AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA GAREŠNICE. Strategija... · Lokalna razvojna agencija –...
Transcript of AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA GAREŠNICE. Strategija... · Lokalna razvojna agencija –...
Dokument:
Strategija razvoja turizma grada Garešnice 2018.-2023.
Naručitelji:
Grad Garešnica
Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Izvršitelj:
Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica
Mjesto i datum:
Garešnica, lipanj 2018.
SADRŽAJ
1. UVOD ..................................................................................................................... 1
1.1. Pristup, metodologija i ciljevi ............................................................................ 1
1.2. Razvojno-planski okvir ..................................................................................... 3
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ....................................................................... 7
2.1. Geografske i prostorne značajke ...................................................................... 7
2.2. Prometne značajke ........................................................................................... 9
2.3. Gospodarske značajke ................................................................................... 10
2.4. Obilježja turističke ponude.............................................................................. 16
2.4.1. Smještajna ponuda .................................................................................. 17
2.4.2. Ponuda hrane i pića ................................................................................. 24
2.5. Obilježja turističke potražnje ........................................................................... 27
2.5.1. Turistički promet ....................................................................................... 29
2.5.2. Karakteristike turističke potražnje ............................................................. 32
2.6. Turistički resursi i atrakcije ............................................................................. 35
2.6.1. Prirodni resursi ......................................................................................... 36
2.6.2. Kulturno-povijesna baština ....................................................................... 40
2.6.3. Događaji i manifestacije ........................................................................... 50
2.6.4. Kultura života i rada ................................................................................. 52
2.6.5. Znamenite osobe ..................................................................................... 55
2.6.6. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni .................................................. 57
2.6.7. Turističke staze, putovi i ceste ................................................................. 59
2.7. Analiza konkurencije ...................................................................................... 60
3. PREGLED TRENDOVA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU ....................................... 66
4. SWOT ANALIZA .................................................................................................. 74
5. STRATEŠKI PRISTUP RAZVOJU TURIZMA ...................................................... 78
5.1. Misija i vizija razvoja turizma .......................................................................... 78
5.2. Sustav ciljeva i strateške smjernice u funkciji razvoja destinacije ................... 81
5.3. Projekti u funkciji razvoja turizma ................................................................. 107
6. KONCEPCIJA MARKETINGA ........................................................................... 114
6.1. Identifikacija i valorizacija turističkih proizvoda ............................................. 115
6.2. Strateško tržišno pozicioniranje destinacije .................................................. 117
6.3. Promotivne i komunikacijske aktivnosti ........................................................ 120
7. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA ......................................................................... 122
1
1.
UVOD
Područje grada Garešnice u fazi je razvoja turizma u kojoj je nužan sustavan,
koordiniran i planski usmjeravan razvoj. Da bi se povećali dosadašnji prilično skromni
ekonomski učinci, razvila svijest o razvojnom potencijalu prirodnih resursa i kulturno-
povijesne baštine i mogućnostima njihove uporabe u turizmu te stvorile pretpostavke
za održivi razvoj turizma, tijekom 2018. godine pristupilo se izradi Strategije razvoja
turizma grada Garešnice 2018.-2023.. Grad Garešnica taj je odgovorni zadatak
povjerio Lokalnoj razvojnoj agenciji – Poduzetnički centar Garešnica. Dio strateškog
dokumenta operativnog je karaktera (5.2. Sustav ciljeva i strateške smjernice u funkciji
razvoja destinacije; 5.3. Projekti u funkciji razvoja turizma), a sve zbog potrebe da se
nakon određenih izmjena (na temelju konstruktivnih primjedbi interesnih skupina) te
konačnog usvajanja krene u realizaciju. Takav svojevrsni akcijski plan predstavlja
temelj za pokretanje sustavnog i koordiniranog razvoja turizma te definira prioritetne
projekte koje je preporučljivo provesti u narednom razdoblju.
Strategiju razvoja turizma grada Garešnice treba promatrati kao ključni strateški
dokument učinkovitog upravljanja turističkim razvojem grada Garešnice u sljedećih
pet godina. Osim što nudi jasnu misiju, viziju i strategiju turističkog razvoja, prepoznaje
i potrebu unaprjeđenja i proširenja dubine, širine i kvalitete turističke ponude odnosno
portfolia proizvoda i doživljaja destinacije grad Garešnica. Ipak, primaran cilj
Strategije je postići optimalnu valorizaciju postojećih turističkih potencijala (resursno-
atrakcijske osnovice) te lokalnoj zajednici osigurati dugoročan društveni i ekonomski
prosperitet i opće blagostanje.
1.1. Pristup, metodologija i ciljevi
Područje grada Garešnice svoju prošlost ne veže izravno za turizam, a Grad i
pripadajuća naselja razvijali su se primarno na poljoprivredi, trgovini, prerađivačkoj
industriji i slatkovodnom ribolovu. Iako su određene aktivnosti, ponajprije one vezane
za djelovanje udruga civilnog društva i javnih ustanova, imale obilježja turizma, ne
može se reći da je turizam kroz povijest imao značajniji utjecaj na društveni i
gospodarski razvoj grada Garešnice.
Otvorenje Hotela Garić (1979. godine) može se smatrati počecima suvremenog
turizma. U ono vrijeme, zahvaljujući bogatim sadržajima i visokoj B kategoriji, dobio je
titulu najmodernijeg hotela u široj okolici. Raspolagao je s jednokrevetnim,
2
dvokrevetnim i trokrevetnim sobama te nekoliko apartmana (ukupno 120 kreveta), a u
sklopu hotela nalazili su se aperitiv bar, kavana, slastičarnica i četverostazna kuglana.
Hotel je bio namijenjen prvenstveno lovcima, većinom iz Italije, koji su obilazili lovišta
kod Podgarića te drugim putnicima koji su dolazili u grad i okolicu obavljati trgovačke i
druge poslove. Osnivanjem Turističke zajednice Sjeverna Moslavina (2011.)
institucionalizira se bavljenje problematikom turizma, prije svega kroz donošenje
planova i programa rada na godišnjoj razini te uvezivanje kalendara događanja u
smisleniju cjelinu. Danas je Garešnica destinacija lovnog i ribolovnog turizma, s
velikim potencijalom za razvoj brojnih specifičnih oblika turizma.
Prilikom izrade Strategije korištena je uobičajena metodologija izrade strateških
razvojnih dokumenata. Dokument je strukturiran tako da obuhvati osnovne tematske
cjeline:
Analiza postojećeg stanja
Pregled trendova na turističkom tržištu
SWOT analiza
Strateški pristup razvoju turizma
Koncepcija marketinga
U okviru Strategije provedena je analiza unutarnjeg i vanjskog okruženja, uključujući
kvantitativnu i kvalitativnu analizu ponude i potražnje, inventarizaciju resursno-
atrakcijske osnovice, analizu trendova na turističkom tržištu i komparativnu usporedbu
s konkurentskim destinacijama. Slabosti i prijetnje na koje je ukazano zaključnom
SWOT analizom, poslužile su kao orijentir pri odabiru pravaca razvoja i strateških
projekata za naredno razdoblje.
Strategija razvoja turizma grada Garešnice 2018.-2023. rezultat je intenzivnog
istraživanja te je maksimalno usmjerena prema provedbenim rješenjima. Proces izrade
obuhvatio je sljedeće aktivnosti:
Analizu postojeće strateško-planske dokumentacije
Obilazak projektnog područja
Intervjue s ključnim dionicima turističkog razvoja
Prikupljanje podataka iz sekundarnih izvora
Svrha Strategije je ukazati na mogućnosti i perspektive razvoja turizma na području
grada Garešnice te istaknuti potrebu postojanja odgovarajuće organizacijske forme
kroz koju se može sprovesti marketing i menadžment koncept. Potonje se odnosi
na saznanje da samo suvremeno upravljanje destinacijom koje podrazumijeva
partnerstvo i koordinaciju svih razvojnih dionika, može osigurati kvalitetu,
konkurentnost, održivost te postizanje najboljih ekonomskih učinaka na turističkom
tržištu.
Glavni cilj destinacije grad Garešnica je pozicionirati se na turističkom tržištu kao
atraktivna i kvalitetna destinacija lovnog i ruralnog turizma. Dugoročne
3
smjernice navedene u nastavku u funkciji su ostvarenja krovnog cilja turističke
destinacije:
adekvatna valorizacija prirodnih i antropogenih, posebice kulturnih resursa
unaprjeđenje svih elemenata turističkog proizvoda, poboljšanje uvjeta
boravka turista i osobita zaštita okoliša
integriranje razvojnih dionika u destinacijski menadžment i potpora razvoju
destinacijske menadžment kompanije
1.2. Razvojno-planski okvir
Sukladno značaju turizma u ukupnom svjetskom, europskom i nacionalnom
gospodarstvu doneseni su različiti strateško-planski dokumenti kojima se planira i
usmjerava razvoj turizma. Europska unija potiče razvoj turizma dokumentom Europa,
svjetska turistička destinacija broj 1 – Novi politički okvir za turizam u Europi1,
koristeći pritom različite mjere, instrumente i fondove Unije. Europski fond za regionalni
razvoj (EFRR) podržava konkurentnost, održivost i kvalitetu turizma na regionalnim i
lokalnim razinama. Međutim, turizam nije uvršten kao tematski cilj propisa o europskim
strukturnim i investicijskim fondovima, jer se smatra sredstvom, a ne ciljem. Ipak, i dalje
će imati važnu ulogu u planiranim ulaganjima iz EFRR-a (planirano je izdvajanje od
cca 8 milijardi eura), kao i u povezanim ulaganjima u zaštitu, promicanje i razvoj
prirodne i kulturne baštine. Hrvatska također prepoznaje važnost turizma i njegov
razvoj regulira Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine.
Na Strategiju turizma, krovni razvojni dokument hrvatskog turizma, nadovezuju se
vizija i ciljevi Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje
2014.-2020. te ostalih akcijskih planova i nacionalnih programa.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020.
Strategija razvoja turizma RH do 2020. temeljni je strateški dokument koji treba
osigurati uklapanje Hrvatske u konsolidiranu turističku politiku Europske unije te stoga
predstavlja cjelovit konceptualni okvir koji omogućava:
koordinirano djelovanje nositelja turističke politike i sustavno usuglašavanje mjera
turističke politike;
cjelovito razumijevanje ključnih pravaca razvoja hrvatskog turizma kao preduvjeta
privlačenja interesa potencijalnih domaćih i stranih ulagača;
ciljano usmjeravanje razvojno-investicijskog procesa i efikasno povlačenje
sredstava iz EU fondova
Strategija razvoja turizma RH do 2020. daje smjernice i utvrđuje ključne aktivnosti
turističke politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih,
1 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European
Economic and Social Committee and the Committee of the Regions – Europe, the world's No 1 tourist
destination – A new political framework for tourism in Europe
4
organizacijskih i ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske sposobnosti
hrvatskog turizma i korištenje resursne osnovice na načelima odgovornog i održivog
razvoja. Kao glavni cilj razvoja turizma ističe povećanje njegove atraktivnosti i
konkurentnosti. Istodobno, ostali strateški ciljevi turističkog razvoja odnose se na:
poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja; nova zapošljavanja; investicije; te
povećanje turističke potrošnje. Polazeći od postojećih kvalitativnih značajki hrvatske
turističko-atrakcijske ponude, Strategija turizma definira deset ključnih proizvodnih
grupa: 1. Sunce i more; 2. Nautički turizam; 3. Zdravstveni turizam; 4. Kulturni turizam;
5. Poslovni turizam; 6. Golf turizam; 7. Cikloturizam; 8. Eno i gastroturizam; 9. Ruralni
i planinski turizam; i 10. Pustolovni i sportski turizam.
STRATEŠKI MARKETINŠKI PLAN HRVATSKOG TURIZMA ZA RAZDOBLJE
2014.-2020.
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020. naslanja se na
zaključke i smjernice Strategije razvoja turizma RH do 2020. te predstavlja ključni
dokument kojim je definiran nacionalni turistički marketing. Usredotočen je na tri
ključna cilja: jačanje nacionalnog turističkog brenda, povećanje turističkog prometa u
razdoblju predsezone i posezone te povećanje prosječne potrošnje turista. Strateškim
marketinškim planom predložene su strategije i inicijative stvaranja dodane vrijednosti
za tržišta, osvajanja gostiju s tradicionalnih i novih tržišta te boljeg upravljanja
zadovoljstvom gostiju u destinacijama.
Temeljni strateško-planski dokument koji određuje turistički razvoj Bjelovarsko-
bilogorske županije je Turistički master plan Bjelovarsko-bilogorske županije.
Usklađen je sa strateškim i programskim dokumentima na nacionalnoj razini, kao i sa
Strategijom razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije.
TURISTIČKI MASTER PLAN BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
Turistički master plan Bjelovarsko-bilogorske županije je osnovni regulatorni okvir za
koordinaciju i upravljanje aktivnostima različitih gospodarskih entiteta, institucija javnog
sektora i svih drugih dionika koji su na bilo koji način uključeni u razvoj i podizanje
kvalitete integralnog turističkog proizvoda Županije. Ovaj regionalni strateški dokument
predstavlja:
cjeloviti javni konceptualni okvir i operativni program djelovanja svih nositelja
turističke politike na području Županije;
dokument u kojem su transparentno ugrađeni svi bitni elementi nužni za
vođenje učinkovite turističke politike na području Bjelovarsko-bilogorske
županije kao pretpostavke za donošenje kako dnevno-operativnih, tako i
investicijsko-razvojnih odluka na razini turističko-ugostiteljskih poduzeća i
drugih gospodarskih subjekata vezanih uz turistički sektor;
važan izvor informacija za potencijalne domaće i strane ulagače
5
Turističkim master planom identificirana su tri regionalna turistička klastera
(Bjelovarsko-bilogorski, Daruvarsko-papučki i Čazmansko-moslavački klaster) s jasno
utvrđenim razlikovnim elementima na temelju kojih je građeno tržišno pozicioniranje,
na način da si klasteri ne konkuriraju, već međusobno komplementiraju ponudom
različitih tematiziranih turističkih doživljaja, iskustava i/ili proizvoda. Također su
identificirani turistički proizvodi na kojima valja temeljiti razvoj turizma u nadolazećem
razdoblju.
Grad Garešnica svojom je Strategijom razvoja (za razdoblje od 2016. do 2020.)
izdvojio tri segmenta koja su jednako važna za uravnotežen razvoj Grada, to su
gospodarstvo, poljoprivreda i turizam. Upravo je prostor temeljni čimbenik razvoja
turizma – turizam zahtijeva visokokvalitetan prostor s osobitim prirodnim, estetskim,
ekološkim i kulturnim vrijednostima. Prostorni plan uređenja grada Garešnice kao
ključni prostorno-planski dokument spomenute prostorne jedinice određuje prostorne
uvjete za razvoj svih sektora pa tako i turizma. Područje grada Garešnice u fazi je
razvoja turizma u kojoj je nužan sustavan, koordiniran i planski usmjeravan razvoj.
Međutim, strateški dokument koji bi ponudio jasnu viziju i strategiju turističkog razvoja,
još uvijek ne postoji.
STRATEGIJA RAZVOJA GRADA GAREŠNICE 2016.-2020.
Strategija razvoja grada Garešnice 2016.-2020. je razvojno-planski dokument kojim se
određuje smjer održivog društveno-gospodarskog razvoja te osiguravaju kvalitetni
temelji za značajniji ekonomski prosperitet. Nastavlja se na Strateški plan
gospodarskog razvitka grada Garešnice 2007.-2012. i predstavlja njegovu svojevrsnu
reviziju kojom je omogućeno usklađivanje strateških ciljeva, prioriteta i mjera s
trenutnom situacijom i realnim mogućnostima daljnjeg razvoja grada Garešnice. Jedan
od temeljnih prioriteta razvoja direktno je usmjeren na „Unaprjeđenje i razvoj turizma“
(1.4.1. Razvoj turističke infrastrukture; 1.4.2. Razvoj turističkog identiteta i
unaprjeđenje upravljanja turističkim potencijalima; 1.4.3. Razvoj lovnog i ribolovnog
turizma; 1.4.4. Razvoj ruralnog turizma). Identificirani su i projekti koji u što kraćem
roku i uz što racionalnija ulaganja mogu pobuditi interes tržišta te potaknuti rast
turističke potražnje i potrošnje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA GAREŠNICE
Prostorni plan uređenja grada Garešnice s pripadajućim izmjenama i dopunama Plana
osnovni je dokument uređenja prostora grada Garešnice kojim se utvrđuju ciljevi
prostornog uređenja i namjena prostora, osnove za obnovu i budući razvitak u prostoru
te smjernice, mjere i uvjeti za korištenje, zaštitu i uređenje prostora. Prostornim planom
su utvrđeni uvjeti izgradnje, uređenja i korištenja građevina ugostiteljsko-turističke
namjene te su prepoznati i evidentirani lokaliteti pogodni za razvoj, prije svega ruralnog
turizma. Jedan od naputaka kaže kako je uređenje i izgradnju turističkih sadržaja
potrebno provoditi tako, da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i
6
kulturno-povijesnog okruženja, poštujući karakteristike gradnje (primijenjenih
materijala i autohtonog oblikovanja) lokalnog ambijenta. Valja napomenuti da se ovaj
dokument prema turizmu odnosi (referira) na dva načina, izravno odnosno direktno,
tako da izrijekom spominje turizam, i neizravno, tako da turizam spominje u okviru
drugih tema i namjena prostora.
Navedeni strateški dokumenti uzeti su kao polazište pri izradi Strategije razvoja
turizma grada Garešnice 2018.-2023.. Svrha spomenute strategije je odgovoriti na
ključne izazove, kao što su gospodarska stagnacija, nezaposlenost i iseljavanje te
primjereno usmjeriti potencijale i investicije u sektoru turizma. Prepoznata je važnost
zajedničkog, koordiniranog i integriranog pristupa planiranju razvoja turizma
destinacije grad Garešnica koji će omogućiti učinkovitije iskorištavanje prednosti i
prilika iz okruženja, a sve u cilju postizanja ekonomskog prosperiteta i unaprjeđenja
kvalitete života lokalne zajednice. Nadalje, postoji još nekoliko dokumenata donesenih
na nacionalnoj i regionalnoj razini, a koji u svom sadržaju izravno ili neizravno
promišljaju turistički razvoj i/ili dotiču područje grada Garešnice, stoga se i oni navode
kao relevantni:
Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020.
godine
Akcijski plan podizanja konkurentnosti hrvatskog turizma
Strategija razvoja ljudskih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije 2015.-2020.
Identifikacija ključnih projekata za implementaciju vizije turističkog razvoja
Bjelovarsko-bilogorske županije
Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije
Akcijski plan uspostave cjelovitog sustava pješačkih, biciklističkih i jahačkih ruta na
području Bjelovarsko-bilogorske županije
Operativni plan razvoja cikloturizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije
od 2017. do 2020. godine
Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe Moslavina 2014.-2020.
7
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1. Geografske i prostorne značajke
Grad Garešnica smješten je na istočnim obroncima Moslavačke gore, u neposrednoj
blizini rijeke Ilove. Geografski pripada Moslavini, dok u administrativnom smislu
zauzima južni dio Bjelovarsko-bilogorske županije. Grad Garešnica prostire se na
površini od 226,5 km² što čini 8,5% ukupne površine Županije i prema površini je treća
najveća jedinica lokalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Grad Garešnica sjevernim dijelom graniči s općinama Berek, Velika Trnovitica i
Hercegovac, s kojima je do 1993. godine činio zajedničku općinu, dok na istoku graniči
s općinama Končanica i Dežanovac. Zapadna, južna i jugoistočna granica ujedno su i
županijske granice sa Sisačko-moslavačkom i Požeško-slavonskom županijom.
Glavno središte, naselje Garešnica, nalazi se na nadmorskoj visini od 130 metara, 17
kilometara sjeveroistočno od Kutine i 44 kilometra južno od županijskog središta
Bjelovara.
8
Slika 1. Teritorijalni položaj grada Garešnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
Izvor: izrada autora2
U sastavu grada Garešnice nalaze se 23 naselja s ukupno 10.472 stanovnika
(Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine).
Naselja koja administrativno pripadaju gradu Garešnici su: Ciglenica, Dišnik, Duhovi,
Garešnica, Garešnički Brestovac, Gornji Uljanik, Hrastovac, Kajgana, Kaniška Iva,
Kapelica, Mala Bršljanica, Velika Bršljanica, Mali Pašijan, Veliki Pašijan, Malo Vukovje,
Veliko Vukovje, Rogoža, Tomašica, Trnovitički Popovac, Uljanički Brijeg, Uljanik, Veliki
Prokop i Zdenčac. U najvećem naselju (Garešnica) živi 3.874 stanovnika, odnosno
36,99% svih stanovnika s područja grada Garešnice.
Na području grada Garešnice dvije su reljefne kategorije: sa sjeverozapadne strane
prostiru se obronci Moslavačke gore obrasli šumama bukve, jele, graba i hrasta
kitnjaka, dok istočni dio obilježava dolina rijeke Ilove s najkvalitetnijim šumama hrasta
lužnjaka i brojnim ribnjacima. Prirodna vegetacija dobro je očuvana, sa šumama u
višim predjelima te oranicama, livadama i pašnjacima na padinama i u nizinama.
Prevladavaju opći klimatski uvjeti zapadnog dijela Panonske nizine s umjereno
toplom kišnom klimom bez suhog razdoblja i oborinama jednako raspoređenima
tokom cijele godine. Područje je pogodno za uzgoj vinove loze, jabuka, šljiva, oraha i
drugih vrsta kontinentalnog voća.
2 Kartografski prikaz preuzet s: https://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-bj.html
9
Najveća prostorna kvaliteta je raznoliko pejsažno okruženje – vodene površine,
brežuljci i nizine, livade, guste šume, plodna polja i vinogradi – po kojemu je garešnički
kraj poseban i prepoznatljiv. Bitnu značajku krajolika čini relativno velik broj ribnjaka.
Najveći ribnjaci nalaze se u Hrastovcu i Kaniškoj Ivi. Svako športsko ribolovno društvo
ima izgrađen vlastiti sportski ribnjak, od kojih je površinom najveći ribnjak Skresovi (10
hektara), kojim gospodari Športsko ribolovno društvo Ilova iz Garešnice. Ribnjaci
športskih društava nisu namijenjeni uzgoju ribe već isključivo ribolovu, a u njima
obitava više od deset ribljih vrsta, od kojih su tri (klen, linjak i zlatni karas) autohtone
vrste ovog područja koje su u nestajanju, a povratak na njihov uzgoj prilično je
riskantan zbog niskog vodostaja tekućica ovog kraja – Garešnice, Ilove, Toplice i
njihovih pritoka – u ljetnom razdoblju. Lovišta na području grada Garešnice ubrajaju
se među najkvalitetnija u Hrvatskoj.
2.2. Prometne značajke
Rubni položaj Garešnice u relativnoj je blizini posavskog prometnog koridora, jednog
od najvažnijih prometnih pravaca Hrvatske. Takav prometni položaj daje garešničkom
području određene razvojne i strateške prednosti pred ostalim dijelovima Županije.
Grad Garešnica udaljen je 100 kilometara od Zagreba, 30 kilometara od Daruvara i 17
kilometara od autoceste A3 Bregana – Lipovac (ulaz Kutina). Kroz grad prolaze
državna cesta D45 (Veliki Zdenci – Garešnica – Kutina) i državna cesta D26 (Dubrava
– Čazma – Garešnica – Daruvar).
Naselja na području grada Garešnice dobro su prometno povezana državnim i
županijskim cestama sa susjednim općinama i gradovima (Slika 2.). Lokalna
cestovna mreža dobro je razvijena, ali su određene prometnice zapuštene stoga ih
je potrebno obnoviti odnosno kritične dionice rekonstruirati. Mrežu javnih prometnica
sačinjavaju prometnice razvrstane u sljedeće kategorije:
državne
županijske
lokalne
nerazvrstane
ulice u naselju
Tablica 1. Prometnice na području grada Garešnice
VRSTA CESTE UKUPNO
(km)
ASFALTIRANO
(km)
NEASFALTIRANO
(km)
DRŽAVNA 41 41 –
ŽUPANIJSKA 37,9 37,9 –
LOKALNA 35,6 21,6 14
NERAZVRSTANA 41,3 – 41,3
ULICA 12 10,2 1,8
Izvor: izrada autora prema Strategiji razvoja grada Garešnice 2016.-2020.
10
Državne ceste su cesta D26 ukupne dužine 29 kilometara i cesta D45 dužine 12
kilometara. Na području Grada postoji 6 dionica županijskih cesta, ukupne dužine 37,9
kilometara. Sve županijske ceste su asfaltirane. Što se tiče lokalnih cesta, asfaltirano
je 21,6 kilometara, a preostalih 14 kilometara čini makadam odnosno zemljani put.
Nerazvrstane ceste su nasute kamenim materijalom i protežu se u ukupnoj dužini od
41,3 kilometra.
Slika 2. Razvrstane javne ceste u gradu Garešnici
Izvor: Županijska uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije
2.3. Gospodarske značajke
Grad Garešnica je jedinica lokalne samouprave u administrativnoj nadležnosti
Bjelovarsko-bilogorske županije, regionalne samouprave koja obuhvaća 5 gradova i
18 općina. U skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom
razvoju Republike Hrvatske3, svrstana je u III. skupinu razvijenosti jedinica lokalne
samouprave s indeksom razvijenosti od 97,077%.
3 Sabor Republike Hrvatske 12. prosinca 2017. godine usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o regionalnom razvoju. Na temelju članka 37. stavka 1. predmetnog Zakona, Vlada Republike
Hrvatske donijela je, 28. prosinca 2017., novu Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti.
11
Najvažnije gospodarske djelatnosti na području grada Garešnice su poljoprivreda,
šumarstvo i ribarstvo, prerađivačka industrija te trgovina na veliko i malo i popravak
motornih vozila (Graf 1.) Ukupni prihodi ovih djelatnosti u 2016. godini iznosili su
385.645.401 HRK odnosno 80,1% ukupnih prihoda gospodarstva. Navedene
djelatnosti zapošljavaju ukupno 880 osoba ili 76,6% ukupno zaposlenih u
gospodarstvu.
Graf 1. Struktura prihoda poduzetnika po djelatnostima (2013. – 2016.)
Izvor: izrada autora prema podacima Financijske agencije (16.02.2018.)
OBRTNIŠTVO
Uz malo poduzetništvo, obrtništvo je jedan od najznačajnijih, ali i najdinamičnijih
segmenata gospodarstva grada Garešnice. Obrtništvo u gradu Garešnici ima dugu
tradiciju, a postoje i točne brojke za 1887. godinu kada se takozvani garešnički kotar
nalazio pod političkom upravom Bjelovarsko-križevačke županije. Tada je Garešnica
imala 47 trgovačkih i 85 obrtničkih radnji. Danas u Garešnici djeluje Udruženje obrtnika
grada Garešnice koje promiče, usklađuje, zastupa i predstavlja zajedničke interese
obrtnika s područja Garešnice te općina Hercegovac, Velika Trnovitica i Berek.
U strukturi djelatnosti postojećih obrtničkih radnji prevladavaju obrti iz djelatnosti
poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prerađivačke industrije, trgovine na veliko i malo
te pripreme i usluživanja hrane. Prema podacima Udruženja obrtnika Bjelovarsko-
bilogorske županije broj obrtnika kontinuirano je padao od 2013. do 2016. godine, dok
99.612.012
84.830.498
87.612.831
95.749.828
82.397.746
104.375.102
63.005.279
75.744.077
307.443.365
223.055.885
220.245.141
211.769.644
108.198.079
82.450.895
94.249.606
98.131.680
597.651.202
494.712.380
465.112.857
481.395.229
0 200.000.000 400.000.000 600.000.000 800.000.000
2013.
2014.
2015.
2016.
Ukupno gospodarstvo
Poljoprivreda, šumarstvo iribarstvo
Prerađivačka industrija
Trgovina na veliko i malo ipopravak motornih vozila
Ukupno ostale djelatnosti
12
je 2017. zabilježeno povećanje. Tada je evidentirano 129 obrta, najviše uslužnih (38
obrta tj. 29,5%), potom poljoprivrednih (31 obrt tj. 24,0%) i proizvodnih (14 obrta tj.
10,9%). Podaci Udruženja obrtnika Bjelovarsko-bilogorske županije razlikuju se u
odnosu na podatke iz Obrtnog registra prema kojem je broj aktivnih obrta u gradu
Garešnici tek 93.
PODUZETNIŠTVO
Prema podacima Financijske agencije, u 2016. godini na području grada Garešnice
poslovalo je 157 poduzeća s 1.149 zaposlenih. Poduzeće s najvećim prihodima je
Bakrotisak d.d.. Specijalizirano je za proizvodnju lakosavitljive ambalaže i zapošljava
68 zaposlenika. Poduzetnik koji zauzima drugo mjesto po prihodima je društvo Plodovi
zemlje d.o.o.. Društvo se bavi uzgojem i otkupom žitarica te hotelskim smještajem.
Daleko najveći poslodavac u gradu Garešnici je Modea Nova d.o.o. sa 143 zaposlena.
Među značajnije gospodarske subjekte spadaju i Hrastovčanka d.o.o. (94 zaposlena)
i Penić tekstil export-import d.o.o. (84 zaposlena) koji se kao i Modea bave tekstilnom
djelatnošću.
Poduzetnička infrastruktura
Grad Garešnica već duži niz godina provodi aktivnosti i mjere s ciljem poticanja razvoja
poduzetništva. Spomenute podrazumijevaju, prije svega, stvaranje infrastrukturnih
preduvjeta i inovativnog poslovnog okruženja, kako bi se unaprijedila konkurentnost
postojećih i potaknulo otvaranje novih poduzeća. Najvažniji povezani projekti su:
uspostavljanje potpornih institucija (Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički
centar Garešnica i Poduzetnički inkubator Garešnica)
izgradnja poduzetničkih zona (Zona gospodarskih djelatnosti Jug i Poduzetnička
zona Kapelica)
Poduzetničke potporne institucije (PPI)
Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica d.o.o. za lokalni
razvoj i poslovne usluge. Potporna institucija osnovana od strane Grada Garešnice
s ciljem poticanja lokalnog razvoja, s naglaskom na gospodarstvo, poduzetništvo i
ruralni razvoj. Poduzetnički centar osnovan je 23. travnja 2015. godine na temelju
Odluke o osnivanju trgovačkog društva Poduzetnički centar Garešnica d.o.o..
Temeljna zadaća Poduzetničkog centra je osigurati informativnu, savjetodavnu i
stručnu pomoć te operativnu podršku sudionicima lokalnog razvoja: institucijama,
poduzetnicima i organizacijama civilnog društva. Trenutno zapošljava 10 djelatnika koji
posjeduju relevantno iskustvo i reference u izradi poslovnih i marketinških planova,
investicijskih studija, pripremi i provedbi nacionalnih i EU projekata te savjetovanju i
edukaciji poduzetnika. Poduzetničkom centru povjereno je upravljanje novootvorenim
Poduzetničkim Start up inkubatorom.
13
Poduzetničke zone (PZ)
Zona gospodarskih djelatnosti Jug. Osnovana je Odlukom Gradskog vijeća te
financirana uz potporu Ministarstva poduzetništva i obrta (ukupna vrijednost projekta:
4.345.323,53 HRK). Izgrađena je na površini koja je prethodno bila u vlasništvu
Hrvatskih željeznica. Zona se sastoji od 15 parcela ukupne površine 27.000 m²
odnosno 2,7 hektara. Izgradnja osnovne infrastrukture započela je 2004., a završila u
prosincu 2005. godine. U siječnju 2006. godine izdana je uporabna dozvola za
izgrađenu komunalnu infrastrukturu (prometnice, vodovod, kanalizacija, električna
mreža i plinovod). Prema tipu aktivnosti pripada u proizvodno-prerađivačke zone, jer
većina korisnika (poduzetnika) obavlja proizvodno-prerađivačke djelatnosti. Svega
dvije godine od završetka izgradnje, zona se u potpunosti popunila s 10 mikro i malih
poduzetnika koji danas zapošljavaju 77 djelatnika (100%-tna popunjenost).
TERMOMETAL D.O.O.
djelatnost: proizvodnja metalnih konstrukcija i
njihovih dijelova
godina osnivanja: 1996.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 11
veličina: malo poduzeće
CROATIA PROTEKT D.O.O.
djelatnost: proizvodnja proizvoda od gume i
plastičnih masa
godina osnivanja: 1979.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 15
veličina: malo poduzeće
ENSO D.O.O.
djelatnost: računalno programiranje
godina osnivanja: 2007.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 9
veličina: mikro poduzeće
MINI-PAK D.O.O.
djelatnost: ostalo tiskanje
godina osnivanja: 2005.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 6
veličina: mikro poduzeće
14
SILOSI GAREŠNICA D.O.O.
djelatnost: skladištenje robe
godina osnivanja: 2007.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 7
veličina: mikro poduzeće
AS-AGRO D.O.O.
djelatnost: trgovina na malo novom robom u
specijaliziranim prodavaonicama
godina osnivanja: 1996.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 3
veličina: mikro poduzeće
MOUNT TRADE D.O.O.
djelatnost: nespecijalizirana trgovina na veliko
hranom, pićima i duhanskim proizvodima
godina osnivanja: 1993.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 10
veličina: malo poduzeće
AUTOSERVIS VINKOVIĆ D.O.O.
djelatnost: održavanje i popravak motornih vozila
godina osnivanja: 2006.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 4
veličina: mikro poduzeće
VETERINARSKA AMBULANTA KARAULA
djelatnost: veterinarske djelatnosti
godina osnivanja: 1998.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 7
veličina: mikro poduzeće
VETERINARSKA AMBULANTA MALA ŠAPA
djelatnost: veterinarske djelatnosti
godina osnivanja: 2016.
broj zaposlenih (31.03.2018.): 5
veličina: mikro poduzeće
15
Poduzetnička zona Kapelica. Osnovana je 2011. godine Odlukom Gradskog vijeća.
