Akt Zbornik

8/18/2019 Akt Zbornik

1/314

Alternativna književna tumačenja

Urednici: Mirnes Sokolović i Haris Imamović

Korektura: Mirnes Sokolović

Dizajn i prelom: Nirmela Avdić-Maksimović

Izdava: U! Interkultura" Sarajevo


2/314

Alternativna knji#evna tumaenja$z%ornik kritika i prikaza&

Interkultura" Sarajevo" '()'*


3/314

+osniaca $ru%rika&

Mirnes Sokolović: Bošnjački roman – šta je to? (Enver Kazaz. Bošnjački roman vijeka. !akla"a #oro$ Sarajevo% #a&re'$ ))*.+

,vo"

,eć je svima do%ro poznato kako je proesor .nver Kazaz" kao intelektualac" predstavnik jedne antinacionalistike misli* /n smatra da nacionalne kulture mo0u esto %iti kreirane uakademskim ideolo1kim 0lavama" tamo 0dje stanuje zloin* /n je" naprimjer" nedavno na

promociji jedne knji0e o na1im itankama izjavio kako nacionalizam sr#no #ivi od 0luposti*

2roesor .nver Kazaz polemisao je protiv nacionalizma* U jednom intervjuu istica1e da jenacionalizam po%ije3en u polemikama" iako je taj nacionalizam na#alost po%ijedio u dru1tvu*

2roesor Kazaz" kao teoretiar" posumnjao je u estetsku autonomiju zato 1to nije %io tolikonaivan da %ude vjernik te autonomije koja knji#evnost pretvara u la# o susretu lijepi4 du1a*Kakve lijepe du1e i dru0e trice i kuine" istie proesor o1tro" kad je kao romansijer priznatnpr* otvoreni rasist 5ajko ,asić* Kazaz" simpatino priznaje" u#iva u polemikom deranjunacionalistiki4 idiota ma kojoj naciji pripadali* ,oli nain na koji je" recimo" Marko ,e1ovićodr#ao lekciju D#emaludinu 6atiću" koji je mo#da jeste do%ar pjesnik" ali ideolo1ki" poantira4ra%ro proesor" on je oveći komad %udale* Kao otpadnik i ru1itelj estetske autonomije"razdvajajući u intervjuu svjetlo od tmine" proesor Kazaz će nam" eto" priznati da je 1tovatelj

najljep1i4 i najveći4 sti4ova koje je" kao oveći komad ideolo1ke %udale" stvorio D#emaludin6atić" %udući ipak do%ar pjesnik* 7)8

9a1to navodimo ove medijske stavove pro* Kazaza Mo#da je va#no da se podsjetimo svi4vrijednosti za koje se ovaj intelektualac zala#e u na1em javnom prostoru" na poetku analizenje0ove knji#evnopovijesne studije zanimljivo0 naslova: ;+o1njaki roman ne tre%a otići izvankorica jedno0-dva djela .nesa Durakovića ili ?a4rudina 5izvan%e0ovića" kao korieja tenauke" pa se uvjeriti u estotnost te raze* ,eć u prvoj reenici" poslu#iv1i se tim op1timmjestom" Kazaz će saop1titi da je o %o1njakom romanu pisano malo i sporadino" da

%o1njaki roman" kao ;samosvojna knji#evna cjelina=" nije nikada ni razmatran iz rakursa

knji#evne 4istorije* $@& /dma4 je lako uoiti nje0ovo povjerenje u %o0omdanost knji#evni4entiteta" 1to je tako uo%iajeno u %o1njakoj knji#evnoj nauci" jer tu" kao samosvojne cjeline"odre3ene knji#evnopovijesne strukture postoje oduvijek" %ez da su ikada i razmatrane iuspostavljene* Kazaz će u zakljuku pak istaknuti da je nje0ova studija jedan kritiki in uozraju poststrukturalizma* $@)& /n će" dakle" na poetku svo0 ina u poststrukturalistikomokru#ju" iskazati vjeru u %o1njaki roman kao knji#evnopovijesnu injenicu koja nikada prijenije pro%lematizirana" 1to je" znate" sasvim u skladu sa najpoznatijim poststrukturalistikimuzusima koji ka#u da je sve u jeziku" da je sve tekst* ,eć na osnovu prve reenice" kaonasumino0 uzorka" mo#da je mo0uće uoiti neka protuslovlja koja najavljuje ova knji0a*Mo#da zato neće %iti nekorisno i nezanimljivo da se o njoj ka#e nekoliko pri%li#ni4 rijei*

-. oman i na/ionalna književnost

http://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-tohttp://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-to#_ftn1http://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-tohttp://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-to#_ftn1


4/314

5oman znatno vi1e ne0o dru0i #anrovi prekorauje 0ranice nacionalni4 kultura* $B)& Nekanonska priroda romana redeinira opse0 nacionalne kulture u njemu* $B)& 5oman se prirodom svo0 #anra ne da kanonizirati* $BC& ;U +osni transnacionalnost romana tim jeizra#enija 1to se nacionalne kulture koje tvore %osansko jedinstvo razlika" %osanski kulturni

polilo0" razvijaju u identinim i veoma slinim sociolo1kim ili 4istorijskim uvjetima* 2a i

onda kad se u odre3enim 4istorijskim periodima pojavljuju kao sistem opozicioni4vrijednosti" te kulture ne dijalo0iziraju na principu suko%a razliiti4 vrijednosni4 stajali1ta$mada postoje i takvi sluajevi& ne0o na principu pro#imanja i ispreplitanja" razmjenevrijednosti" oplo3ivanja i plodotvorno0 transporta vrijednosno0 sistema jedne nacionalnekulture u opse0 dru0e*= $B)B'&

Kako će pak Kazaz kanonizirati %o1njaki roman" kao #anr koji se ne da kanonizirati /nneće dopustiti da to %ude kao ;puki sistem-z%roj romana i romansijera= kao u pozitivistikojravni* $BC& /n će odluiti da se %o1njaki roman uka#e unutar jedno0 prostora pro#imanja iispreplitanja s dru0im nacionalnim romanima* U tom prostoru %o1njaki roman ćeizmjenjivati vrijednosti s romanima iz dru0i4 nacionalni4 knji#evnosti" on će se pro#imati i

ispreplitati" on će se tu oplo3ivati" a u toku to0 oplo3ivanja vrijednosni sistemi dru0i4nacionalni4 kultura %it će transportirani u na1u kulturu* Eaj milozvuni odlomak satkan je unajpoznatijem i najljep1em maniru ino0 interkulturno0 4eklanja kojim su na1i teoretiarizaokupljeni u svojim radovima od rata naovamo* Fasno" Kazaz kao kanonizator ne #eli %itinacionalno i nacionalistiki iskljuiv* /n će zato u svojoj studiji preuzeti i Milanjine modelekojim su oznaeni 4rvatski romani" tako oznaiv1i %o1njaki roman* /n će se sav taj nizromansijera i romana odmjeravati u ;ju#noslavenskom kontekstu= neprestano se kole%ajućiizme3u pojmova: %o1njaka i %osansko4erce0ovaka knji#evnost* Kazaz će" dakle" dopustitida se %o1njaki roman pomalo isprepliće i oplo3uje*

Gta će ta politiki korektna i li%eralna 0esta donijeti u knji#evnopovijesnom o%u4vatanju0ra3e Koliki je to pomak u odnosu na koncept nacionalne knji#evnosti Kazaz će napisati:;2a" ipak" roman je i nacionalno deiniran*= 9a1to ;,an iskustva nacionalne knji#evnostinemo0uće je itati npr* romane A* H* +jelevca" ili 9eleno %usenje .d4ema Mula%dića" nekeSijarićeve romane" ili ak 2onornicu Skendera Kulenovića" pa i Istoriju %olesti EvrtkaKulenovića" a onda npr* i Slino0 ovjeka Irana Horozovića" kao i nje0ovo0 Nepoznato0

%erlinsko0 prolaznika*= $B@& Kazaz je jamano uzeo naj0ore i naj%esmislenije romane iz tetradicije koju oznaava %o1njakom" kao ar0ument da je roman nacionalno deiniran"uvjeravajući nas da je to tano zato 1to se ti romani +jelevca" Mula%dića" dvojice Kulenovića"Sijarića ili Horozovića ne mo0u itati izvan iskustva nacionalne knji#evnosti* Da li to Kazazkao rodonaelnik %o1njako0 romana 4oće reći da je to prednost Da li %o1njaki roman

postoji samo zato 1to se ti romani na#alost ne mo0u itati izvan odre3eni4 uski4 okvira/tkud to da se ne mo0u itati izvan ti4 okvira Fasno je da se ti romani mo0u itati i izvannacionalno0 okvira" to zavisi od volje kritiara koji im pristupa" samo 1to će u toku takvo0itanja donijeti knji#evnokritiki sudovi pora#avajući po te romane* Mo0la %i se tako %acitilja0a na nacionalnu knji#evnost

No postoje i jo1 neki ar0umenti za1to roman kao #anr koji se" prema malopre3a1njem Kazazu"ne mo#e kanonizirati sada jeste nacionalno deiniran* ;U jednoj simpliiciranije postavljenojosnovi mo0lo %i se ak reći da je roman vi1e ne0o politika u sluaju %o1njake nacijedeinirao nacionalni identitet na kraju )J* i poetkom '(* vijeka= $B& Eo je tako3er jedna odunkcija presudni4 u kanonizovanju niza nacionalne knji#evnosti* U dru0om dijelu knji0e"

poredav1i analitike tekstove o romanima i romansijerima" Kazaz će doprinijeti da se taj nizstvarno i uka#e pred na1im oima: Hamza Humo" Me1a Selimović" Skender Kulenović" Lamil


5/314

Sijarić" Dervi1 Su1ić" Alija Isaković" Evrtko Kulenović" Ned#ad I%ri1imović" 9uvdija Hod#ić"Iran Horozović" D#evad Kara4asan*

Kazaz će i izravno distin0virati %o1njaki roman na nekoliko mjesta* Koji su tu ar0umenti;Eo podrazumijeva da" prije sve0a" %o1njaki roman na svom poetku nema sta%ilan dru1tveni

kontekst" te da će 0a nesta%ilnost nacionalno0 konteksta i tra0ina nacionalna pozicija u povijesti stalno pratiti tokom razvoja* /tud i prevlast prie o intimnom" individualan poredak vrijednosti naspram kolektivne normiranosti i nomenklature $sic& e0zistencije $sic&* 9ato je

%o1njaki roman naje1će ispovijedan" lirski intoniran" a ne 4ladno distanciran" mimetian" ne podra#avalaka slika dru1tva* /rijentacija na linost naracije dolazi" dakle" iz ono0 pozicioniranja %o1njako0 romanopisca 1to romanesknu priu %azira na linom ido#ivljajnom" a ne kolektivno-4istorijskom i do0a3ajnom*= $@B& Koji to roman nije zasnovanna linom i do#ivljajnom 2o emu %i speciikum nacionalno0 koncepta uvjetovao lirski ton uromanu 9a1to %i lirski ispovijedni intimni roman %io %o1njaki ini mi se da %i se mo0lonaći i milion %o1njaki4 romana*

Kazaz iz0leda ima jo1 ar0umenata* ;2oetna situacija %o1njako0 romana o%ilje#ena jekolektivnom normom na %azi potra0e za idejom ideolo0ije i identitetom etnikuma" te onaiznevjerava 4umorne aspekte i proces individualizacije na0ovije1tene već u ciklusu o +udaliniEalu* Eaj se junak u vertikali tradicije ukazao kao predak junaka kasnije0 %o1njako0 romana"i to ono0 romana koji se %azira na ormativnoj i0uri palimpsesta*= $@& 9a1to %i %a1+udalina Eale %io predak neki4 junaka u %o1njakim romanima Knji#evni junaci su iz0ledakod Kazaza nacionalno opredijeljeni* Kako Kazaz zna da %o1njaki romansijer nije imao naumu Servantesa ili 5a%lea 9a1to %i se morao sjetiti niko0 dru0o0 do +udaline Eala

Kazaz distin0vira %o1njaki roman od 4rvatsko0 romana* ;Npr* dezinte0racija romana u4rvatskoj romanesknoj praksi izvedena je postupkom karnevalizacije u Marinkovićevu

Kiklopu" dok je u %o1njakoj romanesknoj tradiciji ona omo0ućena lirizacijom naracije injenim pretakanjem u ekspresiju luida nutarnje0 #ivota" te promjenom romaneskne ilozoijevremena u Huminom !rozdaninom kikotu*= $@& /n će tako3er istaknuti da se razlikauspostavlja i proiliranjem junaka ne0ativno0 iskustva u %o1njakoj knji#evnosti ime sedezinte0rira tradicionalni model romana" dok se u 4rvatskoj knji#evnosti to vr1ikarnevalizacijom* $@B& 9ar se ta dezinte0racija romana" ako ćemo već 0ovoriti Kazazovim

jezikom" nije izvr1ila upravo lirizacijom naracije" promjenom romaneskne ilozoije vremena i proiliranjem junaka ne0ativno0 iskustva naprimjer i u Krle#inom ;2ovratku ?ilipa6atinovicza= i Desnicinim ;2roljećima Ivana !ale%a= /tkud ta %o1njaka poetikatendencija u 4rvatskim romanima /tkud ona kod Ornjansko0 ili Stankovića Fe li to

karnevalizacija kao 4rvatska tendencija izostaje u %o1njakim romanima Itd*Kazaz se deinitivno izja1njava protiv nacionalreprezentacijske knji#evnosti kakvu pi1eDo%rica Losić* 9a1to Fer tu preovla3uje monumentalistika koncepcija pro1losti koja se puniapriornim ideolo0emskim skupom vrijednosti* 9ato 1to kod Losića svaki vojnik i seljak 0ovori kao ministar od%rane u a4istorijski zami1ljenoj vladi* $)'J& +iće zanimljivo sadavidjeti kako Kazaz interpretira neka mjesta u %o1njakim romanima*

