Akcioni plan održivog razvoja za Glavni Grad...
Transcript of Akcioni plan održivog razvoja za Glavni Grad...
1
V L A D A C R N E G O R E G L A V N I G R A D P O G O R I C A
Nacionalni savjet za održivi razvoj, klimatske promjene Sekretarijat za planiranje i uređenje i
i integralno upravljanje obalnim područjem uređenje prostora i zaštitu životne sredine
Akcioni plan održivog razvoja za Glavni Grad Podgorica
Podgorica, septembar 2017. godine
2
SADRŽAJ 1. Uvod ...................................................................................................................................................... 3
1.1 Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine (NSOR) ....................................................... 6
1.2 Metodologija izrade Akcionog plana .................................................................................................. 8
2. Akcioni Plan /ljudski resursi/ ............................................................................................................. 11
2.1 Aktivnosti i akcije u oblasti ljudskih resursa ............................................................................... 16
3. Akcioni Plan /društveni resursi/ ........................................................................................................ 20
3.1 Aktivnosti i akcije u oblasti društvenih resursa ............................................................................. 33
4. Akcioni Plan /prirodni resursi/ ............................................................................................................ 44
4.1 Aktivnosti i akcije u oblasti prirodnih resursa ................................................................................... 59
5. Akcioni Plan /ekonomski resursi/ ...................................................................................................... 73
5.1 Aktivnosti i akcije u oblasti ekonomskih resursa .............................................................................. 85
6. Upravljačke mjere za sprovođenje Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada ...................... 97
3
1. Uvod
Podgorica je Glavni grad i predstavlja najvedu urbanu aglomeraciju države. Tu su koncentrisani brojni administrativni, kulturni, prosvjetni i zdravstveni centri, kao i veliki privredni kapaciteti. Glavni grad je domadin i velikom broju diplomatskih predstavništva stranih zemalja, njih 22, kao i vedem broju ambasada na nerezidencijalnoj osnovi i konzulata, kojih ima 43. Administrativne granice grada prostiru se između 42º11’ i 42º43’ sjeverne geografske širine i 19º02’ i 19º43’ istočne geografske dužine. Zauzima površinu od 1.491 km2 ili 10.43 % teritorije Crne Gore. Podgorica je locirana u podgoričko-skadarskoj kotlini. Nadmorska visina grada krede se u rasponu 4,6 mnm (minimalni nivo Skadarskog jezera) i 2487 mnm (Kučki Kom). Sam centar gradskog jezgra je na 52 mnm. U prostoru se jasno izdvajaju ravničarski i brdsko-planinski predjeli, odnosno tri izrazite reljefske skupine koje se manje više međusobno razlikuju i po drugim ekološkim odlikama (klimatskim, pedološkim). Podgoricu karakteriše neposredni uticaj sredozemne klime uslovljene blizinom Jadranskog mora, ali i planinskog zaleđa, što rezultira pojavom izmijenjeno sredozemnog tipa klime sa toplim i vrudim ljetima i blagim i kišovitim zimama. Period srednjih dnevnih temperatura iznad 0°C traje preko 320 dana u godini, a iznad 15°C oko 180 dana. Srednja godišnja temperatura je 15.5°C u rasponu od minimalnih 5°C u januaru i maksimalnih 26.7°C u julu mjesecu. Ovo čini Podgoricu jednim od najtoplijih gradova u Evropi. Srednji godišnji broj sunčanih sati iznosi oko 2.478 na području užeg gradskog jezgra, a broj tropskih dana (maksimalne temperature iznad 30°C) iznosi od 50 do 70. Prosječna relativna vlažnost vazduha je 63,6%. Reljef Glavnog grada je raznolik. Ravničarski rejon čini prostrana Zetska ravnica. Brdski ili prelazni rejon oivičava prethodni u vidu erodiranih i jako ogoljenih brda do 800 m.n.v. Nadovezujudi se na rejon niskih brda, planinski rejon penje se stepenasto, ali i dosta naglo, jer dostiže visine od preko 2.000 m na relativno kratkom rastojanju od ravnice (Žijevo 2.183 m, Komovi 2.484 m i dr.). Najvedi dio grada leži na fluvioglacijalnim terasama rijeke Morače i njene lijeve pritoke Ribnice, između Malog brda (205 m) i Gorice (131 m) na sjeveru i Dajbabske Gore (170 m) i Donje Gorice (102 m) na jugu, odnosno jugozapadu. Iz ravni riječnih terasa izbijaju krečnjačka uzvišenja Kruševac, jedva primjetna sa desne strane rijeke Morače i Ljubovid (100 m) sa lijeve strane tog vodotoka. Vode u Glavnom gradu pripadaju slivu Skadarskog jezera. Površina ovog sliva na teritoriji Crne Gore iznosi oko 4.460 km2, dok je njegov manji dio od preko 1.000 km2, na teritoriji Albanije. Vode otiču jednom otokom, rijekom Bojanom, u Jadransko more. Glavni grad raspolaže velikim vodnim bogatstvom koga čini ukupno šest rijeka i tri jezera ali i veliki broj izdani, odnosno ležišta podzemnih voda. Prema podacima posljednjeg popisa (Monstat, 2011. godine) u Glavnom gradu živi 185.937 stanovnika sa stalnim boravkom, tako da je udio Podgorice u ukupnom stanovništvu Crne Gore 30,0% u 2011. godini. Najvedi broj stanovnika ima naselje Podgorica (150.977), a slijede naselja Tuzi sa 4.748 stanovnika i Golubovci sa 3.110.
4
Na teritoriji Glavnog grada zaštidena područja i objekti prirode su: - Nacionalni park Skadarsko jezero ima IBA status kao područje od međunarodnog značaja za boravak ptica, a nalazi se na Ramsar listi močvara od međunarodnog značaja, naročito kao stanište močvarnih ptica. Na ovom području postoje dva rezervata prirode koja su proglašena ornitološkim rezervatima i to Manastirska tapija (120 ha) i Pančeva oka u Humskom zalivu (300 ha). Postoji inicijativa da se mrijestilišta ukljeve i Crni žar, zajedno sa Omerovom goricom i Grmožurom, proglase rezervatima prirode; - Park šuma Gorica - spomenik oblikovane prirode; - Park šuma Ljubovid; - Park šuma – četinarska šuma na području Radovča; - Spomenik prirode – Pedina Magara u Tološima kao jedinstveni speleološki objekat; - Regionalni park prirode Komovi; Glavna prirodna obilježja prostora Podgorice su rijeka Opasanica dužine toka oko 12 km, prevoj Carine (1987 mnm), Sumor (1967 mnm) i sl. Potencijalni objekti zaštite prirode na teritoriji Podgorice su kanjon Cijevne i Rikavačko jezero kao spomenik prirode, Bukumirsko jezero kao specijalni prirodni rezervat, izvorište Mareze sa Sitnicom i prostor Veljeg brda kao predio posebnih prirodnih odlika i Ljubovid kao botanički – hortikulturalni objekat. Podgorica nije samo administrativni centar Crne Gore ved i njen glavni ekonomski pokretač. U Podgorici su krajem 2011. godine registrovana 7.042 privredna subjekta, što iznosi 33,3% ukupno registrovanih privrednih subjekata u Crnoj Gori. Najvedi broj privrednih društava je iz oblasti trgovine (45,9%), zatim stručne, naučne i tehničke djelatnosti (11,7%), građevinarstva (8,5%), usluga pružanja smještaja i hrane (7,0%) i prerađivačke industrije (6,8%). U pojedinim oblastima Glavnog grada dominiraju ratarska proizvodnja, stočarstvo i ribarstvo, dok se u drugim razvijaju vinogradi i zasadi najraznovrsnijih vodnih vrsta. U Zetskoj oblasti razvija se farmerski način uzgoja stoke, a u Malesiji je posebno razvijeno gajenje duvana. Glavni grad broji ukupno 7.276 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, što čini 14,9% od ukupnog broja porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori. Bududi da ima izvanredan geografski položaj i izdašne prirodne i antropogene turističke vrijednosti, prostor Glavnog grada Podgorice ima značajno mjesto u sve frekventnijem turističkom prometu šireg područja. Dobra infrastrukturna povezanost sa obalom kao i sa sjevernim dijelom Crne Gore, Podgoricu stavlja u red crnogorskih gradova za koji se odlučuje sve vedi broj turista. Posebna atraktivnost je i blizina Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Pozitivan trend u razvoju turizma Glavnog grada posljednjih nekoliko godina pokazuju sve ocjene postignutog razvoja (posjete i nodenja turista, struktura ponude, ugostiteljski kapaciteti, ekonomski efekti), što je preduslov da dostignuti nivo turističke privrede postane solidna osnova za višu, napredniju fazu razvoja ovog oblika djelatnosti. Podgorica raspolaže sa 39 hotela i 3 hostela. Smještajni i drugi kapaciteti u funkciji turističke privrede svake godine se povedavaju, a turistička ponuda kontinuirano se obogaduje, što generiše rast prihoda u drugim djelatnostima i potencijalno otvara prostor za povedanje broja zaposlenih.
Zdravstveni sistem Crne Gore je organizovan kao jedinstveni zdravstveni region i dominantno se zasniva na javnom sektoru, sa postepenim uključivanjem privatnog vlasništva. Javne zdravstvene ustanove su organizovane kroz mrežu primarne, sekundarne i tercijarne
5
zdravstvene zaštite, koja se sastoji od Doma zdravlja sa svojim elementima i to: 8 punktova, od kojih je 6 u samom gradu – Nova Varoš, Stara Varoš, Blok V, Stari Aerodrom, Zagorič, Konik, dok se 2 punkta nalaze u prigradskim naseljima - Tuzi i Golubovci i velikog broja ambulanti.U sistem zdravstvene zaštite uključeni su: Klinički centar, koji je istovremeno i opšta bolnica za stanovništvo opština Podgorica, Danilovgrad i Kolašin, Zavod za hitnu medicinsku pomod, Institut za javno zdravlje i Apotekarske ustanove Crne Gore, ‘Montefarm’ u čijem sastavu se nalazi 11 apoteka na teritoriji Glavnog grada. U privatnom vlasništvu nalazi se 75 privatnih apotekarskih ustanova, 27 ljekarskih ordinacija i Opšta bolnica Codra, koja je ušla u sistem javne zdravstvene zaštite.
Osnovu sistema zdravstvene zaštite čini Primarna zaštita, organizovana kroz koncept izabranog Doktora, sa sjedištem u Domu zdravlja, koji predstavlja referentni centar, organizovan na način da pruža podršku timu izabranog doktora. Organizaciono, dom zdravlja ima tri osnovne cjeline: timove izabranih doktora (izabranog doktora pedijatra, izabranog doktora za odrasle i izabranog doktora ginekologa); centre za podršku izabranim doktorima koji su organizovani na lokalnom i regionalnom nivou za: pludne bolesti i tuberkulozu, dijagnostiku, mentalno zdravlje, djecu sa posebnim potrebama, prevenciju i sl. i jedinice za podršku za: patronažu, fizikalnu terapiju primarnog nivoa i sanitetski prevoz.
Podgorica je središte više univerzitetskih, naučnih i kulturnih ustanova među kojima su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) i Univerzitet Crne Gore. Predškolsko vaspitanje i obrazovanje se realizuje: u jaslicama (djeca uzrasta do tri godine), vrtidima (djeca od tri godine do polaska u školu) i u okviru drugih vidova organizovanja predškolskog vaspitanja i obrazovanja kao što su školice, igraonice i dr. U Podgorici se nalaze 55 osnovnih škola i 11 srednjih škola, uključujudi jednu gimnaziju. Univerzitet Crne Gore danas okuplja 18 fakulteta od kojih je 11 stacionirano na području Glavnog grada. Na području Glavnog grada postoje i privatni univerziteti sa vedim brojem fakulteta, kao i privatna srednja škola. Vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama realizuje se u predškolskim ustanovama, ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja i u posebnim ustanovama – resursnim centrima, koji su specijalizovani za ovaj vid obrazovanja. Djelatnost socijalne i dječje zaštite obavljaju ustanove koje mogu biti javne ili privatne. Ustanove na teritoriji Glavnog grada su JU Centar za socijalni rad za opštine Podgorica, Kolašin, Cetinje i Danilovgrad, JU Zavod „Komanski most“ i JU Centar za djecu i mlade “Ljubovid“. Najpopularniji sportovi u gradu su fudbal i košarka. Košarka je postala popularna krajem XX i početkom XXI vijeka sa uspjesima KK Bududnost. Fudbal u Podgorici ima dugu tradiciju uz FK Bududnost, a pored njega i FK Zeta bilježi značajne uspjehe. I odbojkaški i rukometni klubovi, naročito ženski rukometni klub „Bududnost”, imaju velikog značaja u popularizaciji sporta u Glavnom gradu. U Glavnom gradu se organizuje vedi broj tradicionalnih sportskih manifestacija kao što su „Podgorički maraton“ i skokovi u rijeku Moraču sa Vezirovog mosta. Od sportskih borilišta najznačajniji je stadion pod Goricom koji zadovoljava standarde FIFA za odigravanje međunarodnih utakmica, zatim sportski centar Morača, kao višenamjenska dvorana čiji kapacitet iznosi 4.200 sjedišta. Ostala značajna borilišta su Stadion malih sportova pod Goricom i streljana pod brdom Ljubovid i kompleks otvorenih bazena sa pratedim sadržajima na kojem je održan finalni turnir Svjetske lige u vaterpolu, a u ekspanziji je izgradnja teniskih terena.
6
U samom centru Podgorice nalaze se spomenici kulture – crkva Svetog Đorđa i Nemanjin grad, kroz koje se najbolje možemo upoznati sa srednjevjekovnim graditeljstvom i arhitekturom. Nakon razaranja u II svjetskom ratu, iz turskog perioda sačuvani su današnji spomenici kulture Sahat-kula iz XVIII vijeka i dvije od nekadašnjih šest džamija, Osmanagida i Starodoganjska. Iz ovog perioda svojim značajem i ljepotom ističe se tursko kupatilo – Banja, na obali Ribnice. Takođe je smještena i arheološka zbirka Crne Gore. Kao posebna kulturna dešavanja izdvajaju se organizovanje izložbi bardova crnogorskog slikarstva i umjetnika iz inostranstva. U toku Decembarskih dana kulture organizuju se rok-maratoni, dani pozorišta, hepeninzi, književne večeri, bioskopske mini-festove, a u danima Festivala internacionalnog alternativnog teatra (FIAT), grad postaje poseban scenski ambijent. Crnogorsko Narodno Pozorište njeguje crnogorsku dramu i razvija međunarodnu kulturnu saradnju. Gradsko pozorište je poznato po dobrim repertoarima. Centar savremene umjetnosti, fascinantan galerijski i koncertni prostor, smješten je na Kruševcu, u zdanjima podignutim krajem XIX vijeka. Centralni objekat kompleksa predstavlja nekadašnja rezidencija knjaza Mirka Petrovida Njegoša, poznat pod nazivom Dvorac Petrovida.
1.1 Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine (NSOR) Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. godine (NSOR) usvojena je od strane Vlade Crne Gore u julu mjesecu 2016. godine kao dugoročna razvojnu strategija Crne Gore kojom se definišu rješenja za održivo upravljanje s četiri grupe nacionalnih resursa: ljudskih, društvenih, prirodnih i ekonomskih, kao prioriteta ukupnog održivog razvoja crnogorskog društva. Objektivno i integralno sagledavajudi održivosti nacionalnog razvoja, Crna Gora je među prvim državama u svijetu koja je u potpunosti prihvatila i u nacionalni sistem integrisala zahtjeve Ujedinjenih nacija utvrđene Agendom Ujedinjenih nacija za održivi razvoj do 2030. godine. Ekološki, ekonomski i društveni aspekti razvoja Crne Gore posljednjih decenija ukazuju na to da potrebe bududih generacija mogu biti ugrožene ne samo kvalitativnom i kvantitativnom degradacijom prirodnih resursa, ved i sve manjom raspoloživošdu i drugih resursa (ljudski resurs kao pretpostavka razvoja i ekonomski kapital). Radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja Crne Gore neophodno je adekvatno odgovoriti na ključne probleme korišdenja i upravljanja nacionalnim resursima. Naime, ocjena stanja ukazuje na brojne faktore koji dovode do neodrživih trendova u upravljanju i korišdenju ljudskih, društvenih, prirodnih i ekonomskih resursa, kao i u pogledu upravljanja za održivi razvoj. U tredem poglavlju NSOR utvrđeni su problemi koji karakterišu održivi razvoj Crne Gore po sljededoj strukturi ključnih neodrživih trendova razvoja i potreba održivog razvoja do 2030. godine:
Ključni problemi održivog upravljanja ljudskim resursima s aspekta demografskih resursa, zdravlja i obrazovanja;
Ključni problemi održivog upravljanja društvenim resursima s aspekta odnosa ključnih aktera prema održivosti razvoja, vrijednosti, vladavine prava i povjerenje u institucije, organizacione kulture, zapošljivosti i socijalne inkluzije, ravnomjernog regionalnog razvoje, razvoja kulture i očuvanja kulturne raznovrsnosti, integralne zaštite i upravljanja
7
kulturnom baštinom i zaštidenim predjelom, zaštite i upravljanja kulturnom baštinom i zaštidenim predjelom;
Ključni problemi korišdenja i upravljanja prirodnim resursima s aspekta korišdenja i upravljanja prirodnim resursima, ugrožavanja prirode i biodiverziteta, kontrole zagađenja i upravljanja prirodnim resursima, naročito u kontekstu uticaja razvoja na stanje prirodnih resursa, prirodnih i antropogenih hazarda;
Ključni problemi korišdenja i upravljanja ekonomskim resursima s aspekta ublažavanja klimatskih promjena, puta ka resursnoj efikasnosti, održive potrošnje i proizvodnje;
Problemi, slabosti i nedostaci sistema upravljanja za održivi razvoj. Polazedi od ocjene stanja nacionalnih resursa i institucionalnog uređenja koje podržava održivi razvoj crnogorskog društva, kao i analize ključnih neodrživih trendova i potreba održivog razvoja do 2030. godine, prioritetne teme i strateški ciljevi održivog razvoja Crne Gore, sa pripadajudim mjerama i podmjerama, definisane su kao odgovori (R-Responses) na probleme održivog razvoja Crne Gore, radi unaprjeđenja postojedeg stanja i omogudavanja dostizanja globalnih ciljeva održivog razvoja. Naime, na temelju najboljih međunarodnih iskustava definisan je detaljan plan za omogudavanje progresa u sljededim prioritetnim pitanjima NSOR do 2030. godine: unapređenje stanja ljudskih resursa i jačanje socijalne inkluzije; podrška vrijednostima, normama i obrascima ponašanja značajnim za održivost društva; očuvanje prirodnog kapitala; uvođenje zelene ekonomije; upravljanje za održivi razvoj i finansiranja za održivi razvoj. U odnosu na probleme, slabosti i nedostatke utvrđene s aspekta korišdenja i upravljanja ljudskim, društvenim, prirodnim i ekonomskim resursima, kao i s aspekta upravljanja za održivi razvoj, definisani su odgovori na utvrđene neodržive razvojne trendove definisanjem strateških ciljeva i mjera u vremenskom horizontu NSOR do 2030. godine, odnosno s aspekta finansiranja za održivi razvoj u petom poglavlju. Daljom razradom strateških mjera u Akcionom planu razvijene su podmjere, utvrđeni indikatori za pradenje napretka u njihovom sprovođenju i očekivani ciljni ishodi u 2030. godini. Strateški ciljevi Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine, sa pripadajudim mjerama i podmjerama, definisani su kao odgovori na probleme i slabosti koji su utvrđeni u sprovođenju nacionalne politike održivog razvoja, istovremeno ih dovodedi u vezu sa nacionalnim odgovorima na izazove sprovođenja globalnih ciljeva održivog razvoja koji su definisani UN Agendom za održivi razvoj do 2030. godine. Oni se fokusiraju na probleme koji leže u osnovi ključnih neodrživih trendova razvoja prepoznatih u izvještajima o sprovođenja NSOR iz 2007. godine i ocjenama o sprovedenosti preporuka i zaključaka Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem. Prioritetne teme, strateški ciljevi i mjere Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine predstavljaju odgovor države Crne Gore na izazove i obaveze koje donosi sprovođenje UN Agende za održivi razvoj do 2030. godine. Koherentan set mjera i podmjera NSOR do 2030. godine postavlja platformu za preuzimanje globalnih zadataka i indikatora održivog razvoja u nacionalni okvir, tako da se u što je mogude vedoj mjeri uveže pradenje progresa u realizaciji Akcionog plana NSOR do 2030. godine i UN Agende za održivi razvoj do 2030. godine. Složenost globalnih ciljeva održivog razvoja i brojnost sa njima povezanih zadataka i indikatora održivog razvoja zahtijevala je sveobuhvatnu analizu složenog nacionalnog institucionalnog sistema radi uspostavljanja dugoročno stabilnog i funkcionalnog sistema pradenja i izvještavanja o
8
sprovođenju politike održivog razvoja. Globalni ciljevi i zadaci održivog razvoja preuzimaju se u najvedem dijelu u nacionalni okvir Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, ali se u određenom opsegu utvrđuje i obaveza njihovog preuzimanja kroz usklađivanje ključnih nacionalnih politika, programa i planova s NSOR do 2030. godine i UN Agendom za održivi razvoj do 2030. godine. Zato je u 2017. godini neophodno utvrditi i relevantnost globalnih zadataka održivog razvoja s aspekta njihove integracije u sektorske politike, programe i planove. Takođe, u 2017. godini treba utvrditi i nedostatke u horizontalnoj i vertikalnoj ravni uprave u pogledu preuzimanja ciljeva i indikatora održivog razvoja u nacionalni okvir, kako bi usklađivanje postojedih relevantnih strategija, programa i planova s UN Agendom za održivi razvoj do 2030. godine bilo završeno do 2018. godine. Važnu ulogu u sprovođenju NSOR imaju lokalne samouprave. Zato je ved u početnoj fazi implementacije MORT održalo konsultacije sa svim opštinama u Crnoj Gori. Tom prilikom analizirana je spremnost lokalnih samouprava da započnu aktivnosti usklađivanja lokalnih razvojnih dokumenata s Akcionim planom NSOR do 2030. godine. U skladu s iznijetim ocjenama postojedeg stanja i potreba s aspekta stvaranja optimalnih uslova za usklađivanje lokalnih razvojnih dokumenata, prioritetnih strateških planova razvoja lokalnih samouprava, s NSOR do 2030. godine, ocijenjeno je da je Glavni grad najspremnija lokalna samouprava da započne ovaj proces. U saradnji MORT-a i Glavnog grada s Globalnom mrežom za ekološki otisak i MAWA fondacijom pripremljen je Akcioni plan za održivi razvoj Glavnog grada. Slijedom iskustva koje je stečeno u izradi Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada pristupide se izradi akcionih planova za ostale lokalne samouprave primjenom principa regionalnog uvezivanja opština sa sličnim geografskim, prirodnim i društveno-ekonomskim stanjem i prioritetima.
1.2 Metodologija izrade Akcionog plana
Akcioni plan za održivi razvoj Glavnog grada definisao je lokalne aktivnosti i s njima povezane akcije koje de doprinijeti implementaciji Akcionog plana NSOR do 2030. godine. U prvom koraku izvršena je analiza mjera i podmjera NSOR na temelju ekspertske ocjene kako ove mjere utiču na bududi razvoj Glavnog grada. U okviru ocjenjivanja realizovani su sljededi koraci:
Procjena da li je lokalna samouprava nadležna za učešde u implementaciji NSOR, te da li posjeduje odgovarajude kompetencije;
Utvrđivanje značaja koji implementacija NSOR mjera može imati za lokalnu samoupravu;
Analiziranje postojedih lokalnih strateških dokumenata radi utvrđivanja da li su i u kojoj mjeri ovi dokumenti definisali akcije koje mogu doprinijeti implementaciji NSOR;
U situacijama kada je ustanovljeno da su u postojedim strateškim dokumentima ved definisane akcije na lokalnom nivou, vršena je procjena njihove kompatibilnosti s NSOR mjerama;
Utvrđeni opseg kompatibilnosti lokalnih i nacionalnih mjera poslužio je kao osnova za prepoznavanje prostora za utvrđivanje akcija koje treba preduzeti na lokalnom nivou;
9
Definisanje lokalnih akcija u zavisnosti od opsega do koga treba izvršiti dopune postojedih lokalnih mjera ili izvršiti njihovu značajniju nadogradnju kako bi se omogudila kompatibilnost s NSOR.
Ukoliko ne postoje relevantne mjere definisane postojedim lokalnim dokumentima, a ustanovi se da je neophodno realizovati određene akcije koje su u nadležnosti lokalne samouprave, utvrđeni su postojedi nedostaci i definisane lokalne akcije kako bi se isti prevazišli. Analiza je sprovedena primjenom četvorodimenzionalnog koncepta NSOR do 2030. godine koji u središte nacionalnog razvoja postavlja četiri grupe nacionalnih resursa – ljudske, društvene, prirodne i ekonomske, te prioritete u kontekstu jačanja institucionalnog sistema upravljanja za održivi razvoj i finansiranja za održivi razvoj. Struktura strateških ciljeva, mjera i podmjera NSOR do 2030. godine definisanih kao odgovor na obaveze koje proizilaze iz UN Agende za održivi razvoj odredila je strukturu i sadržaj Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada. Ipak, nastojalo se da se u maksimalnoj mjeri pojednostavi i lokalnom nivou prilagodi kompleksnost NSOR i Agende Ujedinjenih nacija obzirom da lokalni akcioni planovi predstavljaju nivo operacionalizacije praktične primjene nacionalno utvrđenih mjera i podmjera održivog razvoja. Tako strukturiran lokalni Akcioni plan za održivi razvoj definisao je lokalne aktivnosti i akcije koje treba realizovati na putu Glavnog grada ka održivom razvoju. Definisane akcije predstavljaju direktno sprovodive inicijative i projekte kojima Glavni grad uzima aktivno učešde u sprovođenju nacionalne politike održivog razvoja. Detaljni skrining lokalnih politika, te identifikacija nedostataka i utvrđivanje lokalnih odgovora izvršeni su primjenom matrice koja je utvrđena u metodološkim smjernicama za izradu lokalnog Akcionog plana, dok je finalni dokument pripremljen u formi matrica datih u poglavljima 2, 3, 4 i 5, po pojedinim grupama resursa. Akcioni plan ne daje ekstenzivnu elaboraciju prepreka i potreba održivog razvoja obzirom da su primjenom DPSR pristupa (pokretači, pritisci, stanje, odgovori) ved utvrđeni u NSOR. Međutim, Akcioni plan definiše mapu puta za lokalnu samoupravu ka dostizanju ciljnih ishoda NSOR relevantnih za lokalnu samoupravu. Tako pripremljen Akcioni plan daje sljedede odgovore:
Kako unaprijediti postojede relevantne lokalne strateške dokumente kako bi se učinili kompatibilnim s NSOR;
Šta je potrebno za unapređenje implementacije tekudih aktivnosti koje su relevantne i u kontekstu sprovođenja NSOR;
Koje korake treba napraviti kako bi se uspostavio odgovarajudi okvir za implementaciji novih aktivnosti i akcija koje de dodatno profilisati Podgoricu na listi održivih gradova;
Kako uzeti aktivno učešde na lokalnom nivou u procesu izvještavanju o sprovođenju NSOR.
Važno je napomenuti da pitanja u oblasti upravljanja za održivi razvoj nijesu posebno obrađivana, ved su tretirana u okviru pojedinačnih resursa u okviru onih aktivnosti za koje su utvrđene akcije koje spadaju u grupu institucionalno-upravljačkih. Ipak one akcije kojima se definiše nivo odgovornosti lokalne samouprave, podjela zaduženja za sprovođenje aktivnosti definisanih u Akcionom planu, saradnja lokalne samouprave s Nacionalnim savjetom za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem i Ministarstvom održivog razvoja, obrađene su u posebnom poglavlju “Upravljačke mjere za sprovođenje Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada”. U ovom poglavlju sadržano je i objašnjenje
10
pristupa za determinisanje indikatora i ciljnih ishoda koji de služiti za pradenje sprovođenja mjera iz Akcionog plana. U poglavljima u kojima je data analiza lokalnih aktivnosti (ukupno je definisano 42 prioritetne lokalne aktivnosti) i njima pripadajudih akcija, za sprovođenje svake aktivnosti utvrđen je prioritetni odgovorni subjekt – sekretarijat ili lokalna služba.
11
2. Akcioni Plan /ljudski resursi/
GRUPA NAC.
RESURSA
BROJ NSOR STRATEŠKOG CILJA
LJUDSKI
RESURSI
UNAPRIJEDITI ZDRAVLJE GRAĐANA U SVIM UZRASTIMA I SMANJITI NEJEDNAKOSTI U ZDRAVLJU
Br. NSOR MJERE Broj NSOR
podmjere
Lokalna aktivnost Lokalne akcije - projekti Usklađenost sa
postojedim lokalnim
planovima
INDIKATORI CILJNI ISHOD
PRIORITETNA TEMA: SPROVOĐENJE JAVNO-ZDRAVSTVENIH PROGRAMA
1.2.1 1.2.1.4
1. Efikasno i kontinuirano
sprovoditi javno-zdravstvene
programe na lokalnom nivou
1.1 Promovisati sprovođenje programa
imunizacije i vakcinacije kao oblika zaštite
cjelokupnog društva
1.2 U saradnji svih insititucija, posebno škola i
partnera iz civilnog sektora, organizovati
adekvatne i ciljnim grupama upodobljene
programe edukacije o seksualnom i
reproduktivnom zdravlju.
1.3 Organizovati programe za promociju i podršku
planiranog roditeljstva. Ostvarivati kvalitetnu
saradnju sa organizacijama civilnog društva,
posebno onima koje se bave roditeljstvom.
1.4 Razvijati usluge podrške za život starih lica u
zajednici, uključujudi otvaranje klubova starih lica,
unapređenje programa geronto domadica,
organizaciju dnevnih boravaka za stara lica i
organizaciju mobilnih timova za podršku starim
Lokalni program
prevencije neprihvatljivog
ponašanja djece i mladih
u Glavnom gradu –
Podgorica
2014-2018
Zdravstveni profil grada
Podgorice 2016.
NILJ28, MDG4.2.1, LNI 1,
Udio jednogodišnjaka
vakcinisanih protiv boginja
(%)
NILJ29, MDG4.2.2, LNI 2
Udio djece vakcinisane sa
BCG, DTP, OPV i vakcinom
protiv Hepatitisa B (%)
LILJ 1, Broj maloljetničkih
trudnoda
LILJ 2, Broj maloljetničkih
trudnoda kod djevojčica iz
romske populacije
LILJ 3, Broj djevojčica koje su
rodile dijete
Udio vakcinisane djece:
BCG > 95%
DTP/DTaP > 95%
Polio > 95%
Hib > 95%
Hepatitis B > 82.6%
MMR > 65.9%
Broj maloljetničkih trudnoda < 1%
i među Romkinjama < 10%
Zadovoljena potreba za
kontracepcijom žena koje su u
zajednici ili braku > 90% i ženama
12
licima.
1.5 Uspostaviti kvalitetnu uslugu privremenog,
povremenog i dugotrajnog smještaja starih lica i
promovisati je među stanovništvom u cilju
smanjenja stigmatizacije porodica i starih lica.
LILJ 4, Broj starih lica koji
koriste programe podrške
MICS LNI 3, Upotreba
kontraceptivnih sredstava
među ženama %
MICS LNI 4, Zadovoljenost
potrebama za
kontracepcijom među
ženama koje su u zajednici ili
braku, posebno za romsku
populaciju
romske populacije >75%
Povedan broj korisnika programa
podrške starim licima za tredinu
Upotreba kontraceptivnih
sredstava među ženama > 60%
1.2.2 1.2.2.3
2. Ojačati prevenciju i liječenje od
zloupotrebe psihoaktivnih
supstanci, uključujudi zloupotrebu
opojnih droga
2.1 Sprovoditi programe podrške porodicama i
edukacije roditelja u cilju ranog prepoznavanja i
efikasnog djelovanja u slučaju maloljetničke
zloupotrebe opojnih droga.
2.2 Razvijati programe koji omogudavaju ranu
detekciju i pravovremeni korektivni rad sa
rizičnom djecom i mladim i njihovim porodicama.
2.3 Kadrovski jačati JU za smještaj, rehabilitaciju i
resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci
stručnim licima u oblasti radno-okupacione
terapije.
2.4 Uspostaviti efikasnu među-institucionalnu
elektronsku bazu za registraciju, evidenciju,
pradenje i statističko izvještavanje o korisnicima
opojnih droga tokom i nakon liječenja .
2.5 Uspostaviti efikasan program podrške
maloljetnim zavisnicima od opojnih droga
2.6 Jačati kapacitete i aktivnost Kancelarije za
prevenciju I bolesti zavisnosti, posebno kada su u
Lokalni program
prevencije neprihvatljivog
ponašanja djece i mladih
u Glavnom gradu –
Podgorica 2014-2018
Lokalni plan za
unapređenje socijalne
inkluzije – razvoj lokalnih
usluga socijalne zaštite u
Glavnom gradu Podgorici,
2014-2018
Strateški plan razvoja
Glavnog grada Podgorice
2012-2017
Plan akcije za mlade
Glavnog grada 2014-2019
Zdravstveni profil grada
Podgorice 2016.
ESPAD C20, LNI 5, učestalost
korišdenja propisanih
sedativa
ESPAD C21, LNI 6, teškoda
nabavke marihuane ili hašiša
ESPAD C22, LNI 7, korišdenje
marihuane ili hašiša
ESPAD C23, LNI 8, prvo
korišdenje marihuane ili
hašiša
ESPAD C24, LNI 9,
nenamjerno korišdenje
marihuane ili hašiša
ESPAD C25, LNI 10, teškoda
nabavke težih droga
ESPAD C26-C30, LNI 11,
korišdenje težih droga
ESPAD C31, LNI 12,
Konzumiranje alkohola u
posljednih 12 mjeseci među
učenicima < 50%1
Konzumiranje alkohola
žene 15 – 49 godina <15%
muškarci 15-49 godina <40%
Procenat pušača među učenicima
srednjih škola < 5% (dječaci) i <
3% djevojčice
Upotreba duvana žene 15 – 49
godina <20%
muškarci 15-49 godina <20%
Stabilan trend rasta lica koja se
svake godine testiraju na HIV-AIDS
Stabilan trend pada novooboljelih
lica od HIV-AIDSa
1 Napomena: Ne postoje podaci na nivou Glavnog grada, ali su ciljni ishodi definisani u odnosu na nacionalne prosjeke
13
pitanju programi edukacije u školama.
2.7 Uspostaviti programe promovisanja zdravih
stilova života i alternativne kulture među
mladima.
2.8 Promovisati inovacije u prevenciji i dostupnost
provjerenih univerzalnih programa prevencije i
intervencije u različitim okruženjima (omladinski
klubovi, škole, i odrasli na radnom mjestu i u
zatvoru). Prevencija treba da obuhvati i
politoksokomaniju (uključujudi i zavisnost od
nehemijskih sredstava).
2.9 Raditi na poboljšanju komunikacije i
uvezivanja različitih institucija i organizacija koje
se bave problemima bolesti zavisnosti.
2.10 Sprovoditi efikasne i ciljnoj grupi prilagođene
programe edukacije o zdravlju, štetnosti
zloupotrebe alkohola, duvana, droga, te zdravoj
ishrani i zdravim stilovima života.
učeštalost korišdenja opojnih
inhalanata
ESPAD C32, LNI 13,
učestalost korišdenja
pojedinačnih teških droga
ESPAD C33, LNI 14, prvo
korišdenje teških droga
ESPAD C34, LNI 15,
korišdenje „legalnih“ opojnih
supstanci
ESPAD C35 – OC 35, LNI 16,
Nove supstance na tržištu
ESPAD C36, LNI 17,
permisivnost prema opojnim
drogama
ESPAD MA1 – MA2, LNI 18,
korišdenje kanabisa
EMCDDA, LNI 19, prevalenca
i obrasci upotrebe droga u
opštoj populaciji (istraživanja
za opštu i školsku
populaciju),
EMCDDA, LNI 20, prevalenca
i obrasci problematičnih
korištenja droge (procjene
statističke
prevalence/incidencije i
istraživanja među
korisnicima/cama droga) i
EMCDDA, LNI 21, infektivne
bolesti u vezi sa upotrebom
droga (prevalenca i stope
incidencije HIV, hepatitisa B i
C kod intravenskih
14
korisnika/ca droga),
EMCDDA, LNI 22, stope
smrtnih slučajeva zbog
zloupotrebe droga i smrtnost
korisnika/ca droga (specijalni
statistički registri smrtnosti
opšte populacije, kao i
kohortne studije mortaliteta
među korisnicima/cama
droga),
EMCDDA, LNI 23, zahtjevi za
liječenjem/tretmanom
(statistike iz
centara/ustanova za
liječenje/tretman o
pacijentima/klijentima/kinja
ma koji/e počinju
liječenje/tretman).