Nalazi se u naselju Kapelica uz državnu cestu D45, a prostire se na 20,75 hektara. Do
sada je u projektnu dokumentaciju i izgradnju infrastrukture (izgrađeno 35% I. faze)
uloženo 5.007.059,20 HRK. Izgradnja infrastrukture podijeljena je na dvije faze – I.
faza: izgradnja zajedničke osnovne i dodatne infrastrukture i II. faza: izgradnja
pristupne ceste. Prva faza je započela, provedena je javna nabava 2016. te je izabran
izvođač Ceste d. d. Bjelovar. Radovi su prekinuti u ožujku 2017. godine zbog kašnjenja
i problema s jednim od podizvođača radova te zbog nedostatka sredstava u gradskom
proračunu. Dosada je prodano jedno zemljište veličine 3 hektara. Investitor je
poduzeće NTC Bjelovar d.o.o. koje namjerava izgraditi bioplinsko postrojenje za
proizvodnju električne i toplinske energije.
Jedna od većih investicija na području Garešnice realizirati će se upravo u zoni
Kapelica, riječ je o projektu Izgradnja i opremanje Tehno parka Garešnica, vrijednom
21.487.471,88 HRK. Europska unija sufinancira projekt s udjelom od preko 92%.
Projektom je predviđeno da se na 1.800 m² u 23 funkcionalne prostorije nastani 20-ak
poduzetnika.
POLJOPRIVREDA
Primarna poljoprivredna proizvodnja s dugogodišnjom tradicijom, jedan je od temelja
gospodarstva grada Garešnice. Od ukupno 3.610 kućanstava, njih 1.914 obrađuje neki
oblik poljoprivrednog zemljišta. Ukupna korištena poljoprivredna površina iznosi
7.654,41 hektara, od kojih se na 5.811,23 hektara prostiru oranice, na 180,57 hektara
voćnjaci, 70,44 hektara vinogradi, a na 1.592,17 hektara livade, pašnjaci i ostale
poljoprivredne površine. Na oraničnim površinama najzastupljenija je proizvodnja
žitarica, krmnog i industrijskog bilja te povrća, a sve više i aromatičnog i ljekovitog bilja.
Uspijevaju sve vrste kontinentalnog voća, a najviše se uzgajaju jabuke, kruške, šljive,
orasi i bobičasto voće (aronija, haskap). Garešničko područje pripada podregiji
Moslavina odnosno Moslavačkom vinogorju koje je dom autohtonih sorti – moslavac
i škrlet.
Uzgoj domaćih životinja također je uvelike zastupljen. Najzastupljenije je peradarstvo
(ukupno 22.680 kljunova), zatim ovčarstvo (9.070 grla), svinjogojstvo (2.893 grla),
govedarstvo (1.820 grla) i kozarstvo (354 grla), a na području Grada postoji i oko 50
pčelara koji posjeduju od 1 do 100 pčelinjih zajednica.
Registrirano je ukupno 846 poljoprivrednih gospodarstava, što čini 7,5% svih
poljoprivrednih gospodarstava Bjelovarsko-bilogorske županije.4 Poljoprivrednu
djelatnost obavlja 12 poduzeća i 14 obrta, a aktivno je 7 poljoprivrednih udruga te 2
poljoprivredne zadruge.
4 Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR); stanje na dan
31.12.2017. godine
16
TURIZAM
S ciljem unaprjeđenja općih uvjeta boravka turista i podizanja kvalitete turističkih i
drugih komplementarnih usluga, očuvanjem i stvaranjem prepoznatljivog i privlačnog
turističkog okruženja te osiguranjem turističkog gostoprimstva, Grad Garešnica 2011.
godine osnovao je Turističku zajednicu Sjeverna Moslavina. TZ Sjeverna Moslavina
djeluje na području grada Garešnice te susjednih općina Hercegovac i Velika
Trnovitica. Zadužena je za unaprjeđenje i održavanje smeđe signalizacije i
interpretacije, organiziranje događanja te povezivanje razvojnih dionika, obavlja
poslove iz djelokruga destinacijskog marketinga, no nije nadležna za cjelovito
upravljanje destinacijom.
Područje grada Garešnice temelji svoju ponudu i imidž na kvalitetnoj i očuvanoj
resursnoj osnovici: glavni atribut su njezine prirodne ljepote – pitoreskna mjestašca,
vinorodna područja, šume, biljni i životinjski svijet, slatkovodne površine i kultura
života i rada – kulturno-umjetničko stvaralaštvo, manifestacije, lokalni specijaliteti,
proizvodnja vina, rakije i meda. Garešničko područje obiluje ribnjacima, drugim
slatkovodnim površinama i bujnom vegetacijom, bogato je pticama i rijetkim vrstama
(europski dabar i vidra, žaba crveni mukač, riblje vrste) te se nalazi pod zaštitom
europske ekološke mreže NATURA 2000. Visoko trofejna grla srnjaka, skupni i
pojedinačni lovovi na divlje svinje i kvalitetna ponuda sitne divljači pozicionirali su
garešnički kraj među vodeće destinacije lovnog turizma.
Prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja
u turističke razrede i pripadajućim izmjenama i dopunama Pravilnika, destinacija grad
Garešnica svrstana je u D turistički razred (naselje Garešnica – razred C). Garešnica
je na temelju dostavljene kandidature, 2014. godine izabrana od strane Povjerenstva
Hrvatske turističke zajednice za realizaciju projekta „Hrvatska 365“ uz dodjelu oznake
PPS destinacija (pred i posezona). Prepoznata je kao zanimljivo odredište koje obiluje
pitoresknim mjestašcima i vinorodnim područjima te pruža mogućnosti za rekreaciju u
prirodi, lov i sportski ribolov tijekom cijele godine. Donedavno je Hotel Garić*** bio
jedini objekt s ulogom prihvata i smještaja gostiju, a gotovo 2/3 noćenja ostvarivano je
u okviru lovnog turizma (lovci iz Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke, Mađarske).
2017./18. godine registrirani su i kategorizirani novi smještajni objekti – Apartman OPG
Balja, Sobe Glavaš i Studio apartman Štimac te pokrenuti brojni projekti usmjereni ka
aktiviranju neiskorištenih turističkih potencijala te izgradnji i unaprjeđenju javne
turističke infrastrukture.
2.4. Obilježja turističke ponude
Turističku ponudu destinacije čine svi gospodarski i društveni subjekti koji, na izravan
ili neizravan način doprinose širenju i različitosti ukupne ponude, zadovoljavanju
turističke potražnje, a samim time i povećanju turističke potrošnje. Svaki sudionik
turističkog tržišta koji nastoji prodati svoj proizvod ili uslugu turistima, na određeni je
17
način turistička ponuda. Glavni predstavnici turističke ponude svake destinacije su
ugostiteljski objekti za pružanje usluge smještaja i ugostiteljski objekti za
pružanje usluge prehrane i točenja pića. Međutim, receptivni faktori ponude u
širem smislu obuhvaćaju sve objekte i službe koje posredno služe turistima (servisi,
radnje, trgovine, institucije…).
Tablica 2. Receptivni faktori ponude destinacije grad Garešnica
Smještajni objekti Hotel Garić; Apartman OPG Balja; Sobe Glavaš;
Studio apartman Štimac
Restorani Restoran Vila Velebita; Bistro Kod bake; Pizzeria
Palermo; Pizzeria & zalogajnica James; Pečenjarnica
Andreja; Slastičarnica Slatki zalogaj
Caffe barovi Caffe bar Havana; Caffe bar Nazareth; Caffe bar
Madonna; Caffe bar Paradiso; Caffe bar Kalimero;
Caffe bar Azzuro; Caffe bar Amazona; Caffe bar Bistro;
Caffe bar Monaco; Caffe bar Numero; Caffe bar 18-
Joco; Caffe bar Dogma; Caffe bar Postaja; Caffe bar
Belfast Pub; Caffe Bar Royal
Prodavaonice i
trgovački centri
AAKS; Lonia; Super Konzum; Gradska tržnica
Garešnica
Frizerski i kozmetički
saloni
Frizerski salon Karla; Frizerski salon Style; Frizersko-
brijački salon Nada; Frizerski salon Loknica; Frizerski
salon Čuperak; Frizerski salon Marija; Frizerski salon
Ksenija; Wellness centar Lotos
Kulturne ustanove Hrvatski dom Garešnica; Hrvatska knjižnica i čitaonica
Đuro Sudeta
Zdravstvene ustanove i
ljekarne
Dom zdravlja; Ljekarna Neziri-Vardaj; Ljekarna Jasna
Neziri
Veterinarske ustanove Veterinarska stanica Garešnica; Veterinarska
ambulanta Karaula; Veterinarska ambulanta Mala šapa
Financijske institucije i
banke
FINA; Erste&Steiermärksiche banka; Privredna banka
Zagreb
Prijevoz i benzinske
crpke
Autobusni kolodvor Garešnica; Benzinska postaja INA;
Benzinska postaja N.B. Nena
Ostalo Hrvatska pošta; Tisak (…)
Izvor: izrada autora
2.4.1. Smještajna ponuda
Ulogu prihvata i smještaja turista u destinaciji imaju 4 smještajna objekta koja
raspolažu s ukupno 49 smještajnih jedinica (soba) odnosno 68 postelja (kreveta).
Najveći udio u smještajnoj ponudi ima Hotel Garić koji raspolaže s 44 smještajne
18
jedinice (34 jednokrevetne sobe, 8 dvokrevetnih soba i 2 hotelska apartmana) s 54
postelje (kreveta).
Tablica 3. Smještajna ponuda destinacije grad Garešnica
SMJEŠTAJNI OBJEKT KATEGORIJA BROJ
SMJEŠTAJNIH
JEDINICA
BROJ
POSTELJA
HOTEL GARIĆ
3* 44 54
APARTMAN OPG BALJA 2* 2 6
SOBE GLAVAŠ 3* 2 4
STUDIO APARTMAN
ŠTIMAC
3* 1 4
UKUPNO 49 68
Izvor: prilagođeno prema podacima Turističke zajednice Sjeverna Moslavina
HOTEL GARIĆ
Hotel Garić je mali hotel5 s cjelogodišnjim poslovanjem. Prema Pravilniku o
razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine
„Hoteli“ kategoriziran je u III. kategoriju odnosno dodijeljene su mu 3 zvjezdice (3*).
Zbog blizine većih gradskih središta (Bjelovar, Zagreb, Osijek) i duge tradicije lovnog
turizma, stalni gosti hotela su poslovni ljudi i radnici te lovci iz zemlje i
inozemstva.
Krajem 2016. i početkom
2017. započela je obnova
i cjelovito opremanje
smještajnih jedinica.
Kapacitet hotela je s
postojećih 27 smještajnih
jedinica s 32 kreveta,
povećan na 44
smještajne jedinice s 54
kreveta. Smještajne
jedinice potpuno su
opremljene i moderno
dizajnirane (naglasak na
estetiku). Proširenje
prihvatnog (smještajnog)
kapaciteta omogućiti će
5 U Republici Hrvatskoj hoteli se po kriteriju veličine klasificiraju u sljedeće skupine: 1. mali hoteli (do 50
soba); 2. srednje veliki hoteli (od 51 do 200 soba); i 3. veliki hoteli (više od 200 soba).
odlična lokacija:
u neposrednoj blizini lovišta, svega 3,5 km od najbližeg
lovišta
u samom središtu grada, u blizini administrativnih i
pravnih službi, zdravstvenih i obrazovnih ustanova,
trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja
kvalitetan smještaj:
moderan stil uređenja
komforne i prostrane sobe
pogled i balkon
dodatne pogodnosti:
usluga besplatnog pristupa Internetu
besplatna posluga u sobu
bogat izbor slastica
usluga organiziranja svečanosti i poslovnih skupova
19
prihvat i smještaj grupa turista koje dolaze autobusima i drugih organiziranih grupa
koje žele biti smještene u istom objektu. U sali za dnevne obroke (kapacitet: 70
sjedećih mjesta) i a la carte restoranu (kapacitet: 230 sjedećih mjesta) poslužuju se
hrana, piće, napitci i slastice, a navedene je usluge moguće konzumirati i u aperitiv
baru i caffe baru za pušače (piće, napitci) te ljetnoj terasi (hrana, piće, napitci i
slastice). U okviru recepcije uređen je kutak s izloženim suvenirima (ručno pjeskareno
staklo, proizvodi od drveta) i proizvodima lokalnih proizvođača (med, bučino ulje,
ljekovita kupka od sljeza). U sklopu hotela nalazi se i rođendaonica i igraonica za
djecu, a dostupna je za: individualne igre; dječje rođendane; grupne proslave; te igre
s animatorima.
Hotel Garić vrši uslugu kompletne organizacije (do najsitnijih detalja) raznih
svečanosti – maturalne zabave, svadbene svečanosti, godišnjice i obljetnice, božićni
domjenci, u vlastitom prostoru – elegantnoj sali – koja može primiti do 300 osoba ili
pak u prostoru naručitelja (dekoriranje prostora, izrada torti i kolača, posluživanje). U
hotelu se redovito održavaju edukacije i stručni seminari, prezentacije novih
proizvoda te razni poslovni domjenci.
20
APARTMAN OPG BALJA
OPG Balja je obiteljsko gospodarstvo koje se bavi pčelarstvom i turizmom. Uz
smještaj u komforno opremljenom apartmanu, u ponudi ima i apiturizam, odnosno
obilazak pčelinjaka, edukativne radionice i neposredno upoznavanje s tehnologijom
pčelarenja i proizvodnje meda te kušanje meda i drugih pčelinjih proizvoda. Obitelj
Balja nedavno je osmislila inovativan projekt koji je rezultirao otvaranjem prvog
hrvatskog Hotela za pčele s 5 zvjezdica. Hotel za pčele nalazi se na dvije lokacije,
pri čemu su recepcija, edukativna prostorija, vrcaona i punionica meda te
prodavaonica na „kućnom pragu“, a košnice za iznajmljivanje u prirodnom okruženju.
U Hotelu za pčele svi zainteresirani mogu iznajmiti košnice s pčelama te sami ili uz
pomoć vlasnika proizvoditi med. U hotelu je trenutno „na smještaju“ 12 košnica.
OPG Balja pruža usluge smještaja u apartmanu veličine 75 m². Prema Pravilniku o
razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i pripadajućim izmjenama i dopunama
Pravilnika, dodijeljena su mu 2 sunca. Apartman kapaciteta 4+2 kreveta opremljen je
tako da gosti mogu sami pripremati i konzumirati hranu. Sastoji se od dvije spavaće
sobe, velikog dnevnog boravka s kuhinjom i prostorom za blagovanje te kupaonice.
21
Opremljen je perilicom posuđa, pećnicom, perilicom i sušilicom rublja, masažnim
tušem i televizorom. Gostima su na raspolaganju ručnici i posteljina. Mogu besplatno
koristiti Wi Fi i roštilj, a osigurano im je i parkiralište s 3 parkirna mjesta. Apartman se
nalazi na atraktivnoj lokaciji, udaljen svega 450 metara od glavnog autobusnog
kolodvora i 300 metara od gradskog trga. Iz apartmana pogled seže sve do Crkve
Pohoda Blažene Djevice Marije koja je uvrštena u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske. Dobro je uklopljen u mikrolokaciju – radi se o živopisnom prostoru koji je
izraziti centar grada, s velikom koncentracijom ugostiteljskih objekata te servisnih,
trgovačkih, kulturnih i sportskih sadržaja. OPG Balja je orijentiran na turiste
specifičnih interesa, posebice ruralne turiste, cikloturiste i takozvane
zdravstvene turiste.
OPG Balja svojim gostima i posjetiteljima nudi cijeli niz dodatnih sadržaja i pogodnosti.
U prizemlju kuće postoji mogućnost degustacije i kupovine svježih namirnica (aronija,
kesten) i pčelinjih proizvoda te raznih organskih preparata (melemi, kupke). Svi
zainteresirani mogu pohađati pčelarsku edukaciju po organiziranom programu, a
organiziraju se i izleti u okolicu (obilazak pčelarskog gospodarstva obitelji Balja,
pecanje na jezeru Skresovi ili obiteljskom ribnjaku). Svi gosti i posjetitelji OPG-a Balja
u znak zahvalnosti dobivaju prigodan poklon.
SOBE GLAVAŠ
Ugostiteljski obrt „Joco“ osnovan je 1987. godine. Obrt je do 2016. bio orijentiran
isključivo na pripremu i posluživanje hrane, pića i napitaka, kada je započeo s
obavljanjem nove ugostiteljske djelatnosti – pružanjem usluge smještaja. Danas u
sklopu obrta posluju Sobe Glavaš i Pizzeria & Zalogajnica James.
Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju
ugostiteljske usluge u domaćinstvu, sobama obitelji Glavaš dodijeljene su 3 zvjezdice
(3*). Usluga noćenja i dnevnog boravka pruža se u 2 dvokrevetne sobe. Sobe su
uređene u tradicionalnom (etno) stilu, namještene potrebnim namještajem (garderobni
ormari, ormarići, komode, stolići, ogledala) i uređajima (televizor), a raspolažu i
vlastitom prostranom kupaonicom. Gostima su osigurani ručnici, higijenske potrepštine
i posteljina. Mogu besplatno koristiti Wi Fi, a osigurano im je i veliko osvjetljeno
parkiralište. Objekt svakodnevno poslužuje kontinentalni doručak, a zahvaljujući
atraktivnoj lokaciji i sadržajima u okruženju pogodan je za lovce (i njihove pse),
ribolovce i cikloturiste. Naime, u neposrednoj blizini, svega stotinjak metara od
objekta, nalazi se jezero Skresovi (ribolov, vožnja čamcem) i stoljetna šuma s
uređenim šetnicama, drvenim sjenicama i klupama za odmor. Istočno od objekta nalazi
se Sportski park Garešnica s raznim sportsko-rekreacijskim sadržajima (nogometno
igralište, igralište za rukomet, igralište za košarku, staze za trčanje i šetnju, teretana),
a zapadno Veterinarska stanica Garešnica koja osigurava stalnu skrb o ljubimcima
(specijalistička dijagnostika, kirurški zahvati, liječenje, njega i uređivanje).
22
Obitelj Glavaš svojim gostima i posjetiteljima nudi cijeli niz dodatnih sadržaja i
pogodnosti. U sklopu objekta nalaze se bar i etno restoran odnosno ugostiteljska sala
(kapacitet: 72 sjedeća mjesta) u kojoj se poslužuje obroci za stacionirane goste, ali i
organiziraju različiti domjenci: poslovni – sastanci, prezentacije, poslovne večere i
svečani – krstitke, maturalne zabave, svadbene svečanosti, blagdanske proslave,
tematska događanja. Gostima koji putuju sa svojim ljubimcima na raspolaganju je
uređeno i ograđeno dvorište s vrtom, a osigurane su i posudice za hranu i košare za
spavanje. Lovci svoje pse mogu smjestiti u jedan od šest vrhunskih bokseva.
STUDIO APARTMAN ŠTIMAC
Studio apartman Štimac nalazi se u Garešničkom Brestovcu. Prema Pravilniku o
razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u
domaćinstvu, dodijeljene su mu 3 zvjezdice (3*). Apartman kapaciteta 2+2 kreveta
opremljen je tako da gosti mogu sami pripremati i konzumirati hranu. Sastoji se od
ulaznog dijela, spavaće sobe, dnevnog boravka, kuhinje, prostora za blagovanje te
kupaonice. Opremljen je pećnicom, hladnjakom, kuhalom za vodu, perilicom i
sušilicom rublja te LCD televizorom. Gostima je omogućen besplatan pristup Internetu,
na raspolaganju su im ručnici, posteljina, higijenske potrepštine te kuhinjsko posuđe.
23
Studio apartman obitelji Štimac prikladan je za lovce, cikloturiste, moto turiste i
ostale goste koji svoj godišnji odmor provode aktivno. Apartman ima zaseban
ulaz, osigurano parkirno mjesto te dvorište s prekrasno uređenom hortikulturom. Nalazi
se na motociklističkoj ruti (projekt Moto route Croatia), u neposrednoj blizini (cca 400
metara) Caffe bara Belfast Pub, ugostiteljskog objekta s oznakom biker friendly.
Udaljen je 1,8 kilometara od Županijske biciklističke rute, 4,5 kilometara od centra
Garešnice te 4,7 kilometara od jezera Skresovi.
Kako je turizam prepoznat kao pokretač ekonomskog razvoja i revitalizacije područja,
velik broj obiteljskih gospodarstava i poduzetnika započeo je s izgradnjom i uređenjem
smještajnih kapaciteta. Trenutno je u pripremi i realizaciji više projekta koji će se
financirati/se financiraju privatnim sredstvima ulagača ili uz podršku Ministarstva
turizma. U nastavku su navedeni objekti koji se nalaze u visokom stupnju tržišne
spremnosti – tržišno spremni i poluspremni:
RURALNA KUĆA ZA ODMOR HAISTOR (OPG HAISTOR)
Nalazi se u naselju Dišnik, na trasi povijesne staze uobličene u Tematski turistički put
„Stazama Graničara“ koji se isprepliće s Kapilarnom cikloturističkom rutom koja
povezuje selo Dišnik te Dišnička i Kapelička Brda s Županijskom biciklističkom rutom.
Kuća je uređena u tradicionalnom (etno) stilu i namještena stoljetnim, ručno rađenim
24
namještajem od orahovog drveta. U tijeku su završni građevinsko-obrtnički zahvati na
okućnici, a potom će se kuća opremiti dodatnim kućanskim uređajima nakon kojih će
se ista moći registrirati za pružanje usluga u turizmu te uvesti u poslovanje. Krajnji cilj
je osigurati dostizanje više kategorije (3 sunca). Kuća kapaciteta 2+3 kreveta svojim
komforom i raspoloživošću dodatnih sadržaja zadovoljiti će potrebe turista specifičnih
interesa, posebice ruralnih turista, cikloturista i kulturnih turista.
STUDIO APARTMAN OPG VIDA (OPG VIDA)
OPG Vida nalazi se u naselju Kapelica, na trasi Tematskog turističkog puta „Stazama
Graničara“, u neposrednoj blizini velikog broja OPG-a s ekološkom proizvodnjom,
udaljen svega 800 metara od Bistroa Kod bake. Prostor (visoki „roh bau“) neto korisne
površine 28 m² namjerava se opremiti namještajem po mjeri i potrebnim kućanskim
uređajima. Studio apartman će biti bike friendly te prilagođen osobama s invaliditetom.
U tijeku su građevinsko-obrtnički radovi koji će rezultirati uređenjem kušaonice meda
s bogatom ponudom vlastitih proizvoda i proizvoda OPG-a dionika TTP-a „Stazama
Graničara“. Studio apartman kapaciteta 3 kreveta, kušaonica meda i dodatni sadržaji
na gospodarstvu, osigurati će odmor, okrijepu i razonodu ruralnim turistima,
cikloturistima, eno gastro turistima, izletnicima i mnogim drugima.
KUĆA ZA ODMOR PRODANIĆ i APARTMANI PRODANIĆ (OBRT ZA
PROIZVODNJU I IZNAJMLJIVANJE „DUGA“)
Kuća je locirana u mirnom predjelu naselja Dišnik, na uzvisini, nedaleko vidikovca s
kojeg pogled seže na okolne proplanke i vinograde, a za vedrog vremena sve do
izletišta Omanovac na Psunju. Uređena je u moderno-rustikalnom stilu: otvoreni
prostor i staklene stijene stvaraju dojam da se interijer stapa s okolinom, a ugođaj
doma postignut je prirodnim materijalima i unikatnim starinama. Tri komforno
opremljena apartmana nalaze se na atraktivnoj lokaciji, u strogom centru grada
Garešnice. Navedeni smještajni objekti zahtijevaju minimalne investicije – uvođenje
sustava centralnog grijanja i sustava hlađenja, popločavanje stepeništa i prilaza –
nakon kojih će se moći privesti svrsi odnosno kategorizirati i uvesti u turističko
poslovanje. Kuća za odmor kapaciteta 6 kreveta prikladna je za smještaj ruralnih
turista, lovaca, cikloturista, dok će apartmani (ukupan kapacitet: 6 kreveta) biti
namijenjeni prvenstveno poslovnim turistima.
2.4.2. Ponuda hrane i pića
Usluge hrane i pića u destinaciji pruža veći broj ugostiteljskih objekata: 6 objekata iz
skupine „Restorani“ i 15 objekata iz skupine „Barovi“. Ugostiteljski objekti za
prehranu poslužuju raznovrsnu i umjereno kvalitetnu hranu, a namirnice lokalnog
porijekla još uvijek su nedovoljno zastupljene. Nositelji vinske ponude u destinaciji su
Vinarstvo Žabić, Vinarija Gašparec te mnogobrojni OPG-ovi s domaćom i ekološkom
proizvodnjom koji u svom sastavu imaju vinograde, voćnjake i klijeti.
25
Tablica 4. Ponuda hrane i pića destinacije grad Garešnica
OBJEKTI ZA HRANU I PIĆE
RESTORAN VILA
VELEBITA
Jela s roštilja, jela s ražnja, riblja jela, variva i gableci
Usluga organiziranja svečanosti i poslovnih domjenaka u
vlastitom prostoru
Usluga cateringa
Kapacitet sale: 100 sjedećih mjesta
Kapacitet terase: 40 sjedećih mjesta
BISTRO KOD BAKE Jela bilogorske i moslavačke kuhinje, lovački specijaliteti,
jela iz „bakine kuhinje“, moslavačka vina, domaći likeri
Usluga organiziranja svečanosti i poslovnih domjenaka u
vlastitom prostoru
Usluga cateringa
Kapacitet sale: 40 sjedećih mjesta
Kapacitet terase: 30 sjedećih mjesta
PIZZERIA PALERMO Pizze, kebabi, topli sendviči, jela s roštilja, jela na bazi
tjestenine, riblja jela, salate
Usluga dostave hrane
Kapacitet sale: 40 sjedećih mjesta
Kapacitet terase: 40 sjedećih mjesta
PIZZERIA &
ZALOGAJNICA
JAMES
Pizze, hamburgeri, topli sendviči, ćevapi, jela s roštilja,
gableci, gulaši i variva
Usluga dostave hrane
PEČENJARNICA
ANDREJA
Kebabi, tortille, hamburgeri, cheeseburgeri, pileći burgeri,
ćevapi, pljeskavice i ostala jela s roštilja
Usluga dostave hrane
Usluga profesionalnog pečenja
Kapacitet sale: 12 sjedećih mjesta
Kapacitet terase: 4 sjedeća mjesta
SLASTIČARNICA
SLATKI ZALOGAJ
Kolači, torte, sladoledi
Usluga organiziranja svečanosti, obiteljskih i/ili poslovnih
okupljanja
Usluga profesionalnog pečenja (meso i slastice)
Izvor: izrada autora
Biser gastronomske ponude Garešnice zasigurno je Etno kulinarska akademija
Garešnica koja djeluje u sklopu Ugostiteljskog obrta GastroGar, sa sjedištem u
Bistrou Kod bake, a svojom ugostiteljskom ponudom i kvalitetom usluge drži vodeće
mjesto u Županiji, ali i šire. Cilj Akademije je promicanje nacionalne kuhinje, njegovanje
kulture jedenja te očuvanje hrvatske gastrobaštine i tradicijskog načina spravljanja
hrane. Članovi Akademije promoviraju lokalnu kuhinju na sajmovima i manifestacijama
u Šibeniku, Zadru, Biogradu na moru, Rijeci, Motovunu, Zagrebu, Brežicama
(Slovenija), Bezdanu (Srbija). Sudjeluju na brojnim natjecanjima, a na natjecanju
Hrvatskog kuharskog saveza (2015.) osvajaju zlatnu medalju u 2 od 3 kategorije
26
(kategorija: hladno predjelo i kategorija: glavno jelo). Etno kulinarska akademija (Bistro
Kod bake) priprema i poslužuje tradicionalna jela bilogorske i moslavačke kuhinje
(takozvane moslavačke oblizeke), lovačke specijalitete, jela iz „bakine kuhinje“ i druga
probrana jela. U nastavku su navedeni samo neki od specijaliteta koje je moguće
kušati: špek fileki, pesto od srijemuša, špekmez, riblji paprikaš, šaran na rašljama, čips
od soma, rižoto s gljivama, rižoto od šarana i šparoga, jelenji gulaš, čobanac od divljači,
žganci s kiselim vrhnjem, bakina juha...
Hranu, piće, napitke i slastice turisti, izletnici i stanovnici mogu konzumirati i u Hotelu
Garić i Ugostiteljskoj sali obitelji Glavaš. Potonja je uređena u tradicionalnom (etno)
stilu i poslužuje jela kontinentalne kuhinje, pretežito moslavačke. U gastro ponudi
Hotela Garić posebno mjesto zauzimaju specijaliteti od divljači (ragu od divljači, gulaš
od divlje svinje, vepar u tamnom umaku s bijelim žgancima) i slatkovodne ribe (pastrva
sa žara, šaran na rašljama, som u umaku od kopra).
Ovdje treba istaknuti i Obiteljsko imanje Poljak koje posljednjih godina intenzivno
radi na izgradnji i uređenju sadržaja za potrebe ruralnog turizma. Imanje se nalazi u
naselju Dišnik, na trasi Tematskog turističkog puta „Stazama Graničara“, okruženo
šumama, poljima, brežuljcima i vinogradima. Objekti u sklopu imanja uređeni su u
27
tradicionalnom (etno) stilu. U prostranoj sali koja će se uskoro staviti u funkciju
restorana s autohtonom kuhinjom, ugođaj doma postignut je prirodnim materijalima
– zidovi obloženi opekom, drveni podovi, strop ukrašen drvenim gredama, veliki zidani
kamin, ručno rađeni namještaj – a poseban šarm cijelom prostoru daju unikatni
predmeti, neovisno imaju li funkcionalnu ili dekorativnu ulogu. Daljnja ulaganja obitelji
Poljak biti će usmjerena na uspostavljanje velikog broja turističkih sadržaja (apartman,
bazen), pri čemu će se najzahtjevnija investicija odnositi na uređenje i opremanje
destilerije. Ideja je posjetiteljima omogućiti da u jedinstvenom ambijentu dožive
cjelokupan proces proizvodnje rakije i drugih voćnih prerađevina.
2.5. Obilježja turističke potražnje
Pod turističkom potražnjom podrazumijevamo osobe koje sudjeluju u turističkim
kretanjima, ali i osobe koje se žele uključiti u ista kako bi konzumirale različite turističke
usluge i sadržaje u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, odnosno sredine u kojoj
žive i rade. Turistička potražnja – turist – određuje odnose na turističkom tržištu ili
preciznije uvjetuje ponašanje nositelja turističke ponude. Turistička ponuda mora
raspolagati turističkim, ljudskim i financijskim resursima da bi zadovoljila potrebe
postojeće potražnje odnosno poduzeti određene marketinške napore (istraživanje
tržišta, promotivne taktike) kako bi potencijalnu potražnju pretvorila u realnu i efektivnu.
28
Turizam destinacije grad Garešnica tradicionalno se veže uz posjetitelje motivirane
nekim vidom rekreacije u prirodi, posebice lovom i ribolovom te one koji putuju iz
poslovnih razloga. Brojni lovci dobro poznaju raznovrstan i bogat fond divljači
moslavačkih i bilogorskih lovišta tako da se može reći da je lovni turizam dugotrajna
pojava na ovom području. Garešnički ribnjaci koji vrve šaranima, smuđem, deverikama
i babuškama, mamac su za pasionirane ribolovce, a natjecanja u sportskom ribolovu
(kupovi Hrvatskog športskog ribolovnog saveza, Feeder liga), redovito okupljaju ribičku
elitu iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Također, Garešnica je odredište mnogih
poslovnih ljudi koji dolaze radi sklapanja poslova, pohađanja seminara i sudjelovanja
na izložbama i sajmovima ili pak zbog blizine velikih gospodarskih središta, posebice
Zagreba i Bjelovara, koja su im tada krajnja odredišta.
Prilikom analize potražnje polazi se od demografske strukture i zemlje porijekla
posjetitelja, njihovih zahtjeva i interesa, potom je važno utvrditi motiv dolaska i
očekivanja naspram destinacije, stavove i sustav vrijednosti koje poštuju i slično. Iako
je heterogenost glavna odrednica turističke potražnje, posebice ako je riječ o
segmentima tržišta specifičnih interesa, moguće je uočiti određene zajedničke socio-
demografske karakteristike tradicionalnih tržišta destinacije grad Garešnica.