;PI%ra4im Qioc" junak i narator romana" ukupnost vlastite e0zistencijalne situacije odslikavakroz metaoru tu3e0 0nijezda" koja istovremeno" na sim%olikom planu teksta" pokriva ikolektivnu sud%inu i potra0u za identitetom" ali i tra0inu poziciju %o1njako0 naroda" koji

trpi povijest %ez mo0ućnosti njeno0 stvaranja*= $)B)& Ili: ;Kroz individuu koja ironizirazvanini poredak 4istorio0raski4 vrijednosti" Su1ić u 2o%unama" ustvari" sim%oliki prati


6/314

ponornu sud%inu kolektiva i nje0ove samosvijesti" da %i se nacionalno-kolektivnom procjenjivanju pridodala i perspektiva klasno0 suko%a u njoj* /vu dimenziju 2o%una zapa#a i.nes Duraković*= $'B& Ili: ;Model pikarsko0 putovanja na toj osnovi prerasta u model

postmoderno0 la%irintaP" ali i literarni vremenoplov koji" u potrazi za osnovama %o1njakedu4ovnosti" nacionalnu i ukupnu kulturnu zajednicu dovodi u postmoderni susret s dru0im"

ispreplićući pri tom orijentalne i okcidentalne du4ovne o%rasce*= $B&

Dok se maloprije 0nu1ao ideolo0emski4 skupova i kolektivistiki4 entiteta u naj0orimromanima Do%rice Losića" Kazaz sada" %ez ikakvo0 otklona" najprirodnije pi1e o tome kako9uvdija Hod#ić u ;Tuđem gnijezdu“ sim%oliki oznaava kolektivnu sud%inu i potra0u zaidentitetom" ali i tra0inu poziciju %o1njako0 naroda" kako Horozović tra0a za osnovama

%o1njake du4ovnosti" ili kako Su1ić u 2o%unama prati ponornu sud%inu kolektiva i nje0ovusamosvijest* 2ri tom se sjetio i najsu0estivniji4 citata .nesa Durakovića*

5adi se o tome da Kazaz" kao knji#evni 4istoriar" u ovoj studiji pati od ideje nacionalneknji#evnosti* Eo uostalom 0ovori i sam naslov* 2risutnost smije1no0 interkulturno0 pletenja

Kazazov metod nije spasilo od naj0ori4 zamki koje knji#evnom nauniku donosi konceptnacionalne knji#evnosti: i0norancija #ive empirijske povijesnopoetike 0ra3e u svojo%u4vatnosti" nacionalna unkcionalizacija knji#evnosti $kolektivni identiteti i sud%ine&"od%acivanje vrednovanja knji#evnosti" itd* Interkulturno odmjeravanje pripomo0lo je da seova studija uetverostrui svojim o%imom" otvoriv1i se razerskom odmjeravanju s dru0imknji#evnostima" dok se itavo vrijeme svojim konceptom ustvari klanja nacionalnomkontinuitetu kao vr4ovnom naelu* Eo interkulturno interoplo3ivanje" me3utim" omo0ućilo jei jednu oso%itu vrstu intertekstualnosti: odnosno jednu pozajmicu" kada Kazaz preuzima odOvjetka Milanje 0otovo sve pojmove u oznaavanju romaneskni4 modela* !esta" dakako" nealsiikatorska" ali kompilatorski i neori0inalno usmjerena si0urno Na konkretnom primjeruse jo1 jednom pokazuje kako interkulturni ver%alizam slu#i inom le0itimiranju nedodirljivi4nacionalni4 kontinuiteta i samo%itnosti" koliko je to pletenje nedjelotvorno u nekakvomdecentriranju nacionalni4 knji#evnosti* Sada se vidi kako je ta ina interkulturna retorikaispreplitanja i me3uoplo3ivanja najo%inija opsjena kojom nacional-naunici umirujukultiviranu pu%liku kao sedativom" kandidujući se za mjesta u evropskim literarnim unijama*

. 0iteratura i teorije

Kazaz u naj%oljoj maniri nacional-naunika i0norira literaturu* Gta to znai Selimović će osvojim ;Ei1inama= vi1e ne0o opravdano napisati da je to roman ste0nut" neopu1ten" nerazvijenu dijelovima" neprodu%ljen u psi4olo0iji" s lo1e vo3enom a%ulom" %ez odre3ene ideje itd*" i

tom svojom autokritikom Selimović će se" kao autor to0 romana" zaplesti u protivrjeje sana1im preuzetnim naunikom Kazazom koji će u uspostavljanju nacionalni4 kontinuitetanapisati da taj roman predstavlja ;jedno od znaajniji4 djela na1e knji#evnosti u procesima

poetiko0 preo%ra#aja iz soc-realistiko0 idejno0 sistema u e0zistencijalistiko knji#evnostanje*= $)(& Selimović je morao nadasve imati u 0lavi to da će nje0ovo djelo %iti presudno u

poetikim preo%ra#ajima ;na1e knji#evnosti=" i zato 0a nije smio ;pretjerano o1tro=kritikovati* /n je morao znati da tim romanom daje svoj doprinos u neemu 1to se strunozove: ;poetiki preo%ra#aj iz soc-realistiko0 idejno0 sistema u e0zistencijalistiko knji#evnostanje*= Mo#da je zato Selimović i napisao svoj roman

!ledajući na knji#evna djela u pro1losti svojim teoretiarskim dalekozorom" Kazaz će"

naprimjer" olakoviću spoitati da 0a ;ne zanima vladajući sistem poetiki4 normi" niti 0a" pak opterećuje pitanje postupka i pro%lematiziranja romaneskne strukture" pitanja koja su u


7/314

evropskom kontekstu postavljena pred roman jo1 u vrijeme avan0arde*= $CB& Ea usudna poetika kretanja koja se vide tek danas" u okularu teoretiara za0ledano0 u pro1lost: otkud iza1to i po emu %i morao znati jedan pisac koji pi1e u svom vremenu* 5adi se o tome daKazaz ne zna kritikovati knji#evno djelo: olakovićevoj ;6e0endi o Ali-pa1i= mo0lo %i sespoitati i dvadeset i trideset dru0i4 manjkavosti" samo %i to tre%alo znati naći i opisati* Koje0

to pisca u stvaranju zanima vladajući sistem poetiki4 normi" za1to %i jedno0 pisca moraloopterećivati pro%lematiziranje romaneskne strukture" 1ta to znai i kakav je to pri0ovorKnji#evnokritiki ukus Kazaza kao knji#evno0 povjesniara tako3er će ispoljiti i u nje0ovomzanosnom ela%oriranju ;2o%une materije= Alije Isakovića" kao jedno0 od %esmisleniji4romana ne samo u %o1njakoj knji#evnosti" ili u inspirativnom esejiziranju o ;2onornici=Skendera Kulenovića" kao jednom neizra3enom i neuspjelom romanu" ili u uzdizanju romanaEvrtka Kulenovića i Irana Horozovića" kao jedne prazne" papirnate" proesorske knji#evnosti"iji će trivijalizam Kazaz kao teoretiar i proesor po4valiti kao novitet" postmodernistiki

prijeko potre%an u nacionalnim okvirima* /vaj teoretiar će u romanu ;Davidova zvijezda=izvjesno0 9uvdije Hod#ića" ono0 pisca koji je maloprije tra0ao za %o1njakom sud%inom"detektirati ;kakijansku sliku dru1tveno0 apsurda= i ;ki1ovsku preciznost dokumentarno0

svjedoenja o zloinu=$J&* 2otvr3uje se teza da je knji#evnokritika %laziranost teoretiara prvi uvjet koji tre%a istaći pri0odom nje0ovo0 kandidovanja za nacionalno0 kanonizatora*

Mo#da je jedan od takvi4 uvjeta i i0norancija i omalova#avanje #anrovski4 karakteristika"uop1te teorijsko0 merituma u deinisanju #anrova* Da li postoje okviri u deinisanju #anrova"to u Kazazovoj studiji" vjerujte" ostaje tajna /n će" naprimjer" za ;!rozdanin kikot=" slo#iv1ise i sa 9denkom 6e1ićem i Haniom Kapid#ić-/smana0ić koji su suprotno tvrdili" napisati da

je to i pripovijest i roman: ;naravno" i jedno i dru0o su upravu" jer roman le%di na la4ko $sic& pomjerljivoj 0ranici izme3u romana i pripovijesti" kao 1to le%di izme3u naracije i poetskeekspresije" kao 1to sintetizira priu i poetsku dramu" ali je po recepciji vi1e roman ne0o

pripovijest*= $)C(& Eakva poststrukturalitika mistiikacija ne %i %ila kod Kazaza udna"nimalo" da samo dvadesetak stranica kasnije neće tvrditi" povodeći se sada za DejanomRurikovićem" da je Selimovićeva ;Ma0la i mjeseina= roman zato 1to ;prema uo%iajenojdeiniciji orme romana= $sic& ona o%u4vata ;#ivot junaka du%lje i 1ire" dakle slo#enije" izvi1e aspekataP" dok se orma pripovijetke prirodom svo0 o%ima" nosivo1ću svoje

pripovjedake 0ra3e o0raniava naje1će na jedan do0a3aj iz #ivota ili na kraći period junakova #ivotaP= $))& Itd" itd* Da li sad postoji uo%iajena deinicija orme romana"koja je razlika izme3u ;!rozdanino0 kikota= i ;Ma0le i mjeseine=" kako je mo0uće da su sviupravu" kako je mo0uće da ;!rozdanin kikot= %ude roman zato 1to ne postoje jasne #anrovske0ranice" a ;Ma0la i mjeseina= romanom %ude zato 1to one postoje" uo%iajeno deinisane"sve su ta pitanja savr1eno %espredmetna i naivna ako znamo da imamo posla s postavkama iz

jedne studije koja se ravna i prema dva i prema tri vr4unaravna naela" prije ne0o 1to razlo#no po1tuje i dosljedno opisuje 0ra3u u iole sta%ilnijim i ko4erentnijim lo0ikim okvirima* Kazazse u0lavnom sla#e sa svim %4* knji#evnokritikim autoritetima" i to je konstanta* 5oman

postoji u %o1njakoj knji#evnosti" %ez o%zira na #anrovske datosti" jer je u toj povijesti romankao #anr prije sve0a nacionalno deinisan*

1. 2oststrukturalist i autonomija književnosti

Kako proesor Kazaz s4vata autonomiju knji#evnosti Knji#evna autonomija i estetskiutopizam u modernizmu postaju svojevrsnim zatvorom knji#evnosti" pri emu se slo%odastvaranja pokazuje i kao o0ranienje uticaja umjetnosti unutar depresivne dru1tvene prakse*

$& Disidentstvo Selimovićevi4 i Andrićevi4 politiki4 romana je iz%orilo autonomiju oddiktata ideolo1ko0 uma" ali nije rezultiralo pokretanjem dru1tvene rasprave* $& 5oman kao


8/314

reprezentativna knji#evna vrsta sa svojom totalitetnom nakanom jeste oso%ena alternativna4istorija dru1tva* $B(&

injenica da se samo u 4odnicima svijetlo0 pra4a" kao prostoru metaizike kulture iumjetnosti" mo#e autentino #ivjeti" i ;da je stvarnost pretvorena u politiki zvjerinjak te time

postala mjesto nepodno1ljivo za ovjekovo postojanje upućuje na izvjestan stupanjaeskapizma u 6ukićevom romanu* .skapistika dimenzija u 6ukićevom romanesknom opusu$Al%um i Hodnici svijetlo0 pra4a& ukazuje i na slom modernistike te#nje za otvaranje romana

prema ideolo1koj i politikoj dimenziji ovjekovo0 #ivota* Modernizam je sa junakomapsurdno0 iskustva i i0urom pora#eno0 ovjeka zavr1io svoje suprotstavljanje vladajućemsistemu ideolo1ke do0me*= $&

9a1to Kazaz tako misli 9ato 1to ima oso%ito s4vaćanje te autonomije knji#evnosti* /n je vidikao zatvor knji#evnosti* /n smatra da je svaki %ije0 od izravne politizacije u romanu jednak

%ije0u od suprotstavljanja sistemu ideolo1ke do0me* Kako je to mo0uće Eako 1to Kazaz poistovjećuje ideju autonomije umjetnosti sa esencijalizmom* /n je jedino tumai

esencijalizmom* Kazazov metod" dakle" nije imun na esencijalizam" dapae* Eo se vidi unje0ovoj interpretaciji ;!rozdanino0 kikota=* /n tu ka#e da u postamentu Humino0 romana

pronalazimo ideju prirode i ovjekova svejedinstva s njom" ideju panerotsko0 svejedinstvaovjeka i prirode" nasuprot romanima u %o1njakoj knji#evnosti do Dru0o0 svjetsko0 rata ukojima prepoznajemo ideju ideolo0ije> Humo je za razliku od ti4 romansijera u svome romanu

po%risao 4istorijski i sociolo1ki $sic& kontekst ovjekove e0zistencije* $@@& Kazaz ponovorazdvaja svjetlo od tmine u naj%oljoj esencijalistikoj maniri: Humo je pao u luminoznostmistiko0 zanosa i ispisao priu ije vrijeme i mjesto z%ivanje ;ne pripada nikakvoj 4istoriji"nikakvom 4istorijskom vremenu" osim pan4istoriji vlastito0 univerzuma*= $)C'& Kazaz u;!rozdaninom kikotu= vidi du4ovnost orijentalno0 ovjeka koji sin ,eliko0 Sve" s kojim setaj ovjek pro#ima u velikoj potpunoj 4armoniji du4a ovjeka i du4a univerzuma* $)CJ& Akoovo ne pi1e esencijalist" ja ne znam kako onda esencijalisti pi1u* Ne tre%a za%oraviti da ovo

pi1e teoretiar koji je roman maloprije s4vaćao kao alternativnu istoriju dru1tva" eznući daknji#evnost pokreće nekakve dru1tvene rasprave*