SDG 3.3.1, LNI 24, Broj HIV
infekcija u odnosu na 1.000
neinficiranih, po polu,
starosnoj dobi i ključnim
grupama populacije
SDG 3.5.1, LNI 25, Obuhvat
tretmanskih intervencija
(farmakološke,
psihosocijalne i
rehabilitacione i
postintervencione usluge) za
poremedaje upotrebe
supstanci
SDG 3.5.2, LNI 26, Štetno
korišdenje alkohola,
određeno prema
nacionalnom kontekstu kao
konzumiranje alkohola po
glavi stanovnika (u starosnoj
15
dobi od 15 godina i stariji) u
roku od jedne kalendarske
godine u litrima čistog
alkohola
SDG 3.a.1, LNI 27, Dobno
standardizovana prevalencija
trenutne upotrebe duvana
kod osoba u starosnoj dobi
od 15 godina i starijih
NILJ37, MDG6.1.1, LNI 28,
Stopa novoregistrovanih
slučajeva (u godini) HIV na
100.000 stanovnika
NILJ38, MDG6.1.2, LNI 29,
Stopa novoregistrovanih
slučajeva (u godini) HIV/AIDS
na 100.000 stanovnika
NILJ39, MDG6.1.3, LNI 30,
Stopa dobrovoljno testiranih
na HIV na 1.000 stanovnika
16
2.1 Aktivnosti i akcije u oblasti ljudskih resursa
U grupi ljudskih resursa Akcioni plan za održivi razvoj Glavnog grada definiše 2 aktivnosti
grupisane u jednoj prioritetnoj temi:
PRIORITETNA TEMA: SPROVOĐENJE JAVNO-ZDRAVSTVENIH PROGRAMA
- Efikasno strovoditi javno-zdravstvene programe na lokalnom nivou
- Ojačati prevenciju i liječenje od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, uključujudi zloupotrebu opojnih droga.
Definisane mjere predstavljaju odgovor Glavnog grada na relevantne obaveze koje su utvrđene
mjerama i podmjerama Akcionog plana Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine.
Naime, NSOR kao jedan od opštih prioritetnih ciljeva definiše ulaganje u ljudske resurse kao
bitan činilac uspostavljanja održivog razvoja. Nakon što je u skladu sa definisanom
metodologijom analiziran akcioni plan i njegove mjere iz NSOR, te obavljene konsultacije sa
relevantnim tijelima na lokalnom nivou, utvrđena je prioritetna tema i sa njom usklađenje dvije
prioritetne aktivnosti kojima se sa nivoa lokalne zajednice može doprinijeti implementaciji
NSOR. Značajan broj tema koje su obuhvadene u dijelu ljudskih resursa NSOR je u nadležnosti
institucija na nacionalnom nivou, te je bilo neophodno definisati one za čije je sprovođenje
primarno odgovorna ili u velikoj mjeri učestvuje uprava na lokalnom nivou, u ovom slučaju –
nivou Glavnog grada. Resursna, infrastrukturna i promotivna podrška sprovođenju javno-
zdravstvenih programa je aktivnost koja u velikoj mjeri zavisi od lokalnih samouprava i u tom
smislu je prepoznata njena važnost sa stanovišta cjelokupne hijerarhije mjera u cilju
ostvarivanja održivog razvoja. Među svim programima koji se sprovode, na lokalnom nivou su u
periodu do 2020. godine posebno važni program imunizacije i vakcinizacije koji posredno štiti
cjelokupno društvo, program edukacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju koji ima brojne
reperkusije na demografske trendove i uspostavljanje zdravih osnova za održivu porodicu,
programi podrške roditeljstvu, programi podrške starim licima. Na kraju, sa stanovišta Glavnog
grada, kao najmnogoljudnije zajednice u Crnoj Gori, sa velikom frekvencijom mladih ljudi,
programi jačanja prevencije, ali i liječenja od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, zauzimaju
značajno mjesto sa stanovišta dugoročnog i održivog planiranja ljudskih resursa i kapaciteta.
Aktivnost 1: Efikasno sprovoditi javno-zdravstvene programe na lokalnom nivou Nacionalnom strategijom održivog razvoja definisano je da je zdravlje populacije potencijalno
najvažniji resurs društva u svim segmentima razvoja, te da ona doprinosi njegovom daljem
socijalnom i ekonomskom napretku. Zbog toga su kao prva grupa resursa od značaja za
održivost definisani upravo ljudski resursi. Jedna od glavnih determinantni razvoja ljudskih
resursa je upravo zdravlje populacije. Iako se najvedi broj zdravstvenih programa definiše i
sprovodi sa nivoa nacionalnih institucija, nivo lokalnih zajednica je veoma važan za podršku,
promociju i adekvatnu implementaciju ovih programa.
17
Jedan od takvih programa je i program vakcinacije i imunizacije koji je posebno aktuelizovan u
posljednjih nekoliko godina. Naime, iz razloga kampanje koja se u svjetskoj javnosti vodi protiv
vakcinacije i imunizacije, ova aktivnost dobija na značaju. U dokumentu pod nazivom
Zdravstveni profil Glavnog grada Podgorice dati su podaci o procentu imunizovane djece
obaveznim vakcinama iz Programa imunizacije u periodu od 2011-2015. godine na teritoriji
Podgorice. Iako se radi o relativno visokim procentima, zapaža se trend pada. Tako je, na
primjer, obuhvat vakcinisane djece BCG vakcinom 2011. godine iznosio 94.7%, a 2014. godine
83%, dok je obuhvat djece vakcinisane DTP/DTaP vakcinom 2011. godine iznostio 91.6%, a
2014. godine 86.8%. Izuzetno je važno mobilisati raspoložive resurse, kako bi se programima
edukacije roditelji informisali o važnosti vakcinacije i ovi trendovi preokrenuli. Dakle, iako
možemo govoriti o relativno visokom obuhvatu obaveznim vakcinacijama, ne treba
prenebregnuti određene teškode koje onemogudavaju ostvarivanje nacionalno definisanog cilja
od najmanje 95% vakcinisane djece u svim opštinama, kao što su „teško dostupne i socijalno
ugrožene grupe stanovništva, kontinuitet u snabdijevanju vakcinama, jačanje antivakcionalnih
lobija“. Posebnu poteškodu predstavlja pristup populacionim grupama visokog rizika kao što je
romska populacija.
Drugi program čija je implementacija na lokalnom nivou izuzetno bitna je program očuvanja i
unapređenja seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Naime, činjenično je utvrđeno da povedanje
edukacije i dostupnost efektivnih kontraceptivnih metoda smanjuju broj namjernih prekida
trudnode, kao i broj nezbrinute i ostavljene djece. Podaci Instituta za javno zdravlje ukazuju na
pozitivan trend i na to da je broj prekida trudnode u Glavnom gradu u posljednjim godinama u
padu, ali se na ovaj podatak ne možemo do kraja osloniti jer privatne ginekološke ordinacije ne
prijavljuju tačan broj abortusa koje sprovode. Prema podacima MICS3 istraživanja skoro tredina
udatih žena ili žena koje žive u zajednici sa partnerom ima nezadovoljavajudu kontracepciju.
Kako bi se ženama i porodicama uopšte omogudilo ostvarivanje reprodukcije na željen i zdrav
način treba raditi na unaprjeđenju pristupa adekvatnim visoko kvalitetnim uslugama iz oblasti
seksualno reproduktivnog zdravlja, a posebno na edukaciji i savjetovanju. Ovo se posebno
odnosi na marginalizovane socijalne grupe kao što su žene romske populacije.
Sa druge strane, podrška roditeljstvu i planiranom roditeljstvu je od izuzetnog značaja za
unapređenje demografskih trendova na nivou grada. U tom smislu programi kao što su Program
škole za trudnice koji je organizovan pri Domu zdravlja u Podgorici ili slični programi podrške
koji se organizuju u saradnji sa nevladinim organizacijama.
Iako podaci govore o trendu rasta broja stanovnika Glavnog grada, glavni razlog nije natalitet,
ved doseljavanje iz drugih krajeva države, iz ekonomskih i sličnih razloga. NSOR definiše stara
lica kao značajan ljudski i društveni resurs koji treba posebno njegovati kroz programe
ublažavanja posljedica starenja. Zato posebnu pažnju treba posvetiti populaciji starih lica čiji je
život i funkcionisanje praden brojnim izazovima. Brojni programi ovog tipa se ved realizuju na
18
teritoriji Podgorice, ali ih i dalje treba razvijati, jačati i promovisati kako njihovo korišdenje ne bi
bilo stigmatizirano tradicionalnim shvatanjima zajednice.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Efikasno sprovoditi javno-
zdravstvene programe na lokalnom nivou“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji
mjere 1.2.1 „1 Unaprijediti zdravstvenu zaštitu majki i novorođenčadi i ostalih osjetljivih i
ugroženih grupa stanovništva“ i podmjera 1.2.1.2, 1.2.1.3, 1.2.1.4 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje.
Aktivnost 2: Ojačati prevenciju i liječenje od zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, uključujudi
zloupotrebu opojnih droga
Jedna od najbitnijih strateških ciljeva NSOR-a je unapređenje zdravlja građana u svim uzrastima
i smanjenje nejednakosti u zdravlju. Kao jedna od najbitnijih prijetnji zdravlju građana Glavnog
grada može se smatrati narastajudi problem zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Skupština
Glavnog grada Podgorice je 2008. godine osnovala Javnu ustanovu za smještaj, rehabilitaciju i
resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci koja se specijalizuje za tretman bolesti
zavisnosti. Ovaj tretman obuhvata 12 mjeseci rezidencijalne terapije koja uključuje adaptaciju,
rehabilitaciju i resocijalizaciju, nakon koje slijedi 12 mjeseci nerezidencijalnog tretmana. Od
2015. godine kapaciteti ustanove su prošireni otvaranjem ženskog paviljona i SOS linije za
zavisnike. Javna ustanova sprovodi i određene preventive projekte za srednjoškolce kao što su
„Otvori oči – ti biraš“, i sarađuje sa civilnim sektorom u cilju kreiranja sveobuhvatne sigurnosne
mreže za zavisnike od psihoaktivnih supstanci.
Ipak, dostupni podaci ukazuju na porast bolesti zavisnosti, posebno među mladima. ESPAD
istraživanje koje je 2011. godine sproveo Institut za javno zdravlje ukazuju na stabilan trend
rasta broja korisnika psihoaktivnih supstanci i zavisnika, te na to da se starosna granica prvog
kontakta sa ovim supstancama spušta na niže (14 godina).
Iz svega navedenog, u narednom periodu bi trebalo pojačati aktivnosti po pitanju prevencije i
preventivnog djelovanja među mladom populacijom kada je u pitanju zloupotreba
psihoaktivnih supstanci. Tu bi posebnu ulogu trebalo da imaju institucije kao što su Kancelarija
za prevenciju bolesti zavisnosti i Centar za mentalno zdravlje pri Domu zdravlja u Podgorici.
U cilju adekvatnog kontakta i uticaja na mlade, neophodno je dalje jačati saradnju sa
organizacijama civilnog društva koje imaju kapaciteta da preuzmu bitnu ulogu prevencije i
savjetovanja.
Kada je u pitanju JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci
neophodno ju je kadrovski ojačati stručnjacima u oblasti radne terapije. U tom smislu bi trebalo
doprinijeti smanjenju barijera za socijalno preduzetništvo koje bi omogudilo sticanje materijalne
koristi od proizvoda koji nastanu u okviru radne terapije, čime bi se dalje ekonomski osnaživao
položaj bivših zavisnika.
19
Na kraju, neophodno je poboljšati koordinaciju i komunikaciju svih formalnih i neformalnih
institucija koje se bave pitanjem prevencije zloupotrebe psihoaktivnoh supstanci kako bi učinak
bio što efikasniji i kako bi se trend rasta zavisnika okrenuo u negativnom pravcu.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Ojačati prevenciju i liječenje od
zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, uključujudi zloupotrebu opojnih droga“ Glavni grad de
doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 1.2.2 „Povedati fokus na promociji zdravog života,
prevenciju i kontrolu bolesti“ i podmjere 1.2.2.3 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje, JU za
smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, Kancelarija za
prevenciju bolesti zavisnosti.
20
3. Akcioni Plan /društveni resursi/
GRUPA
NAC.
RESURSA
BROJ NSOR STRATEŠKOG CILJA
DRUŠTVENI
RESURSI
STIMULISATI AKTIVAN ODNOS KLJUČNIH AKTERA PREMA ODRŽIVOSTI RAZVOJA
Br. NSOR
MJERE
Broj NSOR
podmjere
Lokalna
aktivnost
Lokalne akcije - projekti Usklađenost sa postojedim
lokalnim planovima
INDIKATORI CILJNI ISHOD
PRIORITETNA TEMA: OSNAŽIVANJE PORODICE I BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE
2.1.1 2.1.1.2 3. Obezbijediti
podršku
rizičnim
porodicama i
unaprijediti
sistem zaštite
djece bez
roditeljskog
staranja
3.1 Sprovoditi programe edukacije za odgovorno roditeljstvo.
3.2 Sprovoditi programa motivacije i animacije odgovarajudih porodica za bavljenje
porodičnim smještajem.
3.3 Promovisati hraniteljstvo i razvijati podršku hraniteljskim porodicama.
3.4 Sprovoditi programa zaštidenog stanovanja za mlade bez roditeljskog staranja.
3.5 Obezbijediti finansijska sredstva za visokoškolsko obrazovanje mladih bez roditeljskog
staranja.
3.6 Razvijati savjetodavnu podršku djeci pod rizikom od marginalizacije.
3.7 Razvijati infrastrukturu i stručni kapacitet profesionalaca koji pružaju podršku djeci u
riziku od marginalizacije.
Lokalni program prevencije
neprihvatljivog ponašanja
djece i mladih u Glavnom
gradu 2014-2018
Lokalni plan za unapređenje
socijalne inkluzije – razvoj
lokalnih usluga socijalne
zaštite u glavnom gradu
Podgorici, 2014-2018
Zdravstveni profil grada
Podgorice 2016.
SDG 3.7.1, LNI 31,
Udio žena
reproduktivne dobi
(starosti 15-49
godina) čija je potreba
za planiranjem
porodice zadovoljena
modernim metodama
SDG 3.7.2, LNI 32,
Stopa nataliteta kod
adolescenata (uzrast
10-14 godina; uzrast
15-19 godina) na
1.000 žena u toj
starosnoj grupi
SDG 16.2.1, LNI 33,
Udio djece u dobi od
Broj maloljetničkih trudnoda <
1% i među Romkinjama < 10%
Zadovoljena potreba za
kontracepcijom žena koje su u
zajednici ili braku > 90% i ženama
romske populacije >75%
Stabilan rast procenta roditelja
koji ne opravdavaju batine kao
čin vaspitanja >60%
Stabilan rast udjela djece bez
roditeljskog staranja koja se
smještaju u hraniteljske porodice
21
1 do 17 godina koja su
doživjela bilo koju
vrstu fizičkog
kažnjavanja i/ili
psihičke agresije od
strane njihovih
staratelja u prošlih
mjesec dana
KAP UNICEF, LNI 34,
Udio roditelja koji ne
opravdavaju batine
kao čin vaspitanja
NID01 MRSS, LNI 35,
Broj djece smještene
u hraniteljske
porodice
NID03 MRSS, LNI 36,
Broj žrtava nasilja u
porodici kojima je
pružena usluga opšte
podrške na godišnjem
nivou po 1) vrsti
usluge, 2) pružaocu,
3) opštini
NID16 MRSS, LNI 37,
Broj djece žrtava
nasilja u porodici koja
su koristila usluge
podrške (uključujudi
psihološko
savjetovanje) u
odnosu na ukupan
broj identifikovane
djece žrtava na
godišnjem nivou;
2.1.2 2.1.2.6 4. Usvajati i
efikasno
4.1 Unapređivati ljudska prava žena i rodnu ravnopravnost kroz uspostavljanje društva
jednakih mogudnosti i eliminisanje rodne diskriminacije, posebno kod osjetljivih grupa
Lokalni plan za unapređenje
socijalne inkluzije – razvoj
SDG 5.2.1, LNI 38,
Udio žena i djevojčica
Procenat žena u lokalnom
22
sprovoditi
politike rodne
ravnopravnosti
i osnaživanja
žena
(žene sa invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina i posebno romske populacije, žene
u ruralnim područjima, samohrane majke, žene starije dobi), integraciju principa rodne
ravnopravnosti priikom izrade i primjene svih lokalnih dokumenta i djelovanja lokalnih
tijela, edukaciju, sprovođenje međunarodnih instrumenata i promociju
antidiskriminacionog zakonodavstva.
4.2 Povezati zaposlenost žena (posebno teže zapošljivih kategorija), podsticati žensko
preduzetništvo i samozapošljavanje, dodjeljivati kredite za ženski biznis, organizovati
sistem podrške zaposlenim ženama za brigu o porodici i promocija i sprovođenje
antidiskriminacionog zakonodavstva u oblasti radnog prava.
4.3 Organizovati programe preventivnog djelovanja u slučaju malignih bolesti, posebno
kod osoba ženskog pola. Organizovati programe podrške i dostupnosti zdravstvene zaštite
osjetljivim grupama žena. Organizovana i dostupna savjetnodavna i preventivna podrška
ženama kada je u pitanju zdravstena zaštita.
4.4 Suzbiti sve oblike nasilja nad ženama i nasilja u porodici i unaprijediti položaj i zaštitu
žrtava svih oblika nasilja, posebno ekonomsko osnaživati žene – žrtve nasilja, razvijati
lokalne usluge podrške za žrtve nasilja, razvijati savjetodavne, terapijske i socijalno-
edukativne usluge za žrtve nasilja. Takođe, treba unaprijediti sistem vođenja statističkih
podataka i pradenja funkcionisanja sistema zaštite od nasilja nad ženama, te povedati nivo
informisanosti javnosti o posljedicama nasilja.
4.5 Boriti se protiv rodnih stereotipa, povedavati vidljivost primjene politika rodne
ravnopravnosti, unapređenje ravnopravnosti u oblasti kulture i podsticati medijsku
promociju uspješnih žena, te publikovanje literature koja promoviše rodnu
ravnopravnost.
4.6 Obezbjeđivanje ravnopravnog učešda žena i muškaraca na svim nivoima odlučivanja.
Posebno povedavati učešde žena pripadnica osjetljivih grupa (RE, OSI) u političkom životu.
lokalnih usluga socijalne
zaštite u glavnom gradu
Podgorici, 2014-2018
Akcioni plan za postizanje
rodne ravnopravnosti u
Glavnom gradu za period
2016-2017.
Strategija za borbu protiv
trgovine ljudima 2012-2018.
u dobi od 15 godina i
starijih koje su u
partnerskom odnosu
bile izložene fizičkom,
seksualnom ili
psihičkom nasilju od
strane sadašnjeg ili
bivšeg intimnog
partnera, u
prethodnih 12
mjeseci, prema obliku
nasilja i prema
starosnoj dobi
SDG 5.2.2, LNI 39,
Udio žena i djevojčica
u dobi od 15 godina i
starijih koje su bile
izložene seksualnom
nasilju od strane
osoba mimo intimnog
partnera, u
prethodnih 12
mjeseci, po starosnoj
dobi i mjestu
dešavanja
SDG 5.5.1, LNI 40,
Udio mjesta koje žene
imaju u lokalnom
parlamentu
SDG 5.5.2, LNI 41,
Udio žena na
rukovodedim
mjestima u opštini
NID 31, MLJMP MDG
3.1, LNI 42, Stopa
zaposlenosti žena
NID 32, MLJMP MDG
parlamentu > 40%
Stopa nezaposlenosti žena < 9%
23
3.1.2, LNI 43,
Nezaposlenost žena
SDG 5.6.1, LNI 44,
Udio žena starosne
dobi od 15-49 godina,
koje donose svoje
informisane odluke u
vezi sa seksualnim
odnosima,
upotrebom
kontracepcije i
reproduktivnim
zdravljem
LNI 45, GII Indeks
rodne nejednakosti
2.1.3 2.1.3.6 5. Obezbijediti
integraciju
Roma i
Egipdana u
život Glavnog
grada
5.1 Razvijati sistem podrške romskim porodicama posebno u procesu dobijanja
dokumenata.
5.2 Razvijati programe podrške mladih Romima koji ne pohađaju školu.
5.3 Razvijati podrške Romima (posebno mladima) u nalaženju zaposlenja. Organizacija
programa ekonomskog osnaživanja RE.
5.4 Kontinuirano pružati podršku programima inkluzije za djecu romske populacije.
5.5 Uključivati pripadnike RE populacije u političko odlučivanje na lokalnom nivou.
Lokalni program prevencije
neprihvatljivog ponašanja
djece i mladih u Glavnom
gradu 2014-2018
SDG 16.7.1, LNI 46,
Udio radnih mjesta
(po polu, starosnoj
dobi, osobama sa
invaliditetom i
populacionim
grupama) u javnim
institucijama
(nacionalna i lokalna
zakonodavna tijela,
javna služba, i
pravosuđe) u
poređenju sa
raspodjelom na nivou
države – disagregacija
u odnosu na
pripadnost romskoj
populaciji
NID37, MLJMP, LNI
47, Broj upisane
romske i egipdanske
djece u osnovnom
obrazovanju u Crnoj
Trend smanjenja stope
nezaposlenosti RE populacije
Trend rasta broja upisane romske
i egipdanske djece u osnovnom
obrazovanju
Trend smanjenja broja romske i
egipdanske djece koja napuste
osnovnu školu
Trend smanjenja etničke distance
prema romskoj populaciji
Rast udjela romske djece ispod 5
godina čije je rođenje
registrovano
24
Gori
NID38, MLJMP, LNI
48, Procenat drop
outa romske i
egipdanske djece u
osnovnom
obrazovanju u Crnoj
Gori
NID38 MLJMP, LNI 49,
Nivo etničke distance
u Crnoj Gori
SDG 16.9.1, LNI 50,
Udio romske djece
ispod 5 godina
starosti čije je rođenje
registrovano kod
organa nadležnog za
građanske registre, po
godinama
2.1.4 2.1.4.2
2.1.4.3
2.1.4.4
2.1.4.5
6. Unaprijediti
kvalitet života
LGBT osoba
gradu i
eliminisati
diskriminaciju
6.1 Unaprijediti društveni ambijent za prihvatanje LGBT osoba u Glavnom gradu i povedati
informisanost o međunarodnim standardima u vezi s LGBT problematikom.
6.2 Promovisati politiku jednakog tretmana i zaštitu od diskriminacije na nivou lokalne
zajednice.
SDG 16.7.2, LNI 51,
Udio populacije koja
vjeruje da je
odlučivanje inkluzivno
i responzivno, po
polu, starosnoj dobi,
invaliditetu i
populacionoj grupi
SDG 16.b.1, LNI 52,
Udio stanovništva koji
je prijavio da se lično
osjedao
diskriminisano ili
šikanirano u proteklih
12 mjeseci na osnovu
diskriminišudeg
razloga koji je
zabranjen
25
međunarodnim
humanitarnim
pravom
2.1.5
2.1.5.1
2.1.5.2
2.1.5.5
2.1.5.6
7. Eliminisati
diskriminaciju i
unaprijediti
kvalitet života
osoba sa
invaliditetom
7.1 Razvijati savjetodavnu, terapijsku, socijalno-edukativnu podršku za lica sa
invaliditetom.
7.2 Nastaviti sa projektima obezbijeđivanja pristupačnosti za javnim objektima za lica sa
invaliditetom.
7.3 Promovosati aktivnosti usmjerene na obezbjeđivanje pristupačnosti objektima u
privatnom sektoru.
Lokalni program prevencije
neprihvatljivog ponašanja
djece i mladih u Glavnom
gradu – Podgorica
2014-2018
Lokalni plan za unapređenje
socijalne inkluzije – razvoj
lokalnih usluga socijalne
zaštite u glavnom gradu
Podgorici, 2014-2018
SDG 16.7.1, LNI 53,
Udio radnih mjesta
(po polu, starosnoj
dobi, osobama sa
invaliditetom i
populacionim
grupama) u javnim
institucijama
(nacionalna i lokalna
zakonodavna tijela,
javna služba, i
pravosuđe) u
poređenju sa
raspodjelom na nivou
države
SDG 16.7.2, LNI 54,
Udio populacije koja
vjeruje da je
odlučivanje inkluzivno
i responzivno, po
polu, starosnoj dobi,
invaliditetu i
populacionoj grupi
SDG 16.b.1, LNI 55,
Udio stanovništva koji
je prijavio da se lično
osjedao
diskriminisano ili
šikanirano u proteklih
12 mjeseci na osnovu
diskriminišudeg
razloga koji je
zabranjen
međunarodnim
humanitarnim
Trend rasta broja javnih i
privatnih objekata koja su
pristupačna licima sa
invaliditetom
Trend rasta broja lica sa
invaliditetom koja rade
26
pravom
2.1.6
2.1.6.5
8. Eliminisati
diskriminaciju i
unaprijediti
kvalitet života
starih lica
8.1 Sprovoditi kampanje za pozitivan odnos prema starenju kao prirodnom procesu.
8.2 Organizovati programe za društveno aktiviranje starih lica. Sprovoditi borbe protiv
stigmatizacije starosti.
8.3 Organizovati promotivne i edukativne kampanje o nasilju nad starim licima, te jačati
sistem podrške i brige o starima koje su žrtve bilo kog oblika nasilja.
Lokalni plan za unapređenje
socijalne inkluzije – razvoj
lokalnih usluga socijalne
zaštite u glavnom gradu
Podgorici, 2014-2018
SDG 16.7.2, LNI 56,
Udio populacije koja
vjeruje da je
odlučivanje inkluzivno
i responzivno, po
polu, starosnoj dobi,
invaliditetu i
populacionoj grupi
SDG 16.b.1, LNI 57,
Udio stanovništva koji
je prijavio da se lično
osjedao
diskriminisano ili
šikanirano u proteklih
12 mjeseci na osnovu
diskriminišudeg
razloga koji je
zabranjen
međunarodnim
humanitarnim
pravom
Trend rasta broja starih lica koja
koriste neki od lokalnih programa
podrške
2.1.7 2.1.7.2
9. Unaprijediti
postojeda i
stvarati nova
partnerstva i
strateška
partnerstva sa
civilnim
sektorom
10. Razvijati
mreže
volontera i
promovisanje
volonterskog
9.1 Stimulisati saradnju sa strateškim partnerima iz civilnog sektora u oblasti
promovisanja aktivnog života, i zdravih stilova života, prevencije i liječenja od zloupotrebe
opojnih droga, zloupotrebe alkohola i duvana, u oblasti razbijanja stigme i predrasuda i
diskriminacije svih osjetljivih grupa.
9.2 Stvoriti institucionalne i normativne uslove za povedanje aktivizma mladih. Motivisati
mlade za vede uključivanje u život društva.
9.3 Uključivati civilni sektora u donošenje odluka na lokalnom nivou.
10.1 Uspostaviti različite programa razvoja i promocije volonterizma, motivisanja za rad
volontera i njihove stalne edukacije.
10.2 Osnovati volonterske organizacije i realizovati volonterske programe u gradu (u
ustanovama Glavnog grada, javnim zdravstvenim ustanovama, NVO, organizacijma koje
Lokalni program prevencije
neprihvatljivog ponašanja
djece i mladih u Glavnom
gradu – Podgorica
2014-2018
Plan akcije za mlade 2014-
2019
SDG 17.17.1, LNI 58,
Iznos opredijeljenih
sredstava za javno-
privatna partnerstva i
partnerstva civilnog
društva
NID65, LNI 59, Broj
priloga nevladinih
organizacija tokom
javnih rasprava o
nacrtima propisa i
strategija na
Trend rasta broja predstavnika
civilnog društva i uopšte građana
koji učestvuju u raspravama o
nacrtima propisa i strategija na
nivou Glavnog grada
27
rada se bave pitanjima OSI d r.) godišnjem nivou.
DRUŠTVENI
RESURSI
RAZVITI SISTEM VRIJEDNOSTI U SKLADU SA CILJEVIMA ODRŽIVOG RAZVOJA ZAJEDNICE
PRIORITETNA TEMA: PROMOVISATI DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE I FILANTROPIJU
2.2.2 11. Podsticati
razvoj
filantropije
11.1 Uklanjati barijere za socijalno preduzetništvo u skladu sa lokalnim mogudnostima.
11.2 Podsticati privrednike na društveno odgovorno poslovanje i podršku društvu.
Spajanje partnera iz oblasti privrede i socijalne zaštite u cilju nalaženja održivih rješenja za
društvene probleme.
NID52 MK, LNI 60,
Stepen međuljudskog
povjerenja
Trend rasta broja partnerstava
koja su sklopljena između
privrede i socijalne zaštite
DRUŠTVENI
RESURSI
2.4 PREVAZIDI PROBLEM MENADŽERSKOG DEFICITA I OJAČATI DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
PRIORITETNA TEMA: UKLJUČIVANJE MLADIH NA TRŽIŠTE RADA
2.4.1 2.4.1.1
2.4.1.5
12. Osposobiti
mlade za
uključivanje na
tržište rada
nakon
završetka
redovnog
obrazovanja
12.1 Organizovati prakse za studente i učenike kod lokalnih poslodavaca.
12.2 Podržati mlade u pokretanju sopstvenog biznisa.
Lokalni plan za unapređenje
socijalne inkluzije – razvoj
lokalnih usluga socijalne
zaštite u glavnom gradu
Podgorici, 2014-2018
Strateški plan razvoja
glavnog grada Podgorice
2012-2017
NIE 66 MN, LNI 61,
Broj centara izvrsnosti
i broj aplikacija u
međunarodnim
programima saradnje
u oblasti istraživanja i
razvoja
NIE67, LNI 62, Broj
pokrenutih programa
cjeloživotnog učenja
za povedanje
inovativnih
potencijala i
obrazovanje
menadžera
Trend rasta broja organizovanih i
sprovedenih praksi kod lokalnih
poslodavaca.
Trend rasta broja podržanih
biznis inicijativa mladih.
DRUŠTVENI
RESURSI
2.5 STIMULISATI ZAPOŠLJIVOST I SOCIJALNU INKLUZIJU
28
PRIORITETNA TEMA: USPOSTAVITI MREŽU PODRŠKE I SIGURNOSTI ZA SOCIJALNO UGROŽENE
2.5.2 2.5.2.5
2.5.2.9
2.5.2.19
13. Kreirati
mrežu podrške
i sigurnosti za
socijalno
ugrožene i
osobe u riziku
od
marginalizacije
13.1 Unaprijediti usluge podrške materijalno ugroženim licima, uključujudi unapređenje
usluga narodne kuhinje i sloništa za beskudnike.
13.2 Razvijati mjera socijalne zaštite stanovništva uključujudi izgradnju i unapređenje
postojedih kapaciteta, objekata za socijalno stanovanje, doma za stara i nemodna lica,
centra za radnu integraciju lica sa invaliditetom, objekata za dnevni boravak djece sa
smetnjama u razvoju, objekata za stanovanje lica bez roditeljskog staranja, objekta za
interno raseljena lica i sigurne ženske kude.
Lokalni plan za unapređenje
socijalne inkluzije – razvoj
lokalnih usluga socijalne
zaštite u Glavnom gradu
Podgorici 2014-2018
Strateški plan razvoja
glavnog grada Podgorice
2012-2017
SDG 2.1.1, LNI 63,
Prevalencija
neuhranjenosti
SDG 1.1.1, LNI 64,
Udio stanovništva
ispod međunarodne
linije siromaštva, po
polu, starosti, radnom
statusu i geografskoj
lokaciji (urbana /
ruralna)
SDG 1.2.1, LNI 65,
Udio stanovništva
koje živi ispod
nacionalne linije
siromaštva, po polu i
starosti
SDG 1.2.2, LNI 66,
Udio muškaraca, žena
i djece svih uzrasta
koji žive u siromaštvu
u svim svojim
dimenzijama prema
nacionalnim
definicijama
SDG 8.5.2, LNI 67,
Stopa nezaposlenosti,
po polu, starosnoj
dobi i osobama sa
invaliditetom
SDG 10.2.1, LNI 68,
Udio stanovništva koji
živi ispod 50
procenata srednjeg
Udio nezaposlenosti < 9%
Stopa dugoročne nezaposlenosti
< 7%
Trend smanjenja stanovnišrva
koje živi ispit apsolutne linije
siromaštva
Stopa siromaštva < 5%
Gini index < 20%
29
prihoda, po starosnoj
dobi, polu i osobama
sa invaliditetom
NID19 MONSTAT,
MDG 1.4.1, LNI 69,
Stopa nezaposlenosti
ukupno i po polu po
Anketi o radnoj snazi
NID20 MONSTAT,
MDG 1.4.2, LNI 70,
Stopa dugoročne
nezaposlenosti po
Anketi o radnoj snazi
NIE01 MONSTAT, LNI
71, Stopa
zaposlenosti po
Anketi o radnoj snazi
NIE02 MRSS, LNI 72,
Udio neformalnog
rada (istraživanje)
NID21 MONSTAT,
MDG 1.1.1, LNI 73,
Stopa siromaštva
NID22 MONSTAT,
MDG 1.1.2, LNI 74,
Jaz siromaštva
NID23 MONSTAT,
MDG 1.1.3, LNI 75,
Oštrina siromaštva
NID24 MONSTAT,
MDG 1.2.1, LNI 76,
Gini koeficijent
NID 25 MONSTAT,
MDG 1.2.2, LNI 77,
30
Odnos kvintilnih
udjela (odnos
prosječne potrošnje
20% najbogatijih i 20
% najsiromašnijih)
NID26 MRSS, LNI 78,
Broj maloljetnih
korisnika socijalne
zaštite po polu
NID27 MRSS, LNI 79,
Broj punoljetnih
korisnika socijalne
zaštite po polu
MIWB01, LNI 80,
Procenat populacije
ispod nacionalne linije
siromaštva
2.5.3
2.5.3.3
14. Kreirati
programe za
smanjenje
predrasuda i
stigme, te
resocijalizaciju
i podršku
bivšim
korisnicima
opojnih droga
14.1 Podsticati saradnju između različitih aktera, razvijati partnerske odnose sa civilnim
društvom u svim sferama po pitanju droga, uključuju i jačanje uloge nevladinih
organizacija.
14.2 Podsticati razvoj programa socijalne zaštite za zavisnike/ce od droga, Javne ustanove
za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika PAS, terapijskih zajednica i komuna,organizacija
civilnog društva, uključuju i i programe za smanjenje štete, što e spriječiti socijalnu
isključenost zavisnika i diskriminaciju. Ovo se podjednako odnosi na programe i aktivnosti
u okviru socijalnog staranja u zatvorima i korektivnim institucijama.
LID 1 Broj projekata
realizovanih u oblasti
smanjenja
predrasuda, stigme,
te u cilju
resocijalizacije bivših
korisnika opojnih
droga
Trend rasta broja projekata
DRUŠTVENI
RESURSI
2.6 UNAPRIJEDITI ZNAČAJ KULTURE KAO TEMELJNE VRIJEDNOSTI DUHOVNOG, DRUŠTVENOG I EKONOMSKOG RAZVOJA KOJA ZNATNO UNAPREĐUJE KVALITET ŽIVOTA GRAĐANA
PRIORITETNA TEMA: USPOSTAVLJANJE SAVREMENIH I INKLUZIVNIH KULTURNIH PRAKSI
2.6.3 2.6.3.4 15.
Uspostavljati
savremene i
inkluzivne
15.1 Realizovati nove kulturne sadržaje savremenog kulturno umjetničkog stvaralaštva
namijenjene mladim i podsticati kulturno – umjetničko stvaralaštvo mladih.