U narednim (pod)poglavljima provesti će se detaljnija analiza postojeće turističke
potražnje destinacije grad Garešnica. Pritom će se obuhvatiti kvantitativni i kvalitativni
aspekti spomenute:
dolasci i noćenja turista u destinaciji
dužina boravka turista u destinaciji
motivi dolaska turista u destinaciju
LOVCI
• muškarci u dobi između 45 i 65 godina
• srednje stručne spreme i više stručne spreme
• radno aktivni
• srednje i visoke platežne sposobnosti
POSLOVNI TURISTI
• muškarci i žene u dobi između 35 i 55 godina
• srednje, više i visoke stručne spreme
• radno aktivni u proizvodnom, poljoprivrednom, trgovačkom i
uslužnom sektoru
• srednje, više srednje i visoke platežne sposobnosti
29
2.5.1. Turistički promet
Tablica 5. Dolasci i noćenja domaćih i inozemnih turista ostvareni u destinaciji grad
Garešnica u razdoblju od 2013. do 2017. godine
Godina DOLASCI NOĆENJA
Domaći Inozemni Ukupno Domaći Inozemni Ukupno
2013. 1.508 825 2.333 1.995 1.435 3.430
2014. 975 1.031 2.006 1.531 2.184 3.715
2015. 957 1.271 2.228 1.416 2.696 4.112
2016. 997 1.049 2.046 1.506 1.963 3.469
2017. 1.328 1.308 2.636 2.032 2.931 4.963
Izvor: Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Tablica 5. prikazuje dolaske i noćenja domaćih i inozemnih turista u razdoblju od 2013.
do 2017. godine. Najveći volumen turističke potražnje registriran je u 2017.
godini: 2.636 dolazaka i 4.963 ostvarena noćenja. Iako broj dolazaka i noćenja
oscilira kroz godine, zamjetan je općeniti trend porasta turističkog prometa. Usporedba
prve (2013.) i zadnje (2017.) godine promatranog razdoblja to i potvrđuje: zabilježeno
je povećanje broja dolazaka za 12,9% i povećanje ostvarenih noćenja za čak 44,69%.
Grafički prikaz u nastavku pobliže predočava stanje distribucije turističkih noćenja
ostvarenih u 2017. godini po mjesecima.
Graf 2. Ostvarena noćenja u destinaciji grad Garešnica u 2017. po mjesecima
Izvor: Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
S ožujka na travanj došlo je do znatnog porasta broja noćenja, konkretno porast od
150,4%, ali taj trend nije nastavljen i sljedećih mjeseci, štoviše do mjeseca srpnja došlo
167
225 222
556
392
336 326
531
571
471
661
505
0
100
200
300
400
500
600
700
30
je do pada broja noćenja za 41,36%. Ponovni porast noćenja uslijedio je u razdoblju
između srpnja i rujna te kasnije u studenom kada je i zabilježen najveći broj noćenja u
2017. godini (661 noćenje). Uzrok porasta broja noćenja u travnju su uskršnji praznici
te svadbene svečanosti. Porast broja noćenja u studenom je povezan i s proslavom
dana sv. Huberta, zaštitnika lovaca (3. studenog) te održavanjem manifestacije
Tradicionalni moslavački lov (krajem studenog). Općenito gledano, najveći turistički
promet ostvaruje se tijekom jesenskih mjeseci (rujan – prosinac), što je u slučaju
lovaca izravno povezano s otvorenjem sezone lova na sitnu divljač (divlje patke,
fazani) i jelena lopatara, a kod ostalih segmenata potražnje u većoj ili manjoj mjeri s
bogatim manifestacijskim programom i gospodarskim događanjima u Garešnici
i Bjelovaru (Gariglazbijada, Rally oldtimer vozila, Fišijada i riblja zabava, Rujan uz
vodu, Garešnički sajam, Jesenski međunarodni bjelovarski sajam). Broj noćenja
također ovisi o građevinskim radovima na širem garešničkom području s obzirom da
radnici koji obavljaju te radove najčešće imaju organiziran smještaj u Hotelu Garić.
Tablica 6. Prosječna dužina boravka turista u destinaciji grad Garešnica u razdoblju
od 2013. do 2017. godine
DUŽINA BORAVKA TURISTA
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Domaći 1,32 1,57 1,48 1,51 1,53
Inozemni 1,74 2,12 2,12 1,87 2,24
UKUPNO 1,47 1,85 1,84 1,69 1,88
Izvor: Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Tablica 6. prikazuje prosječnu dužinu boravka turista u destinaciji u razdoblju od 2013.
do 2017. godine. U 2013. godini turisti su se u destinaciji, u prosjeku, zadržavali 1,47
dana, u 2014. godini 1,85 dana, u 2015. godini 1,84 dana, u 2016. godini 1,69 dana, a
u 2017. godini 1,88 dana. Iz podataka je vidljivo da se turisti zadržavaju vrlo kratko,
posebice domaći, koji su u promatranom razdoblju u Garešnici boravili najviše 1,57
dana (2014.). Inozemni se turisti u destinaciji zadržavaju nešto duže (u prosjeku 2
dana). Ipak, zamjetan je porast prosječnog boravka, iako neznatan. Problem kratkog
zadržavanja turista u destinaciji proizlazi iz dominantnih motiva dolaska u istu: lov
i aktivnosti povezane s lovom, sklapanje poslova i prisustvovanje stručnim skupovima,
sudjelovanje na manifestacijama te prisustvovanje svadbenim i drugim svečanostima.
Također, za velik broj, kako domaćih tako i inozemnih turista, Garešnica nije glavna i
motivirajuća već usputna turistička destinacija. Spomenuti problem moguće je
riješiti aktiviranjem neiskorištenih turističkih resursa, uključivanjem i povezivanjem svih
razvojnih dionika kao (su)kreatora turističke ponude te kreiranjem novih motiva
dolazaka u destinaciju odnosno osmišljavanjem turističkih proizvoda, sadržaja i
programa koji uključuju komponente izvornosti, originalnosti i neponovljivosti. Takvi će
proizvodi (sadržaji) imati značajan utjecaj na autentičan doživljaj destinacije, obogatiti
će i samim time produžiti boravak turista te naposljetku osigurati njihov povratak u
destinaciju.
31
Tablica 7. Struktura turističkog prometa u destinaciji grad Garešnica prema domicilu
turista (2017.)
Država Ostvareni
dolasci
Ostvarena
noćenja
Udio u
dolascima
%
Udio u
noćenjima
%
Hrvatska 1.328 2.032 50,38% 40,94%
Italija 516 1.093 19,58% 22,02%
Njemačka 148 325 5,61% 6,55%
Rumunjska 33 281 1,25% 5,66%
Danska 54 202 2,05% 4,07%
Austrija 115 161 4,36% 3,24%
Slovenija 98 160 3,72% 3,22%
Poljska 12 107 0,46% 2,16%
Francuska 33 95 1,25% 1,91%
Srbija 57 79 2,16% 1,59%
Nizozemska 28 67 1,06% 1,35%
Švicarska 27 51 1,02% 1,03%
Ujedinjena
Kraljevina
15 50 0,57% 1,01%
Mađarska 34 43 1,29% 0,87%
Bosna i
Hercegovina
32 36 1,21% 0,73%
Češka 21 31 0,80% 0,62%
Makedonija 12 24 0,46% 0,48%
Australija 8 23 0,30% 0,46%
Slovačka 12 15 0,46% 0,30%
SAD 5 13 0,19% 0,26%
Belgija 6 10 0,23% 0,20%
Ostale europske
zemlje
3 9 0,11% 0,18%
Crna Gora 8 8 0,30% 0,16%
Ostale azijske
zemlje
4 7 0,15% 0,14%
Irska 3 6 0,11% 0,12%
Indonezija 4 5 0,15% 0,10%
Rusija 2 5 0,08% 0,10%
Južnoafrička
Republika
2 4 0,08% 0,08%
Španjolska 2 4 0,08% 0,08%
Kosovo 3 3 0,11% 0,06%
Albanija 1 2 0,04% 0,04%
Japan 2 2 0,08% 0,04%
Tunis 1 2 0,04% 0,04%
32
Turska 2 2 0,08% 0,04%
Ukrajina 1 2 0,04% 0,04%
Bugarska 1 1 0,04% 0,02%
Kanada 1 1 0,04% 0,02%
Norveška 1 1 0,04% 0,02%
Ujedinjeni
Arapski Emirati
1 1 0,04% 0,02%
Inozemni 1.308 2.931 49,62% 59,06%
Domaći 1.328 2.032 50,38% 40,94%
UKUPNO 2.636 4.963 100,00% 100,00%
Izvor: Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Podaci za 2017. godinu pokazuju sljedeće:
domaći turisti ostvarili su udio od 50,38% u ukupno evidentiranim dolascima te
40,94% u ukupnim noćenjima
prosječna dužina boravka domaćih turista je 1,53 dana
inozemni turisti ostvarili su udio od 49,62% u ukupno evidentiranim dolascima te
59,06% u ukupnim noćenjima
ključna inozemna emitivna tržišta su: Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Srbija i
Danska
najveći udio u ostvarenim inozemnim noćenjima ostvarili su turisti iz Italije,
Njemačke i Rumunjske
u destinaciji su se najviše zadržali turisti iz Poljske (8,92 dana), Rumunjske (8,51
dana), Danske (3,74 dana), Ujedinjene Kraljevine (3,33 dana), Francuske (2,88
dana), Nizozemske (2,39 dana), Njemačke (2,19 dana) i Italije (2,12 dana)
2.5.2. Karakteristike turističke potražnje
„Hrvatska“ je vodeće emitivno tržište destinacije grad Garešnica. Međutim, domaći
turisti dolaze u Garešnicu iz poslovnih razloga ili kako bi prisustvovali manifestacijama
i svadbenim i drugim svečanostima te se zadržavaju relativno kratko, u prosjeku 1,53
dana (2017.).
2016. 2017.
1. HRVATSKA 1. HRVATSKA
2. ITALIJA 2. ITALIJA
3. NJEMAČKA 3. NJEMAČKA
4. AUSTRIJA 4. AUSTRIJA
5. BOSNA I HERCEGOVINA 5. SLOVENIJA
6. RUMUNJSKA 6. SRBIJA
7. SLOVENIJA 7. DANSKA
8. MAĐARSKA 8. MAĐARSKA
33
Garešnicu posjećuju turisti iz velikog broja zemalja (središnja Europa: Austrija,
Njemačka, Švicarska; zapadna Europa: Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina, Irska;
jugoistočna Europa: Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora; izvaneuropske zemlje:
SAD, Australija, Indonezija). Ipak, već duži niz godina vrijedi isti poredak ključnih
emitivnih (inozemnih) tržišta, na prvom mjestu je Italija, a zatim slijede Njemačka i
Austrija.
Dok geografska segmentacija omogućuje kvantificiranje postojeće i potencijalne
potražnje, analiza globalnih trendova turističke potražnje pokazala je da je sve
uočljivija segmentacija turističkog tržišta na bazi aktivnosti i doživljaja. Ključne
tržišne segmente destinacije Garešnica s obzirom na sam motiv dolaska, interese i
aktivnosti koje poduzimaju u destinaciji moguće je raščlaniti kako slijedi:
izletnici (motivi: boravak u prirodi, rekreacija, prisustvovanje događanju,
razgledavanje znamenitosti)
osobe koje posjećuju prijatelje i rodbinu (motivi: odmor i druženje, zabava,
prisustvovanje svadbenoj svečanosti, „povratak korijenima“)
turisti specifičnih interesa (motivi: lov, posao, rekreacija u prirodi, biciklizam,
doživljaj sela)
Turisti specifičnih interesa predstavljaju vrlo heterogeno tržište, s ipak jednim
zajedničkim ciljem – motivom: što je moguće neposrednije upoznati suštinu
destinacije, njen identitet i način života. Povećanje udjela upravo ovog segmenta
turista, jedan je od prioriteta razvoja turizma na području grada Garešnice. U
nastavku su opisane socio-demografske karakteristike potražnje specifičnih interesa
te udio i značaj iste za turizam destinacije grad Garešnica. U narednom razdoblju
poželjno je usmjeriti se i na ostale (pod)segmente tržišta specifičnih interesa, imajući
pritom na umu receptivne faktore ponude i raspoloživu atrakcijsku osnovicu, posebice
eno gastro turiste i kulturne turiste te ostala brzorastuća tržišta, npr. birdwatchinga
(Velika Britanija, Nizozemska, Njemačka), kao i nova emitivna tržišta lovnog turizma
(Švicarska, Velika Britanija, SAD, Nizozemska).
LOVCI
Lovci troše gotovo tri puta više od drugih turista, 30% potrošnje otpada na smještajne,
ugostiteljske i izvanpansionske usluge, a 70% na odstrel divljači (u europskim lovnim
destinacijama omjer je obrnut). Lovce, uz visoku platežnu moć, karakteriziraju i
sljedeće zajedničke karakteristike: strast za lovačkim doživljajima, sposobnost
baratanja oružjem, sportske sklonosti, ljubav prema prirodi, potreba za rekreacijom u
prirodi te potreba za druženjem u specifičnom okruženju. Garešničko područje ima
dugu tradiciju lova, a interes inozemnih lovaca je velik. Raznolikost i dinamika reljefa,
bogat fond divljači i kapitalno i atipično rogovlje srneće divljači privlače lovce iz
susjednih zemalja (Slovenija, Italija, Mađarska), ali i cijele Europe (Danska,
Nizozemska, Belgija). Lovci iz Italije, koji predstavljaju ključno tržište destinacije i
imaju udio od 39% u inozemnim dolascima (odnosno preko 19% u ukupnim turističkim
34
dolascima), preferiraju lov na sitnu te jelensku i srneću divljač, dok lovci iz Austrije,
Njemačke, Francuske i Nizozemske love krupnu divljač posebice divlje svinje. Iako
im je primaran motiv dolaska u destinaciju lov i boravak u prirodi, lovci iskazuju sve
veći interes za eno-gastronomsku ponudu kraja te određene kulturne sadržaje u
destinaciji.
POSLOVNI TURISTI
Prosječan poslovni turist starosne je dobi od 30 do 55 godina, visoko je obrazovan,
živi u gradu, često putuje (u prosjeku 23 puta godišnje), rezervira smještaj putem
Interneta, zahtjeva profesionalnu uslugu te je iznimno kritičan. Poslovnim turistima
posebno je važan osjećaj sigurnosti te raspoloživost popratnih sadržaja poput
wellnessa, gastronomske i enološke ponude te sportskih sadržaja. Zahvaljujući blizini
poslovnih emitivnih tržišta, relativno dobroj prometnoj povezanosti i gospodarskim
događanjima i sajmovima u okolici, Garešnica je odredište individualnih i korporativnih
poslovnih putnika. Poslovni turisti odsjedaju u hotelu Garić koji raspolaže prostorom i
infrastrukturom za organiziranje i održavanje manjih skupova i stručnih predavanja.
Poslovni ljudi iz Hrvatske u hotelu se zadržavaju vrlo kratko (1 noćenje), dok
poslovni gosti iz inozemstva (Austrija, Slovenija) ostaju, u prosjeku, od 1 do 3
dana. Najčešći motiv dolaska su sastanci s ciljem sklapanja poslova, prodajne
aktivnosti, prisustvovanje stručnim prezentacijama i edukacijama te nastupi na
sajmovima. Većina gostiju zahtjeva profesionalnu uslugu, privatnost i komfor te
pokazuje interes za sadržaje u hotelu i manifestacije u destinaciji. U hotelu i ostalim
smještajnim objektima odsjedaju i građevinski radnici (Rumunjska, Poljska) koji
rade (privremeno) na širem garešničkom i bjelovarskom području.
CIKLOTURISTI
Prosječan cikloturist je osoba između 45 i 55 godina, srednje ili visoko obrazovana,
više platežne moći. Cikloturisti često putuju u paru ili manjim grupama (do 5 osoba),
iznimno im je bitna sigurnost ceste, označenost rute, ljepota krajolika i raspoloživost
bike&bed smještaja. Zahvaljujući blago valovitom reljefu, kulturološki raznolikom
krajoliku i očuvanom okolišu, područje Garešnice pogodno je za razvoj cikloturizma.
Destinacijom grad Garešnica prolaze vizualno atraktivne i adekvatno obilježene rute:
Kružna županijska biciklistička ruta i Kapilarna cikloturistička ruta. Županijska se ruta
na kratkoj dionici od Trnovitičkog Popovca do Gornje Garešnice preklapa s
Međunarodnom rutom Balaton – Lonjsko polje. Kapilarna ruta je izazovnija zbog
savladavanja većih nadmorskih visina te ima svojevrsnu „tematsku komponentu“, jer
slijedi liniju kretanja Graničara uobličenu u Tematski turistički put „Stazama Graničara“.
Biciklističke rute su opremljene info tablama, drvenim sjenicama, solarnim klupama,
stalcima za bicikle te urbanom opremom. Koristi ih velik broj biciklista rekreativaca,
ali i pasioniranih cikloturista. Istočni dijelovi Moslavačke gore s mjestimično oštrijim
reljefom i gustim šumama pružaju mogućnosti za brdski biciklizam (mountain biking),
što su već prepoznali zaljubljenici u ovaj vid rekreacije.
35
RURALNI TURISTI (AGROTURISTI)
Turisti koji odmor provode u ruralnim područjima su dobro obrazovane osobe, mlađe i
srednje dobi, srednje ili visoke platežne moći, traže kvalitetnu uslugu te velik izbor
pratećih sadržaja. Ruralni turisti putuju s obitelji ili prijateljima, preferiraju boravak na
obiteljskim gospodarstvima (agroturizam), a aktivnosti koje poduzimaju tijekom
boravka su neplanirane i spontane – šetnja, vožnja biciklom, jahanje, hranjenje
životinja, ribolov, piknik... Garešnica je destinacija s velikim potencijalom za razvoj
ruralnog turizma posebice agroturizma. U mogućnosti je pružiti jedinstveni doživljaj
sela: boravak na obiteljskim gospodarstvima, sudjelovanje u sezonskim poslovima,
kušanje lokalnih specijaliteta... Posjeti izletnika i individualnih inozemnih
posjetitelja (s područja središnje Europe: Austrija, Njemačka, Švicarska)
pretežito su motivirani kulturom života i rada moslavačkog područja. Dodatno,
posljednjih nekoliko godina zamjetan je razvoj pčelarskog turizma – apiturizma kao
posebnog vida ruralnog turizma. Pčelarska gospodarstva već duži niz godina „otvaraju
svoja vrata“ pčelarima hobistima, izletnicima i školskim ekskurzijama. Ipak, OPG
obitelji Balja najspremniji je pružiti cjeloviti sustav doživljaja u okviru ovog vida turizma.
Stoga se turisti u apartmanu OPG Balja, u prosjeku, zadržavaju 4,89 dana.
2.6. Turistički resursi i atrakcije
Turizam se može razvijati samo u područjima koja posjeduju potencijalne ili realne
turističke atrakcije, iz čega slijedi zaključak da turističke atrakcije u turističkom
gospodarstvu imaju funkciju „sirovine“, tj. da su njegov temeljni resurs. Više srodnih
turističkih atrakcija koje karakterizira visok stupanj međusobne homogenosti moguće
je nazvati faktorima atraktivnosti turističke destinacije. Turistički resursi i atrakcije
moraju imati visok stupanj privlačnosti kako bi svojim svojstvima i karakteristikama
privukli određeni segment turističke potražnje.
Turistička atrakcijska osnova temeljna je sirovina za osmišljavanje i
unaprjeđivanje turističkog proizvoda grada Garešnice. Pritom je potrebno naglasiti
ono što ovo područje čini drugačijim i posebnim u odnosu na ostale destinacije
kontinentalne Hrvatske, a to su u prvom redu lovišta, slatkovodne površine, folklor,
običaji i gastronomija. Atrakcije, bile one potencijalne ili realne, nedvojbeno određuju i
uvjetuju strukturu optimalnog destinacijskog turističkog proizvoda. Stoga je vrlo važno
na početku svakog razvojnog ciklusa identificirati, evidentirati i vrednovati (evaluirati)
sve turističke resurse i atrakcije u destinaciji.
Kao metodološki okvir za identifikaciju i analizu resursa i atrakcija korištena je
sljedeća klasifikacija:
prirodni resursi
kulturno-povijesna baština
događaji i manifestacije
kultura života i rada
36
znamenite osobe
sportsko-rekreacijske građevine i tereni
turističke staze, putovi i ceste
2.6.1. Prirodni resursi
Za prirodnu resursnu osnovicu garešničkog područja znakovita je slikovitost pitomih
obronaka i vinograda, bujnost šuma, raznolikost životinjskog svijeta, brojnost
slatkovodnih površina te kvaliteta lovišta. Prirodna vegetacija dobro je očuvana, sa
šumama u višim predjelima te oranicama, livadama, pašnjacima i vinogradima na
padinama i u nizinama. Obronci Moslavačke gore obrasli su bjelogoričnim šumama,
travama i kultiviranom vegetacijom, a dolina rijeke Ilove omeđena najkvalitetnijim
šumama hrasta lužnjaka, graba, poljskog jasena i crne johe. Vodene površine –
ribnjaci, rijeke, jezera, potoci, bare i močvarni tereni – zauzimaju više od 160 hektara.
Gotovo sve ribnjake puni rijeka Ilova. Rijeka Garešnica je kratkog toka i uskog korita,
a nastala je istjecanjem iz umjetnog jezera u Podgariću. Na svom putu probija se kroz
livade, šumarke i slikovita moslavačka sela, prilikom ulaska u područje Grada protječe
pored jezera Skresovi, da bi se na kraju ulila u rijeku Ilovu. Lovišta Garešnice
prostrana su i bogata divljači, a često ih krasi i epitet – najkvalitetnija. Prostiru se na
šume, livade, oranice i doline, gdje u slobodnoj prirodi obitavaju sve autohtone vrste
sitne i krupne divljači: jelenska i srneća divljač, divlje svinje, zečevi, fazani, divlje patke
i ostala sitna divljač od koje su najpoznatije prepelice i šljuke.
Prirodna staništa osobite biološke i krajobrazne vrijednosti te ugrožene i rijetke
biljne i životinjske vrste na području Garešnice od prosinca 2014. godine nalaze
se pod zaštitom Europske unije. Pravni temelj za zaštitu prirode u Europskoj uniji
predstavljaju dvije direktive – Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore
(Council Directive 92/43/EEC) i Direktiva o zaštiti divljih ptica (Council Directive
2009/147/EC) kojima je uspostavljena ekološka mreža NATURA 2000. Direktiva o
staništima najvažniji je i najzahtjevniji propis Europske unije u području zaštite prirode,
a navodi oko 200 životinjskih i 500 biljnih vrsta čija staništa zahtijevaju zaštitu, posebno
ističući vrste i staništa koja zahtijevaju žurne mjere zaštite. Direktiva o pticama
usmjerena je na zaštitu, upravljanje i nadzor nad divljim pticama te njihovim
gnijezdima, jajima i staništima na području Europske unije, a posebno vodi računa o
močvarnim područjima od međunarodne važnosti.
Cilj NATURE 2000 je osigurati dugoročni opstanak najvrjednijih i najugroženijih vrsta i
staništa. Njezin značaj ogleda se u tome što predstavlja koncept koji po prvi put
ujedinjuje sve zemlje članice Europske unije u zajedničkom nastojanju (i unutar istih
zakonskih okvira) da zaštite staništa i ugrožene vrste duž njihova prirodnog područja
rasprostiranja, neovisno o nacionalnim ili političkim granicama.
Republika Hrvatska jedna je od triju europskih zemalja s najvećom biljnom
raznolikošću. Ekološka mreža obuhvaća 15,42% obalnog mora i 36,73% kopnenog
37
teritorija. Sa 793 NATURA 2000 područja, veoma je važna kockica u europskoj
slagalici ekološke mreže.
Na području Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se ukupno 17 NATURA 2000
područja, od toga 14 područja očuvanja značajnih za divlje svojte i stanišne
tipove tzv. POVS područja te 3 područja očuvanja značajna za ptice tzv. POP
područja. Ukupna površina NATURE 2000 na području Županije iznosi 147.687,1 ha,
što čini 55,68% od ukupne površine Županije.
NATURA 2000 NA PODRUČJU GRADA GAREŠNICE
Ekološkom mrežom obuhvaćeni su dijelovi sljedećih naselja:
Garešnica, Tomašica, Kajgana, Hrastovac, Uljanik, Ciglenica i Kaniška Iva
Slika 3. Natura 2000 na području grada Garešnice
Izvor: http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/
LOKALITETI NA KOJE SE PRIMJENJUJU ODREDBE DIREKTIVE O ZAŠTITI
PRIRODNIH STANIŠTA I DIVLJE FAUNE I FLORE
RIJEKA ILOVA (HR2001216)
površina: 805,1 ha
38
karakteristike: opskrbljuje ribnjake Končanica, Poljana, Hrastovac vodom, obrasla
vlažnim livadama i poplavnim šumama visoke kvalitete (Ilovski lug, Ilovski dol)
zaštićene vrste:
vodozemci: crveni mukač
riblje vrste: bolen, paklare, gavčica, bjeloperajna krkuša, plotica, zlatni vijun
sisavci: europski dabar i europska vidra
RIBNJACI POLJANA (HR2000438)
površina: 1.602,5 ha
karakteristike: smješteni duž rijeke Ilove od naselja Hrastovac do Marinog Sela,
omeđeni poplavnim šumama hrasta lužnjaka i obradivim površinama
zaštićene vrste:
biljne vrste: močvarna vegetacija na površini od 1.500 hektara
sisavci: europska vidra
LOKALITET NA KOJI SE PRIMJENJUJU ODREDBE DIREKTIVE O ZAŠTITI
DIVLJIH PTICA
POILOVLJE S RIBNJACIMA (HR100010)
površina: 13.571,5 ha
karakteristike: obuhvaća tri kompleksa šaranskih ribnjaka (Končanica, Poljana,
Hrastovac)
zaštićene vrste:
ptičje vrste: 62 vrste ptica (crnoprugasti trstenjak, vodomar, patka lastarka, patka
žličarka, patka kržulja, patka zviždara, divlja patka, patka pupčanica, patka
kreketaljka, divlja guska, guska glogovnjača, orao kliktaš, čaplja danguba, žuta
čaplja, glavata patka, krunasta patka, patka njorka, bukavac nedogled, patka
batoglavica, bijelobrada čigra, crna čigra, bijela roda, crna roda, eja strnjarica, eja
močvarica, eja livadarka, crvenokljuni labud, crvenoglavi djetlić, sirijski (seoski)
djetlić, crna žuna, velika bijela čaplja, mala bijela čaplja, crvenonoga vjetruša,
bjelovrata muharica, crna liska, šljuka kokošica, sivi ždral, orao štekavac, čapljica
voljak, rusi svračak, sivi svračak, crnorepa muljača, šumska ševa, modrovoljka,
crna lunja, patka gogoljica, veliki pozvizdač, gak kvakavac, orao ribič, škanjac osaš,
pršljivac, siva žuna, čaplja žličarka, siva štijoka, riđa štijoka, kokošica, obična čigra,
crna prutka)
39
Slika 4. Poilovlje
Autor fotografije Mario Pizent
Pored prirodnih sastavnica (staništa i vrste) koje su zaštićene Uredbom o ekološkoj
mreži, Prostornim planom Bjelovarsko-bilogorske županije (prema prethodno
izrađenoj Stručnoj podlozi zaštite prirode za reviziju Prostornog plana Bjelovarsko-
bilogorske županije) i Prostornim planom uređenja grada Garešnice, evidentirane su
prirodne vrijednosti za koje se predlaže zaštita kako slijedi:
u kategoriji spomenik parkovne arhitekture – pojedinačno stablo: hrast lužnjak kod
crkve u Tomašici
u kategoriji park-šuma: šuma Žirovnjak
U nastavku su izdvojene turistički valorizirane prirodne atrakcije, što u smislu
izgrađenosti turističke infrastrukture, što u smislu generiranja izletničke i turističke
potražnje.
PRIRODNE ATRAKCIJE KATEGORIJA TURISTIČKE VAŽNOSTI
LOVIŠTA
DRŽAVNA LOVIŠTA:
VII/5 Gradina – Krnjača
VII/15 Zapadna Garjevica
VII/18 Trupinski – Pašijanski gaj
40
DRŽAVNA UZGAJALIŠTA:
VII/21 Garešnica
ŽUPANIJSKA LOVIŠTA:
VII/301 Bršljanica – Rogoža
VII/302 Zobikovac – Ilovski Lug
VII/304 Petkovača – Međuvođe
VII/305 Radmenovača – Tomašica
međunarodna
SLATKOVODNE POVRŠINE
nacionalna
RIJEKE:
Rijeka Ilova
Rijeka Nova Toplica
Rijeka Garešnica
RIBNJACI:
Ribnjaci Poljana
Ribnjaci Hrastovac
Jezero Skresovi
VINOGRADI
regionalna MOSLAVAČKO VINOGORJE:
Dišničko vinogorje
Kapeličko vinogorje
2.6.2. Kulturno-povijesna baština
Povijest Garešnice je specifična. Prapovijesni lokaliteti i stari spisi svjedoče o životu
na ovim prostorima i prije imena Garešnica. O porijeklu imena govori legenda iz 12.
stoljeća. Kako su u to vrijeme bile česte tatarske i mongolske navale, stanovnici su na
uzvisinama postavljali straže koje su, u slučaju opasnosti, zapalile vatru kako bi
upozorile stanovništvo. Od gareži (gara) tih vatri nastalo je ime Garešnica. Garešnički
kraj prošao je kroz burna razdoblja; od turskih prodora i uspostave i razvojačenja Vojne
krajine, preko partizanskog pokreta i Domovinskog rata do danas. Gospodarski
razvitak Grada temeljio se na trgovini, poljoprivredi, obrtništvu i slatkovodnom ribolovu,
a kasnije i na drvnoj i tekstilnoj industriji. Najstarije sačuvane građevine javne namjene
su katoličke i pravoslavne crkve građene u drugoj polovici 18. stoljeća. Početkom
20. stoljeća Garešnica poprima fizionomiju i značajke grada – sade se drvoredi,
oblikuje gradski park, postavlja ulična rasvjeta, grade stambene i gospodarske zgrade.
Izgradnja zgrade današnjeg Hrvatskog doma započela je 1930. godine, a svečano
otvorenje održano je 6. prosinca 1931. Omiljeno okupljalište Gareščana 20-ih i 30-ih
godina 20. stoljeća bilo je Svratište Brajdić, u tadašnjoj Šetališnoj ulici. Garešnica je
u to vrijeme imala Centar za informiranje i kulturu, kino, knjižnicu i čitaonicu, a osnivane
su i različite prosvjetne, dramske, tamburaške i pjevačke sekcije. 1956. godine
izgrađena je zgrada Doma zdravlja. U predvorju je akademski slikar Frane Baće
41
oslikao dvije velike slike u fresko-kazein tehnici, na temu početka oružane revolucije i
suradnje naroda s partizanima u garešničkom kraju. Izgled predvorja očuvan je u
izvornom obliku. Ispred Doma se nalazi kip borca s puškom, kojeg je u suradnji s
akademskim kiparom Antunom Augustinčićem izradio kipar Grga Antunac. Svratište
Garić prvi je hotelski objekt na području Garešnice (nije utvrđena točna godina
izgradnje), nedaleko kojeg je 1979. godine otvoren novi hotel – Hotel Garić. U ono
vrijeme, zahvaljujući bogatim sadržajima i visokoj B kategoriji, dobio je titulu
najmodernijeg hotela u široj okolici. Raspolagao je s ukupno 120 kreveta, a u sklopu
hotela nalazili su se aperitiv bar, kavana, slastičarnica i četverostazna kuglana.
Zaštita, obnova i adekvatna valorizacija kulturno-povijesne baštine od velikog
su značaja za očuvanje identiteta grada Garešnice. U nastavku su prikazana
kulturna dobra s najvećim stupnjem zaštite te kulturna dobra evidentirana i zaštićena
prostornom dokumentacijom.
Tablica 8. Zaštićena kulturna dobra na području grada Garešnice
NAZIV OZNAKA VRSTA KLASIFIKACIJA LOKACIJA
Crkva sv.
Apostola Tome
Z-2116 nepokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
sakralna
graditeljska
baština
Dišnik
Crkva Pohoda
Blažene Djevice
Marije
Z-2308 nepokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
sakralna
graditeljska
baština
Garešnica
Crkva sv. Jurja
Mučenika i Srca
Marijina
Z-2243 nepokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
sakralna
graditeljska
baština
Kaniška Iva
42
Crkva sv. Tome
Apostola
Z-2247 nepokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
sakralna
graditeljska
baština
Tomašica
Crkva sv.
Paraskeve
(Petke)
Z-2246 nepokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
sakralna
graditeljska
baština
Trnovitički
Popovac
Crkva sv. Oca
Nikolaja
Z-1914 nepokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
sakralna
graditeljska
baština
Velika
Bršljanica
Crkva sv. Jovana Z-2245 nepokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
sakralna
graditeljska
baština
Veliki
Pašijan
Crkva sv.
Apostola Luke
Z-1912 nepokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
sakralna
graditeljska
baština
Veliko
Vukovje
Zgrada u Uljaniku P-5436 nepokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
profana
graditeljska
baština
Uljanik
Orgulje u Crkvi
Pohoda Blažene
Djevice Marije
Z-3738 pokretno
kulturno dobro –
pojedinačno
sakralna građa Garešnica
Izvor: Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Bjelovar NAPOMENA: Konzervatorski odjel u Bjelovaru nadležno je tijelo Ministarstva kulture za
poslove zaštite i očuvanja kulturne baštine na području Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-
križevačke županije. Podaci spomenutog Odjela korišteni su kao referentni i isključivi.
Na području grada Garešnice Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zaštićeno
je 9 nepokretnih kulturnih dobara – 8 sakralnih građevina i 1 profana građevina – te
1 pokretno kulturno dobro. Navedena kulturna dobra upisana su u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske, javnu knjigu kulturnih dobara koju vodi Ministarstvo
kulture, odnosno uvrštena na Listu zaštićenih kulturnih dobara.