5adi se o tome da je Kazaz" kao deklamirani poststrukturalist" slijep za ideolo1ku i politikukonsekventnost autonomije knji#evnosti* /n ne zna da svoj an0a#man" da ne ka#em: protest"knji#evnost najuvjerljivije i najsu0estivnije izra#ava upravo svojom nekomunikativno1ću"svojim postupcima* Da i autonomija knji#evnost ima neku politiku konsekventnost* /n nemo#e proitati 4istorinost Humine odluke da ne 0ovori o 4istorijskim z%ivanjima izravno*/tud nije udno da on ne razumijeva ni politiku po%unu modernizma" upravo u i0urama

apsurdno0 iskustva i pora#eno0 ovjeka" z%o0 koji4 Kazaz tim romanima ispisuje optu#nicuz%o0 nekakvo0 eskapizma* Ne 0ovoriti direktno o politikoj situaciji ne znai po%jeći od politike dimenzije #ivota* No za takvo razumijevanje morali %i se znati itati postupci usvojoj 4istorinosti" morala %i se znati tumaiti knji#evnost" koju na1i poststrukturalistiki inacionalnoosvije1teni teoretiari i0noriraju* im neko pomene autonomiju umjetnosti iumjetnost" Kazaz naprimjer uzima pero i poinje pisati esencijalistike raze" da %i mo0ao i

pisce i samo0 se%e kasnije napasti s politiko0 stanovi1ta* Kazaz se u ovoj studiji neprestanosva3a sa samim so%om" i nije udno 1to se toliko %oji autonomije umjetnosti i umjetniko0*/n je deinitivno poistovjetio ;umjetniko= sa tim esencijalizmom*

Gto je najsmije1nije" takvim insistiranjem na odijeljenosti ;politiko0= i ;estetsko0=" Kazaz

upada u kontradikciju pa nekada poinje 0ovoriti kao pravi reis-ul-ulema iste Knji#evneKnji#evnosti* /n ne uspijeva ni uvijek razdvojiti to svjetlo od tmine: disidentstvo i estetsku


9/314

autonomiju> i 1ta je tu vi1e tama a 1ta svjetlo Eumaeći roman ;Ge4id= 9il4ada Kljuanina"on će razerski utvrditi da to djelo ;na#alost nije umaklo zamci ideolo0izacije i politizacijetra0ine ratne teme*= $)@& Eo %i" na#alost" %ilo sve 1to je reeno o politikoj strani to0aknji#evno0 djela* A kada zatim pone" po svom o%iaju" odjelito interpretirati umjetnikustranu romana" Kazaz će pasti u mistiki zanos: ;/neo%iavanje pripovijedne optike kroz

onostrani 0las 1e4ida i %risanje 0ranice izme3u zemno0" iziko0 i metaiziko0 vrijednosno0sistema predstavljaju narativne aktore za uspostavljanje poetsko-sim%oliko0 toka u romanuGe4idT 9il4ada Kljuanina*= $)& U takvom nevi3enom oneo%iavanju i stvaranju to0

poetsko-sim%oliko0 toka Kazaz ne vidi 0lavni postupak u stvaranju politiki4 znaenja odkoji4 se pret4odno o0radio*7'8 Kazaz ipak nastavlja pojati: ;Iskorak u onostrano i metaizikokao sistem vrijednosti prema kojemu se samjerava tra0ika istorije znai istodo%no i iskorak u

poeziju kao prostor autentini4 vrijednosti %ivanjaP= $)J& Eakav iskorak u onostrano" takavuspjeli izlet Kljuanina kao najveće0 nadolazeće0 kanonsko0 %o1njako0 pisca u poeziju kao

prostor autentini4 vrijednosti %ivanja" ne mo0u s4vatiti oni koje Do%ri Du4 na1e knji#evnostinije o%dario nacionalnom i estetskom inspiracijom" kao 1to to jeste na1e0 proesora iteoretiara .nvera Kazaza*

Kazaz" dakle" u knji#evnosti ne zna protumaiti ni1ta osim ono0a 1to se izravno ka#e* /n nijeodslu1ao ni savladao ni poststrukturalistike estetike lekcije koje 0ovore o politikomznaenjima knji#evni4 postupaka* /n" dakle" neo%azrivo ru1iteljski od%acuje autonomijuknji#evnosti" u ime razerske politinosti i an0a#mana" i kada tako an0a#ovan zausti ne1to

pro0ovoriti o knji#evnosti" mi već unaprijed znamo da će to on sada otkrasnosloviti ne1to o poeziji kao prostoru autentini4 z%ivanja" o metaizikoj kulturi i umjetnosti" o iskoraku uonostrano* /tud mi zaista vjerujemo da on mo#e %iti estetski u#ivalac 6atićeve poezije" iakoto0 pjesnika smatra ovećim komadom ideolo1ke %udale*

*. 3itatnost i stil

Kazaz u ovoj studiji previ1e citira* Gta to znai /n razra3uje ak i citate iz citata* Si0urno je jedna trećina ove knji0e 1tampana u italicu* /n u interpretacijama romana rijetko apsolviraneko svoje zapa#anje* Nje0ova erudicija je" ini mi se" poprilino o%ina" svakida1nja"sveprisutna* Do0odilo se naprimjer da se u svakoj interpretaciji u presudnom trenutku poslu#idu#im citatom neko0 dru0o0 kritiara" citatom koje0 zatim razvija i tumai* Da se poslu#imKazazovim terminom" ovdje je na djelu: monta#na orkestracija citata Eako će seinterpretirajući ;Ei1ine= i Sijarića poslu#iti citatima Dejana Rurikovića" povodom ;Dervi1a ismrti= će se sjetiti Kasima 2ro4ića i Mu4arema 2ervića" 0ovoreći o romanima Su1ića esto ćecitirati .nesa Durakovića" itd* /tud je ova studija zanimljivija kao kompilacija citata i

zapa#anja najpoznatije %4* kritke o %o1njakim romanima" ne0o 1to je u pitanju ioleori0inalnija interpretacija ti4 romana> interesantno je primijetiti da se Kazaz 0otovo u potpunosti dr#i iskljuivo %4* kritiara* Ea citatnost jeste i najva#niji uzrok odre3eni4kontradikcija u ovome djelu" jer je ta temeljito iscitirana %4* knji#evnokritika misao posvemaesencijalistika" tako da nije udno da Kazaz reproducirajući i razvijajući te i takve ideje naknji#evnost 0leda esencijalistiki iako nas neprestano uvjerava da je on ustvari

poststrukturalist*

Eakva citatnost odra#ava se ak i na stilskoj ravni dovodeći i do neki4 smije1ni4 situacija*Eako će %iti s upornim citiranjem jedne +e0ićeve kritike raze: ;Pkoliko i svaka dru0asistematizacija romana" 1to knji#evnost propu1ta kroz se%e kao 1to ri%arska mre#a propu1ta

vodu" da pararaziram Mid4ata +e0ića= $& Ko nije utvrdio 1ta je +e0ić rekao osistematizacijama knji#evnosti" evo isto0 citata u novoj transpoziji na stranici BJ*: ;pri emu i

http://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-to#_ftn2http://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-to#_ftn2


10/314

ona kao i svaka dru0a sistematizacija knji#evnosti 4vata stanje literature" kako %i rekao %e0iću povodu Fovana Skerlića" onoliko koliko ri%arska mre#a 4vata vodu*= Da ne %ismo sluajno

potisnuli tu +e0ićevu razu o ri%arskim mre#ama" Kazaz će je staviti i u posljednju reenicu"kao reren" z0odno poantirav1i: ;Na koncu" svjestan da i ova kao i svaka dru0a sistematizacija

propu1ta knji#evnost kroz se%e kao ri%arska mre#a vodu" kako je jednom u povodu

sistematiziranja knji#evnosti rekao mid4at +e0ićP= $@@& Fa ne znam za dru0esistematizacije" ali moram reći da je ovdje Kazaz upravu" jer je u nje0ovoj studiji doista ostaloknji#evnosti onoliko koliko ostane vode u ri%arskoj mre#i*

2otonja rereninost nije jedina stilska posljedica 4ipertroirane citatnosti* Ere%alo %i po0ledati sljedeće reenice: ;Upravo zato je 2onornica" sa auto%io0raskim sokom $sic&njeno0 pisca u romanesknoj priiP" potpuno uklopljena u cjelinu raznovrsno0 Kulenovićevaknji#evno0 opusa* Ni0dje toliko poezija nije ponirala u roman" ali ni roman u poeziju" kao usluaju odnosa izme3u Kulenovićevo0 poetsko0 opusa i nje0ovo0 romana 2onornica" i ni0djetoliko #anrovske o0rade nisu iscurile pred du%oko autentinom sadr#inom pi1evo0 svijetakoji se estetski velianstveno zajezerio u knji#evnosti*= $''''J& Dok se taj auto%io0raski

sok stie u itavu rijeku koja će uskoro ponirati u roman" a #anrovske 0ranice curenezaustavljivo u nekakvo estetsko jezero" mi ćemo dokazati da ovaj ;sok= i ovakva;zajezerenja= nisu nikakav terminolo1ki izuzetak kod Kazaza" o emu svjedoi i sljedećareenica: ;2utovanje kao i0ura samospoznavanja od Homerove /diseje" preko Danteove+o#anstvene komedije i pikarsko0 romana do junaka D#ojsovo0 Uliksa na veoma upeatljivumjetniki nain u0ra3ena je u narativne kodove ovo0 djela" ali i na&ra4ena sokom"u5ovnosti kultura (si/6+ kroz koje putuje i junak i romaneskni tekst" te sokom emocija i

psi4olo1ko-meditativnim am%ijentom lika i prie" 1to Imotsko0 kadiju u svakom po0ledusvrstava u antolo0ijske domete romana ne samo na1e0 jezika*= $B&

Guplji kritiki mje4ur Kazazove studije poeo je" dakle" prskati i sokom* Dok Kazaz kaoteoretik izda1no na0ra3uje i0uru putovanja u jednom romanu asteći je sokom du4ovnostikultura" kao pravi Fuic ?ruit na1i4 akademski4 teorija" nama je jasno da on to mora takoraditi" jer poljevajući 0a tim sokom Kazaz jedino i mo#e svrstati Horozovićev roman ;uantolo0ijske domete romana ne samo na1e0 jezika*= Eaj sok doista dokazuje da je taj roman0ore 5ekli smo da se i u ovim stilskim tropima o0leda odre3ena citatnost* Ere%a se sjetitisada najljep1i4 i0ura u djelima .nesa Durakovića i ?a4rudina 5izvan%e0ovića" i kod nji4 jeovaj sok uspostavljao i uvezivao nacionalne kontinuitete* Iz0leda da se on odatle sretno ulio iu Kazazov kritiki metod i esejistiki jezik*

#aključak

Kazazova studija va#no je djelo u prouavanju %o1njake knji#evnosti na na1im odsjecima*/na zauzima sta%ilno mjesto u sila%usima za %o1njaku knji#evnost* Eu studiju studenti vole i

po1tuju* /na je tako3er nastala na akademiji kao doktorska disertacija* Eo je mo#danajuvjerljivije i najveće djelo o %o1njakoj knji#evnosti* U ovoj analizi vidjeli smo kako tastudija donosi pre0r1t op1ti4 mjesta karakteristini4 za akademsko prouavanje nacionalneknji#evnosti*

Stvarajući studiju na univerzitetu" Kazaz kao naunik nije imao sna0e otr0nuti se jednommetodu sklopiv1i svoju knji0u kao kola# razno%ojni4" dopu1teni4" nacionalni4 i

poststrukturalistiki4 mjesta* /n će kao teoretiar plesti i interkulturno* Sve te protivrjenosti

i totalna razdrtost ove studije" kao i njena stilska lakrdija" mo0u zauditi samo ono0a ko nezna da ova studija nastaje na akademiji" kao posljednjem mjestu na kojem se knji#evno1ću


11/314

danas tre%a %aviti" iz pera jedno0 autora koji u tom trenutku svojim kritikim razmi1ljanjem iteorijskim #ar0onom smjerno po1tuje sve zadatosti koje taj akademski sistem propisuje*Kazaz se zato u ovoj svojoj studiji du%oko klanja tradiciji" i knji#evnoj i kritikoj" on tutradiciju mora po1tovati" a da mu je pri tom dopu1teno politiki korektno ili%eralnokultivirano interkulturno odmjeravati" u %ezazlenostima*

Naravno da autor ove knji0e nije neki nacionalist" to smo vidjeli na osnovu nje0ovo0vi1e0odi1nje0 medijsko0 an0a#mana" ali tre%a imati u vidu da se po svojoj metodi i

promi1ljanju knji#evnosti nje0ova knji0a ne razlikuje mno0o od knji#evnopovijesni4 studijadeklarirani4 %o1njaki4 nacionalista* Eo je zanimljivo* Smije1no je i Kazazovo uzdanje danauno mo#e stvoriti odre3eni nacionalni knji#evni kontinuitet" odre3enu povijesnopoetikustrukturu nacionalne knji#evnosti* Eo je" naravno" prije sve0a politiko pitanje" i Kazaz u ovojstudiji ne pokazuje svijest o tome*

