AKTUELNO Otvorenje turističkog kompleksa Lanište - Megara - … bilten br 21... · 2020. 6....

Otvorenje turističkog kompleksa

Lanište - Megara

AKTUELNO

Rekonstrukcija i iluminacija centralnog mosta u Hadžićima

PREDSTAVLJEN KONCEPT

PROJEKAT VRIJEDAN 250.00 EURA

Proizvodnja i prerada heljde

Zabranjivana “Knjiga majci” nakon 71 godinu našla put do čitalaca

BESPLATAN PRIMJERAK Juli 2013. Broj 21

Izvještaji sasjednicaOpćinskogvijeća

Načelnik Općine Hadžići Hamdo Ejubović i ministar privrede Kantona Sara-jevo Emir Hrenovica, potpisali su 18. juna sporazume o uređenju i regulaciji korita rijeke Zujevine ukupne vrijednosti 240.000 KM.

Sporazumi su potpisani na osnovu „Programa provođenja mjera korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta u indacionim područjima“ te na osnovu „Programa utroška finansijskih sredstava za regulaciju riječnih korita i zaštitu od poplava, vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda na području Kantona Sa-rajevo za 2013. godinu“.

Sporazum o sufinansiranju projekta regulacije riječnog korita rijeke Zujevine na području općine Hadžići vrijedan 140.000 KM odnosi se na projekte regulacije kod mosta na putu M-17- Dupovci te na regulaciju u centru Hadžića, I faza. Spora-zum o sufinansiranju Projekta koji se odnosi na uređenje riječnog korita rijeke Zujevine u naselju Binježevo, Ministarstvo će sufinansirati sa 100.000 KM, dok će preostala sredstva do ugovorenih iznosa obezbjediti Općina Hadžići.

Za uređenje i regulaciju koritarijeke Zujevine 240.000 KM

IMPRESSUM

IZDAVAČOpćina Hadžići

BILTEN PRIPREMILIAdnan ČoloAmir Izmirlija

ADRESA Hadželi 114 - 71240 Hadžići Bosna i Hercegovina

E-mail [email protected]

WEB www.hadzici.ba

KONTAKT INFORMACIJEtel: +387 33 475 900fax:+387 33 475 952

InformativniJuli 2013

bilten Općine HadžićiBroj 21.

Sadržaj:Uređenje korita rijeke Zujevine ........................ 2Rekonstrukcija centralnog mosta ................ 3Projekt Watsan .................................................................... 3Caparol proizvodni pogon ...................................... 4Projekat proizvodnje i prerade heljde ......... 5Asfalt na dionici Hadžići-Drozgometva ... 6Novi asfalt u Grivićima .................................................. 6Obnovljen društveni dom u Tarčinu ............. 7 Sjednice Općinskog vijeća ...................... 8, 9, 10Izbori Savjeta mjesnih zajednica .................... 11Nagrade najboljim učenicima ........................... 12Vjenčanja u Općini Hadžići ................................... 13Deminiranje na području Općine ................. 14Mobilni mamograf u Tarčinu .............................. 15Okončana akcija Dogs Trust ............................ 15Sarajevo Olympic Bike Park ............................. 16Povezani Megara i dom “Kraljevac” ......... 16Valorizacija pećine Megara ................................ 17Otvoren kompleks Lanište-Megara ......... 18Promocija djela “Knjiga majci” ...................... 20Dani škola u Pazariću i Tarčinu ..................... 22Maturanti 2012/2013 ................................................. 23Sportski uspjesi ................................................................ 2413. memorijalni turnir Haris Brkić ................. 25Ekshumacija u kasarni Žunovnica .......... 26Dan logoraša Općine Hadžići ......................... 26Položeno cvijeće na spomen obilježjima 27Dan Zlatnih ljiljana ........................................................ 27Godišnjice važnih bitaka .......... 28, 29, 30, 31Odata počast šehidima Donjih Hadžićai herojima Grivića i Vrančića ....................... 31, 32Zanimljivosti iz prošlosti ........................................ 34

3INFORMATIVNI BILTEN OPĆINE HADŽIĆI

Arhitekti i inženjeri Saraj Inženjering d.o.o. 12. juna su u prostorijama Općine Hadžići prezentovali koncept ide-jnog rješenja rekonstrukcije i iluminacije centralnog mosta u Hadžićima. Općinski načelnik sa svojim pomoćnicima i sarad-nicima je iznio primjedbe i sugestije na ponuđeno rješenje koje bi se trebale naći u završnom projektu. Predstavnici Saraj Inženjeringa su u koceptu most zamislili kao sklop funkcional-nog i vizuelno izuzetnog lijepog objekta koji će biti svojevrsna atrakcija urbanog dijela Hadžića. Najviše pažnje se posvetilo pješačkom saobraćaju tako da će širina nogostupa na mos-tu biti oko dva metra uz dodatnu biciklističku stazu na obje strane. Predviđena je futuristička vertikalna i horizontalna LED rasvjeta što će mostu u noćnim satima dati posebnu estetsku notu.

- Nakon isteka godišnjih odmora i blagdanskog mjeseca, dakle početkom mjeseca septembra, treba očekivati završni projekat mosta u kojem će se naći primjedbe i sugestije koje smo dobili od rukovodstva Općine i struke na današnjoj prezentaciji. Po završetku projekta trebalo bi se krenuti u izvođenje radova, kazao je Mustafa Šarić, inženjer Saraj Inženjering d.o.o.

Idejno rješenje rekonstukcije i iluminacije centralnog mo-sta u Hadžićima napravio je Mr. Đan Keraica zajedno sa diplo-miranim inženjerom Mustafom Šarićem, koji u svom portfo-liju ima bogato iskustvo dizajniranja i gradnje mostova. Djela ovog vrsnog arhitekte su izuzetno dobro ocijenjena u mosto-gradnji gdje posebno mjesto zauzimaju Lučki most u centru Konjica, gradski most u Sanskom Mostu, novoizgrađeni mo-stovi u Ustikolini i Tuzli itd.

Načelnik Općine Hadžići, Hamdo Ejubović sa svojim saradnicima Esmom Topalović, šeficom Službe za privredu, finansije i inspekcijski nadzor, te Eldarom Prohom, stručnim savjetnikom za poslove finansija i upravljanje projektnim ciklu-sima, posjetili su 10. juna 2013. godine Federalno ministarst-vo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Povod posjete bio je sastanak sa Sanjom Terzić, voditeljicom PMU jedinice ovog Ministarstva i ulazak Opštine Hadžići u projekt Watsan. Općina Hadžići zainteresirana je za učešće u ovome projektu koji za cilj ima rješavanje problematike sistema namijenjenih za vodosnabdijevanje kao i prečišćavanje otpadnih voda. Pro-jekt se finansira posredstvom Evropske investicione banke i Evropske komisije i to kreditnim i grant sredstvima. Hamdo Ejubović, Općinski načelnik, podjsetio je da veliki broj pritoka rijeke Bosne izvire na teritoriju Općine Hadžići, te da je rije-ka Bosna „kičma“ Bosne. Hadžići u rijeku Bosnu namjeravaju „isporučivati“ sasvim čiste vode, što je pored ostalog jedan od

glavnih razloga za ulazak u projekt Watsan. Nakon završetka pripremnih aktivnosti, radovi na terenu u Hadžićima i okolnim naseljima, trebalo bi da krenu naredne građevinske sezone, 2014. godine.

Rekonstrukcija i iluminacija centralnog mostau Hadžićima

Općina Hadžići priprema se za projekt Watsan

4 INFORMATIVNI BILTEN OPĆINE HADŽIĆI

Caparol Sarajevo čiji se proizvodni pogoni nalaze u poslovnoj zoni Garovci, na bh. tržištu je prisutan već 15 godina. Konstantan razvoj i rast prometa, čak i u godinama recesije i stagancije tržišta ova firma je potvrdila otvaranjem novog proizvodnog pogona za proizvodnju praškastog građevinskog ljepila 3. juna 2013. godine. Vrpcu novog proizvodnoh pogona presjekli su direktor Caparol Sa-rajeva, Edhem Šabić, Općinski načelnik Hamdo Ejubović i gradonačelnik Grada Sarajeva Ivo Komšić.

Trenutno ova firma ima 14 uposlenih od kojih je dvoje najmlađih, novozapo-slenih, zaduženo direktno za proizvod-nju. Još dvije mlade osobe sa područja općine Hadžići će dobiti posao već u ovom mjesecu, potvrdio nam je direktor Caparol Sarajevo Edhem Šabić.

Kapacitet postrojenja za proizvodnju

ljepila je 8 tona po satu, što omogućava proizvodnju od dva šlepera dnevno. Re-cepture za proizvodnju dolaze iz labo-ratorija iz Austrije i Njemačke, gdje su već godinama korištene i čiji je kvalitet testiran i dokazan. Sirovine za ljepilo su domaće, bosansko-hercegovačke, osim aditiva koji dolaze iz Njemačke. Plani-rana proizvodnja je namijenjena za bh. tržište te za Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Albaniju. Proizvodi ispunjavaju najstrožije EU norme.

- Prve korake prema našem cilju smo napravili uz pomoć gospode iz Austrije Wofgang Wiesinger-a i Robertom Ziehaus-a, na čemu smo im veoma zah-valni. Uvriježeno mišljenje o neažuronosti općinske administracije prilikom dobivan-ja saglasnosti i odobrenja za gradnju u našem slučaju je potpuno demantovano ljubaznošču i ažurnošću svih službenika Službe za prostorno uređenje,urbanizam

i građenje Općine Hadžići na čelu sa općinskim načelnikom Ejubović Ham-dom i pomoćnicom načelnika gospođom Izmirlić Irhanom, kazao je Edhem Šabić.

- Naše opredjeljenje je da ne kompliku-jemo život investitorima tržeći nemoguće stvari od njih, nego im se odmah u startu nametnemo kao partneri kojima je cilj da svaki projekat što brže dovedemo do kraja i imamo ono što danas ovdje vidimo. To je proizvodnja, zapošljavanje i prosperitet. Prvo nas, kao Hadžića, pa onda i cijele BiH. Preko puta Caparola, 2006. godine ot-vorena je Argeta koja je bila najveća stra-na investicija te godine. Za deset mjeseci uloženo je 26 miliona eura. Svi vi koji ste danas ovdje i bavite se biznisom znajte da je Općina Hadžići uvijek spremna da primi one koji žele da investiraju. Svima vama i Caparolu želim mnogo sreće u budućem radu, kazao je Ejubović.

Otvoren novi proizvodni pogon u Caparolu

Sarajevska regionalna razvojna agencija i Regionalno vijeće Istočne Švedske su u sklopu projekta „Upravljanje otpa-dom - kao sredstvo za povećanje lokalne demokratije i utjecaj građana. Razmjena iskustava između Kantona Sarajevo i Regi-je Istočne Švedske“, održali su radionicu sa predsjednicima Savjeta mjesnih zajednica Općine Hadžići. Sistem upravljanja otpadom, koji danas ima Švedska, a koji se razvijao oko 30 go-dina, predstavili su službenici Općina Motala, Norrkoeping i Linkoping zaduženi za komunalne poslove.

-Što se tiče Švedske i njenih iskustava u upravljanju otpa-dom, mi prije svega imamo koncept koji razvijamo među lokal-nim stanovništvom, a koji kaže da se stvari ne trebaju bacati u prirodu i naravno da u velikoj mjeri recikliramo stvari. Svjesni smo činjenice da resursi ne traju vječno. Imamo aktivnosti u okviru ko-jih koristimo već korišteni papir, boce, staklo i mislim da su Šveđani jako dobri u tome. Odvoz smeća je javna usluga u Švedskoj. Ljudi plaćaju za to. Postavljanje kanti i odvoz smeća košta 240 eura godišnje i naravno svi građani plaćaju tu uslugu. Ukoliko bacate smeće u prirodu ili ostavljate na ulici tamo gdje mu nije mjesto

i za to ćete platiti, jer je tako nešto zakonom zabranjeno. Podi-zanje svijesti građana i sistema upravljanja otpadom koji imamo danas je proces koji je u Švedskoj trajao 30 godina, kazao je Jan Owe Larsson, predsjednik Regije Istočna Švedska.

- Današnja posjeta Švedske delegacije, naših prijatelja iz Regije Istočna Švedska i prijatelja iz Općina Motala, Norrkoeping i Linkoping je samo nastavak saradnje koji smo uspostavili početkom godine kada smo mi bili kod njih u Švedskoj. Iskustva o sistemu upravljanja otpadom jedne razvijene zemlje kakva je Švedska su dobro došla za našu lokalnu zajednicu. Cilj nam je bio da ljudi iz lokalnih zajednica te zemlje podijele svoja znanja i tehnike sa predstavnicima naših mjesnih zajednica. Nadam se da će ova radionica biti početni korak u primjeni svjetskih standarda po pitanju upravljanja otpadom i da će Hadžići biti prva općina u BiH koja će se najozbiljnije pozabaviti ovom temom, kazao je Općinski načelnik Hamdo Ejubović.

Radionica je održana u prostorijama MZ Binježevo-Hadžići 11. juna 2013. godine.