CRKVA SV. APOSTOLA TOME (DIŠNIK)
Jednobrodna je, svođena građevina pravokutnog tlocrta s užim pravokutnim svetištem
i zvonikom nad zapadnim pročeljem. Sagrađena je 1746. godine u baroknoj tradiciji,
no način gradnje i oblik pojedinih otvora upućuje na mogućnost ranijeg
srednjovjekovnog porijekla crkve. Zanimljiv detalj oblikovanja eksterijera predstavlja
djelomično očuvan zidni oslik. U crkvi su sačuvane i dvije povijesne kompozicije slikara
Joakima Markovića (Bizantski car dopušta naseljenje Hrvata i Srba na Balkanski
poluotok i Naseljeni Srbi u Hrvatskoj primaju privilegije od austrijskog cara Rudolfa II.
1612. godine).
43
CRKVA POHODA BLAŽENE DJEVICE MARIJE (GAREŠNICA)
Jednobrodna građevina, kvadratičnog svetišta zaključenog polukružnom apsidom, sa
sakristijom s južne strane te zvonikom ispred glavnog, zapadnog pročelja. Crkva nosi
barokna obilježja. Ima pet oltara. Izgradnja je započela 1750. godine, a dovršena je
1753. godine. Prema predaji, sagrađena je pretežno od materijala srušenog grada uz
Ilovu zvanog Dijanovac. Zbog djelomično sačuvanog inventara iz 18. stoljeća, crkva je
već 1962. godine evidentirana kao spomenik kulture, a 1964. godine stavljena pod
zaštitu Konzervatorskog zavoda. Crkva je prošla kroz značajniju obnovu interijera
2017. godine: postavljene su masivne drvene klupe, a pod je popločen istarskim
kanfanar kamenom.
CRKVA SV. JURJA MUČENIKA I SRCA MARIJINA (KANIŠKA IVA)
Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim zaobljenim svetištem uz koje je s
južne strane smještena sakristija i dograđen prizemni aneks. Zvonik je podignut s južne
strane pročelja. Unutrašnjost je svođena baroknim križnim svodom s pojasnicama koje
se nastavljaju u pilastre uz bočne zidove. Pjevalište (kor) je poduprto dvama stubovima
te ograđeno ravnom zidanom ogradom. Crkva je sagrađena 1758. godine, a zvonik
1829. godine. Crkveni inventar potječe s početka 20. stoljeća, izuzev slike sv. Jurja i
slike sv. Valentina iz 1864. godine te orgulja iz 1860. godine.
CRKVA SV. TOME APOSTOLA (TOMAŠICA)
Jednobrodna barokna građevina s pravokutnim svetištem zaključenim stiješnjenom
apsidom, sa sakristijom smještenom sa sjeverne strane te zvonikom ispred glavnog,
zapadnog pročelja. Crkva je na istočnoj strani poduprta s dva kontrafora. Svođena je
baroknim križnim svodom u svetištu ukrašenom štukaturama. Sagrađena je 1755.
godine. Važno je svjedočanstvo vjerskog (katoličkog) života u okvirima naselja koje je
po svecu zaštitniku (sv. Toma) dobilo i ime (Tomašica). Danas se pod župnom crkvom
nalazi zazidana kripta.
CRKVA SV. PARASKEVE (TRNOVITIČKI POPOVAC)
Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim zaobljenim svetištem i zvonikom
nad glavnim zapadnim pročeljem. Smještena je na blago povišenom položaju uz cestu
unutar naselja. Lađa je natkrivena lažnim bačvastim svodom, a svetišta polukupolom.
Drveno pjevalište (kor) nalazi se uz zapadni zid i poduprto je dvama nosačima,
ograđeno drvenom ogradom. Dvostrešno krovište pokriveno je crijepom, a zvonik
limenom kapom. Najvredniji dio inventara je drveni ikonostas s dva niza ikona. Crkva
je sagrađena 1752. godine i nosi obilježja baroka. Obnavljana je početkom 20. stoljeća.
CRKVA SV. OCA NIKOLAJA (VELIKA BRŠLJANICA)
Jednobrodna građevina s užim polukružno zaključenim svetištem i zvonikom nad
zapadnim pročeljem. Prostor broda svođen je češkim svodom, dok je svetište
odijeljeno ikonostasom i nadvišeno polukupolom. Ikonostas ima četiri reda ikona (50-
ak ikona) i predstavlja prijelaz s tradicionalnog zografskog na barokno slikarstvo. Crkva
tipološki pripada sakralnoj arhitekturi 19. stoljeća (1845.) sa sačuvanim inventarom
44
manastira Bršljanac, uključujući časnu trpezu od crvenkasto-smeđeg mramora. Ploča
trpeze leži na pet stiliziranih stupova. Crkva je obnovljena 2000. godine.
CRKVA SV. JOVANA (VELIKI PAŠIJAN)
Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim, izduženim svetištem i poligonalno
zaključenom apsidom. Zvonik je postavljen u središnjoj osi ispred glavnog pročelja.
Unutrašnjost je natkrivena lažnim bačvastim svodom. Pjevalište (kor) uz zapadni zid
poduprto je s dva stuba i ograđeno zidanom ogradom. Bočna pročelja raščlanjena su
baroknim polukružnim prozorima, a zvonik i lezenama. Crkva se spominje 1334.
godine kao crkva sv. Katarine, a 1767. godine je obnovljena i pretvorena u današnju
pravoslavnu crkvu. Obnavljana je ponovno 1927. godine.
CRKVA SV. APOSTOLA LUKE (VELIKO VUKOVJE)
Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s nižim i užim, poligonalno zaključenim
svetištem te zvonikom nad glavnim pročeljem. Presvođena je češkim svodovima
odijeljenim pojasnicama. Od inventara se ističe bogat ikonostas, slikan u Beču 1862.
godine. Crkva je građena 60-ih godina 19. stoljeća te nosi stilska obilježja
kasnobaroknog klasicizma.
ZGRADA U ULJANIKU (ULJANIK)
Poluugrađena stambeno-poslovna katnica smještena u središtu longitudinalno
organiziranog naselja, uz prometnicu koja iz Garešnice vodi prema Daruvaru. Nalazi
se na kućnom broju 74. Svojom razvijenom tipologijom izgradnje te dominantnim
gabaritima nadilazi uobičajenu izgradnju naselja, unoseći elemente urbaniteta koji
upućuju na mogući razvoj Uljanika koji je reterirao u prvoj polovici 20. stoljeća. Važno
je svjedočanstvo građanskog života u okvirima naselja Uljanik te predstavlja visoke
domete lokalne zajednice na početku 20. stoljeća.
ORGULJE U CRKVI POHODA BLAŽENE DJEVICE MARIJE (GAREŠNICA)
Crkvene orgulje mehaničkog sustava, sa 6 registara i jednim manualom. Sastoje se
od dva bočna tornja i niže spojnice. Vrlo plitkim pilastrima na vanjskim osnovicama
konzolno poduprtim u postolju, nakošena su tri polja sa sviralama. U dekorativni
inventar orgulja ubrajaju se rijedak uzorak sitnih trokutastih resica pod kapitelima
pilastara te štapićaste aplikacije na njihovom trupu. Izrađene su oko 1843. godine i
imaju organološku, umjetničku i povijesnu vrijednost. Jedino su sačuvano djelo Franje
Seiblera, zagrebačkog graditelja orgulja iz doba preporoda.
Vrijedna pokretna baština, posebice građa etnografskog karaktera objedinjena je u
Zavičajnoj zbirci. Zbirka svjedoči o povijesti i društvenom razvitku Garešnice, a sastoji
se od dvije cjeline: etnografske i povijesne. Etnografska cjelina obuhvaća predmete od
zemlje (pretežito predmete lončarske proizvodnje), predmete od drveta (namještaj) te
predmete od tekstila (tradicijska ruha). U okviru povijesne cjeline nalazi se
dokumentarna građa – fotografije i kopije dokumenata – i u manjoj mjeri predmeti iz
vremena Narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije na području Garešnice.
45
Zavičajna zbirka nekoć je čuvana u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Đuro Sudeta, a danas
se nalazi u Hrvatskom domu. Nažalost, fundus zbirke nije redovito održavan, potrebno
ga je dopuniti, a zatim pronaći/urediti prostor za njegovo stalno izlaganje.
Ostala kulturno-povijesna baština Garešnice prepoznata je, valorizirana i zaštićena
mjerama prostornih planova – Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije s
pripadajućim izmjenama i dopunama Plana i Prostornog plana uređenja grada
Garešnice s pripadajućim izmjenama i dopunama Plana. Takva baština nosi oznaku
evidentirane baštine, a njeni najvrjedniji primjerci predloženi su za preventivnu,
odnosno trajnu zaštitu. Primjerice, postoji velik broj tradicijskih kuća koje su
zaštićene Prostornim planom: 21 kuća u Garešnici, 19 kuća i 22 okućnice u Velikom
Vukovju, 16 kuća u Velikom Pašijanu, 13 kuća u Hrastovcu, po 10 kuća u Kajgani i
Zdenčacu, 8 kuća u Kapelici, po 7 kuća u Malom Pašijanu i Tomašici, po 1 kuća u
Trnovitičkom Popovcu i Uljaniku. Zaštićena su i 2 kulturna krajolika, riječ je o dolini
rijeke Ilove s ribnjacima te sjeveroistočnim obroncima Moslavačke gore.
Tablica 9. prikazuje kulturna dobra koja su evidentirana i predložena za zaštitu
u kategoriji nepokretno dobro – pojedinačno.
Tablica 9. Pojedinačna nepokretna kulturna dobra na području grada Garešnice
NAZIV VRSTA KLASIFIKACIJA LOKACIJA
Župni dvor pojedinačna
nepokretna dobra
stambene
građevine
Garešnica
Zgrada u Ulici
Vladimira Nazora 3
pojedinačna
nepokretna dobra
stambene
građevine
Garešnica
Zgrada u Ulici
Vladimira Nazora 15
pojedinačna
nepokretna dobra
stambene
građevine
Garešnica
Stara škola pojedinačna
nepokretna dobra
građevine javne
namjene
Veliki Pašijan
Hrvatski dom pojedinačna
nepokretna dobra
građevine javne
namjene
Garešnica
Evangelistička
crkva
pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Velika Bršljanica
Grkokatolička
kapela Presvetog
Trojstva
pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Dišnik
Kapelica na groblju pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Hrastovac
Kapela sv. Ivana
Krstitelja
pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Kajgana
Kapela sv. Duha pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Trnovitički
Popovac
46
Kapela sv. Antuna pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Uljanik
Kapela sv. Petra i
Pavla
pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Veliki Pašijan
Kapela sv. Florijana pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Zdenčac
Poklonac pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Kaniška Iva
Raspelo pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Ciglenica,
Kapelica,
Trnovitički
Popovac,
Uljanik, Zdenčac
Dva raspela pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Dišnik, Kaniška
Iva, Tomašica,
Veliki Pašijan
Tri raspela pojedinačna
nepokretna dobra
sakralne
građevine
Garešnica
Župni dvor pojedinačna
nepokretna dobra
stambene
građevine
Kaniška Iva,
Tomašica
Stara škola pojedinačna
nepokretna dobra
građevine javne
namjene
Veliko Vukovje
Stara željeznička
stanica
pojedinačna
nepokretna dobra
građevine javne
namjene
Zdenčac
Upravna zgrada
mlina
pojedinačna
nepokretna dobra
građevine javne
namjene
Garešnica
Hrvatski seoski
dom
pojedinačna
nepokretna dobra
građevine javne
namjene
Kajgana
Hrvatski seljački
dom
pojedinačna
nepokretna dobra
građevine javne
namjene
Kaniška Iva
Bunar ispred
pravoslavne crkve
pojedinačna
nepokretna dobra
komunalno
tehničke
građevine
Uljanik
Izvor: prilagođeno prema Prostornom planu uređenja grada Garešnice
47
Tablica 10. prikazuje kulturna dobra koja su evidentirana i predložena za zaštitu
u kategoriji spomenička područja i cjeline.
Tablica 10. Spomenička područja i cjeline na području grada Garešnice
NAZIV VRSTA KLASIFIKACIJA LOKACIJA
Središnji dio
naselja
spomenička
područja i cjeline
naselja gradskih
obilježja
Garešnica
Židovsko groblje spomenička
područja i cjeline
povijesno-
memorijalna
područja i cjeline
Duhovi
Groblje spomenička
područja i cjeline
povijesno-
memorijalna
područja i cjeline
Ciglenica,
Dišnik,
Garešnica,
Hrastovac,
Kaniška Iva,
Kapelica,
Tomašica,
Trnovitički
Popovac,
Uljanik, Veliki
Pašijan, Veliki
Prokop, Veliko
Vukovje,
Zdenčac
Povijesna matrica
naselja,
tradicijski objekti s
pripadajućim
česticama
spomenička
područja i cjeline
naselja seoskih
obilježja
Gornji Uljanik
Planirana matrica
naselja,
tradicijski objekti s
pripadajućim
česticama
spomenička
područja i cjeline
naselja seoskih
obilježja
Hrastovac
Organizacija
prostora oko kapele
sv. Marije
Magdalene,
tradicijski objekti s
pripadajućim
česticama
spomenička
područja i cjeline
naselja seoskih
obilježja
Kapelica
Matrica naselja,
tradicijski objekti s
spomenička
područja i cjeline
naselja seoskih
obilježja
Kaniška Iva
48
kapelom na
uzvišenju
Ruralna cjelina uz
crkvu i župni dvor
s nizom tradicijskih
okućnica
spomenička
područja i cjeline
naselja seoskih
obilježja
Tomašica
Građevna cjelina uz
crkve
s prizemnicama
historicističkih
obilježja
spomenička
područja i cjeline
naselja seoskih
obilježja
Uljanik
Dio naselja oko
crkve i škole
spomenička
područja i cjeline
naselja seoskih
obilježja
Veliki Pašijan
Povijesna matrica
naselja s
tradicijskom
organizacijom
čestica i središnjim
prostorom oko
crkve
spomenička
područja i cjeline
naselja seoskih
obilježja
Veliko Vukovje
Crkva sv. Duha i
Obrov Grad
spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Duhovi
Prve Šovce i
Solarevac
spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Garešnica
Čavlovica-Brda spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Gornji Uljanik
Osušak spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Kaniška Iva
Manastir spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Mala Bršljanica
Berek, Gradina i
Ravnice
spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Tomašica
Osušak spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Trnovitički
Popovac
Dijanovac spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Uljanik
Gradina spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Veliki Pašijan
Krljanuše i
Paljevine
spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti i zone
Zdenčac
Dva Selišta spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Dišnik
49
Slatina i Selište spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Garešnica
Banovača spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Kajgana
Gradina spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Kaniška Iva
Konačine, Pusti
most i Vinogradine
spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Kapelica
Selište spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Mala Bršljanica
Kućišta spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Malo Vukovje
Vraćarsko Kućište spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Rogoža
Kućišta spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Uljanički Brijeg
Konačine spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Velika Bršljanica
Nadograde spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Veliki Pašijan
Crkvište spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Veliki Prokop
Podograde i
Crkveno Polje
spomenička
područja i cjeline
arheološki
lokaliteti –
toponimi
Veliko Vukovje
Park u Ulici
Vladimira Nazora
spomenička
područja i cjeline
vrtna i parkovna
arhitektura
Garešnica
Drvored u
Graničarskoj ulici
spomenička
područja i cjeline
vrtna i parkovna
arhitektura
Garešnica
Izvor: prilagođeno prema Prostornom planu uređenja grada Garešnice
50
2.6.3. Događaji i manifestacije
Na području grada Garešnice tokom cijele godine održavaju se različita događanja i
manifestacije. Događanja su uglavnom lokalnog karaktera i u funkciji unaprjeđenja
kvalitete života lokalne zajednice. Ipak, u posljednje vrijeme prepoznata su kao jedan
od dodatnih potencijala za razvoj turizma odnosno kvalitetan resurs za oblikovanje
turističke ponude destinacije grad Garešnica. Stoga se manja događanja (kazališne
predstave, koncerti, izložbe, turniri) grupiraju i objedinjuju u višednevne ili višetjedne
manifestacije. Najznačajnije manifestacije, s obzirom na sadržajnost, broj sudionika i
posjetitelja te medijski interes, su Gariglazbijada, GastroFlora i Ljeto u Bršljanici.
Gariglazbijada je prvi put održana 1994. godine, kao glazbeno-zabavna manifestacija
humanitarnog karaktera, za pomoć djeci poginulih hrvatskih branitelja. Iako je uskoro
postala dio tradicije grada Garešnice, od 2009. do 2014. godine nije održavana zbog
financijskih poteškoća pa je promjena koncepta bila nužna. Stoga su 2015. godine po
prvi put u sklopu Gariglazbijade održani Garešnički sajam, Rally oldtimer vozila i
Fišijada i riblja zabava. Već sljedeće godine zanimljive sadržaje pripremile su i razne
udruge i institucije (kulturno-umjetnički program, izložba slika, šahovski turnir).
Gariglazbijada je time uz dotadašnji zabavni karakter dobila gospodarski i kulturni
značaj te prerasla u gospodarsku, kulturnu i turističku manifestaciju. Ova dvodnevna
manifestacija danas privlači velik interes izlagača i sudionika iz cijele Hrvatske
(Bjelovar, Novska, Ivanić Grad, Šibenik, Biograd na Moru), posebice gradova prijatelja
(Vir, Orašje, Balatonlelle), kao i posjetitelja – lokalnog stanovništva, posjetitelja iz
okolnih županija i turista – a posljedično ostvaruje i značajan odjek u medijima.
GastroFlora je tradicionalna dvodnevna manifestacija u organizaciji Turističke
zajednice Sjeverna Moslavina, Grada Garešnice i Udruženja obrtnika grada
Garešnice. Ovaj spektakl cvijeća, kulture i gastronomije spoj je zelenog i plavog, jer ga
svake godine svojim prisustvom i delicijama uveličaju gradovi prijatelji iz Dalmacije.
Manifestacija redovito obiluje kulturno-umjetničkim, kulinarskim te zabavno-sportskim
sadržajima. Tokom godina različite su teme i motivi dominirali ovom raskošnom
manifestacijom, od starih zanata, klasične glazbe i narodnih plesova, preko jela starih
Graničara, primorskih specijaliteta, domaćih ekoloških proizvoda do „svemirskih“
koktela i maštovitih cvjetnih instalacija. Program GastroFlore svake je godine sve
bogatiji, a ove je godine (2018.) obuhvatila sljedeća događanja: Obrtničku gastro
izložbu, Sajam cvijeća (Izložba cvijeća u gradskom parku, Dramsko-glazbeni
program garešničkih mališana, Garešničko-šibenski stol, Kulturno-umjetnički program
u izvedbi garešničkih kulturnih udruga, Kulturno-zabavni program Katedre Čakavskog
sabora Bakarskog kraja) i Kino pod zvijezdama (Open Air Cinema).
Ljeto u Bršljanici je trotjedna manifestacija koja promovira moslavačku kulturu i
tradiciju te objedinjuje cijeli niz kulturnih, umjetničkih i sportskih događanja. Već 12
godina zaredom organizira je Povijesna udruga Bršljanica (PUB). Prvi tjedan je, u
pravilu, rezerviran za razna sportska događanja i natjecanja, dok se u drugom tjednu
organiziraju šetnje i vožnje (biciklima ili traktorima) povijesnim stazama Moslavine,
51
uz predavanja na najznačajnijim lokalitetima i okrjepu u prirodi. Zadnji tjedan obiluje
kulturno-umjetničkim i kazališnim sadržajima koji se održavaju na raznim lokacijama u
Bršljanici. Likovna kolonija redovito privuče velik broj akademskih i amaterskih
umjetnika – slikara i kipara – iz zemlje i inozemstva (Daruvar, Popovača, Zagreb,
Sisak, Sv. Martin na Muri, Austrija, Srbija). Izvode se povijesne drame i uprizorenja,
među kojima se posebno ističe scenski prikaz obrane utvrde Bršljanac od Turaka
za potrebe kojeg je izrađeno nekoliko replika graničarskih vojnih odora te replika same
utvrde. Posljednje godine održan je i Srednjovjekovni turnir odnosno natjecanje u
tradicionalnim disciplinama poput piljenja trupaca ručnom pilom, bacanja potkove i
potezanja užeta.
U nastavku slijedi popis društvenih događanja i manifestacija u gradu Garešnici tijekom
kalendarske godine 2017.
Tablica 11. Manifestacije u gradu Garešnici 2017. godine
MJESEC DATUM NAZIV
SIJEČANJ 17.01.2017. Dan Grada Garešnice
VELJAČA 26.02.2017. VI. GAF – Garešnički fašnik
TRAVANJ 17.04.2017. Uskršnja čarolija – Koncert malih
vokalnih skupina
30.04.2017. XI. Memorijal Dejana Plavšića – Izložba i
rally starih traktora
SVIBANJ 05. – 06.05.2017. GastroFlora 2017.
Obrtnička gastro izložba
Sajam cvijeća
Kino pod zvijezdama
21.05.2017. Sajam i razmjena oldtimer dijelova
27. – 28.05.2017. XIV. Marinje u Garešnici
LIPANJ 11.06.2017. VIII. Smotra dječjeg kulturnog
stvaralaštva
29.06.2017. Petrovo u Kapelici
KOLOVOZ tijekom kolovoza Ljeto u Bršljanici
Povijesna šetnja Moslavinom
Likovna kolonija
Scensko uprizorenje obrane utvrde
Bršljanac
Viteški turnir
RUJAN 01. – 03.09.2017. Gariglazbijada 2017.
Garešnički sajam
Rally oldtimer vozila
Fišijada i riblja zabava
tijekom rujna Rujan uz vodu
Kup Ilove
52
Match kup
29.09.2017. Miholje u Kaniškoj Ivi
LISTOPAD 06. – 07.10.2017. Lovno kinološki kup „Sveti Hubert“
STUDENI 29. – 30.11.2017. Tradicionalni moslavački lov
PROSINAC tijekom prosinca Advent u Gradu
Izvor: prilagođeno prema podacima Turističke zajednice Sjeverna Moslavina
2.6.4. Kultura života i rada
Područje Garešnice kulturološki je vrlo raznoliko. Obuhvaća dvije regije –
Moslavinu i Slavoniju, a po etnografskim obilježjima pripada takozvanoj panonskoj
kulturnoj zoni. Ta se pripadnost očituje na svim područjima tradicijskog života
(graditeljstvo, odijevanje, običaji, vjerovanja), a lokalne razlike i specifičnosti nastale
su zbog prirodnih i društvenih uvjeta. Početkom 18. stoljeća bježeći pred turskim
osvajanjima Srbi naseljavaju područje oko Ilove, a ekonomske migracije na ovo
područje dovode (sredinom 19. stoljeća) i Slovake, Čehe, Mađare, Nijemce, Židove i
Rome. Zbog toga je etnička, kulturna i jezična slika ovog kraja raznolika.
U nastavku će se istaknuti samo najznačajniji elementi iz sfere kulture života i rada
garešničkog područja, oni karakteristični za prošla razdoblja kao i oni vezani za
suvremeni život Garešnice.
KULTURA GRANIČARA
Na život na garešničkom području
značajno je utjecala činjenica da su se
Županija i Grad dugo vremena nalazili
u sastavu Slavonske vojne krajine
koja je sredinom 16. stoljeća
utemeljena kao obrambeni pojas u
borbi protiv Turaka. Vojna krajina je
bila granično područje Habsburške
Monarhije s posebnim vojnim
uređenjem u odnosu na unutrašnjost
države, kod kojeg su vojska i
stanovništvo bili jače vezani uz
branjeni teritorij te imali povlastice kao
naknadu za graničarsku službu.
Danas na širem garešničkom području
postoje brojni dokazi boravka vojnika
Graničara. Ostaci utvrde Bršljanac,
značajne obrambene točke
Moslavačke gore, najstariji su dokaz
Graditeljska baština:
Utvrda Bršljanac u Velikoj Bršljanici
Utvrda Pašin han (Gradina) u Velikom
Pašijanu
Šašar grad u Trnovitičkom Popovcu
Kulturna baština:
replike graničarskih odora
Gastronomska baština:
(„jela starih Graničara“)
sir sa skorupom i bijelim lukom
bijeli žganci
prežgana čorba
grakaša
pile na luku
buncek s kiselim zeljem i žutim
žgancima gibanica
kukuruzna zljevanka s kiselim mlijekom
53
obitavanja Graničara (naselje Velika
Bršljanica). U jesen 1540. osmanske
postrojbe savladavaju moslavačke
Graničare i osvajaju Bršljanac koji im
od tada služi za daljnje pljačkaške
pohode. Očuvanju baštine iz doba
Graničara posebno je posvećena
Povijesna udruga Bršljanica.
Nazivi i događaji inspirirani Graničarima:
Graničarska ulica, Garešnica
Kulturno-umjetničko društvo „Graničar“
Tematski turistički put „Stazama
Graničara“
Uprizorenje obrane utvrde Bršljanac
TRADICIJSKE KUĆE
U sjevernoj Moslavini kuće su se
gradile od debelih hrastovih dasaka –
daščare ili od brvna – brvnare, između
vertikalnih stupova ugrađivali su se
komadi kalanog drveta, a vanjska i
unutarnja strana zida obljepljivala se
blatom. Prizemnice ili kuće na
kanate imale su izduženi tlocrt i u
pravilu se sastojale od tri glavne
prostorije: ognjenke, sobe i komorke.
Primjerci takvih kuća sačuvani su sve
do danas. Naselje Hrastovac
(Eichendorf) primjer je potpuno
drugačijeg stila gradnje, naime na
mjestu tisućljetne hrastove šume
1865. godine izgradili su ga Nijemci
doseljeni iz Mađarske. Sačuvane
„švapske kuće“ svjedoci su toga
doba. Riječ je o zabatnim kućama
dvostrešnog krovišta, s ulazom u
trijem. Građene su na temeljima od
pečene opeke, dok su zidovi rađeni od
nabijene zemlje ili opeke te
kombiniranjem tih materijala, a krovna
konstrukcija od hrastovih greda.
Hrastovac redovito posjećuju potomci
bivših mještana/vlasnika kuća koji su u
potrazi za svojim korijenima.
Graditeljska baština:
prizemnice ili kuće na kanate
21 kuća u Garešnici
19 kuća u Velikom Vukovju
16 kuća u Velikom Pašijanu
10 kuća u Kajgani
10 kuća u Zdenčacu
8 kuća u Kapelici
7 kuća u Malom Pašijanu
7 kuća u Tomašici
1 kuća u Trnovitičkom Popovcu
1 kuća u Uljaniku
„švapske kuće“
13 kuća u Hrastovcu
FOLKLOR
U Moslavini se je pjevalo nakon
napornog rada, na paši, pred crkvom,
na druženjima i sijelima, i to najčešće
Folklorne skupine:
Folklorni ansambl Zdenac
Kulturno-umjetničko društvo Graničar
54
bez glazbene pratnje. Plesalo se,
najčešće drmeš, uz tamburu samicu,
violinu i berdu. Čuvari izvornih
pjesama i plesova te folklornog
stvaralaštva općenito danas su
kulturno-umjetnička društva i udruge u
kulturi. Valja istaknuti Gareš'ki
kulturni centar (GKC) koji se bavi
očuvanjem tradicijskog nasljeđa u
području plesa i glazbe, a u svome
sastavu ima dvije sekcije:
Četverogodišnju školu tambure i
Mješovitu pjevačku skupinu
MedjuWodje. GKC provodi kreativne
radionice u zemlji i inozemstvu, bavi
se istraživačkim radom, sudjeluje na
smotrama folklora i manifestacijama, a
voditelj Vjekoslav Martinić mlade
naraštaje podučava i umijeću izrade
tradicijskih glazbala. Kulturno i
umjetničko tradicijsko i suvremeno
stvaralaštvo njeguju i pripadnici
nacionalnih manjina (Česi i Srbi)
također okupljeni u udruge.
Srpsko kulturno društvo Prosvjeta
pododbor Moslavina
Udruge u kulturi:
Gareš'ki kulturni centar
Ogranak Matice hrvatske u Garešnici
Češka beseda grada Garešnica
Povijesna udruga Bršljanica
Udruga za očuvanje tradicijskih
vrijednosti Lukavac
Garešničko amatersko kazalište
Diletanti
LIKOVNA UMJETNOST
Iz Garešnice je potekao velik broj
glazbenika, umjetnika, književnika,
znanstvenika i ostalih uglednika. Grad
i danas ima nezanemarivi likovni krug,
od likovnih amatera do akademskih
slikara. Većina spomenutih umjetnika
živi i stvara u Garešnici. Treba
istaknuti modnu dizajnericu i slikaricu
Slavicu Novaković-Kovačić koja je
sa svega 14 godina izlagala na
Međunarodnoj izložbi u Bradfordu, a
njezina djela i danas pronalaze tržište
u Londonu. Mato Gereci, akademski
slikar i profesor likovne kulture, najveći
dio svog opusa posvetio je
moslavačkom pejzažu, a do sada je
priredio 20 samostalnih i više od 30
Likovni umjetnici:
Alojz Vragolović
Mato Gereci
Slavica Novaković-Kovačić
Zdravko Damjanović
Milka Prodanić
Snježana Črnko
Ružica Halilović-Pastuović
Zdravko Matijašević
Nedo Marić
Milivoj Svoboda
Ivana Kozmar
Zoran Tokić
55
skupnih izložbi. Pitomi brežuljci obrasli
vinogradima, ispresijecani vijugavim
cestama i nepregledni ribnjaci
okruženi stoljetnim šumama bili su
inspiracija i za mnoge umjetnike koji
su se zatekli u ovom kraju, poput Zore
Preradović koja u temperi slika Veliku
Bršljanicu.
PČELARSTVO (MEDARSTVO)
Tradicija pčelarstva i proizvodnje
meda na garešničkom je području
višestoljetna. Zahvaljujući očuvanom
okolišu, povoljnim pedoklimatskim
prilikama i bogatstvu medonosne
flore, uzgoj pčela postao je
tradicionalna djelatnost, a pčelinji
proizvodi važna prehrambena
namirnica. Danas na području grada
Garešnice postoji oko 50 pčelara čije
interese promoviraju Pčelarska
udruga Cvijet i Pčelarska udruga
Dr. Đuro Sulimanović. Svoj ekološki
pčelinjak imaju i učenici Osnovne
škole Garešnica, a isti im omogućuje
opskrbljivanje školske kuhinje. U
svibnju prošle godine (2017.) u okviru
pčelarskog gospodarstva obitelji Balja
otvoren je Hotel za pčele, prvi takve
vrste u Hrvatskoj. Već duži niz godina
održava se i Festival meda povodom
kojeg pčelari, pčelarske udruge i
ugostiteljski objekti izlažu jela i slastice
na bazi meda, ukrasne predmete te
razne preparate od pčelinjih
proizvoda, a koji redovito privuče velik
broj posjetitelja.
Inovativni pčelinji proizvodi:
Čokomed
Šumski med
Med s dodatkom konoplje
Med s dodatkom aronije
Med s dodatkom sikavice
Liker od meda
Melem s pčelinjim otrovom
Balzam za usne
Pčelarski „projekti“:
Festival meda
Hotel za pčele*****
Pčelinjak Osnovne škole Garešnica
2.6.5. Znamenite osobe
Uz Garešnicu je, rođenjem, osnovnoškolskim ili srednjoškolskim obrazovanjem, vezan
velik broj umjetnika, znanstvenika i književnika. Riječ je o osobama koje su svojim
56
radom i postignućima u različitim područjima javnog djelovanja obilježile hrvatsku
povijest.
Svakako treba izdvojiti Ivu Robića, pjevača zabavne glazbe sa zavidnom
međunarodnom karijerom. Naime, svojim bezvremenskim hitom Morgen, Robić je na
američkoj top listi pretekao Franka Sinatru i Elvisa Presleya. Bio je vrlo svestran
glazbenik, svirao je klavir, saksofon, klarinet, flautu i kontrabas. Djetinjstvo je proveo u
Garešnici gdje je pohađao pučku školu. Daljnje školovanje nastavio je u većim
gradovima, Bjelovaru i Zagrebu, a kasnije je živio na relaciji Zagreb – Opatija.
Posjećivao je rodbinu u Garešnici (obitelj Kerman), družio se s mještanima u Svratištu
Brajdić, pjevao i nastupao s lokalnim glazbenim sastavima. Nekoliko je puta održao
koncert u Hrvatskom domu u Garešnici, na poziv njegova tadašnjeg predsjednika Pere
Brnjasa. Gareščanin rodom bio je i Milojko Mike Vucelić, inženjer strojarstva koji je
svjetsku slavu stekao sudjelovanjem u NASA-inim svemirskim istraživanjima.
Zvonimir Ferenčić, poznati glumac, također je rođen u Garešnici. Ferenčić je imao
više zapaženih uloga, kako kazališnih tako i filmskih, primjerice često je tumačio likove
u filmovima čije je scenarije potpisivao Slavko Kolar, književnik i dramatičar koji vuče
korijene iz obližnjeg Palešnika. Više o spomenutim ličnostima u nastavku.
IVO ROBIĆ
Garešnica 1923. − Rijeka 2000.
