smolasta pjena (takoer poznata kao sintetska pjena), lava, AQUACIL ( keramiki cilindri) i CLAROCAR (aktivni ugljen). Za odstranjivanje, ili preciznije konvertiranje, organskih tvari i njihovih derivata nuno je upotrebljavati sustav proiavanja poznat kao bioloki sustav. U tome sustavu lter-materijali slue kao supstrat za bakterije i druge mikroorganizme koji su u stanju, pomou kompleksnog biolokog procesa, konvertirati organske tvari u anorganske (uglavnom nitrate) koji potom uglavnom slue kao hrana biljkama i algama. Bilo koji lter-materijal koji omoguava nastanjivanje i rast bakterija se moe upotrijebiti za tu vrstu proiavanja. Najpopularniji materijali su AQUACIL (keramiki cilindri), smolaste pjene, posebne plastine loptice kao to je CLAROBALL (zvani morski je), granule koje sadre razne vrste inertnih materijala (keramika, lava, kvarc itd.) i inaktivirani ugljen. Takoer, uz ta dva tipa proiivaa postoje i drugi poput onih s adsorbirajuim (s CLAROCAR aktivnim ugljenom, MUTACAL sintetikim smolama) ili kemijskim djelovanjem (AQUATOR s aktivnim tresetom itd.). Konano, za morske akvarije se upotrebljava poseban sustav proiavanja poznatiji kao obira i UV svjetiljke sa sterilizirajuim svojstvima. Kako god, budui da su to prilino kompleksni sustavi mogu ih upotrebljavati samo vrlo struni akvaristi. Na kraju, vrijedan spomena je drugi sustav proiavanja koji se upotrebljava u malim slatkovodnim akvarijima i kao dopunski proiiva u morskim akvarijima podljunani proiiva. To je plastina reetka s prikladnim razrezima koji se mogu prilagoditi razliitim veliinama akvarija. Ta je reetka postavljena pod podlogu dna akvarija i povezana je s crpkom ili sustavom dobave zraka. No, ta vrsta proiivaa predstavlja veliki problem ako

    Prodac nudi potpuni asortiman lter mate-rijala: CLAROLAN i CLAROLAN EXTRA BIG (sintetika vlakna), CLAROCAR (superak-tivni ugljen), ACTIVE CARBON, AQUACIL (keramiki cilindri), CLAROBALL (lter morski je)

  • 12

    se upotrebljava sam. Ne samo da je nevidljiv, nego takoer i upija vie vrstih otpadnih tvari i prije ili kasnije e se zaepiti. Stoga je preporuljivo upotrebljavati proiiva koji se postavlja ispod dna samo u vrlo malim akvarijima. Tamo gdje ogranieni prostor to dozvoljava upotrebljavajte druge vrste proiivaa i u morskim akvarijima (zaista jako koristan) kao dopunski proiiva. tovie, prilini troak unutranjih proiivaa sa centrifugalnom crpkom (takoer dostupan u vrlo malim verzijama za male akvarije) ne opravdava (ni s ekonomskog stajalia) drugaiji izbor. Da zakljuimo, praktini savjet: uinkovitost pojedine vrste proiivaa ovisi o kapacitetu njegove posude (koliina lter-materijala) i snazi (iskazana u litrama) centrifugalne crpke. Za slatkovodne akvarije, pravilan izbor je crpka iskazana u satima jednakima kapacitetu akvarija (za akvarij 100 l - proiiva 100/150 l/sat). Posuda bi trebala imati kapacitet oko 10% volumena akvarija (u zatvorenim vanjskim proiivaima posuda moe biti manja). Za morske akvarije, crpka bi trebala iskazivati dvostruko kao npr. Za akvarij 100 l preporuljivo je upotrebljavati crpku kapaciteta 200/300 l/sat. Posuda bi takoer trebala biti vea, raunajui s oko 15% volumena akvarija. Za ostale detalje o proiivaima proitajte poglavlje o odravanju vode.

    Ostali Prodacovi lter materijali linije Nautilus: ACTIVKOHLE PLUS (aktivni ugljen i nitratapsorbirajue smole), AQUATOR (posebno ukiseljavajue tresetne granule), MUTACAL (dekalcicirajua smola) i CLAROLIT (drobljene ljuture morskih koljaka).

  • 13

    Sve vodene ivotinje i biljke, s nekim ogranienjima, zahtjevaju kisik, element koji je takoer esencijalan za lter bakterije. Nadalje, prije smo spomenuli da kisik prisutan u vodi nije dostatan za zadovoljenje svih tih zahtjeva. to moemo uiniti kako bismo oksigenirali vodu? Neko vrijeme su se rasprivai zraka, uglavom znani kao porozni obluci, upotrebljavali u tu svrhu. Mjehurii su se proizvodili uz pomo elektrinog aeratora. U morskim akvarijima, ova metoda kombinirana s intenzivnim pokretima vode kroz crpku proiivaa ili dodatne crpke je jo uvijek, ak i danas, najprikladniji nain koji jami dostatnu koliinu kisika. S druge strane, tamo gdje su u pitanju slatkovodni akvariji, iskustvo i godine istraivanja su pokazali da ovaj sustav predstavlja odreene probleme, a najozbiljniji je iskljuenje ugljinog dioksida, esencijalnog za fotosintezu biljaka. Iz tog se razloga porozni obluci vie ne upotrebljavaju u slatkovodnim akvarijima u kojima akvaristi ele uzgajati biljke stoga to su one puno bolji proizvoai kisika od bilo kojeg rasprivaa zraka. Konano, moe se potvrditi da e ispravan slatkovodni akvarij primiti nunu koliinu kisika kroz fotosintezu biljaka to znai da porozni obluci nisu nuni. S druge strane, kad je u pitanju morski akvarij, gotovo je uvijek preporuljivo upotrijebiti (radi nedostatka kisika koji proizvode biljke) raspriva zraka. Rad rasprivaa zraka i prikladnog aeratora je vrlo jednostavan i ne zahtijeva neko tehniko objanjenje. Akvarista samo treba slijediti jednostavne instrukcije koje daje proizvoa sustava. Zadnji par godina, industrija akvaristike ispituje razliite automatske ureaje kako bi bilo to manje posla za akvariste. Prvo i osnovno, postoji automatska hranilica. To je posuda spojena s timerom (mjeraem vremena) koji u tonim vremenskim razmacima, koje odreuje akvarista, ribama daje suhu ili tekuu hranu.