15.2 Podržavati organizaciju festivala savremenog i amaterskog stvaralaštva, posebno
Plan akcije za mlade Glavnog
grada 2014-2019
SDG 11.7.1, LNI 81,
Prosječni udio
izgrađenog područja
gradova koji je
Trend rasta udjela izgrađenosg
prostora za javnu upotrebu
31
kulturne
prakse
onih koji su programski orijentisani na kulturno - umjetničko stvaralaštvo namijenjeno
mladima kao i stvaralaštvo mladih. Podržati organizaciju Džada film festivala, Podgorica
film festivala, Festivala folklora, Džez festivala, Underhill festivala i Festivala
internacionalnog alternativnog teatra FIAT.
otvoren prostor za
javnu upotrebu za
sve, po polu,
starosnoj dobi i
osobama sa
invaliditetom
2.6.4 16. Podsticati
kulturno
bogatstvo i
potencijal
16.1 Stvarati bolje uslove za razvoj kulture i sporta kroz adaptaciju i rekonstrukciju
postojedih kulturno-sportskih objekata i nabavku potrebne tehničke opreme, posebno
natkrivanje vaterpolo bazena, rekonstrukcija male sale Sportskog centra Morača, i
rekonstrukcija Stadiona malih sportova.
16.2 Promovisati i podržavati inkluzivne i kulturne i sportske projekte i programime.
Strateški plan razvoja
glavnog grada Podgorice
2012-2017
Plan akcije za mlade Glavnog
grada 2014-2019
NID49 MK, LNI 82,
Indeks promovisanja
učešda kulturnih
poslenika i manjina u
izradi i implementaciji
kulturnih politika,
mjera i programa koji
se na njih odnose
DRUŠTVENI
RESURSI
2.7 USPOSTAVITI EFIKASAN I SAVREMEN SISTEM INTEGRALNE ZAŠTITE, UPRAVLJANJA I ODRŽIVOG KORIŠDENJA KULTURNE BAŠTINE I PREDJELA
PRIORITETNA TEMA: ZAŠTITITI KULTURNU BAŠTINU NA LOKALNOM NIVOU
2.7.1 2.7.1.1 17. Uspostaviti
efikasan
sistem zaštite
kulturne
baštine
17.1 Podržavati arheološka istraživanja i kvalitetnu konzervaciju pokretnih i nepokretnih
kulturnih dobara, posebno na lokalitetu Duklje, Sahat kule, Meduna, Momišida, lokaliteta
Vujačida mahale, tumula Doljani, Medene stijene, tvrđave na Ribnici i mjestima gdje su
otkrivene praistorijske grobnice.
17.2 Sprovoditi projekte s fokusom na revitalizaciji kulturnih, vjerskih i drugih objekata na
teritoriji Glavnog grada.
Strateški plan razvoja
glavnog grada Podgorice
2012-2017
SDG 11.4.1, LNI 83,
Ukupni izdaci (javni i
privatni) po glavi
stanovnika potrošeni
na zaštitu i očuvanje
cjelokupne kulturne i
prirodne baštine, po
vrsti baštine
(kulturna, prirodna,
mješovita, sa
oznakom Centra za
svjetsku baštinu),
nivou vlasti
(nacionalne,
regionalne i
lokalne/opštinske),
vrsti troškova
(operativni rashodi/
investicije) i vrsti
Trend rasta izdvajanja (javnih i
privatnih) po glavi stanovnika
potrošenih za zaštitu i očuvanje
kulturne i prirodne baštine
32
privatnog finansiranja
(donacije u naturi,
privatni neprofitni
sektor, sponzorstvo)
2.8.1 2.8.1.2
2.8.1.3
2.8.1.4
18.
Unaprijediti
saobradajnu i
ostalu
infrastrukturu
18.1 Utvrditi optimalni broj taksi vozila na teritoriji Podgorice i ograničiti broj dozvola za
taksi vozila. Uvesti ekološka taksi vozila na područjima saobradajnih uskih grla.
18.2 Realizacija ove aktivnosti takođe podrazumijeva realizaciju akcija u okviru aktivnosti
4. Podsticati razvoj zelene infrastrukture doprinose koja je definisana u okviru prirodnih
resursa.
Strateški plan razvoja
glavnog grada Podgorice
2012-2017
SDG 9.a.1, LNI 84,
Ukupna zvanična
međunarodna
podrška (zvanična
razvojna pomod +
drugi razvojni tokovi)
za infrastrukturu
NID63 MK, LNI 85,
Indeks razvijenosti JLS
NID64 MK, LNI 86,
Indeks konkurentnosti
JLS
Rast indeksa razvijenosti
Rast indeksa konkurentnosti
33
3.1 Aktivnosti i akcije u oblasti društvenih resursa
U grupi društvenih resursa Akcioni plan za održivi razvoj Glavnog grada definiše 16 aktivnosti
grupisanih u šest prioritetnih tema:
PRIORITETNA TEMA: OSNAŽIVANJE PORODICE I BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE
- Obezbijediti podršku rizičnim porodicama i unaprijediti sistem zaštite djece bez roditeljskog staranja
- Usvajati i efikasno sprovoditi politike rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena - Obezbijediti integraciju Roma i Egipdana u život Glavnog grada - Unaprijediti kvalitet života LGBT osoba u Glavnom gradu i eliminisati diskriminaciju - Eliminisati diskriminaciju i unaprijediti kvalitet života osoba sa invaliditetom - Eliminisati diskriminaciju i unaprijediti kvalitet života starih lica u Glavnom gradu - Unaprijediti postojeda i stvarati nova partnerstva i strateška partnerstva sa civilnim
sektorom - Razvijati mreže volontera i promovisati volonterski rad u lokalnoj zajednici.
PRIORITETNA TEMA: PROMOVISATI DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE I FILANTROPIJU
- Podsticati razvoj filantropije na lokalnom nivou.
PRIORITETNA TEMA: UKLJUČIVANJE MLADIH NA TRŽIŠTE RADA
- Osposobiti mlade za uključivanje na tržište rada nakon završetka redovnog obrazovanja.
PRIORITETNA TEMA: USPOSTAVITI MREŽU PODRŠKE I SIGURNOSTI ZA SOCIJALNO UGROŽENE
- Kreirati mrežu podrške i sigurnost za socijalno ugrožene i osobe u riziku od marginalizacije
- Kreirati programe za smanjenje predrasuda i stigma, te resocijalizaciju i podršku bivšim korisnicima opojnih droga.
PRIORITETNA TEMA: USPOSTAVLJANJE SAVREMENIH I INKLUZIVNIH KULTURNIH PRAKSI
- Uspostavljati savremene i inkluzivne kulturne prakse - Podsticati kulturno bogatstvo i potencijal.
PRIORITETNA TEMA: ZAŠTITI KULTURNU BAŠTINU NA LOKALNOM NIVOU
- Unaprijediti efikasan sistem zaštite kulturne baštine na lokalnom nivou
34
- Unaprijediti saobradajnu i ostalu infrastrukturu.
Mjere koje su definisane u ovom dijelu predstavljaju odgovor Glavnog grada na prioritete koje
izdvaja NSOR u oblasti razvoja društvenih resursa. Naime, kako je istaknuto u samoj NSOR,
pretpostavka da de napredak zajednice zavisiti isključivo od razvoja i inicijative pojedinca je
dokazano neodrživa. Dokazano je da ulaganje u međuljudske odnose, društvenu koheziju,
povjerenje među ljudima vodi razvoju „solidarnijeg, srednijeg i održivijeg društva“2.
Sa stanovišta lokalnog plana održivog razvoja prioriteti su osnaživanje pojedinačnih aktera i
stvaranje uslova za skladniji suživot zajednice, razvijanje aktivnog odnosa prema održivom
razvoju, te razvijanje vrijednosti solidarnog društva i društveno odgovornog poslovanja. Pored
toga, prioritet je stimulisanje zapošljivosti i socijalne inkluzije marginalizovanih ili grupa pod
rizikom od marginalizacije, unapređenje kulture i zaštita kulturno-istorijske baštine i predjela.
Aktivnost 3: Obezbijediti podršku rizičnim porodicama i unaprijediti sistem zaštite djece bez
roditeljskog staranja
Iako je program zaštite djece bez roditeljskog staranja najvedim dijelom definisan nacionalnim
pravnim okvirom i uglavnom u nadležnosti nacionalnih institucija, uloga lokalnih samouprava u
smislu podrške implementaciji ovih programa je od izuzetne važnosti za njihov uspjeh. U tom
smislu bi Glavni grad trebalo aktivnije da podrži programe edukacije za odgovorno roditeljstvo
kako bi se smanjio broj napuštene djece bez roditeljskog staranja. Sa druge strane, treba
promovisati i lokalno podržavati programe porodičnog smještaja i hraniteljstva. Naime, brojnim
istraživanjima je potvrđeno da je za optimalan razvoj djeteta neophodno porodično okruženje
koje institucionalni smještaj bez obzira na njegov kvalitet ne može nadomjestiti. Iako je u
prethodnom periodu određena pažnja i napor posveden promociji hraniteljstva kao oblika brige
o djeci bez roditeljskog staranja, posebno posredstvom UNICEF-a i drugih međunarodnih
organizacija, rezultati još uvijek nisu zadovoljavajudi. Kampanja koju je sproveo UNICEF
povedala je znanje među potencijalnim hraniteljskim porodicama, kao i interesovanje za
smještanje djece u porodično okruženje i na taj način demonstrirala da za ovu vrstu pristupa
zbrinjavanju postoji značajan potencijal. Stoga bi Glavni grad trebalo da nastavi sa aktivnostima
koje su međunarodne organizacije započele. Posebno je važno da nastavi sa aktivnostima
podrške djeci bez roditeljskog staranja nakon punoljetstva, kroz savjetodavne usluge, podršku u
obezbjeđenju stanovanja i nalaženja zaposlenja. Kada je u pitanju ovaj problem, pokazalo se da
postoji značajno interesovanje od strane privrede koja je spremna podržati dobro osmišljene
akcije, te je odgovornost uprave Glavnog grada ne samo da sredstvima grada doprinese, ved
organizuje programe posredovanja iz kojih de se mobilisati ostatak neophodnih sredstava.
2 Nacionalna strategija održivog razvoja, str. 31
35
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Obezbijediti podršku rizičnim
porodicama i unaprijediti sistem zaštite djece bez roditeljskog staranja“ Glavni grad de
doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 2.1.1 „Obezbijediti preduslove za zdrav razvoj
pojedinca u okviru porodice“ i podmjere 2.1.1.2 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje.
Aktivnost 4: Usvajati i efikasno sprovoditi politike rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena
Glavni grad je donio Akcioni plan za postizanje rodne ravnopravnosti u Glavnog gradu za period
2016-2017. godine kojim je pored deklarisane posvedenosti principu ravnopravnosti, definisan i
niz konkretnih aktivnosti kojima de taj princip biti sproveden. Za potrebe izrade Plana
sprovedeno je i mapiranje zaposlenih u institucijama na nivou Grada po pitanju pola, koja je
pokazala relativnu ujednačenost. Pored promocije i edukacije u ovoj oblasti, koja treba da bude
kontinuirana aktivnost, akcenat u narednom periodu treba staviti na ekonomsko osnaživanje
žena. U tom smislu treba nastaviti sa kontinuiranim prikupljanjem, analizom i objavljivanjem
podataka o zaposlenosti u odnosu na pol. Jedan od parametara koji do sada nije mjeren je
razlika u platama (tzv. gender pay gap) koji bi trebalo izmjeriti na nivou Grada kada je u pitanju
privatni i javni sektor. Pored toga treba nastaviti sa aktivnim mjerama za zapošljavanje
unaprjeđivanjem kreditnih linija i aranžmana za preduzetnice, kao i osnaživanjem žena da se
počnu baviti preduzetništvom. Posebno je važno razviti programe za teže zapošljive kategorije
žena kao što su starije žene koje su ostale bez posla, slabije obrazovane žene, žene sa
invaliditetom ili žene RE populacije.
Jedan od prioriteta treba da budu promotivni i preventivni programi za zaštitu zdravlja žena,
posebno programi prevencije ranog otkrivanja malignih oboljenja, programi planiranja porodice
ili specijalističkih kontrola reproduktivnog zdravlja. U ovom smislu, važno je procijeniti da li
postojedi i dostupni medicinski kadar zadovoljava potrebe u odnosu na broj žena reproduktivne
dobi na teritoriji Glavnog grada.
Na kraju, jedna od prioritetnih tema u naredne tri godine treba da bude eliminisanje rodno
zasnovanog nasilja i značajnija resursna i tehnička podrška Glavnog grada žrtvama nasilja u
porodici. U tom smislu su posebno važna partnerstva sa civilnim sektorom koji ved sprovodi
programe podrške kako bi se kroz koordinirano korišdenje svih raspoloživih resursa, efekti
pojačali.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Usvajati i efikasno sprovoditi politike
rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji
mjere 2.1.2 „Eliminisati rodnu diskriminaciju“ i podmjere 2.1.2.6 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje.
36
Aktivnost 5: Obezbijediti integraciju Roma i Egipdana u život Glavnog grada
Na teritoriji Glavnog grada prema podacima Zavoda za statistiku živi najbrojnija romska i
egipdanska populacija u Crnoj Gori. Ukupno 2.15% stanovnika Podgorice je romskog ili
egipdanskog porijekla, a od ukupne RE populacije 63.8% živi u Podgorici. Najvedi dio romske
populacije živi u romskim naseljima na Koniku i iako su brojne aktivnosti sprovedene u
prethodnom periodu i dalje je po svim bitnim parametrima značajno ispod prosjeka u odnosu
na opštu populaciju – obrazovanje, zaposlenje, stanje zdravlja, i sl. S obzirom na brojnost
romske populacije na teritoriji Glavnog grada, veoma je važno da se u narednom periodu
dodatno aktivniraju lokalni mehanizmi za njihovu podršku i integraciju. Tu prevashodno spada
podrška romskim porodicama u procesu dobijanja dokumenata, ali i promocija registracije
novorođenih. Takođe, veoma je važna podrška djeci i mladima romske i egipdanske populacije
kako bi upisivali osnovno, srednje i visoko obrazovanje, ali i kako ne bi odustajali. Naime,
procenat upisa nije dovoljan pokazatelj integracije u sistem pošto značajan udio mladih romske
populacije napušta škole prije završetka.
Podrška romskoj populaciji prilikom zapošljavanja je još jedna od prioritetnih aktivnosti. Naime,
udio zaposlenih među Romima je značajno niži nego u opštoj populaciji, dijelom i zbog
diskriminacije prilikom konkurisanja za posao. U tom smislu aktivnosti treba da budu
usmjerene, kako prema smanjivanju diskriminacije i distance, tako i ka aktivnim mjerama
zapošljavanja za pripadnike RE populacije.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Obezbijediti integraciju Roma i
Egipdana u život Glavnog grada“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere
2.1.3 „Eliminisati nacionalnu i vjersku diskriminaciju“ i podmjere 2.1.3.6 Akcionog plana NSOR
2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje.
Aktivnost 6: Unaprijediti kvalitet života LGBT osoba i eliminisati diskriminaciju
Iako je Glavni grad mjesto dešavanja brojnih aktivnosti na temu zaštite LGBT osoba i njihove
pune integracije u život zajednice, sam Grad nema strateški dokument koji se bavi ovim
pitanjem, tako da kao krovni treba uzeti Strategiju unapređenja kvaliteta života LGBT osoba za
period 2013-2018. godine. Ipak, kao važan urbani model funkcionisanja na koji se ugledaju i
ostale lokalne zajednice, Glavni grad bi trebalo da primjerom pokaže kako se obezbjeđuje
ambijent za normalno funkcionisanje LGBT osoba.
Osnovne aktivnosti Grada bi trebalo da se odnose na edukaciju stanovništva o LGBT osobama,
njihovim pravima i položaju, s ciljem da se smanji diskriminacija na djelu (npr. odbijanje da se
iznajmi stan LGBT osobi, odbijanje da se zaposli LGBT osoba i sl.). S obzirom na to da su mladi
ljudi najreceptivniji kada je u pitanju promjena stavova, edukaciju treba posebno fokusirati na
njih. Promocija prava LGBT populacije treba da bude organizovana kroz kulturne sadržaje koji de
se organizovati od strane kulturnih institucija na nivou grada, a u saradnji sa LGBT zajednicom.
37
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Unaprijediti kvalitet života LGBT
osoba i eliminisati diskriminaciju“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere
2.1.4 „Eliminisati diskriminaciju LGBT populacije“ i podmjera 2.1.4.2, 2.1.4.3, 2.1.4.4 i 2.1.4.5
Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje, JU
Gradsko pozorište, JU kulturno-informativni centar „Budo Tomovid“, JU Muzeji i galerije, JU
Narodna biblioteka „Radosav Ljumovid“.
Aktivnost 7: Eliminisati diskriminaciju i unaprijediti kvalitet života osoba sa invaliditetom
Prema podacima Zavoda za statistiku na teritoriji Podgorice živi oko 10% stanovnika sa
smetnjama u obavljaju svakodnevnih aktivnosti (4.7% ima smetnje sa kretanjem, 1.1% sa
sluhom, 1.9% sa vidom, 0.8% sa pamdenjem, koncentracijom ili sporazumijevanjem, 4.4% ostale
poteškode)3. Lica sa invaliditetom se suočavaju sa velikim brojem raznih problema – od
nemogudnosti normalnog funkcionisanja zbog toga što im sistem nije prilagođen do socijalne
izolacije. S obzirom na to da ne postoji jedinstvena baza podataka o licima sa invaliditetom na
teritoriji Podgorice, teško je ocijeniti obim problema i poteškoda sa kojima se suočavaju.
Aktivnosti Glavnog grada u prethodnom periodu bile su fokusiranje na adaptaciju pristupa
objektima od javnog značaja za lica sa invaliditetom. U narednom periodu, prioriteti treba da
budu završetak adaptacije pristupa svim javnim objektima na teritoriji Glavnog grada, ali i
mobilizacija privatnih objekata da prilagode prilaze. Pored toga, treba značajno unaprijediti
sistem planiranja i procjene za lica sa invaliditetom, na osnovu kojeg treba organizovati
efikasniju pomod za normalno funkcionisanje u zajednici. Ta podrška treba da uključi razvoj
usluga za pomod u kudi, osnivanje dnevnog centra, usluge personalnih asistenata, ali i osnivanje
Centra za radno osposobljavanje lica sa invaliditetom. Službe Glavnog grada bi trebalo da
organizuju efikasan sistem savjetodavne, terapijske, ali i socijalno-edukativne podrške za lica sa
invaliditetom. Na kraju, Glavnom gradu nedostaje i usluga privremenog, povremenog i
dugotrajnog smještaja osoba sa invaliditetom.
Sve ove aktivnosti treba realizovati uz efikasniju i bolju saradnju sa civilnim sektorom, posebno
sa organizacijama koje se bave podrškom licima sa invaliditetom. Lokalnim planom za
unapređenje socijalne inkluzije je procijenjeno da saradnja sa ovim organizacijama nije na
optimalnom nivou i da je treba dalje unapređivati.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Eliminisati diskriminaciju i
unaprijediti kvalitet života osoba sa invaliditetom“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj
implementaciji mjere 2.1.5 „Eliminisati diskriminaciju osoba sa invaliditetom“ i podmjera
2.1.5.1, 2.1.5.2, 2.1.5.5 i 2.1.5.6 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje.
3 Lokalni plan za unapređenje socijalne inkluzije – razvoj lokalnih usluga socijalne zaštite u Glavnom gradu –
Podgorici, 2014-2018. str. 22.
38
Aktivnost 8: Eliminisati diskriminaciju i unaprijediti kvalitet života starih lica
Odnos prema starim licima i sistem podrške za njih takođe je definisan Lokalnom strategijom za
unapređenje socijalne inkluzije – razvoj lokalnih usluga socijalne zaštite u Glavnom gradu (2014-
2018.). Prema podacima Centra za socijalni rad koji su preuzeti ovom strategijom, 371 staro lice
u Glavnom gradu koristi materijalno obezbijeđenje porodice, 228 starih lica koristi naknadu za
tuđu njegu i pomod, a 309 koristi ličnu invalidninu4. Strategijom je prepoznato da se opšte
materijalno i socijalno stanje starih lica pogoršalo, te da su u posebno teškom položaju
«položaju stare osobe bez materijalnih ili sa minimalnim primanjima, bez riješenog stambenog
pitanja, bez kontinuirane zdravstvene zaštite, samohrana stara lica i stara lica koja žive u
mjestima bez dovoljno saobradajnih komunikacija, kao i osobe koje su bez neophodne podrške i
pomodi porodice”5.
Iako je Glavni grad ved započeo niz akcija u saradnji sa relevantim partnerima kako bi se
popravio položaj ugroženih starih lica, problem nije riješen, tj. veliki broj starih lica i dalje živi u
izuzetno lošim uslovima. Prioritet bi trebalo da bude dalji razvoj otvorenog modela zaštite
starijih osoba koji podrazumijeva pružanje podrške i pomodi u prirodnom okruženju. To znači
otvaranje dnevnog boravka za stare, razvoj programa geronto domadica, otvaranje novih
klubova starih lica, te unaprijeđenje kapaciteta mobilnih timova za pružanje integralnih usliga
starim licima, posebno na seoskom području. Takođe, neophodno je uspostaviti i promovisati
SOS liniju za stara lica, te otvoriti dom za stare u kome de biti obezbijeđena usluga privremenog,
povremenog i dugotrajnog smještaja starih lica na teritoriji Glavnog grada.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Eliminisati diskriminaciju i
unaprijediti kvalitet života starih lica“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji
mjere 2.1.6 „Eliminisati diskriminaciju starih lica“ i podmjera 2.1.6.4 i 2.1.6.5 Akcionog plana
NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje.
Aktivnost 9: Unaprijediti postojeda i stvarati nova partnerstva i strateška partnerstva sa
civilnim sektorom
Ostvarivanje partnerstava sa organizacijama civilnog društva od ključne je važnosti za kvalitetnu
implementaciju ovog akcionog plana. U prethodnom periodu, organizacije civilnog društva su se
pokazale kao pouzdani partneri u implementaciji brojnih aktivnosti u svim sferama djelovanja
lokalne samouprave. Nevladine organizacije učestvuju u kreiranju strateških dokumenata i
drugih normativnih akata, sprovode aktivnosti komplementarno i u saradnji sa lokalnom
samoupravom. Do sada je ostvarena značajna saradnja u brojnim oblastima, kao što je rad sa
korisnicima psihoaktivnih supstanci, rad sa žrtvama porodičnog nasilja, podrška izgradnji
4 Ibid, 23.
5 Ibid, 23.
39
infrastrukture, podrška kreditiranju mladih i žena preduzetnica, aktivnosit iz oblasti kulture i
sporta. Za održivost svih aktivnosti i ciljeva definisanih ovim planom ključno je važno da one
imaju podršku od strane građana, te da implementirane mjere «zažive» i postanu dio kulture
funkcionisanja Grada. Da bi se to desilo, izuzetno je važno uključiti organizacije civilnog društva i
udruženja građana, kako u konsultativni tako i u implementacioni proces. U narednom periodu
prioritet treba da budu partnerstva, posebno strateška partnerstva sa civilnim društvom koje
treba u punom kapacitetu da učestvuje u implementaciji plana i na sebe preuzme dio aktivnosti
za koje lokalna uprava nema dovoljno kapaciteta. Posebno je važno u donošenje odluka i
njihovu implementaciju uključiti mlade Glavnog grada.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Unaprijediti postojeda i stvarati nova
partnerstva i strateška partnerstva sa civilnim sektorom“, sa lokalnog nivoa doprinijede se
uspješnijoj implementaciji mjere 2.1.7 „Podržati artikulaciju interesa građana kroz djelovanje
nevladinih organizacija i neformalnih grupa“ i podmjera 2.1.7.2 i 2.1.7.5 Akcionog plana NSOR
2030. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležni su svi organi lokalne uprave, a posebno
Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje, Sekretarijat za lokalnu samoupravu i Sekretarijat
za kulturu i sport.
Aktivnost 10: Razvijati mreže volontera i promovisati volonterski rad u lokalnoj zajednici
Razvoj volonterskog rada je takođe jedan od prioriteta lokalne samouprave u narednom
periodu. Neophodno je uspostaviti i promovisati različite programe volontiranja i motivacije
volontera za angažovanjem. U tom smislu, postoje određene normativne prepreke u vidu
nacionalne regulative koja na neadekvatan način definiše i vrednuje volonterski rad, ali su u
toku izmjene Zakona o volonterskom radu koje bi trebalo da te prepreke otkloni. Posebno je
važno promovisati i razvijati volontiranje kao praksu i vrijednost među najmlađom populacijom.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Razvijati mreže volontera i
promovisati volonterski rad u lokalnoj zajednici“, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj
implementaciji mjere 2.1.7 „Podržati artikulaciju interesa građana kroz djelovanje nevladinih
organizacija i neformalnih grupa“ i podmjera 2.1.7.2 i 2.1.7.5 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležni su Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje i
Sekretarijat za kulturu i sport.
Aktivnost 11: Podsticati razvoj filantropije na lokalnom nivou
Postoji veliki potencijal za razvoj socijalnog preduzetništva kako u cijeloj državi, tako i na nivou
Glavnog grada. Međutim, trenutno postoji niz administrativnih prepreka i barijera koje
onemogudavaju da se ovaj potencijal više koristi. Tako na primjer postoji veliki potencijal u
organizaciji prodaje proizvoda koje izrađuju u okviru radne terapije bivši korisnici psihoaktivnih
supstanci u okviru JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih
supstanci, međutim ona trenutno nije pravno-tehnički moguda. Izmjena zakonodavstva u ovom
40
pogledu nije u nadležnosti lokalne samouprave, ali bi se mogla inicirati izmjena na nacionalnom
nivou.
U prethodnom periodu Glavni grad je ved posredovao u organizaciji i mobilizaciji lokalne
privrede kako bi se podržale socijalno angažovane akcije i inicijative. Pokazalo se da
interesovanje i odziv postoji tako da bi ovaj potencijal trebalo dalje koristiti, kako za
obezbjeđenje finansijske podrške za aktivnosti u oblasti socijalne zaštite, tako i za aktivnosti
koje se odnose na finansiranje manjih infrastrukturnih projekata i intervencija u cilju uređivanja
javnih prostora u Glavnom gradu.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Podsticati razvoj filantropije na
lokalnom nivou“, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 2.2.2 „Stimulisati
društvenu solidarnost“ i podmjere 2.2.2.1 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležni su Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje,
Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Sekretarijat za kulturu i sport i JU za smještaj, rehabilitaciju
i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci.
Aktivnost 12: Osposobiti mlade za uključivanje na tržište rada nakon završetka redovnog
obrazovanja
Reforma obrazovanja je identifikovala nedostatak adekvatne prakse kao jednu od glavnih
prepreka za zapošljavanje mladih visokoobrazovanih kadrova. U tom smislu je reformom
Zakona o visokom obrazovanju predviđeno prilagođavanje nastavnih programa
visokoobrazovnih institucija u pravcu uključivanja više praktične nastave. Glavni grad je ved
organizovao niz konkretnih akcija u cilju obezbjeđivanja praksi kod lokalnih poslodavaca i
programa podrške mladima da pokrenu sopstveni biznis.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Osposobiti mlade za uključivanje na
tržište rada nakon završetka redovnog obrazovanja“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj
implementaciji mjere 2.4.1 „Povedati inovativne i preduzetničke potencijale privrede SDG“ i
podmjera 2.4.1.1, 2.4.1.5 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici
i Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje.
Aktivnost 13: Kreirati mrežu podrške i sigurnosti za socijalno ugrožene i osobe u riziku od
marginalizacije
Glavni grad je 2014. godine donio Lokalni plan za unapređenje socijalne inkluzije – razvoj
lokalnih usluga socijalne zaštite kojim je prepoznao socijalnu isklučenost kao jedan od glavnih
problema savremenog društva. Ovim planom se, takođe, ukazuje na to da je dosadašnji sistem
socijalne zaštite bio prvenstveno usmjeren ka novčanim davanjima, te da su usluge u zajednici
nedovoljno razvijene. U tom smislu bi prioritet u narednom periodu trebalo da bude upravo
prelaz sa novčanih davanja na usluge.
41
Prema podacima Zavoda za statistiku Monstat (analiza siromaštva za 2011. godinu), 9.3%
stanovništva je imalo potrošnju ispod apsolutne linije siromaštva6. Najizloženije siromaštvu su
sljedede grupe: pripadnici RE populacije, izbjeglice, raseljena lica, osobe sa invaliditetom, stariji i
djeca. Posebna kategorija materijalno ugroženih su beskudnici. Zbog toga de prioritet plana biti
zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva. Ovdje se prevashodno misli na unapređenje
sluga narodne kuhinje i izgradnja skloništa za beskudnike. Ostale prioritetne mjere de uključiti
uključujudi izgradnju i unapređenje postojedih kapaciteta, objekata za socijalno stanovanje,
doma za stara i nemodna lica, centra za radnu integraciju lica sa invaliditetom, objekata za
dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju, objekata za stanovanje lica bez roditeljskog
staranja, objekta za interno raseljena lica i sigurne ženske kude.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Kreirati mrežu podrške i sigurnost za
socijalno ugrožene i osobe u riziku od marginalizacije“, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj
implementaciji mjere 2.5.2 „Osigurati socijalnu stabilnost i smanjiti stopu siromaštva“ i
podmjera 2.5.2.5, 2.5.2.9 i 2.5.2.19 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje.
Aktivnost 14: Kreirati programe za smanjenje predrasuda i stigme, te resocijalizaciju i podršku
bivšim korisnicima opojnih droga
JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci u saradnji sa
partnerima iz civilnog sektora ved sprovodi niz aktivnosti s ciljem smanjenja predrasuda i
stigmatizacije bivših korisnika psihoaktivnih supstanci. Naime, kao jedan od važnih elemenata
liječenja izdvaja se resocijalizacija i vradanje u društvo koje je često onemogudeno upravo iz
razloga predrasuda i stigme.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Kreirati programe za smanjenje
predrasuda i stigme, te resocijalizaciju i podršku bivšim korisnicima opojnih droga“, Glavni
grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 2.5.3 „Boriti se protiv socijalne
isključenosti“ i podmjere 2.5.3.3 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležni su Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje i JU za
smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci.
Aktivnost 15: Uspostavljati savremene i inkluzivne kulturne prakse
Prema NSOR cilj kulturne politike Crne Gore je da razvija i unapređuje savremeno kulturno-
umjetničko stvaralaštvo, kulturnu djelatnost i kulturni život uopšte. Pored toga, cilj je
valorizacija bogatog kulturnog nasljeđa, ostvarivanje međukulturnog dijaloga i očuvanje
posebnosti različitih kulturnih identiteta, što sve zajedno treba da doprinese afirmaciji
identiteta Crne Gore kao države. Kada su u pitanju kulturne prakse, prioritet Glavnog grada u
6 Lokalni plan za unapređenje socijalne inkluzije – razvoj lokalnih usluga socijalne zaštite u Glavnom gradu –
Podgorici, str. 27.
42
narednom periodu treba da budu sadržaji savremenog kulturno-umjetničkog stvaralaštva
namijenjenog mladima. Pored toga Glavni grad de nastaviti da podržava organizaciju brojnih
festivala savremenog profesionalnog i amaterskog stvaralaštva, posebno Džada film festivala,
Podgorica film festivala, Festivala folklora, Džez festivala, Underhill festivala i Festivala
internacionalnog alternativnog teatra FIAT.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Uspostavljati savremene i inkluzivne
kulturne prakse“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 2.6.3 „Jačati
neformalne, amaterske, alternativne, savremene kulturne prakse, kao i kulturne industrije u
Crnoj Gori“ i podmjera 2.6.3.1, 2.6.3.2 i 2.6.3.4 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za kulturu i sport, JU Gradsko pozorište,
JU kulturno-informativni centar „Malesija“ Tuzi i JU kulturno-informativni centar „Zeta“
Golubovci.
Aktivnost 16: Podsticati kulturno bogatstvo i potencijal
Glavni grad de u naredne tri godine nastaviti sa aktivnostima koje su usmjerene ka stvaranju
boljih uslova za razvoj kulture i sporta. U planu je adaptacija i rekonstrukcija postojedih kulturno
sportskih-objekata. Među planiranim aktivnostima posebno se izdvajaju natkrivanje vaterpolo
bazena, rekonstrukcija male sale Sportskog centra Morača i rekonstrukcija Stadiona malih
sportova.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Podsticati kulturno bogatstvo i
potencijal“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 2.6.4 „Podsticati
kulturne raznolikosti kroz osnaživanje kulturne djelatnosti marginalizovanih grupa kao što su
mladi, stari, žene, LGBT osobe, osobe sa invaliditetom, i sl. kao i obezbjeđivanje tolerancije na
ovaj kulturni segment“ i podmjere 2.6.4.1 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za kulturu i sport.
Aktivnost 17: Unaprijediti efikasan sistem zaštite kulturne baštine
Kada je u pitanju zaštita kulturne baštine Glavni grad de doprinijeti implementaciji NSOR-a kroz
zaštitu i konzervatorske aktivnosti kada su u pitanju pokretna i nepokretna dobra na teritoriji
Podgorice. Primarno su u planu do 2020. godine sljededi lokaliteti: Duklja, Sahat kula, Medun,
Momišidi, lokalitet Vujačida mahale, tumuli Doljani, Medena stijena, tvrđava na Ribnici i
mjestima gdje su otkrivene praistorijske grobnice.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Unaprijediti efikasan sistem zaštite
kulturne baštine“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 2.7.1 „Unaprijediti
efikasan sistem zaštite kulturne baštine na svim nivoima“ i podmjere 2.7.1.1 Akcionog plana
NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za kulturu i sport i JU Muzeji i galerije.
43
Aktivnost 18: Unaprijediti saobradajnu i ostalu infrastrukturu
Od aktivnosti u oblasti saobradajne infrastrukture, Glavni grad de do 2020. godine završiti
poslove na utvrđivanju optimalnog broja taksi vozila na teritoriji Podgorice. Na osnovu toga
izvršide se ograničavanje broja dozvola za taksi vozila.
Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Unaprijediti saobradajnu i ostalu
infrastrukturu“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 2.8.1 „1 Unaprijediti
saobradajnu i ostalu infrastrukturu kao preduslov za razvoj regiona Crne Gore“ i podmjera
2.8.1.2, 2.8.1.3 i 2.8.1.4 Akcionog plana NSOR 2030.
Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za komunalne poslove i saobradaj.
44
4. Akcioni Plan /prirodni resursi/
GRUPA NAC. RESURSA
BROJ NSOR STRATEŠKOG CILJA
PRIRODNI RESURSI
ZAUSTAVITI DEGRADACIJU VRIJEDNOSTI OBNOVLJIVIH PRIRODNIH RESURSA: BIODIVERZITETA, VODE, MORA, VAZDUHA, ZEMLJIŠTA
3.2 UNAPRIJEDITI EFIKASNOST UPRAVLJANJA OBNOVLJIVIM PRIRODNIM RESURSIMA
Broj NSOR
mjere
Broj NSOR
podmjere
Lokalna aktivnost Lokalne akcije – projekti Usklađenost sa postojedim
lokalnim planovima
INDIKATORI CILJNI ISHOD
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA ŽIVOTNOM SREDINOM
3.1.1 3.1.1.1
3.1.1.5
19. Ojačati kapacitete za primjenu
horizontalnih instrumenata
upravljanja životnom sredinom
19.1 Izvršiti potrebna usklađivanja razvojnih planova i
razvojnih projekata sa strateškim dokumentima u oblasti
održivog razvoja, uključujudi integraciju principa i akcija
definisanih u AP za održivi razvoj, i zaštite životne sredine,
naročito sa planovima upravljanja zaštidenim područjima
prirode;
19.2 U saradnji s MORT i Upravom za inspekcijske poslove
uspostaviti izvještavanje o sprovođenju mjera propisanih
elaboratima o projektnoj i strateškoj procjeni uticaja na životnu
sredinu i sagledati potrebe u kontekstu unapređenja kapaciteta za
dosljednu primjenu projektne i strateške procjene uticaja na
životnu sredinu (u fazi sprovođenja mjera iz elaborata za procjenu
uticaja i izvještaja za stratešku procjenu uticaja);
19.3 U okviru nadležnosti lokalne samouprave unaprijediti
dostupnost podataka o stanju životne sredine za sve
zainteresovane strane kroz interaktivnu on-line platformu.