Hrvatski pjevač i skladatelj; interpret šlagera; glazbenik sa zavidnom međunarodnom karijerom
Pučku školu polazio u Garešnici, srednju u Bjelovaru, školovanje nastavio u Zagrebu, počeo pjevati na Radiju Zagreb, a od 1950. na terasi Hotela Kvarner u Opatiji
Ploču Morgen (Sutra) prodao u preko milijun primjeraka („Mister Morgen“)
Nagrade: Nagrada Josipa Štolcera Slavenskog za glazbenu umjetnost (1981.); Porin za životno djelo (1997.)
Garešnica 1930. – La Jolla 2012.
Hrvatsko-američki inženjer strojarstva; projektni menadžer NASA-ine svemirske misije Apollo 11
Osnovnu školu i gimnaziju završio u Bjelovaru, pohađao Strojarski fakultet u Zagrebu, odselio u Njemačku i počeo raditi kao inženjer u Mercedes-Benz-u u Stuttgartu
Uključen u program Apollo od samih početaka (misije: Apollo 8, Apollo 11 i Apollo 13), 1969. postaje voditelj američko-sovjetskog Apollo-Sojuz programa
Nagrade: Presidential Medal of Freedom (1970.)
MIKE VUCELIĆ
57
Osim prethodno navedenih, svakako valja istaknuti i sljedeće poznate osobe:
Jaroslav Havliček (Garešnica 1879. – Zagreb 1950.) – hrvatski inženjer strojarstva
i znanstvenik (izum: parni stroj na ugljenu prašinu; istraživanja: fizikalna svojstva
pare, trenje zraka i koša u oknu kod rudarskih izvoznica (dizala); priznanje: TOP
10 osoba u povijesti energetike prema magazinu Applied Mechanics Reviews)
Dragan Bublić (Garešnica 1895. – Klagenfurt 1987.) – hrvatski književnik i
publicist (romani: Atentat (1926.), Sveti križ (1923.), Na vrbi svirala (1937.);
publicistička djela: Tamnice Stjepana Radića (1929.), Slobodni zidari (1939.), Tajna
družba (1942.))
Dušanka Popović-Dorofejeva (Garešnica 1910. – Zagreb 1988.) – hrvatska
književnica (romani: Noćne ptice (1954.), Kako smo bili sretni (1978.); zbirke
novela: Jeka stare ljubavi (1961.), Čovjek iz sna (1988.))
Boris Buden (Garešnica 1958.) – hrvatski i austrijski filozof, publicist, kulturni
kritičar i prevoditelj (radovi: Barikade I, II (1996./1997.), Kaptolski kolodvor (2001.),
Der Schacht von Babel: ist Kultur übersetzbar? (2004.), Zona prelaska – o kraju
postkomunizma (2012.))
2.6.6. Sportsko-rekreacijske građevine i tereni
Sportske građevine i tereni na području grada Garešnice u funkciji su
zadovoljavanja, prvenstveno, sportsko-rekreacijskih potreba lokalnog stanovništva te
održavanja sportskih susreta i natjecanja. U sklopu Sportskog parka Garešnica
nalaze se dvije dvorane, sportski tereni, teretana te dječji vrtić. 2010. godine otvorena
je nova dvorana, koja iako najmodernija u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nije
adekvatno valorizirana. Ipak, Sportski park objedinjuje i najrazličitije sportsko-
rekreacijske sadržaje – košarkaški teren, igralište za tenis, park-šuma, bike odmorište
– koje redovito konzumiraju turisti smješteni u nekom od obližnjih smještajnih objekata.
Garešnica obiluje površinama i terenima za rekreaciju, relaksaciju i opuštanje u
prirodnom okruženju (primjerice izletišta, parkovi, šetnice, ribnjaci). Svega stotinjak
metara od Sportskog parka, nalazi se jezero Skresovi (šetnja, ribolov, vožnja
Garešnica 1925. – Zagreb 1998.
Hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac
Diplomirao na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu, od 1956. do umirovljenja bio član Dramskog kazališta Gavella
Proslavio se ulogom Cinobera u TV seriji Gruntovčani te sinkronizacijom glasa Eustahija Brzića
TV serije: Dileme, Mejaši, Smogovci, Dirigenti i muzikaši
Filmovi: Poštar zvoni dva puta, Izbavitelj, Visoki napon, Hoću živjeti, Horvatov izbor, Stealing Heaven i drugi
ZVONIMIR FERENČIĆ
58
čamcem). Pored jezera protječe rječica Garešnica. Jezerom gospodari ŠRD „Ilova“, a
pruža mogućnosti rekreativno-sportskog ribolova tijekom cijele godine. Okruženo je
stoljetnom šumom i obradivim površinama. Mamac je za brojne ribolovce i izletnike.
Uz jezero je smještena ribarska kuća s kuhinjom i salom za manje domjenke i druženja,
kapaciteta do 50 osoba. Pored kuće se nalaze velika pečenjara, roštilj i tava. Oko
cijelog jezera uređena je staza-šetnica. Šetnica i šire područje oko jezera opremljeni
su info tablama, sjenicama, drvenim garniturama i urbanom opremom.
Lokalnom stanovništvu, izletnicima i turistima, posebno onima koji putuju s djecom,
važna je raspoloživost i uređenost parkova i ostalih zelenih oaza te površina za igru
i rekreaciju djece. Trenutno najatraktivnije dječje igralište je novoizgrađeni Apollo
park. Ovaj edukativno-zabavni park (igralište) nalazi se na livadama između naselja
Gajine i središta grada. Inspiriran je Mikeom Vucelićem, znanstvenikom rođenim u
Garešnici, inženjerom NASA-e i projektnim menadžerom američke svemirske misije
Apollo.
U nastavku su izdvojene turistički valorizirane rekreacijske površine, što u smislu
izgrađenosti turističke infrastrukture, što u smislu generiranja izletničke i turističke
potražnje.
REKREACIJSKE POVRŠINE KATEGORIJA TURISTIČKE VAŽNOSTI
Jezero Skresovi
Regionalna Ribolov
vožnja čamcem
šetnja
brzo hodanje/trčanje
piknik
Ribnjaci Poljana
Regionalna ribolov
šetnja
piknik
birdwatching
Ribnjaci Hrastovac
Regionalna ribolov
šetnja
piknik
birdwatching
Izletište na rijeci Novoj Toplici
regionalna ribolov
piknik
birdwatching
59
2.6.7. Turističke staze, putovi i ceste
Na području grada Garešnice postoji nekoliko turističkih staza i ruta koje se s
obzirom na namjenu mogu klasificirati kako slijedi:
A. PJEŠAČKE STAZE I RUTE
Tematski turistički put „Stazama Graničara“
Tematski turistički put „Stazama Graničara“ spaja se na Tematski turistički put
„Stazama lipicanaca i kune“ u Požeško-slavonskoj županiji, na Regionalni park
Moslavačku goru i Park prirode Lonjsko polje u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Zamišljen je kao poveznica turističke ponude na području kojim prolazi, a podijeljen je
u dvije cjeline i tri rute. Obje cjeline kao početnu i završnu točku imaju Sportski park
Garešnica na mjestu kojega je u 17. stoljeću bila smještena kapetanija s vojnom
postajom Krajiške vojske koju su sačinjavali pješaci (haramije), konjanici (husari) i
topnici, zajedničkog imena Graničari. TTP „Stazama Graničara“ zapravo je linija
kretanja Graničara i obrane od Turaka, a povezuje prirodne atrakcije, arheološke
lokalitete, ugostiteljske i sportske sadržaje te je prilagođen pješacima i biciklistima,
opremljen urbanom opremom i interpretacijskim rješenjima.
I. RUTA TTP-a TRASA STARE PRUGE
Dužina rute: 34,8 km
II. RUTA TTP-a SPORTSKI PARK – JEZERO SKRESOVI – KOVAČIĆ
BREG – SPORTSKI PARK
Dužina rute: 17 km
III. RUTA TTP-a
SPORTSKI PARK – JEZERO SKRESOVI – SELIŠTE –
KOVAČIĆ BREG – SPORTSKI PARK
Dužina rute: 24 km
B. CIKLOTURISTIČKE STAZE I RUTE
Kružna županijska biciklistička ruta
Kružna županijska ruta povezuje svih pet gradova u Županiji i sedam općina trasom
Bjelovar – Nova Rača – Veliki Grđevac – Grubišno Polje – Ivanovo Selo – Daruvar –
Dežanovac – Garešnica – Gornja Garešnica – Čazma – Siščani – Bolč – Gudovac –
Bjelovar. Na dionici od Bjelovara do Nevinca kao i na kratkoj dionici od Trnovitičkog
Izletište-vidikovac Čukovac
lokalna šetnja
vožnja biciklom
piknik
fotografiranje
60
Popovca do Gornje Garešnice preklapa se s Međunarodnom rutom Balaton – Lonjsko
Polje. Trasa Županijske rute većim je dijelom blago valovita, a manjim dijelom ravna,
ponajviše u zapadnom dijelu od Bjelovara do Sišćana te na prilazima Garešnici i
Grubišnom Polju. Najatraktivniji dio trase je između Čazme i Garešnice po sjevernim
obroncima Moslavačke gore, dok je atraktivnost dionice Garešnica – Daruvar znatno
umanjena intenzivnim automobilskim prometom. Ruta je adekvatno obilježena i
označena, table su informativne, pregledne i vizualno atraktivne.
Kapilarna cikloturistička ruta
Kapilarna ruta povezuje naselje Dišnik, Dišnička i Kapelička Brda s Kružnom
županijskom biciklističkom rutom te ima svojevrsnu „tematsku komponentu“, jer slijedi
liniju kretanja Graničara uobličenu u TTP „Stazama Graničara“. Karakterizira je
isprepletenost puteva – alternativni pravci koji prolaze kroz šumovito područje i okolna
naselja. Djelomično je asfaltirana, a zatim nastavlja po makadamskom i poljskom putu.
Kapilarna cikloturistička ruta zahtjeva savladavanje većih nadmorskih visina (najviša
točka: Kovačić Breg 192 m.n.v.), prolazi područjem izrazite kvalitete zraka, obiluje
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s bogatom ponudom domaćih i ekoloških
proizvoda te objedinjuje atrakcije područja (Kovačić Breg, utvrda Bršljanac, Crkva sv.
Oca Nikolaja, primjerci tradicijske arhitekture, šuma Ilovski lug, jezero Skresovi…). Na
najfrekventnijim mjestima (Garešnica, Dišnik i Kaniška Iva) uređena su bike odmorišta.
Odmorišta su opremljena pripadajućim info tablama s ucrtanim rutama te turističkim i
servisnim informacijama, sjenicama s drvenim garniturama (stol i klupe), solarnim
klupama i stalcima za bicikle.
2.7. Analiza konkurencije
Konkurentnost destinacije predstavlja njezinu sposobnost da kombinira čitav niz
elemenata, a osnovne komparativne prednosti uobliči na način da cjelovito zadovolje
želje i potrebe turističke potražnje. Konkurentnost turističke destinacije u suvremeno
se doba poima kao sposobnost kreiranja jedinstvenog turističkog doživljaja.
Destinacija je konkurentna ukoliko može zauzeti i dugoročno zadržati željenu poziciju
na tržištu. Stabilnu poziciju na turističkom tržištu mogu imati samo one destinacije u
kojima postoji razumijevanje složenosti turističkog proizvoda odnosno poznavanje niza
elemenata koji čine integralni proizvod: turistička ponuda (smještajni objekti, objekti za
prehranu); atrakcije (prirodne ljepote, kulturne znamenitosti); javna i turistička
infrastruktura (prometnice, turistička signalizacija, parkovi); i lokalna zajednica (domaći
proizvodi, gostoljubivost).
Destinacija grad Garešnica nalazi se u vrlo osjetljivoj fazi razvoja turizma, međutim istu
sudbinu dijeli većina destinacija kontinentalne Hrvatske. U ovome trenutku grad
Garešnica može se usporediti s destinacijama u okruženju koje imaju sličnu resursno-
atrakcijsku osnovicu te sličnu strukturu turista. Cilj provođenja analize je detektirati
postojeće i potencijalne konkurente odnosno pronaći odgovarajuće destinacije za
61
komparaciju u svrhu kvalitetnog odgovaranja na konkurentske pritiske i zahtjeve
potražnje.
Analizom konkurencije obuhvaćena su destinacijska područja u okruženju od
otprilike 100 kilometara, koja izravno ili neizravno strukturom i kvalitetom svoje
ponude konkuriraju ili će konkurirati destinaciji grad Garešnica. Kriteriji kojima se
vodilo prilikom odabira konkurentskih i oglednih (komplementarnih, referentnih)
turističkih destinacija: resursna osnovica (slikovit krajolik, vodene površine, graditeljska
baština), dominantni proizvodi (lovni turizam, ruralni turizam) i udaljenost od glavnog
emitivnog tržišta (Zagreb).
U nastavku su prikazana turistička ostvarenja (promet) i osnovna turistička obilježja
najbližih i po ponudi najsličnijih konkurenata: grad Kutina, grad Daruvar, područje
Lipik-Pakrac, grad Virovitica i grad Petrinja.
Tablica 12. Turistički promet grada Garešnice i destinacija u neposrednom okruženju
2016. 2017.
Destinacija Dolasci Noćenja Boravak Dolasci Noćenja Boravak
Garešnica 2.046 3.469 1,69 2.636 4.963 1,88
Kutina 4.309 6.644 1,54 5.750 9.221 1,60
Daruvar 12.005 48.632 4,05 12.010 48.219 4,01
Lipik-
Pakrac
2.520 6.735 2,67 2.365 6.366 2,69
Virovitica 2.176 4.864 2,24 2.274 5.319 2,34
Petrinja 879 2.217 2,52 1.003 2.696 2,69
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Tablica 12. donosi statističke podatke o dolascima, noćenjima i prosječnom boravku
turista u odabranim destinacijama u 2016. i 2017. godini. Po ostvarenom turističkom
prometu prednjači destinacija grad Daruvar: 12.010 dolazaka i 48.219 noćenja
(2017.). Najslabiji promet u obje promatrane godine ostvaren je u gradu Petrinji:
svega 1.003 dolaska i 2.696 noćenja (2017.). Turistička ostvarenja grada
Garešnice, po svim promatranim parametrima, najsličnija su ostvarenjima grada
Virovitice, a slabija od ostvarenja područja Lipik-Pakrac (međutim to nije slučaj ukoliko
se spomenuta dva grada razmatraju odvojeno). Turisti se u promatranim destinacijama
zadržavaju relativno kratko, a najkraće na području Kutine: 1,54 dana (2016.) odnosno
1,60 dana (2017.). Grad Daruvar i u ovom segmentu ostvaruje najbolje rezultate, turisti
se zadržavaju u prosjeku 4 dana. Potonje se može dovesti u vezu sa zdravstvenim
turizmom, dominantnim proizvodom destinacije, pa je boravak turista uvjetovan
trajanjem određenog medicinskog ili wellness programa.
62
Sada će se detaljnije sagledati osnovna turistička obilježja konkurentskih
destinacija: turistička ponuda (smještajna ponuda i ponuda hrane i pića), atrakcijska
osnovica (prirodne i kulturne znamenitosti) i dominantni turistički proizvodi.
KUTINA
Broj stanovnika 22.760 stanovnika
Turistički promet
(2017.)
5.750 dolazaka
9.221 noćenje
Smještajni objekti 8 smještajnih objekata:
1 hotelski objekt: Hotel Kutina
hostel, privatni smještaj
Ugostiteljski
objekti
5 vodećih ugostiteljskih objekata:
Restoran Moslavačka hiža
King's Pub Kutina
Restoran Servus
Bistro Titanik
Bistro Dunja
Glavne atrakcije Povijesna jezgra Kutine
Moslavački trijemovi u Crkvenoj ulici
Crkva Svete Marije Snježne
Muzej Moslavine
Vinski dvor
Moslavačka vinska cesta
PP Lonjsko polje
Turistički
proizvodi
Ruralni turizam
Aktivni odmor
Eno gastronomski turizam
Lovni turizam
DARUVAR
Broj stanovnika 11.633 stanovnika
Turistički promet
(2017.)
12.010 dolazaka
48.219 noćenja
Smještajni objekti 15 smještajnih objekata:
4 hotelska objekta: Hotel Termal, Vila Arcadia, Hotel
Mladimir, Hotel Balise
privatni smještaj
Ugostiteljski
objekti
5 vodećih ugostiteljskih objekata:
Restoran Terasa
63
Restoran Slavonija
Restoran Riblja koliba
Pizzeria Venezzia
Pizzeria Kapelica
Glavne atrakcije Zaštićena gradska jezgra Daruvara
Dvorac Janković
Dvorac Dioš
Lječilišne građevine u Julijevom parku
Stablo ginko biloba
Ribnjaci Končanica
Daruvarsko vinogorje
Turistički
proizvodi
Zdravstveni turizam
Aktivni odmor
Lovni turizam
Kulturni turizam
LIPIK-PAKRAC
Broj stanovnika 14.630 stanovnika
Turistički promet
(2017.)
2.365 dolazaka
6.366 noćenja
Smještajni objekti 4 smještajna objekta:
1 hotelski objekt: Hotel Pakrac
privatni smještaj
Ugostiteljski
objekti
4 vodeća ugostiteljska objekta:
Restoran Nada
Vinarija Ćasić
Pizzeria Tessari
Pizzeria-bar Hookah
Glavne atrakcije Kulturno-povijesna cjelina Lipika
Zdravstveno lječilišni i bolnički kompleks Lipik
Državna ergela Lipik
Tradicijska arhitektura u Gaju i Marinom Selu
TTP „Stazama lipicanca i kune“
Jezero Raminac
Izletničko-rekreacijski centar Omanovac
Turistički
proizvodi
Zdravstveni turizam
Ruralni turizam
Aktivni odmor
Kulturni turizam
64
VIROVITICA
Broj stanovnika 21.290 stanovnika
Turistički promet
(2017.)
2.274 dolaska
5.319 noćenja
Smještajni objekti 9 smještajnih objekata:
2 hotelska objekta: Hotel Šulentić i Motel Slavonska
kuća
privatni smještaj
Ugostiteljski
objekti
4 vodeća ugostiteljska objekta:
Restoran Dvorac
Restoran Lord
Restoran Srna
Restoran Bilogorski dvori
Glavne atrakcije Palača Pejačević
Dvorac Pejačević
Crkva sv. Roka
Gradski muzej Virovitica
Virovitički ribnjaci
Skijalište Rezovačke Krčevine
Virovitičko vinogorje
Turistički
proizvodi
Aktivni odmor
Lovni turizam
Kulturni turizam
Ruralni turizam
PETRINJA
Broj stanovnika 24.670 stanovnika
Turistički promet
(2017.)
1.003 dolaska
2.696 noćenja
Smještajni objekti 10 smještajnih objekata:
nema hotelskih objekata
privatni smještaj
Ugostiteljski
objekti
4 vodeća ugostiteljska objekta:
Restoran Štuka
Restoran Mlinski kamen
Gostionica Mis
Pizzeria Klobuk
Glavne atrakcije Povijesna jezgra Petrinje
Strossmayerovo šetalište
65
Galerija moderne umjetnosti Krsto Hegedušić
Utvrda Hrastovica
Rijeka Kupa
Cikloturistička adrenalinska ruta (Ruta kestena)
Petrinjsko vinogorje
Turistički
proizvodi
Ruralni turizam
Aktivni odmor
Turizam događanja
Kulturni turizam
Najvećim prihvatnim kapacitetom za smještaj turista raspolaže grad Daruvar, riječ je o
15 smještajnih objekata (uključujući 4 hotelska objekta: Hotel Termal, Vila Arcadia,
Hotel Mladimir, Hotel Balise) koji raspolažu s ukupno 522 kreveta. S druge strane kod
Petrinje se može zamijetiti izostanak hotela kao najkvalitetnije vrste smještaja, a turisti
mogu odsjesti u jednom od 10 objekata privatnog smještaja koji raspolažu s ukupno
68 kreveta. Destinacije u okruženju imaju kvalitetnu i autohtonu eno-gastronomsku
ponudu (škrlet u Kutini, češki specijaliteti u Daruvaru, jela s domaćom paprikom u
Virovitici, jela od slatkovodne ribe u Petrinji), jedino se područje Lipik-Pakrac pretežito
oslanja na brzu hranu. Sve promatrane destinacije mogu se smatrati destinacijama
ruralnog turizma i aktivnog odmora, pod kojim podrazumijevamo, prije svega,
aktivnosti poput ribolova i cikloturizma. Također, raspolažu kvalitetnom osnovicom –
zaštićene gradske jezgre, dvorci, muzeji i galerije – za razvoj različitih vidova kulturnog
turizma dok su garešničke kulturne atrakcije – sakralni objekti, primjerci tradicijske
arhitekture – uglavnom lokalnog karaktera i od usputnog interesa za turiste. Međutim,
iste (izuzev Daruvara) posjeduju nešto manje kvalitetnu i raznoliku osnovicu za razvoj
lovnog turizma, posebice u odnosu na destinaciju grad Garešnica. Visoko trofejna grla
srnjaka, skupni i pojedinačni lovovi na divlje svinje i kvalitetna ponuda sitne divljači
pozicionirali su garešnički kraj među vodeće destinacije lovnog turizma.
66
3.
PREGLED TRENDOVA NA
TURISTIČKOM TRŽIŠTU
Turizam postoji zbog ljudske potrebe za putovanjem, razmjenom iskustava, želje za
novim spoznajama, težnje ka upoznavanju mjesta i kultura koje su drugačije od
vlastite. Kad je riječ o definiranju pojma turizam, onda je bitno naglasiti da nema
jedinstvene definicije, već se ističu različiti znanstveni pristupi ovom fenomenu.
Pojam „turizam“ dolazi od engleske riječi „tour“ koja je u početku imala značenje
samo za kružno putovanje. Dinamičan rast i razvitak turizma sredinom 20. stoljeća
stavlja ga u centar mnogih stručnih i znanstvenih istraživanja. Brojni teoretičari nisu se
zadovoljili samo jezičnom definicijom riječi „turizam“, već su tragali za njezinom
znanstvenom definicijom. Do danas se pojavilo mnogo teoretsko-znanstvenih definicija
pa je moguće reći da „ima toliko definicija koliko je bilo autora koji su se znanstveno
bavili turizmom“.
U nastavku su navedene definicije turizma koje se najčešće koriste.
67
Tablica 13. Pregled definicija turizma prema različitim autorima
Autor Definicija
Hunziker i Krapf Jedna od najstarijih definicija turizma iz 1942. godine glasi:
„Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i
boravka posjetitelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne
zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana
nikakva njihova privredna djelatnost.“ Osnovne determinante
turizma prema ovoj definiciji su prostor izvan domicila i potrošnja
sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravka.
Goeldner i suradnici „Turizam je skup pojava i odnosa proizašlih iz interakcije turista,
davatelja usluga, država i lokalnih zajednica domaćina u procesu
privlačenja i ugošćivanja tih turista i drugih posjetitelja (izletnika).“
Prema ovoj definiciji postoje 4 temeljna subjekta u turizmu:
privremeni posjetitelji, poduzetnici i ostali pružatelji usluga, javni
sektor zemlje domaćina i lokalna zajednica kao domaćin.
Cooper i suradnici Definicija turizma sa stajališta turističke ponude glasi: „Turizam je
privremeno kretanje u destinacije izvan uobičajenog mjesta
stalnog boravka i rada te uključuje aktivnosti za vrijeme boravka
u destinaciji i usluge kojima se zadovoljavaju potrebe turista.“
UNWTO Danas je u većini zemalja prihvaćena opća koncepcijska
definicija turizma koju je predložio UNWTO 1994. godine s
pozicije turističke potražnje: „Turizam uključuje aktivnosti
proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene
sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog
putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi
primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.“
Izvor: obrada autora
Brojnost definicija dovela je do pojave širih grupa: nominalističke, gospodarske,
univerzalne i statističke definicije. Za potrebe ove Strategije najprimjerenija je
univerzalna definicija koju su davne 1942. godine iznijeli čuveni švicarski teoretičari
Walter Hunziker i Kurt Krapf, a koja je prihvaćena i uz male nadopune 1957. godine
objavljena od strane Međunarodnog udruženja znanstvenih i turističkih stručnjaka
(AIEST) te glasi: „Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i
boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno
prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna
djelatnost.“ Iako je naglasak i dalje ostao na gospodarskoj odnosno ekonomskoj
funkciji turizma, nastoje se obuhvatiti razne druge funkcije turizma – zdravstvena,
kulturna, obrazovna, politička i druge.
POVIJEST TURIZMA I RAZVOJ SUVREMENOG TURIZMA
Prva putovanja povezana su s pitanjima egzistencije (prehranjivanje, rat). Pojavom
novca i razvojem trgovine počela su se javljati i prva putovanja motivirana trgovinom,
stjecanjem novih znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenim razlozima. U antičko
doba javljaju se putovanja iz zadovoljstva, a osim trgovaca putuju i putopisci, državni
68
činovnici, liječnici i zabavljači. Prva masovna putovanja u srednjem vijeku potiče Crkva
organizirajući hodočašća vjernika. U to vrijeme uz ceste su se počele graditi
prodavaonice, svratišta, gostionice i ostali prateći objekti. Razdoblje humanizma i
renesanse u Europi obilježava želja za upoznavanjem novoga i doživljavanjem prirode.
Sva putovanja do sredine 19. stoljeća ne mogu se nazvati turističkim putovanjima s
obzirom da nisu postojali osnovni preduvjeti za nastanak i razvoj turizma u pravom
smislu riječi, stoga se to razdoblje može nazvati predturističkom epohom. Turistička
epoha počinje sredinom 19. stoljeća i može se podijeliti u nekoliko razdoblja. Prvo
razdoblje je od 1845. do 1875. godine, a obilježavaju ga posjete banjama, lječilištima i
kulturnim centrima. U razdoblju od 1875. do 1910. godine javljaju se prva turistička
mjesta i kapital se počinje interesirati za rastući fenomen turizma. Nakon 1910. godine
jačanjem borbe za prava radnika, u turistička se putovanja uključuju i širi slojevi
građana. Do nagle i burne ekspanzije turističkih putovanja dolazi nakon II. svjetskog
rata, a turizam postaje predmetom interesa brojnih znanstvenih disciplina, ekonomske
teorije i prakse. Sredina 20. stoljeća obilježena je razvojem prometne infrastrukture,
automobilske industrije, zračnog prometa te jačanjem radničkih prava (plaćeni godišnji
odmor, veće plaće) čime turizam postaje sve učestalijim i poprima masovne razmjere.
Masovni turizam potaknuo je razvoj u mnogim nerazvijenim krajevima, ali je
istovremeno uzrokovao i niz negativnih efekata koji se ogledaju u narušavanju izvorne
ljepote krajolika, zagađenju okoliša i drugim sociološkim, ekološkim, kulturološkim i
ekonomskim promjenama. Upravo zbog negativnih posljedica masovnog turizma 80-
ih godina 20. stoljeća sve češće se čuju zahtjevi za razvojem turizma u skladu s
načelima „održivog razvoja“ što implicira razvoj brojnih specifičnih oblika turizma kao
protuteže masovnom turizmu.
SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA
Povijesno gledano, razvoj suvremenog turizma tekao je od masovnog prema
turizmu specifičnih interesa. Naime, 80-ih godina 20. stoljeća uz pasivni odmor kao
glavni motiv, pojavljuju se sve kompleksniji novi motivi za posjet destinaciji –
zdravlje, kultura, ekologija, aktivnosti u prirodi, sport, rekreacija – uz poseban naglasak
na užitak svih osjetila, emocije i naravno, doživljaj! Osim toga, turistička kretanja nisu
primarno motivirana željom da se odsjedne u određenom hotelu ili pak blaguje u nekom
restoranu u turističkoj destinaciji, već su razlog posjete njezine atrakcije odnosno
posebnosti.
Dakle, specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim motivima koji privlače
posjetitelje u točno određene destinacije. Nastali su kao suprotnost masovnom
turizmu, iz potrebe za očuvanjem turističkih resursa poput kulture, tradicije i običaja.
Specifični oblici turizma odražavaju zahtjeve turističkih potrošača, njihove preferencije
i specifične potrebe. Navedenim potrošačima nastoje se prilagoditi turistička ponuda i
turistički proizvodi, tvoreći tako različite oblike turizma.
Danas se u svijetu može prepoznati preko 30 osnovnih specifičnih oblika turizma,
od kojih svaki zahtijeva poseban organizacijski sustav, marketinški pristup, posebno
69
dizajnirane sadržaje i kvalificiranu radnu snagu. Samo neki od njih, prikazani su u
nastavku.
OBLIK TURIZMA MOTIVI/AKTIVNOSTI
Ruralni turizam Sudjelovanje u sezonskim poljoprivrednim poslovima
(branje jabuka, košenje trave, pečenje rakije,
pripremanje zimnice), hranjenje životinja, sakupljanje
šumskih plodova, kušanje lokalnih specijaliteta,
pješačenje, jahanje, planinarenje...
Kulturni turizam Razgledavanje kulturnih znamenitosti, obilazak
muzeja i galerija, proučavanje običaja i folklora,
pohađanje tradicijskih i obrtničkih radionica,
prisustvovanje predstavama, izložbama i festivalima...
Lovni turizam Lov, razgledavanje lovišta sa čeka, rekreacija,
boravak u prirodnom okruženju, fotografiranje divljači,
obrada trofeja, pripremanje mesa divljači,
prisustvovanje lovačkim proslavama i feštama...
Cikloturizam Vožnja biciklom, rekreacija, opuštanje i boravak u
prirodi, razgledavanje prirodnih i kulturnih
znamenitosti, avantura...
Zdravstveni turizam Korištenje zdravstvenih tretmana, rehabilitacija i
oporavak od bolesti, korištenje wellness sadržaja,
opuštanje tijela i duha, bavljenje rekreacijskim
sportovima (tenis, odbojka, jahanje), konzumiranje
zdrave hrane...
Turizam događanja Prisustvovanje događanjima, manifestacijama i
koncertima, prisustvovanje festivalima i karnevalima,
upoznavanje pučkih običaja, rituala i ceremonija,
sudjelovanje na tradicijskim i kreativnim radionicama,
prisustvovanje turnirima, natjecanjima i sportskim
događanjima...
Eno gastronomski
turizam
Uživanje u vinorodnom/ruralnom krajoliku, obilazak
vinskih cesta i vinarija, kušanje i kupnja vina, rakija i
likera, obilazak restorana i konoba, degustiranje
autohtonih jela, prisustvovanje gastronomskim
manifestacijama...
Ekoturizam Boravak u netaknutoj prirodi (nacionalni parkovi,
parkovi prirode, prirodni rezervati), promatranje ptica
(birdwatching), vožnja čamcima i kajacima,
planinarenje, konzumiranje zdrave hrane...
70
Kongresni turizam Prisustvovanje poslovnim sastancima, seminarima i
konferencijama, sudjelovanje na stručnim, političkim i
znanstvenim skupovima i kongresima, nastupanje na
sajmovima, sklapanje poslova...
Vjerski turizam Posjećivanje vjerskih središta, posjećivanje svetišta i
hramova (hodočašće), obilazak i razgledavanje
sakralnih objekata, prisustvovanje vjerskim obredima i
ceremonijama...
TURIZAM KAO GLOBALNI FENOMEN
Turizam bez obzira na društvene, tehnološke, ekonomske, ekološke i političke
promjene bilježi kontinuirane stope rasta i jedna je od najprofitabilnijih i najbrže rastućih
„industrija“ današnjice. Od početka razvoja suvremenog turizma osim brojnih pozitivnih
činitelja koji su utjecali na njegov rast, turizam je bio izložen i negativnim utjecajima na
čije se djelovanje pokazao izuzetno otpornim. Prirodne katastrofe, zarazne bolesti,
terorizam, politika i gospodarske neprilike povremeno su uzrokovale manje oscilacije
u turističkim kretanjima i utjecale na usporavanje dinamike rasta, ali nisu uspjele
narušiti stalni rast turizma.
Od sredine 20. stoljeća kada je započeo razvoj suvremenog turizma, broj
međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu porastao je s 25 milijuna u 1950. godini na
1,253 milijarde u 2016. godini. Od ukupnog broja međunarodnih turističkih dolazaka
najveći dio odnosi se na Europu s ostvarenih 616,2 milijuna dolazaka (49,9% svih
međunarodnih dolazaka) u 2016. godini.
Tablica 14. Prihod od turizma i BDP zemalja EU za 2015. godinu
DRŽAVA
Devizni prihod
od turizma
u mlrd. USD
BDP
u mlrd. USD
Devizni prihod
u odnosu na
BDP u %
Danska 6,6 295,1 2,2
Finska 2,8 232,1 1,2
Irska 4,8 283,7 1,7
Švedska 12,2 493,0 2,5
UK 45,5 2.858,5 1,6
Austrija 18,3 374,3 4,9
Belgija 11,7 454,3 2,6
Francuska 45,9 2.420,2 1,9
Njemačka 36,9 3.365,3 1,1
Luksemburg 4,2 57,8 7,2
Nizozemska 13,2 750,7 1,8
Bugarska 3,1 49,0 6,4
Češka 6,0 185,2 3,3
71
Estonija 1,5 22,7 6,6
Mađarska 5,3 120,6 4,4
Latvija 0,9 27,0 3,3
Litva 1,1 41,2 2,8
Poljska 9,7 474,8 2,0
Rumunjska 1,7 178,0 1,0
Slovačka 2,4 86,6 2,7
Hrvatska 8,8 48,9 18,1
Cipar 2,5 149,3 12,8
Grčka 15,7 195,3 8,0
Italija 39,4 1.815,8 2,2
Malta 1,4 9,8 14,0
Portugal 12,6 199,0 6,3
Slovenija 2,5 42,8 5,9
Španjolska 56,5 1.199,7 4,7
EU 373,4 16.300,4 2,3
Izvor: Hrvatska gospodarska komora
Najveći udio turizma u BDP-u ima upravo Hrvatska. Zabrinjavajuće je da petina prihoda
države ovisi o jednom sektoru, pogotovo o turizmu koji je podložan raznim vanjskim
utjecajima. Podaci za 2017. dodatno potvrđuju ovisnost hrvatskog gospodarstva o
sektoru turizma i ugostiteljstva. Prema HNB-u devizni prihodi od turizma u 2017.
godini iznosili su 9,493 milijarde eura što u odnosu na 2016. godinu (8,635 milijardi
eura) predstavlja rast od 10% (858 milijuna eura). Udio deviznog prihoda od turizma u
ukupnom BDP-u iznosio je 19,6%.