Šveđani prezentirali sistem upravljanja otpadom u lokalnoj zajednici


Delegacija Opštine Nova Varoš (Srbija) predvođena predsjednikom Opštine Dimitrijem Paunovićem boravila je 26. maja 2013. godine u radnoj posjeti općini Hadžići. Ra-zlog posjete je bio uspostavljanje međuregionalne saradnje Hadžića i Nove Varoši na konkretnom projektu proizvodnje i prerade heljde koji bi Evropska unija finansirala sa 250.000 eura. Novovarošani su u pratnji prof. dr. Nezira Tanovića obišli centar bh. proizvodnje i prerade heljde, Organsku firmu Heljda eko Raštelica. Konkretni zaključci su potom finalizirani u zgradi Općine Hadžići na sastanku koji je vodio Općinski načelnik Hamdo Ejubović.

„Želim prije svega da se zahvalim na izuzetnom gostoprim-stvu kako od strane direktora eko Heljde Raštelica tako i od ruko-vodstva Općine Hadžići. Veoma brzo smo našli zajednički jezik i nadam se da će ovaj konkretni projekat međuregionalne sarad-nje biti prvi korak u još snažnijem napretku naših lokalnih zajed-nica. Projekat proizvodnje i prerade heljde u ovom našem slučaju je vrijedan 250.000 eura i finansirao bi se iz IPA fondova“, kazao je Dimitrije Paunović.

„Projekat međuregionalne saradnje bi pokrenuo proizvod-nju i preradu heljde. To bi dovelo do lančane reakcije izgradnje dodatne infrastrukture sve do turističke ponude. U projekat bi se uključio veliki broj ljudi sa teritorije općine Hadžići, prvenstveno ljudi sa sela. Kao struka smo voljni sarađivati sa Opštinom Nova

Varoš i to rukovodstvu Općine Hadžići najtoplije preporučujemo. Ne treba zaboraviti da su Hadžići između ostalog poznati i po heljdi i ovu šansu treba iskoristiti“, rekao je prof.dr. Nezir Tanović.

„Lider proizvodnje heljde u BiH su Hadžići i Raštelica. Ovdje je prvo pokrenuta proizvodnja i prerada ovog izuzetno traženog proizvoda širom Evrope. Po ovom pitanju Hadžići su postali brend i sama ta činjenica daje ogromne mogućnosti. U ovoj go-dini je potražnja za heljdom tolika da naša proizvodnja to ne može zadovoljiti. Ukoliko realizujemo ovaj projekat, proizvodnju bi utrostručili“, kazao je Senad Čolić, IPA project manager.

„Moja prva razmišljanja su da potencijali ove dvije općine po pitanju proizvodnje i prerade heljde daleko prevazilaze ova inicijalna sredstva Evropske unije od 250.000 eura. Razmišljam o višemilionskim iznosima. Senad je već kazao da je potražnja daleko veća od onoga što mi trenutno proizvodimo, a treba imati na umu da mi heljdu kao gotov proizvod uglavnom izvozimo na strana tržišta. Trenutno Heljda eko Raštelica ima 10 uposlenih i samo ovim projektom bi povećali broj uspolenih za 20 novih radnih mjesta“, istakao je Samir Mehonić, direktor Organske farme Heljda eko Raštelica.

Načelnik Općine Hadžići, Hamdo Ejubović, je dao punu podršku projektu istaknuvši da obje lokalne zajednice trebaju imati podjednaku korist od projekta.

Hadžići i Nova Varoš ulaze u projekat vrijedan 250.000 eura


Tokom vikenda, 18. i 19. maja 2013. godine, radnici preduzeća Bucomerc d.o.o. Kiseljak završili su rekonstrukciju i asfaltiranje lokalnog puta Hadžići - Lepenica na dionici Hadžići - Drozgometva u dužini od 1.681 metar. Širina asfaltnog kolo-voza je 5 metara te su u sklopu rekonstrukcije ugrađeni novi ivičnjaci i pripadajuće bankine. U trup puta na ovoj dionici pre-thodno je instalirana nova kanalizaciona i vodovodna mreža vrijednosti 200.000 KM. Vrijednost radova rekonstrukcije i as-faltiranja iznosila je 423.825,22 KM od čega je Općina Hadžići

finansirala 90.000KM, a ostatak Direkcija cesta KS.- Nakon ovog uspješno okončanog posla ulazimo u drugu

fazu, a to je rekonstrukcija i asfaltiranje dionice puta od skre-tanja za Kore u naselju Grivići do gornje kapije TRZ Hadžići. Da-kle, radi se o nastavku ove dionice koja će biti okončana u toku ovoga ljeta. U planu nam je i rekonstrukcija, tačnije, reizgradnja i iluminacija mosta u centru Hadžića, kazao je Općinski načelnik Hamdo Ejubović.

Asfaltirana dionica puta Hadžići - Drozgometva

Rekonstrukcija i asfaltiranje druge dionice lokalnog puta Hadžići-Lepenica na dionici Grivići - TRZ Hadžići u dužini 980 metara bit će završena u toku mjeseca juna. Projekat investira Direkcija cesta KS sa 420.000 KM. Izvođač radova je Bucomerc d.o.o. Kiseljak, a nadzor nad izvođenjem radova vrši Općina

Hadžići. Predviđena širina asfaltnog kolovoza je pet metara uz ugradnju ivičnjaka i uređenje pripadajućih banikina. U trup puta, od skretanja za Kore pa do gornje kapije TRZ Hadžići, JKP Komunalac Hadžići je ugradilo novu vodovodnu mrežu, uku-pne vrijednosti 55.000 KM.

Novi asfalt u Grivićima


Obnovljen Društveni dom u Tarčinu

Obnova interijera Društvenog doma u Tarčinu, kao i rekonstrukcija krova, počela je u aprilu 2013. godine i trajala je oko mjesec dana. Aktivnost po ovom pitanju pokrenula je grupa ljudi zbog lošeg stanja istog, a sve u cilju da se prostorije osposobe za okupljanje mladih ljudi iz KUD-a “Ivan planina” iz Tarčina, kao i penzionera koji isto tako koriste ovaj prostor.

Obnovu doma finansirala je Općina Hadžići preko Mjesne zajednice Tarčin, a radove su pomagali i izvodili sljedeći članovi KUD-a “Ivan planina” Tarčin: Mehremić Bakir, Muhibić Admir, Ramić Nedim, Brujić Nenad, Smajlović Hariz, Vejzović Jasmin, Tufo Amel, Karić Mahir, Dupovac Mirzet – Mađar, Okanović Merima, Dupovac Amna, Haskić Rabija, Maslo Samija, Dupo-vac Amar, Brujić Vedran, Brujić Mlad-

en, Novalić Murat, Garazlić Edis, Tufo Tarik, Fišo Adil, Fišo Ibro, Vejzović Damir, Zahirović Arnel, Birđo Samir. Svoj doprinos prilikom izvođenja ra-dova na obnovi Društvenog doma, a također i samog otvaranja obnovljenih prostorija dali su i ljudi koji nisu članovi KUD-a “Ivan Planina” Tarčin: Latto d.o.o. Kreševo, TR “Obala”, TR “Market In”,

TR “Kelix”, UR “Orjent”, ZR “Mesnica Dino”, TR “Aldan”, SK “Sport plus” Tarčin, Euroherc osiguranje, Poslovni-ca Hadžići, D.O.O. Salix, OD “S-M” Zovik, SUR “DŽAMM”, Šahić Rusmir, Čičko Mirsad, Čičko Nijaz, Muhibić Azem, Hasić Midhat, Ramić Rasim, Du-povac Arnes, Jasika Nermin, Dupovac Emira, Japalak Nihad, Ibrica Kenan, Merdić Esad – Esko, Japalak Kemal.

Otvorenje obnovljenih prostorija Društvenog doma u organizaciji KUD-a “Ivan planina” desilo se 09.05. 2013. godine, a učešće u bogatom kulturno-umjetničkom dijelu programa uzeli su: KUD “Ivan planina”, sadašnje folklorne starije i mlađe sekcije, kao i nekada aktivni članovi društva, hor “El – Feth” Hadžići, plesna grupa iz JU Zavod za zaštitu djece i omladine - Pazarić, Tufo Emina i Čišija Muharem.


Šesta sjednica Općinskog vijeća Hadžići

Šesta sjednica Općinskog vijeća Hadžići, održana je 10. maja 2013.godine u Sali za sjednice Općine Hadžići, sa početkom u 10:00 sati. Sjednici je prisustvovalo 26 vijećnika. Na Dnevnom redu je bilo 18 tačaka.

Izvještaj o radu i poslovanju JKP „Komunalac“ d.o.o. Hadžići za 2012. godinu bio je prva tačka. Finansijski rezultati po-slovanja u protekloj godini su zabilježili gubitak od 383.945,62 KM. Navedeni gubitak dio je akumuliranog iz prethodnih godi-na u iznosu 1.750.942,00 KM, a za koji iznos je umanjen osnov-ni kapital Preduzeća. Plan prihoda i rashoda ovog preduzeća za period 01.01.-31.12.2013. godine predviđa gubitak od 383.964,00 KM. Plan poslovanja i investiranja za 2013. godinu navodi kao najznačajnije, sigurne, investicione podloge pro-jekte kanalizacija Hadžići - Pazarić i proširenje vodovoda Me-hina Luka prema Oseniku. Plan poslovanja i investiranja JKP „Komunalac“ kao i izvještaj o radu za 2012. godinu usvojeni su jednoglasno sa 26 glasova.

U 2012. godini Pravobranilaštvo Općine Hadžići je ima-lo ukupno 62 parnična predmeta. Od tih predmeta 16 je završeno. Sedam sa pozitivnim ishodom, dva predmeta sa negativnim ishodom i sedam predmeta je riješeno na drugi način. Predmeti sa negativnim ishodom su dva predmeta koja

se odnose na stambene odnose u kojima su osobe imale pravo na stan, a koji im je dosuđen sudskom presudom, tako da u tim predmetima nisu ulagane žalbe. U 2012. godini bilo je osam novih tužbi protiv Općine od kojih se sedam odnosi upravo na sporove u kojima su priznavani tužbeni zahtjevi, a odnose se na greške koje su napravljene u toku premjera. Izvještaj o radu Pravobranilaštva Općine Hadžići za 2012. godinu usvojen je sa 23 glasa.

Usvojena je i Informacija o izvršenju Budžeta Općine Hadžići za prva tri mjeseca 2013. godine. Ukupno ostvareni prihodi i primici iznosili su 1.959.892,00 KM. Ukupno izvršeni rashodi i izdaci iznose 1.825.053,00 KM.

Vijećnici su jednoglasno usvojili Odluku o davanju saglas-nosti Općinskom načelniku za iznalaženje mogućnosti (prego-varanje) za zaduženje u svrhu rješavanja problema odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na području općine Hadžići.

Izbori za članove Savjeta mjesnih zajednica održat će se 15.06. 2013. godine u vremenu od 08 do 18 sati. Odluka o održavanju izbora za Savjete mjesnih zajednica sa područja općine Hadžići usvojena je sa 25 glasova. Inicijativa za osniv-anje MZ Ljubovčići nije dobila potrebnu većinu.


Sedma sjednica Općinskog vijeća Hadžići

U prostorijama MZ Binježevo, 6. juna je održana 7. sjed-nica Općinskog Vijeća Hadžići sa 11 tačaka dnevnog reda. Sjednici su pored vijećnika prisustvovali i poslanik u Skupštini KS sa područja općine Hadžići, Općinski načelnik i njegovi pomoćnici i saradnici, Općinska pravobraniteljica, direktor JU „Centar za socijalni rad“ Hadžići, v.d. direktor KJP „ZOI’84“, direktor KJP „Sarajevošume“ Sarajevo, direktor Uprave za šumarstvo KS te predstavnik Općinske izborne komisije.

Informacija o aktivnostima KJP „Sarajevošume“ na području općine Hadžići, kao 4. tačka dnevnog reda, proizvela je najveći broj diskusija. U 2013. godini ovo preduzeće plani-ra proizvodnju i realizaciju 144.888 m3 neto mase četinara i lišćara. Na području općine Hadžići planirana je proizvodnja i realizacija 42.778 m3 neto mase drveta. Na nivou preduzeća planiran je prihod od drveta 12.687.906,00 KM, a planirani pri-hod na području opštine Hadžići predviđen je od 2.566.595,00 KM ili 20,2 % u odnosu na prihod preduzeća. Planirani dopri-nosi za budžet općine su 5%, što je 128.330,00 KM i Budžet Kantona 1%, ili 25.666,00 KM. Iz sredstava OKFŠ-a, a po osnovu kandidovanih projekata na području općine Hadžići planirana je rekonstrukcija i održavanje šumskih kamionskih puteva (5 putnih pravaca) ukupne dužine 28,7 Km i ukupne vrijednosti od 369.465,18 KM. Vijećnici su po prvi put imali priliku pred-stavnicima ovog preduzeća prenijeti probleme koje stvaraju lokalnoj zajednici, počevši od uništavanja lokalnih puteva, neredovne opskrbe ogrjevnim drvetom, malog broja ljudi koji radi na doznakama drvne mase i zaprječavanju požarnih puteva. Uz ovu informaciju su usvojeni i zaključci da se na-vedeni problemi otklone. Vijećnici su jednoglasno podržali inicijativu općinskog načelnika Hamde Ejubovića, da putem

suda, pokrene postupak vraćanja šume kao prirodnog resursa lokalnoj zajednici.