Lokalni plan zaštite životne
sredine 2015-2019
SDG 8.4.2, LNI 87
Domada materijalna
potrošnja (DMC) i DMC
po glavi stanovnika, po
BDP-u (doprinijeti kroz
lokalizaciju DMC za
Glavni grad)
LIP 1, Broj pozitivnih
ocjena o dostupnosti
informacija o stanju
životne sredine datih od
strane međunarodnih
organizacija, nevladinog
i civilnog sektora
LIP 2, Broj pozitivnih
ocjena Nacionalnog
savjeta za ORKPIUOP i
njegovih tijela o
uspješnosti integracije
mjera zaštite životne
U 2021. godini završena je
transpozicija pravne tekovine EU u
oblasti životne sredine u
nacionalno zakonodavtsvo.
Omoguden je nesmetan, brz i
efikasn pristup informacijama o
stanju životne sredine
Primjena strateške i projektne
procjene uticaja na životnu
sredinu, kao i ocjene prihvatljivosti,
je u skladu s najbolje dostupnim
evropskim praksama.
Uspostavljen je monitoring
sprovođenja mjera propisanih za
procjenu i stratešku procjenu
uticaja na životnu sredinu za
ocjenjivane zahvate, u skladu sa
obavezama inspekcijskih organa.
45
sredine i akcija
definisanih u AP u
razvojne projekte
Glavnog grada
Ekosistemski pristup se primjenjuje
kod planiranja svih razvojnih
aktivnosti i integrisan je u
razvojne/sektorske planove i
programe, a trend pozitivnih
učinaka na životnu sredinu je
zabilje˛en monitoringom
pokazatelja ekosistemskog
pristupa.
3.1.2 3.1.2.1:
3.1.2.2;
3.1.2.4;
3.1.2.5
20. Doprinijeti unapređenju
monitoringa stanja životne sredine
20.1 Proširiti mrežu za pradenje kvaliteta vazduha uz
utvrđivanje lokacija koje nijesu pod direktnim uticajem
saobradaja kako bi se razdvojio uticaj grijanja od uticaja
saobradaja na emisiju PM10;
20.2 Uspostaviti redovni program pradenja stanja
biodiverziteta u zaštidenim područjima – regionalni park
Komovi i bududem spomeniku prirode Kanjon Cijevne nakon
donošenja odluke o proglašenju zaštite, kao i u vrijednim
područjima prirode (gradski parkovi, brdo Gorica);
20.3 Uspostaviti redovni program pradenja stanja rijeka i
vodnih tijela u skladu s nadležnostima lokalne uprave i
obavezama utvrđenim u Strategiji adaptacije na klmatske
promjene (npr. Savin potok, rijeka Rujela);
20.4 Omoguditi redovnu razmjenu podataka dobijenih u
okviru monitoringa vazduha, kao i prirode i vrijednih
područja prirode, s Agencijom za zaštitu životne sredine;
20.5 U okviru aktivnosti monitoringa važno je primjenjivati
kriterijume prikupljanja i obrade podataka u skladu sa
zahtjevima Zakona o zaštiti prirode i praksom u okviru
tekudeg procesa uspostavljanja NATURA mreže;
20.6 Uspostaviti bazu podataka podržanu odgovarajudom
informacionom platformom, za prikupljanje, obradu i
dostupnost podataka o stanju životne sredine (kompatibilno
i uvezano s informacionim sistemom o stanju životne
sredine Agencije za zaštitu životne sredine) koja je uvezana
s interaktivnom on line platformom za unapređenje
dostupnosti podataka o životnoj sredini (veza s akcijom 1.3).
Lokalni plan zaštite životne
sredine 2015-2019
Lokalni energetski plan za
period 2015-2025
Strateški plan razvoja
Glavnog grada 2012-2017
Plan kvaliteta vazduha za
Glavni grad
Strategija adaptacije na
klimatske promjene za
Glavni grad
NIP17 V04, EPA, LNI 88,
Kvalitet vode za pide
NIP35 VA01, EPA,
LNI89, Kvalitet vazduha
u urbanim područjima
LIP 3, Od strane
Glavnog grada
registrovan napredak u
uspostavljanju mreže za
pradenje kvaliteta
vazduha
LIP 4, Broj dostupnih
podataka o stanju
biodiverziteta na
području Glavnog grada
u skladu s
nadležnostima lokalne
samouprave
Do 2020. godine udio narušenih
ugroženih staništa je prepolovljen i
zaustavljena je fragmentacija
ključnih staništa, uključujudi
šumska (Aichi zadatak 5).
U 2030. godini ne gube se staništa
na kojima su zastupljene
zabilježene odabrane i zaštidene
vrste.
Do 2020. godine uspostavljen je
monitoring putanja invazivnih vrsta
i ograničen i/ili eliminisan uticaj
najinvazivnijih (Aichi zadatak 9).
Broj požara u šumama se
kontinuirano smanjuje.
Vrijednosti indikatora NIP17 je u
granicama koje su utvrđene
nacionalnim propisima.
Vrijednosti indikatora NIP35-NIP36
su u graničnim vrijednostima koje
su utvrđene propisima.
Omogudeno dostizanje cilja 20-20-
20 (20% smanjenje GHG, 20%
poboljšanja EE do 2020. god. u
odnosu na 2008. god.) iz SEAP-a.
Kvalitet vazduha i zemljišta je
46
unaprijeđen smanjenjem emisije
na mjestu nastanka zagađenja
primjenom najbolje dostupnih
tehnika i tehnologija, a
uspostavljen je i redovni
monitoring emisija zagađujudih
materija od strane emitera.
Do 2018. godine uspostavljen je
integrisani (integrisan u kontekstu
segmenata životne sredine, i
integrisan između lokalnog i
nacionalnog nivoa) program
pradenja i izvještavanja o stanju
vazduha, zemljišta i biodiverziteta
u skladu sa svim zahtjevima iz
relevantnih EU propisa
(transponovanih u nacionalni
pravni sistem), zahtjevima EEA, kao
i uzimajudi u obzir zahtjeve
relevantnih multilateralnih
sporazuma
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: UNAPREĐENJE KVALITETA VAZDUHA
3.1.1 3.1.1.1;
3.1.1.2;
3.1.1.3;
3.1.1.5;
3.1.1.6;
3.1.1.7;
3.1.1.10
21. Unaprijediti kvalitet vazduha
21.1 Zalagati se za pokretanje ciljanih istraživanja o uticaju
zagađenja vazduha na zdravlje stanovništva (pritom koristiti
statističke podatke prikupljene u realnom vremenu) u
saradnji s Institutom za javno zdravlje;
21.2 Uspostaviti podsticajne mjere usmjerene na
unapređenje kvaliteta vazduha, uključujudi one kojima se
podstiču ulaganja u primjenu ekoloških goriva za potrebe
grijanja, posebno u pogledu smanjenja koncentracije PM10
koje nastaju emisijom iz individualnih ložišta u
domadinstvima i primjenu prevoznih sredstava s pozitivnim
efektima na životnu sredinu, itd.;
21.3 Kroz ciljane kampanje jačati svijest javnosti o
Lokalni energetski plan za
period 2015-2025
Strateški plan razvoja
Glavnog grada 2012-2017
Plan kvaliteta vazduha za
Glavni grad
Strategija adaptacije na
klimatske promjene za
Glavni grad
LIP 5, Broj
implementiranih
podsticajnih mjera za
unapređenje kvaliteta
vazduha
LIP 6, Broj kampanja o
negativnim posljedicama
zagađenja vazduha
NIP35 VA01, EPA, LNI
90, Kvalitet vazduha u
urbanim područjima
Ciljni ishodi definisani za akciju 2.1
47
negativnim uticajima sagorijevanja čvrstih goriva,
nepotpunog sagorijevanja u ložištima, neredovnog čišdenja
dimnjaka i upotrebe neefikasnih uređaja za loženje, i sl.
SDG 11.6.2, LNI 91,
Godišnji srednji nivoi
finih suspendovanih
čestica (npr. PM2.5 i
PM10) u gradovima
(ponderisano
stanovništvo)
SDG 3.9.1, LNI 92 Stopa
smrtnosti zbog
zagađenja vazduha u
domadinstvu i zagađenja
vazduha u okruženju
NIP36 , MDG 7.1.4,
LNI93, Broj prekoračenja
izmjerenih koncentracija
PM10 u odnosu na
granične vrijednosti i
granice tolerancije za
zaštitu zdravlja ljudi u
Podgorici, Pljevljima,
Nikšidu, (opština
primorje)
NIP43 KP04, EPA, LNI 94,
Trend emisije gasova s
efektom staklene bašte,
MDG 7.5.1, LNI 95,
Antropogene emisije
GHG gasova preračunate
u [t CO2 eq/stanovniku
NIP44 KP05, EPA, LNI 96,
Projekcije emisije gasova
s efektom staklene bašte
SDG 9.4.1, LNI 97 Emisija
CO2 po jedinici dodatne
vrijednosti
NIE19, S01, EPA, LNI 98,
22. Podsticati razvoj zelene
infrastrukture
22.1 U skladu s finansijskim mogudnostima, raditi na
osavremenjavanju javnog gradskog prevoza, uključujudi
zamjenu standardnih autobusa novim vozilima sa
smanjenim emisijama zagađivača vazduha; Osavremeniti i
unaprijediti pratedu mrežu autobuskih stajališta i
dostupnost informacija o saobradanju vozila javnog
saobradaja; Na taj način treba smanjiti upotrebu privatnih
vozila;
22.2 Smanjiti frekvenciju saobradaja u zoni I, uključujudi
izgradnju mini zaobilaznice oko ove zone, zabranu
saobradaja teretnim vozilima na opteredenim dionicama u
centru grada, uspostavljanje “car sharing sistema”
(nadovezujudi se na tekude i inicirane projekte);
22.3 Uvesti podsticajne mjere kao što su dani/lokacije bez
kola i povedati broj pješačkih ulica odnosno pješačkih
područja;
22.4 Inicirati izradu studije izvodljivosti za uspostavljanje
tramvajskog prevoza i s tim u vezi izradu potrebne tehničke
dokumentacije;
22.5 Uspostaviti bike sharing stanice;
22.6 Kontinuirano povedavati dužinu biciklističkih staza;
22.7 Proširiti zelene površine regeneracijom prostora u
okviru stambenih blokova velike gustine naseljenosti, zatim
rješenje parka u Ul. 27 marta, a posebno intenzivirati
izgradnju i opremanje pješačkih staza i prostora za sport i
rekreaciju na otvorenom;
22.8 Sanirati / oplemeniti, revitalizovati opožarene
Do 2020. godine ostvaren je
značajan progres u
osavremenjavanju javnog prevoza
Smanjena je frekvencija saobradaja
u zoni I Glavnog grada
Izgrađene su biciklističke staze i
uspostavljen bike sharing sistem
Prostori u stambenim blokovima su
regenerisani zelenim površinama
Revitalizovane su opožarene
površine
48
površine;
22.9 Uspostaviti preventivnu zaštitu šuma – omoguditi ranu
dojavu i daljinsku detekciju požara (ugradnja sistema ranog
upozorenja na požare na ključnim lokacijama), tehničko
opremanje i obuku i edukaciju (šume u zaštidenim
područjima prirode, Brdo Gorica, Ljubovid, parkovi prema
KAP-u, Tološima, Zlatici), te ukoliko dođe do požara
omoguditi pošumljavanje opožarenih površina;
22.10 U skladu s nadležnostima lokalne samouprave
doprinijeti održavanju biokapaciteta šuma u ruralnim
područjima.
Putnički saobradaj
NIE20 S02, EPA, LNI 99,
Teretni saobradaj
NIE21, S03, EPA, LNI
100, Prosječna starost
voznog parka
NIE22,S04, EPA, LNI 101,
Broj motornih vozila
SDG 11.2.1, LNI 102,
Udio populacije koji ima
odgovarajudi pristup
javnom prevozu, po
starosnoj dobi, polu i
osobama sa
invaliditetom
LIP 7, Broj vozila sa
smanjenim emisijama
zagađivača vazduha u
javnom prevozu
LIP 8, Broj
osavremnjenih
autobuskih stajališta
LIP 9, Površina zelenih
površina regenerisanog
prostora u okviru
stambenih blokova
LIP 10, Dužina
biciklističkih staza
LIP 11, Površina
revitalizovanih
opožarenih šuma
49
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: UNAPREĐENJE ZAŠTITE PRIRODE
3.1.1;
3.2.1;
3.2.2;
3.1.1.2;
3.1.1.3;
3.1.1.4;
3.2.1.1;
3.2.1.2;
3.2.2.1;
3.2.2.2;
3.2.2.3;
3.2.2.4;
3.2.2.5;
23. Izgraditi kapacitete na lokalnom
nivou za upravljanje zaštidenim
područjima prirode
23.1 U skladu s planovima upravljanja efikasno upravljati
Regionalnim parkom Komovi (Regionalni park Komovi
d.o.o.), odnosno područjem bududeg spomenika prirode
Kanjon Cijevne, kada bude uspostavljen;
23.2 Radi kontinuiranog unaprjeđenja upravljačkih
kapaciteta podsticati transfer znanja radi primjene najbolje
dostupne prakse upravljanja zaštidenim prirodnim dobrima;
23.3 Izvršiti detaljno mapiranje usluga ekosistema i u
odnosu na njih razviti program kontrolisanog boravka
turista u zaštidenim područjima prirode;
23.4 Razviti strateški koncept održivosti zaštidenih područja
(uključujudi mapiranje i naplatu usluga ekosistema npr.
vezano za usluge koje se mogu pružati na lokacijama
vidikovaca, pješačkim stazama, posmatranjem ptica,
revitalizaciju katuna);
23.5 U skladu s prihvatnim kapacitetom zaštidenih područja
prirode promovisati njihove vrijednosti u okviru turističke
ponude;
23.6 Radi zaštite vrijednih ekosistema van zaštidenih
područja nastaviti s daljim unapređivanjem aktivnosti
uređenja parkovskih (prije svega Brda Gorice i pet vedih
parkova) i ostalih zelenih površina, posebno vodedi računa
da se prioritetno primjenjuju autohtone biljke adaptirane na
klimatske i geografske uslove;
23.7 Unaprijediti implementaciju Evropske konvencije o
predjelima njenom dosljednom primjenom kod prostornog
uređenja i oblikovanja javnih površina tako da se ne naruši
prediona tipologija.
Lokalni plan zaštite
životne sredine 2015-
2019
Strateški plan razvoja
Glavnog grada 2012-2017
Studija zaštite za
regionalni park Komovi
Studija zaštite za
spomenik prirode
„Kanjon Cijevne“
Plan kvaliteta vazduha za
Glavni grad
NIP01 B01, EPA, LNI 103
Biodiverzitet vrsta
(lokalizovan u skladu sa
nadležnostima lokalne
uprave – prema
definisanim akcijama)
NIP02 B02, EPA, LNI 104,
Zastupljenost i stanje
odabranih vrsta
NIPO7 MDG 7.1.3,
LNI105, Udio zemljišta
pokrivenog šumama (%)
NIPO9 B04, EPA, LNI
106, Brojnost i dinamika
populacija divljači
NIP10 B05, EPA, LNI 107,
Alohtone i invazivne
vrste
NIP11 B06, EPA, LNI 108,
Šumski požari
NIP12 B07, EPA, LNI 109,
Zaštidena područja
NIP33 Z01, EPA, LNI 110,
Erozija zemljišta
NIP05 MDG 7.1.1, LNI
111, Udio površina
zaštidenih radi očuvanja
biološkog diverziteta (%)
SDG 15.3.1, LNI 112,
Udio zemljišta koje je
degradirano u odnosu
na ukupnu površinu
Dostignute su ciljne vrijednosti
utvrđene indikatorima u okviru
pojedinih (primjenljivih na lokalnom
nivou) Aichi zadataka.
Do 2020. godine udio narušenih
ugroženih staništa je prepolovljen i
zaustavljena je fragmentacija
ključnih staništa (Aichi zadatak 5) u
skladu sa nadležnostima lokalne
samouprave.
U 2030. godini ne gube se staništa
na kojima su zastupljene
zabilježene odabrane i zaštidene
vrste.
Svim zaštidenim područjima
upravljaju efikasne upravljačke
strukture,
Omogudena je reprezentativnost
sistema zaštidenih područja.
50
zemljišta
SDG 15.1.2, LNI 113,
Udio važnih lokacija za
kopneni i slatkovodni
biodiverzitet koje su
obuhvadene zaštidenim
područjima, po vrsti
ekosistema
SDG 15.4.1, LNI 114,
Obuhvat lokacija bitnih
za planinski biodiverzitet
sa zaštidenim
područjima
SDG 15.2.1, LNI 115,
Napredak u pogledu
održivog gazdovanja
šumama
LIP 12, Broj obuka
organizovanih za
unapređenje
upravljačkih kapaciteta u
zaštidenim prirodnim
dobrima
LIP 13, Broj mapiranih
usluga ekosistema (po
tipu usluga, npr.
vidikovci, pješačke staze,
posmatranje ptica,
revitalizacija katuna)
PRIRODNI RESURSI 3.3 OMOGUDITI SIMBIOZU EFEKATA UNAPREĐENJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE I OČUVANJA ZDRAVLJA LJUDI
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: UNAPREĐENJE ZDRAVLJA STANOVNIŠTVA
3.3.1 3.3.1.1;
3.3.1.2;
24. Smanjiti ranjivost stanovništva
na zagađenje životne sredine i
24.1 U budžetu u okviru sredstava za unapređenje stanja
životne sredine i zdravlja stanovništva, kontinuirano
Strategija adaptacije na
klimatske promjene
SDG 13.2.1, LNI 136,
Progres u realizaciji
Uspostavljen je monitoring uticaja
promjene i varijabilnosti klime na
51
3.3.1.3; klimatske promjene
izdvajati sredstva za procjenu uticaja zagađenja životne
sredine na zdravlje stanovništva, posebno se fokusirajudi na
kvalitet vazduha i hot-spot lokacije zagađenja zemljišta i
voda, kao i procjene uticaja klimatskih faktora na zdravlje
stanovništva;
24.2 U vezi s akcijom 6.1 razviti i sprovesti programe jačanja
stručnih i administrativnih kapaciteta;
24.3 Kroz monitoring stanja životne sredine uključivati
pokazatelje za pradenje uticaja zagađenja i antropogenih
hazarda na zdravlje stanovništva;
24.4 U informacionu platfomu/bazu podataka za pradenje
stanja životne sredine (veza s 1.3 i 2.6) integrisati
pokazatelje stanja zdravlja stanovništva, sa pokazateljima
uticaja zagađenja na zdravlje stanovništva i pokazateljma u
okviru biomonitoringa uticaja meteoroloških uticaja na
zdravlje stanovništva;
24.5 U vezi s aktivnošdu – Unaprijediti primjenu standarda
održive arhitekture i građevinarstva, razviti podsticajne
programe i edukativne kampanje radi stimulisanja gradnje
primjenom po zdravlje bezbjednih građevinskih materijala;
24.6 Podsticati inkluzivno učešde stanovništva u urbanom i
ruralnom području u edukativnim kampanjama usmjerenim
na unapređenje kvaliteta životne sredine i zdravlja
stanovništva.
Glavnog grada
Zdravstveni profil
Glavnog grada
mjera Strategije
adaptacije Glavnog
grada na klimatske
promjene (kao doprinos
realizaciji
SDG 13.2.1 Broj zemalja
koje su saopštile da su
uspostavile ili
operacionalizovale
integrisanu politiku/
strategiju/plan koji
povedava njihovu
sposobnost da se
prilagode negativnim
uticajima klimatskih
promjena, i razviju
klimatsku otpornost i
niske emisije gasova
staklene bašte na način
koji ne ugrožava
proizvodnju hrane
(uključujudi i nacionalni
plan adaptacije,
nacionalno određen
doprinos, nacionalne
komunikacije,
dvogodišnji ažurirani
izvještaj ili drugo)
LIP 20, Broj parametara
o stanju zdravlja
stanovništva Glavnog
grada koji su integrisani
u informacionu
platformu/bazu za
pradenje stanja životne
sredine
LIP 21, Iznos sredstava
za unapređenje stanja
životne sredine i zdravlja
zdravlje ljudi i upravljanje rizicima
koje generišu klimatske promjene u
skladu sa standardima EU mreže
zdravih gradova.
Koristi se dobra praksa u izboru i
primjeni mjera u borbi protiv
klimatskih promjena i njihovog
uticaja na ekosisteme i društveno-
ekonomske sisteme.
Utvrđeni su rizici koje zagađenje
generiše na zdravlje ljudi i
uspostavljen sistem upravljanja
rizicima, posebno od svih eko-
hazarda u skladu sa nadležnostima
lokalne uprave.
Na godišnjem nivou bilježi se stopa
pada obolijevanja usljed rizika
generisanih eko-hazardima, na
osnovu dostavljenih podataka
relevantnih institucija.
Zabilježen je kontinuirani rast
izdvajanja za unapređenje stanja
životne sredine i zdravlja
stanovništva u budžetu Glavnog
grada.
Zabiljžen je rast broja edukativnih
kampanja za unapređenje životne
sredine i zdravlja stanovništva.
3.3.2 3.3.2.1;
3.3.2.2;
3.3.2.3;
3.3.2.4;
3.3.2.5;
3.3.2.6;
52
stanovništva, u budžetu
Glavnog grada
LIP 22, Broj edukativnih
kampanja za
unapređenje životne
sredine i zdravlja
stanovništva
EKONOMSKI RESURSI 4.3 UNAPRIJEDITI UPRAVLJANJE OTPADOM PRIMJENOM PRISTUPA U OKVIRU CIRKULARNE EKONOMIJE
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: UNAPREĐENJE KVALITETA ZEMLJIŠTA I VODA SANACIJOM ZAGAĐENJA I IZGRADNJOM KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
3.2.5
3.2.5.1;
3.2.5.2;
3.2.5.4;
3.2.5.6;
25. Sanirati hot spot lokacije
zagađenog zemljišta
25.1 Izvršiti identifikaciju, a zatim sanaciju nelegalnih
odlagališta komunalnog otpada;
25.2 Definisati model za sprječavanje ponovnog nelegalnog
odlaganja otpada (primjenom mjera nadzora i sankcija);
25.3 Unaprijediti efikasnost komunalne policije i komunalne
inspekcije u vršenju poslova shodno Zakonu.
Plan upravljanja
komunalnim i neopasnim
građevinskim otpadom u
glavnom gradu podgorica
za period 2016-
2020.godina
NIE 36, MORT, LNI 116,
Godišnja stopa rasta
generisanog otpada (u
JLS u kojima se
procjenjuje porast
stanovnika)
NIE33, LNI 117,
Sakupljeni otpad u
odnosu na ukupni
generisani otpad
(količina tretiranog i
odloženog komunalnog
otpada u odnosu na
količinu proizvedenog
komunalnog otpada)
NIE39, LNI 118, Količina
biološki razgradivog
komunalnog otpada koja
se odlaže na deponiju u
odnosu na ukupnu masu
biološki razgradivog
otpada
SDG 6.3.1, LNI 119, Udio
otpadnih voda koje su
tretirane na bezbjedan
način
Do 2020. god. dostidi procenat
izdvajanja komponenti otpada
primarnom selekcijom do 25%
(Lokalni plan upravljanja otpadom)
koji nije u potpunom skladu s ciljem
koji je utvrđen Zakonom o
upravljanu otpadom prema kome
najmanje 50% ukupne količine
prikupljenog otpadnog materijala,
kao što su staklo, papir, metal i
plastika, treba pripremiti za
ponovnu upotrebu i reciklažu do
2020. godine
Do 2030. godine najmanje 70%
neopasnog građevinskog otpada
pripremiti za ponovnu upotrebu i
recikliranje, kao i njegovo
korišdenje u postupku pokrivanja
deponija komunalnog otpada
inertnim materijalom umjesto
upotrebe nekih drugih materijala iz
prirode (Lokalni plan upravljanja
otpadom).
Upotreba septičkih jama je u
potpunosti eliminisana iz upotrebe
na urbanom području.
Uspostavljen je sistem upravljanja
4.3.1;
4.3.2;
4.3.1.4;
4.3.1.5;
4.3.2.1;
4.3.2.2;
4.3.2.3;
4.3.2.4;
4.3.2.5;
4.3.2.5;
4.3.2.6;
4.3.2.7;
4.3.2.8
26. Kontinuirano unapređivati
infrastrukturu za obradu čvrstog
otpada, tretman otpadnih voda i
vodosnabdijevanje
26.1 Unaprijediti sistem organizovanog primarnog i
sekundarnog sakupljanja otpada što zahtijeva, između
ostalog:
završetak izgradnje reciklažnih dvorišta – još 4 (od ukupno 8
planiranih) do 2020. godine uspostaviti održiv sistem za
tretiranje neopasnog građevinskog otpada i biootpada u
skladu s Lokalnim planom upravljanja komunalnim otpadom
i neopasnim građevinskim otpadom (polazedi od mjera koje
se sada preduzimaju uz reciklažna dvorišta, postavljanje
zelenih ostrva, kao i privremenih odlagalista za biljni i
kabasti i građevinski otpad, u okviru kojih ce građani modi
besplatno da odlažu otpad iz domadinstva),
nabavku dovoljog broja kontejnera za sva naselja,
u okviru primarne selekcije otpada uspostavljanje principa
dvije kante – suva i mokra (prelazak sa modela sakupljanja
primarno selektovanog otpada u više različitih kontejnera,
određenih samo za određenu vrstu komponente otpada
(posebno staklo, PET, metal, papir), na princip „dvije kante“
Strateški plan razvoja
Glavnog grada 2012-2017
Lokalni plan zaštite
životne sredine
Plan upravljanja
komunalnim i neopasnim
građevinskim otpadom u
glavnom gradu podgorica
za period 2016-
2020.godina
Plan kvaliteta vazduha za
Glavni grad
53
za separatno sakupljanje suve i mokre frakcije, u skladu s
Lokalnim planom upravljanja komunalnim i neopasnim
građevinskim otpadom,
organizovanje sakupljanja tzv. "suve" komponente otpada
(ambalažni otpad) u seoskim naseljima (aktivnosti po
pitanju primarne separacije u seoskim naseljima treba da se
odvijaju paralelno sa uključivanjem seoskih naselja u
organizovani sistem sakupljanja otpada),
preduzimanje mjera za smanjenje količine otpada koje se
odlažu u skladu s Državnim planom upravljanja otpadom
(izgradnja sortirnica za razvrstavanje i presovanje
razvrstanog otpada nakon primarne selekcije, presovanje
nerazvrstanog otpada, kudno kompostiranje) i Lokalnim
planom upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim
otpadom (izdvajanje reciklabilnih materijala na mjestu
nastanka, izdvajanje reciklabilnog otpada na određenom
mjestu sakupljanja, ponovna upotreba u drugom obliku ili
funkciji sličnog sastava, ponovna upotreba preobražena u
drugačiji materijal ili energiju);
26.2 Doprinijeti uniformnom vođenju statistike o vrstama i
količinama sakupljenog otpada (primarno i sekundarno
selektovanog otpada, otpada dopremljenog na deponije);
26.3 U saradnji s MORT pokrenuti inicijative za podizanje
svijesti velikih proizvođača ambalaže (tržni centri,
megamarketi, robne kude, hoteli i drugi ugostiteljski objekti,
administrativni objekti, škole, groblja i dr.) o produženoj
odgovornosti za upravljanje otpadom (npr. radi nabavke
sopstvene opreme za sakupljanje vedeg kapaciteta
kontejneri od 7 m3, pres kontejneri i sl.);
26.4 U saradnji s MORT, inicirati podsticajne mjere za:
uspostavljanje produžene odgovornosti proizvođača i
uvoznika otpada, uz uvođenje stimulativnih nižih naknada
za proizvođače, vlasnike i uvoznike otpada koji budu
uključeni u organizovani sistem sakupljanja, preuzimanja i
obrade posebnih vrsta otpada, u skladu s preporukama EK i
mjerama sadržanim u Državnom planu upravljanja
SDG 6.2.1, LNI 120, Udio
stanovništva koje koristi
sanitarne usluge kojima
se upravlja na bezbjedan
način, ukljudujudi i
mogudnost pranja ruku
vodom i sapunom
SDG 6.b.1, LNI 121,
Realizovane sanitarne
mjere u okviru učešda
Glavnog grada u
upravljanju vodama,
(veza Glavnog grada sa
realizacijom SDG 6.b.1,
Udio lokalnih
administrativnih jedinica
sa utvrđenim i
operativnim politikama i
procedurama za učešde
lokalnih zajednica u
upravljanju vodom
primjenom sanitarnih
mjera)
NIP21 MDG 7.2.2, LNI
122, Procenat
priključenosti na
kanalizacionu mrežu u
urbanim naseljima
NIP22 MDG 7.2.3, LNI
123, Udio prečišdenih
otpadnih voda u odnosu
na ukupne količine vode
u skladu sa nacionalnim
popisima (%)
NIP23 V07, EPA, LNI 124,
Pristup javnoj
kanalizaciji
otpadom: do 2020. godine
najmanje 50% ukupne količine
prikupljenog otpada (staklo, papir,
metal i plastika) se reciklira, kao i
najmanje 70% neopasnog
građevinskog otpada; prikupi se 25
% primarno selektiranog otpada, a
odlaganje biološki razgradivog
otpada na deponijama smanjeno je
na 35% u odnosu na 2010. godinu;
95% ukupno generisanog otpada se
sakupi do 2030. g.
Sve aglomeracije pokrivene su s
PPOV-om, a povezanost na
kanalizacionu mrežu je u opsegu od
preko 90 %.
Udio prečišdenih otpadnih voda u
odnosu na ukupne količine
otpadnih voda iznosi 60% u 2020.
godini, odnosno preko 90% u 2029.
godini.
54
otpadom,
uvođenje stimulativnih mjera za jačanje tržišta sekundarnih
materijala i potražnje za recikliranim materijalima,
uključujudi i uvođenje šema za sakupljanje reciklabilnih
materijala;
podsticanje proizvodnih linija za dodijanje finalnih proizvoda
(reciklirani papir i proizvodi od papira, folija, granulati, itd).
koje kao sirovinu koriste sekundarne sirovine dobijene u
Reciklažnom centru, ali u perspektivi i one koje de proizvesti
ostali ovlašdeni obrađivači otpada (karton, papir, guma,
plastika, aluminijum), uključujudi i modele podrške kroz
privatno-javna partnerstva;
26.5 Izvršiti usklađivanja Lokalnog plana upravljanja
komunalnim otpadom i neopasnim građevinskim otpadom s
izmjenama i dopunama Državnog plana upravljanja
otpadom, koje de se mogude desiti, posebno s aspekta
izbora optimalne opcije za upravljanje otpadom, prije svega
u odnosu na pristup koji de biti definisan s aspekta termičke
obrade otpada u okviru centralizovanog sistema upravljanja
otpadom;
26.6 Realizovati Projekat izgradnje postrojenja za tretman
procjednih voda na deponiji «Livade» u Podgorici;
26.7 Izgraditi novo postrojenje za tretman otpadnih voda u
Glavnom gradu na lokaciji kod KAP-a i mreže primarnih i
sekundarnih kolektora fekalne kanalizacije i tretmanom
kanalizacionog mulja, u skladu s prioritetima koji su
utvrđeni Strateškim planom razvoja;
26.8. Unapređivati vodosnabdijevanje u skladu s
prioritetima koji su utvrđeni Strateškim planom razvoja koji
pored izgradnje infrastrukture za vodosnabdijevanje
uključuju i: povedanje kapaciteta postojedih vodoizvorišta i
rekonstrukciju crpnih pumpi, uređenje novih vodoizvorišta,
strogu zaštitu zona sanitarne zaštite, eliminisanje iz
upotrebe cementne azbestne cjevovode uspostavljanje
katasta vodovodne infrastrukture i informacionog sistema.
NIP24 V08, EPA, LNI 125,
Pristup postrojenjima za
prečišdavanje
NIP20 MDG 7.2.18, LNI
126, Gubici na
vodovodnoj mreži u
urbanim naseljima (%)
SDG 6.1.1, LNI 127, Udio
stanovništva koje koristi
usluge snabdijevanja
pijadom vodom kojima
se upravlja na bezbjedan
način
LIP 14, Procenat
izdvajanja komponenti
otpada primarnom
selekcijom do 25%
LIP 15, Procenat
neopasnog građevinskog
otpada koji je
pripremljen za ponovnu
upotrebu i recikliranje,
kao i njegovo korišdenje
u postupku pokrivanja
deponija komunalnog
otpada inertnim
materijalom umjesto
upotrebe nekih drugih
materijala iz prirode
LIP 16, Broj septičkih
jama koje su u
potpunosti eliminisane
iz upotrebe na urbanom
području
LIP 17, Broj realizovanih
podsticajnih mjera za
unapređenje upravljanja
55
otpadom
PRIRODNI RESURSI 3.4 RIJEŠITI PROBLEME NEODRŽIVOG KAPACITIRANJA PROSTORA GENERISANE NEREALNIM ZAHTJEVIMA U POGLEDU KVANTITETA I NISKIM KVALITETOM IZGRAĐENE SREDINE
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: ODRŽIVA VALORIZACIJA PROSTORA
3.4.2 3.4.2.1;
3.4.2.2;
3.4.2.3;
27. Uspostaviti kontinuirano
pradenje promjena izgrađenosti
prostora i shodno registrovanim
trendovima omoguditi optimizaciju
namjene prostora
27.1 Primjenom indikatora izgrađenosti prostora utvrđenih
NSOR u saradnji s MORT kroz izradu uputstva za lokalne
samouprave o izvještavanju o stanju u prostoru uspostaviti
monitoring realizacije PUP-a što prioritetno uključuje
dostupnost sljededih indikatora i podataka:
broj stanovnika,
gustina naseljenosti za zone naselja (GUR),
izgrađena područja unutar naselja i gradova (GUR),
izgrađena područja van naselja i gradova (GUR),
planirana građevinska područja unutar naselja i gradova
(GUR),
planirana građevinska područja van naselja i gradova (GUR),
indikator iskorišdenosti građevinskog područja unutar GUR-
a,
indikator iskorišdenosti građevinskog područja van GUR-a;
27.2 Redovno izvještavati o stanju u prostoru primjenom
indikatora izgrađenosti prostora kao priloga Izvještaju o
stanju uređenja prostora, koji priprema MORT.
SDG 11.3.1, LNI 128,
Odnos stope
eksploatacije zemljišta u
odnosu na stopu rasta
populacije
SDG 11.7.1, LNI 129,
Prosječni udio
izgrađenog područja
gradova koji je otvoren
prostor za javnu
upotrebu za sve, po
polu, starosnoj dobi i
osobama sa
invaliditetom
NIP34 Z02, EPA, LNI 130,
Promjena načina
korišdenja zemljišta
NIP45 MORT, LNI 131,
Indikator izgrađenosti
(%)
NIP 46 MORT, LNI 132,
Indikator planirane
izgrađenosti (%)
NIP 47 MORT, LNI 133,
Indikator iskorišdenosti
GP unutar GUR-a (%)
NIP 48 MORT, LNI 134,
Indikator iskorišdenosti
GP van GUR-a (%)
SDG 11.1.1, LNI 135,
Uspostavljena je GIS baza podataka
i prate se pokazatelji o stanju u
prostoru.
Nema nelegalne i neplanske
gradnje izvan građevinskih
područja.
Bitno je unaprijeđen kvalitet
izvještavanja o stanju u prostoru
(prilog s lokalnog nivoa
izvještavanja na državnom nivou)
primjenom navedenih prostornih
pokazatelja.
Uspješno se sprovodi stručna
ocjena kvaliteta planskih
dokumenata pri čemu se koriste
objektivni kriterijumi i pokazatelji,
kao i GIS analize i podaci iz
informacionog sistema o prostoru.
Strateške procjene uticaja na
životnu sredinu doprinose kvalitetu
planskih dokumenata, posebno u
smislu svođenja uticaja na životnu
sredinu na najmanju mogudu
mjeru.
Povedan je kvalitet izgrađene
sredine.