Turizam ima važnu ulogu i na tržištu rada. S godišnjim prosjekom od 94.738 zaposlenih
u 2016. godini sudjelovao je u ukupnoj zaposlenosti sa 6,9%. Broj zaposlenih u ovom
sektoru od 2010. godine bilježi stalan rast. U odnosu na 2010. godinu zaposlenost u
sektoru turizma u 2016. godini se povećala za 14,9%. Prema podacima Državnog
zavoda za statistiku za 2016. godinu zaposleni kod pravnih osoba čine 66,1% (62.667
zaposlenih) ukupne sektorske zaposlenosti, dok u obrtu i djelatnostima slobodnih
profesija čine 33,9% (32.072 zaposlenih). Na razini hrvatskog gospodarstva zaposleni
u pravnim osobama u ukupnoj zaposlenosti sudjeluju sa 5,2%, a zaposleni u obrtu i
djelatnostima slobodnih profesija s 16,6%. S obzirom na sezonski karakter turističkog
sektora Hrvatske, najveća zaposlenost se bilježi u ljetnim mjesecima (lipanj, srpanj,
kolovoz), a najniža tijekom zimskih mjeseci (prosinac, siječanj, veljača).
Španjolska je vodeća europska turistička destinacija prema visini ostvarenih
prihoda u 2016. godini. Najviše dolazaka inozemnih turista iste godine ostvarile su
sljedeće države: Francuska (82,6 milijuna), Španjolska (75,6 milijuna), Italija (52,34
milijuna) te Njemačka (35,6 milijuna). Prema podacima Eurostata za 2016. godinu
najpopularnija turistička destinacija za inozemne turiste bila je također Španjolska s
72
294,6 milijuna noćenja, a slijede je Italija (199,4 milijuna noćenja), Francuska (123,9
milijuna noćenja) te Ujedinjeno Kraljevstvo (118 milijuna noćenja). Hrvatska s
ostvarenih 78 milijuna noćenja inozemnih turista nalazi se na osmom mjestu ljestvice
EU zemalja. Prema podacima DZS-a, 23 hrvatske obalne destinacije zabilježile su više
od milijun noćenja (2016.), a vodeće su Dubrovnik (3,371 milijun), Rovinj (3,329
milijuna), Poreč (2,925 milijuna), Medulin (2,410 milijuna) i Umag (1,960 milijuna).
Predviđanja Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za nadolazeće razdoblje govore
o daljnjem rastu turizma. Tako se za razdoblje od 2010. do 2030. godine predviđa rast
po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3% te dostizanje brojke od 1,8 bilijuna dolazaka do
2030. godine. S obzirom da su zadnjih godina zemlje u razvoju rasle po većoj stopi od
razvijenih ekonomija predviđa se da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Tako bi te
zemlje rasle po stopi od 4,4% godišnje, dok bi zemlje s razvijenom ekonomijom rasle
nešto sporije tj. po stopi od 2,2%. Također je vrijedno spomenuti da se, prema
predviđanjima UNWTO-a najveći godišnji rast očekuje za Hrvatsku (8,4%), Crnu Goru
(8,3%) i Tursku (5,5%).
TRENDOVI I PROMJENE NA STRANI POTRAŽNJE I PONUDE
Sve je izraženija potreba pojedinaca za učenjem, osobnim rastom i upoznavanjem
novih kultura i vrijednosti. Cijeni se identitet, različitost i posebnost. U skladu s time
„novi“ turisti žele doživljaje i priče koje će ih intelektualno unaprijediti, odgovarati
njihovom stilu života i obogatiti im iskustva. Putovanje je sve manje luksuz, a sve više
potreba, odnosno, sastavni dio života. S obzirom na opći rast educiranosti i potrebe
intelektualnog napretka, tržište se segmentira na različite načine. Tako se kao posebni
segmenti mogu promatrati ljubitelji kulture, pasionirani biciklisti, avanturisti, nautičari...
Ponuda s druge strane tome odgovara razvijajući cijelu paletu novih proizvoda kao što
su primjerice kulturni, ruralni i zdravstveni turizam. U skladu s time velika je potreba
upravljanja turističkom destinacijom koja je okvir za stvaranje takvih proizvoda.
Destinacije trebaju cjelokupnom svojom ponudom i slikom odgovarati interesima
turista. Zbog toga su važne edukacija, suradnja između interesnih skupina i jasna vizija
razvoja. Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija svakodnevno mijenja sliku
turističkog tržišta, a posebice utječe na sve elemente marketinškog miksa – proizvod,
cijena, promocija i distribucija. Internet ima sve veći značaj u promociji turističke
ponude i u odnosu na klasične promotivne alate „pokriva“ sve faze putovanja, od prvog
sanjarenja, pripreme putovanja, samog putovanja i boravka u destinaciji do povratka
kući i dijeljenja pozitivnih ili negativnih iskustava.
Trendovi na strani potražnje (sažeto):
emocionalni doživljaji – suvremenom turistu razgledavanja više nisu dovoljna, on
traži iskustva za pamćenje, želi „doživjeti“ i „osjetiti“
ekološka svijest – prirodni resursi i zaštita okoliša nalaze se u fokusu promišljanja
modernih turista
73
bijeg od svakodnevnice – prisutna je opća potreba za unaprjeđenjem kvalitete
života, raste želja da se slobodno vrijeme provede drugačije od uobičajene rutine
fleksibilnost u odabiru godišnjeg doba – sunce i more više nisu glavni motivi
putovanja
nedostatak slobodnog vremena – posao, turizam i odmor se miješaju i isprepliću
novi načini informiranja – raste upotreba Interneta i suvremenih tehnologija
novi oblici putovanja – vikend putovanja (putuje se češće, ali kraće), putovanja u
daleke destinacije, multidestinacijska putovanja (posjećuje se niz destinacija u
sklopu jednog putovanja)
Trendovi na strani ponude (sažeto):
sve veći broj destinacija – diversifikacija ponude rezultira razvojem novih
proizvoda, usluga i destinacija
tehnologija – dominacija novih tehnologija u promociji, informiranju i prodaji
(oglašavanje, brze rezervacije, booking, virtualna stvarnost)
dodatne pogodnosti uz smještaj – wellness sadržaji, konferencijski sadržaji,
tematizirana ponuda...
gastronomija – tradicijska kuhinja, makrobiotička kuhinja, zdrava hrana...
horizontalno i vertikalno povezivanje različitih subjekata u turizmu
74
4.
SWOT ANALIZA
SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji
prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene situacije ili pojave. SWOT je
akronim engleskih izraza: strengths (S), weaknesses (W), opportunities (O) i
threats (T). Ova subjektivna metoda korisna je u sagledavanju unutarnjeg i vanjskog
okruženja, pa kao takva podrazumijeva prikaz unutarnjih snaga i slabosti i vanjskih
prilika i prijetnji. Radi se o novijoj metodi (Sveučilište Stanford 1960-e i 1970-e;
Sveučilište Harvard 1969.) koja je danas široko prihvaćena u literaturi iz marketinga i
menadžmenta kao sustavan način za postizanje cilja.
SWOT analiza destinacije grad Garešnica daje jezgrovit uvid u unutarnje snage
i nedostatke destinacije te vanjske prilike i prijetnje implementaciji uspješne
strategije razvoja turizma. Izvedena je na temelju zaključaka analize unutarnjeg i
vanjskog okruženja, uključujući kvantitativnu i kvalitativnu analizu ponude i potražnje,
inventarizaciju resursno-atrakcijske osnovice, analizu trendova na turističkom tržištu i
komparativnu usporedbu s konkurentskim destinacijama. Cijeli niz informacija
75
prikupljen je i analizom postojeće strateško-planske dokumentacije, obilaskom
projektnog područja te kroz razgovor s ključnim dionicima turističkog razvoja.
Tablica 15. Prikaz SWOT analize destinacije grad Garešnica
SNAGE SLABOSTI
1. Smještajna ponuda prilagođena
tržištu specifičnih interesa
2. Autohtona gastronomska ponuda
Etno kulinarske akademije
Garešnica
3. Prvi hrvatski Hotel za pčele*****
4. Slikovitost krajolika i raznoliko
pejsažno okruženje
5. Vrhunska lovišta s visoko trofejnom
divljači
6. Močvarna i ornitološka područja od
nacionalne i međunarodne važnosti
7. Kulturna dobra pod zaštitom
Ministarstva kulture
8. Specifična kultura života i rada,
multikulturalnost, gostoljubivost
lokalne zajednice
9. Vizualno atraktivne i adekvatno
obilježene biciklističke rute
10. Odlična prometna povezanost s
gradom Zagrebom i drugim
emitivnim središtima
1. Nezadovoljavajuća struktura
turističkog prometa
2. Visok stupanj ovisnosti o jednom
turističkom segmentu (lovci)
3. Nerazvijena smještajna ponuda
agroturizma
4. Nedovoljno kvalitetna i raznovrsna
ponuda u ugostiteljskim objektima
5. Nerazvijena trgovinska ponuda
namijenjena turistima (suvenirnica,
prodavaonica domaćih proizvoda)
6. Nepostojanje destinacijske
menadžment organizacije (DMO)
7. Nepostojanje receptivne turističke
agencije
8. Kadrovska i financijska
podkapacitiranost dionika
turističkog razvoja
9. Neadekvatna turistička valorizacija
materijalnih i nematerijalnih kulturnih
dobara
10. Neadekvatna strategija marketinga i
komunikacije, na razini pojedinih
dionika i destinacije općenito
PRILIKE PRIJETNJE
1. Članstvo u Europskoj uniji i
mogućnost povlačenja sredstava iz
EU fondova
2. Jačanje gospodarske snage i
kupovne moći u Europi i regiji
3. Trend stimuliranja razvoja turizma na
makroekonomskom planu
4. Razvoj novih tehnologija i
marketinških alata
1. Porast konkurencije prilikom
kandidiranja za sredstva iz
nacionalnih izvora i EU fondova
2. Loša ekonomska i gospodarska
situacija u zemlji, Županiji i Gradu
3. Preveliko opterećenje turizma
fiskalnim zahvaćanjima (porez na
nekretnine, PDV, boravišna
pristojba)
76
5. Blizina velikih gradskih središta i
turističkih atrakcija (PP Lonjsko
polje, RP Moslavačka gora)
6. Raznovrsnost i komplementarnost
dionika zainteresiranih za razvoj
turizma
7. Pojačan interes obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava za
privređivanje u turizmu
8. Rast interesa novih emitivnih tržišta
lovnog turizma za hrvatske
destinacije
9. Rast potražnje u području posebnih
interesa (birdwatching, ekoturizam,
apiturizam)
10. Porast potražnje za ekološki
očuvanim i autentičnim
destinacijama
4. Nejasan koncept razvoja
kontinentalnog turizma
5. Fokus investicija na priobalne
destinacije
6. Tendencija iseljavanja mladih i
obrazovanih stanovnika s područja
Županije i Grada
7. Percepcija područja kao tranzitne i
izletničke destinacije
8. Zaostajanje za konkurentskim
destinacijskim područjima
9. Prijetnja ulaska novih konkurenata
10. Nezainteresiranost i nemotiviranost
dijela lokalnog stanovništva za razvoj
turizma
Izvor: izrada autora
Zaključna SWOT analiza izrađena je na temelju prethodne detaljne situacijske analize
(analiza unutarnjeg i vanjskog okruženja). Dakle, svi segmenti matrice opisani su, više
ili manje detaljno, u prethodnim poglavljima stoga će se ovdje u kratkim crtama
pojasniti samo najznačajnije stavke odnosno ukazati će se na slabosti i prijetnje koje
je potrebno detektirati i prevladati.
Temeljni problemi destinacije grad Garešnica su:
Nezadovoljavajuća struktura turističkog prometa. Proizlazi iz dominantnog udjela
domaćih turista, pri čemu dolazi samo do prelijevanja dohotka unutar nacionalnog
teritorija dok bi inozemna potražnja osigurala priljev prijeko potrebnih deviznih
sredstava te kratkog zadržavanja (prosječne dužine boravka) kako domaćih tako i
inozemnih turista.
Nepostojanje destinacijske menadžment organizacije. Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina još uvijek ne funkcionira po modelu destinacijske menadžment
organizacije (DMO). Spomenuti podrazumijeva prisutnost turističkih stručnjaka i
nositelja turističke ponude u svim tijelima turističke zajednice te integriranje razvojnih
dionika u destinacijski menadžment.
Nepostojanje receptivne turističke agencije. U destinaciji ne djeluje niti jedna
turistička agencija koja bi na sebe preuzela funkciju destinacijske menadžment
kompanije (DMK) u smislu formiranja turističkih paketa temeljenih na lokalnim
77
resursima i proizvodima. Postojanje agencije toga tipa presudno je za uspješnu
komercijalizaciju destinacijskog proizvoda.
Potencijalni rizici u razvoju destinacije proizlaze i iz prijetnji iz okruženja, primjerice:
porast konkurencije prilikom kandidiranja za sredstva iz nacionalnih izvora i EU
fondova, tendencija iseljavanja mladih i obrazovanih stanovnika s područja Županije i
Grada, zaostajanje za konkurentskim destinacijskim područjima... Iako destinacija ne
može izravno utjecati na prijetnje, već ih prihvaća kao zadane veličine koje vrše utjecaj
na njena razvojna nastojanja, kroz različite strategijske poduhvate moguće je
djelomično (u određenoj mjeri) na njih odgovoriti.
78
5.
STRATEŠKI PRISTUP RAZVOJU
TURIZMA
Na temelju rasprava o dijagnozi postojećeg stanja postignuta je opća suglasnost o
potrebi definiranja i prihvaćanja vizije turizma kao dogovorenog okvira za nadolazeći
proces promjena. Vizija, stoga, mora odražavati ključne odrednice vrijednosnog
sustava lokalne zajednice ili konkretnije, očekivanja, razvojne aspiracije i prioritete
dionika turističkog razvoja.
Novi trendovi na turističkom tržištu – mobilnost turista, novi motivi putovanja, traganje
za dodatnim iskustvima u destinaciji, porast ekološke svijesti – pogoduju destinaciji
grad Garešnica koja svoju ponudu temelji na očuvanom okolišu, cjelogodišnjoj ponudi
aktivnosti, kulturnom nasljeđu i brojnim događanjima. Da bi došlo do stvarnog pomaka
potrebno je jasno definirati ciljeve razvoja i odabrati strategije i mjere kojima će se
spomenuti realizirati.
5.1. Misija i vizija razvoja turizma
Misija ili svrha turističke destinacije obuhvaća sve ono što se želi postići razvojem
određene destinacije. Misija počiva na resursima i konkurentskim prednostima
destinacije, usklađena je s internim potencijalima, a istovremeno anticipira
79
promjene u okruženju. Izražava temeljne vrijednosti i smjernice ponašanja koje
dovode do ostvarenja zacrtane razvojne vizije. Misija turističke destinacije može se
planirati, ali i ostvariti samo pod uvjetom da se usvoji marketinški koncept pogleda na
tržište, a da turističkom destinacijom upravlja sposoban menadžment.
Imajući na umu takvu teorijsku podlogu, destinacija Garešnica donijela je realnu i
motivirajuću misiju, formuliranu na način da se razlikuje od misije konkurencije i
obuhvaća stavove svih turističkih subjekata na razini destinacije. Misija turističkog
razvoja destinacije Garešnica glasi:
Vizija predstavlja svojevrstan pogled u budućnost; projekciju budućeg poželjnog
stanja i imidža turističke destinacije. Vizija je globalna ideja vodilja, a istovjetna je
slici poželjne budućnosti kojoj teže različite interesne grupe i pojedinci uključeni u
razvoj turizma.
Svaka strategija razvoja započinje definiranjem osnovnih smjernica razvoja turizma
koje moraju biti sadržane u viziji razvoja. Vizija destinacije zapravo je ujedinjavajuća
i inspirativna slika turizma kojoj cijela destinacija teži u određenom vremenskom
razdoblju. Vizija turističke destinacije grad Garešnica mora predstaviti garešničko
područje na način na koji ga se želi vidjeti u dugoročnom razdoblju, za 10-ak godina i
mora biti temeljena na postojećim i potencijalnim atrakcijama te svim utvrđenim
snagama destinacije. Istodobno mora odgovoriti na pitanja po čemu je destinacija
Garešnica prepoznatljiva, što je razlikuje od drugih destinacija, što može pružiti bolje
od konkurencije… Ukratko, vizija je svojevrsna „nit vodilja“ koja usmjerava sve
turističke aktivnosti i određuje skup proizvoda koje će destinacija razvijati.
„Adekvatnom valorizacijom, kako prirodne tako i kulturne resursne osnovice,
stvaranjem poticajnog okruženja za razvoj poduzetništva u turizmu te
uspostavom djelotvorne organizacije za destinacijski menadžment, grad
Garešnica će privući nove turiste, a produžiti boravak postojećih te
naposljetku osigurati njihov povratak u destinaciju. Zajedničkim naporom
svih destinacijskih dionika, raditi će se na oblikovanju konkurentne turističke
ponude i uspostavljanju sustava turističkih doživljaja kako bi se, ne samo
zadovoljile, već i premašile želje i potrebe turista. Svrha svih nastojanja je
povećati zaposlenost i dohodak po stanovniku poticanjem održivog razvoja
turizma koji će Garešnici donijeti maksimalne koristi te pritom osigurati
postizanje ravnoteže između turističkog i gospodarskog razvoja i očuvanja
prirodne sredine.“
80
Slika 5. Ključne odrednice vizije turističkog razvoja
Izvor: izrada autora
Vizija razvoja destinacije grad Garešnica predstavlja usklađen, jasan i sažet
iskaz onoga što razvojni dionici, lokalna vlast i stanovnici očekuju i žele postići
u turizmu. Ključne odrednice vizije formulirane su po principu traženja i dobivanja
odgovora na četiri ključna pitanja:
1. Kakav turizam razvijati?
cjelogodišnji
ravnomjerno prostorno distribuiran
poduzetnički orijentiran
ekološki održiv
2. Koje turističke proizvode proizvoditi/nuditi?
lovni turizam
ribolovni turizam
ruralni turizam
cikloturizam
birdwatching
poslovni turizam
3. Koji su ključni razlikovni elementi u odnosu na konkurenciju?
velika koncentracija slatkovodnih površina
vrhunska lovišta
moslavački oblizeki
višestoljetna tradicija pčelarstva i medarstva
Kakav turizam razvijati?
Koje turističke proizvode proizvoditi/nuditi?
Koji su ključni razlikovni elementi u odnosu na konkurenciju?
Kako upravljati turizmom?
VIZIJA
KLJUČNE ODREDNICE VIZIJE
81
4. Kako upravljati turizmom?
odgovorno
transparentno
strateški
po principu javno-privatnog partnerstva
Na temelju svega što je prethodno navedeno, razvojna vizija destinacije grad
Garešnica može se izraziti na sljedeći način:
5.2. Sustav ciljeva i strateške smjernice u funkciji razvoja destinacije
Ciljevi se mogu definirati kao željeno stanje u budućnosti. Proizlaze iz misije,
nužno su povezani sa zacrtanom razvojnom vizijom, jasni i nedvosmisleni
odnosno pravilno strukturirani.
U uvjetima sve veće turbulentnosti sredine u kojoj se odvija turističko poslovanje,
ciljevi postaju primarna planska odluka, prema kojima se vrši usmjeravanje i
koordiniranje ukupnih aktivnosti turističke destinacije. Osnovni cilj svake turističke
destinacije je: osigurati kvalitetu turistima i dugoročnu egzistenciju lokalnoj zajednici.
Da bi došlo do turističkog i svakog drugog razvoja, prije svega treba stvoriti određene
pretpostavke (preduvjete). Osim što destinaciju treba urediti da bude ugodna za život
lokalnom stanovništvu, a zatim i za boravak turista, potrebno je poseban naglasak
staviti na izgradnju turističke infrastrukture, razvoj novih i unaprjeđenje postojećih
proizvoda, komunikaciju s postojećim i potencijalnim posjetiteljima te poglavito
učinkovit sustav destinacijskog menadžmenta. Pozivajući se na navedene činjenice i
strateške smjernice, destinacija grad Garešnica uspostavila je sljedeći sustav ciljeva:
1. Uređenje destinacije za život i posjet
2. Unaprjeđenje turističke infrastrukture i suprastrukture
„U 2023. godini destinacija grad Garešnica biti će vodeća destinacija lovnog
i ruralnog turizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, privlačna turistima
specifičnih interesa s područja cijele Hrvatske, ali i susjednih i europskih
zemalja. Kontinuirani rast potražnje biti će rezultat dobro uspostavljenog
sustava tematiziranih doživljaja, cjelogodišnje ponude aktivnosti u
autentičnom ruralnom okruženju i pažljivo osmišljenih novih
proizvoda/programa temeljenih na bogatoj prirodnoj i kulturno-povijesnoj
baštini.“
82
3. Razvoj turističkih proizvoda
4. Uspostavljanje sustava destinacijskog menadžmenta i marketinga
CILJ TURISTIČKOG RAZVOJA
Pozicioniranje destinacije grad Garešnica kao vodeće destinacije lovnog i
ruralnog turizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i šire
SUSTAV CILJEVA
CILJ 1.
UREĐENJE
DESTINACIJE ZA
ŽIVOT I POSJET
CILJ 2.
UNAPRJEĐENJE
TURISTIČKE
INFRASTRUKTURE
I
SUPRASTRUKTURE
CILJ 3.
RAZVOJ
TURISTIČKIH
PROIZVODA
CILJ 4.
USPOSTAVLJANJE
SUSTAVA
DESTINACIJSKOG
MENADŽMENTA I
MARKETINGA
Popis ciljeva, prioriteta i mjera u funkciji ostvarenja vizije turističkog razvoja
grada Garešnice dan je u nastavku.
Tablica 16. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere razvoja turizma grada Garešnice
CILJ PRIORITET MJERA
1. UREĐENJE
DESTINACIJE ZA
ŽIVOT I POSJET
1.1. Kreiranje vizualnog
sklada
1.1.1. Unaprjeđenje i
održavanje hortikulture
1.1.2. Uređenje i revitalizacija
centra grada
1.1.3. Unaprjeđenje i
održavanje smeđe
signalizacije i interpretacije
1.2. Revitalizacija javnih
površina i građevina
1.2.1. Unaprjeđenje
prometne i pješačke
infrastrukture
1.2.2. Uređenje i revitalizacija
zelenih i parkovnih površina
1.2.3. Obnova i prenamjena
građevina u javnom i
privatnom vlasništvu
2.1.1. Uređenje i održavanje
javne cikloturističke
infrastrukture
83
2. UNAPRJEĐENJE
TURISTIČKE
INFRASTRUKTURE I
SUPRASTRUKTURE
2.1. Unaprjeđenje
turističke infrastrukture
2.1.2. Uređenje i revitalizacija
sportsko-rekreacijskih
površina
2.1.3. Uređenje i širenje
mreže turističkih staza i
puteva
2.2. Unaprjeđenje
turističke suprastrukture
2.2.1. Povećanje standarda
i unaprjeđenje kvalitete
postojećih smještajnih
objekata
2.2.2. Izgradnja i aktiviranje
novih smještajnih objekata
2.2.3. Unaprjeđenje i
obogaćivanje postojeće
ugostiteljske ponude
3. RAZVOJ
TURISTIČKIH
PROIZVODA
3.1. Razvoj proizvoda
aktivnog odmora
3.1.1. Unaprjeđenje lovnog i
ribolovnog turizma
3.1.2. Razvoj cikloturizma
3.1.3. Razvoj birdwatchinga
3.2. Razvoj proizvoda
ruralnog turizma
3.2.1. Razvoj agroturizma
3.2.2. Razvoj eko-etno
turizma
3.2.3. Razvoj apiturizma
4. USPOSTAVLJANJE
SUSTAVA
DESTINACIJSKOG
MENADŽMENTA I
MARKETINGA
4.1. Unaprjeđenje sustava
upravljanja destinacijom
4.1.1. Uspostavljanje
destinacijske menadžment
organizacije (DMO)
4.1.2. Poticanje cjeloživotnog
obrazovanja destinacijskih
dionika
4.1.3. Osiguranje stručne i
tehničke pomoći investitorima
4.2. Unaprjeđenje
komunikacije, promocije i
prodaje
4.2.1. Unaprjeđenje internog
marketinga
4.2.2. Izrada planova
promocije tržišno spremnih
proizvoda
4.2.3. Poticanje osnivanja
receptivne turističke agencije
Sada slijedi detaljnija razrada prioriteta i mjera koje se namjeravaju
provesti/realizirati u razdoblju provedbe Strategije razvoja turizma grada Garešnice
2018.-2023..
84
CILJ 1. UREĐENJE DESTINACIJE ZA ŽIVOT I POSJET
Prioritet 1.1. Kreiranje vizualnog sklada
Mjera 1.1.1. Unaprjeđenje i održavanje hortikulture
Opis mjere Hortikulturalna uređenost destinacije u svakom trenutku treba
biti na zavidnom nivou. Naime, prvi dojam, a često i
cjelokupno zadovoljstvo destinacijom usko su povezani s
prirodnim ambijentom, pejzažom, građevinama, čistoćom
javnih površina i drugim fizičkim elementima prostora.
Dodatno, hortikulturalni sadržaji mogu imati presudan utjecaj
na formiranje proizvoda ruralnog i kulturnog turizma. Stoga
će se poseban naglasak staviti na hortikulturno uređenje
gradske jezgre, turističkih lokaliteta, javnih prostora, zelenih
površina, eksterijera ugostiteljskih objekata, privatnih
okućnica i vrtova. Namjera je postići stilski ujednačeno i
skladno uređenje destinacije (naglasak na očuvanje i isticanje
ambijentalno-estetskih vrijednosti i posebnosti prostora),
kako njezinih ruralnih predjela tako i urbanog prostora.
Aktivnosti održavanje cvjetne dobrodošlice na ulazu u grad
planiranje i osmišljavanje inovativnih hortikulturalnih
rješenja
uređenje i održavanje hortikulture
provođenje akcija sadnje cvijeća i ukrasnog zelenila u
svim naseljima
poticanje hortikulturnih radova na razini pojedinih nositelja
ponude
Nositelji Grad Garešnica, Komunalac d. o. o.
Ostali dionici Turistička zajednica Sjeverna Moslavina, nositelji turističke
ponude, lokalna zajednica
Očekivani učinci stvaranje atraktivnog i prepoznatljivog ambijenta
destinacije
harmonizacija hortikulture javnih i privatnih površina
revitalizacija krajobraznih i ambijentalnih vrijednosti
ruralnih naselja
doprinos vizualnom identitetu destinacije
povećanje atraktivnosti, prepoznatljivosti i konkurentnosti
destinacije
povećanje zadovoljstva turista i lokalnog stanovništva
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 1. UREĐENJE DESTINACIJE ZA ŽIVOT I POSJET
Prioritet 1.1. Kreiranje vizualnog sklada
Mjera 1.1.2. Uređenje i revitalizacija centra grada
85
Opis mjere Prostor čija je okosnica gradski trg, Trg hrvatskih branitelja,
izraziti je centar grada s značajnom koncentracijom
centralno-mjesnih funkcija i javnih sadržaja, stambeno-
poslovnih prostora, ugostiteljskih objekata te kulturnih
ustanova. Međutim, centar grada kojim se proteže
jednosmjerna ulica, posljednjih godina bilježi sve veći broj
napuštenih i oronulih lokala, prometne i javne površine su
oštećene, urbana oprema zastarjela... Stoga širi centar grada
zahtjeva cjelovitu rekonstrukciju i revitalizaciju koja će
osigurati očuvanje estetskih i arhitektonsko-urbanističkih
vrijednosti te „oživljavanje“ predmetnog prostora. Takvo
uređenje treba obuhvatiti sve radnje, od urbanističkog
planiranja, preko izvođenja infrastrukturnih zahvata do
tematiziranja ključnih lokaliteta i hortikulturnog
oplemenjivanja.
Aktivnosti ishođenje Zakonom propisanih suglasnosti za izvođenje
zahvata
izrada elaborata, idejnih rješenja i projekata, glavnog
projekta te ostale dokumentacije
provođenje zahvata obnove/rekonstrukcije/uređenja
Nositelji Grad Garešnica
Ostali dionici Komunalac d. o. o.
Očekivani učinci revitalizacija centra grada
kreiranje vizualnog sklada destinacije
doprinos vizualnom identitetu destinacije
unaprjeđenje kvalitete života lokalne zajednice
povećanje turističke atraktivnosti i konkurentnosti
destinacije
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 1. UREĐENJE DESTINACIJE ZA ŽIVOT I POSJET
Prioritet 1.1. Kreiranje vizualnog sklada
Mjera 1.1.3. Unaprjeđenje i održavanje smeđe signalizacije i interpretacije
Opis mjere Smeđa signalizacija, informativne ploče i interpretacijski
sadržaji značajna su pomagala u osiguranju i pružanju
osjećaja dobrodošlice posjetiteljima i turistima odnosno
motiviranju izletnika ili putnika u tranzitu na zaustavljanje,
posjet, obilazak destinacije te na kraju krajeva i duže
zadržavanje i veću potrošnju. Razvijanje i provođenje
jedinstvene politike smeđe signalizacije prioritetna je
aktivnost za svaku destinaciju. Jedinstven sustav smeđe
signalizacije odlika je dobro organizirane i upravljane
destinacije. Treba imati na umu da turistička signalizacija
86
može narušiti cjelokupnu vizuru destinacije i umanjiti doživljaj
i zadovoljstvo turista. Stoga je nužno redovito provjeravati
stanje postojeće signalizacije, nadopunjavati spomenutu (po
pojavi novih sadržaja i objekata u destinaciji) i slično. U
narednom će se razdoblju staviti naglasak na uspostavljanje
info punktova u funkciji osiguranja preglednih, zanimljivih,
lako razumljivih i interaktivnih informacija.
Aktivnosti utvrđivanje postojećeg stanja smeđe signalizacije i
interpretacije
izrada elaborata i projekata postavljanja smeđe
signalizacije
postavljanje smeđe signalizacije i interpretacijskih
rješenja na utvrđenim lokacijama
razrada koncepta uređenja i funkcioniranja info punktova
održavanje sustava smeđe signalizacije i interpretacije
Nositelji Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Grad Garešnica, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički
centar Garešnica
Očekivani učinci unaprjeđenje sustava turističkih informacija
stvaranje osjećaja dobrodošlice
stvaranje pretpostavki za kvalitetniji boravak u destinaciji
povećanje zadovoljstva i potrošnje turista
povećanje turističke posjećenosti
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 1. UREĐENJE DESTINACIJE ZA ŽIVOT I POSJET
Prioritet 1.2. Revitalizacija javnih površina i građevina
Mjera 1.2.1. Unaprjeđenje prometne i pješačke infrastrukture
Opis mjere Prometna dostupnost destinacije podrazumijeva ukupnu
razvijenost prometne infrastrukture između domicila turista i
destinacije te kvalitetu i kvantitetu saobraćaja u samoj
turističkoj destinaciji. Garešnica je odlično prometno
povezana s ključnim emitivnim tržištima: cestovna dostupnost
– autocesta A3, državna cesta D45, državna cesta D26;
zračna dostupnost – Zračna luka Zagreb (100 km) i Zračna
luka Osijek (220 km). Međutim, određene prometnice u samoj
destinaciji zapuštene su i oštećene te ih je potrebno obnoviti
odnosno kritične dionice rekonstruirati. 40-ak kilometara
nasuto je samo kamenim materijalom (takozvane
nerazvrstane ceste), a mnoga naselja nemaju ni adekvatnu
pješačku infrastrukturu (nogostupi, šetnice). Posebno je
zabrinjavajuće što prethodno navedeno vrijedi za turistički
87
atraktivna naselja, poput Bršljanice i Dišnika. Predmetna
mjera usmjerena je upravo na obnovu i rekonstrukciju te
održavanje prometnica, puteva i pješačkih površina od
vitalnog značaja za lokalno stanovništvo i turiste.
Aktivnosti „snimka stanja“ postojećih pristupnih puteva, prometnica i
pješačkih zona
izrada tehničke dokumentacije za rekonstrukciju pojedinih
prometnih dionica
izrada tehničke dokumentacije za izgradnju i
rekonstrukciju pješačkih površina i zona
izvođenje radova i zahvata na prometnoj i pješačkoj
infrastrukturi
održavanje prometne i pješačke infrastrukture i
signalizacije
Nositelji Grad Garešnica, Bjelovarsko-bilogorska županija
Ostali dionici Županijska uprava za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije,
Komunalac d. o. o.