    BIOSTART : bioloki aktivator temeljen na bakterijama za savreni rad proiivaa.AMMONIA CONTROL: bioloki aktivator temeljen na bakterijama za poticanje nitrikacije amoninog duika.

    AERACIJA

  • 14

    Razliiti automatski ureaji omoguavaju razliite kemijske vrijednosti vode. Kako god bilo, nipoto nisu preporuljivi za poetnike i nee ovdje biti opisani.

    Do sada smo priali o opremi koja je nuna za ispravan rad akvarija. No, neka sitna oprema koja je nuna za odravanje takoer se mora nabaviti. Slijedi popis najpotrebnijeg:

    1 dvije mreice; jedna mala i jedna srednja, za lov riba 2 brisa stakla u obliku strugala ili kao magnet 3 pinceta za zasaivanje i eventualno kljetica za podrezivanje 4 stakleni ili plastini sifon za otklanjanje velikog otpada (ostataka hrane i sl.) 5 cijev min. 15 mm promjera i ne kraa od 2 m duine za djelominu izmjenu vode 6 termometar za smjetaj unutar akvarija. Uz sve to to je neophodno za odravanje akvarija postoji takoer i ostalo to, unato koristi, zapravo nije neophodno. To su elektrini usisava ostataka, koevi i ringovi za ishranu riba itd. S druge strane, raspriva ugljinog dioksida kao i razni proizvodi za nadgledanje kemijskih vrijednosti vode su vani za neo-akvariste. Ta e oprema biti opisana u poglavlju o vodi.

    Iz razloga prostora ne moemo ovdje ulaziti u previe detalja o dekorativnim materijalima dostupnim u akvarijskim centrima. itau emo osigurati samo ope, ali zato vane smjernice. 1 Svaki tip materijala koji se upotrebljava u akvariju bi trebao biti to prirodniji i odgovarati

    AUTOMATSKI UREAJI

    Ispod: oprema neophodna za redovito odravanje akvarija.

    OSTALA OPREMA

  • 15

    vitalnim zahtjevima ore i faune prisutne u akvariju. 2 Niti jedan upotrebljeni materijal ne smije isputati otrovne tvari ili na bilo koji nain mijenjati kemijske vrijednosti vode. Kada je u pitanju akvarij sa slatkom vodom to bi znailo: ne upotrebljavati nikakav vapnenasti materijal koji bi poveao tvrdou vode i biti posebno paljiv pri upotrebi plastinih materijala, posebno kod morskih akvarija, jer oni ponekad otputaju tvari koje zagauju vodu. 3 Pri odabiru materijala preporuamo da konzultirate strunjaka jer prikupljanje materijala iz rijeka, jezera ili mora nije preporuljivo jer zahtjeva puno iskustva.NIKADA, ali ba nikada ne upotrebljavajte jeftin ljunak za akvarije. Naime, on e zaepiti proiiva jer je nepravilne granulometrije, a drugo: moe otvrdnuti vodu i ribe mogu poeti ugibati, a da neete znati razlog!! PRODAC akvarijski ljunak u svim bojama, nije vapnenast, ne otvrdnjava boju i ispravnog je granulometrijskog sastava te jami zdravlje Vaeg akvarija!!! 4 Materijal za dno akvarija je posebno vaan. Mora se sastojati od ljunka u slatkovodnim akvarijima i, ako je mogue, koraljnog pijeska u morskim akvarijima. U svakom sluaju, kako biste sprijeili zastoj vode trebate odabrati materijal s prikladnim granulometrijom (nikad presitan). Nadalje, materijal upotrebljen za dno akvarija ne smije

    UREENJE

    Ispod: shematski prikaz pripreme dna akvarija sa slatkom vodom.A = Podloga dna od ljunka, FONDOVIVO, HUMUS i HUMUSPLUS (ovisno o vrsti biljaka).FONDOVIVO: glinena podloga i prirodne tvari koje sadre hranivo za biljke (mikronutriente).HUMUS: hranjivi supstrat za vodene biljke.HUMUSPLUS: mjeavina gnojiva za osjetljive biljke.B = Gornja podloga od ispranog ljunka.Cijela podloga dna mora iznositi 5 10 cm u visinu s laganim uzdizanjem prema zadnjem djelu akvarija radi mogueg nakupljanja ostataka iza prednjeg stakla. To e olakati odstranjivanje dok budemo vrili djelominu izmjenu vode.