Podstiče se veda iskorišdenost
postojedih planski utvrđenih
građevinskih područja.
Pri donošenju novih prostorno
3.4.3
3.4.3.1;
3.4.3.2;
3.4.3.3;
3.4.3.4;
3.4.3.5;
3.4.3.6;
3.4.3.7;
28. Unaprijediti dostupnost
stručnih podloga za održivi
prostorni razvoj
28.1 U vremenskom periodu koji nije duži od 5 godina
izvršiti optimizaciju namjene prostora uključujudi i
preispitivanje planskih rješenja ukoliko se primjenom
indikatora izgrađenosti prostora ustanove neodrživi
trendovi postojedeg kapacitiranja prostora (npr. ukidanje
namjene prostora kao građevinskog područja, utvrđivanje
namjene prostora za proširenje utvrđenih građ. područja);
28.2 Uspostaviti informacioni sistem za pradenje promjena
56
u prostoru;
28.3 Unaprijeditii planiranje namjene prostora kroz
pripremu i korišdenje upotrebljivih podloga za izradu
prostorne dokumentacije npr. primjenom analize ranjivosti
u GISu, i sl.
Udio urbane populacije
koji živi u sirotinjskim
četvrtima, neformalnim
naseljima ili
neadekvatnom
smještaju
LIP 18, Broj realizovanih
podsticajnih mjera za
primjenu standarda
održivog planiranja
prostora i održive
gradnje
LIP 19, Broj
pitanja/komentara
građana u okviru
interaktivne platforme
za komunikaciju s
građanima o akcijama
koje Glavni grad
preduzima radi
unaprjeđenja kvaliteta
života građana
planskih dokumenta na loklnom
nivou (sljededa generacija planova)
ili pri izmjeni postojedih značajno su
redukovana sada planirana
građevinska područja.
Znatno je unaprijeđen postojedi
stambeni fond posebno u segmentu
energetske efikasnosti i, generalno,
kvaliteta objekata.
Stručni kadar u svim sektorima
građevinarstva je dobro obrazovan i
poseduje znanja o savremenim
tehnologijama, tehnikama gradnje i
materijalima.
Bezbjednost na radu i zaštita
zdravlja su na nivou standarda
zemalja Evropske Unije.
Efikasno se sprovode lokalne mjere
za podsticaj socijalnom stanovanju
Kvalitet života u neformalnim
naseljima znatno je unaprijeđen i
omogudava kvalitet života dostojan
čovjeka.
3.4.4
3.4.4.1;
3.4.4.2;
3.4.4.5;
29. Unaprijediti primjenu standarda
održive arhitekture i građevinarstva
29.1 Podsticajnim mjerama koje uključuju iniciranje
projekta za razvoj kvalitetnih idejnih rješenja za urbanističko
oblikovanje prostora doprinosedi kvalitetu izgrađene
sredine u skladu sa njenim prihvatnim kapacitetima;
29.2 Podsticati primjenu održivih standarda i pozitivne
prakse prilikom projektovanja građevinskih objekata;
29.3 U prostorno-plansku dokumentaciju integrisati
procjenu rizika od prirodnih hazarda, instrumente i mjere
adaptacije na klimatske promjene, te ublažavanja uticaja
klimatskih promjena;
29.4 Podsticati razvoj zelene infrastrukture, naročito:
realizacijom akcija koje se odnose na povedanje učešda
obnovljivih izvora energije i promovisanje racionalnog
korišdenja energije (veza s akcijama u okviru aktivnosti 15)
podsticajnim mjerama za primjenu standarda održivog
planiranja prostora i održive gradnje (ekoremedijacija,
zeleni kvartovi, zelena ostrva, osavremenjene šetališne i
rekreativne zone, itd.)
3.4.5
3.4.5.1;
3.4.5.3;
3.4.5.4;
3.4.5.5;
30. Unaprijediti kvalitet života 30.1 Organizovati edukativne programe za građevinske
firme, građane, banke s ciljem podsticaja primjeni
standarda održivog planiranja prostora i održive gradnje;
30.2 Posebnim programima podsticati obrazovanje
najmlađih o obrascima održivog urbanog razvoja i zdravim
stilovima života;
30.3 Uspostaviti interaktivnu platformu za komunikaciju s
građanima o akcijama koje se preduzimaju radi
unapređenja kvaliteta života građana;
3.4.6 3.4.6.1;
3.4.6.2;
3.4.6.3;
3.4.6.4;
57
30.4 Unaprijediti pristupačnost javnih službi građanima kroz
omogudavanje kontinuiranih modela interaktivne
komunikacije s građanima.
PRIRODNI RESURSI 3.6 UBLAŽITI UTICAJE PRIRODNIH I ANTROPOGENIH HAZARDA
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: USPOSTAVLJANJE SISTEMA ZA UPRAVLJANJE HAZARDIMA
3.6.1 3.6.1.2;
3.6.1.3;
31. Unaprijediti kapacitete za
upravljanje rizicima od hazarda
31.1 Izraditi i/ili ažurirati opštinske planove za zaštitu i
spašavanje za sve vrste rizika;
31.2 Omoguditi efikasno sprovođenje Akcionog plana za
adaptaciju na klimatske promjene; Naročitu pažnju posvetiti
izgradnji kapaciteta za adaptaciju na klimatske promjene; U
okviru sprovođenja Akcionog plana za adaptaciju na
klimatske promjene posebni značaj posvetiti mjerama
adaptacije na klimatske promjene u sektorima: zdravlje,
poljoprivreda, šumarstvo, vodni resursi, priroda;
31.3 Uspostaviti bazu podataka relevantnih za monitoring
uticaja hazarda integrisanu s informacionom platformom o
stanju životne sredine;
31.4 Sprovesti edukativne programe i kampanje za
podizanje svijesti o upravljanju rizicima od hazarda i
sprovoditi kampanje.
31. 5 Razmotriti realizaciju projekata-aktivnosti u okviru sva
četiri prioriteta Sendai okvira za smanjenje rizika od
katastrofa koje treba sprovesti u narednom periodu, kao što
je npr. nabavka opreme za zaštitu i spašavanje od različitih
vrsta hazarda za opštinsku službu zaštite i spašavanja, kao i
nabavka opreme za druge opštinske subjekte učesnike
sistema zaštite i spašavanja; organizovanje vježbi za
uvježbavanje lokalnih kapaciteta za odgovor u slučaju
katastrofa; pristupanje inicijativama u okviru UNISDR-a
(Međunarodna strategija za smanjenje rizika od katastrofa
Ujedinjenih nacija) i slično.
Strategija adaptacije na
klimatske promjene
Strateški plan razvoja
2012-2017
Lokalni plan zaštite
životne sredine 2015-
2019
SDG 13.2.1, LNI 136,
Progres u realizaciji
mjera Strategije
adaptacije Glavnog
grada na klimatske
promjene (kao doprinos
realizaciji NIP52 UNDAF,
Broj donijetih i
operativnih nacionalnih
akcionih planova za
različite vrste vanrednih
situacija)
SDG 1.5.3 (i SDG 11.b.2),
LNI 137, Broj planova za
evakuaciju stanovništva
u vanrednim situacijama
i borj planova sanacije
posljedica uticaja
hazarda u vanrednim
situacijama (kao lokalni
doprinos
SDG 1.5.3 (i SDG 11.b.2)
Broj zemalja sa
nacionalnim i lokalnim
strategijama za
smanjenje rizika od katastrofa) i SDG 11.b.1
Udio lokalnih
samouprava koje
usvajaju i sprovode
lokalne strategije za
Razvijeni su parametri i pokazatelji
za pradenje uticaja hazarda i
upravljanje rizicima od hazarda.
Pripremljeni su i po potrebi
primjenjuju se lokalni planovi za
upravljanje rizicima od hazarda, za
vanredne situacije i adaptaciju na
klimatske promjene.
Uspostavljeni su sistemi za
koordinisano djelovanje nadležnih
subjekata u vanrednim situacijama i
za primjenu planova za upravljanje
rizicima i adaptaciju na klimatske
promjene.
Uspostavljeni su sistemi za ranu
najavu.
Koristi se dobra praksa u izboru i
primjeni mjera u borbi protiv
klimatskih promjena i njihovog
uticaja na ekosisteme i društveno-
ekonomske sisteme.
Uspostavljen je monitoring,
procjena i revizija sprovođenja
mjera adaptacije.
Realizovani projekti-aktivnosti u
okviru sva četiri prioriteta Sendai
okvira za smanjenje rizika od
3.6.2 3.6.2.2;
3.6.2.4;
3.6.2.5;
3.6.3 3.6.3.1;
3.6.5 3.6.5.1;
58
smanjenje rizika od
katastrofa u skladu sa
Okvirom za smanjenje
rizika od katastrofa iz
Sendaija (2015-2030))
SDG 1.5.1, SDG 11.5.2,
LNI 138, Ekonomski
gubitak Glavnog grada
zbog katastrofa (kao
lokalni doprinos SDG
11.5.2 Direktni
ekonomski gubitak zbog
katastrofe u odnosu na
globalni BDP, uključujudi
štetu koju je katastrofa
nanijela kritičnim
infrastrukturnim
objektima i prekid
pružanja osnovnih
usluga)
SDG 1.5.1, LNI 139, Broj
umrlih, nestalih i osoba
pogođenih katastrofom
na 100.000 ljudi
SDG 11.5.1 i SDG 13.1.2,
LNI 140, Broj smrtnih
slučajeva, nestalih osoba
i lica pogođenih
katastrofama na
100.000 ljudi
katastrofa
59
4.1 Aktivnosti i akcije u oblasti prirodnih resursa
U grupi prirodnih resursa Akcioni plan za održivi razvoj Glavnog grada definiše 13 aktivnosti grupisanih u 7 prioritetnih tema: PRIORITETNA TEMA: UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA ŽIVOTNOM SREDINOM
Ojačati kapacitete za primjenu horizontalnih instrumenata upravljanja životnom
sredinom
Doprinijeti unaprjeđenju monitoringa stanja životne sredine
PRIORITETNA TEMA: UNAPREĐENJE KVALITETA VAZDUHA
Unaprijediti kvalitet vazduha
Podsticati razvoj zelene infrastrukture
PRIORITETNA TEMA: UNAPREĐENJE ZAŠTITE PRIRODE
Izgraditi kapacitete na lokalnom nivou za upravljanje zaštidenim područjima
prirode
PRIORITETNA TEMA: UNAPREĐENJE ZDRAVLJA STANOVNIŠTVA
Smanjiti ranjivost stanovništva na zagađenje životne sredine i klimatske
promjene
PRIORITETNA TEMA: UNAPREĐENJE KVALITETA ZEMLJIŠTA I VODA SANACIJOM ZAGAĐENJA I
IZGRADNJOM KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Sanirati hot spot lokacije zagađenog zemljišta
Kontinuirano unaprjeđivati infrastrukturu za obradu čvrstog otpada, tretman
otpadnih voda i vodosnabdijevanje
PRIORITETNA TEMA: ODRŽIVA VALORIZACIJA PROSTORA
Uspostaviti kontinuirano pradenje promjena izgrađenosti prostora i shodno
registrovanim trendovima omoguditi optimizaciju namjene prostora
Unaprijediti dostupnost stručnih podloga za održivi prostorni razvoj
Unaprijediti primjenu standarda održive arhitekture i građevinarstva
Unaprijediti kvalitet života u Glavnom gradu
PRIORITETNA TEMA: USPOSTAVLJANJE SISTEMA ZA UPRAVLJANJE HAZARDIMA
Unaprijediti kapacitete u Glavnom gradu za upravljanje rizicima od hazarda.
Ove mjere su odgovor Glavnog grada na relevantne obaveze koje su utvrđene mjerama i podmjerama Akcionog plana Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine. Aktivnost koja se odnosi na unapređivanje infrastrukture za obradu čvrstog otpada i tretman otpadnih voda obrađena je u okviru prirodnih resursa, iako je u NSOR do 2030. godine pitanje upravljanja otpadom tretirano s aspekta upotrebe otpada, kao sirovine u kontekstu uvođenja cirkularne ekonomije. Naime u fazi sprovođenja NSOR do 2020. godine prioritetno je stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za svođenje antropogenih pritisaka na životnu sredinu na najmanju mjeru što
60
prevashodno podrazumijeva tretman otpada s ekološkog aspekta (kroz smanjenje emisija štetnih gasova i zagađenja zelenih površina). Nakon te faze postepeno de se udi u fazu kada otpad treba prevashodno posmatrati s ekonomskog aspekta kao važan materijalni input: otpadni materijali se mogu ponovo iskoristiti, reciklirati i obnoviti, dobijati energiju iz otpada, itd. U vremenskom horizontu ovog Akcionog plana do 2020. godine predložene su akcije Glavnog grada s aspekta upravljanja otpadom koje imaju za cilj stvaranje uslova za tretman otpada kao sirovine što uključuje značajan napredak u kontekstu recikliranja i ponovnog koriščenja otpada odnosno za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji sa nultim otpadom.
Aktivnost 19: Ojačati kapacitete za primjenu horizontalnih instrumenata upravljanja životnom sredinom U odnosu na mjere i podmjere koje je NSOR definisala s aspekta jačanja upravljanja životnom sredinom, na lokalnom nivou je prioritetno unapređivanje kapaciteta na lokalnom nivou za primjenu strateške i projektne procjene uticaja na životnu sredinu. Nakon dugogodišnje primjene ovih horizontalnih instrumenata zaštite životne sredine, prioritetno je uspostavljanje monitoringa sprovođenja mjera propisanih elaboratima o projektnoj i strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu kako bi se na osnovnu dovoljnog opsega kvalitetnih informacija o sprovođenju projektne i strateške procjene uticaja mogli sagledati efekti njihove primjene i objektivno uticati na unapređenje daljeg procesa njihove primjene. Uspostavljanjem baze podataka koja omogudava online unos i pradenje sprovođenja mjera utvrđenih elaboratima o projektnoj i strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu stvoride se tehnički uslovi za realizaciju ove akcije. Na taj način značajno de se unaprijediti i dostupnost podataka o stanju životne sredine za sve zainteresovane strane. Umjesto deklarativne, potrebna je stvarna integracija zahtjeva zaštite životne sredine u sektorske politike i planove. Jačanje primjene instrumenata upravljanja životnom sredinom nalazi se u središtu funkcionalnog sistemskog pristupa u sprovođenju politike održivog razvoja i sektorskih politika. Zato je usklađivanje realizacije svih razvojnih projekata s mjerama zaštite prirode i biodiverziteta prioritetna akcija u Akcionom planu za održivi razvoj Glavnog grada. Na tom pristupu mora biti utemeljeno djelovanje svih nadležnih službi Glavnog grada kako bi se omogudilo efikasno sprovođenje strateških dokumenata u oblasti zaštite životne sredine, klimatskih promjena i energetske efikasnosti za koje je zadužen Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Takav pristup je nezaobilazan i s aspekta sprovođenja Strateškog plana razvoja Glavnog grada u periodu (2012-2017). U ovom dokumentu evidentna je integrisanost zaštite životne sredine u određene segmente održivog ekonomskog razvoja (održivi turizam, poljoprivreda), kao i naglašen prioritetni značaj projekata koji imaju za cilj smanjenje antropogenih pritisaka na životnu sredinu. Ipak, nedostaje uvezanost ovog dokumenta sa prostorno-planskim rešenjima koja su utvrđena Prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada, a kojima se reguliše ukupni društveno-ekonomksi razvoj Glavnog grada. U tom kontekstu potrebno je unaprijediti Strateški plan razvoja u sljededem implementacionom periodu, kako bi se na taj način podstakao održiviji prostorni razvoj Glavnog grada. U do sada donijetim dokumentima na lokalnom nivou Lokalni plan zaštite životne sredine definiše akciju za jačanje kapaciteta organa lokalne uprave za sprovođenje važede zakonske regulative i zakonske regulative koja je u pripremi kako bi se u potpunosti odgovorilo na zahtjevne obaveze (EIA, SEA, Zakon upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti od buke u životnoj
61
sredini, itd.), te za intenziviranje komunikacije službi Glavnog grada sa građanima. S tim u vezi može se ocijeniti da je Lokalni plan zaštite životne sredine usaglašen s aktivnošdu i akcijama Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada u pogledu primjene horizontalnih instrumenata upravljanja životnom sredinom. Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Ojačati kapacitete za primjenu horizontalnih instrumenata upravljanja životnom sredinom“ Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 3.1.1 „Ojačati kapacitete za primjenu horizontalnih instrumenata upravljanja životnom sredinom“ i podmjera 3.1.1.1 i 3.1.1.5 Akcionog plana NSOR 2030. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, dok zaduženja po pitanju usklađivanja razvojnih planova i razvojnih projekata sa strateškim dokumentima u oblasti održivog razvoja pripada svim sekretarijatima i službama u Glavnom gradu. Aktivnost 20: Doprinijeti unapređenju monitoringa stanja životne sredine u Crnoj Gori
Za unapređenje upravljanja životnom sredinom i prirodnim resursima prioritetna aktivnost treba da bude usmjerena na izgradnju funkcionalnog monitoringa životne sredine. Obzirom na populaciju Glavnog grada, te na visok stepen razvijenosti kapaciteta lokalne samouprave, najvedi doprinos pradenju stanja životne sredine u Crnoj Gori može da pruži administracija u Glavnom gradu. Postojedu mrežu za pradenje kvaliteta vazduha u Glavnom gradu treba proširiti uvođenjem lokacija koje nijesu pod direktnim uticajem saobradaja kako bi se razdvojio uticaj grijanja od uticaja saobradaja na emisiju PM10. Pored pradenja kvaliteta vazduha, kao prioritet u pradenju stanja životne sredine treba uključiti i segmente koji se odnose na pradenje stanja biodiverziteta u zaštidenim područjima prirode – regionalni park Komovi i bududem parku prirode Cijevna nakon donošenja odluke o proglašenju zaštite, kao i u vrijednim područjima prirode (gradski parkovi, brdo Gorica). Pritom je neophodna kompatibilnost s pradenjem stanja životne sredine u Crnoj Gori koje sprovodi Agencija za zaštitu životne sredine i redovna razmjena prikupljenih podataka. To zahtijeva odgovarajudu informacionu platformu za prikupljanje, obradu i dostupnost podataka o stanju životne sredine Glavnog grada, kompatibilnu i uvezanu s informacionim sistemom o stanju životne sredine Agencije za zaštitu životne sredine. Posebno se akcentuje značaj primjene zahtjeva za uspostavljanje NATURA mreže. Proces prikupljanja podataka treba da obezbijedi uporedive vremenske serije. U skladu s zdravstvenim profilom Glavnog grada neophodna je i primjena mehanizama kojima se pospješuje integracija očuvanja životne sredine i uticaja stanja životne sredine na zdravlje stanovništva u sektorske politike. Ovako definisan set akcija Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada nadograđuje mjere koje su definane lokalnim dokumentima. Naime, Lokalni plan zaštite životne sredine (2015-2019). kao obaveznu definiše sedmu akciju koja se odnosi na monitoring svih segmenata životne sredine i osmu akciju koja se odnosi na izradu izvještaja o stanju životne sredine na teritorji Glavnog grada, te devetu i desetu akciju koje se odnose na dopunu Odluke o utvrđivanju akustičnih zona na teritoriji Glavnog grada i izradu strateške karte buke. S akcijama Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada kompatibilne su i opšte mjere Plana kvaliteta vazduha i projekti u okviru mjere 5.1 koja se odnosi na zaštitu svih segmenta životne sredine Strateškog plana razvoja Glavnog grada (2015-2019). god. (Projekat 144: Uspostavljanje lokalne
62
mreže pradenja stanja – monitoring pojedinih segmenata životne sredine (vazduh, voda, zemljište, biodiverzitet); Projekat 145: Izrada i realizacija Programa edukacije na polju zaštite životne sredine; Projekat 146: Jačanje svijesti građana o procesu primjene zakona, učešdu u donošenju odluka i ostvarivanju prava na zdravu životnu sredinu; Projekat 147: Akustičko zoniranje teritorije Glavnog grada). Na osnovu analize sprovedenosti ovih mjera i projekata u odnosu na vremenski rok za njihovo sprovođenje, može se ocijeniti da do sada nijesu sprovedeni ili pak da se nalaze u početnoj fazi implementacije. Zato set akcija koje utvrđuje Akcioni plan za održivi razvoj Glavnog grada treba smatrati značajnim korakom u nadogradnji ovih lokalnih dokumenata i podsticajem za potpunu implementaciju tako utvrđenih prioriteta. Realizacijom ovog seta akcija definisanih u okviru aktivnosti „Doprinijeti unapređenju monitoringa stanja životne sredine u Crnoj Gori“ Glavni grad de učestvovati u realizaciji mjere 3.1.2 „Unaprijediti pradenje stanja biodiverziteta, voda, mora, vazduha i zemljišta” i podmjera 3.1.2.1, 3.1.2.2, 3.1.2.4, 3.1.2.5 Akcionog plana NSOR do 2030. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Aktivnost 21: Unaprijediti kvalitet vazduha Akcionim planom NSOR do 2030. godine prepoznat je prioritetni značaj transfera znanja i primjene optimalnih, čistih i inovativnih tehnoloških rješenja za kontrolu emisija zagađivača vazduha. U prvom redu treba umanjiti emisiju zagađenja iz industrije i saobradaja, uključujudi i emisiju gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Podjednako je značajna kontrola zagađenja na izvoru emisije. Mjere za unapređenje kvaliteta vazduha neophodno je realizovati kompatibilno sa specifičnim mjerama koje se odnose na: zaštitu ozonskog omotača, smanjenje emisija GHG, ublažavanje klimatskih promjena, prilagođavanje uticajima klimatskih promjena. S tim u vezi u Akcionom planu za održivi razvoj Glavnog grada definisana je aktivnost za unapređivanje kvaliteta vazduha. U sinergiji s akcijama koje treba da omogude unapređenje monitoringa kvaliteta vazduha, prioritetna je realizacija ciljanih istraživanja uticaja zagađenja vazduha na zdravlje stanovništva koja trebaju biti utemeljena na podacima koji su prikupljeni u okviru monitoringa sprovedenog u realnom vremenu. Obzirom na dosadašnje rezultate pradenja kvaliteta vazduha i utvrđene izvore koji emituju zagađivače vazduha, u prvom redu PM10 čestice, u predstojedem periodu treba uvesti podsticajne mjere koje de rezultirati unapređenjem kvaliteta vazduha u Glavnom gradu. Podsticajne mjere prije svega treba da obuhvate ulaganja u primjenu ekoloških goriva za potrebe grijanja, posebno u pogledu smanjenja koncentracije PM10 koje nastaju emisijom iz individualnih ložišta u domadinstvima, kao i primjenu prevoznih sredstava s pozitivnim efektima na životnu sredinu, itd. Uspješnost primjene podsticajnih mjera velikoj mjeri zaviside od uspješnosti sprovođenja ciljanih kampanja za jačanje svijest javnosti o negativnim uticajima sagorijevanja čvrstih goriva, nepotpunog sagorijevanja u ložištima, neredovnog čišdenja dimnjaka i upotrebe neefikasnih uređaja za loženje, i sl. Realizacijom akcija definisanih u okviru aktivnosti „Unaprijediti kvalitet vazduha“ Glavni grad de učestvovati u realizaciji mjere 3.1.1 „Omoguditi efikasnu zaštitu zaštidenih područja prirode, ekološki vrijednih staništa, šumskih, vodnih i obalnih ekosistema, zaštidenih vrsta flore i faune, vazduha i zemljišta” i podmjera 3.1.1.1, 3.1.1.2, 3.1.1.3, 3.1.1.5, 3.1.1.6, 3.1.1.7 i 3.1.1.10 Akcionog plana NSOR do 2030.
63
Ovako definisane akcije u Akcionom planu za održivi razvoj Glavnog grada kompatibilne su s realizacijom mjera za smanjenje PM10 čestica iz saobradaja i PM10 koje nastaju grijanjem domadinstava, te opštim mjerama Plana kvaliteta vazduha za Glavni grad. Takođe ove akcije u određenoj mjeri mogu pozitivno uticati na realizaciju projekata 144-147 u Strateškom planu razvoja Glavnog grada i sprovođenje. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Aktivnost 22: Podsticati razvoj zelene infrastrukture Pored akcija definisanih u okviru prethodne aktivnosti, Glavni grad treba slijedom pozitivne prakse u evropskim gradovima da primijeni modele ozelenjavanja lokalne infrastrukture kao efikasan model za primjenu podsticajnih mjera za smanjivanje antropogenih pritisaka na životnu sredinu. Polazedi od mjera definisanih u Akcionom planu NSOR i uzimajudi u obzir prioritete za djelovanje na lokalnom nivou koji su utvrđeni u Planu kvaliteta vazduha za Glavni grad i Lokalnom energetskom planu za period (2015-2025), kao i projektima u Strateškom planu razvoja Glavnog grada (2015-2019), definisane su akcije prioritetne u kontekstu razvoja zelene infrastrukture u Glavnom gradu. Osavremenjavanje javnog gradskog prevoza, uključujudi zamjenu standardnih autobusa novim vozilima, imade pozitivan uticaj na kvalitet vazduha zbog doprinosa smanjenju emisija zagađivača vazduha. Umjesto na korišdenje sopstvenih vozila, građane treba podsticati na korišdenje unaprijeđenog javnog prevoza, doprinosedi tako smanjenju zagađivača vazduha. S tim u vezi, osavremenjivanje mreže autobuskih stajališta i dostupnosti informacija o saobradanju vozila javnog saobradaja doprinosi rastu upotrebe sredstava javnog prevoza. Pored toga, smanjivanje frekvencije saobradaja u zoni I Glavnog grada, uključujudi izgradnju mini zaobilaznice oko ove zone, zabranu saobradaja teretnim vozilima na opteredenim dionicama u centru grada, uspostavljanje “car sharing sistema” za gradsku upravu i javna preduzeda u Glavnom gradu, povedanje broja pješačkih ulica odnosno pješačkih područja, uspostavljanje bike sharing stanica i kontinuirano povedavanje dužine biciklističkih staza treba da omogudi značajne pozitivne efekte kada je u pitanju unapređivanje kvaliteta vazduha. Kampanje usmjerene na podizanje svijesti i pratede podsticajne mjere kao što su dani/lokacije bez automobila dodatno de osnažiti učešde građana u akcijama lokalne samouprave. U srednjoročnom periodu, poslije 2020. godine treba inicirati uspostavljanje tramvajskog prevoza i s tim u vezi, izradu potrebne tehničke dokumentacije. Povedanje zelenih parkovskih površina, izgradnja i opremanje pješačkih staza i prostora za sport i rekreaciju na otvorenom, pošumljavanje opožarenih površina i preventivna zaštita šuma povedade kapacitete u Glavnom gradu za apsorpciju gasova staklene bašte i zagađivača vazduha, što de imati posebno pozitivne efekte na zdravlje stanovnika Glavnog grada. Akcije definisane u okviru ove aktivnosti ne treba posmatrati kao dodatno opteredenje za Glavni grad, ved kao nadogradnju i dodatni podsticaj aktivnostima koje se ved realizuju i/ili su planirane lokalnim strateškim dokumentima. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za komunalne poslove i saobradaj.
64
Aktivnost 23: Izgraditi kapacitete na lokalnom nivou za upravljanje zaštidenim područjima
prirode
U okviru strateškog cilja NSOR koji se odnosi na omogudavanje efikasnog upravljanje prirodnim resursima, prioritetno je upravljanje zaštidenim područjima prirode. NSOR definiše da u okviru uspostavljanja budude nacionalne ekološke mreže treba identifikovati ekološki vrijedna staništa i ekosisteme, adekvatno vrednovati ekosisteme i usluge koje oni pružaju kako bi se donosile valjane upravljačke odluke, ubrzati i proces proglašenja novih zaštidenih prirodnih dobara uz uspostavljanje održivih modela upravljanja. Takođe, treba razviti sistem mjera i mehanizama zaštite van obuhvata zaštidenih prirodnih dobara. Neophodno je jačati primjenu preventivnih mjera primjenom mehanizama ekološkog planiranja u okviru prostornih planova kojima se regulišu različite namjene prostora. Mjere zaštite prirode moraju biti integrisane u razvojne planove i plansku regulaciju kako bi se omogudila primjena održivih obrazaca korišdenja prirodnih vrijednosti i valorizacija ekosistemskih usluga. Mora se unaprijediti dostupnost i ažurnost podataka o stanju biodiverziteta, razviti kvalitetne stručne podloge i omoguditi njihova upotreba u prostorno-planskoj dokumentaciji. Kao odgovor na ove obaveze utvrđene NSOR, u Akcionom planu za održivi razvoj Glavnog grada pored prethodno utvrđenih akcija u pogledu kontinuiranog pradenja stanja biodiverziteta, utvrđena je i obaveza izgradnje kapaciteta na lokalnom nivou za upravljanje zaštidenim područjima prirode. Donošenjem odluka o proglašenju zaštidenog prirodnog dobra Regionalni park Komovi i bududeg parka prirode Cijevna, omogudeno je započinjanje faze uspostavljanja njihove efikasne upravljačke strukture. Treba omoguditi transfer znanja za primjenu najbolje dostupne prakse upravljanja zaštidenim prirodnim dobrima i izvršiti mapiranje usluga ekosistema i u odnosu na njih razviti program kontrolisanog boravka turista u zaštidenim prirodnim dobrima. Program boravka turista u zaštidenim prirodnim dobrima i valorizacije usluga ekosistema treba planirati u skladu s prihvatnim kapacitetom zaštidenih područja. Radi zaštite vrijednih ekosistema van zaštidenih područja prirode naročitu pažnju treba pokloniti uređenju parkovskih i ostalih zelenih površina, prije svega brda Gorice i pet vedih parkova u Glavnom gradu, posebno vodedi računa da se prioritetno primjenjuju autohtone biljke adaptirane na klimatske i geografske uslove Glavnog grada. Prioritetno je uskladiti realizaciju prostorno-planskih smjernica s planovima upravljanja zaštidnim prirodnim dobrima. Pristupe kod prostornog uređenja i oblikovanja javnih površina treba unaprijediti primjenom pozitivne prakse utemeljene na primjeni Evropske konvencije o predjelima. Realizacijom akcija definisanih u okviru aktivnosti „Izgraditi kapacitete na lokalnom nivou za upravljanje zaštidenim područjima prirode“, Glavni grad de učestvovati u realizaciji mjera 3.1.1 „Omoguditi efikasnu zaštitu zaštidenih područja prirode, ekološki vrijednih staništa, šumskih, vodnih i obalnih ekosistema, zaštidenih vrsta flore i faune, vazduha i zemljišta”, 3.2.1 „Identifikovati i vrednovati ekološki vrijedna staništa i ekosisteme i izvršiti reviziju statusa postojedih zaštidenih prirodnih dobara“ i 3.2.2 „Izgraditi kapacitete za integralno upravljanje zaštidenim prirodnim dobrima, ekološki vrijednim staništima i ekosistemima”, odnosno podmjera 3.1.1.2; 3.1.1.3; 3.1.1.4; 3.2.1.1; 3.2.1.2; 3.2.2.1; 3.2.2.2; 3.2.2.3; 3.2.2.4; 3.2.2.5 Akcionog plana NSOR do 2030.
65
Akcije definisane u okviru ove aktivnosti „Izgraditi kapacitete na lokalnom nivou za upravljanje zaštidenim područjima prirode“ Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada nadograđuju i podržavaju implementaciju sljededih akcija Lokalnog plana zaštite životne sredine: 30. Izrada Akcionog plana za biodiverzitet, 11. Ustanovljavanje zaštidenih prirodnih dobara na lokalitetima sa jedinstvenim prirodnim odlikama i zaštita prirodnih vrijednosti, 12. Uspostavljanje formalnog statusa zaštite kanjona rijeke Cijevne, 14. Izrada Katastra zelenih površina, 15. Aktiviranje pojedinih nedovoljno afirmisanih područja Glavnog grada za razvoj održivog turizma, 25. Uspostavljanje sistema za zbrinjavanje napuštenih životinja. Takođe, akcije se nadovezuju na projekte 162 i 163 Strateški plan razvoja Glavnog grada 2012-2017 koji se odnose na proglašenje dijela planinskog vijenca Komova i kanjona Cijevne zaštidenim područjima prirode. Ove akcije predstavljade i značajan element u pripremi Akcionog plana za biodiverzitet Glavnog grada. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Aktivnost 24: Smanjiti ranjivost stanovništva na zagađenje životne sredine i klimatske
promjene
Mjere NSOR koje se odnose na zaustavljanje degradacije vrijednosti obnovljivih prirodnih resursa: i upravljanje prirodnim resursima, značajne su i s aspekta unapređenja zdravlja ljudi. Naime, ove grupe mjera su u direktnoj vezi sa pružanjem adekvatnog odgovora na ublažavanje i eliminisanje evidentnih uticaja zagađenja životne sredine na pogoršanje zdravlja stanovništva. Radi determinisanja uticaja zagađenja na zdravlje ljudi, preduzimanja preventivnih mjera i otklanjanja negativnih posljedica neophodno je jačanje mehanizama horizontalne međusektorske saradnje – zdravstva i životne sredine, nauke, uređenja prostora, sporta, itd, kao i vertikalne koordinacije od centralnog ka lokalnom nivou. Kako klimatske promjene generišu značajne pritiske na zdravlje ljudi, to NSOR definiše da je neophodno donijeti i sveobuhvatnu strategiju adaptacije na uticaje promjene i varijabilnosti klime u sektoru javnog zdravlja. Kao odgovor na obaveze utvrđene u kontekstu sprovođenja strateškog cilja „Omoguditi simbiozu efekata unapređenja stanja životne sredine i očuvanja zdravlja ljudi“, Akcionim planom za održivi razvoj Glavnog grada definisana je aktivnost koja ima za cilj smanjenje ranjivosti stanovništva na zagađenje životne sredine i klimatske promjene. Ova aktivnost de se postidi kontinuiranim rastom izdvajanja sredstava za unapređenje stanja životne sredine i zdravlja stanovništva, posebno se fokusirajudi na kvalitet vazduha i hot-spot lokacije zagađenja zemljišta i voda, kao i procjene uticaja klimatskih faktora na zdravlje stanovništva. Treba nastojati da se program pradenja stanja životne sredine nadograđuje uvođenjem pokazatelja za pradenje uticaja uticaja zagađenja na zdravlje stanovništva, pokazatelja u okviru biomonitoringa uticaja meteoroloških uticaja na zdravlje stanovništva i pokazatelja uticaja antropogenih hazarda na zdravlje stanovništva. Dodatno pozitivne efekte treba postidi primjenom standarda održive arhitekture i građevinarstva, razvojem podsticajnih programa i edukativnih kampanja radi stimulisanja gradnje primjenom po zdravlje bezbjednih građevinskih materijala. Posebnu pažnju treba posvetiti podsticaju inkluzivnog učešda stanovništva u urbanom i ruralnom
66
području u edukativnim kampanjama usmjerenim na unapređenje kvaliteta životne sredine i zdravlja stanovništva. Ovim akcijama Glavni grad de doprinijeti sprovođenju mjera 3.3.1 „Smanjiti ranjivost stanovništva na klimatske promjene“ odnosno i 3.3.2 „Uspostaviti mehanizme međusektorske saradnje radi unaprjeđenja zdravlja stanovništva“ odnosno podmjera 3.3.1.1; 3.3.1.2;3.3.1.3; 3.3.2.1; 3.3.2.2; 3.3.2.3; 3.3.2.4; 3.3.2.5; 3.3.2.6 Akcionog plana NSOR do 2030 godine. Istovremeno ove akcije su u skladu s preporukama sadržanim u zdravstvenom profilu Glavnog grada i snaže implementaciju mjera Strategija adaptacije na klimatske promjene: 2. Ozelenjavanje trgova sa pergolama; 9. Regulacija bujičnih tokova; 16. Planske mjere zaštite od poplava; 19. Lokalni sistem upozorenja građana na nepovoljne vremenske prilike/ciklone; 20. Sistem ranog upozorenja na požare; 23. Obavještavanje građana o kvalitetu vode za pide; 21. Uspostavljanje brige o ranjivim grupama (pomod u slučaju ekstremnih situacija); 22. Korekcija radnog vremena i prilagođavanje ekstremnim vremenskim uslovima. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, ali je neophodno aktivno učešde svih sekretarijata i stručnih službi.