Očekivani učinci revitalizacija javnih i prometnih površina
stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj turizma
stvaranje pretpostavki za kvalitetniji boravak u destinaciji
olakšavanje pristupa pojedinim lokalitetima i atrakcijama
unaprjeđenje kvalitete života lokalne zajednice
povećanje zadovoljstva turista i lokalnog stanovništva
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 1. UREĐENJE DESTINACIJE ZA ŽIVOT I POSJET
Prioritet 1.2. Revitalizacija javnih površina i građevina
Mjera 1.2.2. Uređenje i revitalizacija zelenih i parkovnih površina
Opis mjere Garešnica je jedan od najzelenijih malih gradova
kontinentalne Hrvatske. Urbani prostor karakterizira visoka
koncentracija javnih zelenih površina (parkovi, drvoredi), a
zelenom sustavu doprinosi i krajobrazna raznolikost
okruženja (šume, livade, ribnjaci). Međutim, zamjetan je
izostanak reprezentativnih javnih površina odnosno planski
uređenih i oblikovanih zelenih i parkovnih površina
namijenjenih rekreaciji i odmoru stanovnika i turista. Stoga će
se u narednom razdoblju pristupiti revitalizaciji i preuređenju
postojećih zelenih zona i lokaliteta te namjenskom uređenju
javnih neizgrađenih prostora i površina. Prirodnost grada
treba obogatiti oblikovanjem slobodnih, javnih, zelenih
prostora (površina), oplemenjenih perivojima, vodoskocima,
kamenjarima... Cilj mjere je vratiti javnim, posebice zelenim
površinama, reprezentativnu, boravišnu i društvenu funkciju.
88
Aktivnosti „snimka stanja“ postojećih javnih zelenih i parkovnih
površina
izrada projektne dokumentacije za prenamjenu i obnovu
postojećih javnih otvorenih površina
izrada projektne dokumentacije za uređenje javnih
neizgrađenih površina
izvođenje zahvata prenamjene i obnove na postojećim
javnim zelenim površinama
uređenje javnih neizgrađenih površina
održavanje zelenih i parkovnih površina
Nositelji Grad Garešnica
Ostali dionici Komunalac d. o. o.
Očekivani učinci revitalizacija zelenih i parkovnih površina
revitalizacija krajobraznih i ambijentalnih vrijednosti
destinacije
doprinos vizualnom identitetu destinacije
stvaranje pretpostavki za kvalitetniji boravak u destinaciji
unaprjeđenje kvalitete života lokalne zajednice
povećanje atraktivnosti, prepoznatljivosti i konkurentnosti
destinacije
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 1. UREĐENJE DESTINACIJE ZA ŽIVOT I POSJET
Prioritet 1.2. Revitalizacija javnih površina i građevina
Mjera 1.2.3. Obnova i prenamjena građevina u javnom i privatnom vlasništvu
Opis mjere Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i/ili Prostornim
planom uređenja grada Garešnice evidentiran je i zaštićen
veći broj primjeraka profane graditeljske baštine. Usprkos
iznimnoj arhitektonskoj i urbanističkoj vrijednosti, velik dio
spomenutih građevina prepušten je sustavnom propadanju.
Jednaku sudbinu dijele i poslovne zgrade i lokali u privatnom
vlasništvu i vlasništvu Grada koji su već duži niz godina
napušteni i neiskorišteni. Ipak, unazad dvije godine
provedena je energetska obnova nekoliko javnih građevina,
a zgrada u centru grada uskoro će biti prenamijenjena u
Centar za posjetitelje. U narednom razdoblju treba uslijediti
inventarizacija građevina koje trebaju rekonstrukciju i
obilazak prostora koji imaju potencijal prenamjene. Za
građevine najveće kulturno-povijesne vrijednosti potrebno je
provesti konzervatorsko-restauratorska istraživanja prije bilo
kakvih zahvata. Obnova i revitalizacija trajno će očuvati
njihove ukupne vrijednosti i doprinijeti vizualnom identitetu
destinacije.
89
Aktivnosti ishođenje Zakonom propisanih suglasnosti za izvođenje
zahvata obnove, rekonstrukcije i prenamjene
izrada projektne dokumentacije za obnovu i prenamjenu
javnih građevina
izrada konzervatorskih podloga i elaborata za obnovu
građevina sa statusom zaštite
provođenje zahvata obnove/rekonstrukcije/prenamjene
građevina
Nositelji Grad Garešnica, privatni sektor
Ostali dionici Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Bjelovar
Očekivani učinci zaštita i revitalizacija graditeljske baštine
očuvanje karakterističnih vizura građevina
doprinos vizualnom identitetu destinacije
povećanje atraktivnosti, prepoznatljivosti i konkurentnosti
destinacije
privlačenje investicija u sektor turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 2. UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I
SUPRASTRUKTURE
Prioritet 2.1. Unaprjeđenje turističke infrastrukture
Mjera 2.1.1. Uređenje i održavanje javne cikloturističke infrastrukture
Opis mjere Destinacijom grad Garešnica prolaze vizualno atraktivne i
adekvatno obilježene i opremljene cikloturističke rute. Svrha
ove mjere je osigurati razvoj cikloturističke infrastrukture do
stupnja razvoja koji omogućava cikloturistima sigurno i
ugodno konzumiranje prostora Garešnice. Usmjerena je na
daljnji razvoj infrastrukture, posebice u smislu postavljanja
solarnih klupa i stupova, uređenja servisnih stanica za bicikle
te opremanja stanica za iznajmljivanje e-bicikala. Osim na
opremanje postojećih staza/ruta dodatnim sadržajima,
poseban naglasak staviti će se na trasiranje, ucrtavanje i
obilježavanje novih ruta, osposobljavanje sporednih puteva i
riječnih nasipa te njihovo tematiziranje i označavanje. Uz
uspostavljanje cjelovitog sustava cikloturističkih ruta odnosno
održavanje postojećih i uređenje određenog broja novih ruta,
potrebno je osigurati i prateću suprastrukturu za cikloturiste
(bike friendly smještaj, trgovine biciklističkom opremom).
Aktivnosti ishođenje potrebnih dozvola, izrada prometnih i drugih
elaborata, priprema projektne dokumentacije
trasiranje, ucrtavanje i uređenje novih cikloturističkih
staza/ruta
uređenje vidikovaca i odmorišta uz staze/rute
90
postavljanje solarnih stanica za servis bicikala
postavljanje i opremanje stanica za iznajmljivanje e-
bicikala
održavanje cikloturističke infrastrukture
Nositelji Grad Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Bjelovarsko-bilogorska županija, Turistička zajednica
Bjelovarsko-bilogorske županije, Lokalna razvojna agencija –
Poduzetnički centar Garešnica, Biciklistička udruga Guvernal
Očekivani učinci stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj cikloturizma
unaprjeđenje ponude cikloturizma
generiranje novih motiva dolazaka u destinaciju
stvaranje preduvjeta za snažnije turističko pozicioniranje
unaprjeđenje kvalitete života lokalne zajednice
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 2. UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I
SUPRASTRUKTURE
Prioritet 2.1. Unaprjeđenje turističke infrastrukture
Mjera 2.1.2. Uređenje i revitalizacija sportsko-rekreacijskih površina
Opis mjere Garešničko područje obiluje površinama i terenima za
rekreaciju, relaksaciju i opuštanje u prirodnom okruženju
(izletišta, šetnice, ribnjaci). Spomenute rekreacijske površine
valorizirane su ponajviše u okviru ribolovnog turizma i
cikloturizma. Ipak, Garešnica nema adekvatnu infrastrukturu,
ni osmišljene sadržaje i programe koji bi generirali značajniju
turističku potražnju. Konkretnom mjerom djelovati će se u dva
pravca. Prvi se odnosi na revitalizaciju i preuređenje
postojećih nedovoljno atraktivnih i zapuštenih sportsko-
rekreacijskih površina, dok je drugi usmjeren na sadržajno i
kvalitativno unaprjeđenje ponude ključnih (top) turističkih
lokaliteta. Potonje se odnosi na područje Poilovlja, jezero
Skresove te prostor Sportskog parka Garešnica. Prije
izvođenja zahvata na područjima NATURA 2000, provesti će
se procjena utjecaja na ekološku mrežu. Također, područje
Dišnika i Dišničkih brda (Kovačić Breg 192 m.n.v.) pogodno
je za izgradnju infrastrukture i sadržaja koji sadrže
adrenalinske i avanturističke komponente.
Aktivnosti „snimka stanja“ postojećih sportsko-rekreacijskih površina
izrada projektne dokumentacije za uređenje i
rekonstrukciju sportsko-rekreacijskih površina, zona i
građevina
91
uređenje i rekonstrukcija sportsko-rekreacijskih površina,
zona i građevina
izrada liste prioritetnih lokacija za razvoj adrenalinskih
sadržaja
održavanje sportsko-rekreacijskih površina
Nositelji Grad Garešnica
Ostali dionici sportske udruge, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički
centar Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Očekivani učinci revitalizacija sportsko-rekreativne infrastrukture
unaprjeđenje ponude aktivnog odmora
unaprjeđenje kvalitete života lokalne zajednice
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 2. UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I
SUPRASTRUKTURE
Prioritet 2.1. Unaprjeđenje turističke infrastrukture
Mjera 2.1.3. Uređenje i širenje mreže turističkih staza i puteva
Opis mjere Tematizirane rute i poučne staze predstavljaju uobičajeno
sredstvo aktiviranja resursa i atrakcija, odnosno generiranja
dodatne turističke potražnje. Na području Garešnice
uspostavljen je Tematski turistički put „Stazama Graničara“
koji povezuje prirodne atrakcije, arheološke lokalitete,
ugostiteljske i sportske sadržaje. Podijeljen je u dvije cjeline i
tri rute od kojih je samo jedna (II. ruta: Sportski park – Jezero
Skresovi – Kovačić Breg – Sportski park) adekvatno
opremljena (odmorišta, urbana oprema, interpretacijska
rješenja). Stoga je ova mjera usmjerena na uređenje i
opremanje preostalih ruta prikladnom signalizacijom,
interpretacijskim rješenjima, infrastrukturom te pratećim
sadržajima i uslugama. Postoje preduvjeti i za uspostavljanje
novih turističkih staza i puteva (ekološki proizvođači, tradicija
pčelarstva, zaštićena područja, sakralne građevine, primjerci
tradicijske arhitekture).
Aktivnosti informiranje, senzibiliziranje i uključivanje privatnog i
civilnog sektora
izrada projektne dokumentacije za uređenje novih i
opremanje postojećih turističkih staza i puteva
uređenje i opremanje postojećih tematskih ruta
trasiranje, uređenje i označavanje novih turističkih staza i
puteva
izrada i distribucija promotivnih materijala
92
Nositelji Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Grad Garešnica, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički
centar Garešnica, privatni sektor
Očekivani učinci unaprjeđenje kvalitete i sadržajnosti turističkog proizvoda
generiranje novih motiva dolazaka u destinaciju
stvaranje preduvjeta za snažnije turističko pozicioniranje
poticanje lokalne proizvodnje
stimuliranje lokalne ekonomije
unaprjeđenje kvalitete života lokalne zajednice
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 2. UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I
SUPRASTRUKTURE
Prioritet 2.2. Unaprjeđenje turističke suprastrukture
Mjera 2.2.1. Povećanje standarda i unaprjeđenje kvalitete postojećih
smještajnih objekata
Opis mjere Nositelji ponude smještaja sve više pažnje posvećuju
istraživanju tržišta i praćenju trendova te uviđaju nužnost
prilagodbe poslovanja i uvođenja dodatnih sadržaja kao
čimbenika postizanja zadovoljstva i lojalnosti gostiju te
osiguranja veće zarade. Upravo je izostanak
izvanpansionskih usluga i sadržaja jedan od glavnih uzroka
kratkog zadržavanja gostiju u objektu i destinaciji. Povećanje
standarda, kvalitete i dodatne ponude podrazumijeva:
obnovu, proširenje i opremanje postojećih smještajnih
objekata i kapaciteta, podizanje kvalitete osnovnih i dodatnih
usluga sa svrhom dostizanja više kategorije, razvoj i
unaprjeđenje dodatnih sadržaja (bazeni, wellness sadržaji,
zabavni i tematski sadržaji) te unaprjeđenje pristupačnosti za
osobe s invaliditetom. Ovom će se mjerom posebno poticati
unaprjeđenje kvalitete postojećih smještajnih objekata, i to
izravno (dodjela potpora/subvencija za razvoj poduzetništva
u turizmu) i neizravno (pomoć kod apliciranja na EU fondove
i nacionalne izvore).
Aktivnosti osmišljavanje i uspostavljanje financijskih i nefinancijskih
poticaja
subvencioniranje ulaganja u unaprjeđenje kvalitete
postojećih smještajnih objekata
subvencioniranje ulaganja u razvoj i izgradnju dodatnih
sadržaja postojećih smještajnih objekata
93
osiguravanje savjetodavne pomoći nositeljima ponude
smještaja
osiguravanje stručne podrške nositeljima ponude
smještaja prilikom apliciranja za sredstva iz nacionalnih i
EU izvora
Nositelji Grad Garešnica
Ostali dionici Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica,
privatni sektor
Očekivani učinci unaprjeđenje kvalitete ponude smještaja
privlačenje investicija u sektor turizma
otvaranje novih radnih mjesta
jačanje konkurentske sposobnosti destinacije
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 2. UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I
SUPRASTRUKTURE
Prioritet 2.2. Unaprjeđenje turističke suprastrukture
Mjera 2.2.2. Izgradnja i aktiviranje novih smještajnih objekata
Opis mjere Ulogu prihvata i smještaja turista u destinaciji imaju 4
smještajna objekta, jedan iz skupine „Hoteli“ i tri objekta
privatnog smještaja. Smještajna ponuda je zadovoljavajuća
(po ukupnim kapacitetima i vrstama smještaja). Međutim,
intenzivniji razvoj turizma zahtjevati će izgradnju novih
smještajnih objekata te aktiviranje objekata koji se trenutno
nalaze u različitim fazama tržišne spremnosti. U segmentu
izgradnje poseban prioritet će imati izgradnja i uređenje
obiteljskih hotela i objekata za robinzonski smještaj. U
segmentu aktiviranja novih objekata naglasak će se staviti na
aktiviranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, lovačkih
domova i ribarskih kuća. Predmetna mjera obuhvaća
uspostavljanje prikladnih gradskih financijskih i nefinancijskih
poticaja povezanih/nadograđenih na nacionalne izvore i EU
fondove, pri čemu je krajnji cilj razvoj i diversifikacija
smještajne ponude.
Aktivnosti osmišljavanje i uspostavljanje financijskih i nefinancijskih
poticaja
subvencioniranje ulaganja u izgradnju novih smještajnih
objekata
osiguravanje savjetodavne pomoći potencijalnim
nositeljima ponude smještaja
94
osiguravanje stručne podrške potencijalnim nositeljima
ponude smještaja prilikom apliciranja za sredstva iz
nacionalnih i EU izvora
Nositelji Grad Garešnica
Ostali dionici Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica,
privatni sektor
Očekivani učinci stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj turizma
unaprjeđenje kvalitete i strukture ponude smještaja
privlačenje investicija u sektor turizma
stimuliranje lokalne ekonomije
otvaranje novih radnih mjesta
jačanje konkurentske sposobnosti destinacije
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta SREDNJI PRIORITET
CILJ 2. UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I
SUPRASTRUKTURE
Prioritet 2.2. Unaprjeđenje turističke suprastrukture
Mjera 2.2.3. Unaprjeđenje i obogaćivanje postojeće ugostiteljske ponude
Opis mjere SWOT analiza ukazala je na nedovoljno kvalitetnu i
raznovrsnu ponudu u ugostiteljskim objektima. Problem leži u
relativno sličnim jelovnicima, izostanku ponude za turiste s
posebnim režimom ishrane (vegetarijanci, makrobiotičari...) i
nedovoljnoj zastupljenosti namirnica lokalnog porijekla. Iako
je garešničko područje poznato po poljoprivredi, povrtlarstvu,
pčelarstvu, uzgoju vinove loze, svega nekoliko proizvođača
svoje proizvode plasira kroz turizam (OPG Balja, OPG
Cupek, Vinarstvo Žabić, Vinarija Gašparec). Predmetna
mjera polazi od činjenice da postojeća ponuda objekata
hrane i pića zahtijeva kvalitativno unaprjeđenje, ali i spoznaje
da razvoj eno gastronomskog turizma ovisi o kvaliteti
ugostiteljske ponude, domaćoj proizvodnji i imidžu
destinacije. Mjerom će se poticati i izgradnja i uređenje
kušaonica te uspostavljanje tematskih barova i restorana
(ambijent i dizajn, atmosfera i glazba, kreativnost hrane i
pića).
Aktivnosti informiranje i senzibiliziranje poljoprivrednih proizvođača i
OPG-ova za turističko privređivanje
povezivanje nositelja ponude smještaja i prehrane i
lokalnih proizvođača hrane
subvencioniranje ulaganja u izgradnju i uređenje
kušaonica, vinarija i sirana
95
subvencioniranje ulaganja u razvoj i izgradnju tematskih barova i restorana
osiguravanje stručne podrške nositeljima turističke
ponude prilikom apliciranja za sredstva iz nacionalnih i EU
izvora
Nositelji Grad Garešnica
Ostali dionici Turistička zajednica Sjeverna Moslavina, nositelji turističke
ponude, lokalni proizvođači hrane i pića, lokalna zajednica
Očekivani učinci unaprjeđenje eno gastronomske ponude
poticanje lokalne proizvodnje
plasiranje domaćih proizvoda kroz turizam
stimuliranje lokalne ekonomije
stvaranje preduvjeta za snažnije turističko pozicioniranje
stvaranje sustava turističkih doživljaja
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 3. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA
Prioritet 3.1. Razvoj proizvoda aktivnog odmora
Mjera 3.1.1. Unaprjeđenje lovnog i ribolovnog turizma
Opis mjere Prostrana lovišta sa šumskim cestama, čekama, lovačkim
domovima i skloništima spremna su za intenzivniji razvoj
turizma. Garešnica se dosada oslanjala na tradicionalna
tržišta i suradnju s lovačkim udrugama iz Hrvatske i Italije. U
narednom razdoblju poželjno je usmjeriti se na nova emitivna
tržišta lovnog turizma (Švicarska, Velika Britanija, SAD).
Stoga je iznimno važno sudjelovanje u paketima lovno
turističkih agencija, primjerice agencije LOVAG koja kreira i
prodaje individualne i grupne lovne paket aranžmane po mjeri
(tailor made) za domaće i velik broj inozemnih lovnih
destinacija (Turska, Kanada, Tanzanija). Što se tiče
organizacije lova u Hrvatskoj, specijalizirala se je za
baranjsko, međimursko i bjelovarsko područje. Na ribnjacima
i rijekama tijekom cijele godine moguć je rekreacijski ribolov
po principu „ulovi i pusti“, a održavaju se i brojna sportsko
ribolovna natjecanja. Neophodno je preispitati adekvatnost
infrastrukture i suprastrukture kako bi se proizvod ribolovnog
turizma priveo višem stupnju tržište spremnosti te
istovremeno, pojačano ulagati u promociju s ciljem
privlačenja većeg broja ribolovaca.
Aktivnosti sklapanje suradnje s lovno turističkim agencijama
unaprjeđenje i kategorizacija lovačkih domova i OPG-ova
za potrebe lovnog turizma
96
organiziranje stručnih predavanja na temu unaprjeđenja
ribarstva i ribolovnog turizma
organiziranje sajmova lova i ribolova
izrada i distribucija promotivnih materijala namijenjenih
lovcima i ribolovcima
Nositelji Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Grad Garešnica, lovačke udruge, športsko ribolovna društva,
nositelji turističke ponude
Očekivani učinci podizanje konkurentnosti lovnog turizma
stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj ribolovnog
turizma
stvaranje preduvjeta za snažnije turističko pozicioniranje
profiliranje imidža destinacije
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 3. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA
Prioritet 3.1. Razvoj proizvoda aktivnog odmora
Mjera 3.1.2. Razvoj cikloturizma
Opis mjere Cikloturizam predstavlja jedan od najbrže rastućih turističkih
proizvoda, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Podrazumijeva
vožnju biciklom u svrhu savladavanja udaljenosti, rekreacije i
razgledavanja destinacije. Ovaj aktivni oblik turizma najbolje
dokazuje da destinacija nije percipirana, sa stajališta
potražnje, kao teritorijalna jedinica omeđena administrativnim
granicama već kao tržišna jedinica koja nudi cjelovito
zadovoljenje turističke potrebe. Zahvaljujući dinamici reljefa,
raznolikom pejsažnom okruženju i blagoj klimi, područje
Garešnice ocijenjeno je kao izrazito pogodno za razvoj
cikloturizma. Cilj mjere je osposobiti postojeće i potencijalne
nositelje ponude kako bi cikloturistima i biciklistima
rekreativcima mogli ponuditi cijeli niz proizvoda i usluga, od
odmora i okrijepe do tematiziranih izleta. Potonje ne iziskuje
velika financijska ulaganja, a rezultira povećanim
zadovoljstvom turista te stvaranjem kvalitetne bike&bed i bike
friendly ponude u destinaciji.
Aktivnosti subvencioniranje ulaganja u razvoj suprastrukture
prilagođene potrebama cikloturista
poticanje privatnog poduzetništva u razvijanju proizvoda i
usluga koje će podržavati razvoj cikloturizma
izrada i distribucija promotivnih materijala namijenjenih
cikloturistima i biciklistima rekreativcima
97
Nositelji Grad Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica,
privatni sektor
Očekivani učinci unaprjeđenje ponude aktivnog odmora
stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj cikloturizma
unaprjeđenje ponude cikloturizma
generiranje novih motiva dolazaka u destinaciju
stimuliranje lokalne ekonomije
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 3. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA
Prioritet 3.1. Razvoj proizvoda aktivnog odmora
Mjera 3.1.3. Razvoj birdwatchinga
Opis mjere Birdwatching je rekreacijska aktivnost koja podrazumijeva
opažanje različitih ornitoloških vrsta u njihovom prirodnom
staništu golim okom ili uz pomoć dalekozora. Ipak,
birdwatching u novije vrijeme postaje i novi vid održivog
turizma. Potencijal destinacije je velik, na području rijeke Ilove
i šaranskih ribnjaka zaštićene su čak 62 ptičje vrste (NATURA
2000). Temelji za intenzivniji razvoj birdwatchinga osigurati
će se uspješnom provedbom projekta Zeleni vrtovi Poilovlja u
okviru kojeg će se uspostaviti adekvatna infrastruktura
(tematske staze, informativno-edukativni punktovi,
promatračnice) i nabaviti potrebna oprema (dalekozori,
teleskopi). Ptice je moguće promatrati i u obližnjem
Palešniku, na OPG-u obitelji Ćuk u čijim voćnjacima
svakodnevno boravi više od 25 vrsta ptica. Konkretnom
mjerom ide se i korak dalje, ka oblikovanju integralnog
turističkog proizvoda u koji će svoje sastavnice ugraditi
različiti pružatelji usluga stvarajući pritom jedinstveno
iskustvo za birdwatchere: smještaj u tradicijskim kućama,
vožnja kajacima i čamcima, kušanje moslavačkih
specijaliteta, razgledavanje etno zbirki...
Aktivnosti održavanje postojeće informativno-edukativne
infrastrukture za birdwatchere
provođenje monitoringa ornitofaune organiziranje edukativnih radionica i tečajeva za vodiče izgradnja i uređenje novih sadržaja namijenjenih
birdwatcherima
izrada brošura i vodiča s kartama, „hot spot“ lokacijama i
ponudom sadržaja za birdwatchere
98
Nositelji Grad Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
Bjelovarsko-bilogorske županije, Turistička zajednica
Bjelovarsko-bilogorske županije, športsko ribolovna društva,
nositelji turističke ponude
Očekivani učinci unaprjeđenje ponude aktivnog odmora
stvaranje preduvjeta za razvoj birdwatchinga
doprinos diversifikaciji destinacijskog proizvoda
stvaranje preduvjeta za snažnije turističko pozicioniranje
generiranje novih motiva dolazaka u destinaciju
privlačenje organiziranih grupa
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 3. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA
Prioritet 3.2. Razvoj proizvoda ruralnog turizma
Mjera 3.2.1. Razvoj agroturizma
Opis mjere Ruralni turizam treba promatrati kao ključnu polugu
turističkog razvoja, jer se njime, uz relativno mala ulaganja
mogu revitalizirati marginalizirana područja te ostvariti
višestruke koristi za lokalnu zajednicu. Sadrži mnoštvo
pojavnih oblika koje je nemoguće jasno razgraničiti. Ipak,
agroturizam omogućava najneposredniji doživljaj ruralne
sredine i uključuje boravak na poljoprivrednom gospodarstvu
i izravno sudjelovanje u svim poslovima: briga o životinjama,
sadnja i berba, priprema zimnice i slično. Najveći dio
destinacijskog područja ruralnog je karaktera, a gotovo svako
drugo kućanstvo se bavi nekim oblikom poljoprivredne
djelatnosti, najviše ratarstvom, voćarstvom i stočarstvom.
Međutim, nijedno gospodarstvo nije registrirano za pružanje
usluga u agroturizmu. Mjera se odnosi na identificiranje
desetak tržišno najspremnijih OPG-ova te pružanje podrške
istima: informiranje o tehničkim i formalno pravnim aspektima
registracije, pomoć prilikom osmišljavanja turističkog
proizvoda, identificiranje raspoloživih izvora financiranja,
pomoć kod apliciranja na EU fondove i nacionalne izvore.
Aktivnosti informiranje i senzibiliziranje OPG-ova za turističko
privređivanje
stvaranje podržavajuće klime za razvoj agroturizma osiguravanje savjetodavne pomoći OPG-ima
zainteresiranima za pružanje usluga u agroturizmu
99
osiguravanje stručne podrške OPG-ima prilikom
apliciranja za sredstva iz nacionalnih i EU izvora
Nositelji Grad Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica,
Lokalna akcijska grupa Moslavina, obiteljska poljoprivredna
gospodarstva, lokalna zajednica
Očekivani učinci unaprjeđenje ponude ruralnog turizma
stvaranje preduvjeta za razvoj agroturizma
doprinos diversifikaciji destinacijskog proizvoda
poticanje lokalne proizvodnje stimuliranje lokalne ekonomije
stvaranje sustava turističkih doživljaja
povećanje prosječne dužine boravka povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 3. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA
Prioritet 3.2. Razvoj proizvoda ruralnog turizma
Mjera 3.2.2. Razvoj eko-etno turizma
Opis mjere Eko-etno turizam je specifičan oblik turizma koji sadrži
elemente ruralnog, kulturnog i ekoturizma i ima velik
potencijal u smislu doprinosa revitalizaciji ruralnih područja,
tradicijskih zanata i ekološke poljoprivredne proizvodnje. Za
razvoj eko-etno turizma iznimno su važna obiteljska
poljoprivredna gospodarstva te raspoloživost prirodnih i
antropogenih resursa kao što su: očuvan okoliš, tradicijska
gradnja, folklorno stvaralaštvo, rukotvorstvo, tradicijski obrti,
ekološka proizvodnja, gastronomija... OPG-i dionici
Tematskog turističkog puta „Stazama Graničara“ mogu se
okvalificirati kao tržišno poluspremni za pružanje usluga u
okviru ovog vida ruralnog turizma. Poseban potencijal krije se
u OPG-ima koji u svom sastavu imaju „švapske kuće“ i
privatne etno zbirke. Ovom će se mjerom poticati razvoj novih
sadržaja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,
posebice onih koji sadrže komponente izvornosti i
autentičnosti te obnova i prenamjena tradicijskih kuća, i to
izravno (dodjela potpora/subvencija za razvoj poduzetništva
u turizmu) i neizravno (pomoć kod apliciranja na EU fondove
i nacionalne izvore).
Aktivnosti informiranje i senzibiliziranje OPG-ova za turističko
privređivanje
stvaranje podržavajuće klime za razvoj eko-etno turizma
100
organiziranje edukacija, savjetovanja i stručnih skupova
na temu eko-etno turizma
subvencioniranje ulaganja u razvoj suprastrukture i
sadržaja za potrebe eko-etno turizma
osiguravanje stručne podrške OPG-ima prilikom
apliciranja za sredstva iz nacionalnih i EU izvora
Nositelji Grad Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica,
obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge u kulturi,
lokalna zajednica
Očekivani učinci unaprjeđenje ponude ruralnog turizma
stvaranje preduvjeta za razvoj eko-etno turizma
doprinos diversifikaciji destinacijskog proizvoda
stimuliranje lokalne ekonomije
unaprjeđenje životnog standarda lokalnog stanovništva
jačanje kulturnog identiteta destinacije
stvaranje sustava turističkih doživljaja
povećanje prosječne dužine boravka
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 3. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA
Prioritet 3.2. Razvoj proizvoda ruralnog turizma
Mjera 3.2.3. Razvoj apiturizma
Opis mjere Pčelarski turizam ili apiturizam je specifična grana ruralnog
turizma (točnije agroturizma) koja uključuje posjete turista
pčelinjaku, upoznavanje s tehnologijom proizvodnje,
degustaciju pčelinjih proizvoda u kušaonici i prodaju istih te
stručno-edukativne sadržaje i zdravstveno-terapijske usluge
kao najviši stupanj apiturizma. Pčelarski turizam u pravom
smislu te riječi, u Garešnici, ali i u Hrvatskoj, tek je u povojima.
Ipak, primjeri europskih destinacija ukazuju na njegov velik
doprinos, kako razvoju turizma općenito tako i razvoju
poljoprivrede i pčelarstva. OPG obitelji Balja je pčelarsko
gospodarstvo koje se bavi apiturizmom, dok ostali pčelari
(njih 50-ak) imaju sadržaje (edukacije, obilasci) prilagođene
pčelarima hobistima i školskim ekskurzijama te daju doprinos
manifestacijskom programu destinacije. Cilj mjere je
potaknuti intenzivniji razvoj apiturizma odnosno pčelarska
gospodarstva s izraženim potencijalom diversifikacije
postojeće (pčelarske) djelatnosti osposobiti za obavljanje
profitabilnije, turističke djelatnosti. Financijskim i
101
nefinancijskim mjerama poticati će se razvoj inovativnih
proizvoda kao što su tematski pčelarski parkovi, kušaonice
meda, terapijske apikomore i slično.
Aktivnosti informiranje i senzibiliziranje pčelara i pčelarskih udruga
za turističko privređivanje
stvaranje podržavajuće klime za razvoj apiturizma
organiziranje edukacija, savjetovanja i stručnih skupova
na temu apiturizma
subvencioniranje ulaganja u razvoj infrastrukture i
sadržaja za potrebe apiturizma
osiguravanje stručne podrške pčelarima prilikom
apliciranja za sredstva iz nacionalnih i EU izvora
Nositelji Grad Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar Garešnica,
Lokalna akcijska grupa Moslavina, pčelari, pčelarska
gospodarstva, pčelarske udruge
Očekivani učinci unaprjeđenje ponude ruralnog turizma
stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj apiturizma
doprinos diversifikaciji destinacijskog proizvoda
stvaranje sustava turističkih doživljaja
stvaranje preduvjeta za snažnije turističko pozicioniranje
stimuliranje lokalne ekonomije povećanje prosječne dužine boravka
povećanje turističkog prometa
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA I
MARKETINGA
Prioritet 4.1. Unaprjeđenje sustava upravljanja destinacijom
Mjera 4.1.1. Uspostavljanje destinacijske menadžment organizacije (DMO)
Opis mjere S obzirom da na području Garešnice postoji velik broj
postojećih i potencijalnih nositelja turističke ponude iz
različitih djelatnosti i sektora, a destinacija se želi predstaviti
kao jedinstven i cjelovit proizvod dolazi do potrebe
koordiniranja svih podproizvoda i kontroliranja kvalitete istih.
Turistička zajednica Sjeverna Moslavina ne posjeduje sve
potrebne kompetencije (stručni kadar, financijski resursi) da
bi osigurala cjelokupnu kvalitetu, konkurentnost i održivost pa
se nužnim nameće usvojiti suvremeni upravljački pristup,
takozvani DMO model. Spomenuti podrazumijeva prisutnost
turističkih stručnjaka i nositelja turističke ponude u svim
tijelima turističke zajednice (uz istovremenu odsutnost
102
političara) te integriranje razvojnih dionika u destinacijski
menadžment. Uspostavom djelotvorne organizacije za
destinacijski menadžment osigurati će se povezivanje svih
dionika koji sudjeluju (izravno ili neizravno) u oblikovanju
sadržaja i kvalitete turističkog proizvoda, a zatim i postizanje
sinergijskih učinaka.