  • 16

    biti previsok, max. 10 cm. To znai da je 25 kg materijala dostatno za akvarij od 100 l. 5 Kod slatkovodnih akvarija je preporuljivo kombinirati ljunak s posebnim gnojivima za tlo kako bismo biljkama osigurali sve hranjive tvari. 6 Sve dekorativne materijale, ukljuujui ljunak, ali ne gnojiva za tlo, treba dobro isprati i, ako je mogue, oistiti vrstom etkom. Akvarij se obino smjeta nasuprot zida. To sprijeava da se zid vidi kroz staklo i kao posljedica toga ometa dekorativni uinak akvarija. Preporuljivo je osigurati pozadinu za akvarij. Najbolja je solucija priljepiti dioramu (optiku panoramu) s vanjske strane akvarija upotrebom bi-adhezivne trake.Na tritu postoje mnoge razliite diorame, a najprikladnija se bira ovisno o tipu upotrebljenog dekora. U strunim knjigama i specijaliziranim asopisima se mogu nai mnogi prijedlozi namjetenja razliitih akvarija. U ovom emo poglavlju sumirati samo nekoliko najvanijih aspekata: 1 Pri izboru dekora uvijek treba voditi rauna o ivotinjama koje emo udomiti. Mnoge ribe trebaju mjesta za skrivanje. Nuno je napraviti prikladne potpore za ive koralje i druge beskimenjake. U svakom sluaju, nuno je ostaviti dovoljno prostora za plivanje. 2 Prije kupnje bilo kojeg ukrasnog materijala preporuljivo je napraviti plan namjetenja akvarija. To je posebno korisno za slatkovodne akvarije kako bismo utvrdili koliko biljaka je potrebno i gdje emo ih smjestiti. 3 U slatkovodnom akvariju, radi njihove vitalne uloge u radu samog akvarija, biljke se trebaju upotrebljavati kao glavni dekorativni element. 4 Morske akvarije biste trebali urediti s puno vapnenastog materijala (madrepore, koraljni pijesak) kako biste odrali kemijske vrijednosti vode konstantnima. 5 Hobisti koji kupuju tvorniki napravljene akvarije

    PROJEKT NAMJETENJA

  • 17

    s opremom ne trebaju brinuti o njenom smjetavanju. U suprotnom, upravo je potrebno prvo to uiniti prije nego nastavimo s namjetanjem. 6 Kada namjestimo akvarij i ispunimo ga vodom nuno ga je ostaviti da tako radi neko vrijeme bez ivotinja. U svakom sluaju, neophodno je dodati vodi AQUASANU, bio-kondicioner za vodu i, ako je u pitanju slatkovodni akvarij, priekati 3 5 dana prije putanja riba, a u sluaju morskih akvarija preporuljivo je priekati barem 2 tjedna. Samo u tom sluaju akvarij (posebno njegov proiiva) ima priliku dozrijeti tako da uini vodeni okoli pogodnim za ivot.

    Poput oceana, rijeka i jezera, voda u akvariju je takoer element koji odreuje opstanak svih vodenih organizama. Bez osnovnog znanja o kemijskim i zikim imbenicima koji karakteriziraju tip vode nemogue je postati uspjean akvarista. Kako god, prije nego uemo u probleme kemijske prirode osjeamo se obvezatnim podcrtati vanu injenicu: slatkovodni akvarij moe savreno raditi ak i upotrebom jednostavne vodovodne vode i bez uzimanja u obzir njenih kemijskih vrijednosti. S druge strane, morski akvariji zahtijevaju poprilino iskustvo. Iz tog ga je razloga preporuljivo prvo stei sa slatkovodnim akvarijima, a tek onda se moemo uhvatiti u kotac s morskim akvarijem. Voda nikada nije kemijski ista, nego sadri razliite tvari u vie ili manje otopljenom stanju. Te tvari odreuju kemijska svojstva kao to su: tvrdoa, pH, provodljivost itd. Tvrdoa vode se javlja radi prisustva vapnenastih tvari i derivata magnezija, sulfata, klorida, nitrata i drugih sastojaka. Te tvari su prisutne u obliku iona i to je njihov broj vei voda je tvra. U akvaristici postoji razlika izmeu ukupne tvrdoe, privremene tvrdoe i trajne tvrdoe.

    AQUASANA: bio-kondicioner za odstranjivanje svega to moe koditi ivotu riba i biljaka u novom akvariju.

    VODA

  • 18

    Ukupna tvrdoa, obino mjerena njemakim stupnjevima (dGh) se moe podijeliti na privremenu i trajnu tvrdou. Prvospomenutu tvrdou moemo otkloniti npr. prokuhavanjem vode i odgovara uglavnom koliini bikarbonata prisutnih u vodi. Mjeri se u KH i naziva se karbonatna tvrdoa. Suprotno tome, trajna tvrdoa je dio tvrdoe koja ostaje u vodi i nakon prokuhavanja i koju ini, povrh svega, prisustvo sulfata, klorida i nitrata. Na tritu postoje posebne test-tekuine koje su jednostavne za primjenu i propisno spravljene za praenje tvrdoe vode. To hobistima omoguava odreivanje ukupne i karbonatne tvrdoe vode. Razliite ivotinje koje uzgajaju akvaristi trae razliite tvrdoe vode. Obine slatkovodne akvarijske ribe trae vodu ukupne tvrdoe 7 15 dGH i karbonatne tvrdoe 4 10 KH. Vrijednosti pitke vode obino osciliraju izmeu tih vrijednosti. Za zahtjevne ribe, podrijetlom iz mekih voda, smanjivanje tvrdoe moe biti nunost. To se moe postii dodavanjem destilirane vode ili tretiranjem vode posebnim smolama. Kada je u pitanju morski akvarij, tvrdoa ne igra vanu ulogu (dok god voda

    MUTAPHI D: za smanjenje pH slatke vode.MUTAPHI D FORTE: za brzo smanjenje pH morske vode.MUTAPHI M: za poveanje pH slane vode.

    TVRDOA

  • 19

    nije mekana). To duguje injenici da dodavanjem umjetna morska sol odmah uspostavlja ispravne vrijednosti. pH vrijednosti slue za utvrivanje je li tvar kisela, neutralna ili lunata. pH ljestvica je podijeljena na 0 14: pH 7 je neutralno, 0 6 je kiselo, a 7,1 14 je lunato ili bazino. Te vrijednosti vrlo jednostavno moemo pratiti prikladnim tekuim indikatorima. U slatkovodnom akvariju pH bi trebao biti izmeu 6,5 i 7,5 dok su kiselije vrijednosti esto nune za razmnoavanje nekih riba te za uzgoj riba mekih voda. U morskom akvariju pH vrijednost mora biti izmeu 8,2 8,4. U svim sluajevima, vrlo je vano da je pH vrijednost to konstantnija pa je iz tog razloga nuno voditi rauna da postoji vrsta veza izmeu tvrdoe vode, ugljinog dioksida i pH.