Aktivnost 25: Sanirati hot spot lokacije zagađenog zemljišta
Remedijacija postojedeg zagađenja i izgradnja infrastrukture za obradu otpada i otpadnih voda definisana je kao jedna od mjera u okviru NSOR strateškog cilja “Omoguditi efikasno upravljanje prirodnim resursima“. S tim u vezi do 2030. godine prioritetna je sanacija ekoloških crnih tačaka i potpuno iskorišdavanje kapaciteta dvije do sada izgrađene uređene deponije čvrstog otpada u Podgorici i Baru, kao i izgradnja centra za termički tretman otpada kako bi se postigli optimalni rezultati u upravljanju otpadom. S aspekta smanjenja pritisaka zagađenja usljed odlaganja otpada, primarna je sanacija neuređenih odlagališta čvrstog otpada. Neophodna je dalja harmonizacija nacionalnog zakonodavstva u oblasti integrisanog sprječavanja zagađivanja životne sredine, upravljanja otpadom, odgovornosti za štetu u životnoj sredini s pravnom tekovinom EU, pri čemu se posebna pažnja mora posvetiti obaveznoj primjeni najboljih dostupnih tehnika (BAT) i sprječavanju industrijskih udesa. Neophodna je potpuna realizacija Programa usklađivanja pojedinih privrednih grana sa Zakonom o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, primarno u pogledu izdavanja integrisanih dozvola KAP-u, Željezari, TE u Pljevljima. Polazedi od tako definisanih prioriteta sanacija hot spot lokacija zagađenog zemljišta definisana je kao prioritet u Akcionom planu za održivi razvoj Glavnog grada. Identifikacija, a zatim sanaciju nelegalnih odlagališta komunalnog otpada, kao i dalje sprječavanje ponovnog nelegalnog odlaganja otpada (primjenom mjera nadzora i sankcija), treba da omogude realizaciju ove aktivnosti. Istovremeno neophodno je unapređenje efikasnosti rada komunalne policije i komunalne inspekcije u vršenju poslova shodno Zakonu. Na taj način Glavni grad de doprinijeti implementaciji 3.2.5 mjere NSOR „Izvršiti remedijaciju postojedeg zagađenja i izgraditi infrastrukturu za obradu otpada i otpadnih voda“ odnosno podmjerama 3.2.5.1; 3.2.5.2; 3.2.5.4; 3.2.5.6. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za komunalne poslove i saobradaj.
67
Aktivnost 26. Kontinuirano unapređivati infrastrukturu za obradu čvrstog otpada, tretman otpadnih voda i vodosnabdijevanje Radi uspostavljanja održivog sistema upravljanja otpadom i njegovo konstantno unapređivanje, NSOR do 2030. godine definisala je kao prioritetan strateški cilj „Unaprijediti upravljanje otpadom primjenom pristupa u okviru cirkularne ekonomije“. S tim u vezi treba podsticati aktivnosti na smanjenju količine otpada koje se generišu na teritoriji Crne Gore; što efikasnije sprovoditi primarnu selekciju otpada kao preduslov za postizanje jasno definisanih ciljeva u domenu ponovne upotrebe i reciklaže odbačenih materijala, uspostaviti efikasnu selekciju i reciklažu otpada7; razviti sistem za upravljanje posebnim vrstama otpada, postepeno uvoditi pristupe u okviru cirkularne ekonomije (prelazak sa „sistema deponija“ na cirkularni model upravljanja otpadom) realizacijom mjera kojima se podstiče resursno efikasna upotreba sirovina u proizvodnji, omogudavajudi smanjenje količina otpada koji se generiše, posebno opasnog, korišdenjem otpada kao alternativnog energenta, primjenom pristupa zasnovanih na prepoznavanju ekonomskog i ekološkog značaja otpada, uspostavljanjem makro analize i sektorskih analiza materijalnog toka – MFA i uvođenjem s njom povezanih indikatora cirkularne ekonomije; unaprijediti kaznene mjere za upravljanje otpadom i jačati javnu svijest o značaju i prednostima održivog upravljanja otpadom. Problemi u oblasti upravljanja otpadom predstavljaju investiciono najzahtjevniji izazov kada je riječ o infrastrukturi u životnoj sredini. Pritome je Glavni grad na nivou lokalne samouprave napravio najvedi progres u izgradnji infrastrukture i uspostavljanju sistema upravljanja otpadom. Strateški plan razvoja Glavnog grada (2012-2017), Lokalni plan zaštite životne sredine, Lokalni plan upravljanja komunalnim otpadom i neopasnim građevinskim otpadom za Glavni grad, kao i Plan kvaliteta vazduha za Glavni grad, definisali su dalje korake, mjere i projekte koje Glavni grad treba da realizuje kako bi zaokružio uspostavljanje funkcionalnog sistema upravljanja otpadom. Analizom lokalnih strateških dokumenata u odnosu na prioritene mjere i podmjere koje je definisala NSOR do 2030. godine, Akcioni plan za održivi razvoj kao prioritetnu aktivnost takođe definiše kontinuirano unapređivanje infrastrukture za obradu čvrstog otpada, tretman otpadnih voda i vodosnabdijevanje. Unapređenje infrastrukture za obradu čvrstog otpada treba postidi unapređenjem sistema organizovanog primarnog i sekundarnog sakupljanja otpada, uniformnim vođenjem statistike o vrstama i količinama sakupljenog otpada, podizanjem svijesti velikih proizvođača ambalaže o produženoj odgovornosti za upravljanje otpadom, podsticajnim mjerama za uspostavljanje produžene odgovornosti proizvođača i uvoznika otpada, uvođenjem stimulativnih mjera za jačanje tržišta sekundarnih materijala i potražnje za recikliranim materijalima, podsticanjem proizvodnih linija za dodijanje finalnih proizvoda, itd.
7 Prema Zakonom definisanim ciljevima, najmanje 50% ukupne količine prikupljenog otpadnog materijala, kao što
su staklo, papir, metal i plastika, treba pripremiti za ponovnu upotrebu i reciklažu do 2020. godine, dok je u istom periodu potrebno pripremiti za ponovnu upotrebu najmanje 70% neopasnog građevinskog otpada. Zakon takođe predviđa obezbijeđivanje uslova u kojima de količina biološko razgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na deponiju dostidi nivo od 35% od ukupne mase biološko razgradivog otpada proizvedenog u 2010. godini.
68
Takođe, prioritetno treba izvršiti usklađivanje Lokalnog plana upravljanja komunalnim otpadom i neopasnim građevinskim otpadom s izmjenama i dopunama Državnog plana upravljanja otpadom, koje de se mogude desiti, posebno s aspekta izbora optimalne opcije za upravljanje otpadom, prije svega u odnosu na pristup koji de biti definisan s aspekta termičke obrade otpada u okviru centralizovanog sistema upravljanja otpadom. Za održivi razvoj Glavnog grada prioritetno treba izgraditi postrojenje za tretman procjednih voda na deponiji «Livade» u Podgorici. Realizacija ovih akcije kompatibilna je sa realizacijom prioritetnih projekata Strateškog plana razvoja Glavnog grada (2012-2017) u okviru sprovođenja mjere 5.2: Projekat br. 160: Izgradnja reciklažnih dvorišta, proizvodnja granulata iz PET ambalaže, LDPE folija i HDPE materijala Proizvodnja granulata iz PET ambalaže, LDPE folija i HDPE materijala, Projekat 154: Izgradnja postrojenja za preradu komunalnog otpada u cilju dobijanje biodizela, biogasa i tople vode, Projekat 156: Selektivno sakupljanje komunalnog otpada, Projekat 157: Izgradnja podzemnih kontejnera za komunalni otpad, Projekat 158: Proizvodnja električne energije i tople vode iz biogasa, Projekat br. 159: Izgradnja postrojenja za preradu korišdenih auto guma – pneumatika. Po pitanju tretmana otpadnih voda prioritet Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada je i izgradnja novog postrojenja za tretman otpadnih voda u Glavnom gradu na lokaciji kod KAP-a i mreže primarnih i sekundarnih kolektora fekalne kanalizacije i tretmanom kanalizacionog mulja, u skladu s prioritetima koji su utvrđeni Strateškim planom razvoja. Realizacija ovih akcija kompatibilna je s realizacijom mjera 1.3 i 5.2, odnosno projekata 42, 43, 151 Strateškog plana razvoja Glavnog grada (2012-2017). U oblasti vodosnabdijevanja Akcioni plan kao prioritet definiše unapređivanje vodosnabdijevanja u skladu s prioritetnim projektima 41, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51 koji su utvrđeni Strateškim planom razvoja u okviru mjere 1.3. Ti prioriteti pored izgradnje infrastrukture za vodosnabdijevanje uključuju i: povedanje kapaciteta postojedih vodoizvorišta i rekonstrukciju crpnih pumpi, uređenje novih vodoizvorišta, strogu zaštitu zona sanitarne zaštite, eliminisanje iz upotrebe cementne azbestne cjevovode uspostavljanje katastra vodovodne infrastrukture i informacionog sistema. Realizacija akcija u oblasti upravljanja otpadom, otpadnim vodama i vodosnabdijevanju ne generiše dodatne troškove Glavnom gradu, obzirom da su ved planirane i sprovode se mjere i prioritetni projekti u postojedim strateškim dokumentima kao što je prethodno navedeno. Pored toga realizacija ovih akcija dodatno de podstadi realizaciju aktivnosti 4, 16, 17, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 26, 27, 28 i 29 Lokalnog plana zaštite životne sredine. Na taj način Glavni grad de doprinijeti implementaciji NSOR mjere 4.3.1 „Podsticati aktivnosti na smanjenju količine otpada koja se generiše na teritoriji Crne Gore“ i NSOR mjere 4.3.2 „Uspostaviti efikasnu selekciju i reciklažu otpada“ odnosno podmjera 4.3.1.4; 4.3.1.5; 4.3.2.1; 4.3.2.2; 4.3.2.3; 4.3.2.4; 4.3.2.5; 4.3.2.5; 4.3.2.6; 4.3.2.7; 4.3.2.8. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za komunalne poslove i saobradaj.
Aktivnosti 27, 28, 29 i 30:
27. Uspostaviti kontinuirano pradenje promjena izgrađenosti prostora i shodno
registrovanim trendovima omoguditi optimizaciju namjene prostora;
28. Unaprijediti dostupnost stručnih podloga za održivi prostorni razvoj;
69
29. Unaprijediti primjenu standarda održive arhitekture i građevinarstva;
30. Unaprijediti kvalitet života.
Shodno ocjeni stanja prostora u Crnoj Gori koja je data u NSOR prioritetno je riješiti probleme neodrživog kapacitiranja prostora generisane nerealnim zahtjevima u pogledu kvantiteta i niskim kvalitetom izgrađene sredine. Radi omogudavanja objektivnosti prostorno-planske analitike, najznačajnija je primjena kvantifikovanih indikatora, jer oni omogudavaju egzaktnu mjerljivost promjena u prostoru, kao i uporedivost sa sličnim ili razvijenijim sredinama (npr. zemljama i regionima u EU). Primjena indikatora naročito je značajna za utvrđivanje i monitoring sprovođenja kvantifikovanih planskih ciljeva. Pritom je neophodna primjena moderne informatičke podrške, uključujudi primjenu GIS tehnologija koje omogudavaju efikasno sprovođenje prostorno-planskih analiza i brzu razmjenu podataka, kao i postavljanje osnove za efikasnu kontrolu planiranja prostora. Značajni su i mehanizmi za unapređenje kvaliteta planskih dokumenata kroz reafirmaciju metodologija i stručnih kriterijuma na kojima se zasnivaju planerske odluke. Neophodni su i oni kojim se omogudava efikasnije sprovođenje planova, što je važan preduslov za postizanje kvaliteta izgrađenog prostora, dok je najvedi izazov u sprovođenju planskih dokumenata pravovremena priprema i uređenje građevinskog zemljišta. Na osnovu rezultata analize potrošnje prostora u Crnoj Gori8 koja je sprovedena za potrebe izrade NSOR, za ocjenu stanja izgrađenosti prostora za potrebe planiranja održivog razvoja do 2030. godine u NSOR su primijenjeni indikatori postojede izgrađenosti, planirane izgrađenosti, iskorišdenosti građevinskog područja, gustine naseljenosti građevinskog područja, potrošnje građevinskog područja po stanovniku, kao i utvrđivanja prostornih rezervi unutar građevinskog područja9. Ovako slojevito prikazani parametri10 omogudili su kvalitetan uvid u stanje prostora i relativno precizno ukazali na veda ili manja odstupanja od poželjnih modela održivog prostornog razvoja. Kada je riječ o Glavnom gradu analiza u okviru NSOR je pokazala da se Podgorica sa gustinom naseljenosti od svega 16.1 st/ha u poređenju sa regionalnim centrima poput Beograda gustine naseljenosti od 50st/ha, Tirane 72st/ha ili Zagreba 38st/ha, kao i evropskim gradovima kao što su Prag 46st/ha, Frankfurt 29st/ha, Hanover 25st/ha, Berlin 30st/ha, Barselona 43st/ha, Pariz 38st/ha može smatrati naseljem male gustine stanovanja. Relativno mala gustina naseljenosti proizvod je i veoma široko definisanih građevinskih područja koja su u slučaju grada Podgorice (unutar GUR-a) iskorišdena 64.5% što je iako nizak udio ipak iznad prosjeka ostalih gradova u Crnoj Gori. Slijededi postojedu, malu, gustinu naseljenosti građevinskog područja, a imajudi u vidu prostorne rezerve unutar građevinskog područja naselja, može se identifikovati potencijal unutar usvojenih planova za oko 46.239 novih stanovnika. Istovremeno nedavno usvojeni PUP Glavnog grada (2014) govori o rezervama stambenih zona u usvojenim planovima detaljne razrade za novih 400.000 stanovnika. Indikator iskorišdenosti građevinskog područja van GUR-a,
8 Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Analiza održivosti prostornog razvoja na bazi indikatora izgrađenosti za
područje Crne Gore, bazna analiza NSOR, 2015. 9 Ibidem.
10 Podaci su obrađeni za nivo GUR-a (generalne urbanističke razrade unutar PUP-a) tj. za nivo GUP-a (generalnog
urbanističkog plana) kao i za zone koje nisu obuhvadene GUR-om/GUP-om i predstavljaju područja van urbanih centara
70
a u obuhvatu planiranih građevinskih područja, ukazuje da se radi o nešto manjoj iskorišdenosti, tačnije, 53,1%. Međutim, evidentna je relativno velika i disperzna izgrađenost van zone GUR-a koja nije obuhvadena planiranim građevinskim područjima koja su ustanovljena planskim dokumentima. Od ukupno 3.427 ha izgrađenog područja van GUR-a, čak 1.435 ha nije obuhvadeno građevinskim područjima koja su identifikovana kroz planske dokumente. Ovaj podatak oslikava disperznost izgradnje na periferiji i u ruralnim ambijentima Glavnog grada i nedovoljnu adaptiranost instrumenta građevinskog područja za taj tip izgradnje i kontrolu njenog razvoja i održivosti. S tim u vezi, mjere utvrđene u NSOR zahtijevaju: izmjene postojedih propisa radi preciznije normativne regulacije dimenzionisanja građevinskih područja prema iskazu površina izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja na teritoriji pojedinih opština u skladu sa tipom građevinskog područja, primjenu instrumenta kojima se prostorni i razvojni prioriteti usmjeravaju na poboljšanje iskorišdenosti ved izgrađenog prostora, preusmjeravanje trenda kvantitativnog rasta potrošnje prostora na povedanje vrijednosti i kvaliteta izgrađenog prostora i životne sredine, optimizaciju potrošnje eliminisanjem konfliktnih namjena prostora odnosno usklađivanjem ranjivosti životne sredine i razvojnih interesa, te kontinualno indikatorskog pradenja promjena stanja u prostoru. Održivost gradova u znatnoj mjeri je uslovljena unapređenjem sistema prostornog planiranja kao bitnog elementa ukupnog sistema upravljanja urbanim sredinama. Zato je NSOR utvrdila da je neophodno da lokalne samouprave kvalitetnije prate indikatore održivosti razvoja gradova, da ih neprestano unapređuju, kao i da koriste sve raspložive kapacitete u gradovima kako bi razvoj bio stabilan, održiv i kontrolisan na pravi način. Jedan od bitnih elemenata podizanja kvaliteta života u urbanim sredinama je odgovorna stambena politika koja prepoznaje pravo na stan koje je uređeno brojnim međunarodnim sporazumima i konvencijama čija je strana ugovornica i Crna Gora. Pritome je neophodno uvažavanje svih specifičnosti prouzrokovanih istorijskim nasljeđem i relativno ograničenim mogudnostima koje su posledica veličine društvenog sistema11. Kao odgovor na utvrđene probleme prilikom ocjene postojedeg stanja u prostoru odnosno obaveze definisane u mjerama i podmjerama Akcionog plana NSOR do 2030. godine, u Akcionom planu za održivi razvoj Glavnog grada definisane su prioritetne aktivnosti koje treba da omogude kontinuirano pradenje promjena izgrađenosti prostora. Kroz izradu uputstva za lokalne samouprave o izvještavanju o stanju u prostoru Glavni grad u saradnji s MORT treba da uspostavi monitoring realizacije PUP-a primjenom indikatora izgrađenosti prostora utvrđenih NSOR. Shodno trendu promjena u prostoru koje de na taj način biti identifikovane, treba omoguditi optimizaciju namjene prostora. U vremenskom periodu koji nije duži od 5 godina treba izvršiti optimizaciju namjene prostora uključujudi i preispitivanje planskih rješenja ukoliko se primjenom indikatora izgrađenosti prostora ustanove neodrživi trendovi postojedeg kapacitiranja prostora (npr. ukidanje namjene prostora kao građevinskog područja, utvrđivanje namjene prostora za proširenje utvrđenih građevinskih područja). S tim u vezi, neophodan je funkcionalan informacioni sistem za pradenje promjena u prostoru. Jedan od uslova održivog
11
Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalna stambena strategija Crne Gore za period od 2011. do 2020. godine sa okvirnim akcionim planom za period od 2011. do 2015. godine (pripremljen od strane Instituta za građevinarstvo d.o.o.), Podgorica, 2011.
71
prostornog razvoja je dostupnost kvalitetnih stručnih podloga za izradu prostorno planskih dokumenata i regulaciju prostora. Zato je Akcionim planom za održivi razvoj Glavnog grada definisana obaveza pripreme i korišdenja upotrebljivih podloga za izradu prostorne dokumentacije npr. primjenom analize ranjivosti u GISu, i sl. U sinergiji s mjerama koje imaju za cilj unapređenje kvaliteta životne sredine kroz podsticaj zelenoj infrastrukturi u oblasti prostornog planiranja definisane su konkretne akcije koje treba da unaprijede primjenu standarda održive arhitekture i građevinarstva u Glavnom gradu odnosno da doprinesu unapređenju kvaliteta života: kvalitetna idejna rješenja za urbanističko oblikovanje prostora doprinosedi kvalitetu izgrađene sredine u skladu sa njenim prihvatnim kapacitetima; primjena održivih standarda i pozitivne prakse prilikom projektovanja građevinskih objekata; integracija procjene rizika od prirodnih hazarda, instrumenata i mjera adaptacije na klimatske promjene, te ublažavanja uticaja klimatskih promjena, i dr. akcija definisanih u Akcionom planu za održivi razvoj. Na taj način Glavni grad de doprinijeti implementaciji sljededih mjera NSOR: 3.4.2 „Uvesti kontinuirano pradenje promjene izgrađenosti prostora u centralizovanom informacionom sistemu“, 3.4.3 „Podsticati optimizaciju prostora i kvalitet izgrađene sredine“, 3.4.4 „Omoguditi gradnju novih objekata isključivo u skladu sa standardima održive arhitekture i građevinarstva i unaprijediti postojedi građevinski fond“, 3.4.5 „Unaprijediti kvalitet života u gradovima“ i 3.4.6 „Unaprijediti stanje u oblasti stanovanja“, odnosno podmjera 3.4.2.1; 3.4.2.2; 3.4.2.3; 3.4.3.1; 3.4.3.2; 3.4.3.3; 3.4.3.4; 3.4.3.5; 3.4.3.6; 3.4.3.7; 3.4.4.1; 3.4.4.2; 3.4.4.5; 3.4.5.1; 3.4.5.3; 3.4.5.4; 3.4.5.5; 3.4.6.1; 3.4.6.2; 3.4.6.3; 3.4.6.4. Za sprovođenje ovih aktivnosti nadležan je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu
životne sredine.
Aktivnost 31: Unaprijediti kapacitete za upravljanje rizicima od hazarda
U odnosu na ključne evidentirane rizike od hazarda – seizmičkog hazarda, erozije, poplava, požara, nastanka klizišta, odrona, usova i sl., te multipliciranje rizika od hazarda pod uticajem klimatskih promjena, NSOR podržava sprječavanje novih i smanjenje postojedih rizika od hazarda kao prioritetni cilj održivog razvoja Crne Gore do 2030. godine. Dok se postojedi rizici od hazarda u Crnoj Gori mogu povezati s vanrednim situacijama – šumskim požarima, ektremnim padavinama i poplavama, zemljotresima i dr., kod bududih hazarda moraju se uzeti u obzir promjena klime i neophodnost prilagođavanja i izgradnje otpornosti prirodnih i društvenih sistema na multiplikaciju uticaja hazarda usljed izmijenjenih klimatskih uslova. Unapređenje spremnosti za odgovor na katastrofe i obnovu kroz oporavak, rehabilitaciju i rekonstrukciju podrazumijeva akcije koje treba preduzeti unaprijed na svim nivoima. Neophodno je unaprijediti spremnost za preventivno djelovanje kroz osmišljenu koordinaciju, donošenje i sprovođenje integrisanih politika i planova za uključivanje, otpornost na katastrofe, efikasnost resursa, ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama. Preventivno djelovanje zahtijeva holističko upravljanje rizicima od katastrofa u skladu sa Okvirom za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija za period od 2015-2030. godine. S obzirom na multipliciranje rizika od hazarda pod dejstvom klimatskih promjena, mjere adaptacije na klimatske promjene moraju zauzeti centralno mjesto u izgradnji otpornosti čovjeka, prirode i društveno-ekonomskih sistema.
72
U skladu s ovako utvrđenim prioritetima, u Akcionom planu za održivi razvoj Glavnog grada utvrđene su akcije koje prioritetno treba preduzeti za unapređenje kapaciteta za upravljanje rizicima od hazarda. Prioritetne akcije koje treba preduzeti u Glavnom gradu odnose se na izradu i ažuriranje opštinskih planova za zaštitu i spašavanje za sve vrste rizika. Obzirom da je Glavni grad izradio Akcioni plan za adaptaciju na klimatske promjene, te na potpunu kompatibilnost ovog plana s NSOR, neophodno je omoguditi efikasno sprovođenje ovog dokumenta, posebno akcentujudi značaj izgradnje kapaciteta za adaptaciju na klimatske promjene. Naročito su prioritetne mjere koje se odnose na adaptaciju na klimatske promjene u sektorima: zdravlje, poljoprivreda, šumarstvo, vodni resursi, priroda. Sprovođenje edukativnih programa i kampanja za podizanje svijesti o upravljanju rizicima od hazarda treba dodatno da osnaže efikasnost lokalne samouprave. Pored strategije adaptacije na klimatske promjene, mjere i projekti koji su od značaja za unapređenje kapaciteta za upravljanje rizicima od hazarda utvrđene su i u Strateškom planu razvoja (2012-2017) i Lokalnom planu zaštite životne sredine (2015-2019). Na taj način Akcioni plan za održivi razvoj Glavnog grada doprinijede realizaciji mjera NSOR: 3.6.1 „Unaprijediti razumijevanje rizika od hazarda“, 3.6.2 „Jačati institucionalni okvir za upravljanje rizicima od hazarda“, 3.6.3 „Investirati u smanjenje rizika i jačanje otpornosti prirodnih i društvenih sistema“, i 3.6.5 „Jačati kapacitete za adaptaciju na klimatske promjene, odnosno podmjera 3.6.1.2; 3.6.1.3; 3.6.2.2; 3.6.2.4; 3.6.2.5; 3.6.3.1; 3.6.5.1. Za sprovođenje ove aktivnosti nadležan je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, uz uključivanje ostalih nadležnih službi u Glavnom gradu.
73
5. Akcioni Plan /ekonomski resursi/
GRUPA NAC. RESURSA
BROJ NSOR STRATEŠKOG CILJA
EKONOMSKI RESURSi 4.1 SMANJITI NIVO EMISIJA GASOVA S EFEKTOM STAKLENE BAŠTE DO 2030. GODINE ZA 30% U ODNOSU NA 1990. GODINU
Broj NSOR
mjere
Broj NSOR
podmjere
Lokalna aktivnost Lokalne akcije – projekti Usklađenost sa postojedim
lokalnim planovima
INDIKATORI CILJNI ISHOD
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA
4.1.1 4.1.1.1;
4.1.1.2;
4.1.1.3;
4.1.1.4;
4.1.1.5;
4.1.1.6;
4.1.1.7;
4.1.1.8;
32. Unaprijediti kapacitete za
ublažavanje klimatskih promjena
32.1 Unaprijediti kapacitete lokalne uprave za: primjenu
mjera utvrđenih lokalnim dokumenata u oblasti klimatskih
promjena, razvoj projekata u oblasti adaptacije na i
ublažavanja uticaja klimatskih promjena, izradu lokalnog
inventara emisija GHG, izvještavanje o emisijama GHG, te za
integraciju ciljeva, mjera, i instrumenata za prilagođavanje
na i ublažavanje klimatskih promjena u lokalne sektorske
politike, strategije i planove razvoja, a naročito u prostorno-
plansku dokumentaciju (veza s akcijom 11.3);
32.2 Izgraditi znanja administracije koja su potrebna za
korišdenje finansijskih mehanizama dostupnih lokalnih
samoupravi;
32.3 Sprovoditi edukativne programe, uključiti javnost i
podizati svijest svih zainteresovanih strana o neophodnosti
primjene novih obrazaca ponašanja: vede korišdenje
obnovljivih izvora energije, energetske uštede, organska
proizvodnja, pošumljavanje, selekcija otpada; Takođe i o
posljedicama negati vnih uticaja klimatskih promjena,
neophodnosti primjene mjera ublažavanja klimatskih
promjena i primjeni modela i tehnologija niskokarbonskog
razvoja, ranjivosti na klimatske promjene, prilagođavanja na
klimatske promjene;
Strateški plan razvoja
2012-2017
Strategija adaptacije na
klimatske promjene
Progres u realizaciji
mjera Strategije
adaptacije na klimatske
promjene kao doprinos
realizaciji
SDG 13.2.1, LNI 136,
Broj zemalja koje su
saopštile da su
uspostavile ili
operacionalizovale
integrisanu politiku/
strategiju/plan koji
povedava njihovu
sposobnost da se
prilagode negativnim
uticajima klimatskih
promjena, i razviju
klimatsku otpornost i
niske emisije gasova
staklene bašte na način
koji ne ugrožava
proizvodnju hrane
(uključujudi i nacionalni
plan adaptacije,
Koristi se dobra praksa u izboru
i primjeni mjera u borbi protiv
klimatskih promjena i njihovog
uticaja na ekosisteme i
društveno- ekonomske
sisteme.
Uspostavljen je monitoring,
procjena i revizija sprovođenja
mjera adaptacije na klimatske
promjene
Zabilježen je rast broja
edukativnih kampanja i
kampanja za podizanje svijesti
javnosti o uticaju klimatskih
promjena.
74
32.4 S posebnom pažnjom sprovoditi edukativne programe
o klimatskim promjenama u školama i podsticati transfer
znanja prema poslovnom sektoru u saradnji s
univerzitetima.
nacionalno određen
doprinos, nacionalne
komunikacije,
dvogodišnji ažurirani
izvještaj ili drugo)
Progres u realizaciji
mjera Strategije
adaptacije na klimatske
promjene kao doprinos
realizaciji SDG 13.3.2,
LNI 141, Broj zemalja
koje su saopštile da su
ojačale izgradnju
institucionalnih,
sistemskih i
individualnih kapaciteta
za sprovođenje
adaptacije, ublažavanje
i transfer tehnologije, i
razvojne aktivnosti.
LIE 1, Iznos sredstava za
unapređenje stanja
životne sredine i
zdravlja stanovništva, u
budžetu Glavnog grada
LIE 2, Broj edukativnih
kampanja za
unapređenje životne
sredine i zdravlja
stanovništva
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ENERGETSKA EFIKASNOST
4.1.3 4.1.3.1;
4.1.3.2;
4.1.3.3;
4.1.3.4;
33. Povedati učešde obnovljivih
izvora energije i promovisati
racionalno korišdenje energije
33.1 U skladu sa PUP-om raditi na podsticanju ulaganja u
proizvodnju održive energije;
33.2 U skladu s Lokalnim energetskim planom podsticati
poslovne i privredne subjekte i domadinstva za korišdenje
Strateški plan razvoja
2012-2017
Lokalni plan zaštite životne
NIP43 KP04, EPA, LNI
94, Trend emisije
gasova s efektom
staklene baste
Smanjen je nivo emisija GHG
do 2030. godine u Glavnom
gradu.
Povedan je udio energije
75
4.1.3.5;
4.1.3.6;
4.1.3.7;
4.1.3.8;
obnovljivih izvora energije i štednje energije, odnosno
primjenu mehanizama podrške kroz ciljane subvencije i/ili
smanjenje lokalnih poreza;
33.3 Prostorno-planskim i regulatornim instrumentima na
raspolaganju lokalnoj samoupravi podržavati ugradnju OIE i
primjenu EE tehnologija prilikom izgradnje novih objekata;
33.4 Realizovati akcije za razvoj zelene infrastrukture (veza s
akcijama u okviru ktivnosti 4);
33.5 Poboljšati toplotnu izolaciju zgrada u vlasnišvu javne
uprave, zamijeniti javnu rasvjetu i rasvjetu u prostorijama
lokalne uprave efikasnijom, ugraditi efikasne sisteme grijanja
/ hlađenja i ostale energetski efikasne uređaje, te u kontekstu
doprinosa realizaciji ove aktivnosti realizovati: projekte u
okviru mjere 5.2 (projekti 153, 154, 158) i mjere 5.3 (164-
168) Strateškog plana razvoja; mjere 25-27 Strategije
adaptacije na klimatske promjene; mjere Lokalnog
energetskog plana Glavnog grada 2015-2025 (mjere za
zgrade u vlasništvu Glavnog grada, mjere za stambeni sektor-
domadinstva, mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih
djelatnosti, mjere za vozila u vlasništvu Glavnog grada, mjere
za privatna i komercijlna vozila, mjere za sektor javne
rasvjete, mjere jačanja svijesti); mjere Akcionog plana za
održivo korišdenje energije kao resursa Glavnog grada (mjere
za: obrazovanje, promociju i promjenu ponašanja; stambene i
javne zgrade u vlasništvu Glavnog grada; stambeni sektor
Glavnog grada; zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti);
33.6 Organizovati edukativne programe za podizanje svijesti
o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije.
sredine 2015-2019
Strategija adaptacije na
klimatske promjene
Lokalni energetski plan
2015-2025
Akcioni plan za održivo
korišdenje energije kao
resursa
MDG 7.5, LNI 95,
Antropogene emisije
GHG gasova
preračunate u *t CO2
eq/stanovniku
SDG 7.1.2, LNI 142,
Udio stanovništva koji
se prevashodno oslanja
na čista goriva i
tehnologiju
SDG 7.2.1, LNI 143, Udio
obnovljive energije u
ukupnoj konačnoj
potrošnji energije
SDG 7.3.1, LNI 144,
Energetski intenzitet
mjeren u smislu
primarne energije i
bruto domadeg
proizvoda (BDP)
NIE15 E04, EPA,
MDG7.6a, LNI 145,
Energetski intenzitet
NIE17, MDG 7.1.7, LNI
146, Udio OIE u bruto
finalnoj energetskoj
potrošnji
SDG 7.b.1, LNI 147
Ulaganja u energetsku
efikasnost kao procenat
BDP-a i iznos stranih
direktnih investicija u
finansijski transfer za
infrastrukturu i
tehnologiju u službi
održivog razvoja
proizvedene u OIE u ukupnoj
potrošnji energije u Glavnom
gradu
Omogudeno je dostizanje cilja
20-20-20 (20% smanjenje GHG,
20% poboljšanja en.ef do 2020.
god. u odnosu na 2008. god.) iz
SEAP-a.
Povedane su fiskalne i
regulatorne subvencije za
promociju obnovljivih izvora
energije i štednje energije.