Većinom glasova usvojena je i Odluka o potvrđivanju razrješenja predsjednika Skupštine JKP „Komunalac“ d.o.o. Hadžići, Fišo Muje te Odluka o potvrđivanju imenovanja vršioca dužnosti predsjednika Skupštine JKP „Komunalac“ d.o.o. Hadžići, Fazlić Melihe.

Na dnevnom redu su još bile i usvojene slijedeće tačke: In-formacija o ostvarivanju socijalne zaštite na području općine Hadžići za 2012. godinu, Informacija o ostvarivanju dječije zaštite i zaštite civilnih žrtava rata, Informacija o planiranom radu ZOI’84, Izvještaj o aktivnostima Uprave za šumarstvo na području općine Hadžići, Izvještaj o realizaciji Zaključka Općinskog vijeća Hadžići, broj: 01-01-2-4412/2013, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o raspisivanju izbora za članove Savjeta mjesnih zajednica, Rješenja imovinsko - pravne službe te Vijećnička pitanja i odgovori.


Osma sjednica Općinskog vijeća Hadžići

Pod predsjedavanjem zamjenika predsjedavajućeg Općinskog vijeća Hadžići, Salke Goste, 4. jula je održana osma, redovna, sjednica sa sedam tačaka dnevnog reda.

Općinsko vijeće je donijelo Odluku o verifikaciji mandata izabranih članova Savjeta mjesnih zajednica u Općini Hadžići za mandatni saziv 2013-2017. Vijećnici su usvojili Odluku o formiranju Popisne komisije općine Hadžići za pop-is stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine. U sastav komisije imenovani su: Edin Hodžić (predsjed-nik), Boris Mrkaja, Vedrana Cuca i Ja-zid Bajrić.

Dvotrećinskom većinom glasova us-vojena je i Odluka o zaduženju Općine Hadžići putem emisije općinskih ob-veznica u iznosu od 1.000.000,00 KM za potrebe finansiranja izrade sve neo-phodne projektne dokumentacije, kao i za pristupanje rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, te nabavke potrebnih sredstava i izvođenja radova na izgradnji fekalne kanalizacije na području općine Hadžići. Emisija obveznica općine Hadžići izvršiti će se sa rokom dospijeća do 5 godina. Emisija obveznica će se izvršiti po fiksnoj godišnjoj kamatnoj

stopi od 6%. Otplata obaveza po osnovu obveznica vršit će se u kvartalnim anu-itetima.

Općina Hadžići će u budućnosti težiti ka formiranju porodičnih farmi koje će proizvoditi ne samo za vlastitu proizvod-nju nego i za šire tržište. Nadležna služba će se i dalje zalagati da svim vidovi-ma poljoprivredne proizvodnje pruži punu podršku i omogući što bolji pris-tup izvorima finansiranja svakom poljo-privrednom proizvođaču. Na području općine Hadžići, obzirom na privredno stanje, zemljišno klimatske uslove, neza-poslenost, postoje uslovi za povećanje svih segmenata poljoprivredne proiz-vodnje. Ostvareni novčani podsticaji dali su pozitivne rezultate skoro u svim segmentima poljoprivrede, čime se in-teres za poljoprivrednu proizvodnju iz godine u godinu sve više povećava, stoji između ostalog u usvojenoj Informaciji o stanju poljoprivrede u Općini Hadžići. Uz ovu informaciju usvojen je i zaključak da se na nekoj od narednih sjednica u dnevni red uvrsti i tačka pod nazivom “Strateški pravci razvoja poljoprivrede općine Hadžići”.

Vijećnici su usvojili i informac-iju o zapošljavanju, samostalnom

privređivanju i privredi Općine Hadžići. Na osnovu analize stanja privrede Kan-tona Sarajevo koju je uradila Privredna komora Kantona Sarajevo može se zaključiti da je i u 2013. godini eko-nomska kriza još uvijek prisutna i da će privredni sektor i dalje biti izložen složenim uslovima poslovanja. Pad in-dustrijske proizvodnje, velika nelikvid-nost i niz drugih ekonomskih pokaza-telja, kao i razna fiskalna opterećenja, predstavljaju veliki problem za privredu. Na evidenciji Javne Ustanove - Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo - bi-roa za zapošljavanje Općine Hadžići sa danom 31.05.2013. godine evidenti-rano je 5542 nezaposlenih. Zakonska regulativa koja prati oblast privrede i zapošljavanja je izvan okvira općinskog nivoa što stvara značajne poteškoće kako u pogledu praćenja stanja privrede, tako i u pogledu izvještavanja o ovoj oblasti. Općinske službe će i u nared-nom periodu biti maksimalno na usluzi građanima, kako u pogledu efikasnog rješavanja njihovih zahtjeva, tako i u po-gledu pružanja pravne i ostale pomoći fizičkim i pravnim licima koji posluju na području općine Hadžići.


U svih 17 mjesnih zajednica na području općine Hadžići 15. juna 2013. godine održani su izbori za članove Savjeta mjesn-ih zajednica. Na osnovu člana 13. stav 2. alineja 9. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH (“Službene novine F BiH“, broj: 49/06) i člana 24. Statuta Općine Hadžići (“Sl. novine Kantona Sarajevo”, broj:15/09), Općinsko vijeće Hadžići je na 6. redovnoj sjednici održanoj 10. maja 2013. go-dine donijelo Odluku o raspisivanju izbora.

- Mogu reći da je izlaznost bila dobra. Nije bilo nikakvih prob-lema i izbori su provedeni fer i demokratski. Na području općine Hadžići u izvod iz biračkog spiska upisano je ukupno 21.004

birača. Na izbore je izišlo 2388 birača ili 11,34%. Na području općine imali smo 25 biračkih mjesta i sva ona su na vrijeme bila otvorena i isto tako na vrijeme zatvorena, kazao je Ibrahim Maksumić, predsjednik Općinske izborne komisije.

U skladu sa članom 15. Statuta mjesnih zajednica, Općinska izborna komisija sačinit će zbirni izvještaj rezultata izbora članova za Savjete mjesnih zajednica i isti ponuditi Općinskom vijeću na razmatranje i verifikaciju. Nakon toga, Općinska izborna komisija sačinit će uvjerenja i izdati ih svim izabaranim članovima Savjeta mjesnih zajednica.

Na izbore za Savjete mjesnih zajednica izašlo 2388 birača

Savjeti mjesnih zajednica Općine Hadžići 2013-2017Na 8. sjednici Općinskog vijeća verifikovan je mandat članovima Savjeta mjesnih zajednica u Općini Hadžići izabranim na

izborima održanim 15. juna 2013. godine, i to:

MZ Binježevo Isić Zaim, Rešidović Mirza, Nizić Namik, Rešidović Amir, Ćatić AdilMZ Miševići Omerović Vehbija, Zahirović Munib, Nuhanović Sejfo, Pačo Rifet, Memić MehoMZ Mokrine Sajnica Sedik, Sajnica Inel, Mulagić Nezir, Hasić Edin, Mulagić NijazMZ Donji Hadžići Mušanović Mirza, Hasanović Ramiz, Musić Dževad, Vatrić Zijo, Bandić TarikMZ Žunovnica Merdžanović Ervin, Merdžanović Zahida, Sadiković Ahmed, Stupar Senaid, Gačanović Aida, Musić AdnanMZ Hadžići Logo Amel, Kalkan Mustafa, Bečirović Munib, Subašić Muhamed, Musić Edin, Begović Mirsad, Đelilović Amir, Lipa Adis, Krek Ramiz, Mulagić Safet, Šehić EdinMZ Grivići Čović Fikret, Čović Amer, Dervišević Emir, Čović Dženan, Burzić AlminaMZ Drozgometva Đelko Izet, Proha Enis, Drina (Mehmeda) Izet, Bešo Admir, Koro MuhamedMZ Lokve Joldo Fikret, Čizmić Ramiz, Hujić Sead, Šehić Rasim, Odobašić MidhetMZ Pazarić Fejzić Elvedin, Čomor Đemail, Hujić Nijaz, Hujić Enis, Kazazović Nevzet, Buljugija Zilko, Lihovac Meho, Ejubović Refik, Đuderija Rašid, Krbezlija Anela, Medija NermanaMZ Osenik Bečarević Anes, Bužo Sejfo, Bužo Muamer, Bužo Anel, Jakubović MuhamedMZ Luke Česko Fahrudin, Jakupović Adnan, Bužo Atif, Zolotić SafetMZ Tarčin Japalak Salko, Horman Aldin, Japalak Senad, Habibović Šaćir, Kazić Kemal, Oputa Muamer, Krčalo Đemko, Muhibić Admir, Haskić Karić MaidaMZ Raštelica Subašić Hazret, Kazić Ifet, Subašić Selma, Šarić Rasim, Tubok FahroMZ Budmolići Katkić Adem, Smajević Eldin, Mrkonja Senad, Bajrić Ismir, Tabak BajroMZ Duranovići Golubić Amel, Arnaut Jakub, Šahić Armin, Radoš Enes, Šerbo Eldin)MZ Trzanj Fišo Meho, Fišo Rasim, Kazić Adis, Tufo Muhamed, Kazić Ramiz

Nakon utvrđenih manjkavosti i tehničkih grešaka u izbornoj proceduri, verifikacija mandata članovima Savjeta MZ Luke i Žunovnica Topalović Semre i Jahić Sanela bit će razmatrana na 9. sjednici Općinskog vijeća Hadžići.


Obaveza je poticati i nagrađivati najboljeDopremijer Federacije BiH i ministar poljoprivrede, vodo-

privrede i šumarstva, Jerko Ivanković Lijanović, posredst-vom Komisije za mlade Općinskog vijeća Hadžići i općinskog vijećnika Gačanović Vedada u utorak 25.06.2013. je knjigama “Vjerni rob ljepote’” autora Muse Ćazima Ćatića i “Eko bon-ton za djecu i omladinu”, autora Bajruzina Hajre Planjca, na-gradio 33 učenika iz Srednjoškolskog centra Hadžići koji su u školskoj 2012./13. ostvarili odličan uspjeh u učenju i vladanju.

Srednjoškolski centar Hadžići protekle školske godine uz izuzetno uspješno proveden obrazovni ciklus, pojedinačno i ekipno ostvario je zapažene rezultate na takmičenjima u BiH, kako u nauci i tehničkim disciplinama tako i u sportskim vještinama. Između ostalog, i zbog ovoga, nastavničko vijeće škole pohvalilo je 33 učenika. Ukupno 70 maturanata svoje srednjoškolsko obrazovanje završilo je odličnim uspjehom, a njih 130 u nižim razredima, zabilježili su također najviši uspjeh u učenju i vladanju. Srednjoškolci iz Hadžića prvaci su jesenjeg i proljetnog krosa kao i atletskog kupa te vlasnici prijelaznog pehara jer su tri puta uzastopno osvajači ovoga kupa. Učenici su također osvajali najveća priznanja na takmičenjima iz en-

gleskog i njemačkog jezika, kreiranju TV spotova i crtanih film-ova, te zapažene rezultate iz stručnih zanimanja, keramičar, krojač, arhitektonski tehničar, od čega je najvrijednije osva-janje prvog mjesta na državnom nivou u takmičenju za sto-lare. Činjenica da su učenici ovog centra u prošloj godini sami napravili jedan dio nedostajućeg namještaja, 150 stolica, te da je jedan učenik samoinicijativno instalirao jedan vodovodni sistem, dovoljno govori o kakvim se kapacitetima radi.

Na prigodnoj svečanosti organiziranoj u čast ove dodjele, direktor SC Hadžići, prof. Gegić Misim, zahvalio se dopremi-jeru i ministru Ivankoviću Lijanoviću na ukazanom znaku pažnje, te čestitao profesorima i učenicima na ostvarenim re-zultatima i uspješnoj školskoj godini. Prigodnim obraćanjem i čestitkama, svoje poruke prenijeli su vijećnik Vedad Gačanović i predsjednica komisije za sport i mlade OV Hadžići, Merima Mehmedić.

Nakon svečanosti, upriličen je kratki sastanak sa direkto-rom Gegić Misimom na kojemu je vođen razgovor o gorućim problemima te planovima za budući rad. Između ostalog, u ovom srednjoškolskom centru, pozitivno reagiraju na ideju o osnivanju odjeljenja poljoprivredno-prehrambenih tehničara, obzirom da općina Hadžići obiluje velikim poljoprivrednim potencijalom, a uvođenje ovog smijera obrazovanja ne zahti-jeva mnogo angažmana.

Mladi u lokalnoj zajednici

Članovi Komisije za sport i mlade Općinskog vijeća Hadžići održali su 5. juna 2013. godine u Srednjoškolskom centru Hadžići interaktivno predavanje na temu „Mladi u lokalnoj zajednici“. Ova aktivnost sa učenicima održana je u skladu sa Planom rada Komisije za sport i mlade za 2013. godinu. Cilj je bio uspostavljanje saradnje sa mladim ljudima i kroz prezentaciju i diskusiju upoznati ovu kategoriju stanovništva sa funkcioniranjem lokalne zajednice. Diskutovalo se o problemima mladih, ali i načinu na koji se ti problemi mogu u budućnosti prevazići. U narednoj školskoj godini bit će uspostavljena čvršća saradnja između Komisije i SC Hadžići. Predavanje su održali Merima Mehmedić (predsjednica Komisije), Aldin Ramić (član) i Beganović Vernes (član).