    Kada razgovaramo o ugljinom dioksidu, ili da budemo precizniji CO2, moramo razlikovati akvarije sa slatkom i akvarije sa slanom vodom. Ugljini dioksid je kiselina koja je uvijek prisutna u zraku, a takoer se proizvodi u svakom akvariju, najvie od strane riba, bakterija i mikroorganizama. Ta kiselina djeluje na pH i smanjuje ga prema kiselim vrijednostima ako prije toga nije iskoritena ili odstranjena. U slatkovodnim akvarijima biljke iskoritavaju veliki dio ugljinog dioksida, a koliina koju proizvode vodeni organizmi nije dostatna za zadovoljenje njihovih potreba. U morskom akvariju gdje nema

    pH VRIJEDNOST

    UGLJINI DIOKSID

    Lijevo: shematski prikaz kisele ili lunate reakcije vode.Kada je broj OH- (hidroksid) iona vei od broja H+ iona (vodik), igla nae vage ide desno u lunato podruje. Kada je, nasuprot tome, broj H+ iona vei od broja OH- iona, igla ide lijevo u kiselo podruje.

  • 2020

    biljaka, nego samo alge (koji su manji potroai ugljinog dioksida), ta se tvar gotovo uvijek akumulira. Strogi meusobni odnos izmeu tvrdoe (posebno karbonatne tvrdoe), pH i ugljinog dioksida je prilino kompleksan kemijski proces koji bi trebali poznavati samo vrlo iskusni akvaristi. Manje strunim akvaristima je dovoljno zapamtiti da ta korelacija postoji i da posebne tablice, koje ilustriraju meusobnu zavisnost izmeu te tri vrijednosti, moemo nai u strunoj literaturi.

    Ve smo spomenuli da se sve organske i duine tvari prisutne u akvariju konvertiraju uz pomo bakterija i drugih mikroorganizama. Ta konverzija se ne dogaa od jednom nego postepeno. Prva faza je konverzija u amonijak (kada pH prelazi 8) ili amonij (kada je pH via od 8). Budui da je amonijak otrovan za sve vodene organizme to se odnosi samo na amonij u vrlo visokim koncentracijama. Amonijak ili amonij, kako god bilo, normalno nije kraj, nego se odmah pretvara u proiivau, tokom druge faze kruga duinih tvari, u nitrite koji se potom, tokom tree faze, pretvaraju u nitrate. Bakterije koje su prisutne u proiivau ne mogu konvertirati jedino nitrate koji su sreom manje opasni za vodene organizme, te se oni akumuliraju u akvariju. PRODAC TESTOVI za mjerenje vrijednosti vode se upotrebljavaju za provjeru i nadgledanje prisustva amonija, nitrita i nitrata. U svakom sluaju, prisustvo amonije (amonijaka) ili nitrita u akvarijskoj vodi znai da proiiva ne ispunjava svoju funkciju biolokog proiivaa (previe hrane, previe riba, premali proiiva, nezrela bakterijska ora itd.) u potpunosti. Suprotno tome, kada se utvrde visoke vrijednosti nitrita s neto malo nitrata, proiiva radi besprijekorno i potrebna je samo djelomina zamjena vode ili upotreba posebnih lter-smola za ponovno uspostavljanje normalnih vrijednosti.

    AMONIJAK, NITRITI, NITRATI

  • 21

    Uz kemijske vrijednosti vode, koje su do sada u kratko opisane, postoje i druge koje u posebnim sluajevima mogu biti vane za uspostavljanje zdravog akvarija. S time u svezi, nuno je ne previdjeti: eljezo (element neophodan za slatkovodne biljke), fosfate (ija prisutnost potie rast algi koje su tetne i za slatkovodne i za morske akvarije) i prirodni kisik. Danas su na tritu dostupni posebni kompleti za mjerenje tih i raznih drugih tvari tako da moemo potpuno i besprijekorno provjeravati kemizam vode. Budui da je to zaista struna tema ona nee biti obraena u ovome priruniku, nego emo je obraditi u drugom PRODACOVOM priruniku. Suprotno tome, vrijednost tipina za morsku vodu, a koju treba spomenuti, je: gustoa. Ova vrijednost se upotrebljava za prikaz koliine soli otopljene u vodi. Densimetar se upotrebljava za mjerenje gustoe. To je stakleni instrument koji pluta u vodi ovisno o koliini soli koja je otopljena u njoj.

    Mjerenje kemijskih vrijednosti u vodi je ve prije bilo spomenuto nekoliko puta. Takoer, za tu analizu akvaristi mogu upotrebljavati i skupu elektronsku opremu ili koristiti jednostavne tekue indikatore. Prvi imaju prednost pruanja savreno preciznih rezultata dok su drugi jeftiniji. Dobar tekui indikator, koji je posebno napravljen za upotrebu u akvaristici, je sasvim dovoljno precizan, a stoga i radije upotrebljavan. Upute za upotrebu pojedinih razliitih testova (indikatora) mogu se nai u njihovim pakiranjima te ih mogu upotrebljavati ak i akvaristi koji nemaju posebno temeljno znanje iz kemije. Poetnici i svi oni koji ne namjeravaju uzgajati posebno delikatne ribe bi trebali ispitivati i nadgledati samo tvrdou (slatke vode), gustou (morske vode), pH i mogue nitrate (za odreivanje pravog trenutka za djelominu promjenu vode). Apsolutnno ne postoji savrena voda.Razlog tome je injenica da puno toga ovisi o vrsti

    DRUGE KEMIJSKE VRIJEDNOSTI VODE

    AQUASALZ: sastavljena od raznih soli za obogaivanje slatke i slane vode kisikom.