76
NIE11 ME, LNI 148,
Indikativni cilj uštede
energije, % u odnosu na
ukupnu potrošnju
NIE19 S01, EPA, LNI 17,
Putnički saobradaj
NIE20 S02, EPA, LNI 18,
Teretni saobradaj
NIE21 S03, EPA, LNI 19,
-Prosječna starost
voznog parka
NIE22 S04, EPA, LNI 20,
Broj motornih vozila
EKONOMSKI RESURSI
4.2 POBOLJŠATI RESURSNU EFIKASNOST U KLJUČNIM EKONOMSKIM SEKTORIMA
Broj NSOR
mjere
Broj NSOR
podmjere
Lokalna aktivnost Lokalne akcije – projekti Usklađenost sa
postojedim lokalnim
planovima
INDIKATORI CILJNI ISHOD
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: UNAPREĐENJE RESURSNE EFIKASNOSTI
4.2.1
4.2.2
4.2.1.1; 4.2.1.2; 4.2.2.1; 4.2.2.2;
34. Unaprijediti regulatorni ambijent
za postizanje resursne efikasnosti
34.1 U skladu s Lokalnim energetskim planom izraditi
metodologiju i studije, te obezbijediti primjenu podsticajnih
šema (bespovratna sredstva, subvencije, i dr) za izgradnju i
rekonstrukciju zgrada prema niskoenergetskim i pasivnim
standardima, kao i za korišdenje obnovljivih izvora energije
u zgradama (fotonaponski sistemi, solarni kolektori,
kotlarnice na biomasu, toplotne pumpe i dr.);
34.2 U skladu sa Akcionim planom za održivo korišdenje
energije kao resursa, usloviti dobijanje podsticaja
korištenjem obnovljivih izvora energije. Kreditnu podršku
preduzetnicima i poljoprivrednim proizvođačima usloviti
otvaranjem zelenih radnih mjesta i/ili primjenom Kodeksa
Lokalni energetski plan
2015-2025
Akcioni plan za održivo
korišdenje energije kao
resursa
LIE 3 Broj uspostavljenih
podsticajnih
regulatornih
mehanizama za
resursnu efikasnost
Trend rasta broja regulatornih
mehanizama
77
dobre poljoprivredne prakse;
4.2.3 4.2.3.1; 4.2.3.2;
35. Podsticati saradnju privrede i
akademske zajednice u oblasti
postizanja resursne efikasnosti
35.1 U skladu sa Strateškim planom razvoja, podržati
osnivanje tehnološkog parka na teritoriji Glavnog grada
(Projekat 108: Izrada studije izvodljivosti za osnivanje
tehnološkog parka) kroz dodjelu zemljišta za izgradnju;
35.2 Aktivno učestvovati u pozivima za korišdenje
nacionalnih i EU fondova za istraživanje i inovacije
samostalno ili u saradnji sa institucijama visokog
obrazovanja i kroz javno-privatno partnerstvo;
Strateški plan razvoja
2012-2017
LIE 4 Broj sporazuma i
programa između JLS o
saradnji u oblasti nauke
i/ili tehnologije
LIE 5 Udešde JLS u
programima i pozivima
za korišdenje
nacionalnih i EU
fondova za istraživanje i
inovacije samostalno ili
u saradnji sa
institucijama visokog
obrazovanja
LIE 6 Uspostavljen
Naučno-tehnološki park
(NTP) uz saradnju sa
visokobrazvonim
institucijama (uz rast
broja članova NTP)
Kontinuirano učešče JLS u
programima i pozivima za
korišdenje nacionalnih i EU
fondova za istraživanje i
inovacije samostalno ili u
saradnji sa institucijama
visokog obrazovanja
Uspostavljen Naučno-
tehnološki park (NTP) uz
saradnju sa visokobrazvonim
institucijama (uz rast broja
članova NTP)
4.2.4
4.2.5
4.2.4.2; 4.2.4.4; 4.2.5.1; 4.2.5.2; 4.2.5.3; 4.2.5.4; 4.2.5.5;
36. Promovisati koncept resursne
efikasnosti
36.1 Izgraditi znanja administracije koja su potrebna za
primjenu unaprijeđene metodologije za vrednovanje
resursa kako bi se te informacije integrisale u procese
donošenja odluka (npr. o javnoj potrošnji ili odobravanju
razvojnih projekata);
36.2 Razmotriti uvođenje kategorije za razvoj zelenih
inovacija, prilikom dodjele Nagrade ″19. Decembar″, kao
javnog priznanja za najviše zasluge i postignute rezultate u
teorijskom i praktičnom radu i djelovanju koji su od
posebnog značaja za Glavni grad – Podgoricu;
36.3 U skladu sa Strateškim planom razvoja, promovisati i
razvijati vidove turizma zasnovane na prirodi i kroz lokalne
Strateški plan razvoja
2012-2017
LIE 7 Broj programa i
službenika
obuhvadenim obukama
potrebna za primjenu
unaprijeđene
metodologije za
vrednovanje resursa
LIE 8 Broj dodijeljenih
nagrada za razvoj
zelenih inovacija na
području Glavnog grada
LIE 9 Broj edukativnih
programa I broj lica
obuhvadenih
programima za
Obučeni službenici za
primjenu unaprijeđene
metodologije za vrednovanje
resursa kako bi se te
informacije integrisale u
procese donošenja odluka
Povedan nivo informisanosti i
svijesti o resursnoj efikasnosti
vrednovanju ograničenih
resursa (posebno u osnovnim i
srednjim školama)
78
inicijative motivisati kompanije da prepoznaju interes u
ozelenjavanju turizma (Projekti 138: Izgradnja hotela i
motela za djecu na Veruši i namjenskog hotela visokog
standarda sa specijalizovanim programom za zdrav život –
organska hrana i sportsko rekreativne aktivnosti; Projekat
119: Promocija “Vinskih cesti”; Projekat 137: Turistička
valorizacija Kučkih katuna);
36.4 Organizovati edukativne programe za podizanje svijesti
o resursno efikasnom vrednovanju ograničenih resursa;
ostvariti saradnju sa osnovnim i srednjim školama, kroz
posjete nadležnoh u lokalnoj upravi /obilazak resursno
efikasnih projekata/investicija/objekata u okviru
međupredmetne oblasti “Klimatske promjene”.
podizanje svijesti o
resursnoj efikasnosti
vrednovanju
ograničenih resursa
EKONOMSKI RESURSI
4.5 PODRŽATI OZELENJAVANJE EKONOMIJE KROZ RAZVOJ I PRIMJENU OPERATIVNIH INSTRUMENATA ODRŽIVE POTROŠNJE I PROIZVODNJE
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: RAZVIJANJE I PROMOVISANJE PRAKSE ODRŽIVE POTROŠNJE I PROIZVODNJE
4.5.1
4.5.3
4.5.1.1; 4.5.1.2; 4.5.1.3; 4.5.1.4; 4.5.1.5; 4.5.3.1; 4.5.3.2; 4.5.3.3; 4.5.3.4; 4.5.3.5;
4.5.3.6;
37. Promovisati praksu održive
potrošnje i proizvodnje sa ciljem
efikasne upotrebe prirodnih resursa
i smanjenja pritisaka na životnu
sredinu
37.1 U sektoru turizma, promovisati eko oznake i sertifikacione
šeme, kroz primjenu zahtjevnih ekoloških kriterijuma i
kriterijuma održivosti, promovisanjem ekološke vrijednosti
Podgorice kao turističke destinacije; u građevinarstvu
podsticati primjenu najbolje dostupne tehnike (BATs) i
ekološke prakse (BEPs) za jačanje resursne efikasnosti, kako u
procesu projektovanja, tako i u procesu održavanja objekta; u
sektoru poljoprivrede i ribarstva promovisati primjenu
najboljih dostupnih tehnika (BATs) i ekološke prakse (BEPs) u
svim fazama proizvodnje; u prerađivačkoj industriji i
rudarstvu takođe promovisati BATs i BEPs u cijelom
proizvodnom lancu, uključujudi ukupni tok materijala i
otpada; u svim sektorima promovisati potrebu unapređenja
tehnologije i upravljačkih procesa; u sektoru saobradaja, u
skladu sa Strateškim planom razvoja (Projekat 40: Izgradnja
biciklističkih staza; Projekti 7 i 8: izgradnja jugozapadne
Strateški plan razvoja
2012-2017
Akcioni plan za održivo
korišdenje energije kao
resursa
Strategija adaptacije na
klimatske promjene
NIE40 MPRR, MORT LNI
152 Broj porodičnih
poljoprivrednih
gazdinstava koja su kroz
programe ruralnog
razvoja modernizovala
proizvodnju
NIE46 MPRR, MORT LNI
153 Broj porodičnih
poljoprivrednih
gazdinstava koja
ostvaruju pravo na
direktna zelena pladanja
NIE49 MPRR, LNI 154
Broj sertifikovanih
Povedan broj sertifikovanih
sertifikovanih poljoprivrednih
i prehrambenih proizvoda
Povedanje broja organskih
proizvođača I površina pod
organskom proizvodnjom
79
obilaznice i završena obilaznica oko Golubovaca; Projekat
167: Unapređenje kvaliteta javnog prevoza); u skladu sa
Akcionim planom za održivo korišdenje energije kao resursa
(Mjera 3: Izmještanje saobradaja iz I zone izgradnjom
miniobilaznice; Mjera 6: Uspostavljanje mehanizma bržeg
protoka i cirkulisanja saobradaja na području Glavnog grada
Podgorice; Mjera 14: Uspostavljanje i modernizacija javnog
gradskog prevoza; Mjera 23: Skup mjera za unapređenje
biciklističkog prevoza) kao i u skladu sa Strategijom
adaptacije na klimatske promjene (mjere 25, 26 i 27),
promovisati vidove saobradaja koji su povoljniji za životnu
sredinu; promovisati primjenu novih tehnologija, kao i
recikliranje vozila po isteku njihovog životnog vijeka;
35.2 S posebnom pažnjom organizovati edukativne programe
sa ciljem izgradnje kapaciteta privatnog sektora u pogledu
prihvatanja održive proizvodnje i potrošnje u svim ključnim
ekonomskim sektorima (turizam, građevinarstvo,
poljoprivreda i ribarstvo, prerađivačka industrija i rudarstvo;
saobradaj), uključujudi promovisanje eko označavanja; jačanje
privatno-javnih partnerstava za uvođenje BATs i BEPs;
sprovođenjem edukativne kampanje podidi svijest javnosti za
koncepte i instrumente održive proizvodnje i potrošnje, u
skladu sa Akcionim planom za održivo korišdenje energije kao
resursa (Mjera 8: Sprovođenje Kampanje u medijima za
racionalno korišdenje vode, električne energije, automobila;
Mjera 9: Organizacija informativno-demonstracionih radionica
za građane o korištenju vozila na alternativna goriva
(električna energija, plin, biogoriva i dr.) uz mogudnost
iznajmljivanja vozila na alternativna goriva;
Mjera 10: Promocija alternativnih vidova saobradaja:
pešačenje, bicikl ili javni prevoz - Kampanja: Recimo DA
javnom prevozu; Mjera 11: Promocija korišdenja alternativnih
goriva)
poljoprivrednih i
prehrambenih
proizvoda (sertifikovani
sistem kvaliteta;
bezbjednosti hrane;
oznake porijekla;
geografske oznake;
oznake garantovano
tradicionalnih
specijaliteta)
NIE50 PKCG, LNI 155
Broj poljoprivrednih
proizvoda koji koriste
žig „Dobro iz Crne
Gore“
NIE52 MPRR, LNI 156
Broj proizvođača sa
statusom organskog
proizvođača
80
4.5.2 4.5.2.1; 4.5.2.2; 4.5.2.3; 4.5.2.4; 4.5.2.5;
38. Kreirati regulatorni okvir za
podršku održivoj proizvodnji i
potrošnji na lokalnom nivou
38.1 U mjeri u kojoj to omogudava opseg lokalnih propisa, kao
i prilikom izdavanja relevantnih dozvola, uključiti odredbe
kojima se podržavaju principi održive proizvodnje i potrošnje,
u svim ključnim ekonomskim sektorima (turizam,
građevinarstvo; poljoprivreda i ribarstvo, prerađivačka
industrija); u skladu sa mjerama za unapređenje resursne
efikasnosti, usloviti dobijanje podsticaja, subvencija
primjenom principa održive proizvodnje i potrošnje.
38.2 U skladu sa Akcionim planom za održivo korišdenje
energije kao resursa, razraditi koncept zelenih javnih nabavki
i podržati njihovu integraciju u tenderske procese (Mjera 8:
Uvođenje kriterijuma Zelene javne nabavke za kupovinu
električnih uređaja za zgrade u vlasništvu Glavnog grada
Podgorice; Mjera 12: Uvođenje Zelene javne nabavke za
nabavku novih vozila za potrebe službi Glavnog grada; Mjera
19: Obavezna primjena standarda Zelene javne nabavke u
odnosu na organizovanje javnog prevoza)
Akcioni plan za održivo
korišdenje energije kao
resursa
NIE46 MPRR, MORT LNI
153 Broj porodičnih
poljoprivrednih
gazdinstava koja
ostvaruju pravo na
direktna zelena pladanja
NIE44 MPRR, MORT LNI
156 Broj razvojnih
projekata u ruralnim
područjima koje su
pokrenule lokalne
zajednice
NIE64 DJN, LNI 157Broj
postupaka javnih
nabavki u koja su
uključena zelena mjerila
u dokumentaciji za
postupak JN
Broj ugovora o javnim
nabavkama koji sadrže
kriterijume zelenih javnih
nabavki značajno povedan
EKONOMSKI RESURSI
4.6 PRIMIJENITI DRUŠTVENU ODGOVORNOST U PRAKSI SVIH SEKTORA U SKLADU SA POZITIVNIM EVROPSKIM I MEĐUNARODNIM ISKUSTVIMA
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: PROMOVISANJE KONCEPTA DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI
4.6.1 4.6.1.3;
4.6.1.4;
39. Unaprijediti primjenu
društvene odgovornosti i podidi
39.1 Učešdem u postojedim kampanjama, doprinijeti
promovisanju koncepta društvene odgovornosti i podizati
- SDG 12.6.1 MF, LNI
158 Broj privrednih
Uspostavljena baza podataka o
81
4.6.2
4.6.3
4.6.1.6;
4.6.1.7;
4.6.2.1;
4.6.3.2;
4.6.3.3;
svijest o vrijednostima i važnosti
drustvene odgovornosti
svijest o vrijednostima i važnosti društvene odgovornosti; na
nivou lokalne uprave i u saradnji sa poslovnim asocijacijama
sa kojima postoji sporazum o saradnji, kreirati bazu podataka
kompanija koje primjenjuju koncept DO; bazu podataka
promovisati i učiniti dostupnom na portalu Glavnog grada
www.podgorica.me i www.investinpodgorica.com; na sajtu
www.investinpodgorica.com prezentovati i promovisati
međunarodne standarde društveno odgovornog poslovanja
(poput UN Global Compact, OECD standardi DOP, ISO 26000);
39.2 Razmotriti mogudnost da primjena principa DO bude
razmatrana kao kriterijum za dobijanje
povlastica/olakšica/subvencija ili u okviru procedura javnih
nabavki;
39.3 Uvesti obavezu godišnjeg izvještavanja o društveno
odgovornim aktivnostima svih javnih preduzeda čiji je osnivač
ili suvlasnik Glavni grad Podgorica (kroz uključivanje u dio o
nefinansijskom izvještavanju); organizovati obuke za
jedinstveno izvještavanje o DO, prema definisanom obrascu,
za nadležna lica u navedenim preduzedima.
društava koja obavljaju
izvještaje o DO
poslovanju I dobrim
praksama (samo za
preduzeda u okviru JLS)
primjeni koncepta o DO
Povedan broj preduzeda koja
objavljuju izvještaje o
društveno odgovornom
poslovanju I dobrim praksama
(ne-finansijsko izvještavanje)
EKONOMSKI RESURSI
4.7 POVEDATI NIVO KONKURENTNOSTI CRNOGORSKE EKONOMIJE ZA ODRŽIVI RAZVOJ I ZELENA RADNA MJESTA
PRIORITETNA TEMA AP OR PG: UNAPREĐENJE KONKURENTNOSTI PRIVREDE
4.7.1
4.7.2
4.7.1.1; 4.7.1.2; 4.7.1.3; 4.7.1.4; 4.7.1.5; 4.7.2.1; 4.7.2.2; 4.7.2.3;
40. Unaprijediti poslovni
ambijent i saradnju sa privatnim
sektorom
40.1 Kontinuirano pratiti stanje poslovnog ambijenta,
analizirati barijere za razvoj preduzetništva i MSP na
lokalnom nivou, i raditi na unapređenju uslova za biznis i
ozelenjavanje ekonomije; u skladu sa Strateškim planom
razvoja, promovisati i razvijati online servise (Projekat 103:
Elektronski grad i Projekat 104: Razvoj online servisa);
promovisati stimulativne mjere za otvaranje novih radnih
mjesta (Projekat 3), obezbijediti podsticaj investicija u
privredu i podsticaj inovacija u MSP i preduzetništvu
(Projekat 1, Projekat 113), te otklanjanje biznis barijera i
Strateški plan razvoja
2012-2017
NIE 59 IRF, LNI 159 Broj
realizovanih kreditnih
linija za podsticaj
razvoja MSP preko IRF-a
koje spadaju u podršku
zelenom preduzetništvu
LIE 11 Broj i ukupna
vrijednost podrške
preko lokalnih
Značajno smanjene
administrativne barijere za
razvoj MSP
Rast konurentnosti JLS
82
promocija stimulativnih mjera za investicije (Projekat 106).
40.2 Kroz aktivnosti Biroa za ekonomsku saradnju i podršku
biznis zajednici, nastaviti sa pružanjem nefinansijske podrške
kroz poslovno savjetovanje, mentoring i treninge, te
unapređenje preduzetničkog učenja, razvoj ženskog
preduzetništva i pružanje podrške početnicima u biznisu;
planirati zajedničke aktivnosti sa poslovnim udruženjima i
UCG, u okviru potpisanih sporazuma o saradnji; unaprijediti
kapacitete za pružanje tehničke pomodi preduzetnicima i
MSP radi podsticanja inovativnih, zelenih i ruralnih razvojnih
projekata; razmotriti mogudnosti proširenja aktivnosti Biroa
da samostalno (na osnovu procjene kapaciteta postojedih
službi za pružanje tehničke pomodi) ili u saradnji sa
kompanijama koje se bave pružanjem savjetodavnih usluga,
ponude specijalističke savjetodavne usluge (npr. za uvođenje
inovacija), te obuke za pripremu i sprovođenje razvojnih
projakata, i pružanje direktne tehničke pomodi u sprovođenju
projekata;
40.3 Upotpuniti postojedi portal www.investinpodgorica.com
pružanjem potrebnih informacija o uslovima i mogudnostima
za razvoj poslovnih ideja, uključiti informacije o
mogudnostima finansiranja pored kreditnih programa IRFCG,
kao i uslovima za dobijanje pomodi u razradi i sprovođenju
projekata;
40.4 U skladu sa Strateškim planom razvoja, promovisati
investicije koje unapređuju resursnu efikasnost i promovišu
zelena radna mjesta (Projekat 114: planiranje i izgradnja
malih HE)
40.5 Proširiti dijapazon usluga Savjetodavne službe, kako bi se
obezbijedila podrška poljoprivrednim proizvođačima u
praktičnoj primjeni novih trendova i ekološki odgovornih
programa razvoja
83
tehnologija
4.7.2 4.7.2.4; 4.7.2.5;
41. Poboljšati lokalnu
preduzetničku (poslovnu)
infrastrukturu
41.1 Na osnovu donešene Odluke o utvrđivanju biznis zona na
području Glavnog grada Podgorice i podsticajima za vedu
zaposlenost (decembar 2015), promovisati prepoznate biznis
zone; razmotriti dopunu kriterijuma za ulazak u biznis zonu
koji de se odnositi na upotrebu čistih tehnologija, resursnu
efikasnost i kreiranje zelenih radnih mjesta; u skladu sa
Strateškim planom razvoja, podržati inicijativu privatnog
sektora za osnivanje slobodne zone u skladu sa relevantim
zakonom (Projekat 109: Uspostavljanje bescarinske zone);
41.2 Dalje proširivati kapacitete Biznis centra sa ciljem podrške
početnicima u biznisu, kroz povedanje prostornih kapaciteta
kao i vrste podrške koja se nudi;
41.3 U skladu sa Strateškim planom razvoj, obezbijediti
podsticaje za izgradnju hotela visoke kategorije (Projekat
136) i razvoj novih oblika ponude, u skladu sa principima
održivog razvoja i strateškim planskim dokumentima
(Projekat 140: Utvrđivanje stimulativnih mjera za razvoj
alternativnih vrsta turizma)
Strateški plan razvoja
2012-2017
LIE 12 Broj biznis zona,
broj preduzeda i broj
zaposlenih
LIE 12 Broj lica
obuhvadenih
podrškama Biznis
centra
NIE40 MPR MORT, LNI
152 Broj porodičnih
poljoprivrednih
gazdinstava uključenih
u turističku ponudu
Povečanje broja zaposlenih
4.7.4 4.7.4.2; 4.7.4.3; 4.7.4.4;
42. Unaprijediti kvalitet proizvoda i
usluga kroz uvođenje standarda,
promociju i udruživanje
42.1 U skladu sa Strateškim planom razvoja, promovisati
međunarodne standarde u oblasti kvaliteta (Projekat 116),
radi uspješnog plasmana na regionalnom i inostranom tržištu;
organizovati specijalizovane sajmove (Projekat 122:
Organizovanje poljoprivrednih sajmova); realizovati program
“Agro IS” (Projekat 121) sa ciljem prikupljanja podataka na
osnovu kojih se predlažu mjere stimulisanja i unapređenja
razvoja poljoprivredne proizvodnje, zaštite i povedanje
obradivog poljoprivrednog zemljišta; podsticati kreativno
brendiranje i marketing domadih proizvoda (Projekat 120:
Organizovanje salona vina “Monte vino”)
Strateški plan razvoja
2012-2017
NIE49 MPRR, LNI 154
Broj sertifikovanih
poljoprivrednih i
prehrambenih
proizvoda (sertifikovani
sistem kvaliteta;
bezbjednosti hrane;
oznake porijekla;
geografske oznake;
oznake garantovano
tradicionalnih
Ostvarena prepoznatljivost
tradicionalnih lokalnih
poljoprivrednih proizvoda, kroz
uspostavljene sisteme
sertifikacije I promocije njihove
prepoznatljvosti I kvaliteta
Značajno povedan broj klastera,
kao I preduzeda uključenih u
klastere
84
42.2 U skladu sa Strateškim planom razvoja, promovisati
osnivanje klastera (Projekat 107)
specijaliteta)
NIE 58 ME NIE 160 Broj
formiranih klastera u
Crnoj Gori i godišnja
stopa rasta (broj novih
klastera)
Povedan broj sertifikovanih
preduzeda
85
5.1 Aktivnosti i akcije u oblasti ekonomskih resursa
U grupi ekonomskih resursa, Akcioni plan za održivi razvoj definiše 11 aktivnosti grupisanih u 6
prioritetnih tema:
PRIORITETNA TEMA: UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA
Unaprijediti kapacitete za ublažavanje klimatskih promjena
PRIORITETNA TEMA: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ENERGETSKA EFIKASNOST
Povedati učešde obnovljivih izvora energije i promovisati racionalno korišdenje
energije
PRIORITETNA TEMA: UNAPREĐENJE RESURSNE EFIKASNOSTI
Unaprijediti regulatorni ambijent za postizanje resursne efikasnosti
Unaprijediti saradnju privrede i akademske zajednice u oblasti postizanja resursne
efikasnosti
Promovisati koncept resursne efikasnosti
PRIORITETNA TEMA: RAZVIJANJE I PROMOVISANJE PRAKSE ODRŽIVE POTROŠNJE I
PROIZVODNJE
Promovisati praksu održive potrošnje i proizvodnje sa ciljem efikasne upotrebe
prirodnih resursa i smanjenja pritisaka na životnu sredinu
Kreirati regulatorni okvir za podršku održivoj proizvodnji i potrošnji na lokalnom
nivou
PRIORITETNA TEMA: PROMOVISANJE KONCEPTA DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI
Unaprijediti primjenu društvene odgovornosti i podidi svijest o vrijednostima i
važnosti DO
PRIORITETNA TEMA: UNAPREĐENJE KONKURENTNOSTI PRIVREDE
Unaprijediti poslovni ambijent i saradnju sa privatnim sektorom
Poboljšati lokalnu preduzetničku (poslovnu) infrastrukturu
Unaprijediti kvalitet proizvoda i usluga kroz uvođenje standarda, promociju i
udruživanje
Aktivnost 32: Unaprijediti kapacitete za ublažavanje klimatskih promjena
U odnosu na mjere i podmjere koje je NSOR definisala s aspekta smanjenja nivoa emisija gasova s efektom staklene bašte do 2030. godine za 30% u odnosu na 1990. godinu, prioritetno je unapređivanje kapaciteta na lokalnom nivou za primjenu mjera utvrđenih lokalnim dokumentima u oblasti klimatskih promjena, razvoj projekata u oblasti adaptacije na i ublažavanja uticaja klimatskih promjena, izradu lokalnog inventara o emisijama GHG, izvještavanje o emisijama GHG, te za integraciju ciljeva, mjera, i instrumenata za prilagođavanje na i ublažavanje klimatskih promjena u lokalne sektorske politike, strategije i planove razvoja, a naročito u prostorno-plansku dokumentaciju, kao i za korišdenje finansijskih mehanizama
86
dostupnih lokalnoj samoupravi. Uzimajudi u obzir da lokalna uprava donosi veliki broj lokalnih propisa, planova i strategija, potrebna je integracija klimatskih zahtjeva u lokalna dokumenta. Pored toga, neophodno je da lokalni kapaciteti usvoje izradu lokalnog inventara emisija i izvještavanje o GHG, što je neophodan preduslov za pisanje projektnih zadataka, kao i za doprinos ispunjavanju nacionalnog cilja smanjenja emisija. Jačanje primjene instrumenata iz oblasti klimatskih promjena nalazi se u središtu funkcionalnog sistemskog pristupa u sprovođenju politike održivog razvoja i sektorskih politika. Zato je usklađivanje realizacije svih razvojnih projekata s mjerama zaštite klime prioritetna akcija u Akcionom planu za održivi razvoj Glavnog grada. Na tom pristupu mora biti utemeljeno djelovanje svih nadležnih službi Glavnog grada, kako bi se omogudilo efikasno sprovođenje strateških dokumenata u oblasti klimatskih promjena i energetske efikasnosti za koje je zadužen Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. U okviru GiZ-ovog programa Adaptacija na klimatske promjene na Zapadnom Balkanu (CCAWB) i uz podršku jednog njemačkog i velikog broja domadih eksperata, Glavni Grad je 2016. godine finalizovao izradu prvog lokalnog dokumenta iz oblasti klimatskih promjena: Strategija adaptacije na klimatske promjene, koji je definisao set mjera za realizaciju u narednom periodu. Opšti ciljevi: 2 (Razmjena informacija, znanja i komunikacija) i 3 (Unapređenje pristupa “sveobuhvatnom planiranju” koje integriše informacije od javnosti i zainteresovanih u procesu donošenja prihvatljivih odluka) ovog dokumenta, upravo prepoznaju edukaciju na svim nivoima i po svim relevantnim pitanjima, zatim komunikacione strategije i instrumente razmjene informacija i znanja kao ključne aktivnosti za sprovođenje mjera adaptacije. Mjera 18 ovog dokumenta Edukativno-informativne kampanje o klimatskim promjenama je označena kao mjera visokog prioriteta, što još jednom potvrđuje da su edukacija i razmjena informacija primarni način borbe protiv klimatskih promjena. Unapređenje kapaciteta za evaluaciju performansi za mjerenje i analizu efikasnosti mjera za adaptaciju je takođe naglašeni prioritet u ovom dokumentu. Pored toga, Strategija je dobrim dijelom usklađena sa prostorno-planskim rješenjima, koja su utvrđena Prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada, a kojima se reguliše ukupni društveno-ekonomski razvoj Glavnog grada. S obzirom da se ovaj dokument odnosi isključivo na prilagođavanje na klimatske promjene, potrebno je objediniti edukativne aktivnosti iz ovog dokumenta, sa istim iz dokumenta Strateški plan razvoja 2012-2017 (Projekat 145: Izrada i realizacija Programa edukacije na polju zaštite životne sredine i Projekat 146: Jačanje svijesti građana o procesu primjene zakona, učešdu u donošenju odluka i ostvarivanju prava na zdravu životnu sredinu) i proširiti na ublažavanje klimatskih promjena. Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Unaprijediti kapacitete za ublažavanje klimatskih promjena“, za koje je zadužen Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 4.1.1 „Izgraditi kapacitete, unaprijediti obrazovanje i podizati javnu svijest o klimatskim promjenama i mjerama za njihovo ublažavanje“ i podmjera 4.1.1.1 - 4.1.1.8 Akcionog plana NSOR 2030.
87
Aktivnost 33: Povedati učešde obnovljivih izvora energije i promovisati racionalno korišdenje energije NSOR do 2030. godine prepoznala je da u proizvodnji energije treba omoguditi primjenu inovativnih tehnoloških mjera u korišdenju nematerijalnih obnovljivih izvora energije, dok u potrošnji energije treba poboljšati energetsku efikasnost (EE) i povedati korišdenje obnovljivih izvora energije (OIE), što uključuje ekonomske podsticaje za uštedu energije, implementaciju sektorskih programa za energetsku efikasnost i promociju investicija u oblasti energetske efikasnosti. Dodatno, promocija racionalnog korišdenja energije i vedeg korišdenja OIE mora biti pradena daljim unapređenjem zakonodavnog okvira i primjene finansijskih instrumenata u ovoj oblasti. Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost su u lokalnim dokumentima ved značajno obrađeni i značajan broj aktivnosti je ved realizovan. Naime, Strateški plan razvoja (2012-2017). sadrži: Projekat 153 Sakupljanje i kaptacija biogasa na deponiji “Livade”, Projekat 154 Izgradnja postrojenja za preradu komunalnog otpada u cilju dobijanja biodizela, biogasa i tople vode i Projekat 158 Proizvodnja električne energije i tople vode iz biogasa, koji su u fazi realizacije. Dalje, Projekat 164 Jačanje svijesti i edukacija građana u vezi energetske efikasnosti je realizovan. Što se tiče Projekta 165 Postavljanje solarnih kolektora na stambenim zagradama u vlasništvu Glavnog grada i Projekta 166 Toplotna izolacija spoljašnjeg omotača i krova za 10 zgrada u vlasništvu Glavnog grada, njihova realizacija nije počela, dok Projekat 167 Unapređenje kvaliteta javnog prevoza, počinje ubrzo sa realizacijom, kroz saradnju sa GiZ-om i izradu SUMP-a. Projekat 168 Podsticaj ulaganja u toplotnu izolaciju objekata za kolektivno stanovanje je odavno počeo sa realizacijom. Dokumentom Lokalni energetski plan Glavnog grada (2015-2025). god. definisane su sljedede mjere: I Mjere za zgrade u vlasništvu Glavnog grada
1. Toplotna izolacija spoljašnjeg omotača i krova za administrativne zgrade u vlasništvu Glavnog grada (ne sprovodi se);
2. Zamjena dotrajale fasadne stolarije savremenom visoko energetski efikasnom na administrativnim zgradama u vlasništvu Glavnog grada (sprovodi se);
3. Osavremenjavanje sistema rasvjete u administrativnim zgradama u vlasništvu Glavnog grada (ne sprovodi se);
II Mjere za stambeni sektor (domadinstva) 1. Toplotna izolacija spoljašnjeg omotača i krova za stambene zgrade (domadinstva) na teritoriji Glavnog
grada - Projekat poboljšanja uslova stanovanja (sprovodi se);
2. Izrada i implementacija modela sufinansiranja ugradnje solarnih sistema na stambenim objektima na teritoriji Glavnog grada (sprovodi se);
III Mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti 1. Izmjena Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (zgrade za koje
građevinsku i upotrebnu dozvolu obezbjeđuje lokalna samouprava) (sprovodi se);
2. Ugradnja štednih sijalica u zgradama komercijalnih i uslužnih djelatnosti (ne sprovodi se);
IV Mjere za vozila u vlasništvu Glavnog grada
1. Osavremenjavanje javnog gradskog prevoza (sprovodi se);
2. Izrada studije izvodljivosti uvođenja tramvajskog javnog prevoza (ne sprovodi se);
3. Unapređenje sistema željezničkog saobradaja (ne sprovodi se);
88
4. Izgradnja nove i kontinuirano održavanje biciklističke infrastrukture na području Glavnog grada (sprovodi se);
V Mjere za privatna i komercijalna vozila 1. Uspostavljanje sistema naplate upotrebe vozila u centru grada (sprovodi se);
VI Mjere za sektor javne rasvjete 1. Zamjena zastarjelih / postojedih rasvjetnih tijela energetski efikasnijim i ekološki prihvatljivijim
(sprovodi se);
2. Izrada pilot projekata u cilju sagledavanja mogudnosti realizacije ušteda ugradnjom LED svjetiljki i svjetiljki na solarnu energiju (ne sprovodi se);
3. Rekonstrukcija starih priključnih mjesta na elektrodistributivnu mrežu (sprovodi se);
VII Mjere jačanja svijesti i podizanja nivoa informisanosti Dokumentom Akcioni plan za održivo korišdenje energije kao resursa glavnog grada definisane su sljedede mjere: I Obrazovanje, promocija i promjena ponašanja
1. Edukacija i promjena ponašanja zaposlenih/korisnika zgrada u vlasništvu Glavnog grada (sprovodi se);
2. Edukacija građana i promocija energetske efikasnosti (sprovodi se);
II Stambene i javne zgrade u vlasništvu Glavnog grada Podgorice 3. Postavljanje solarnih kolektora za primjenu tople vode na stambenim zagradama u vlasništvu Glavnog
grada (ne sprovodi se);
4. Modernizacija rasvjete u 100 kancelarija u upravnim zgradama u vlasništvu Glavnog grada (sprovodi se);
5. Postavljanje termometara u svakoj prostoriji u poslovnim zgradama u vlasništvu Glavnog grada (ne sprovodi se);
6. Toplotna izolacija spoljašnjeg omotača i krova za 10 zgrada u vlasništvu Glavnog grada (ne sprovodi se);
7. Ugradnja energetski visokoefikasnih prozora u 10 zgrada u vlasništvu Glavnog grada (ne sprovodi se);
8. Uvođenje kriterijuma Zelene javne nabavke za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu Glavnog grada (ne sprovodi se);
9. Uvođenje štednih sijalica u zgrade u vlasništvu Glavnog grada (sprovodi se);
10. Adaptacija bivše zgrade J.P. Vodovod i kanalizacija u ul. Vuka Karadžida (ne sprovodi se-provjeriti);
III Stambeni sektor (domadinstva) Glavnog grada
12. Ugradnja solarnih sistema u 400 domadinstava na teritoriji Glavnog grada (ne sprovodi se);
13. Uvođenje štednih sijalica u sva domadinstva na području Glavnog grada (sprovodi se);
14. Toplotna izolacija spoljašnjeg omotača – fasade kolektivnih stambenih objekata sistemom finansiranja 50%-50% (sprovodi se); IV Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti 15. Izmjena Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kojom bi se unijela odredba o smanjenju naknade za komunalno opremanje za izgradnju objekata sa projektovanom potrošnjom energije do 45/15 kWh/m2 godišnje (prema niskoenergetskom odnosno pasivnom standardu) (sprovedeno);
16. Uslovljavanje dobijanja podsticaja korišdenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplotne energije (sprovodi se);
17. Ugradnja štednih sijalica za komercijalni i uslužni sektor (sprovodi se);
18. Sprovođenje Odluke o smanjenju naknade za komunalno opremanje za izgradnju i rekonstrukciju zgrada u komercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energije. (sprovodi se);
Dokumentom Strategija adaptacija na klimatske promjene definisane su sljedede mjere:
89
Mjera 25 Unapređenje javnog prevoza (ne sprovodi se);
Mjera 26 Unapređenje biciklističkog saobradaja (sprovodi se);
Mjera 27 Izgradnja više kružnih tokova (sprovodi se).
Uvidom u postojeda dokumenta može se zaključiti da ved postoji veliki broj mjera i aktivnosti, koje su zastupljene u lokalnim dokumentima, kao i dobar dio onih koje se ved realizuju. U izvjesnoj mjeri, dio mjera u ovim dokumentima se preklapaju. Sve definisane aktivnosti i akcije u okviru lokalnog plana održivog razvoja korespondiraju mjerama i projektima, koji su obuhvadeni postojedim lokalnim dokumentima. Pored toga, dio akcija iz ovog plana, koje su definisane u okviru aktivnosti Povedati učešde obnovljivih izvora energije i promovisati racionalno korišdenje energije se preklapaju sa akcijama definisanim u okviru aktivnosti, koje su ved previđene donešenim lokalnim dokumentima. Realizacijom ovog seta akcija definisanih u okviru aktivnosti „Povedati učešde obnovljivih izvora energije i promovisati racionalno korišdenje energije“, za koje je zadužen Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Glavni grad de učestvovati u realizaciji mjere 4.1.3 „Povedati učešde obnovljivih izvora energije i promovisati racionalno korišdenje energije” i podmjera 4.1.3.1-4.1.3.8 Akcionog plana NSOR do 2030. Aktivnost 34: Unaprijediti regulatorni ambijent za postizanje resursne efikasnosti Uvođenje zelene ekonomije jedan je od strateških ciljeva NSOR-a, koja polazi od primjene UNEP pristupa prema kome je zelena ekonomija nisko-karbonska, resursno efikasna i socijalno inkluzivna. Resursna efikasnost podrazumijeva racionalno korišdenje prirodnih resursa i razdvajanje ekonomskog rasta od upotrebe resursa, obezbjeđujudi kontinuirani rast uz potrošnju iste ili smanjene količine resursa. Crnu Goru trenutno karakteriše neefikasno korišdenje resursa, naročito energije i vode, dok se veoma male količine otpada recikliraju ili ponovo koriste. Ovo ne samo da negativno utiče na životnu sredinu, ved smanjuje konkurentnost ukupne privrede. Postupak utvrđivanja produktivnosti prirodnih resursa u okvirima nacionalne ekonomije ogleda se u procjeni agregatnog pokazatelja domade potrošnje materijala (Domestic Material Consumption, DMC)12, u apsolutnom i relativnom iznosu. Kada se bruto domadi proizvod podijeli apsolutnim iznosom DMC-a, dobija se indikator produktivnosti resursa (Resource Productivity, RP)13. Vlada Crne Gore prihvatila je apsolutno smanjenje upotrebe resursa za 20% do 2020. godine u odnosu na prosjek 2005-2012. godine, kao najbolji okvir za donošenje i kreiranje politika da bi se unaprijedila produktivnost, a time i upravljanje resursima. U tom kontekstu, kao ključni sektori za povedanje resursne efikasnosti prepoznati su energetika, građevinarstvo, poljoprivreda, saobradaj, te uslužni sektor, odnosno turizam. NSOR predviđa čitav set podmjera sa ciljem unapređenja resursne efikasnosti uvođenjem tržišno
12
Domada potrošnja materijala predstavlja indikator koji mjeri ukupnu vrijednost materijala koji se direktno troše u ekonomiji i definiše se kao godišnja količina prirodnog materijala ekstrahovanog na domadoj teritoriji plus ukupan fizički uvoz minus ukupan fizički izvoz. Materijali koji čine inpute za obračun DMC podijeljeni su u 4 kategorije, te je izračunat njihov udio u ukupnom toku u Crnoj Gori za 2012. godinu (u 000 t): biomasa 347 (12,7%), fosilni energenti 2.014 (73,6%), metali -96,8 (1,2%), nemetalični minerali 244,6 t (12,5%). U strukturi inputa uključen je i tok neto uvoza i izvoza. (Procjene date u UNHDR 2014); 13
Resurna produktivnost predstavlja mjeru ukupne količine materijala koji se koriste u ekonomiji u odnosu na bruto domadi proizvod. Omogudava uvid u to da li je došlo do odvajanja između prirodnih materijala i ekonomskog rasta. Resursna produktivnost Crne Gore izražena je u iznosu BDP-a po jedinici direktne potrošnje materijala
90
orjentisanih mjera odnosno ekonomskih instrumenata u ključne ekonomske sektore, kao i uvođenje regulatornih instrumenata. Lokalnim energetskim planom predviđena je izrada metodologije i studije, za definisanje podsticajnih šema (bespovratna sredstva, subvencije i dr) za izgradnju i rekonstrukciju zgrada prema niskoenergetskim i pasivnim standardima, kao i za korišdenje obnovljivih izvora energije u zgradama (fotonaponski sistemi, solarni kolektori, kotlarnice na biomasu, toplotne pumpe i dr. Iako su mogudnosti lokalne uprave ograničene da definišu posebne ekonomske i regulatorne mehanizme generalno, značajan doprinos unapređenju resursne efikasnosti može dati uslovljavanje dobijanja podsticaja korišdenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplotne energije, što predviđa Akcioni plan za održivo korišdenje energije kao resursa, kao i uslovljavanje korisnika kreditne podrške (namijenjene preduzetnicima i poljoprivrednim proizvođačima) time što de fokus biti na otvaranje zelenih radnih mjesta i primjenu Kodeksa dobre poljoprivredne prakse, npr. Takođe, PUP predviđa smjernice koje stimulišu adekvatnije planiranje infrastrukture. Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „ Unaprijediti regulatorni ambijent za postizanje resursne efikasnosti“, za koje su zaduženi Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, kao i Sekretarijat za finansije i Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje, Glavni grad ăe doprinijeti uspješ nijoj implementaciji mjera 4.2.1 „Poboljšati resursnu efikasnost uvođenjem tržišno orjentisanih mjera odnosno ekonomskih instrumenata u ključne ekonomske sektore“ i 4.2.2 “Poboljšati resursnu efikasnost uvođenjem regulatornih instrumenata” i podmjera 4.2.1.1, 4.2.1.2, 4.2.2.1 i 4.2.2.2 Akcionog plana NSOR 2030.