Vjenčanja u Općini Hadžići

Prijava za sklapanje braka pod-nosi se u kancelariji matičara. Matičar vrši prijem dokumentacije, zakazuje ter-min vjenčanja uz saglasnost budućeg bračnog para, vrši čin zaključenja braka i izdaje vjenčani list. Prijava za sklapanje braka podnosi se uz obavezno prisus-tvo oba buduća bračna partnera. U

naročito opravdanim slučajevima, brak se može prijaviti i sklopiti ako je prisu-tan samo jedan budući bračni partner i opunomoćenik drugog bračnog part-nera. Prijave se mogu podnijeti svakim radnim danom u vremenu 08:00 do 16:00 sati. Prijava za sklapanje braka podnosi se u roku koji ne može biti kraći od 30

dana prije željenog termina za sklapanje braka, osim u izuzetnim, opravdanim slučajevima u skladu sa Porodičnom zakonom FBiH. Opravdanim razlozima se smatra: kasna trudnoća, službeno i drugo putovanje, dolazak iz inostrans-tva, praznici, bolest članova familije ili mladenaca i sl.

Dokumenti potrebni za sklapanje braka

Budući bračni partneri (oba bračna partnera) i budući svjedoci moraju predati odgovarajuću dokumentaciju uz prijavu vjenčanja. Obim dokumentacije zavisi od toga da li je osoba državljanin BiH ili je strani državljanin.

a. Ako je budući bračni partner državljanin BiH potrebni su sljedeći dokumenti:1. Ovjerena fotokopija lične karte.2. Rodni list, original.3. Uvjerenje o državljanstvu, original, ne starije od 6 mjeseci.4. Potvrda o slobodnom bračnom stanju, original, ne starija od 6 mjeseci.5. Prijava prebivališta.

b. Ako budući bračni partner nije državljanin BiH potrebni su sljedeći dokumenti:1. Ovjerena fotokopija pasoša.2. Potvrda o prijavi boravka, original, ne starija od 6 mjeseci, ili ovjerena fotokopija iste (podiže se u MUP-u Kantona Sarajevo – Odjel za strance).3. Rodni list na internacionalnom obrascu, original, preveden od ovlaštenog sudskog tumača, te nadovjeren u sudu.4. Uvjerenje o državljanstvu, original, prevedeno od ovlaštenog sudskog tumača, te nadovjereno u sudu, i ne starije od 6 mjeseci.5. Uvjerenje o slobodnom bračnom stanju, original, prevedeno od ovlaštenog sudskog tumača, te nadovjereno u sudu, i ne starije od 6 mjeseci.6. Uvjerenje da nema zakonskih smetnji za sklapanje braka sa bh državljaninom – Nulla ostea, original i prevedeno od ovlaštenog sudskog tumača, te nadovjereno u sudu, i ne starije od 6 mjeseci.

c. Ako je budući svjedok (kuma / kum) državljanin BiH potreban je sljedeći dokument:1. Ovjerena fotokopija lične karte, te ista na uvid.2. Prijava prebivališta.

d. Ako budući svjedok (kuma / kum) nije državljanin BiH potrebni su sljedeći dokumenti:1. Ovjerena fotokopija pasoša.2. Potvrda o prijavi boravka, original, ne starija od 6 mjeseci, ili ovjerena fotokopija iste (podiže se u MUP-u Kantona Sarajevo – Odjel za strance). Ovo znači da svjedok (kuma / kum) mora imati prijavljen boravak u BiH. 3. Administrativna taksa za vjenčanjeAdministrativna taksa prijave vjenčanja se plaća na žiro račun Općine. Radni dan 10 KM, subota 60 KM.

Šta ako budući mladenci nisu prijavljeni u općini vjenčanja ili su strani državljani?Svi državljani BiH imaju pravo, bez dodatnih obaveza i troškova, da se vjenčaju u općini Hadžići, pa čak kada ni jedno od

mladenaca nema mjesto boravka na teritoriji općine Hadžići. Ako jedan ili oba buduća bračna partnera ne razumiju ni jedan od službenih jezika BiH, moraju obezbijediti sudskog tumača na dan vjenčanja. Invalidna i nepokretna lica oslobođena su plaćanja naknade za sklapanje braka ukoliko se zaključenje braka vrši u njihovom stanu. Matičar iz Općine Hadžići ne može sklopiti brak na teritoriji druge općine. Dodatni troškovi, vezani za termine i mjesto sklapanja braka, se plaćaju na blagajni Općine, u šalter sali. Potvrdu o izvršenoj uplati budući bračni partneri prilažu matičaru uz ostalu dokumentaciju prilikom podnošenja zahtjeva za vjenčanje.


Okončan projekat deminiranja Hadžići - Čomori III

U skladu sa potpisanim ugovorom sa Evropskom Unijom, Općinom Hadžići i Udruženjem za eliminisanje mina UEM 22. maja je izvršena primopredaja 10.560 metara kvadratnih deminirane površine na lokalitetu Hadžići-Čomori III. Na po-menutoj površini demineri EUM-a su pronašli i uklonili 14 protupješadijskih mina i 10 komada NUS-a. Primopredaja zadatka deminiranja je izvršena u prisus-tvu izvođača radova EUM-a, BH Mac (Re-gionalni ured Sarajevo) i Općine Hadžići.

Završeno deminiranje na području VrančićaPrimopredaja zadatka čišćenja

„Klupko“ koji se odnosio na poslove de-miniranja na području naselja Vrančići izvršen je 3. jula 2013. godine. Uku-pna deminirana površina iznosi 56.000 metara kvadratnih, a na njoj su demineri pronašli: TM (5 komada), PM3 (6 koma-da), ROB (8 komada) i MRUD (2 komada). U skladu sa potpisanim ugovorom sa Evropskom Unijom, Općinom Hadžići i Udruženjem za eliminisanje mina UEM početkom maja izvršena je primopreda-ja 10.560 metara kvadratnih deminirane površine na lokalitetu Hadžići-Čomori III. Na pomenutoj površini demineri EUM-a su pronašli i uklonili 14 protupješadijskih mina i 10 komada NUS-a.

Povećan broj prijava NUS-a i MES-aNakon eksplozije tromblona u nas-

elju Žunovnica u Hadžićima u kojoj je poginuo devetogodišnji M. M. iz Mosta-ra, a teško ranjeni S. J. (12), M. D. (12), K. A. (14) i S. M. (12) došlo je do povećanog broja prijava NUS-a i MES-a od strane građana.

U prvoj sedmici jula pripadnici CZ Općine Hadžići preuzeli su od građana: minobacačka granata 60 mm (3 kom), tromblon (3 komada), ROB (6 komada), metak 7,62 mm (27 komada) i raketa RBR (1 komad). Služba civilne zaštite obavještava stanovništvo o strogoj zabrani ulaska na područja koja su obilježena minskim znakovima. Ulas-kom na područja koja su rizična od post-ojanja minsko-eksplozivnih sredstava vrši se ugrožavanje lične i tuđe bezb-jednosti. Također se strogo zabranjuje neovlašteno uklanjanje znakova upo-zorenja na opasnost od mina.


Tarčin: mobilnim mamografom pregledano 50 žena

U organizaciji Udruženja oboljelih „Rubin“ Hadžići i američke organizacije JDC i Komen, početkom maja u ambu-lanti porodične medicine Tarčin, urađen je besplatan mamografski pregled za 50 žena. Obuhvaćena dobna skupina bile su osobe preko 40 godina. Za 50 osoba je bio obezbijeđen i besplatni pregled šećera i minerala. Novac za ovaj izuzetno važan projekat obezbijeđen je od sredstava prikupljenih sa posljed-nje, pete po redu, Trke/šetnje za oz-dravljenje organizirane od strane JDC i Komen u partnerstvu s 24 domaće nevladine organizacije putem Programa osnaživanja zdravlja žena - WHEP. Re-dovan mamografski pregled iznosi oko 80 KM. Članice UO Rubin Hadžići su u SC Hadžići održale i čas na kojem su govorile o ovoj opakoj bolesti. Karcinom dojke je najčešći maligni tumor i jedan od vodećih uzroka prijevremene smrti kod žena. Smatra se da u svijetu ima više od milion novooboljelih godišnje. Svake

godine u Bosni i Hercegovini se regis-truje više od 1100 novooboljelih. Tačni uzroci nastanka karcinoma dojke još uvi-jek nisu poznati, a identifikovani faktori rizika koji mogu doprinjeti razvoju ove bolesti su sljedeći: starija životna dob, porodična historija, izloženost ženskim

reproduktivnim hormonima, navike u ishrani, benigna bolest dojke i okolinski faktori. Oko trećinu svih malignih tumo-ra kod žena čini upravo rak dojke. To je postao javnozdravstveni problem i veliki se napori ulažu kako u ranom otkrivanju te bolesti, tako i u njenom liječenju.

Okončana akcija Dogs Trust u HadžićimaSporazum o podršci i provođenju

projekta masovne sterilizacije i kas-tracije pasa između fondacije Dogs Trust, Veterinarske stanice VET d.o.o. Hadžići i Općine Hadžići potpisan 10. maja ove godine, s ciljem provođenja Projekta masovne sterilizacije i kas-tracije vlasničkih i nevlasničkih pasa u KS na području općine Hadžići, uspješno je okončan. Realizacija pro-jekta je otpočela 30. maja i trajala je do 30. juna 2013. godine. Ukupno je sterilizovan i kastriran 151 pas na našoj općini. Fondacija Dogs Trust finansirala je veterinarske usluge sterilizacije i kas-tracije, obezbijedila sredstva i opremu za hvatanje pasa te osigurala obuku veterinara i osoblja koji su bili zaduženi za hvatanje, rukovanje i brigu o psima. Veterinarska stanica VET d.o.o stavila je na raspolaganje ljudske resurse, stručne i prostorne kapacitete u cilju što efikas-nije realizacije. Općina Hadžići je obez-bijedila podatke o vlasnicima, raspored kastracija i sterilizacija te ljudstvo za hvatanje, vozilo i gorivo za prevoz pasa. Prema riječima direktora Veterinarske stanice VET d.o.o Hadžići, Benjamina Šarića, okončanjem ovog projekta na području općine Hadžići će u narednoj godini biti 3000 pasa manje.


Sarajevo Olympic Bike Park

Općina Hadžići u saradnji sa italijanskom Regijom Piemon-te, radi na projektu “Sarajevo Olympic Bike Park”. Naime, cilj projekta je uvezati četiri olimpijske planine oko Sarajeva, Ig-man, Bjelašnicu, Trebević i Jahorinu u jedinstveni biciklistički park. Na ovom brdsko-planinskom području, površine oko 1.500 km2, planira se: uređenje i postavljanje signalizacije na više od 600 km staza za crosscountry, pri čemu će se koristiti već postojeći makadamski i šumski putevi, različite težine. Ove staze imaju rekreativni karakter i one povezuju različita područja, planinarske domove, mjesta od posebnog prirod-nog i kulturnog značaja koja su rasprostranjena na olimpijskim planinama Bjelašnice, Igmana, Jahorine i Trebevića; izgradnja više od 6 km staza za freeride i downhill, radi se o stazama za spust za discipline avanturističkog karaktera, čija je izgradnja predviđena na Jahorini i Bjelašnici, na različitim nadmorskim visinama i različite težine. U narednom periodu će se izvršiti detaljno mapiranje biciklističkih staza, turističkih objekata i lo-kaliteta sa kulturnim i prirodnim znamenitostima, definisanje potrebnih radova. Dinamika realizacije planiranih aktivnosti zavisit će od visine prikupljenih sredstava od potencijalnih do-natora i drugih zainteresovanih subjekata. Predstavnici Regije Piemonte su u subotu (15.06.2013. godine), obišli sa pred-

stavnicima Općine Hadžići predložene staze budućeg Bike Park-a i tom prilikom izrazili oduševljenje. Nanića put i staza koja vodi prema Golom Brdu, odakle je fascinantan pogled na Sarajevo, a odakle se dalje može spustiti do Blažuja i dalje veoma brzo stići do Vrela Bosne, posebno je bila interesantna italijanskim partnerima.