    MJERENJE KEMIJSKIH VRIJEDNOSTI

  • 22

    vodenih organizama koje akvaristi ele uzgajati, a iji zahtjevi esto poprilino variraju. Nuno je zapamtiti da, openito, svi slatkovodni organizmi imaju prilino visok kapacitet adaptacije dok morski organizmi zahtijevaju stabilniji okoli i openito su osjetljiviji na kemijsko-zike varijacije vode. Stoga je za slatkovodne akvarije, za skoro sve ribe i tropske biljke, dobar pokazatelj idealne vode voda s pH oko 7 i tvrdoom 10 15 dGH i 5 - 10 KH. U morskim bi akvarijima prosjena gustoa (koja u izvjesnom smislu zamjenjuje tvrdou u slatkoj vodi) trebala biti oko 1022 1025 i pH otprilike 8,2.

    IDEALNA VODA

    PRODACTEST - za savreno ispitivanje kemijskih vrijednosti vode. Tekui kompleti za ispitivanje pH, tvrdoe, nitrita, nitrata i amonijaka.

    Ispod: pH vrijednost se mjeri kako slijedi: na 5 ml akvarijske vode stavite 5 kapi iz posudice, a potom usporedite boju vode s tablicom boja.Openito govorei, u akvaristici se i druge kemijske vrijednosti vode takoer mogu mjeriti prema istom principu.

  • 23

    BILJKEJo na poetku smo naglasili da biljke ne ive u morskim akvarijima. Ovo e poglavlje, stoga, biti zanimljivo samo onima koji ureuju slatkovodni akvarij. Rast algi u morskom akvariju nema nita s uzgojem akvarijskih biljaka i nee biti obraeno u ovom priruniku (elimo Vas podsjetiti da dranje morskog akvarija treba uslijediti tek nakon to steknemo iskustvo sa slatkovodnim). A sada kratki pregled nekih najvanijih savjeta za uzgoj akvarijskih biljaka. 1 Premda je za akvarijske biljke tlo relativno vano, jer se veina vrsta hrani kroz lie, ipak, ne biste ga trebali previdjeti.Materijal podloge dna ne samo da prua supstrat za uvrenje korjena biljaka, nego takoer slui i kao talog (!) odreene koliine hranjivih tvari koje se kasnije otapaju u vodi, a potom ih upijaju biljke. 2 Ve smo priali o svjetlu; niti jedna biljka ne moe rasti bez prikladnog osvjetljenja. 3 Hranjive tvari su trei imbenik nuan za rast biljaka. Osim ugljinog dioksida za fotosintezu, biljke trebaju mineralne soli otopljene u vodi od kojih mnoge potjeu od razgradnje organskih

    Ispod: kako aranirati biljkeStabljiaste biljke se skrauju, a biljkama s korijenjem se dio korjenskog sustava ree.Prstima izdubite rupu u pijesku, a potom umetnite biljku.Kada upotrebljavate stabljiaste biljke, vodite rauna da su ukorijenjene ravno i da korijen ne stri iz tla.Nikada ne sadite biljke u tlo koje je preplitko ili previsoko. Samo lagano prekrijte uvrujui korijen.

  • 24

    Alternanthera reineckii 40 xx G Anubias species 15-30 x (xx) S, G Aponogeton crispus 50 x S (G) Bacopa caroliniana (B. amplexicaulis) 40 x (xx) G Bacopa monnieri 15-40 x (xx) G Ceratopteris sp. (40) g x G Cryptocoryne anis 20 x G Cryptocoryne wendtii 30 x G (S) Cryptocoryne willisii (C. nevillii) 5-10 x G Echinodorus bleheri 50 x S Echinodorus cordifolius (E. radicans) 50 x S Echinodorus parviorus 20 x G Echinodorus quadricostatus (E. intermedius) 10 x G Egeria densa (Elodea densa) 40 x G Hydrocotyle leucocephala 40 x (xx) G Hygrophila corymbosa (Nomaphila stricta) 40 x G Hygrophila polysperma 40 x G Hygrophila stricta 40 x G Limnophila sessiliora 30 x G Lobelia cardinalis 50 x (xx) G Ludwigia sp. 40 x (xx) G Lysimachia nummularia 40 x G Myriophyllum aquaticum 30 x G Nymphaea lotus 20 (50) x (xx) S Riccia uitans (5) g x G Sagittaria graminea 20 x G Sagittaria plathyphylla 40 x S Sagittaria subulata 10 x G Samolus parviorus 10 xx S (G) Vallisneria spiralis 40 x G

    Popis prikazuje biljke jednostavne za uzgoj koje se mogu nabaviti u svim trgovinama. Vrste najjednostavnije za uzgoj su oznaene s x, a malo kompliciranije s xx. Pod visina ete nai maksimalnu visinu pojedine biljke. Oznaka umetnuta u zagradu i oznaena s g oznaava plutajue biljke. S obzirom na upotrebu G oznaava biljke koje se dre iskljuivo u grupi, a S oznaava biljke koje sadimo same, no neke se vrste mogu saditi i same i u grupama.

    NUTRONFERRO: tekue hranivo za biljke posebno spravljeno za uzgoj i snaenje akvarijskih biljaka na najbolji mogui nain.NUTRONFLORA: tekue gnojivo bogato mineralnim tvarima i hormonima rasta. Za raskoan rast vodenih biljaka moe se kombinirati s NUTRONFERROM.