Aktivnost 35: Podsticati saradnju privrede i akademske zajednice u oblasti postizanja resursne efikasnosti Značajan doprinos unapređenju resursne efikasnosti može dati saradnja privrednog sektora i akademske zajednice, u segmentu vedih ulaganja u istraživanje i razvoj, posebno u sektoru energetike, ali i u sektoru poljoprivrede i u prehrambenoj industriji. U tom smislu, u okviru aktivnosti nacionalnih institucija, prvenstveno Ministarstva nauke, i u saradnji sa ostalim resornim organima, iz nacionalnog budžeta i kreditnih sredstava, finansiraju se projekti koji imaju za cilj povedanje ulaganja u istraživanje i razvoj, komercijalizaciju naučnih istraživanja, kroz osnivanje inovativnih organizacija (poput centara izvrsnosti, inovaciono-preduzetničkih centara, biznis inkubatora, itd). Strateškim planom za uspostavljanje prvog Naučno-
tehnološkog parka (NTP) u Crnoj Gori za čiju realizaciju je zaduženo Ministarstvo nauke, utvrđeno je da se NTP u Crnoj Gori koncipira kao umrežena struktura koja de imati svoje sjedište u Podgorici i tri decentralizovane jedinice – impulsna centra, i to u Nikšidu, Baru i Pljevljima. U 2017. godini planirane su aktivnosti za uspostavljanje NTP-a u Podgorici, i to obezbjeđivanje objekta, izradu idejnog rješenja i glavnog projekta za NTP-a. Zamišljeno je da NTP u Podgorici objedini preduzetničke, inovativne, naučne i privredne kapacitete; ostvari vezu sa lokalnim i regionalnim biznis centrima, inkubatorima, klasterima i vaučerskim šemama; unaprijedi internacionalizaciju i komercijalizaciju istraživanja, i poveda potražnju za konsultantskim uslugama, inovativnosti proizvoda i usluga, poslovnim procedurama, organizacijom i marketingom14. Strateškim planom razvoja (Projekat 108 Izrada studije
14
Izvor: Program rada Vlade Crne Gore za 2017. godinu, str. 28
91
izvodljivosti za osnivanje tehnološkog parka) predviđeno je uključivanje Glavnog grada u ovu aktivnost, najvjerovatnije dodjeljivanjem zemljišta za izgradnju objekta u kom de biti smješten NTP. Čest problem u povezivanju privrede i univerziteta može biti nedostatak finansijskih sredstava za finansiranje istraživanja i razvoja. S obzirom na ograničenost nacionalnog, ali i budžeta lokalne uprave, kao i na izdašnost EU fondova koji se bave finansiranjem istraživanja i razvoja, Akcioni plan NSOR-a ukazuje na neophodnost poboljšanja dostupnosti i korišdenja kako nacionalnih, tako i EU fondova za istraživanje i inovacije (poput HORIZON 2020, COSME i dr). Iako Glavni grad ima značajne kapacitete za osmišljavanje projektnih ideja, kao i za realizaciju projekata finansiranih iz EU fondova, preporučuje se osnivanje posebne kancelarije koja de se baviti isključivo osmišljavanjem projektnih ideja, povlačenjem sredstava i sprovođenjem projekata koji se finansiraju iz EU fondova. Na ovaj način grade se kapaciteti i za eventualno pružanje tehničke pomodi privrednog sektoru, da uspješno učestvuje u navedenim pozivima. Alternativa može biti angažovanje specijalizovanih savjetodavnih agencija, međutim, i u tom slučaju, izgradnja sopstvenih administrativnih kapaciteta je neophodana. Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Unaprijediti saradnju privrede i akademske zajednice u oblasti postizanja resursne efikasnosti“, za koje je zadužen direktno Kabinet Gradonačelnika i u okviru njega Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 4.2.3 „ Podsticati istraživanje i razvoj u oblasti resursne efikasnosti i razvoj ljudskih resursa“ i podmjera 4.2.3.1 i 4.2.3.2 Akcionog plana NSOR 2030. Aktivnost 36: Promovisati koncept resursne efikasnosti Koncept resursne efikasnosti je relativno nov u Crnoj Gori što potvrđuje i činjenica da je indikator domade potrošnje materijala prvi put računat za potrebe izrade UNDP Izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka za 2014. godinu, a da je tek za potrebe izrade NSOR-a urađena dezagregacija ovog indikatora na ključne ekonomske sektore. Zacrtano povedanje produktivnosti resursa za Crnu Goru (apsolutno smanjenje upotrebe resursa za 20% do 2020. godine u odnosu na prosjek 2005-2012. godine) zahtijeva podizanje svijesti kako privrednog sektora tako i potrošača, da svojim izborima (u načinu organizovanja proizvodnje/pružanja usluga i potrošnje) favorizuju resursno efikasne proizvode. Glavni grad nema kapacitete da se bavi redovnim statističkim pradenjem pokazatelja domade materijalne potrošnje i produktivnosti resursa, a vrlo je vjerovatno da relevantni podaci nede biti dostupni na nivou jedinica lokalne samouprave. Ipak, sigurno je da de pojedinačne akcije koje su u nadležnosti lokalne uprave doprinijeti promovisanju koncepta resursne efikasnosti i razvoja svijesti o vrijednosti ograničenih resursa kojima raspolažemo. U tom kontekstu, Strateški plan razvoja sadrži projekte koji treba da doprinesu popularizaciji organskih proizvoda (Projekat 118), i ozelenjavanju turizma (Projekat 119 Promocija “Vinskih cesti”, Projekat 137 Turistička valorizacija Kučkih katuna, Projekat 138 Izgradnja hotela i motela za djecu na Veruši i namjenskog hotela visokog standarda sa specijalizovanim programom za zdrav život – organska hrana i sportsko rekreativne aktivnosti). Ovom cilju doprinose i ostale aktivnosti u dijelu promovisanja i primjene instrumenata za energetski efikasniju upotrebu građevinskog materijala, promovisanje standarda koji utiču na vedu resursnu efikasnost u poljoprivredi (poput smanjenja potrošnje mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu krmnog bilja i dr.) Takođe,
92
preporučuje se definisanje metodologije za vrednovanje resursa kako bi se informacija o vrijednosti resursa integrisala u procese donošenja odluka, npr. o javnoj potrošnji na nivou Grada ili odobravanju razvojnih projekata. Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Promovisati koncept resursne efikasnosti“, za koje su zaduženi Sekretarijat za planiranje, uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Sekretarijat za finansije, kao i Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjera 4.2.4 „Poboljšati dostupnost informacija o vrijednosti prirodnih resursa, upotrebi resursa, resursnoj efikasnosti i postepeno ih integrisati u sisteme za obračun uspješnosti ekonomije“ i 4.2.5 “Promovisati resursnu efikasnost i vrednovanje ograničenih resursa” i podmjera 4.2.4.2, 4.2.4.4, 4.2.5.1-4.2.5.5 Akcionog plana NSOR 2030. Aktivnost 37: Promovisati praksu održive potrošnje i proizvodnje sa ciljem efikasne upotrebe prirodnih resursa i smanjenja pritisaka na životnu sredinu
Imajudi u vidu strateški cilj uvođenja zelene ekonomije, primjena mehanizama i instrumenata održive proizvodnje i potrošnje, kao što su: zeleno preduzetništvo, eko dizajn i ekološko označavanje proizvoda i usluga, unapređivanje novih zelenih biznis modela; regulatorni instrumenti za promociju tržišta održivih usluga i proizvoda-zelene javne nabavke; ekonomski i finansijski instrumenti - zeleno bankarstvo, reforma poreza i nakada, podsticanje potražnje za održivim uslugama i proizvodima; razvoj znanja o održivoj proizvodnji i potrošnji - partnerstva za istraživanja i razvoj, dijalog nauke i donosilaca politika itd., imaju važnu ulogu. Akcioni plan NSOR daje širok spektar predloga operativnih instrumenata održive potrošnje i proizvodnje u ključnim sektorima: turizam, građevinarstvo i stanovanje, saobradaj, proizvodnja hrane, ribarstvo i marikulturu, prerađivačku industriju. Imajudi u vidu nadležnosti lokalne uprave, i karakteristike privrede Glavnog grada, u sektoru turizma, preporučuje se promovisanje eko oznake i sertifikacione šeme, kroz primjenu zahtjevnih ekoloških kriterijuma i kriterijuma održivosti, promovisanjem ekološke vrijednosti Podgorice kao turističke destinacije; u građevinarstvu primjenjivati najbolje dostupne tehnike (BATs) i ekološke prakse (BEPs) za jačanje resursne efikasnosti, kako u procesu projektovanja, tako i u procesu održavanja objekta; u sektoru poljoprivrede i ribarstva promovisati primjenu najboljih dostupnih tehnika (BATs) i ekolo�ke prakse (BEPs) u svim fazama proizvodnje; u prerađivačkoj industriji i rudarstvu takođe promovisati BATs i BEPs u cijelom proizvodnom lancu, uključujudi ukupni tok materijala i otpada; u svim sektorima promovisati potrebu unapređenja tehnologije i upravljačkih procesa; u sektoru saobradaja, u skladu sa Strateškim planom razvoja (Projekat 40 Izgradnja biciklističkih staza; Projekti 7 i 8: izgradnja jugozapadne obilaznice i završena obilaznica oko Golubovaca; Projekat 167 Unapređenje kvaliteta javnog prevoza); u skladu sa Akcionim planom za održivo korišdenje energije kao resursa (Mjera 3: Izmještanje saobradaja iz I zone izgradnjom miniobilaznice; Mjera 6: Uspostavljanje mehanizma bržeg protoka i cirkulisanja saobradaja na području Glavnog grada Podgorice; Mjera 14: Uspostavljanje i modernizacija javnog gradskog prevoza; Mjera 23: Skup mjera za unapređenje biciklističkog prevoza) kao i u skladu sa Strategijom adaptacije na klimatske promjene (mjere 25, 26 i 27), promovisati vidove saobradaja koji su povoljniji za životnu sredinu; promovisati primjenu novih tehnologija, kao i recikliranje vozila po isteku njihovog životnog vijeka.
93
o Potrebno je organizovati edukativne programe sa ciljem izgradnje kapaciteta privatnog sektora u pogledu prihvatanja održive proizvodnje i potrošnje u svim ključnim ekonomskim sektorima (turizam, građevinarstvo, poljoprivreda i ribarstvo, prerađivačka industrija i rudarstvo; saobradaj), uključujudi promovisanje eko označavanja; jačanje privatno-javnih partnerstava za uvođenje BATs i BEPs; sprovođenjem edukativne kampanje podidi svijest javnosti za koncepte i instrumente održive proizvodnje i potrošnje, u skladu sa Akcionim planom za održivo korišdenje energije kao resursa (Mjera 8: Sprovođenje Kampanje u medijima za racionalno korišdenje vode, električne energije, automobila; Mjera 9: Organizacija informativno-demonstracionih radionica za građane o korištenju vozila na alternativna goriva (električna energija, plin, biogoriva i dr.) uz mogudnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva; Mjera 10: Promocija alternativnih vidova saobradaja: pešačenje, bicikl ili javni prevoz - Kampanja: Recimo DA javnom prevozu; Mjera 11: Promocija korišdenja alternativnih goriva). Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Promovisati praksu održive potrošnje i proizvodnje sa ciljem efikasne upotrebe prirodnih resursa i smanjenja pritisaka na životnu sredinu“, za koje su zaduženi Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, te Sekretarijat za komunalne poslove i saobradaj, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjera 4.5.1 „Razvijati i promovisati prakse i rješenja održive potrošnje i proizvodnje kojima se podržava efikasna upotreba prirodnih resursa i smanjuju pritisci na životnu sredinu “ i 4.5.3 “Podizati svijest i unapređivati znanja o održivoj proizvodnji i potrošnji” podmjera 4.5.1.1-4.5.1.5, te 4.5.3.1-4.5.3.5 Akcionog plana NSOR 2030. Aktivnost 38: Kreirati regulatorni okvir za podršku održivoj proizvodnji i potrošnji na lokalnom nivou Sa ciljem dalje podrške prihvatanju i primjeni obrazaca održive proizvodnje i potrošnje, u mjeri u kojoj to omogudava opseg lokalnih propisa, kao i prilikom izdavanja relevantnih dozvola, preporučuje se uključivanje odredbi kojima se podržavaju principi održive proizvodnje i potrošnje, u svim ključnim ekonomskim sektorima (turizam, građevinarstvo; poljoprivreda i ribarstvo, prerađivačka industrija); u skladu sa mjerama za unapređenje resursne efikasnosti, usloviti dobijanje podsticaja, subvencija primjenom principa održive proizvodnje i potrošnje. U skladu sa Akcionim planom za održivo korišdenje energije kao resursa, preporuka je da se razradi koncept zelenih javnih nabavki i podrži njihova integraciju u tenderske procese (Mjera 8 Uvođenje kriterijuma Zelene javne nabavke za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu Glavnog grada Podgorice; Mjera 12 Uvođenje Zelene javne nabavke za nabavku novih vozila za potrebe službi Glavnog grada; Mjera 19 Obavezna primjena standarda Zelene javne nabavke u odnosu na organizovanje javnog prevoza) Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Kreirati regulatorni okvir za podršku održivoj proizvodnji i potrošnji na lokalnom nivou“, za koje su zaduženi Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Sekretarijat za finansije, Sekretarija za komunalne poslove i saobradaj, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 4.5.2 „Razvijati regulatorni okvir za podršku održivoj potrošnji i proizvodnji“ i podmjera 4.5.2.1 - 4.5.2.5 Akcionog plana NSOR 2030.
94
Aktivnost 39: Unaprijediti primjenu društvene odgovornosti i podidi svijest o vrijednostima i važnosti DO Jedan od strateških ciljeva NSOR za period do 2030. godine glasi „primijeniti društvenu odgovornost u praksi svih sektora u skladu s pozitivnim evropskim i međunarodnim iskustvima". Akcioni plan NSOR daje set mjera i podmjera koje treba da doprinesu ostvarenju navedenog cilja. U lokalnim planovima Glavnog grada nisu prepoznate smjernice, mjere i konkretne aktivnosti koje se direktno bave ovim pitanjima. Imajudi u vidu nadležnosti lokalne uprave, a sa ciljem da se doprinese ostvarenju napretka na nacionalnom nivou, preporučuje se učešde u postojedim kampanjama, kako bi se doprinijelo promovisanju koncepta društvene odgovornosti i podizanju svijesti o vrijednostima i važnosti društvene odgovornosti; na nivou lokalne uprave i u saradnji sa poslovnim asocijacijama sa kojima postoji sporazum o saradnji, mogude je kreirati bazu podataka kompanija koje primjenjuju koncept DO; bazu podataka promovisati i učiniti dostupnom na portalu Glavnog grada www.podgorica.me i www.investinpodgorica.com; na sajtu www.investinpodgorica.com prezentovati i promovisati međunarodne standarde društveno odgovornog poslovanja (poput UN Global Compact, OECD standardi DOP, ISO 26000); razmotriti mogudnost da primjena principa DO bude razmatrana kao kriterijum za dobijanje povlastica/olakšica/subvencija ili u okviru procedura javnih nabavki; takođe, mogude je uvesti obavezu godišnjeg izvještavanja o društveno odgovornim aktivnostima svih javnih preduzeda čiji je osnivač ili suvlasnik Glavni grad Podgorica (kroz uključivanje u dio o nefinansijskom izvještavanju), te organizovati obuke za jedinstveno izvještavanje o DO, prema definisanom obrascu, za nadležna lica u navedenim preduzedima. Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Unaprijediti primjenu društvene odgovornosti i podidi svijest o vrijednostima i važnosti DO“, za koje je zadužen direktno Kabinet Gladonačelnika u okviru kog posluje Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjera 4.6.1 „Promovisati koncept društvene odgovornosti (DO) i podizati svijest o vrijednostima i važnosti DO odnosno benefitima organizacija s aspekta implementacije DO“, 4.6.2 „Osnažiti primjenu DO“ i 4.6.3 „Povedati broj preduzeda koja sistematično primjenjuju načela DO u svom poslovanju i redovno izvještavaju s tim u vezi SDG 12“ i podmjera 4.6.1.3, 4.6.1.4, 4.6.1.6, 4.6.1.7, 4.6.2.1-4.6.2.3 Akcionog plana NSOR 2030. Aktivnost 40: Unaprijediti poslovni ambijent i saradnju sa privatnim sektorom Prema međunarodno priznatim istraživanjima15, Crna Gora se nalazi u kategoriji zemalja koje svoju konkurentnost zasnivaju na efikasnoj upotrebi resursa. Prethodna analiza ukazala je na neophodnost značajnog unapređenja resursne efikasnosti, sa ciljem da se bududa konkurentska pozicija ukupne privrede zasniva na inovativnosti. Upravo to je u osnovi još jednog strateškog cilja NSOR za period do 2030. godine koji glasi “Povedati nivo konkurentnosti crnogorske ekonomije za održivi razvoj i zelena radna mjesta”. Strateškim planom razvoja prepoznat je cijeli niz mjera i projekata koji treba da doprinesu unapređenju konkurentnosti preduzeda na teritoriji Glavnog grada, s tim što je potrebno dodatno istadi elemente resursne efikasnosti i inovacija, kao djelotvornih mehanizama za ubrzano unapređenje ukupne konkurentske pozicije. Preporučuje se kontinuirano pradenje
15
Za više detalja vidjeti godišnji izvještaj o konkurentnosti koji objavljuje Svjetski ekonomski forum.
95
stanja poslovnog ambijenta, analiziranje barijera za razvoj preduzetništva i MSP na lokalnom nivou, i unapređenje uslova za biznis i ozelenjavanje ekonomije; u skladu sa Strateškim planom razvoja, potrebno je promovisati i razvijati online servise (Projekat 103: Elektronski grad i Projekat 104: Razvoj online servisa); promovisati stimulativne mjere za otvaranje novih radnih mjesta (Projekat 3), obezbijediti podsticaj investicija u privredu i podsticaj inovacija u MSP i preduzetništvu (Projekat 1, Projekat 113), te otklanjati biznis barijera i promovisati stimulativne mjere za investicije (Projekat 106). Kroz aktivnosti Biroa za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici, nastaviti sa pružanjem nefinansijske podrške kroz poslovno savjetovanje, menitoring i treninge, te unapređenje preduzetničkog učenja, razvoj ženskog preduzetništva i pružanje podrške početnicima u biznisu; planirati zajedničke aktivnosti sa poslovnim udruženjima i UCG, u okviru potpisanih sporazuma o saradnji; unaprijediti kapacitete za pružanje tehničke pomodi preduzetnicima i MSP radi podsticanja inovativnih, zelenih i ruralnih razvojnih projekata; razmotriti mogudnosti proširenja aktivnosti Biroa da samostalno (na osnovu procjene kapaciteta postojedih službi za pružanje tehničke pomodi) ili u saradnji sa kompanijama koje se bave pružanjem savjetodavnih usluga, ponude specijalističke savjetodavne usluge (npr. za uvođenje inovacija), te obuke za pripremu i sprovođenje razvojnih projakata, i pružanje direktne tehničke pomodi u sprovođenju projekata. Ovo je povezano za preporučenom aktivnosti 33, za osnivanje posebne kancelarije koja bi se bavila, između ostalog, i pružanjem tehničke pomodi privrednom sektoru u razvoju projektnih ideja, izradi aplikacija za EU pozive i sprovođenju projekata koji se finansiraju iz EU fondova; preporuka je da se upotpuni postojedi portal www.investinpodgorica.com pružanjem potrebnih informacija o uslovima i mogudnostima za razvoj poslovnih ideja, uključiti informacije o mogudnostima finansiranja pored kreditnih programa IRFCG, kao i uslovima za dobijanje pomodi u razradi i sprovođenju projekata; U skladu sa Strateškim planom razvoja, promovisati investicije koje unapređuju resursnu efikasnost i promovišu zelena radna mjesta (Projekat 114: planiranje i izgradnja malih HE); proširiti dijapazon usluga Savjetodavne službe, kako bi se obezbijedila podrška poljoprivrednim proizvođačima u praktičnoj primjeni novih trendova i ekološki odgovornih tehnologija. Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Unaprijediti poslovni ambijent i saradnju sa privatnim sektorom“, za koje su zaduženi direktno Kabinet Gradonačelnika u okviru koga funkcioniše Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici, Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine, kao i ostali nadležni organi čije politike i aktivnosti utiču na poslovni ambijent, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjera 4.7.1 „Podsticati konkurentnost crnogorskih preduzeda kroz mjere za stimulisanje resursne efikasnosti i investicija“ i 4.7.2 „Jačati lokalnu preduzetničku infrastrukturu i poslovni ambijent za razvoj preduzetništva i MSP“ i podmjera 4.7.1.1-4.7.1.5 i 4.7.2.1-4.7.2.3 Akcionog plana NSOR 2030. Aktivnost 41: Poboljšati lokalnu preduzetničku (poslovnu) infrastrukturu Na osnovu donešene Odluke o utvrđivanju biznis zona na području Glavnog grada Podgorice i podsticajima za vedu zaposlenost (decembar 2015), promovisati prepoznate biznis zone; razmotriti dopunu kriterijuma za ulazak u biznis zonu koji de se odnositi na upotrebu čistih tehnologija, resursnu efikasnost i kreiranje zelenih radnih mjesta; u skladu sa Strateškim planom razvoja, podržati inicijativu privatnog sektora za osnivanje slobodne zone u skladu sa
96
relevantim zakonom (Projekat 109: Uspostavljanje bescarinske zone); dalje proširivati kapacitete Biznis centra sa ciljem podrške početnicima u biznisu, kroz povedanje prostornih kapaciteta kao i vrste podrške koja se nudi; u skladu sa Strateškim planom razvoj, obezbijediti podsticaje za izgradnju hotela visoke kategorije (Projekat 136) i razvoj novih oblika ponude, u skladu sa principima održivog razvoja i strateškim planskim dokumentima (Projekat 140: Utvrđivanje stimulativnih mjera za razvoj alternativnih vrsta turizma) Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Poboljšati lokalnu preduzetničku (poslovnu) infrastrukturu“, za koje su zaduženi direktno Kabinet Gradonačelnika u okviru koga funkcioniše Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici, Sekretarija za rad, mlade i socijalno staranje, kao i ostali nadležni organi čije politike i aktivnosti utiču na poslovnu zajednicu, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 4.7.2 „Jačati lokalnu preduzetničku infrastrukturu i poslovni ambijent za razvoj preduzetništva i MSP“ i podmjera 4.7.2.4 - 4.7.2.5 Akcionog plana NSOR 2030. Aktivnost 42: Unaprijediti kvalitet proizvoda i usluga kroz uvođenje standarda, promociju i udruživanje U skladu sa Strateškim planom razvoja, promovisati međunarodne standarde u oblasti kvaliteta (Projekat 116), radi uspješnog plasmana na regionalnom i inostranom tržištu; organizovati specijalizovane sajmove (Projekat 122: Organizovanje poljoprivrednih sajmova); realizovati program “Agro IS” (Projekat 121) sa ciljem prikupljanja podataka na osnovu kojih se predlažu mjere stimulisanja i unapređenja razvoja poljoprivredne proizvodnje, zaštite i povedanje obradivog poljoprivrednog zemljišta; podsticati kreativno brendiranje i marketing domadih proizvoda (Projekat 120: Organizovanje salona vina “Monte vino”). Takođe, u skladu sa Strateškim planom razvoja, promovisati osnivanje klastera (Projekat 107). Realizacijom akcija koje su definisane u okviru aktivnosti „Unaprijediti kvalitet proizvoda i usluga kroz uvođenje standarda, promociju i udruživanje“, za koje su zaduženi direktno Kabinet Gradonačelnika u okviru koga funkcioniše Biro za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici, Sekretarijat za rad, mlade i socijalno staranje, kao i ostali nadležni organi čije politike i aktivnosti utiču na unapređenje konkurentnosti privrednog sketora, Glavni grad de doprinijeti uspješnijoj implementaciji mjere 4.7.4 „Poboljšati kvalitet proizvoda i usluga u kontekstu uspostavljanja prostora za kreiranje zelenih radnih mjesta“ i podmjera 4.7.4.2-4.7.4.4 Akcionog plana NSOR 2030.
97
6. Upravljačke mjere za sprovođenje Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada
Vremenski horizont za primjenu Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada je period do 2020. godine, nakon čega treba izvršiti reviziju dokumenta u odnosu na rezultate koji de do tada biti ostvareni. Takođe usklađivanje treba da uslijedi nakon izrade prvog izvještaja o sprovođenju NSOR do 2019. godine i s tim u vezi izvršenih izmjena u Akcionom planu NSOR. Do revizije u 2020. godini neophodno je na godišnjem nivou pratiti progres u realizaciji aktivosti i akcija Akcionog plana. Za mjerenje napretka u sprovođenju Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada prioritetno je uspostavljanje indikatora za pradenje progresa na putu ka ostvarivanju utvrđenih ciljnih ishoda. Na taj način omogudava se mjerljivost procesa i ishoda sprovođenja aktivnosti i akcija odnosno pradenje stanja i kretanja. Imajudi u vidu da NSOR do 2030. godine u sebi integriše UN ciljeve i zadatke održivog razvoja, indikatori održivog razvoja koje je utvrdila Statistička komisija Ujedinjenih nacija predstavljaju prioritetni set pokazatelja za pradenje održivosti nacionalnog razvoja do 2030. godine. Indikatori održivog razvoja s UN liste su dio integrisanog sistema indikatora za pradenje progresa na putu ka održivosti kroz sprovođenje mjera i podmjera NSOR. Naime, integrisani sistem za pradenje trendova održivosti razvoja Crne Gore čine: 220 indikatora odrţivog razvoja s UN liste, 251 nacionalnih indikatora, 31 međunarodnih indikatora i 10 kompleksnih indikatora. Pitanja koja su prioritetna za Crnu Goru, a nijesu pokrivena UN indikatorima prate se u okviru sprovođenja NSOR primjenom relevantnih nacionalnih i međunarodnih indikatora. Opšti progres koji Crna Gora ostvaruje u okviru tematskih pitanja NSOR prati se primjenom kompleksnih indikatora čime se povezuju, sa jedne strane, naučne potrebe za sistematičnim i međusektorskim pristupom ocjeni održivosti, a sa druge strane, omogudava praktični monitoring koji je neophodan za pradenje implementacije konkretnih politika i aktivnosti. U Akcionom planu za održivi razvoj Glavng grada prioritetnim akcijama pridruženi su indikatori za pradenje progresa na putu ka postavljenim ciljnim ishodima. Prvu grupu indikatora čine indikatori preuzeti iz NSOR do 2030. godine koji predstavljaju kombinaciju sve 4 grupe indikatora koje čine integrisani sistem NSOR indikatora. Prilikom preuzimanja u lokalni Akcioni plan NSOR indikatori su sagledavani u odnosu na njihovu primjenljivost na lokalnom nivou. S tim u vezi, mogu se izdvojiti dva podtipa: nacionalni indikatori koji se direktno mogu pratiti na lokalnom nivou i na taj način doprinositi pradenju progresa na nacionalnom nivou, i nacionalni
98
indikatori prilagođeni lokalnom kontekstu koji, kao takvi, mogu doprinositi pradenju progresa na nacionalnom nivou. Za nacionalne indikatore koje treba prilagoditi lokalnom kontekstu neophodno je izvršiti metodološko prilagođavanje i obradu na lokalnom nivou odnosno izvršiti njegovu lokalizaciju, dok je kod onih koji se mogu direktno pratiti tipično da se njihova proračunata vrijednost može iskoristiti kao direktni input za utvrđivanje vrijednosti na nacionalnom nivou. Ovoj grupi indikatora pridružen je kod LNI s brojevnom vrijednošdu koja označava redni broj mjere pod kojim je uvršdena u Akcioni plan, tako što je taj kod dodat na kod koji posmatrani indikator ima u Akcionom planu NSOR. Drugu grupu indikatora čine lokalni indikatori koji su predloženi za pradenje progresa aktivnosti i akcija u okviru AP za Glavni grad, a koji se ne prate na nacionalnom nivou. Ovoj grupi indikatora pridružen je kod LI s brojevnom vrijednošdu koja označava redni broj mjere pod kojim je uvršdena u Akcioni plan. Uz to u oznaci je dodato slovo koje označava grupu prirodnih resursa kojoj lokalni indikator pripada: Lj-ljudski resusri, D-društveni resursi, P-prirodni resursi, E-ekonomski resursi. U najvedem broju slučajeva indikatori u okviru obije grupe ne prate se u okviru zvanične i administrativne statistike, te de biti neophodno da se uspostavi novi sistem lokalizovanih pokazatelja za pradenje održivosti nacionalnog razvoja. Za pradenje progresa u realizaciji aktivnosti i akcija Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada definisani su nacionalni indikatori iz NSOR koji se mogu pratiti na lokalnom nivou (LNI) i indikatori za pradenje na lokalnom nivou, grupisani u okviru četiri grupe resursa, kako slijedi:
u oblasti ljudskih resursa – 30 LNI i 4 LILJ,
u oblasti društvenih resursa – 56 LNI i 1 LID,
u oblasti prirodnih resursa – 50 LNI i 19 LIP,
u oblasti ekonomskih resursa - 24 LNI i 12 LIE. Pojedini indikatori su istovremeno uvedeni za pradenje progresa u više grupa resursa, pri čemu im je pridružena oznaka prema grupi resursa u kojoj su po prvi put definisani. Uspostavljanje funkcionalnog informacionog sistema i baza podataka predstavlja osnov za uspješno mjerenje napretka u sprovođenju NSOR do 2030. godine. Tako organizovan funkcionalan informacioni sistem treba da omogudi ne samo simultano prikupljanje podataka od strane subjekata odgovornih za pradenje pojedinih indikatora održivog razvoja odnosno mjera NSOR do 2030. godine, ved i njihovo arhiviranje i dalju obradu u cilju efikasnog nacionalnog ili međunarodnog izvještavanja. NSOR je kao optimalan izbor za uspostavljanje takvog informacionog sistema prepoznala postojedi onlajn sistem za izvještavanje pod nazivom IRIS (Indicator Reporting Information System) koji je razvijen kroz saradnju UNEP-a i AGEDI (Abu Dhabi Global Environmental Data Initiative). Ovaj sistem omogudava razmjenu podataka između različitih subjekata koji imaju nadležnost za sprovođenje mjera održivog razvoja odnosno razmjenu podataka između 26 zvaničnih i administrativnih proizvođača statistike. Ministarstvo održvog razvoja i turizma upravo započinje aktivnosti na prilagođanju UNEP IRIS on lajn platforme potrebi izvještavanja o sprovođenju NSOR. S tim u vezi, bide obezbijeđena pristupna tačka za lokalne samouprave tako da imaju pristup podacima o rezultatima sprovođenja NSOR i pradenju integrisanog sistema indikatora održivog razvoja s jedne strane, odnosno da unose izvještaje o pradenju napretka u sprovođenju lokalnih akcionih planova za održivi razvoj i utvrđenog seta indiatora za pradenje progresa na lokalnom nivou. Na taj način
99
pradenje progresa u realizaciji Akcionog plana za održivi razvoj bide oslonjeno na proces pradenja i izvještavanja o sprovođenju NSOR do 2030. godine. Primarni nadležni subjekt za koordinaciju procesa sprovođenja Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine. Ova jedinica u administraciji Glavnog grada koordinira učešde svih ostalih sekretarijata i službi sa zaduženjima za sprovođenje određenih akcija i priprema godišnji izvještaj o napretku u sprovođenju Akcionog plana. Ovaj sekretarijat istovremeno ostvaruje kontinuiranu saradnju s Odjeljenjem za održivi razvoj i integralno upravljanje obalnim područjem u Ministarstvu održivog razvoja i turizma koje je ključni subjekt zadužen za koordinacuju sprovođenja NSOR do 2030. godine. Posredstvom Odjeljenja za održivi razvoj i integralno upravljanje obalnim područjem, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine izvještava Nacionalni savjet za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem i njegova stručna radna tijela o doprinosu koji Glavni grad pruža sprovođenju NSOR do 2030. godine kroz implementaciju svog Akcionog plana za održivi razvoj. Godišnji izvještaji o napretku u sprovođenju Akcionog plana za održivi razvoj Glavnog grada dostavljaju se na razmatranje Nacionalnom savjetu. Akcioni plan za održivi razvoj Glavnog grada donosi Skupština Glavnog grada obzirom na kros-sektorski karakter ovog dokumenta, te na činjenicu da je riječ o strateškom planu kojim se Glavni grad uključuje u ispunjavanje svojih obaveza koje su utvrđene NSOR do 2030. godine. Tako postavljen Akcioni plan treba da utiče na usklađivanje svih strateških dokumenata Glavnog grada, u prvom redu Strateškog plana razvoja Glavnog grada, s principima i prioritetima održivog razvoja. S tim u vezi, godišnji izvještaji o napretku u sprovođenju Akcionog plana nakon razmatranja od strane Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem dostavljaju se Skupštini Glavnog grada na usvajanje. U okviru ovog Akcionog plana nije napravljena procjena sredstava potrebnih za implementaciju akcija obzirom da je u najvedem broju slučajeva riječ o aktivnostima koje su u manjoj ili vedoj mjeri ved prepoznate postojedim strateškim planovima razvoja. Čak i kada je riječ o novim akcijama, njihovo sprovođenje ne zahtijeva u kvantitativnom smislu značajniji rast izdvajanja u Budžetu Glavnog grada, ved prevashodno promjene ustaljenih obrazaca ponašanja. Ipak na nivou godišnjeg planiranja potrebno je dati procjenu sredstava potrebnih za sprovođenje akcija utvrđenih u Akcionom planu za održivi razvoj Glavnog grada, a prioritetno sredstava potrebnih za uvođenje i pradenje indikatora održivog razvoja na lokalnom nivou. Kako bi se unaprijedio implementacioni kapacitet lokalne samouprave za sprovođenje Akcionog plana treba identifikovati izvore sredstava koja su dostupna u okviru relevantnih izvora međunarodne podrške i razviti inicijative za dobijanje podrške iz tako identifikovanih izvora za sprovođenje akcija održivog razvoja.