Povezana pećina Megara i Planinarski dom “Kraljevac”

U subotu 06. jula 2013. godine u organizaciji PSD „Pazarić“ iz Pazarića svečano je otvoren „Alborin put“ koji povezuje pećinu Megara odnosno izletište Lanište sa Planinarskim do-mom „Kralljevac“. U avgustu i septembru 2012. godine obnov-ljena je staza i ugrađena nova sajla kroz Djevojačku stijenu na Hranisavi namjenjena planinarima – visokogorcima. Svečano otvaranje staze upriličeno 22. septembra 2012. godine. U is-tom periodu započeta je izrada staze „Alborin put“ namijen-jena šetačima. Na ovaj način, nastojalo se što više otvoriti sjeverna strana Bjelašnice odnosno područje Hranisave koja predstavlja izuzetne turističke potencijale, kako je to utvrđeno

u prostornom planu općine Hadžići. Staza počinje od izletišta Lanište n/v 1155 m i završava na Planinarskom domu „ Kralje-vac“ koji se nalazi na nadmorskoj visini 965m što predstavlja razliku od 190 m n/v. Ukupna dužina staze iznosi oko 11 km. Od Laništa staza ide kamionskim putem do raskrsnice za Tarčin i Opančak na dužini oko 2.500 m. Na donjim Guvnjištima na-

lazi se spomenik iz NOB-a gdje su poginule tri omladinke, medicinske sestre. Na raskršću se nalazi korito sa pitkom vo-dom. Staza ide dalje putem prema Opančaku i na gornjim Guvnjištima oko 350 m od raskršća skreće se prema Kraljev-cu. Staza je tako trasirana i ima po 1/3 kamionskog puta,1/3 traktorskog puta i 1/3 planinarske staze. Staza večim dijelom vodi kroz bukovu i crnogoričnu šumu sa puno hlada. Posebnu atrakciju na stazi predstavlja 16 točila koja se spuštaju sa Stru-gova i Hranisave prema Mehinoj Luci. Veliko točilo se nalazi na pola puta i prelaz preko njega je osiguran sajlom. Staza pro-lazi pored Alborine kuće po kojoj je i dobila ime „Alborin put“. Prilaz na stazu je iz Tarčina preko Mehine luke dobrim kami-onskim, makadamskim, putem u dužini oko 14 km do Laništa ili iz Pazarića preko Kraljevca oko 3,5-4,0 km, odnosno 1,5 sata hoda iz Pazarića. Mišljenje Brace Babića, autora knjige „Plani-narsko - turistički vodič po planinama oko Sarajeva“, jeste da je staza veoma atraktivna, sigurna i pogodna za sve uzraste od 7 do 77 godina te da se treba dalje nastaviti sa otvaranjem i markiranjem staze od Alborine kuće do Opančaka.


Okončan projekat “Valorizacija pećine Megara”

Okrugli sto povodom okončanja projekta „Valorizacija pećine Megara“ održao se u zgradi Općine Hadžići 17. juna 2013. godine. Prisustvovali su predstavnici Regije Piemonte, Općine Hadžići i Prirodno matematičkog fakulteta Sara-jevo. Seenet “Translokalna mreža za saradnju između Italije i jugoistočne Evrope”, u saradnji s Regijom Piemonte koja predvodi akciju Razvoj agroturizma u planinskim područjima u BiH, finansirala je projekat sa 150.000 KM. Predstavnici Općine Hadžići su podnijeli izvještaj italijanskim partnerima o urađenom poslu i utrošku sredstava te najavili drugu fazu pro-jekta koja se odnosi na unutrašnje uređenje pećine Megara i kompletiranje turističke ponude Lanište-Megara.

- Rezultat koji smo uspjeli da ostvarimo ovim projektom jeste to da su tehnička i administrativna lica Općine Hadžići, jednako kao i moja grupa, naučili mnogo i stekli nova, vrijedna iskustva. Sve što ste naučili radeći na projektu „Valorizacije pećine Mega-ra“ moći ćete iskoristiti za neke nove projekte koji će biti korisni za vašu općinu. Velika vrijednost jeste i to što je Općina Hadžići radeći ovaj posao uspostavila mrežu kontakata, između ostalog i sa Prirodno - matematičkim fakultetom Sarajevo. Jer, vrlo je bit-no da ovakvi projekti imaju i naučnu osnovu. Izgrađena saradnja između lokalne zajednice, nevladinih udruženja i naučnog sekto-ra može polučiti uspješan projekat kakav je pećina Megara. Naša želja je da se ovaj projekat završi do kraja te da od njega direktnu finansijsku korist ima Mjesna zajednica Tarčin, zatim Hadžići i čitava BiH, kazao je Gino Baral, vođa projekta i predstavnik Regije Piemonte.

Druga faza projekta odnosi se na: topografske izmjere pećine Megara (laserski premjer pećine, izrada radnih topo-

grafskih nacrta na terenu); izrada detaljnog digitalnog topo-grafskog nacrta i 3D modela pećine Megara; definiranje i iz-rada sheme turističke staze pećine Megara (prijedlog staze, istraživanje geomorfoloških morfoskulpturnih vrijednosti pećine i pećinskog nakita i njihova turistička valorizacija); izrada prijedloga adekvatnog pozicioniranja LE dioda u pećini Megara; definiranje programa za saniranje i konzerva-ciju paleontološkog lokaliteta (iskop probne i paleontološke sonde nakon čega bi bio napravljen elaborat o nultom stanju i prijedlog programa sanacije); izrada prijedloga za dvije edu-kativno-promotivne table (nacrt pećine, pećinska fauna i flora okolnog područja). Drugu fazu projekta će raditi: Doc.dr. Lada Lukić Bilela (PMF Sarajevo), Doc.dr. Nusret Drešković (PMF Sarajevo), Mr.sc Roman Ozimec (HBSD, HR), Damir Basara (HSD, HR).


Svečanost povodom otvaranja turističkog kompleksa Lanište - Megara, kao nove turističke ponude Općine Hadžići, ali i Bosne i Hercegovine, upriličena je 17. juna na Bjelašnici uz prisustvo velikog broja ljubitelja prirode, građana,predstavnika Općine Hadžići i italijanskih partnera. Translokalna mreža za saradnju između Italije i jugoistočne Evrope SeeNet u saradnji s regijom Piemonte, koja predvodi akciju Razvoj agroturizma u planinskim područjima BiH, finansirala je projekt “Valori-zacije pećine Megara” na području općine Hadžići sa 150.000 KM. Vođa projekta „Valorizacije pećine Megara“, Gino Baral je kazao da je izuzetno zadovoljan urađenim poslom te da se srećan vraća u Italiju.

- Danas smo ovdje da svečano otvorimo pećinu Megara. Općina je uradila odličan posao u ovom projektu. Izletište je iz-vanredno kao i pristupna staza do Megare. Ono što nas posebno raduje jeste da danas ovdje vidimo veliko interesovanje i veliki broj ljudi koji je došao da vidi sve ovo. Lokalno stanovništvo je po-kazalo interes i mislim da ćemo nastaviti daljnju saradnju.

- Želimo da ovim projektom zaštitimo ove prostore. Da na ovaj način pošaljemo ekološku prouku da se svi pobrinu za ovu ljepotu, jer se sa ovih prostora vodom snabdijeva općina Hadžići, ali i grad Sarajevo. Sa ovog masiva dobijamo i čisti zrak. Turistički

potencijal naše općine i BiH je nakon ovog projekta dodatno obogaćen. Speleološki biser kakav je pećina Megara jedinstven je u svijetu. Mi smo sa italijanskim partnerima krenuli da ovdje na Laništu napravimo turističku top destinaciju. Jedna faza pro-jekta je gotova, a to je uređenje izletišta Lanište i pristupne staze do pećine. Uradili smo putokaze od M-17 do ovog lokaliteta, edu-kacionu stazu do pećine, turistički infocentar Lanište, promotivni materijal. Angažovan je tim naučnika sa Prirodno matematičkog fakulteta Sarajevo i njihovih kolega iz Srbije, Hrvatske i Make-donije koji će napraviti detaljnu analizu unutrašnjosti pećine, sanirati i konzervirati brojne ostatke kostiju pećinskog medvjeda, te napraviti projekte unutrašnje staze i iluminacije pećine, kazao je Enes Kazić, šef Službe za opću upravu i zajedničke poslove Općine Hadžići.

U narednom periodu kompleksom Lanište-Megara uprav-ljat će Planinarsko društvo „Prehulja“ Tarčin. Općina Hadžići u svojoj razvojnoj strategiji 2010 – 2015. prednost je dala tur-izmu. Naredni koraci su povezivanje ovog izletišta sa Sara-jevom biciklističkim stazama preko Bjelašnice. Svečanosti na Bjelašnici prethodio je Okrugli sto na temu „Valorizacije pećine Megara“ održan u zgradi Općine Hadžići na kojem je prezen-tovana evaluacija ovog projekta i planovi za budućnost.

Otvoren turistički kompleks Lanište - Megara


Otvoren turistički kompleks Lanište - Megara

Sama špilja je jedan lijep speleološki objekt, dužine nekih 200 metara. Sa paleontološkog stanovišta je izuzetno zanim-ljiva jer ima jako veliki broj ostatka špiljskog medvjeda. To je životinja koja je izumrla prije nekih 20.000 godina i bila je znatno veća, nekih 30%, od današnjeg medvjeda. U Megaru su ulazili radi hibernacije i odgajanja mladih. Za vrijeme hi-

bernacije ih je dosta ugibalo tako da danas ovdje imamo veliki broj skeletnih ostataka. Loša stvar jeste to što je neko neovlašteno prekopao zadnju dvoranu i iznio kompletne os-tatke medvjeda, a ostavio polomljene kosti. U svakom slučaju, dio koji se iskopao 70-tih godina je dovoljna količina da se ovdje može napraviti jedna lijepa prezentacija kada se špilja

Kazimir MiculinićHrvatsko biospeleološko društvo BIOSPEL

Pećina Megara je biospeleološki veoma zanimljiva. Prven-stveno zbog toga što je prvi pećinski kukac na području BiH opisan upravo ovdje, ravno prije 125 godina. Ovo je tipski lo-kalitet pećine iz koje je opisano pet vrsta. Novim istraživanjem koje smo proveli u zadnjih nekoliko godina utvrdili smo nove organizme za znanost, tako da će Megara vjerovatno postati tipski lokalitet za još nekoliko vrsta. Megara ima nekih 30-tak

vrsta mada se taj broj svakim istraživanjem povećava. Nad-am se da će se ovaj projekat nastaviti i da će Megara postati kako turistički tako i edukativni objekt u kojem će mladi ovog područja, od dječijeg vrtića pa do srednje škole, dolaziti ovdje i stjecati nova saznanja i spoznaje o vrijednosti pećine Megara. Tako će oni postati njeni budući promotori, istraživači i na-jbolji čuvari.

Mr.sc. Roman Ozimec


U Bošnjačkom institutu Fondacije “Adil-beg Zulfikarpašić” 27.5.2013. godine promovirano je neobjavljeno djelo bh. književnika Envera Čolakovića “Knjiga majci”. Promociju je povodom 100 godina rođenja Envera Čolakovića orga-nizirala Općina Hadžići. Promotori su bili književnici Vo-jislav Vujanović, Isnam Taljić, Mirsad Sinanović te Hamdo Ejubović, načelnik Općine Hadžići.

Izdavač djela, Općinski načelnik, je rekao da je Čolaković, iako rođen u Budimpešti, a umro u Zagrebu, bio veoma vezan za Hadžiće, odakle je vukao porijeklo i gdje je proveo djetinjst-vo te u trima djelima pisao o tamošnjim ljudima i događajima. ”On je bio čovjek koji je najljepše pisao o Bosni, iako ga je životni put odveo u Budimpeštu i Zagreb. On je promovirao ljubav, čistu, netaknutu, a iako je ovo djelo prvenstveno posvećeno njegovoj majci, u prenesenom značenju ono opisuje i ljubav prema Bosni”, kazao je Ejubović.

Književnik Mirsad Sinanović govorio je kako je izdavačkim kućama u komunističkom periodu bilo zabranjeno da nakon slavne “Legende o Ali-paši” izdaju Čolakovićeva djela. Zbog njegovog antifašističkog opredjeljenja i objektivnog opi-sivanja nacističkih, četničkih i ustaških zločina iz Drugog sv-jetskog rata Čolaković je, kako kaže Sinanović, svaki dan pisao, a znao da mu to neće biti objavljeno. Pisao je s ciljem da bi “sačuvao bosanski jezik kao jezik Bosne”. Tako je i ova knjiga, otipkana 1942. godine u dva primjerka, a dopunjavana samo jednom, 1955. godine, tek danas prvi put objavljena. Izvorni rukopis njegova majka je zakopala u svom vrtu. Na isti način, djelo “Jedinac”, prvi bosanski roman u stihovima, sa 13.500 stihova, izašao je skoro 30 godina poslije piščeve smrti u Za-grebu. U poređenju sa drugim piscima, poput Ive Andrića ili Meše Selimovića, koji su čekali po dvije-tri godine ili su im

djela izdavana nakon njihove smrti, odnos prema Čolakoviću pokazuje odnos komunističkih vlasti prema svjedocima okrut-nih zločina i sramnog zatiranja. “Knjiga majci” je djelo o borbi za pravdu, ali i puko preživljavanje, kroz koju je protkana neis-crpna ljubav koja ublažava sve nedaće. Fašisti su Čolakoviću ubili roditelje, a njihovi režimski sljedbenici nastavili njegov progon. Njegova djela bila su njegova svjedočenja, ali ona nisu objelodanjivana.

“Čolakovića je majka odgajala u svom bajkovitom svijetu, idealiziranom mikrokosmosu u kojem žive samo dobri ljudi. Majka ga je učila da su svi ljudi plemeniti i dobri, a da ih ratovi unakazuju”, objasnio je Sinanović i na kraju pitao: “Zar ovo nije najveći poklon sina majci, ali i našoj publici? Nije li ovo djelo pob-jeda umjetnika nad vremenom?”.

Pisac za svoje riječi, satkane u pripovijetke, eseje, dramu, poeziju..., kaže da to nisu balade, već “hvale, molbe, srca moga ključi, osjećaji vrući, magije”. Promotori “Knjige majci” bili su i književnici Vojislav Vujanović i Isnam Taljić, a iz Zagreba je u povodu ove promocije došao i Enverov sin Esad.