    Znanstveno ime visina stupanj upotreba u cm teine uzgoja nain saenja

  • 25

    1 = Ludwigia repens 2 = Vallisneria spiralis

    3 = Anubias spec. 4 = Cryptocoryne afnis 5 = Aponogeton crispus 6 = Echinodorus bleheri

    7 = Hygrophila corymbosa

    materijala koji se nalaze u proiivau. Suprotno tome, druge moraju dobaviti akvaristi kroz upotrebu prikladnih gnojiva i/ili hranjivih podloga. 4 Araniranje biljaka je drugi imbenik koji utjee na vegetaciju. Svaka vrsta biljaka ima tone potrebe za prostorom za rast (imbenik koji treba uzeti u razmatranje prilikom planiranja ureenja akvarija). Iskustvo je pokazalo da unato tome to je preporuljivo dekorirati akvarij s puno biljaka, trebalo bi ih odabrati samo nekoliko vrsta. Za poetak je preporuljivo odabrati samo vrste koje je jednostavno uzgajati i koje brzo rastu. To e, od samog poetka, omoguiti uspostavljanje onoga to obino, ali pogreno zovemo bioloki sklad. Ako se paljivo drite uputa datih u ovom priruniku, ne biste trebali imati problema s uzgojem biljaka. No, svakodnevno iskustvo nas ui da se poetnici esto ale na slab rast biljaka ili invaziju algi to skoro uvijek ide zajedno. eljeli bismo jo jednom naglasiti da unato popisu biljaka s ove stranice, a koje je jednostavno uzgajati u svim akvarijima, od osnovne je vanosti (uz savjete dane prije) imati dostatan broj biljaka u akvariju. Nasuprot prekomjernom broju riba, biljaka nikada ne moe biti dovoljno. Jedna treina akvarija, ako ne i vie, bi trebala biti zauzeta biljkama. Samo tako e taj okoli, koji omoguava rakoan rast vegetacije bez algi, moi biti uspostavljen.

  • 26

    RIBE I OSTALE VODENE IVOTINJE

    ALGA CONTROL: otopina protiv rasta algi u slatkoj vodi.

    Pod rizikom ponavljanja, elimo podsjetiti itatelje da bi se ribe i druge vodene ivotinje (poput beskimenjaka) trebale smjestiti u akvarij tek nakon to on dozrije. Tijekom toga razdoblja voda e biti potpuno ista, ravnotea plinova e biti uspostavljena i inicijalna kolonizacija u proiivau i supstratu s duinim bakterijama e biti uspostavljena. Slatkovodne biljke e se aklimatizirati, a prve zelene alge e izrasti u morskom akvariju. Uz neka ogranienja, itav ovaj proces se moe ubrzati s upotrebom bio-kondicionera (AQUASANA) i hladno-suenim bakterijama (BIOSTART). To se i preporua! Ispitajmo sada najvanije toke kupnje i stavljanja novih riba u akvarij. Ako se radi o drugim vodenim ivotinjama preporuljivo za strunije akvariste primjenjuju se ista pravila. 1 Nikada ne kupujte bolesne ribe. Peraje moraju biti potpuno rairene i ne smiju imati bijele mrlje ili oteenja, tijelo takoer mora biti bez znakova parazita i patogena poput bijelih tokica, rana ireva, krvavih tokica itd. Trbuh mora biti pun i udubljen. Riba mora plivati rairenih peraja i ne smije initi nikakove iznenadne pokrete. Disanje, prepoznatljivo po pokretima krga, mora biti pravilno i mirno. Oi moraju biti bistre i ivahne. Ako se riba ee o dno ili pliva ustima vrlo blizu povrine vode, neto sigurno nije u redu. 2 Ako openito sumnjate u zdravlje riba, promatrajte to se dogaa prilikom hranjenja. Sve ribe, ak i one koje su jele, e prihvatiti hranu osim u sluaju ako su bolesne. 3 U sluaju da se radi o manje poznatim ribama ili o delikatnim vrstama, neophodno je sakupiti to vie informacija od prodavaa o njihovoj prvobitnoj okolini. Vani imbenici ukljuuju: temperaturu vode, pH, tvrdou i gustou te vrstu hrane kojom su hranjene. 4 Kod slatkovodnih akvarija nikada ne bismo trebali kupovati samo jedan primjerak iste vrste. Uvijek kupite

  • 27

    barem jedan par ili jo bolje manju grupu od 4 6 riba, osobito kada su u pitanju ribe koje ive u jatu. Isto ne vrijedi za morske akvarije jer mnoge morske vrste ive same i ne podnose prisustvo drugih riba iste vrste u jednom akvariju. Ako Vam nije poznato nita o prirodi riba preporuamo da za savjet upitate prodavaa prije kupnje ili da konzultirate strunu literaturu. 5 im prije dopremite ribe kui kako biste izbjegli promjene u temperaturi. Takoer je vano da ne tresete vree u kojima se ribe prevoze. 6 Prije putanja riba u akvarij trebate provjeriti temperaturu vode u akvariju, a potom i onu u vreici. Ako postoji razlika vea od 3C otvorite transportnu vreicu i pustite ju da pluta oko 15 minuta u akvarijskoj vodi. Ako imate delikatne ribe (a s tog gledita sve morske ribe su delikatne) preporua se lagano dodavanje akvarijske vode (nakon 10 minuta) onoj u vreici. To se ini s ciljem sprijeavanja iznenadnih promjena kemijskih vrijednosti. Uvijek je preporuljivo ugasiti svjetlo akvarija prije nego u njega pustimo nove ribe. 7 Kada temperatura dostigne istu vrijednost, paljivo pustite ribe u akvarij polako isputajui sadraj vreice u vodu. Nikada rukama ne hvatajte ribe i ne pokuavajte upotrebljavati mreicu za ovu radnju. 8 Provjeravajte ponaanje riba oko 10 minuta. To je takoer korisno da biste otkrili njihova mjesta za skrivanje kako biste ih mogli nai tijekom njihovog razdoblja prilagodbe.