Analiza koju privodimo kraju mo0lo %i %iti zanimljiva i kao izvjesna releksija o iluzornostimedijske po%jede nad nacionalizmom* Eo je releksija i o naivnosti Kazazove opozicije

izme3u kulture" koja je oi1ćena od nacionalizma u polemikama i dru1tva u kojem je tajnacionalizam po%ijedio* Kao i o iluzornosti medijsko0 an0a#mana uop1te .vo jedne studijekoja svjedoi da nacionalni koncept trijumalno po%je3uje u knji#evnoj nauci" suverenoovla3ujući na na1im odsjecima i katedrama" u na1oj kulturi uop1te" toliko da su najva#nijestudije ak napisali kritiki intelektualci i teoretiari koji tom nacional-konceptu tako dado1enemjerljiv doprinos*

7)8 9a sve navode vidi intervjue i lanke: 4ttp:VVV*nacional*4rclanak))@')o%razovni-sustav-u-%i4-kovacnica-mrznje> 4ttp:VVV*kul*%a'()))'knjizevna-scena-u-%i4-skoro-da-ne-postoji-'

7'8 Eo me3utim ne propu1ta istaći .din Salinović u svojoj analizi Kljuaninovo0 Ge4ida* ,*.din Salinović* Stor tellers clu%" Sic %r* * Dostupno na:4ttp:VVV*sic*%aru%riketematedin-salcinovic-stor-tellers-clu%-%analizacija-zlocina-i-mor%idne-atrakcije-u-se4idu-zil4ada-kljucanina

http://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-to#_ftnref1http://www.nacional.hr/clanak/131721/obrazovni-sustav-u-bih-kovacnica-mrznjehttp://www.nacional.hr/clanak/131721/obrazovni-sustav-u-bih-kovacnica-mrznjehttp://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-to#_ftnref2http://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-to#_ftnref1http://www.nacional.hr/clanak/131721/obrazovni-sustav-u-bih-kovacnica-mrznjehttp://www.nacional.hr/clanak/131721/obrazovni-sustav-u-bih-kovacnica-mrznjehttp://akt.ba/bosniaca/mirnes-sokolovic-bosnjacki-roman-%E2%80%93-sta-je-to#_ftnref2


12/314

7inko Kre5o: Autonomija teksta i(li+ 8olitika i"entiteta

(Alija 2irić. Arheologija teksta. 7ES$ Sarajevo$ )-).+

I

+udući da je cilj ovo0a teksta kritika evaluacija knji#evnoteorijski4" knji#evnopovijesni4 iknji#evnokritiki4 koncepata koje nalazimo u knjizi Alije 2irića ;Ar4eolo0ija teksta “ $2irić'()(&" nek mi %ude dopu1teno da po3em od ocjena koje su o njoj već izreene i to suniverzitetski4 katedri* Mislim na recenzije 2irićevi4 kole0a s /dsjeka za knji#evnost naroda+iH sarajevsko0a ?ilozosko0 akulteta" Mu4idina D#anka i .nvera Kazaza" tiskane na krajuknji0e* 9a D#anka" 2irić je ;kritiar sa zavidnom teorijskom reerentno1ću=" ali i;%esprijekoran stilist=" te naposlijetku ;vrstan i samozatajan esejist i kritiar= $2irić '()(:

B(-B)&> Kazaz pak tvrdi da se kod 2irića radi o ;vje1tini pisanja" preciznosti analize"zavodljivosti interpretacije= $B&* Dok su tekstovi sa%rani u ovoj z%irci izrazito 4etero0enetematike i ormata" i D#anko i Kazaz sla#u se da linija koja ;Ar4eolo0ija teksta “ dajekonzistentnost knjige jest 2irićeva preerencija za stilistiku analizu teksta" tj* nje0ova %liskosts pristupom tzv* 9a0re%ake 1kole $A* ?laker" I* ?ran0e1" 9* Gkre%" ,* Qme0a&* 2oKazazovom sudu:

;Alija 2irić je u teorijskom i metodolo1kom po0ledu sljed%enik tzv* 9a0re%ake stilistike1kole" koja ostaje u imanentnom podruju knji#evno0a teksta" ali zna itekako preći prekotekstualni4 0ranica u mno0ostrukost kontekstualni4 pozicija" koje knji#evni tekst u se%eusisava ili i4 pak uvijek iznova 0radi* /vaj rukopis to potvr3uje u svojoj naj%oljoj kritikoj

liniji" a ponajprije na implicitnoj osnovi" jer se 2irić u 4edonizmu svoji4 interpretacija ukazujekao neko ko nadvladava etnokulturnu normu i kanon otvarajući se za oso%enu vrstuinterkulturalne knji#evne interpretacije*= $B'&

Gtovi1e" isti recenzent ustvrdit će kako:

;2irićeva Arheologija teksta vraća nas dostojanstvu struke" autonomiji njeno0 polja" dra#iistra#ivanja" 4edonizmu interpretacije" jednom rijeju knji#evnosti i kulturi van doma1ajastvarnosti koja nas okru#uje kao pustinja 1to stalno raste" preplavljuje nas i od koje ceptimo ustra4u*= $B&

/d naivne di4otomije izme3u ;teritorije= teksta i vanjsko0a svijeta" 0dje %i kritiarski okusklizio od jedno0 do dru0o0a po volji" veći pro%lem predstavlja recenzentovo uvjerenje da je;dostojanstvo struke= mo0uće naći i od%raniti ;van doma1aja stvarnosti= $;pustinje 1to stalnoraste=" kako on to poetski postavlja&* Kao da već okretanje autoritetu Eeksta" koje i0noriramaterijalnost knji#evnosti kao dru1tvene prakse" ne predstavlja vrlo materijalan i;izvantekstualan= ideolo1ki 0est Eo 1to %a1 .nver Kazaz" koji je kritiarski renome stekao

pi1ući o knji#evnosti i ideolo0iji" lakonski zao%ilazi ovu notornu injenicu ne sluti na do%ro*

II

2o0ledajmo kako iz0leda 2irićev stilistiki metod" koji o%ojica recenzenata istiu kaonajznaajniju karakteristiku nje0ova kritiko0 pisanja* +udući da poezija Maka Dizdara spada

http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identitetahttp://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta


13/314

u privile0irane 2irićeve teme" izdvojimo nekoliko odlomaka iz nje0ove analize Dizdareve pjesme Gorčin:

;Najsna#niji dojam u pjesnikovoj intervenciji ostavlja svakako nova i nepotro1ena rije gorčin" koja predstavlja ovjeka ija je du1a ispunjena 0orinom i koja je postala sinonim za

ovjekovo stradanje* Sintetsko ime za ovjeka koji je %aen u #ivotnu avanturu oznaavanje0ovu opću" 0eneralnu vrijednost i nje0ovo primarno odre3enje iskazano gorčinom" kaoosnovnom atri%uirajućom konstantom* !orinov nemu1ti jezik pro0ovorio je u pjesnikovojuo%razilji" o#ivljavanjem autentino0 svjedoka* $'&

$P&

Analo0no Derridinoj dekonstrukciji ;koja je istovremeno raz0radnja i 0radnja" pri emu je %itan pojam istovremenosti z%ivanja=" Dizdar rekomponuje zadate cjeline i o%avlja;destrukciju zadato0= i istodo%no konstruira novostvorenu vrijednost* $'J&

$P&

5ije vojnik u na1oj epskoj naslije3enoj svijesti i0urira redovno prema visokoairmativnimatri%ucijama" junaka i 4eroja sa patosom ovjenane slave i ponosa" me3utim sa rijeju gorčinona zado%iva nove konotacije i drukiju semantiku* $P& ,ojnika sada odre3uje 0orina" a neslava i to je sasvim novi tip junaka" anti4eroja" pa vojnik postaje metaora univerzalno0ovjeka*

$P&

Paradoks kao osnovna stilska orma na kojoj je pjesma koncipirana" sadr#an u injenici da!orin le#i u zemlji svojoj" ali na baštini tuždi" na tu3oj oevini" pokazuje nje0ovue0zistencionalnu tra0iku u ukupnom suoenju lirsko0 su%jekta sa nesklonim svijetom" ali idi0nuti 0las ,jeno0 2ravednika" koji #ivotni poraz preo%raćuje u moralnu po%jedu* $)&

$P&

Autentinost pjesniko0 koda i sna0a pravedniko0 0lasa pojaava se upotre%om ar4aino0 jezika koji se realizira na nivou leksike: ase ležit žih baština tuždi* Stvarajući potre%nuatmoseru svevremenosti i onovremenosti ovaj jezik svjedoi o prevladavanju i pravednikomu%la#avanju ljudske ni1tavnosti*= $'&

2rvo 1to upada u oi jest nespretna sintaksa" ili" rijeima samo0 2irića" ;nemu1ti jezik= ovi4redaka: tu rije ;predstavlja= ovjeka" injenica ;pokazuje e0zistencionalnu tra0iku=" ova se

pak o0leda =u ukupnom suoenju lirsko0 su%jekta sa nesklonim svijetom=" dok ar4aini jezik relektira ;pravedniko u%la#avanje ljudske ni1tavnosti=" itd* No" ove ;smetnje= u jezinommediju nisu svodive na pro%leme ;stilske= ili ;ormalne= naravi: u njima se" naprotiv" o0ledasu1tinska terminolo1ka" metodolo1ka i teorijska konuzija* 5ecimo" kako to da Dizdarev

pjesniki postupak djeluje ;analo0no Derridinoj dekonstrukciji= 2irić olako uspostavljaekvivalenciju izme3u literarno0 prosedea s jedne" i teorijsko-ilozosko0 koncepta s dru0estrane: i Dizdar i Derrida" po njemu" naprosto prakticiraju ;istovremenu raz0radnju i 0radnju=$kao 1to ćemo vidjeti" ova vrsta konuzije nije strana autoru Arheologije teksta&* Nadalje"

svoju analizu mjesta i uinaka oksimorona i paradoksa" kao i unkciju ar4aino0 voka%ulara u pjesmi" 2irić smje1ta unutar o%zora poezije-kao-0ovora-autentinosti: poezija donosi istine o


14/314

;univerzalnom ovjeku= $%ezostatno je 4umanistika&> ona se realizira kroz ;autentini pjesniki kod=" ili ;autentino svjedoenje=> ona 0ovori trans4istorijski" neo0raniena ikakvim povijesno-materijalnim koordinatama* I sama ;Intertekstualnost Dizdareve poezije isrednjovjekovne epi0raike=" kako 0lasi naslov citirano0 o0leda $'-(&" tu i0urira kaoinjenica suspendirana u vakumu" idealistiki proces ;dijalo0a s tradicijom=" 0dje se ;izvorni

tekstovi= i ;moderni postupak= nalaze ne0dje na pola puta* Fer" ocrtav1i ovako vlastita pola#i1ta

2od izvornim tekstovima podrazumijevamo korpus srednjovjekovni4 epitaa" natpisa nastećcima" koje je Dizdar" rekli smo to već" prikupljao" komentirao i nauno valorizirao*Me3utim" nji4ova se unkcija nije time iscrpla" zapravo sve je to %ila predi0ra" uvod uuspostavljanje pjesnikovo0 temeljno0 poetiko0 principa> uvo3enje epitaa kao interteksta"

prema emu se odnosi nje0ova pjesma* $'B&

2irić u potpunosti i0norira pro%lematiku povijesno0a" kulturno0" politiko0 i literarno0konteksta iz koje0a dolazi Dizdareva poezija* 5ecimo" otkud uopće pjesnikova 0esta okretanja

pisanim tra0ovima pro1losti 2rotiv koji4 i kakvi4 tendencija on nastupa Kako se ova poezija" u svoj svojoj tekstualnoj slojevitosti" ukazuje itatelju danas-i-ovdje /stajemouskraćeni i za makar povr1an poku1aj uvida u ova i ovakva pitanja* 2irićevo s4vaćanjetekstualne ravni kao neupitno autonomna polja prouavanja teorijski nastoji le0itimiratirecenzent Kazaz: po njemu" 2irićevi tekstovi zapravo ;upozoravaju da nema u knji#evnojnauci i kritici superiorno0 metoda=" tj* ;da se radi samo o jednom jedinom pitanju valja litekst" kakva je interpretacija" kako se ona ita $P&= $B'-B&* /vo %i znailo da 2irićeva4istoristiki i akontekstualistiki tretman knji#evno0a teksta vlastitom konzistentno1ću idosljedno1ću mo#e parirati teorijski inormirani$ji&m materijalistikim itanjima* Kao

protute#u toj Kazazovoj tvrdnji" navedimo lucidni komentar Eerra .a0letona o kultu !losereadinga kojim se an0loamerika Nova kritika suprostavila 4istorizmu u knji#evnojznanosti:

=2oziv na !lose reading " zapravo" podrazumijeva vi1e od insistiranja na tome da se tekstu pokloni zaslu#ena pozornost* Njime se neiz%je#no su0erira da se valja koncentrirati na to prijene0o na ne1to dru0o: na rijei na papiruT prije ne0o na kontekste koji su i4 proizveli i koji i4okru#uju*W $.a0leton '((: > prijevod moj&

Gtovi1e" ma koliko se odre3eni interpretacijski pristup deklarativno o0raniavao na ;rijei na papiru=" on ostaje uvijek-već kontekstualan %arem po onome 1to podrazumijeva" po onomdru1tvenom 4orizontu koji interpretator implicitno usvaja te zdravorazumski uzima za

;prirodan=* /d to0a nisu %ili izuzeti niti Novi kritiari" a ne mo#e %iti ni dana1nja %4akademska knji#evnoznanstvena produkcija ponajmanje autor ;Ar4eolo0ija teksta“* Kakose taj uinak oituje u 2irićevom sluaju