“Ovo za mene nije komemorativni skup već jednako radostan događaj kao rođendan mog oca”, kazao je Esad Čolaković. Njegov brat Zlatan, koji je preminuo 2008. godine, obrađivao je brojne očeve spise. “Ova knjiga je dugo spavala zaključana, kao i mnoga druga djela iz Enverovog opusa, koji još čeka da bude otkriven i situiran u kulturni i literarni korpus Bosne i Her-cegovine, ali i hrvatske kulturne baštine, kao kamenčić mozaika”, rekao je sin velikog pisca i na kraju poručio: “Nadam se da će ova knjiga biti poticaj da se neko u BiH prihvati ozbiljnog posla i napravi jedno kritičko izdanje sabranih djela Envera Čolakovića. Ja se nadam da ću poživjeti da to i dočekam. Knjizi želim sretan put do čitatelja. Ona je napisana da je pročitate i doživite”.

Zabranjivana “Knjiga majci” nakon 71 godinu našla put do čitalaca


Promocija knjige u Hadžićima održana je 8.6.2013. godine u novoizgrađenoj multimedijalnoj Sali. Promotori djela su bili Općinski načelnik Hamdo Ejubović te književnci Mirsad Sinanović i Isnam Taljić. Učenici SC Hadžići, Amela Lihovac i Haris Musić, prezentovali su odlomke knjige dok je mnogo-brojne Hadžićane i drage goste kroz promociju vodio Filip Mursel Begović, novinar i urednik lista „Behar“ u Zagrebu. Enver Čolaković je bio vezan za naš kraj u kojem je njegov otac odrastao, a on vrlo rado dolazio u njega. Tome je posve-tio svoje kapitalno djelo, roman „Lokljani“, pisao je o Japalac-ima i Budmolićima. Objašnjavajući vezu između Čolakovića i Hadžića, Općinski načelnik Ejubović, je kazao da je pisac na-jbolja djela napisao upravo tematizirajući život i ljude iz našeg kraja.

- S ovog mjesta večeras poručujem kako ćemo nastojati dati svoj doprinos, uz dozvolu sina Esada, da i druga neobjavljena djela ugledaju svjetlo dana. Pored toga, već smo pokrenuli inici-jativu da nova osnovna škola koja će biti izgrađena u narednoj godini, ponese ime našeg Envera Čolakovića, istakao je Ejubović.

- Hadžići su napravili veliki iskorak. Obilježili ste 100 go-dina rođenja Envera Čolakovića. To nije učinilo ni Udruženje književnika BiH ni Preporod niti Institut za književnost ni mnoge druge kulturne institucije u FBiH. To ste učinili vi Hadžićani. To je zaista preveliko, da takav jedan kulturni događaj priredite svima nama. Od srca vam čestitam jer je ovo zaista veliko, kazao je književnik Mirsad Sinanović.

- Iz knjiga ovoga bitnog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog književnika, čitalačka publika i kritika će se upoznavati sa ovim tek objavljenim i sa ostalim neobjavljenim knjigama pa će to biti kao da je riječ o savremeniku, koji živi i upravo i dalje piše, a čitatelji će se i dalje susretati sa njegovim novim knjigama. Na-dati se je, evo vidim i po ovoj književnoj večeri. Ako to nije jedin-stveno onda je doista neobično. Čestitam na istrajavanju sina Envera Čolakovića, gospodina Esada. Čestitam na izdavačkom poduhvatu načelniku Općine Hadžići, Hamdi Ejuboviću te ured-niku knjige gospodinu Vahidu Alađuzu, istakao je književnik Is-nam Taljić.


Osnovna škola „9. maj“ Pazarić proslavila 118 godina postojanjaBogatim kulturno-umjetničkim programom u prepunoj

sali Društvenog doma u Pazariću 9. maja je svečano obilježena 118. godišnjica postojanja i rada Osnovne škole „9. maj“ Pazarić. Učenicima koji su ostvarili zapažene uspjehe na kantonalnim takmičenjima su uručene zahvalnice: Tariku Selimoviću IX1, Nejri Čomor IX1, Ameldini Dinar IX1 i Alminu Krbezliji VIII3 za postignute uspjehe na kantonalnim takmičenjima u znanju, Ajli Reizbegović VIII1 i Larisi Kadić VII2 za postignute uspjehe na sportskim takmičenjima, Edi Jahiću IV-L i Sedinu Kazazoviću VII2 za postignute uspjehe na takmičenjima u muzici. Kao i ranijih godina tokom svečanosti je prikazana video prezentacija o radu škole. Članovi Novinarske sekcije su povodom Dana škole, a uz pomoć Općine Hadžići, izdali 22. broj školskog lista “Đulistan”.

Škola je počela sa radom 14. oktobra 1895. godine pod nazivom “Narodna osnovna škola”. U prvoj školskoj godini imala je 56 učenika. To je bila jedina škola od Bradine pa do Mostarskog raskršća. Naziv “Narodna osnovna škola” nosila je do 13. maja 1966. godine kada škola mijenja naziv u OŠ “9. maj”. Do prije rata školu je u pohađalo između 520 i 570 učenika. Škola prekida rad početkom agresije 1992. godine i svoj rad nastavlja u junu 1993. godine. U ratnom periodu škola je radila po skraćenom nastavnom planu i programu. Osim u centralnom objektu u to vrijeme nastava se odvijala po podrumima i garažama u područnim školama na Oseniku, Lokvama, Ljubovčićima i Gracu. Danas nastavni proces obavlja

se u dva objekta - centralnom u Pazariću i objektu područne škole u Lokvama. Škola raspolaže sa 8 učionica i 6 kabineta. Fiskulturna dvorana je površine je 210 m2. Dio inventara i učeničkog namještaja je vrlo star, najveći dio učioničkog namještaja je obnovljen. Karakteristično za školu je posebno izrađen raspored sati u kojem se međusmjena koristi za sve oblike slobodnih aktivnosti. Ukupan broj slobodnih aktivnosti je 31. Prema analizi koja je urađena 95% učenika uključeno je u neku od ovih slobodnih aktivnosti.

U petak, 31. 05. 2013. godine u Os-novnoj školi Hilmi ef. Šarić je održana priredba povodom Dana škole. Ovogodišnja svečanost je za OŠ „Hilmi ef. Šarić“ bila posebno značajna jer je ova ustanova proslavila svoj 85. rođendan. Učenici su sa svojim nastavnicima i učiteljima pripremili i realizovali niz aktivnosti, a mnogobrojna publika je, kao i svake godine, bila oduševljena završnom manifestacijom i bogatim kul-turno-zabavnim programom.

Dan škole u OŠ „Hilmi ef. Šarić“


Maturanti 2012/2013

Najljepši dan za Hadžiće u tekućoj godini dogodio se 14. juna kada je ispraćena još jedna generacija maturanata Srednjoškolskog centra Hadžići, generacija 2012/2013.

- Promovisani su u stečena stručna zvanja i zanimanja. Ove godine ispratili smo 273 maturanta. Općina je bogatija za 273 mlada, obrazovana čovjeka. Skoro 50 odsto su majstori, a 50 odsto su promovisani u stečena stručna zvanja: gimnazijalci u četiri usmjerenja, mašinski tehničari - konstruktori na računaru, mašinski tehničari - upravljanje kompjuterskim mašinama, građevinski tehničari i arhitektonski tehničari. Od majstora ima-mo: frizere, trgovce, krojače, bravare, stolare, automehaničare, keramičare i molere, kazao je direktor SC Hadžići Gegić Misim.

Maturantima su diplome dodijeljene u SC Hadžići nakon čega su napravili špalir i prošetali centrom grada. Na svečanosti u KSIRC-u podijeljena su priznanja najboljim maturantima: pohvala nastavničkog vijeća za odlično učenje i primjereno vladanje za proteklu školsku godinu, priznanja maturantima na koje je škola ponosna (sve četiri godine odličan uspjeh i prim-

jereno vladanje). Dodijeljene su diplome za uspjeh postignut na kantonalnim, federalnim i državnim takmičenjima i onim od međunarodnog značaja. Posebno priznanje koje dodjeljuje minstar obrazovanja i nauke KS dobio je Bešlija Amar. U ok-viru programa, prisutni su imali priliku pogledati prezentaciju škole, poslušati pjesme „Maturski rastanak“ i „Maturska“, koje su pojedinačno otpjevali Edis Hadžić i Almin Selimović, te oprostiti se od ove generacije uz svečanu ceremoniju prozivke svih maturanata i njihovih razrednika. Prisutnima su se obratili direktor škole, mr. Misim Gegić, i načelnik općine, gdin Hamdo Ejubović. Obojica su izrazili želju da ovi mladi ljudi svojim ra-dom, trudom i sposobnostima opravdaju nadu koja se u njih polaže.

Nakon ceremonije promocije maturanata, SC Hadžići je or-ganizovao proslavu mature u hotelu Hollywood na Ilidži. Na-kon promocije, maturanti su se zaputili ka hotelu autobusima i vlastitim automobilima gdje je zabava trajala do ranih jutarn-jih sati.

Srednjoškolski centar Hadžići


Atletski kup KS: Hadžićani bez premca

Dana 29.05.2013. godine na Olimpijskom stadionu „Asim Ferhatović Hase“ održano je finale Atletskog kupa za učenike osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo. Na ovom takmičenju ponovo je potvrđena dominacija naših mladih atletičara koji su postigli izvanredne rezultate kako u

pojedinačnoj konkurenciji tako i ekipnom plasmanu.

Ekipni poredak je sljedeći:Osnovne škole1. mjesto OŠ „6. mart“2. mjesto OŠ „9. maj“3. mjesto OŠ Hilmi ef.Šarić“Srednje škole1. mjesto Srednjoškolski centar Hadžići

Da svi ovi rezultati nisu prošli nezapaženo govori u prilog činjenica da je većina naših takmičara iz osnovnih i srednje škole sa područja općine Hadžići pozvana u sastav atletske reprezentacije Grada Sarajeva, a zbog učešća na Atlets-kom mitingu poznatom kao Memorijal gradova „Aleksandar Marinković“ u Beogradu koji će biti održan 8. i 9.06.2013. go-dine.

TK „Centar“ Hadžići nastavlja sa odličnim rezultatimaMeđunarodni taekwondo turnir „Fojnica Open 2013“

održan je 01.06.2013. godine u istoimenom gradu na kome je nastupilo 220 takmičara iz 22 kluba iz Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Predstavnik naše općine na ovom takmičenju bio je Taekwondo klub „Centar“ Hadžići sa 10 pred-stavnika koji su odlične rezultate nastavili i u ovoj godini jer su se svi ponovno okitili medaljama.

Osvajači medalja su: Sanita Podrug (zlato), Ezra Halvadžija (zlato), Lea Đogo (srebro), Benjamin Sadiković (srebro), Lejla Čović (bronza), Alem Morić (bronza), Ajla Tekač (bronza), Emir Ramić (bronza), Dženan Kozić (bronza), Armin Jahić (bronza). Osvojeno je i 2. mjesto ekipno u konkurenciji seniorki.

Dana 29.06.2013. godine u Bugojnu je održan 3. memo-rijalni turnir “Tarik Ljubuskić - Tare”. Taekwondo klub “Centar” Hadžići nastupio je sa 11 takmičara i svi su se okitili medal-jama. Klub “Centar” Hadžići osvojio je u ukupnom plasmanu mlađih kadeta treće mjesto ekipno, a u ukupnom plasmanu ekipno seniorki, drugo mjesto.

Osvajači medalja: Benjamin Sadiković (srebro), Ajla

Tekač (bronza), Muaz Bandić (srebro), Sanita Podrug (sre-bro), Armin Jahić (srebro), Edin Českin (bronza), Adi Leka (srebro), Nikola Galinac (bronza), Dzenan Kozić (bronza), Ezra Halvadzija (zlato), Lea Đogo (srebro).


Bosna osvojila 13. memorijalni turnir “Haris Brkić”

U KSIRC Hadžići 22. i 23. juna održan je Memorijalni turnir “Haris Brkić” koji se već 13. godinu zaredom organizuje u znak sjećanja na tragično stradalog košarkaša. Na turniru su učestvovale četiri ekipe, sarajevska Bosna, beogradski Parti-zan, podgorička Budućnost i Borac iz Čačka.

Ove godine pehar najboljeg je podigla mlada ekipa Bosne. Sarajevski tim je u finalu savladao Partizan sa 74:69. Treće mjes-to osvojili su košarkaši čačanskog Borca koji su sa 84:68 slavili protiv Budućnosti. Treba napomenuti da je košarkaš beo-gradskih ‘crno-belih’, Nemanja Kapetanović dobio priznanje namijenjeno košarkašu koji stilom igre najviše podsjeća na Harisa Brkića.

Organizator turnira je bio KK Bosna Sarajevo, a svečano ga je otvorio općinski načelnik Hamdo Ejubović. Općina Hadžići je ovaj memorijal sufinansirala sa 5.000KM. Turnir se naredne godine ‘seli’ u Podgoricu gdje će domaćin biti Budućnost.