    Ostaje razjasniti jednu stvar: koji kriterij treba primjeniti kako biste izabrali posebne vrste te koliko riba, uope, treba uzeti? Odgovor na to pitanje nije uvijek lagan zbog injenice da to ovisi o raznim imbenicima: 1 Tip akvarija koji imate na umu (raznoliki akvarij, posebni akvarij samo za odreene vrste, akvarij koji oponaa posebni biotop). 2 Priroda i ponaanje riba u akvariju. Svaka vrsta ribe ima razliite potrebe za prostorom.

    IZBOR RIBA

  • 28

    3 Kapacitet akvarija i veliina do koje pojedina vrsta raste (trgovine uglavnom prodaju mlade ribe koje su stoga jo uvijek male). Slijede dva popisa riba koje su jednostavne za drati. Posebno su prikladne za poetnike ili za akvariste koji ne ele troiti previe vremena na uzgoj problematinih vrsta te mogu biti od pomoi.

    Neproblematine slatkovodne ribe

    Barbus conchonius, B. nigrofasciatus, B. schuberti, B. tetrazona, B. titteyaBetta splendensBrachhydanio albolineatus, B. rerioChanda rangaColisa fasciata, C. labios, C. laliaCorydoras aeneus, C. paleatusGymnocorymbus ternetziHelostoma temminckiiHemigrammus nanus, H. ocelliferHyphessobrycon callistus, H. ammeus, H. gracilis, H. pulchripinnisHypostomus plecostomusLabeo bicolorMacropodus opercularisMelanotaenia boesemaniMoenkhausia sanctaelomenaeParacheirodon innesiPoecilia reticulata, P. latipinna, P. veliferaPristella maxillarisPterophyllum scalareRasbora heteromorphaTanichthys albonubesTrichogaster leeri, T. trichopterusXiphophorus helleri, X. maculatus, X. variatus

  • 29

    MORSKE RIBE Morske neproblematine ribe

    Abudefduf, praktiki sve vrsteAmphiprion clarkkii, A. ephippium, A. melanopusChromis xanthurusDascyllus aruanus, D. carneus, D. reticulates,D. trimaculatusGobidi, praktiki sve vrsteLabridi, praktiki sve vrsteMonodactylus argenteusPomacentrus, praktiki sve vrsteScatophagus argus

    S obzirom na broj riba koje ete staviti u akvarij preporuljivo je u poetku potivati slijedea pravila: 1 Kod slatkovodnih akvarija raunajte s 1,5 l vode na svaki centimetar ribe (ukljuujui repnu peraju) 2 Kod morskih akvarija svaki centimetar ribe treba otprilike 7 8 l vode.

  • 30

    TO I KAKO RIBE JEDU

    Oito je da opstanak riba u akvariju ovisi u velikoj mjeri o hrani koju dobivaju. Pravilna prehrana ne samo da ih odrava na ivotu, nego im omoguava i da rastu i u sluaju slatkovodnih riba pomae im da se razmnoavaju. Hrana mora biti to slinija hrani koju ribe nalaze u prirodi. Iz tog se razloga savjetuje hranjenje ivom hranom, ali se danas skoro sve ribe koje se prodaju u specijaliziranim trgovinama hrane umjetnom hranom. Na tritu je dostupan irok asortiman proizvoda za prehranu: od pahuljica do granula, od hladno-suene do smrznute hrane. To je jednostavno pitanje izbora........i malo razboritosti.

    1 Oblik hrane treba odgovarati veliini ribe npr. veliki komadi za velike ribe, sitnija hrana za male ribe. Iskustveno pravilo koje prilino vrijedi tvrdi da bi svaki komadi hrane trebao biti velik poput oka ribe kojoj je hrana namjenjena. 2 Vrsta hrane treba odgovarati prehrambenim potrebama riba. Neke od rasprostranjenih riba su biljojedi to znai da se uglavnom hrane organskim tvarima dok se druge trebaju hraniti sastojcima animalnog podrijetla jer su mesojedi. 3 Ako je mogue ribe hranite dva puta dnevno; prvi puta rano u jutro i drugi puta malo prije

    Ispod: NUTRON hrana u pahulji-cama i hladno-suena hrana. Cjelovit asortiman za sve vrste sla-tkovodnih i mor-skih riba.

  • 31

    nego ete ugasiti svijetlo. 4 Koliina hrane je vrlo vana. Podajte samo onoliko koliko ribe mogu pojesti u 5 10 minuta, a tako ete vrlo brzo saznati koja je ispravna koliina. 5 Jednoliku prehranu treba izbjegavati pod svaku cijenu. UVIJEK kombinirajte najmanje dva tipa riblje hrane. ak i najbolja hrana, ako se daje dugo, ne zadovoljava potrebe riba. 6 Malu dozu dobrog vitaminskog integratora (PRODAC VITAMIN B), posebno preporuljivog za ribe, biste trebali redovito davati.Uvijek kombinirajte osnovnu hranu PRODAC asortimana s hladno-suenom hranom (KRILL, TUBIFEX, CHYRONOMUS, ARTEMIA itd.). Uputu proitajte na samim proizvodima. Takoer, hranu u pahuljicama NUTRON (HI-FI, GREEN, COLOR, MIX, BIOFOOD, BABBY, DISCUS, RED, GOLDRED itd.), ovisno o veliini riba, kombinirajte s granuliranom hranom tipa BIGRAN ili COLDWATER GRANULE te tapiima tipa CICLID STICKS, ovisno o vrsti riba.Bitno je samo kombinirati, mijenjati, kombinirati...Budete li na taj nain hranili Vae ribe uoiti ete znatan napredak u pogledu zdravlja, rasta, boje i ponaanja riba.

    Ispod: hladno-suena NUTRON hrana je idealna hrana koja osigurava potpunu prehranu svim vrstama slatkovodnih i morskih riba.Granulirani proizvodi upotpunjuju asortiman (BIOGRAN), HI-FI (mjeavina pahuljica za slatkovodne ribe) i TARTAFOOD NUTRON Pellet - peleti za slatkovodne kornjae.