Naime" kao neiz%je#an implikat u svim nje0ovim interpretacijama pojavljuje se #ilavikulturidentitetski undament* Eo znai da se za 2irića ;podrazumijeva= kako knji#evnostunkcionira kao or0anski dio identitetske zajednice: ova je su1tinski odre3ena kulturom" autjelovljenje same ;kulturne supstance= jest upravo knji#evnost* Gtovi1e" knji#evnost jes4vaćena kao dra0ocjen jamac povijesnog kontinuiteta zajednice" instanca koja dajeko4ezivnost njezinom identitetu" ini 0a prepoznatljivim %ez o%zira na sve 4istorijske

promjene i prevrate* Naspram neprijateljski4 poku1aja da alsiiciraju našu povijest" stoji

istina o nama" ovjekovjeena u našoj knji#evnosti 0lasila %i ta lo0ika* /no "i za iju sedo%ro%it 2irić skr%i jesu s jedne strane +o1njaci" a s dru0e esencijalni" trans4istorijski


15/314

$id&entitet koji se zove ;+osna= a koji se pojavljuje kao prirodni i or0anski okvir trajanja %o1njake zajednice7)8* Fedan je od leitmotiva u 2irićevim kritikama jest evokacija ;+osne=kao privile0irano0 predmeta kako literarne o%rade" tako i kritike releksije* 2rimjerice" evokako on komentira pripovijetku ;Kaimija= Dervi1a Su1ića:

=Istina o +osni mo#da je na sredini izme3u ove ne0ativne i sumorne slike koju iz0ovarauitelj i ove tajanstvene" a tako #ivotne" koju iz0ovara Kaimija" jer dok 0od ima oni4 kojilju%av prema +osni osjećaju kao kurjaku 0lad" ova zemlja ima %udućnost* Izme3u krajnosti>

%ezna3a na jednoj i pomamne žudnje za grijehom" na dru0oj strani" opstaje ona tanka" ali postojana nit" koja nas ve#e za +osnu" a koju" zapravo" i ne tre%a imenovati*W $'-&

9a 2irića" ;+osna= predstavlja pose%nu transcendentalnu instancu" prostor koji nas 4tjeli-ne4tjeli sud%inski o%ilje#ava i ve#e uz se%e* ;+osni= nije mo0uće pristupiti racionalno-empiristiki" niti spekulativno-teorijski ona je pojmljiva iskljuivo kroz osjećanja" instinkte"kroz neko oso%ito ulo kojim se oslu1kuje njezina ;%it= ili ;du4=* Ideolo0em ;%osanske

pose%nosti= 2irić izrijekom evocira u tekstu o pjesni1tvu 9il4ada Kljuanina:

Svije1ću o %osanskom sinkretizmu $smjesa kao kod Hume" Maka" Skendera" Su1ića i dru0i4&"Kljuanin se prepoznaje u neprekinutom nizu %osanski4 tra0anja za identitetom* $P&+osansko %iće ostalo je podlo#no preklapanju i mije1anju razliiti4 svjetonazora $na jednomramenu Azrail#na drugom $adogost &" islamsko0 i %o0umilsko0 u pjesnikovom primjeru" koji

po0a3a samu su1tinu* $'C&

;+osansko %iće= mjestimice i ;%o1njako=" %udući da se autor slo%odno kreće izme3u ovi4dviju pojmova kao me3uso%no zamjenjivi4 ukazuje se ovdje kao povijesna konstantaneovisna o ma kakvim politikim ili ideolo1kim" rjeju materijalnim 0i%anjima*+osansko%o1njako %iće primordijalna je cjelina ijoj emanaciji tako razliiti autori kao 1tosu Dizdar" Su1ić ili Skender Kulenović ne mo0u umaći> već svojim zanimanjem za odre3eneteme ili kontroverze" potpali su pod njezin utjecaj* Eakav 2irićev opskurantizam i

primordijalizam i0urira upravo kao nalije nje0ove naoko racionalne i ideolo1ki neutralnemetode analize redak-po-redak*

III

9animljivo je po0ledati 2irićevo tumaenje poezije 9il4ada Kljuanina" pisca notorno0 posvojim 1ovinistikim stavovima $knji0a tekstova %a ja prezirem &rbe" roman 'ehid P&*

Naime" povodom jedne Kljuaninove pjesnike z%irke 2irić evocira ni manje ni vi1e ne0o

Sartreovu zamisao an0a#mana" kao etike o%aveze pisca i intelektualca:

Nje0ov 7Kljuaninov" op* D*K8 an0a#man s4vaćam kao aktivan stav umjetnika premadru1tveno-politikoj stvarnosti i jasan diskurs prema 7stil8 aktuelnim" z0usnutim 4istorijskimz%ivanjima* 2o1ten intelektualni an0a#man* Nje0ov an0a#man zvoni na uz%unu i prokazuje;velike vode 1to nas %rode= $'BC&*

U nastavku itamo mali 4istorijat pojma an0a#mana" 0dje 2irić poja1njava s4vaćanje ovo0akoncepta kod Sartrea" Adorna" +ac4elarda* 5eerenca na ova imena tre%ala %i priskr%itiKljuaninovom pisanju le0itimitet koji %i 0a promovirao u ne1to vi1e od puko0a 0oriva za

Na1u Stvar* Autor 0ovori o Kljuaninovom ;an0a#iranom poetskom postupku=: ne radi se"

poruuje nam on" o 1ovinistu s dna kace" ne0o naprosto o speciino an0a#iranom autoru*

http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftn1http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftn1http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftn1


16/314

Umjesto da ovaj 2irićev manevar rontalno napadnemo" usporedimo 0a s jednim dru0immjestom iz ;Ar4eolo0ija teksta“* 5adi se o 2irićevoj ocjeni Pobuna Dervi1a Su1ića:

=Najveća zamjerka Su1ićevoj temi ljudske po%une le#i u nje0ovom esto na0la1enomideolo1kom diskursu" koji po%unu 0enerira 7stil D*K8 iz ideolo0ijski avorizirani4 socijalni4

slojeva dru1tva 7sic8 $ selja!i radni!i irgati rudari& i na taj nain umanjuje njezinopćeljudski karakter*W $&

Nema za%une: za 2irića stupanje pod okrilje nacionalne Stvari valja po4valiti kao4valevrijedan primjer ;an0a#mana=" dok ljeviarski politiki podtekst tre%a prokazati kao;ideolo1ki diskurs= ne1to strano" artiicijalno i nepo#eljno* Iz ove perspektive" pripadnost;Nama= nadideolo1ki je determinirana i ;općeljudski= postulirana" makar se realizirala i kroznaj0ru%lji 1ovinizam* S dru0e strane" svaka tendencija koja miri1e na marksizam iilisocijalizam ne mo#e %iti dru0o doli neprirodna pojava" izopaenje" mali0nitet na tkivuzajednice* Me3utim" valja na0lasiti da ;nesretna okolnost= Su1ićeva ljeviarsko0 an0a#mananeće sprijeiti 2irića da ovo0a u konanici %ezostatno prepozna kao bošnjačkog autora:

9a razliku od Andrića koji istrajava na ne0ativnoj slici +osne i njezino0 naroda koji jedeinitivno zatrovan mr#njom" Su1ić pravi aktivistički kontrapunkt tra#eći kroz pobunubošnjačkog čovjeka 7kurziv D*K8 i onu dru0u stranu ove slike kako %i se uspostavila kakva-takva ravnote#a i realnija slika* $'&

2remda 0rdi Su1ića z%o0 vi1ka ;ideolo0iziranja=" 2irić ne dovodi u pitanje status ; Pobuna“kao kanonsko0a teksta bošnjačke knji#evnosti* Da %i takav za4vat uinio mo0ućim" on ćeSu1ićev in0eniozni literarni prikaz klasne %or%e kroz stoljeća reinterpretirati kao pripovijest o;po%uni %o1njako0 ovjeka=* /vaj revizionizam" dakle" nije sam se%i svr4a> on je u slu#%iideolo1ke operacije depolitiza!ije* Knji#evni kanon identitetske zajednice" općenito"konstituira se na depolitizatorskom principu: svaki politiki rascijep koji dijeli kanonsketekstove nastoji se sanirati navodnim ;or0anskim= vezama koje %i i4 dr#ale na okupu* Ikrajnja me3uso%na nepomirljivost politiko-poetiki4 pozicija kao 1to su to npr* one Dervi1aSu1ića i 9il4ada Kljuanina mo#e tako %iti ;pripitomljena=" svedena pod zajedniki nazivnik

jedinstveno0a $ovdje %o1njako0& identiteta7'8* Na koji nain 2irić takvim i srodnimideolo1kim pretpostavkama ;nadvladava etnokulturnu normu=" ostaje eni0ma*

I,

,eć sam spomenuo" povodom Derride i Dizdara" metodolo1ku konuziju kojoj svjedoimo

kad 0od autor ;Ar4eolo0ija teksta“ poku1a operirati teorijskim kate0orijama* Ni1ta %olje neilustrira taj pro%lem od o0leda pod naslovom ;Qenski 0lasovi u %o1njakoj knji#evnosti=$'')-'C&* 2rvi dio teksta $'')-''& sadr#i kratak pre0leda eminizma kao teorijsko-

politiko0a pokreta" od ,ir0inije Xool do 1ezdeseti4 0odina pro1lo0 stoljeća $s jednimo0ledom 9denka 6e1ića o eministikoj kritici iz z%ornika ;&uvremena tumačenjaknjiževnosti“ kao jedinom reerencom&* /dma4 u nastavku" me3utim" 2irić s eministiketeorije odjednom prelazi na književnost " i to %o1njaku knji#evnost prije 2rvo0a svjetsko0 rata$&* Iako je ova ;poznata kao patrocentrina=" pi1e on" ;TprimilaT su se tri #enska 0lasaT:Umi4ana uvidina" Naija Sarajlić" Ha%i%a Stoević $''&* /d ove tri spisateljice" 2irić će se

%aviti samo Naijom Sarajlić" koja je" po njemu" ;ostavila najdu%lju %razdu u na1ojknji#evnosti= $''B&* No" taman kad pomislimo da ćemo o djelu Sarajlićeve itati u koliko-

toliko rodno deiniranom kljuu" autor ponovno zaokreće: on najprije daje ekskurs o (iseru"asopisu u kojem je Sarajlić o%javljivala svoju prozu $''B-''J&" potom naratolo1ki analizira

http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftn2http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftn2


17/314

njezinu pripovijetku ;Anadolija= $'(-')&" da %i zakljuio kako Sarajlićeva ovom pripovijetkom daje vidljiv doprinos razvoja %o1njake knji#evnosti u pravcu modernistiko0individualizma" na0ovijestiv1i" me3u ostalima" i Musu Lazima Latića $'-'B&* /stavimosad po strani poprilino suspektnu tezu o Sarajlić kao literarnoj modernizatorici avant lalettre* Naime" primjerima iz ovo0a 2irićevo0 eseja #elim ilustrirati posvema1nji nedostatak

strukturiranosti i koherentnosti od koje0 uestalo pate nje0ovi tekstovi* Sa zapadneeministike teorije na %o1njaku knji#evnost" s prie o patrijar4atu i ;#enskim 0lasovima= na (iser i stanje ;%o1njako0 %ića= poetkom pro1lo0a stoljeća" s naratolo1ke analize jedne pripovijetke na stanje kolektivne svijesti zajednice ovakvi se rezovi kod 2irića ni#u %ezzajedniko0 teorijsko0 imenitelja ili metodolo1ko0 zale3a* U takvoj ;spontanosti= mo0uće je ida se u knji#evnosti pronalaze ilustracije teorijski4 metoda" ili da se eminizam poku1ava

pomiriti s or0anicistikom lo0ikom identitetske zajednice*

,

/vim opaskama nastojao sam ukazati ne samo na manjkavosti 2irićeve knji0e" ne0o i na

neutemeljenost ocjena koje su o njoj izrekli recenzenti* Do potonje0 mi je %ilo pose%no stalosto0a 1to su recenzije potpisali ljudi sa sim%olikim kapitalom akademski situirani4 znalacaknji#evnosti* Kontrastirajući nji4ove 4vale na raun 2irićevi4 tekstova s vlastitim poi0rajmose terminom bliskim čitanjem ovi4 o0leda" najprije sam poku1ao pokazati kako 2irić"naprosto" ne radi i ne posti#e ono 1to nam se tvrdi da radi i posti#e: o ;nadvladavanjuetnokulturne norme=" i to jo1 iz pera ;%esprijekorno0 stiliste=" te1ko da mo#e %iti rijei*

Nadalje" moj zakljuak %io %i dijametralno suprotan: daleko od to0a da nudi svje#u i drukijeinormiranu perspektivu za itanje kanonski4 tekstova" 2irićeva knji0a %ezostatno se upisuje u4e0emonu knji#evno4istorijsku i knji#evnokritiku paradi0mu u +iH onu kulturidentitetsku*9a nju je krucijalan" s jedne strane" ideolo0em estetske autonomije teksta: tekst mo#e %itiintepretiran i tretiran jedino kao umjetnika injenica univerzalne vrijednosti i ljepote" kojatranscendira svaki materijalni $kulturni" dru1tveni" politiki" povijesni& kontekst u kojem jenastala i u kojem e0zistira* S dru0e strane" ideolo1ki 4orizont kulture-i-identiteta" tj* okvir identitetske zajednice" u ovoj vizuri unkcionira kao ;prirodan= okvir izuavanja knji#evnosti>dru0im rijeima" ;apolitino= itanje" orijentirano na ;isto estetsku= vrijednost" sa so%omnosi kulturnoidentitetski undament kao nezao%ilazan implikat78* .ksplicirajući i slijedećiove kriterije" nastojao sam demonstrirati kako ;Ar4eolo0ija teksta“ u potpunosti ostaje uokvirima dominantne paradi0me* Uz to" autorov manjak %ri0e za konzistentnost vlastito0teksta koja se o0leda u ormalnoj i metodolo1koj z%rci ujedno pro%lem je koji se ne dazao%ići*

09EA,A

.A!6.E/N" Eerr* '(( 7)J8* )iterar* Theor*+ An ,ntrodu!tion* Minneapolis: Universito Minnesota 2ress*