Haris Brkić je bio bh. košarkaš koji je ponikao u KK Bosna. U karijeri je igrao za Partizan, Budućnost i Borac iz Čačka. Sa partizanom je osvojio tri titule državnog prvaka i tri naconalna kupa. U sezoni 1997/1998. je s Partizanom nastupao na Final Fouru Evropske lige u Barceloni. Igrao je i u mladoj reprezen-taciji Jugoslavije, s kojom je osvojio bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Turskoj 1996. godine, a nastupao je i za seniorski tim. U sezoni 1999/2000. je s ekipom Budućnosti postao prvak Jugoslavije, a krajem 2000. godine se vratio u Partizan. Teško je ranjen 12. decembra 2000. godine ispred beogradske dvorane Pionir, kada je na njega pucao nepoznati napadač. Nakon operacije je bio u komi, a 15. decembra je podlegao povredama. Njegov ubica do danas nije pronađen.


Ekshumacija Bošnjaka u kasarni ŽunovnicaU krugu bivše kasarne Vojske RS-a (VRS) u Žunovnici na

području Hadžića iz primarne masovne grobnice u periodu od 15. do 19. aprila 2013. godine ekshumirano je šest žrtava.

- Pretpostavlja se da je riječ o bošnjačkim žrtavama, Hadžićanima ubijenim u toku proteklog rata - kazala je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.

Posmrtni ostaci žrtava nakon ekshumacije prevezeni su u prosekturu Gradskog groblja u Visokom gdje će biti izvršena sudsko-medicinska obrada i uzeti koštani uzorci kako bi se na temelju DNK analize utvrdio identitet ekshumiranih žrtava. Ekshumacijom je, po naredbi Suda BiH, rukovodilo Tužilaštvo BiH.

- Institut za nestale osobe BiH će i u narednom periodu za-jedno sa Udruženjem za traženje zarobljenih i nestalih iz Hadžića nastaviti potragu za Hadžićanima nestalim u toku proteklog rata. Na području općine Hadžići još uvijek se traga za više od 90 žrtava nestalih u toku proteklog rata, kazala je Čengić.

Patnjom su mrak pobijedili, hrabrošću istinu ispisali

Dan logoraša općine Hadžići obilježen je 10. maja ove go-dine polaganjem cvijeća na mjestima zatvaranja 1992. godine te ukazivanjem na trenutni položaj logoraša u društvenoj za-jednici. Kroz pet hadžičkih logora tokom agresije na BiH prošlo je 776 djece, žena i muškaraca.

- Logore, njih pet, u Hadžićima organizovao je SDS i Krizni štab na čelu sa Radetom Radićem. Svaki od logora je bio različit po stepenu torture. Kako je koji od logoraša „napredovao“ u svom „školovanju“ tako je i mijenjao logore. U logorima su bile zatočene bebe od sedam mjeseci i starci od 80 godina. Najzloglasniji je bio onaj improvizirani u općinskoj garaži. Iz te garaže se najviše ljudi vodi kao nestali, kazao je Fadil Vlajčić, predsjednik Udruženja „Da se ne zaboravi i ne ponovi 1992-1995“ Hadžići.

- U garažu u zgradi Općine Hadžići, svakodnevno je privođeno i tamo je bilo od 45 do 50 ljudi. Odatle su nakon obrade pre-bacivani u KSIRC Hadžići. Do 22. Juna 1992. godine u KSIRCU je bilo oko 300 ljudi, rekao je Almin Dželilović, predsjednik Save-za logoraša KS.

Porodice nestalih naše općine 21 godinu tragaju za svo-jim najmilijim. Najviše nade ima da se od 90 nestalih, naših sugrađana, pronađe grupa od 46 žrtava agresije. Oni su 90-tih od četnika bili označeni kao opasna grupa te su doživjeli posebnu torturu prvo u hadžićkim logorima, a zatim u kasar-noj „Slaviša Vajner Čiča“ u Lukavici. Iz te kasarne im se gubi svaki trag.


Položeno cvijeće na spomen obilježjima Bukovica i Mokrine

U sklopu manifestacije dani otpora i herojstva „Koščan 92-95“, 26. aprila 2013. godine predstavnici Općine Hadžići i predstavnici boračkih udruženja sa teri-torija općina Hadžići i Kiseljak učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na spo-men obilježju Bukovica i šehidskom mezarju Mokrine, odali su dužnu počast šehidima ARBiH. U mjesnoj džamiji Bu-kovica održan je prigodan vjerski pro-gram „Sjećanje na šehide“.

Povodom 9. maja, Dana „Zlatnih ljiljana“ i Dana pobjede nad fašizmom u Sali za sjednice u zgradi Općine Hadžići održano je tradicionalno druženje dobit-nika najvećih ratnih priznanja „Zlatni ljil-jan“ i „Zlatna policijska značka“ sa ruko-vodstvom Općine Hadžići.

Čestitajući Dan „Zlatnih ljiljana“ Općinski načelnik Hamdo Ejubović je kazao da će općinska administracija u Hadžićima i dalje podržavati rad udruženja, ali i svih boračkih organizaci-ja koji baštine tradiciju herojske i časne borbe pripadnika Armije RBiH za vri-jeme odbrambeno-oslobodilačkog rata. Ejubović je naglasio da je amanet svih nas da na mlađe generacije prenesemo tekovine naše časne borbe i minule his-torije o kojoj nažalost danas ne možemo čitati u školskim udžbenicima.

Predsjednik Udruženja dobitni-ka najvećih ratnih priznanja općine Hadžići, Zifet Đelko - Piđ, se u svom

obraćanju zahvalio rukovodstvu Općine i Općinskom načelniku na nastojanjima da se svijetla historija borbe bošnjačkog naroda ne zaboravi i prenese na mlađe generacije. Prisutne je pozvao da na današnji dan zaborave tešku sva-kodnevnicu i budu ponosni na 1500 „ljil-jana“ koji će se okupiti na Zetri.

Nakon druženja u zgradi Općine, prisutni su se zaputili u SC Hadžići u čijem holu je svečano otkriven pano sa imenima 53 dobitnika najvećih ratnih priznanja sa područja općine Hadžići.

Program obilježavanja Dana „zlatnih ljiljana“ i Dana pobjede nad fašizmom nastavljen je na platou ispred Olimpi-jske dvorane Zetra okupljanjem članova Saveza udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja „Zlatni ljiljan“ i „Zlatna policijska značka“ Kantona Sarajevo te brojnih zvanica i gostiju kojima je priređen prigodan program. Mani-festacija se održala u okviru “Dana Kantona Sarajevo”, a centralni događaj je bio akademija na kojoj su se obra-tili domaćini i gosti te emitovani isječci iz filmova kojima se evociraju ratna sjećanja. Članovi Saveza udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja “Zlatni ljiljan” i “Zlatna policijska značka” su po završetku akademije posjetili Mezarje na Kovačima gdje su položili cvijeće na mezar prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića i načelnika Generalštaba Armije Republike BiH Ra-sima Delića.

Dan „Zlatnih ljiljana“


Obilježena 20. godišnjica bitke za Koščan

Fatihom i minutom šutnje, polag-anjem cvijeća na koščanskom spomen obilježju šehidima i prigodnim pro-gramom, 4. maja je obilježena dvade-seta po redu, manifestacija „ODBRANA KOŠČANA 92-95“. Uz prisustvo nekoliko stotina građana hadžičke i drugih općina evocirane su uspomene na časnu borbu ARBiH protiv četničkog agresora.

Obilježavanje ove važne godišnjice organiziralo je Udruženje 9. bbr Hadžići. Cvijeće su položili i počast odali pred-stavnici: Kantona Sarajevo, Općine Hadžići, Općine Ilidža, Koordinacija boračkih udruženja općine Hadžići, Udruženje antifašista općine Ilidža, MZ

Rakovica, MZ Bukovica, RVI Kiseljak, OO NSRzB, RVI Hadžići i mnogi drugi.

Prisutnima se obratio načelnik Općine Hadžići, Hamdo Ejubović, te ratni komandant 9. bbr ARBiH Ešref Bajrektarević. Planinarsko društvo Pazarić (sekcija OŠ „9. maj“ Pazarić i sek-cija OŠ „Hilmi ef. Šarić“ Tarčin) prošlo je ratnim putem birgade Pazarić - Ormanj - Koščan. Planinarsko društvo iz Rakovice je prošlo dijelom ratnog puta Rakovica - Oštrik - Koščan. Planinarsko društvo Brezovača je prošlo put Hadžići - Koščan dok je UG Bukovica prošlo ratnim putem Bukovica - Koščan i održalo čas historije na čuvenoj „Torini“.

U kulturno-umjetničkom dijelu manifestacije prisutni su mogli čuti re-citaciju pod nazivom „ Ko smo i šta smo mi?“ te vidjeti koreografiju „Gradske igre“ u izvedbi članova KUD-a Mladi metalac Hadžići. Povodom obilježavanja bitke za Koščan održano je takmičenje u streljaštvu na nivou osnovnih i sred-nje škole sa područja općine Hadžići. Preko 127 učenika osnovnih škola i 120 učenika srednje škole borili su se za prva mjesta, a najboljima su uručena priznan-ja i medalje. Veliki broj mladih koji se okupio na Koščanu garant su da prošlost nećemo zaboraviti i da nam se zlo neće ponoviti.


Obilježena 21. godišnjica “Bitke na Prehulji”

Obilježena 21. godišnjica pogibije osam pripadnika TO Hadžići

U okviru manifestacije „Dani ot-pora i herojstva – Bitka na Prehulji“ 19. maja je položeno cvijeće na spo-men obilježje na Prehulji, centralnom obilježju kod OŠ „Hilmi ef.Šarić“ Tarčin te na mezaru rahmetli Tufo Refika, pu-kovnika ARBiH. Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe na šehidskom spomen obilježju ispred OŠ „Hilmi ef. Šarić“ u Tarčinu, tradicionalni pohod na Prehulju iz Tarčina, Trznja i Raštelice, polaganje cvijeća na mezar pukovnika Armije RBiH Tufe Refika te obraćanje predstavnika TO, policije i Općine Hadžići na trzan-

jskom sportskom igralištu uz prigodan kultuno-umjetnički program, obilježena je 22. godišnjica „Bitke na Prehulji“.

Slobodni prostori općina Konjic i Hadžići bili su jedini prolaz ka glavnom gradu BiH. Uvidjevši značaj ovih pros-tora za odbranu Sarajeva i Bosne i Her-cegovine, neprijatelj je u nekoliko navra-ta pokušao da ovlada ovim strateškim tačkama. Jedna od presudnih bitaka bila je „Bitka na prevoju Prehulja“, koja se desila 1992. godine, kada su naši borci uspjeli da se odupru agresorskim snagama koje su iz pravca Bradine kren-

ule ka slobodnim hadžićkim prostorima. Značajnu ulogu u ovoj bici imao je i pen-zionisani pukovnik ARBiH rahmetli Refik Tufo. On je bio jedan od organizatora otpora i komandir Policijske jedinice Tarčin. Sjećanje na herojske dane od-brane Prehulje, uloga slobodnog pros-tora Tarčina i Pazarića u odbrani Općine Hadžići, sjećanje na šehide, poginule borce, heroje rata, RVI, sjećanje na teške dane progona Hadžićana iz njihovih domova kao promovisanje i veličanje odbrambeno – oslobodilačkog rata bio je cilj ove značajne manifestacije.

Na mjestu spomen - obilježja “Po-toci” u naselju Gradac, 24. maja 1992. godine agresorska granata je usmrtila osam pripadnika ARBiH i pripadnika TO koji su stali u odbranu BiH na liniji Ormanja. Tog dana smrtno su strad-ali Ahdin Džafić (komandir voda), Nedžad Džafić, Mehmed Džafić, Suad Čomor, Haris Kahrimanović, Mev-lid Lihovac, Salem Selimović, ubijeni minobacačkom granatom ispaljenom sa četničkih položaja te Elvedina Šehić, poginula nesretnim slučajem. Cvijeće su položile delegacije Općina Hadžići, Organizacija porodica šehida i poginu-lih boraca Općine Hadžići, delegacija Kantona Sarajevo te porodice poginulih i prijatelji.


Obilježena 21. godišnjica odbrane Igmana

Manifestacijom „Stazama igman-skih gazija - Igman 2013“, 1. juna je na Brezovači obilježena 21. godišnjica od-brana ove legendarne planine. Delegaci-je boračkih udruženja, Općina Hadžići i porodice poginulih boraca su minutom šutnje, učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na šehidskim spomen mezarji-ma Donji Hadžići, Musići, Veliko polje, Mrazište i Brezovača odali počast bosan-skim gazijama.

- Maj mjesec 1992. godine je bio presu-dan za opstanak BiH i Bošnjačkog naroda. Borci koji su bili na Igmanu u to vrijeme znali su da bi padom ove planine pala i Bosna. Četnici su bili svjesni strateškog značaja Igmanske grede, ali isto tako i mi. U maju, prije 21. godinu jedinice ak-tivnog i rezervnog sastava MUP-a RBiH su preko herojskog sela Lokve došle na ove

prostore i jednom munjevitom akcijom otjerali neprijatelja s Igmana. Tada nas je bilo 28 boraca. Kada su patriote saznali da mi držimo ove položaje, u drugoj polovici maja je na Veliko polje izašla i jedinica TO. Nedugo zatim je formiran Združeni odred Igman sastavljen od patriota Hadžića i Trnova. Odred je kratko postojao, ali za to kratko vrijeme je dao pet „Zlatnih ljiljana“. Danas smo položili cvijeće pored groba Čedomira Domuza Bate koji je bio na-jhrabriji borac Igmana. Sa Batom je na Rogoju poginuo i Smajo Somo, najstariji borac ARBiH. Bio je 1922. godište, prisje-tio se ratnih devedesetih Nihad Šehić, predsjednik Udruženja veterana SJB Hadžići.