  • 32

    Ispod: pravilna upotreba vitamina. Vitamini se NIKADA ne stavljaju u vodu izravno. To samo zagauje vodu bez ikakovog povoljnog djelovanja na ribe. Vitamini se kapaju po hrani (najbolje hladno-suenoj ili suhoj hrani) prije samoga hranjenja.

    Kao to je spomenuto, slatkovodne tropske ribe se takoer razmnoavaju i u akvariju. Naalost, ak i danas razmnoavanje morskih riba se dogaa vrlo sluajno. Neophodno je naglasiti da razmnoavanje veine slatkovodnih riba ne predstavlja posebne probleme i uz malo akvaristikog iskustva svatko to moe postii. Kako god bilo, preporuljivo je prvo stei malo iskustva s generikim akvarijem prije nego se posvetimo uzgoju riba. Prije pristupanja uzgoju preporua se konzultirati dobru knjigu o uzgoju akvarijskih riba.

    RAZMNOAVANJERIBA

    DANE

  • 33

    RIBLJE BOLESTI

    VITAMIN B, vitaminski kompleks za integriranje riblje hrane.AQUAMEDIK: dopunske tvari za slatkovodne i morske ribeICHTHYOMEDIK, MICOMEDIK: dopunske tvari koje ine slatku vodu bioloki istomOODIMEDIK CORAL, OODIMEDIK FISHES: dopunska otopina koja ini morsku vodu bioloki istom.

    Suprotno staroj tvrdnji zdrav ko riba i ribe mogu oboliti. No, ako imate akvarij s neproblematinim ribama i postupate u skladu sa savjetima iz ovoga prirunika mogunost bolesti je mala. Ustvari, ne treba zaboraviti da ribe imaju veliku otpornost na patogene i ako su glavni uzgojni uvjeti dobri malo je mogue da e biti pogoene boleu. Ne moemo i ne elimo ovdje pisati o lijeenju raznih bolesti, nego emo ostaviti taj posao strunoj literaturi. No, nuno je nekoliko osnovnih pravila: 1 Ako strogo nadziremo rad akvarija i ako smo kupili zdrave ribe imunitet riba je dostatan za sprijeavanje bolesti. 2 Apsolutno je nepreporuljivo upotrebljavati kemijske proizvode za tzv. preventivne kure. Oni gotovo uvijek nanesu vie tete nego koristi. 3 Ako primjetite udno ponaanje ili druge znakove bolesti preporuamo da se posavjetujete s prodavaem riba ili konzultirate posebnu literaturu. 4 Na tritu postoje razliiti proizvodi za lijeenje akvarijskih riba. 5 Niti jedna riblja bolest ne prenosi se na ovjeka!

  • 34

    ODRAVANJE Unato tome to trite nudi brojnu opremu koja omoguava automatski rad akvarija potrebno je redovito obavljati odreene poslove odravanja. Iako akvarij od 100 200 l zahtijeva samo par sati na mjesec... ostaje Vam puno vremena za promatranje i uivanje u bajkovitom podvodnom svijetu u Vaem domu! Ispod moete nai kratki vodi za zadatke odravanja. Kao to se u odreenim sluajevima moe vidjeti ti se zadaci malo razlikuju ovisno o tome imate li slatkovodni akvarij ili akvarij s morskom vodom. Krenuti emo sa zadacima koji su jednaki za oba tipa akvarija. Svaki dan se moraju obaviti osnovne radnje. No, ako je potrebno neke od ovih mogu se automatizirati: 1 palite i gasite svjetlo 2 hranite ribe 3 nadzirite temperaturu vode 4 otklanjajte otpadne tvari s dna.

    Za slatkovodne akvarije je potrebno obavljati jednom tjedno slijedee radnje: 1 provjeravajte pH, tvrdou i nitrite ako

  • 35

    postoje 2 provjeravajte CO2 difuzer sustav 3 provjeravajte stanje biljaka, presaujte ih ako je potrebno i upajte mrtvo lie 4 nadzirite rad proiivaa i redovito istite pred-lterski materijal 5 nadomjetajte ishlapjelu vodu (kako ne biste promijenili kemijske vrijednosti vode preporuljivo je upotrijebiti destiliranu vodu). Oko 15% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva tjedna dodajui PRODAC AQUASANU (proitajte uputu u pakiranju). Dok to inite dobra je ideja provjeriti akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi ispravno. Ne preporuamo ulatiti akvarij u potpunosti niti nakon jedne godine. Taj drastini korak se moe izbjei pravilnom poetnom postavom i radom na odravanju kako je opisano u ovom priruniku.

    Za morske akvarije je nuno obavljati slijedee poslove: 1 provjeravajte pH, gustou, nitrite i eventualne nitrate 2 nadzirite rad proiivaa i redovito istite pred-lterski materijal 3 nadomjetajte ishlapjelu vodu (preporuljivo je koristiti vodu iz vodovoda) i stavljajte u vodu MAGIC TRACE ELEMENTS. Oko 15 - 20% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva-tri tjedna dodajui OCEAN FISH za pripravu morske vode. Dok to inite dobra je ideja provjeriti akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi ispravno.

    Kao to je vidljivo, treba se drati samo nekoliko jednostavnih pravila kako biste imali dodir ive prirode u Vaem domu...

    Sretno!

    OCEAN FISH, potpuna morska sol za idealnu pripremu (s vodovodnom vodom), umjetne morske vode za tropske i mediteranske ribe, beskimenjake i alge.

    MAGIC TRACE ELEMENTS: 70 mikronutrienata od vitalne vanosti za odravanje zdrave ore i faune u morskom akvariju.

  • Providing Aquatic Solutions