K5.H/" Dinko* '())* ;Knji#evnost" teorija" ideolo0ija nekad i sad=* AKT * U56:4ttp:akt*%a%osniacadinko-kre4o-knjizevnost-teorija-ideolo0ija-Y.'Y(YJ-nekad-i-sad

M/NIK" 5astko* '((C* -ulija Primi! v slovenski književni vedi* 6ju%ljana: 9alo#%a Sop4ia*

http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftn3http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-knjizevnost-teorija-ideologija-%E2%80%93-nekad-i-sadhttp://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftn3http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-knjizevnost-teorija-ideologija-%E2%80%93-nekad-i-sad


18/314

M/NIK" 5astko* '((* ;90odovinopisje kod identitetska vednost: trije slovenskiz0odovinarji o raz%itju ju0oslavenske ederacije=* U: .ddogodenje zgodovine / primer

-ugoslavije* 6ju%ljana: 9AK" J-B*

2I5IL" Alija* '()(* Arheologija teksta 0eseji studije prikazi kritika12 Sarajevo: D.S*

GU,AK/,IL" Mi1ko* '((C* ;Mno0ostruka lica kanona: KAH/H ili KAN/NI mno1tvo pitanja s od0ovorima=* U: &arajevske sveske -J: )))-)')*

7)8 Insistiram na pojmu identitetske zajedni!e" naspram općepri4vaćeno0 odre3enja;konstitutivni4 naroda= u +iH kao na!ija> distinkciju sam preuzeo od 5astka Monika$Monik '((&* Dok je nacija" prema Moniku" politika tvorevina moderne provenijencije"

politički i pluralistički odre3ena" identitetska zajednica" kao izrazito postmoderan enomen"izrasla je na kulturalizmu: ona se%e percipira kao apolitinu kulturnu tvorevinu" koja i samu

zamisao politike tj* politiko0 suko%a s4vaća kao prijetnju vlastitom ;jedinstvu=* 9arazliku od nacije" koja suverenosti te#i s ciljem interakcije s dru0im" ravnopravnim nacijama"

projekt identitetske zajednice du%oko je izola!ionistički" izrastao na paranoidnom stra4u od;zatiranja identiteta=*

7'8 Kako Monik na0la1ava u svojoj studiji o povijesti interpretacija ?ranca 2re1erna $'((C&"ideolo1ka unkcija kanona u identitetskoj zajednici razlikuje se od unkcije kanonske lijepeknji#evnosti u klasinome nacionalno konstituiranom dru1tvu* Naime" ulo0a kanona nekoć je

%ila da ostvari pozadinu za ;idejni pluralizam= dru1tva tj* da ponudi ;relativno autonomno= polje na kojem će se razliite interpretacije" ukorijenjene u razliitim ideolo1kimundamentima" natjecati" suko%ljavati i %oriti za premoć $Monik '((C: )B&* Identitetskazajednica" me3utim" poznaje tek monolitni" neproturjeni kanon" kojim se knji#evnost #eliiksirati izvan doma1aja svako0 kulturno0" politiko0" ideolo1ko0P suko%a ianta0onizma> interpretacija kanonski4 tekstova unaprijed je ;povjerena= vizuri identitetskeideolo0ije* / potonjem tako3er v* Guvaković $'((C&*

78 9a daljnju ela%oraciju i kritiku kulturidentietske paradi0me" tj* njezine ideolo1ke pozadine"implikacija i unkcija u postju0oslavenskoj knji#evnoj 4istorio0raiji i kritici" vidi moje prilo0na ovoj stranici o studiji Ned#ada I%ra4imovića o Mid4atu +e0iću $Kre4o '())&*

http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftnref1http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftnref2http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftnref3http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftnref1http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftnref2http://akt.ba/bosniaca/dinko-kreho-autonomija-teksta-ili-politika-identiteta#_ftnref3


19/314

;asmina Bajramović: 7ija&noza ne"orečenosti

($ Bosnia Ars$ Sarajevo$ )).+

9%irka eseja" kritika" prikaza i studija" o%jedinjena pod naslovom ;2rokrustova veernja1kola=" a ovjerena autorskim peatom ,edada Spa4ića" ulazi u sila%use $pod oznakom;nauna literatura=& ak 1est predmeta 1iroko0 tematsko0 raspona" od srednjevjekovne iorijentalne knji#evnosti u +iH" preko uop1tene parcelacije %osansko4erce0ovakeknji#evnosti na komade po kojima se $semestralno & izuava" do o%lasti zvane;+osansko4erce0ovaka kritika i esejistika=* /pravdanost ovakve sveprisutnosti vjerovatno jeizazvana 0olemim o%u4vatom 0ra3e koju Spa4ić kritiki posmatra" karakterizira" i %ezo%zira 1ta o tome autor sam 0ovorio na stranicama ove knji0e evaluira i procjenjuje*

Nesumnjivo je ova namjera data do znanja i itaocu" pri prvom po0ledu na naslov: #eli se"vjerovatno" aludirati na kritiku ;po mjeri=" koju autorov %ez0re1ni znanstvenonauni instinktsmje1ta u ;pravi ko1=* /vakav naslov o%avezuje to0 kritiara" takvo0 o%dareno0 pojedinca" da

zaista svoj zadatak ispunjava dosljedno tezi koju je postavio* Da li" me3utim" ova prokrustovska antazma do%ija i dru0e konotacije" da li nalije to0 zloslutno0 kreveta u koje2rokrust smje1ta svoje 0oste predstavlja o%avezivanje itaoca da %ez po0ovora pri4vati ono1to mu autor nala#e kroz svoje analize Eanije" ko je du#an da po4a3a Spa4ićevu veernju1kolu ;po mjeri= I ijoj mjeri Kritike itaoca Autora Svi4 zajedno U konanici" da liautor uspijeva predstaviti i analizirati svu 0ra3u koja je predmet nje0ovo0 analitiko0 interesa"metodolo1ki jasno i precizno" ar0umentovano i potkrijepljeno primjerima" a sve u skladu s

pomalo nez0rapnim naslovom" podatnim za raznorazna uitavanja Autori recenzija $.sadDuraković i Qeljko !ra4ovac& tvrde da je ovaj eksperiment u potpunosti uspje1an" da rukopis;svjedoi o naunoistra#ivakoj konzistentnosti i kompetentnosti=> radi se o naporu ;da natemelju do sada istra#ene 0ra3e dose0ne same korijene %o1njake knji#evnosti koji se#u

du%oko u povijest= $.* Duraković&> nje0ov napor se mo#e usporediti sa ;svojevrsnim WvelikimspremanjemW u domaćoj knji#evnoj znanosti i kritici=> ovdje ;nema ni trunke trivijaliziranja iideolo0iziranja u %ilo kom o%liku= $Q* !ra4ovac&* 2oku1at ćemo se dr#ati upravo ovi4

perceptivni4 smjernica koje nam nude recenzenti u svojim po4valnim ;kritikama kritike=:konzistentnost" napor da se dose0nu ti korijeni %o1njake knji#evnosti" koje je povijestdo%ro4otno zalijevala i u ijem su se okrilju u0njezdili" ;veliko spremanje= neuredno0domaće0 kritiko0 ar4ivarija" te odmak od ideolo1ki4 nanosa*

-. Ko o"ržava izivićeve testamente

2odijeljena u dvije o%lasti $;Akademsko vee= i ;Kritiko poveerje=&" Spa4ićeva studija je

koncipirana na nain da o%u4vati kritike radove i znanstvenonaunu ostav1tinu ;%ardova=ovda1nje kritiko-teorijske misli" po0lavito Mu4sina 5izvića i Mid4ata +e0ića"

pro%lematizirajući kljune stavove" kao i platorme s koji4 nastupaju* /vom dijelu su pridodate analize Kulenovićevi4 soneta" +a1a0ićeve i Latićeve poezije" Sijarićevo0 romana;Konak=" Ma1ićevi4 neo%javljeni4 memoara" Fer0ovićevi4 romaneskni4 postupaka i tematske

pro%lematike" prozni4 i poetski4 uradaka 9il4ada Kljuanina itd* U ;Kritikom poveerju="kako mu sam naslov su0erira" sadr#ani su koncepcijski i recepcijski ;lak1e= prijemljivi

prikazi ;recentne %osansko4erce0ovake proze i poezije= $opet Kljuanin" Samard#ić"Fer0ović" zatim !ra4ovac" Mujkić" Hajdarević" Ma4muteendić i dru0i&* U samom rasporedutekstova i zastupljenosti pojedinani4 autora" nije primjetan e0zaktan metod oda%ira>kontinuitet i me3uso%na veza ovi4 radova poiva" ako je suditi po recenzentskoj natuknici" na;povijesnom dijalo0u vrijednosti=* /pet" te su vrijednosti selekcioni oda%ir autorovo0vrijednosno0 suda" naroito ako se posmatra uvr1tavanje npr* neo%javljeni4 memoara

http://akt.ba/bosniaca/jasmina-bajramovic-dijagnoza-nedorecenostihttp://akt.ba/bosniaca/jasmina-bajramovic-dijagnoza-nedorecenosti


20/314

Mu4ameda Ma1ića* U tom sluaju mo#da je %analno i spomenuti italac ne mo#e imatikonkretan" zaokru#en sud ukoliko je proitao samo recenziju dato0 teksta" a" k tome" nema nimo0ućnosti skoro0 itanja* Slo%odni oda%ir oito je prisutan i na onu literarne vrste i #anra"ali je najvi1e pa#nje posvećeno odre3enim tezama koje se tiu knji#evne teorije i 4istorije"odnosno njeno0 mjesta u lokalnom kontekstu> dru0om dijelu knji0e manjka i prostora i

pa#ljive o%rade" pa ak i %olje koncepcije unutar samo0 rasporeda jedinica* Autor je" valjda"nastojao sainiti kritiki kola# razliito mapirani4 literarni4 uradaka" ali je evidentnanejednaka o%ra3enost jedinica i zadr#avanje na tezi" %ez naroito0 ekspliciranja* No" po3imoredom: prvi" i mo#da najindikativniji rad tie se pro%lematike 5izvićevo0 teksta ;2oetikamuslimanske%o1njake knji#evnosti=" pod naslovom ;2rilozi za tezu o kontinuitetu=* Kakose" oito" na 5izvićevom zavje1tanju lomi cjelokupna knji#evno-teorijska paradi0ma %4*

prostora na one koji pristaju na naslje3enu ideolo1ku platormu i ne preispituju je" te na onekoji su je napustili kako %i se oku1ali u vannacionalnim serama ;rada=" i Spa4ić se poku1avaisko%eljati iz me3uprostora u kojem le%di nje0ov rad* 2ropitivanje 5izvićeve teze o

pomjeranju datuma ;ro3enja= $sic& muslimanske%o1njake knji#evnosti na )'* stoljeće"izvedeno je samo ormalno: naprotiv" apsurd insistiranja na datumskoj e0zaktnosti jedne

nacionalne knji#evnosti potpuno je zakamuliran i od0urnut na dru0u stranu" dok se autor dr#ao 5izvićeve teze o ;unutarnjem kontinuitetu=* 9a1to ova pro%lematina mjesta ne uzimakao smjernicu za daljnje o%razla0anje" nije jasno* Autor poku1ava %iti ;5izvić mjesto5izvića=" pa nastaviti nje0ov posao dokazujući taj sanjani kontinuitet" kroz navo3enje

primjera kraji1niki4 pisama osmansko0 perioda i nji4ove $potpuno lo0ine& veze saadministrativnim spisima srednje0 vijeka" odnosno ormalno0 trajanja %osanske dr#ave* Niti

je tako lako iscrtati demarkacionu liniju na prijelazima epo4a" niti je te1ko zakljuiti da nova politika klima ne znai nu#no raskid sa svim 1to je pret4odno %ilo* Me3utim" pro%lematina je autorova namjera koja se nazire u cjelokupnom kontekstu: iz%risati 5izvićeve ideolo1kikontaminirane teze zarad oni4 koje nisu sporne u toj mjeri" a opet" %ez veće0 upu1tanja uoz%iljniju ar0umentaciju" tvrditi da je apsolutno nu#no nastaviti linijom koju je ucrtao

pret4odnik* 9arad e0a je" s jedne strane" ;deplasirano dvojiti postoji li %o1njaka knji#evnostod )B-to0 ili od )'-to0 stoljeća=" ali" s dru0e strane" nu#no dokazati unutarnji kontinuitetodre3ene knji#evnosti /d0ovor nudi autor: ;/snovni na1 cilj %io je ukazati da samoznanstveno neod0ovorna knji#evna 4istorio0raija dalekose#ne teze mo#e ostavljati u stanjule%denja %ez osnovno0 dokazno0 materijala u tekstualnim paradi0mama koji4 ponekad ima$ili se %arem nadaju kao takve& vi1e no 1to se u prvi ma4 vjeruje=* $)C& Dakle" neod0ovorno jeovakvo pitanje ostaviti neod0ovorenim" ali za1to 2a" ;nije iskljueno da neka dru0aepistema" ideolo0ija 0otovo izvjesno" dr#i ovako ormulirano pitanje za se%e aksiolo1kiodsudnim=* $)C& 2ri4vatimo li ove stavke autorove" mo#emo zakljuiti da je insistiranje nautvr3ivanju kontinuiteta ne samo pitanje politike" odnosno ideolo1ke va#nosti" već i pitanje

sveukupne vrijednosti jedno0 literarno0 djela* Me3utim" i tu se javlja jedna konuznazakoljica: ;2ri svemu tome" o posjedovanju ili neposjedovanju unutarnje0 kontinuiteta ipak ne mo#e ovisiti 4oće li %o1njaka i %osanska knji#evnost iz0u%iti ili do%iti na vrijednosti=*$)C& italac se ponovno vraća na poetak" vjerovatno z%unjen: da li jedno knji#evno djelonu#no pretenduje na estetski univerzalne vrijednosti" ali i na udo%no mjesto u knji#evnomkanonu da li 0a knji#evna 4istorija ini zaokru#enom cjelinom" apsolutnim literarnimidealom Ili se" naprosto" maniestuje" jo1 jednom" tipina 4ronina %oljka mali4 knji#evnosti

do%iti ovjeren rodni list koji 0arantuje neovisnost i kulturolo1ku pose%nost ini se" pak" da je rije o potonjem" 1to i sam autor eksplicira jednom znakovitom usnotom: o%ja1njavajući %osansku knji#evnost u njenoj kontaktnoj poziciji unutar okolni4 susjedni4 kulturno-knji#evni4 strujanja" upućuje na studije o %osanskim srednjovjekovnim kulturnim prilikama"

naroito istiući djelo Du%ravka 6ovrenovića" koje pod znak pitanja stavlja to op1te mjesto"slijepu taku kada je rije o o%jektivnom deiniranju mjesta %osanske srednjevjekovne dr#ave