- Pored toga što smo imali veliko srce u toku agresije na BiH, imali smo i smisla za šalu. Ja sam imao običaj da zasmijavam

svoje saborce ovdje na Brezovači i volio bih da današnjoj omladini prenesem, za-jedno sa mojim saborcima anegdote koje smo tada doživljavali. Sjećam se da smo po zauzimanju ovih prostora jednog dana sjeli da očistimo oružje. U jednom mo-mentu neko je povikao da smo opkoljeni. Bio je to neprijatelj. U tom trenu sam uzeo pušku, onako nesklopljenu i krenuo prema njima uz viku bacaj bombe. Međutim, na cijelom Igmanu tada nije bilo ukupno dvije bombe. Na tu foru je najveći hadžićki četnik, Dragan Pušara, bacio snajpersku pušku pred mene i pred Čedomira Domu-za. Nadimak “Rambo“, po kojem me da-nas poznaju u Hadžićima, sam stekao upravo 1992. godine ovdje na Igmanu. Sretan sam što sam dao lični doprinos u odbrani BiH od agresije, a tužan što je mojih saboraca svakog dana sve manje i manje, ispričao nam je Dževad Musić.


Obilježena 20. godišnjica bitke za Postolac-Blinje

Polaganjem cvijeća, minutom šutnje i učenjem Fatihe na spomen obilježju borcima Armije i MUP-a RBiH u Sastavcima kod Tarčina, 20. juna je obilježena 20. godišnjica bitke za Posto-lac - Blinje. Obilježavanju su prisustvova-le porodice šehida i poginulih boraca, ratni drugovi, predstavnici boračkih udurženja i predstavnici Općine Hadžići.

- Bio je to period kada je zategnutost u odnosima sa HVO-om došla do usijan-ja. Ekstremisti HVO-a su 12. juna 1993. godine u selu Tulica zapalili 27 kuća, čiji su vlasnici bili Bošnjaci. Stanovništvo bošnjačke nacionalnosti je protjerano, odnosno pohapšeno i odvedeno u zatvore HVO-a. Prije ovih događaja, pri svakom odlasku na položaje na Koščanu, pripad-nici ARBiH u Kreševskoj općini bili su mal-

tretirani, a neki od njih hapšeni. Postrojbe HVO-a 16. i 17. juna 1993. godine granati-raju sela u dolini Lepenice: Žežalovo, Bu-kovicu i Solakoviće, nakon čega su usli-jedili pješadijski napadi. U tom periodu borci 9. bbr ARBiH branili su liniju odbrane u dužini 42 kilometra. Od Golog brda des-no, do Meorišta, lijevo. Linija razdvajanja sa HVO-om nikada nije bila mirna. U bor-bama vođenim sa bojovnicima HVO-a 20.

juna 1993. godine poginuli su već proslav-ljeni borci-komandanti: Zahir Karić Beli, Suad Mehmedić Sudo, Sreten Lojanica Sreto i Adnan Turčinović Ado, kazao je u svom govoru Mulagić Safet ispred Uduženja „9. bbr“ Hadžići.

Pomoćnik općinskog načelnika Enes Kazić, je u svom obraćanju istakao kako je žalosno što danas u Sastavcima nema omladine da čuje, zapamti i ponese us-pomene na ratne heroje koji su svojim životima izvojevali slobodu koju danas uživamo. Nakon Sastavaka, prisutni su se zaputili do šehidskog mezarja Kahri-mani gdje je proučena Fatiha i položeno cvijeće svim šehidima te na groblje Dub gdje je minutom šutnje, polaganjem cvijeća odata počast Sretenu Lojanici Sreti.

Odata počast šehidima Donjih HadžićaPolaganjem cvijeća i učenjem

Fatihe na spomen obilježju u Donjim Hadžićima, danas je obilježena 21. godišnjica stradanja mještana tog nas-elja. Cvijeće su položili i Fatihu proučile delegacije boračkih udurženja, pred-stavnici Mjesne zajednice Donji Hadžići, predstavnici Općine Hadžići te porodice i prijatelji ubijenih. Sjećanje na 30. juni 1992. godine, dan kada su Bošnjaci Donjih Hadžića svirepo likvidirani i protjerani, organizovan je od strane Općine Hadžići i Koordinacionog od-bora boračkih udurženja. Na spomen obilježju uklesano je 68 imena. Još nisu pronađene kosti 41 osobe. Za ovaj zločin niko nije odgovarao.


Odata počast herojima Grivića i Vrančića

Polaganjem cvijeća na spomen-obilježja i šehidska mezarja u Grivićima i Vrančićima, učenjem Fatihe i Jasina u petak (21.6.2013. godine) obilježena je 21. godišnjica pogibije pripadnika Armije i MUP-a RBiH. Porodice poginulih branitelja, prijatelji i saborci, predstavni-ci boračkih udruženja i predstavnici Općine Hadžići počast su odali: Hasanu Dupovcu, Emiru Dupovcu, Adnanu Dupovcu, Dinanu Dupovcu, Fah-rudinu Čoviću, Vahidu Čoviću, Mehi Čoviću, Dervišu Mujiću, Amiru Mujiću, Midhatu Drini i Ejubu Drini.

- Težak i tužan dan. Izgubio sam bra-ta 19. jula, 21. jula najboljeg prijatelja i rođaka i povrh svega napustio sam sve što sam imao. Sve što smo imali, sve smo izgu-

bili. S druge strane sa današnje distance ne mogu biti zadovoljan. Bili smo u Grivićima, evo nas ovdje u Vrančićima. Dolaze rijetki prijatelji i porodice šehida. Svi pričamo kako ne smijemo zaboraviti, ali zaboravl-jamo nažalost, kazao je Adem Drina.

- Veliki broj svjedoka zločina su umrli i pitam se šta će biti za još toliko godina. Bo-jim, se da će se svi ti zločini za 20-30 godi-na zaboraviti, i naši unuci pitati nas zašto se ovi, nišani šehida, razlikuju od dru-gih. Očekujem da naša omladina stekne saznanja o agresiji na BiH, o stradanjima Bošnjaka na ovim i drugim prostorima BiH i da ih vječno pamti, kazao je između os-talog Ismet Šehović ispred Koordinacije boračkih udruženja općine Hadžići.

- Mladost nema priliku da sazna šta se ovdje zapravo desilo. Nama stalno neko govori da šutimo i da ne smijemo pričati. Pokušavaju neki da okrenu isto-riju. Ispašće na kraju da smo mi krivi za sve ovo. Od predškolskog pa do fakulteta u udžbenicima se ne smije spomenuti ni jedna rečenica o proteklom ratu i časnoj, čestitoj borbi naših očeva, majki, braće i se-stara. Žao mi je što ovo moram kazati ovd-je. Mi svi dobro pričamo šta se to zbivalo u

Hadžićima devedestih godina. Kažemo da mnogi nešto pišu. Drago mi je da pišu, ali moramo znati i ovu istinu. Je li iko odgov-arao za ovo što se dogodilo u Hadžićima? Ima li neki postupak pred pravosuđem BiH? Nema! Preko 400 ljudi je pobijeno u Hadžićima, tražimo njih 90. Naš neprijatelj je iskoristio 90-tih našu neorganizovanost, nesposobnost, a danas isto to radi obrtan-jem teza. Neka naša braća idu svaki dan na sud u slučaju „Silos“. Svađamo se između sebe, rekao je između ostalog pomoćnik Općinskog načelnika Enes Kazić. U haremu grivčkog mezarja je na dan obilježavanja godišnjice bila postavljena izložba slika „Grivići 1996“. Manifestaciju je pratio veliki broj sportskih događaja.


Izgradnja željezničke pruge Sarajevo-Konjic

Zan

ivlji

vost

i iz

pro

šlo

sti

Izgradnja i puštanje u promet pruge od Broda do Sarajeva 5.10.1882. godine, je značila infrastrukturni pre-porod srednje i sjeverne Bosne i stvorila izvanredne pretpostavke za dalji razvoj ovoga kraja. Pet godina nakon toga Zemaljska vlada u Sarajevu je uvidjela problem nedovoljne mogućnosti iz-voza iz BiH samo sjevernim koridorom

prema rijeci Savi pa je odlučila graditi i južnu prugu kako bi se Sarajevo spo-jilo sa Metkovićima koje je imalo riječnu luku za brodove. Kad je 1889. godine sti-gao prvi voz u Konjic, pred Zemaljskom vladom u Sarajevu se ispriječio veoma složen problem, kako i kuda spojiti Kon-jic sa Sarajevom ili sa prugom koja dolazi u Sarajevo iz pravca Zenice. O toj dilemi su povedene naučne i stručne rasprave.

Izbor Ivana, a ne PogoreliceRasprava oko nastavka gradnje pru-

ge od Ostrožca prema Sarajevu, koju je inicirao ministar Kallay, je iznjedrila dvije varijante njene gradnje. Osnovno pitan-je je bilo kako premostiti planinske vo-dodijelnice Ivan - planinu ili Pogorelicu. Varijanta preko Pogorelice podrazumi-jevala bi kretanje pruge od ušća Neret-vice i njenom dolinom prema sjeveru gdje bi Pogorelica bila premoštena

tunelom na nadmorskoj visini od 895 metara i dalje nastavila preko Fojnice u Visoko i dolinu Bosne. Ova trasa bi bila duga 96 km, a gradnja bi koštala 104.000 forinti po jednom kilometru.

Druga varijanta je podrazumijevala nastavak trase dolinom Nertve do Kon-jica i dalje do pod Ivan - sedlo gdje bi na visini 876 m.n.v. tunelom dugim 648 metara prošla na drugu stranu i kroz Raštelicu, Tarčin i Hadžiće išla do Sa-rajeva. Dužina ove trase bi iznosila 79 km, a jedan kilometar njene gradnje bi

koštao 69.620 forinti. Za savladavanje uspona i do 60 promila na ovoj dionici predviđena je bila upotreba zupčanice od Konjica do Ivan - sedla i od Raštelice do Ivan - sedla.1 (Zupčanica je bila post-avljena i od Pazarića, preko Osenika do Tarčina.) Zemaljska vlada u Sarajevu se odlučila za ovu drugu varijantu. Razlozi za takvu odluku su bili višestruki. Prvi ra-

zlog je to što je ova dionica bila kraća od one preko Pogorelice za 49 km. Drugo, ovom pružnom trasom se izbjegava zaobilaženje Sarajeva kao glavnog eko-nomskog i političkog centra, i na kraju, cijena koštanja izgradnje ove poddi-onice je znatno manja. Dio pruge od Ostrožca do Konjica je izgrađen i pušten u promet 10. novembra 1889. godine. Te godine u proljeće su počeli radovi na pruzi preko Ivana. Tunel na Ivanu je probijen u augustu 1889. godine, ali su ukupni radovi još potrajali do juna 1891. godine.

Željeznička stanica i tunel Ivan – rekonstrukcija 1907/1908.g.Izvor: http://www.zeljeznice.net/forum/index.php?/topic/7033-sarajevo-konjic-narentabahn-neretvanska-pruga-1/page-4 ; foto: Emil Balcarek 1907/1908.g


Zemaljska vlada u Sarajevu je radove na ovoj dionici pruge povjerila firmi „Ladesregierung“ koja se već dokazala na ovim poslovima u Bosni Hercego-vini. Nakon završetka radova izvršene su probne vožnje i testiranja pruge sa svim njenim tehničkim rješenjima. Dana 22. juna 1891. godine je probnu vožnju obavila lokomotiva teška 70 t sa 6 vagona, a tri dana kasnije je prošao prvi voz sa svim sadržajima. Svečano otvaranje pruge Sarajevo – Mostar – Metković je obavljeno 1. avgusta 1891. godine.2 Prve kompozicije su bile sas-tavljene od putničkih i teretnih vagona, a voz je saobraćao jednom dnevno. Na željezničkoj stanici u Pazariću se nala-zio depo za smještaj lokomotiva, kad nisu na upotrebi, i okretaljka gdje su se smjenjivale adhezione lokomotive sa lokomotivama za zupčastu prugu.Na drugoj strani Ivana se to dešavalo u Podorašcu.

Od Binježeva do Ivana pruga je imala adhezioni i zupčasti sistem vuče, četiri mosta i jedan tunel. Najveći most je bio u Zoviku gdje je premoštavala na jednom mjestu i rijeku i put.

Željeznički most u Zoviku na rijeci ZujeviniIzvor: Željko Radić, Sarajevo, privatni foto album

AKTUELNO Otvorenje turističkog kompleksa Lanište - Megara - … bilten br 21... · 2020. 6....

Documents

Transcript of AKTUELNO Otvorenje turističkog kompleksa Lanište - Megara - … bilten br 21... · 2020. 6....