21/314

i" napose" mjesta Orkve +osanske u toj dr#avotvornosti* Autor" ne %ez izvjesne su%jektivnosti"imenuje 6ovrenovićevu tezu neori0inalnom i razlikuje je od ostali4" ;prozirnotendenciozni4=" iskljuivo na osnovu znanstvenoneutralno0 tona" na kraju dosta tendencioznododajući da mo#da ;i jedan takav pristup maskira stanovite peridnosti=* Iako je" dakle" uznanstvenoneutralnom tonu 1to %i se moralo smatrati pozitivnim kvaliikativom svaka

studija koja odmie od kanonizirane vizije navodne pose%nosti unutar reli0ijski4 i kulturni4 prilika 1ire zajednice" do%rano iskori1tavane i zlora%ljene u raznoraznim nacionalno iideolo1ki postamentiranim teorijama o kolektivnoj 4istoriji i svim njenim supstratima" nijevaljana" a ini se da na tom testu padaju apsolutno svi %o1njaki autori" %ez o%zira naznanstvenonauni diskurs i terminolo1ki aparat* U tom smislu" konlikt Spa4ićevo0 nauno0 iideolo1ko0 opredjeljenja stalno je prisutan" ineći da se prvo povue na raun dru0o0* 5izvić

postaje centralnim okusom jo1 jedno0 eseja $;Make up i tranzicijske %ore=&" naroito nje0ovekritike releksije unutar studije ;Knji#evno stvaranje muslimanski4 pisaca u +osni iHerce0ovini u do%a austrou0arske vladavine=" koje su postale !onditio sine 3ua nonairmacije %o1njake knji#evnosti* /snovna teza od koje Spa4ić poinje svoje razla0anje $kojase naknadno transormira u jo1 jedan pro%lem odr#avanja interpretativne o%jektivnosti& jeste

5izvićev pozitivistiki pristup koji je neumitno i1ao na ruku o%o0aćenju kvantitativnosti %o1njake knji#evne 4istorije i re0istra pisaca*78 Spa4ić primjećuje ovaj ideolo1ki priklon" ali0a iz%je0ava dalje pro%lematizirati" poku1avajući opravdati ovo0 autora i nje0ove$van&knji#evne te#nje kroz 4istorijske prilike koje nisu po0odovale ;na1im= nacionalnim

povijestima knji#evnosti" uvjetovani4 da %rinu ;oko dija4ronijsko0 rasporeda injenica so%zirom na nacionalno-dru1tvenu pa tek onda knji#evnu vrijednost tekstova=* $C& Spa4ićevatvrdnja" koja %i tre%ala unkcionirati kao priznanje jedno0 znanstveno0 zastranjenja" u ovomkontekstu" ipak" opravdava 5izvićeve koncepte i ne dozvoljava nji4ovo osvjetljavanje" da %inekoliko redova kasnije %io uvjeren da %i dru0aiji po0led na ovo pitanje dao i dru0aijiod0ovor* Sadejstvo dru0i4 knji#evnosti" odnosno kontaktolo0ija" neosporna su taka tretiranjasveukupni4 procesa knji#evnosti koja se" u sin4ronom presjeku" naziva preporodnom*Me3uso%ni uticaji" preuzimanje poetiki4 o%razaca od ;veći4= knji#evnosti i u0ledanje naizvjesne uzore proces je koji se mora proći u odre3enom literarnom proiliranju ;mali4knji#evnosti=" ali je oito i %olna taka" jer osporava ;pedi0re= istoj toj maloj knji#evnosti"to%o#e joj oduzima le0itimet i prijei je da ormira vlastitu knji#evnu 4istoriju* Eaj sekompleks uvijek nadvija nad priu o ;du%okim korijenima= neke knji#evnosti" pa tako iSpa4ić poku1ava dokazati kako je mjesto ;%o1njako0 knji#evnokulturno0 enomena= unutar

ju#noslavenske interliterarne zajednice vrsto" a zanemareno> malo" ali neza%oravno* /pćasla%ost cjelokupne Spa4ićeve z%irke jeste nekompati%ilnost uvodne teze i tekstualno0razra3ivanja> ukoliko je poetni stav" u sluaju konkretno0 teksta" 5izvićeva studija oknji#evnosti preporodno0 perioda i ;uljep1avanje= knji#evne 4istorije zarad plodonosno0

doprinosa nacionalnom proiliranju +o1njaka" tada je potre%no dati primjere" o%jasniti i4 i ne %je#ati od kritike* Me3utim" autor se svim silama trudi da opravda spornu studiju" ak navodeći da se rizvićevsko unkcionaliziranje knji#evnosti provodilo" vjerovatno" ;mimoautorske intencije=* Kritiki tekst" odnosno analiziranje raznorazni4 knji#evni4 djela

podsredstvom ove ili one metode" vrlo je jasan i eksplicitan prikaz kritiareve tendencije darazlo#i to djelo" da 0a o%jasni ili konstruktivno predoi* Sve 1to se de1ava kao procesitalako0 napora da razumije tekst" ne mo#e %iti mimo autorske intencije* Kritiki tekst jesteapodiktian i ne ostavlja prostora slo%odnom tumaenju recipijentovom* Dru0im rijeima" sve

je crno na %ijelom* Eako je i Spa4ićev tekst iznevjerio svoju osnovnu tezu" vjerovatno ne;mimo autorske intencije=" već upravo njom vo3en*

U istom je kljuu i esej ;T2ru1acT i ine knji#evne starine=" iji je osnovni cilj $i ovaj put ipak moramo priznati da se autor dosljedno dr#i teze& knji#evno4istorijska z%rka" odnosno ono

http://akt.ba/bosniaca/jasmina-bajramovic-dijagnoza-nedorecenosti#_ftn4http://akt.ba/bosniaca/jasmina-bajramovic-dijagnoza-nedorecenosti#_ftn4


22/314

;veliko pospremanje= o kojem 0ovori jedan od recenzenata povodom Spa4ićeve studije&:autor zamjera Slo%odanu 2rosperovu Novaku prisvajanje %o1njaki4 autora unutar studije;2ovijest 4rvatske knji#evnosti=" po0lavito Hevaije" Kaimije" Me4meda .rdeljca i Had#iFusua 6ivnjaka* Eemeljni pro%lem ove studije je" prema Spa4iću" ne samo prisvajanje

%o1njaki4 autora" već iz%je0avanje nji4ovo0 detaljnije0 studiranja* Ne za1to" dakle" već kako

su oni prikazani" stvarni je razlo0 zanimanja za Novakovu studiju* /va je tendencijao#ivotvorena i preuzeta" dalje nastavlja autor" iz ;itanke= 4rvatske starije knji#evnosti autoraMi4ovila Kom%ola" koji je na slian nain $zlonamjerno& posezao iz ;%osanskomuslimanskeknji#evne tradicije=* Ne samo da Kom%ol ini atalnu 0re1ku preuzimanja" već iste te autoreukljuuje tek na ;dvije-tri stranice=" a nje0ov nastavlja $Novak& povećava ovaj volumen nasve0a ;devet stranica" dakle tek )Y ukupno0 volumena treće0 toma 2ovijestiT*= $& Spa4ić

je" ini se" lino uvrije3en 1to se njemu dra0i autori i nji4ov knji#evni znaaj nisu detaljnocitirali" tematizirali" analizirali i 0loriicali na" mo#da" vi1e od devet stranica" sluajno odajućida je taj kvantitet" o%im i volumen" ono emu knji#evna 4istorija tre%a te#iti* Istovremeno" orelevantnosti odre3eni4 %o1njaki4 autora se ne raspravlja" ali se %eskonano inovnikimmanirom" metodom ;prona3i i navedi=" na%rajaju spomenuta imena i za nji4 vezani akti* U

silnoj #elji da uka#e na tu 0re1ku" povodom Kom%olove studije autor navodi da je ;opsesijakontinuitetom opće $P& mjesto knji#evnosti mali4 naroda i mjesto na kom se ona dodiruje iopslu#ujuće nudi nacionalno-emancipacijskim pre0nućima politike= $C&" za%oravljajući da jei sam potvr3ivao" pa i nado0ra3ivao 5izvićeve teze o kontinuitetu" i to %a1 na ovimstranicama* Ne primijenjujući istu tezu na vlastite poku1aje" autor" ini se" uspjeva konstantnoairmirati proskri%iranu %o1njaku $knji#evnu& 4istoriju" odmiući od tradicionalni4 tumaenjasamo postmodernistikim teorijskim jezikom i ormalno postavljenom kritiarskomsuperpozicijom iz koje pro0ovara" a koja mu" valjda" priskr%ljuje autonomiju*

. Bivstvovanje na/ionalno& 8ostmo"erniste

U tom se smislu konlikt ra3a i u susretu plana izraza i plana sadr#aja: s jedne strane" %ri#ljivose nje0uje postmodernistika teorijska paradi0ma" ne samo u kritikom aparatu primjenjenomna date knji#evne tekstove" već i na nivou citirani4 i spominjani4 autora $Adorno" +iti".p1tajn" .ko" Derida itd*&" dok se s dru0e strane odr#ava na #ivotu slika knji#evnosti

%ezuvjetno skopane na svaku promjenu politike klime" odlune da pro#ivi i nad#ivi svakomo0uće preispitivanje koje ne dolazi iz od0ovarajuće nacionalneetike pozicije* EakoSpa4ićeva studija nudi esenciju postmodernistike recentnosti koja predstavlja zadnji modnitrend ovda1nje uskotrane kritike" prisutnu naroito u esejima kao 1to su ;Slika dru0o0 u6jetopisu Mula Mustae +a1eskije= i ;Identitet i dru0ost u Sijarićevom romanu KonakT="naslove o%likovane u kljuu slini4 i već vi3eni4 u seminarskim radovima na katedrama %4*

knji#evnosti* U prvom eseju ponu3eno je ima0olo1ko istra#ivanje +a1eskijino0 ljetopisa" koje poinje stereotipnim razmatranjima +osne i Herce0ovine kao prostora dodira razliiti4 kulturai civilizacija i konstatacijom da ;%osanski ovjek dru0ost nije percepirao preko zidovaimperijalni4 i civilizacijski4 0ranica ne0o ju je #ivio u najdoslovnijem smislu kao z%iljnost ineposrednost vlastite svakodnevnice=* $)@& Autor razdvaja spomenute Dru0osti u u#e i 1irekate0orije" odnosno ;u#i i 1iri ima0olo1ki smisao= $)J&" pri emu su u okusu u#e0 smisla

pojedinci dru0e vjeroispovijesti" odnosno ne-%o1njaci* /no 1to ostaje nejasno jeste kako jeovakva analiza povezana sa odrednicom ove studije kao prvenstveno knji#evne" jer je+a1eskijin ljetopis" prije sve0a" jedan mikroprikaz stanja svijeta u odre3enom vremenskom

presjeku* Spa4ić se ovdje ne %avi estetskim dometima" nainima opisa i sl*" već tematizuje pojedince koje je +a1eskija navodio" kao svojevrsne indikatore politike klime i me3uljudski4

odnosa $ponovo&" te" valjda" potvrde o mo0ućnostima multikuluralnosti ovi4 prostora*Uostalom" autor sam u zakljuku ka#e: ;+a1eskijini opisi" karakterizacije i komentari nikada


23/314

nisu vezani za konesionalni identitet imenovano0" uvijek su te karakterizacije" %ileairmativne ili ne0ativne" orijentirane ad 4ominem i vezane za konkretne ljude" a markiranasvojstva" u ima0olo1kom smislu" natkonesionalna" opća i univerzalna %ilo da se radi o

plemenitostima ili 0adostimaT $P&=* $'@& Ako je zaista tako" koji je razlo0 pisanja ovo0 eseja"ako sam +a1eskija nije ocjenjivao na osnovu pozitivni4 ili ne0ativni4 $stereotipni4& svojstava

Ako +a1eskijin ljetopis nadilazi konesionalnost" za1to i analiza ne mo#e ponuditi ne1to slino ako je zaista 6jetopis predmet interesa" emu uitavanje neki4 vanknji#evni4 pojava ikate0orija" osim ako se ne #eli predstaviti ma0ija su#ivota u pro1losti i %eskrajna tolerancija;2rvi4= prema ;Dru0ima=

U pretum%avanju ono0a 1to autor $Spa4ić& smatra po0odnim u datom trenutku" odnosnousvajanju odre3ene $vanknji#evne& ideolo0ije kao primata tumaenja" prednjae i kritike

posvećene I%ri1imovićevom ;,jeniku= i Kljuaninovom ;Ge4idu=* Autor" s4odno konvenciji pret4odni4 uradaka" pisanje poinje jasno" sa konstatacijom da se ovda1nja knji#evna kritikau0lavnom usmjerava na razlo0e oko teksta samo0" a da ne osporava roman na osnovu;kontraverzi u tekstu=* $'& U skladu sa reenim" dalo %i se zakljuiti da će sada sam Spa4ić

prekinuti tu jalovu tradiciju okololiterarni4 pitanja i zakljuaka" pa će podro%no analiziratitekstovne kontraverze" sljedeći vrlo jasnu i 0otovo imperativnu tvrdnju s poetka: ;Kljuna

pitanja na koja %i kritika tre%ala s tim u vezi dati od0ovore ne tiu se" me3utim" ideolo0ijsko0 postava romana kao takvo0 niti podudarnosti ideja i stavova koje zastupa 0lavni junak sideolo0ijom autora kao 0ra3anske linosti" već estetske vjerodostojnosti kreirano0 svijeta"unutarnje motiviranosti i komposi%ilnosti $sumo0ućnosti& centralne romaneskne svijesti sadru0im konstituensima u slo#enoj mre#i unutarstrukturni4 odnosa koju ispliće tekst $podvuklaF* +*&=* $'& Da li će to Spa4ić ovim tekstom uiniti Ne" jer on nastavlja u maniruvanknji#evni4 raspredanja" pa prvo poja1njava delikatnost ove teme unutar ;%osansko0multikonesionalno0 ansam%la=" pa onda prelazi na prepriavanje a%ule i malo o%ja1njavanjaiste te osporavane ideolo0ije* Sav kritiarev trud da markira I%ri1imovićev roman kao djelodostojno itanja jesu tri reenice u zakljuku: ;Svi su %esmrtnici tu da se ostvare kao

punoznane i #ivopisne literarne kreature" a ne da %i tek veriicirali nekakav doktrinarni primat 0lavno0 junaka* Samosvojni" katkad i dirljivi u svojim %izarnim %elajima $podvukla F*+*&" dru0i nam se %esmrtnici znaju dojmiti autentinijim od konceptualno limitirano0 Misrija*Mo#da upravo to izmicanje namjeri ini I%ri1imićev roman većim od teze koju za0ovara=*$'C& Nemo0ućnost da ar0umentira tezu koju je sam postavio u uvodu ini da autorov tekst

postane jedan ;%izarni %elaj=" te ostaje krajnje nejasno 1ta se 4tjelo reći" kada se ni1ta nijereklo: ni na jednom mjestu nema primjera iz romana" pore3enja" o%ja1njavanja* Napor kritike

je" u Spa4ićevom rakursu" izjednaen sa samom unkcijom kritiara kao neko0 vr4unaravno0 %ića ija je jedna rije dovoljna" pa da ormirano mi1ljenje preinai u tabulu rasu ist papir u

koji autoritet upisuje svoju presudu* Neupućenom itaocu" a naroito onom za ko0a jenamjenjena ova knji0a $ne za%oravimo da je ovo akademski ud#%enik" koji svoju akadem1tinuovjerava i samim naslovima cjelina: Akademsko vee" poveerje4&" ne mo#e %iti jasno ni 1ta

je ;,jenik=" ni kakva je ;estetska vjerodostojnost kreirano0 svijeta=*7)8 .sej oKljuaninovom proznom i poetskom djelu" ;Ime" Zmanje svijeta= oprimjeruje slian pristup:ideolo0ija romana je zanemarena kada autoru Spa4iću to konvenira* 2o0ledajmo 1ta se ka#e oKljuaninovom romanu ;Ge4id=: ;Imenovati" svjedoiti" to je i misija 1e4ida koji uistoimenom romanu $P& s odru%ljenom 0lavom u ruci po4odi zaviaj* Oilj autorov je da predlice vlastito0 naroda stavi o0ledalo u kome će se ozrcaliti dija0noza identiteta i uzroci nje0ovesud%ine kao primarno semiotiki pro%lem* $P& S dru0e strane" mozaiki niz pria oErnovljanima %espo1tedna je" as dirljiva as autoironina i satirina" demistiikacija

mentaliteta jedno0 etnosa koji plaća danak zapretenosti u svoj nakaradni znakovni sustav=*$'(B& Da li je ;Ge4id= neka sociolo1ka studija" didaktiki prirunik" dokumentarni ilm" kada

http://akt.ba/bosniaca/jasmina-bajramovic-dijagnoza-nedorecenosti#_ftn14http://akt.ba/bosniaca/jasmina-bajramovic-dijagnoza-nedorecenosti#_ftn14


24/314

već ima intenciju ocrtavanja dija0noza identiteta i uzroka nje0ove sud%ine Gta to ;Ge4id=4oće da ka#e ko je taj neprijatelj ko0a se tre%a uvati" na ko0a narod tre%a upozoriti Koja jeto ideolo0ija koju valja slijediti" a koja je ona koje se tre%a kloniti / tome o tekstu nemarijei" ali će nam sam Spa4ić dati do znanja da ;Kljuanin $P& uvijek ponudi uz%udljivu imasovnom itatelju privlanu a%ulu koja već sama po se%i" na razini niskoproilne recepcije"

minimalizira uvjete za dekodiranje teksta $P&=* $'))& 9animljiva je konstrukcija ;uz%udljiva imasovnom itateljstvu privlana a%ula=" 0dje je" ustvari" klju razrje1enja ovo0 teksta* Qeli sereći da Kljuanin literarizira jednu veliku ideolo1ku priu koja nudi" makar jednom dijeluitateljstva" već poznatu ormulu o #rtvi i zloincu" raunajući na ekstazu to0 itateljstva ido%ar tr#i1ni prolaz* Dakako" ova se pozicija ne pro%lematizira" već se" naprotiv" na0la1avaKljuaninov patriotizam" prisjećajući se" u posljednji tren" da ;rodonaelnost i 4ra%rost nisuestetske kate0orije $P&= $)JJ&* 2osezanje za 4istorijskom tematikom" ponajvi1e unutar ondalokalni4 tema" pre%acivano je Miljenku Fer0oviću u ak dva teksta: ;9a0re% $ne&mo0ućisvijet=" povodom romana ;5uta Eannen%aum= i ;2rie za ljude od ora4ovine=" povodomromana ;Dvori od ora4a=* Gta u ovim romanima" po0lavito prvom" autoru smeta" a 1to nije

pretjerano upitno u Kljuaninovom ;Ge4idu= ili I%ri1imovićevom ;,jeniku= Eo je" sudeći

prema proitanom" spornost ;povijesne=" ali i ;estetske vjerodostojnosti Fer0ovićevi4 posezanja za zaviajnim temama=* $'BB& Sporno je u tome" valjda" 1to Fer0ovićeve knji0evisoko kotiraju na tr#i1tu" %ave se temama koje nisu njemu" kao autoru" od primarno0 znaaja$mo#emo samo na0a3ati 1ta je razlo0&* 2relazak na ;4rvatske te1ke teme= nije do%ro doekanu Hrvatskoj> kritizirao se Fer0ovićev prikaz 9a0re%a kao 0rada koji se odricao svojeod0ovornosti od zloina poinjenim nad nje0ovim 0ra3anima dru0e konesije $Fevrejima&*Spa4ić poku1ava dokazati da Fer0ovićev roman i na poetikom onu ne ispunjava kriterije" aar0umenti su sljedeći: nje0ov 0lo%alni prikaz 9a0re%a je neuvjerljiv" ponajvi1e z%o0

pripisivanja apsolutne de4umaniziranosti" 4ipokrizije i nedostatka empatije svim strukturama#ivota" od najni#e0 pojedinca do vr4unaca ;struktura moći=> neunkcionalno je Fer0ovićevouvo3enje Krle#e kao romaneskno0 lika" jer 0a ne opisuje potpuno niti 0a uvodi apsolutno> ikonano" neuvjerljivo su opisani i konstruirani likovi jevrejsko0 miljea* Ukoliko za svear0umente postoje dostatni dokazi" Spa4ić i4 ne navodi u potpunosti ili ostaje na nivousu%jektivno0 u%je3enja* Istovremeno" previ1e je partikularan da %i %io konkretan: ar0umentisamosvojno unkcioniraju" ali zajedno ne oprimjeruju 0lavnu tezu* Ukoliko je rije o te4nicizacrnjenja karaktera" kakvu upotre%ljava Fer0ović" a kritikuje Spa4ić" na koji je nain ona

povezana sa neunkcionalnom Krle#inom romanesknom pojavom Spa4ićeva %i kritika" uovom sluaju" i mo0la opstati" da je razra3enija i op1irnija" kao" uostalom" i veći dio kritiki4

prikaza iz dru0e o%lasti $;Akademsko poveerje=&* I pored ormalno i metodolo1ki precizniji4kritiki4 prikaza $takvi su ;2oezija %espo1tednos0 samosuoavanja= o poeziji Amira +rke" ukojim se autor ne1to detaljnije poza%avio z%irkom u pitanju" u tipinom postmodernistikom

kljuu> ;U 0ravitaciji #anra= koji 0ovori o modernosti Isakovićevi4 proza> ;Kritika kao ta4misili disati u dru0ome= o studiji Qeljka !ra4ovca" ;+a1a0ićeva recepcija divansko0 pjesni1tva=&ostaje dojam da je prevelik zalo0aj ovom autoru %io svladati" u jednom kru0u" knji#evnu4istoriju" u njenom 0eneralnom vidu" ali i pojedinane sluajeve kojima se %avio" vazda patećiod nedostatka ar0umentacije" kontradikcije i reproduciranje jedne te iste nacionalne prie*

1. #aključak

Spa4ić je autor veliki4 am%icija" ako je suditi prema ovoj studiji* Nesumnjivo" on %aratasavremenim teorijskim jezikom" ali" koliko 0a uspje1no primjenjuje" to je upitno* 2osmatramoli makrostrukturu ove studije" ne mo#emo je podvesti pod jednu ideju" koju %i z%irka eseja

morala imati* 2ored silni4 ;aksiolo0ija=" ;4ermeneutika=" ;interjekcija=" ;entropija= terminolo1ki o%remenjeni4 eseja" su1tina je ispra#njena od sadr#aja* Uzaludno je nje0ovo


25/314

upinjanje da" u maniru postmoderniste" ;dekonstruira= i ;razo%lii=" kada kljuni eseji predstavljaju perpetuiranje isti4 nacionalni4 i nacionalistiki4 1a%lona kakve je svojevremenou ;ćilim %osanske razliitosti= utkao Mu4sin 5izvić" a nje0ovi nasljednici zdu1no pri4vatilikao svoj #ivotni zadatak i zadaću* Neodricanje" pa ak i iznala#enje opravdanja ovda1njemstalnom mije1anju knji#evnosti i politike" ideolo1ki je stav koji Spa4ić" uz posvema1nji trud i

skrivanje iza pla1ta knji#evne autonomije $kad mu od0ovara&" ne uspijeva sakriti* Nedostatak 4ra%rosti da tezu izvede do kraja" ili ak da je dosljedno oprimjeri" evidentan je metodolo1kinedostatak od koje0 pati cjelokupna studija* Kao zakljuak" poslu#it će nam jedna Spa4ićevasinta0ma" povodom Kljuaninovi4 esejistiki4 uradaka: radi se" naime" o ;znanstvenimam%icijama preopterećenim pisanjem=*

78 Koliko je taj postupak kvalitativno o1tetio mo0ućnosti raznorodni4 tumaenja opusom

%o0atiji4 pisaca unutar korpusa %o1njake knji#evnosti" 0ovori i injenica da su u sila%usimanacionalni4 knji#evnosti pri akultetima zastupljeni autori po principu 5izvićevo0

%la0onaklono0 po0leda*

7)8 Kakav je i koliki udio =estetske vjerodostojnostiW u romanesknom svijetu ,jenika" mo#etemeljito prikazati tekst Harisa Imamovića =Uzorna pria* 2ro%lemi poetike I%ri1imovićevo0,jenikaTW" 4ttp:VVV*sic*%akate0orijaautori4aris-imamovicpa0e'*

Anela @akalović: 9"eološka čitanja i literarnost

(Anisa Av"a&ić$ Sačinjavanje ro"a: o re8rezenta/ijikonstruk/iji žensko& i"entiteta uromanima A'"urezaka @ivzi Bjelev/a. !akla"a #oro$ #a&re' – Sarajevo$ )).+

I

Knji0a WSainjavanje roda: o reprezentacijikonstrukciji #ensko0 identiteta u romanimaA%durezaka Hivzi +jelevcaW autorice Anise Avda0ić7)8 spada u 0rupu knji#evno4istorijski4

studija proizvedeni4 na odsjecima za knji#evnosti na univerzitetima u +iH" koje se priklanjaju poststrukturalistikom znanju i teorijskom aparatu u itanju" ali i vrednovanju knji#evni4djela* 5omane A%durezaka Hivzi +jelevca Anisa Avda0ić ita sa eministike pozicije" koja jeuvijek svjesno i namjerno ideolo1ka" te poku1ava pokazati kako se Wpreko sistemareprezentacije nastoji konstruirati po#eljen identitet #ene u realnosti date kulture" te da jenje0ova $ne&po#eljnost uvjetovana 4eteropatrijar4alnim normativomW $@&* /slanjajući se nauenje posteministike teoretiarke Fudit4 +utler" Avda0ić $najprije kroz sam naziv svojeknji0e i pozivanje na naslov poznate knji0e F* +utler W5a1injavanje rodaW& kroz

pretpostavku da se Wrod uvje#%avaW repetitivnim radom $4eteronormativne patrijar4alne&norme" knji#evnost ita kao ideolo1ku matricu i mjesto proizvodnje dru1tveni4 nejadnakosti*Kako i sama istie" njeno itanje Wnije motivirano #eljom da vrednuje +jeleveve romane niti"uopć

Akt Zbornik

Documents

Transcript of Akt Zbornik