Aktivnosti organiziranje edukacija i radionica na temu destinacijskog
menadžmenta
uspostavljanje destinacijske menadžment organizacije
(DMO)
definiranje organizacijske strukture destinacijske
menadžment organizacije
definiranje metodologije, načina i programa rada
destinacijske menadžment organizacije
Nositelji Grad Garešnica, Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Javni, privatni i civilni sektor
Očekivani učinci jačanje kapaciteta nositelja turističkog razvoja uspostavljanje suradnje i partnerstva svih dionika
uključenih u razvoj turizma
stvaranje preduvjeta za učinkovito upravljanje
destinacijskim sustavom
stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj turizma
jačanje konkurentske sposobnosti destinacije
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA I
MARKETINGA
Prioritet 4.1. Unaprjeđenje sustava upravljanja destinacijom
Mjera 4.1.2. Poticanje cjeloživotnog obrazovanja destinacijskih dionika
Opis mjere U turizmu i ugostiteljstvu doprinos ljudi u pridobivanju i
zadržavanju potražnje veoma je velik i znatno utječe na
konkurentsku sposobnost nositelja ponude i destinacije u
cijelosti. Ključan element svake turističke destinacije jest
osoblje koje je u svakodnevnom izravnom kontaktu s
turistima kroz uslužne djelatnosti, ali i lokalno stanovništvo
koje u svakom trenutku mora biti spremno odgovoriti na
njihove realne potrebe, želje i očekivanja. Dionici uključeni u
razvoj turizma Garešnice imaju deficitarna znanja/vještine na
području stranih jezika, suvremenih poslovnih,
organizacijskih i marketinških funkcija. To se podjednako
odnosi na voditelje ugostiteljskih objekata, djelatnike istih i
privatne iznajmljivače. Mladi ljudi za potrebe turizma obrazuju
se kroz nekoliko strukovnih usmjerenja (turističko-hotelijerski
103
komercijalist, kuhar, konobar) te potom u relevantnim
visokoškolskim ustanovama. Međutim, i dalje je prisutna
tendencija njihovog iseljavanja. Poticanje cjeloživotnog
obrazovanja obuhvatiti će provedbu nekoliko podmjera
odnosno programa: Programi stipendiranja učenika i
studenata turističkih i ugostiteljskih usmjerenja, Programi
osposobljavanja malih i srednjih poduzetnika u turizmu te
njihovih djelatnika i Programi edukacije privatnih
iznajmljivača. Provedba predmetne mjere izravno će se
odraziti na kvalitetu turističkog proizvoda destinacije grad
Garešnica.
Aktivnosti poticanje suradnje obrazovnih ustanova i turističkog
sektora
osiguranje sredstava za realizaciju programa
stipendiranja
organiziranje edukacija za djelatnike u turizmu
poticanje provedbe internih edukacija na razini pojedinih
nositelja ponude
organiziranje edukacija za privatne iznajmljivače
smještaja
Nositelji Grad Garešnica
Ostali dionici Srednja škola August Šenoa, Pučko otvoreno učilište
Marinković, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički centar
Garešnica, nositelji turističke ponude
Očekivani učinci unaprjeđenje kvalitete ljudskih potencijala u destinaciji unaprjeđenje konkurentske sposobnosti nositelja
turističke ponude podizanje kvalitete procesa pružanja usluga u turizmu unaprjeđenje kvalitete destinacijskog proizvoda
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA I
MARKETINGA
Prioritet 4.1. Unaprjeđenje sustava upravljanja destinacijom
Mjera 4.1.3. Osiguranje stručne i tehničke pomoći investitorima
Opis mjere Loša financijska i gospodarska situacija te nedostatak
kvalitetnih investicija u kapacitete turizma nužnim nameću
osiguranje kvalitetne stručne podrške i tehničke pomoći
investitorima i poduzetnicima u turizmu. Određeni pomaci
zabilježeni su ubrzo nakon osnivanja gradske potporne
institucije, Lokalne razvojne agencije – PCG. Međutim, nužna
su daljnja ulaganja, prvenstveno u jačanje kapaciteta
spomenute kako bi postala svojevrstan ONE STOP SHOP za
sve potencijalne i postojeće poduzetnike koji žele pokrenuti ili
104
unaprijediti svoje poslovanje u turizmu. S obzirom na
nedovoljno iskorištene potencijale i prepoznate razvojne
prilike, posebnu pozornost treba posvetiti povećanju
apsorpcijskog kapaciteta turističkog sektora grada Garešnice
za nacionalne programe i EU fondove. Unaprjeđenju
investicijskog i razvojnog ciklusa doprinijeti će i
uspostavljanje sustava gradskih mjera (ranije spominjanih
financijskih poticaja) usmjerenih na razvoj turizma i jačanje
konkurentnosti nositelja turističke ponude.
Aktivnosti uređenje imovinskopravnih odnosa i uklanjanje
administrativnih prepreka za investitore
diseminiranje informacija o mogućnostima financiranja,
pravnim zahtjevima, tržišnim trendovima i najboljim
praksama u vođenju poslovanja
osiguravanje stručne podrške poduzetnicima u turizmu
prilikom apliciranja za sredstva iz nacionalnih i EU izvora
Nositelji Grad Garešnica, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički
centar Garešnica
Ostali dionici privatni sektor
Očekivani učinci stvaranje podržavajuće investicijske klime u destinaciji
privlačenje investicija u sektor turizma
otvaranje novih radnih mjesta
stimuliranje lokalne ekonomije
stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA I
MARKETINGA
Prioritet 4.2. Unaprjeđenje komunikacije, promocije i prodaje
Mjera 4.2.1. Unaprjeđenje internog marketinga
Opis mjere U destinaciji grad Garešnica prisutna je nezainteresiranost i
nemotiviranost dijela lokalnog stanovništva za razvoj turizma,
na što je i ukazano zaključnom SWOT analizom. Jedan je to
od ograničavajućih čimbenika snažnijem razvoju turizma.
Uravnoteženi destinacijski razvoj zahtjeva dobivanje podrške
lokalne zajednice, kao i usklađivanje, često suprotstavljenih i
konfliktnih interesa ključnih dionika. Stoga će aktivnosti
internog marketinga biti usmjerene ka podizanju razine
svijesti, uspostavljanju klime međusobnog povjerenja,
dijaloga i suradnje. Pritom će se koristiti i kombinirati različita
sredstva i metode: pisani materijali, poruke u lokalnim
medijima, edukativne radionice, panel rasprave i slično.
Uspješnom provedbom mjere osigurati će se senzibiliziranost
105
i uključenost (aktivna participacija) lokalne zajednice,
posebice OPG-ova, poduzetnika i udruga, partnerstvo i
suradnja razvojnih dionika te konzistentna kvaliteta turističkih
usluga na razini cijele destinacije.
Aktivnosti osmišljavanje i razrada programa/aktivnosti internog
marketinga
iznalaženje financijskih sredstava za provedbu
programa/aktivnosti internog marketinga
operacionalizacija i provedba programa/aktivnosti
internog marketinga
Nositelji Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Grad Garešnica, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički
centar Garešnica
Očekivani učinci povećanje razine informiranosti lokalne zajednice
povećanje razine informiranosti postojećih i potencijalnih
razvojnih dionika
stvaranje preduvjeta za uspostavu partnerskih odnosa i
interesno udruživanje razvojnih dionika
stvaranje preduvjeta za intenzivniji razvoj turizma
unaprjeđenje kvalitete destinacijskog proizvoda
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
CILJ 4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA I
MARKETINGA
Prioritet 4.2. Unaprjeđenje komunikacije, promocije i prodaje
Mjera 4.2.2. Izrada planova promocije tržišno spremnih proizvoda
Opis mjere Portfolio destinacije grad Garešnica sačinjen je od niza
proizvoda i podproizvoda koji se nalaze u različitim fazama
razvijenosti odnosno tržišne spremnosti, od tržišno spremnih
– lovni turizam, preko tržišno poluspremnih – ribolovni
turizam, cikloturizam i ruralni turizam do nespremnih –
birdwatching. Za prioritetne i tržišno spremne proizvode,
posebice proizvode aktivnog odmora (lovni i ribolovni turizam,
cikloturizam) i proizvode ruralnog turizma, potrebno je izraditi
operativne planove promotivnih aktivnosti na godišnjoj razini.
Takvim će se planovima definirati raspoloživi budžet,
vremenska dinamika, prikladne promotivne aktivnosti... Za
svaki turistički proizvod potrebno je detaljno isplanirati i
razraditi promotivne aktivnosti (interni marketing, direktni
marketing, oglašavanje, nastupi na sajmovima, odnosi s
javnošću...) te definirati medije kojima će se ostvariti planirani
domet ili obuhvatiti željena publika (radio, tisak, društvene
106
mreže). Cilj mjere je unaprijediti postojeći sustav promocije i
distribucije.
Aktivnosti definiranje prioritetnih i tržišno spremnih turističkih
proizvoda
definiranje prikladnih promotivnih aktivnosti i medija
izrada planova promocije tržišno spremnih proizvoda
operacionalizacija planova promocije tržišno spremnih
proizvoda
Nositelji Turistička zajednica Sjeverna Moslavina
Ostali dionici Grad Garešnica, Lokalna razvojna agencija – Poduzetnički
centar Garešnica
Očekivani učinci postizanje boljih promotivnih učinaka
unaprjeđenje razine informiranosti turista i posjetitelja
profiliranje imidža destinacije
stvaranje preduvjeta za snažnije turističko pozicioniranje
povećanje prepoznatljivosti i konkurentnosti destinacije
Ocjena prioriteta SREDNJI PRIORITET
CILJ 4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA I
MARKETINGA
Prioritet 4.2. Unaprjeđenje komunikacije, promocije i prodaje
Mjera 4.2.3. Poticanje osnivanja receptivne turističke agencije
Opis mjere Osim razvoja i oblikovanja složenih turističkih proizvoda, iste
je potrebno aktivno „nuditi“ i prodavati. Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina i Turistička zajednica Bjelovarsko-
bilogorske županije promoviraju turističke proizvode i
sadržaje, posebice manifestacije, na službenim web
stranicama, društvenim mrežama, turističkom portalu
Hotspots.net.hr te turističkim sajmovima. U ovoj fazi potrebno
je direktno kontaktirati relevantne turističke agencije
(primjerice iz Zagreba) kako bi one u svoje jednodnevne i
višednevne programe obilaska uključile proizvode i lokalitete
garešničkog područja. Također, na području grada Garešnice
ne djeluje niti jedna receptivna turistička agencija koja bi
sastavnice poput smještaja, atrakcija i događanja upakiravala
u turističke aranžmane. Predmetna mjera usmjerena je na
poticanje osnivanja agencije toga tipa odnosno destinacijske
menadžment kompanije (DMK). DMK predstavlja agenciju
koja, koristeći lokalna znanja i resurse, osmišljava i provodi
složene turističke proizvode kao što su turistički paketi, izleti i
ture. Uloga receptivne turističke agencije biti će izuzetno
važna – rad javnog sektora i nositelja turističke ponude
107
komercijalizirati na tržištu kroz više ili manje složene turističke
proizvode.
Aktivnosti organiziranje edukacija i radionica na temu destinacijskog
marketinga
osiguravanje savjetodavne pomoći prilikom otvaranja
turističke agencije
osiguranje poslovnog prostora i uredske opreme za
potrebe agencijskog poslovanja
osiguravanje stručne podrške agenciji prilikom apliciranja
za sredstva iz nacionalnih i EU izvora
Nositelji Grad Garešnica
Ostali dionici Turistička zajednica Sjeverna Moslavina, Lokalna razvojna
agencija – Poduzetnički centar Garešnica
Očekivani učinci otvaranje receptivne turističke agencije
unaprjeđenje prodaje i distribucije proizvoda destinacije
umrežavanje nositelja ponude u destinaciji
privlačenje organiziranih grupa
povećanje turističke posjećenosti
povećanje potrošnje turista
povećanje prihoda od turizma
Ocjena prioriteta VISOK PRIORITET
5.3. Projekti u funkciji razvoja turizma
Grad Garešnica trenutno provodi dva velika turistička projekta: Put baštine – od
Trapista do Graničara (Heritage Route – from Trappists to Border Guards) i
Zeleni vrtovi Poilovlja. Riječ je o projektima koji sadrže infrastrukturnu, edukativnu i
promotivnu komponentu te podrazumijevaju angažman velikog broja dionika – javnih
institucija, turističkih subjekata, poduzetnika, ali i šire lokalne zajednice.
U nastavku je dan kratak pregled projekata (realiziranih ili u fazi realizacije) od
strateškog značaja za razvoj turizma na garešničkom području:
1. OBILJEŽAVANJE II. RUTE TEMATSKOG TURISTIČKOG PUTA „STAZAMA
GRANIČARA“ – svrha projekta je valorizirati raspoložive lokalne turističke
potencijale kroz uspostavljanje jedinstvenog sustava signalizacije i interpretacije te
razvoj prepoznatljive turističke ponude; projekt je sufinanciran sredstvima iz
Državnog proračuna odobrenima u okviru Javnog poziva za dodjelu potpora
turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima u 2016. godini
(Hrvatska turistička zajednica); ukupna vrijednost projekta: 251.275,00 HRK
2. UREĐENJE ODMORIŠTA NA KAPILARNOJ CIKLOTURISTIČKOJ RUTI U
DESTINACIJI GRAD GAREŠNICA – svrha projekta je unaprijediti kvalitetu i
sadržaj turističkog proizvoda grada Garešnice opremanjem kapilarne rute
sadržajima namijenjenima cikloturistima; projekt je sufinanciran sredstvima iz
Državnog proračuna odobrenima u okviru Javnog poziva za dodjelu bespovratnih
108
sredstava temeljem Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2016. godini
(Ministarstvo turizma); ukupna vrijednost projekta: 206.225,00 HRK
3. PUT BAŠTINE – OD TRAPISTA DO GRANIČARA – svrha projekta je uspostaviti
116 kilometara dug prekogranični turistički put, od Banja Luke kroz Lipik do
Garešnice, te na tom putu očuvati, urediti i obnoviti brojne elemente kulturne,
povijesne i prirodne baštine; projekt se provodi u partnerstvu s Caritasom biskupije
Banja Luka i Gradom Lipikom i sufinancira sredstvima Europske Unije odobrenima
u okviru Programa INTERREG IPA Hrvatska-BIH-Crna Gora 2014-2020.; ukupna
vrijednost projekta: 707.667,08 € (od čega je Grad Garešnica zastupljen s
225.992,90 €)
4. ZELENI VRTOVI POILOVLJA – svrha projekta je povećati turističku atraktivnost i
privlačnost Poilovlja, urediti informativno-edukativne punktove i Centar za
posjetitelje te uspostaviti sustav upravljanja posjetiteljima unutar područja ekološke
mreže NATURA 2000; projekt se provodi u partnerstvu s Javnom ustanovom za
upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko-bilogorske županije i
Turističkom zajednicom Sjeverna Moslavina te sufinancira sredstvima Europske
Unije temeljem Javnog poziva Promicanje održivog razvoja prirodne baštine;
ukupna vrijednost projekta: 21.632.926,13 HRK
U okviru projekta Put baštine – od Trapista do Graničara uspostavljeno je niz sadržaja
(Apollo park, turistički vlakić, vidikovci, odmorišta) u svrhu podizanja opće
konkurentnosti destinacije. Projekt Zeleni vrtovi Poilovlja usmjeren je na adekvatnu
valorizaciju najvrjednijih prirodnih područja (NATURA 2000), kako u pogledu
osiguranja primjerene zaštite tako i u smislu turističke eksploatacije (birdwatching,
ekoturizam). Uspješnom realizacijom projekta osigurati će se raspoloživost do sada
nedostupnih turističkih usluga i sadržaja. Krajnji cilj je oblikovati ponudu koja će biti
snažan čimbenik privlačenja velikog broja različitih (pod)segmenata tržišta specifičnih
interesa.
CENTAR ZA POSJETITELJE
Stalni audiovizualni postav zaštićenih vrsta
Akvarij s domicilnim ribljim vrstama
Multimedijalna dvorana
Dvorana za edukacije
Laboratorij za biologiju i ekologiju
Suvenirnica
EDUKATIVNO-TEMATSKA STAZA POILOVLJE
Informativno-edukativne table
Urbana oprema
INFORMATIVNO-EDUKATIVNI PUNKT PEPELJNI VRTOVI
Informativno-edukativne table
Promatračnice za ptice
Vanjski prostor za edukacije (nadstrešnica, garniture, edukativne ploče)
109
Roštilj
Dječje igralište
Urbana oprema (uključujući stalke za bicikle)
INFORMATIVNO-EDUKATIVNI PUNKT KANIŠKA IVA
Informativno-edukativne table
Promatračnice za ptice
Vanjski prostor za edukacije (nadstrešnica, garniture, edukativne ploče)
Roštilj
Dječje igralište
Urbana oprema (uključujući stalke za bicikle)
BAZA PRIORITETNIH PROJEKATA
Baza prioritetnih razvojnih projekata posljednja je „karika“ u logičkom slijedu izrade
Strategije i kao takva mora biti u skladu s definiranim razvojnim ciljevima, prioritetima
i mjerama.
Identificirani su projekti koji u što kraćem razdoblju i uz što racionalnija ulaganja
mogu pobuditi interes tržišta te potaknuti rast turističke potražnje i potrošnje.
Rezultati/učinci takvih projekata biti će poticaj privatnom sektoru za pokretanje drugih,
financijski, operativno i organizacijski zahtjevnijih turističkih sadržaja. Prilikom
osmišljavanja projekata postavljena su sljedeća pitanja: Hoće li projekt rezultirati
rastom potražnje i u kojem roku?; Može li projekt generirati dodatne prihode?; Hoće li
projekt utjecati na razinu zadovoljstva posjetitelja destinacijom?; Hoće li se kroz projekt
razviti svijest lokalne zajednice o važnosti i učincima turizma?. Ista će se postaviti i
prije same odluke o pokretanju konkretnog projekta.
Slika 6. Odabir prioritetnih razvojnih projekata
DOPRINOS PROJEKTA
Obogaćivanje proizvodnog portfolia destinacije
Generiranje dodatne turističke potražnje
Generiranje dodatnih prihoda u turizmu
Unaprjeđenje turističkog imidža destinacije
Iniciranje poduzetničkih aktivnosti i poticanje (samo)zapošljavanja
Povećanje kvalitete života lokalne zajednice
ODRŽIVOST PROJEKTA
Financijska Okolišna/ekološka Društvena Politička
Izvor: izrada autora
110
U nastavku su navedeni razvojni projekti koji se namjeravaju realizirati ili započeti u
razdoblju provedbe Strategije razvoja turizma grada Garešnice 2018.-2023..
Tablica 17. Baza prioritetnih projekata destinacije grad Garešnica
Naziv projekta Nositelj
projekta
Partneri na
projektu
Tip projekta Spremnost
projekta6
CILJ 1. UREĐENJE DESTINACIJE ZA ŽIVOT I POSJET
Uređenje hortikulture i
javnih zelenih
površina
Grad Garešnica Komunalac d. o. o. Infrastrukturni
projekt
1 – 3
Uređenje centra
grada Garešnice
Grad Garešnica Komunalac d. o. o. Infrastrukturni
projekt
1
Izrada i postavljanje
nove te popravak
uništene smeđe
signalizacije
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Grad Garešnica,
Komunalac d. o. o.
Infrastrukturni
projekt
1 – 3
Rekonstrukcija i
sanacija nerazvrstanih
cesta na području
grada Garešnice
Grad Garešnica Komunalac d. o. o. Infrastrukturni
projekt
1 – 2
Rekonstrukcija
nogostupa i pješačkih
staza na području
grada Garešnice
Grad Garešnica Komunalac d. o. o. Infrastrukturni
projekt
2
Rekonstrukcija
Autobusnog
kolodvora Garešnica
Grad Garešnica Čazmatrans d. o. o. Infrastrukturni
projekt
3
Uređenje parka u
centru Garešnice
Grad Garešnica Komunalac d. o. o. Infrastrukturni
projekt
1 – 2
Uređenje i
rekonstrukcija
Gradske tržnice
Garešnica
Grad Garešnica Komunalac d. o. o. Infrastrukturni
projekt
3
Rekonstrukcija
Hrvatske knjižnice i
čitaonice Đuro Sudeta
Grad Garešnica Hrvatska knjižnica i
čitaonica Đuro
Sudeta
Infrastrukturni
projekt
2
Adaptacija i uređenje
Hrvatskog doma
Grad Garešnica Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina
Infrastrukturni
projekt
1
Obnova i
rekonstrukcija
sakralnih građevina
na području grada
Garešnice
Grad Garešnica Župe, Bjelovarsko-
križevačka biskupija,
Konzervatorski odjel
Bjelovar
Infrastrukturni
projekt
1 – 3
6 1 – projekti neposredne realizacije; 2 – projekti realizacije u srednjoročnom planskom razdoblju; 3 –
projekti realizacije u dugoročnom planskom razdoblju
111
CILJ 2. UNAPRJEĐENJE TURISTIČKE INFRASTRUKTURE I SUPRASTRUKTURE
Uspostavljanje
sustava javnih bicikala
i punionica
Grad Garešnica Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina,
Biciklistička udruga
Guvernal
Infrastrukturni
projekt
2
Trasiranje, ucrtavanje
i označavanje
cikloturističke rute
„Poilovlje“7
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Grad Garešnica,
Bjelovarsko-
bilogorska županija,
Turistička zajednica
Bjelovarsko-
bilogorske županije
Infrastrukturni
projekt
1 – 2
Trasiranje, ucrtavanje
i označavanje
cikloturističke rute
„Ilova“8
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Grad Garešnica,
Bjelovarsko-
bilogorska županija,
Turistička zajednica
Bjelovarsko-
bilogorske županije
Infrastrukturni
projekt
1 – 2
Rekonstrukcija i
opremanje Sportsko-
rekreacijskog centra
Garešnica
Nogometni klub
Garić
Grad Garešnica,
sportske udruge
Infrastrukturni
projekt
1
Uređenje rekreativnih
i ugostiteljskih
sadržaja na jezeru
Skresovi
Grad Garešnica Športsko ribolovno
društvo Ilova
Infrastrukturni
projekt
2
Uređenje vježbališta
na otvorenom
Grad Garešnica Sportske udruge Infrastrukturni
projekt
2
Izgradnja i opremanje
objekata za
slatkovodni ribolov na
području grada
Garešnice
Športsko
ribolovna društva
Grad Garešnica Infrastrukturni
projekt
2 – 3
Izgradnja i uređenje
bike&bed kampa
(Bike House)
Grad Garešnica Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina
Infrastrukturni
projekt
2 – 3
Otvaranje
prodavaonice
domaćih proizvoda
(Bakina kuća)
Grad Garešnica Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina
Infrastrukturni
projekt
2
CILJ 3. RAZVOJ TURISTIČKIH PROIZVODA
Mjere poticanja
razvoja poduzetništva
u turizmu na području
grada Garešnice
Grad Garešnica Lokalna razvojna
agencija –
Poduzetnički centar
Garešnica
Soft projekt 1 – 3
7 Takozvana trasa stare pruge (Garešnica – Ciglenica – Kaniška Iva – Vukovje – Međurić) 8 Trasa Garešnica – Kajgana – Tomašica – Sokolovac – Dežanovac – Uljanik – Hrastovac – Garešnica
112
Edukacije na temu
birdwatchinga
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Javna ustanova za
upravljanje
zaštićenim
dijelovima prirode
Bjelovarsko-
bilogorske županije
Soft projekt 1 – 3
Edukacije na temu
ruralnog turizma
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Lokalna razvojna
agencija –
Poduzetnički centar
Garešnica, LAG
Moslavina
Soft projekt 1 – 3
Edukacije na temu
apiturizma
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
LAG Moslavina Soft projekt 1 – 3
Akcijski plan razvoja
ruralnog turizma
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Lokalna razvojna
agencija –
Poduzetnički centar
Garešnica
Soft projekt 2
Gradska galerija
Garešnica
Grad Garešnica Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina
Infrastrukturni
projekt
2
Zavičajni muzej
Garešnica
Grad Garešnica Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina,
udruge u kulturi
Infrastrukturni
projekt
2
Medena kuća s
izložbom/muzejom
pčelarstva
Grad Garešnica Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina,
pčelarske udruge
Infrastrukturni
projekt
2
Spomen kuća Ive
Robića
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Grad Garešnica Infrastrukturni
projekt
2 – 3
Adrenalinski park
Dišnik
Grad Garešnica Zajednica sportskih
udruga grada
Garešnice,
Zajednica tehničke
kulture grada
Garešnice
Infrastrukturni
projekt
2 – 3
CILJ 4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA DESTINACIJSKOG MENADŽMENTA I MARKETINGA
Edukacije na temu
destinacijskog
menadžmenta
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Lokalna razvojna
agencija –
Poduzetnički centar
Garešnica
Soft projekt 1 – 3
Uspostavljanje
destinacijske
menadžment
organizacije (DMO)
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Javni, privatni i
civilni sektor
Soft projekt 1 – 3
113
Program stipendiranja
učenika i studenata
turističkog usmjerenja
Grad Garešnica Soft projekt 1 – 3
Izrada vizualnog
identiteta destinacije
grad Garešnica
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Grad Garešnica Soft projekt 1 – 2
Program poticanja
izrade autohtonih
suvenira
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Grad Garešnica Soft projekt 1 – 3
Plan promocije lovnog
i ribolovnog turizma
destinacije grad
Garešnica
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Lokalna razvojna
agencija –
Poduzetnički centar
Garešnica
Soft projekt 2 – 3
Plan promocije
ruralnog turizma
destinacije grad
Garešnica
Turistička
zajednica
Sjeverna
Moslavina
Lokalna razvojna
agencija –
Poduzetnički centar
Garešnica
Soft projekt 3
Poticanje osnivanja
receptivne turističke
agencije
Grad Garešnica Turistička zajednica
Sjeverna Moslavina
Soft projekt 1 – 3
Važno je napomenuti da popis projekata nije sveobuhvatan i isključiv, što će reći da je
dokument potrebno u cijelosti periodički pregledavati i prilagođavati (dopunjavati)
vodeći se novonastalim razvojnim potrebama na području grada Garešnice. Također,
neovisno o prezentiranom popisu, ukoliko se poduzetnici osjete dovoljno organizacijski
i financijski snažnima, mogu pokrenuti nove, vlastite projekte no uvijek imajući na umu
turističku viziju i strateške ciljeve grada Garešnice.
114
6.
KONCEPCIJA MARKETINGA
Turistički proizvod nije homogeni proizvod, već se radi o integralnom proizvodu kojeg
u trenutku konzumacije pružaju različiti pružatelji usluga, a turisti ga doživljavaju kao
jedinstveno turističko iskustvo. Važno je stvoriti proizvod koji će zadovoljiti želje i
potrebe turista te osigurati prednost u odnosu na konkurenciju. Proizvod će, u pravilu,
biti uspješniji ukoliko ima više komponenti posebnosti (autentičnosti) zahvaljujući
kojima se izdvaja od mnoštva sličnih proizvoda na turističkom tržištu. Destinacijski
proizvod mora biti u funkciji željenog tržišnog pozicioniranja destinacije.
Prvi korak prema učinkovitom pozicioniranju destinacije grad Garešnice je definiranje
sustava iskustava i doživljaja koje je ista u mogućnosti pružiti turistima i posjetiteljima.
Pritom je izrazito važno diferencirati turistički proizvod od proizvoda konkurentskih
destinacija odnosno strukturom i kvalitetom svoje ponude nadmašiti turističku ponudu
spomenutih. Naime, koncepcija marketinga ima za cilj osmisliti odrednice
privlačnog imidža destinacije te bogatu ponudu turističkih doživljaja kojima je
moguće zadovoljiti interese različitih segmenata tržišta specifičnih interesa, i to
tijekom cijele godine, istovremeno osiguravajući turističko aktiviranje što većeg
dijela destinacije.
115
6.1. Identifikacija i valorizacija turističkih proizvoda
Turistički proizvod je skup različitih materijalnih i nematerijalnih sastavnica čija kvaliteta
ovisi o brojnim ponuđačima u destinaciji kao i o „neopipljivim“ dijelovima ponude poput
klime, atmosfere, ambijenta... Destinacijski proizvod zajednički je rezultat ponude
jednog područja – integralni proizvod, odnosno destinacija nudi cijeli portfolio
proizvoda. Svi proizvodi destinacije nemaju jednako značenje i ne pridonose
podjednako ostvarenju strateških ciljeva i razvojne vizije, stoga se nameće potreba
periodične procjene portfolia radi ispravne alokacije resursa.
Stvaranje konkurentnog destinacijskog proizvoda izuzetno je složen proces koji se,
prije svega, temelji na dobroj organizaciji i suradnji dionika koji su uključeni u njegov
razvoj. Unatoč kvalitetnoj i raznovrsnoj resursno-atrakcijskoj osnovici i brojnosti i
komplementarnosti razvojnih dionika, destinacijski proizvod Garešnice je
nerazvijen. Naime, lovni turizam je dominantni proizvod, a do prije svega nekoliko
godina i jedini proizvod destinacije (takozvani rizik ovisnosti o jednom turističkom
segmentu). Danas je Garešnica izletnička destinacija (rekreacija u prirodi,
prisustvovanje događanju) te usputno ili krajnje odredište mnogih poslovnih ljudi. Na
značaju dobivaju ribolovni turizam i cikloturizam. Garešnica je destinacija s velikim
potencijalom za razvoj svih vidova ruralnog turizma te osrednjim potencijalom za razvoj
adrenalinskog i kulturnog turizma. Ipak, u razvoj spomenutih proizvoda do sada nije
sustavno ulagano odnosno ulagano je vrlo malo.
Bogata i zanimljiva resursna osnovica destinacije pogodna je za razvoj brojnih
turističkih proizvoda. Ipak, u nastavku su prikazani proizvodi (podproizvodi) u koje
je najisplativije ulagati odnosno proizvodi koji će podržavati željeni imidž
destinacije. Naznačeni su postojeći dominantni proizvodi, proizvodi koje treba
sustavno razvijati te dodatni ili podržavajući proizvodi koji će se razvijati u onoj mjeri u
kojoj to raspoloživi financijski, ljudski i marketinški resursi budu dozvoljavali. Svi oni
sačinjavaju poželjan portfolio destinacije grad Garešnica (za razdoblje 2018.-
2023.). Međutim, njegov konačan oblik ovisiti će o uspješnosti niza ponuđača iz
privatnog sektora, ali i o tome koliko će se kvalitetno implementirati razvojni projekti
javnog sektora koji utječu na atraktivnost i konkurentnost destinacije.
Proizvodni portfolio destinacije grad Garešnica (Slika 7.) moguće je sagledati kroz 2
proizvodne kategorije – proizvod aktivnog odmora i proizvod ruralnog turizma,
koje predstavljaju njegovu širinu i mogu se dalje strukturirati na niz podproizvoda –
lovni turizam, ribolovni turizam, cikloturizam, birdwatching, adrenalinski
turizam, agroturizam, eko-etno turizam, apiturizam, robinzonski turizam, eno
gastronomski turizam – koji definiraju njegovu dubinu. Proizvodne kategorije i
podproizvodi trenutno se nalaze u različitim fazama razvijenosti i tržišne spremnosti.
Svoju bazu pronalaze u prirodnim i antropogenim resursima te počivaju na nizu mjera
i planova/projekata daljnjeg razvoja. Bilo da je riječ o razvoju novih ili kvalitativnom
unaprjeđenju postojećih proizvoda, buduća konkurentska pozicija destinacije grad
116
Garešnica uvelike će ovisiti o dubini proizvodnog portfolia (lanca vrijednosti) i
sadržajnosti i raznovrsnosti svakog pojedinog podproizvoda.
Slika 7. Portfolio destinacije grad Garešnica
PROIZVOD AKTIVNOG ODMORA PROIZVOD RURALNOG TURIZMA
LOVNI TURIZAM
AGROTURIZAM
RIBOLOVNI TURIZAM EKO-ETNO TURIZAM
CIKLOTURIZAM APITURIZAM
BIRDWATCHING ROBINZONSKI TURIZAM
ADRENALINSKI TURIZAM ENO GASTRONOMSKI TURIZAM
Dominantan proizvod
Proizvod koji treba sustavno razvijati
Dodatan proizvod
Izvor: izrada autora
U predstojećem razdoblju (2018.-2023.) intenzivno će se ulagati u razvoj
destinacijskog proizvoda. Provedba razvojnih mjera i strateških projekata biti će u
funkciji uspostavljanja cjelovitog sustava turističkih iskustava i doživljaja (Slika 8).
Naime, tržišno spreman destinacijski proizvod podrazumijeva dobro osmišljen sustav
turističkih doživljaja. Riječ je o skupu komplementarnih i nadopunjavajućih
podproizvoda i sadržaja koji upravo u međusobnim kombinacijama (primjerice,
boravak na eko-etno imanju i promatranje ptica; boravak na pčelarskom gospodarstvu
i obilazak vinarija te kušanje vina) nude različitim tržišnim segmentima sadržajno
iskustvo destinacije.
Š I R I N A P O R T F O L I A
D
U
B
I
N
A
P
O
R
T
F
O
L
I
A
117
Slika 8. Sustav doživljaja destinacije grad Garešnica
Izvor: izrada autora
6.2. Strateško tržišno pozicioniranje destinacije
Pozicija destinacije na tržištu način je na koji je vide postojeći i potencijalni ciljni
segmenti u smislu iskustava i potencijalnih koristi koje im ona pruža u odnosu na
konkurentske destinacije. Opipljivi i neopipljivi aspekti turističkog iskustva predstavljaju
podjednako važne sastavnice turističkog pozicioniranja destinacije. Praksa pokazuje
da turizam neke destinacije može biti dugoročno održiv samo ukoliko su prethodno
stvorene i tržištu dobro iskomunicirane konkurentske prednosti koje je konkurentima
teško ili nemoguće imitirati. Tada je moguće reći da održiv destinacijski brend počiva
na specifičnim lokalnim obilježjima i autentičnim proizvodima.
Prepoznatljivost turističke destinacije kritičan je faktor njezine uspješnosti na
turbulentnom tržištu obilježenom izrazito visokom razinom konkurencije. U svrhu
učinkovitog pozicioniranja na turističkom tržištu, Bjelovarsko-bilogorska županija
definirala je sustav raspoloživih turističkih iskustava i s njima povezanih koristi koje će
potencijalnim posjetiteljima biti privlačnije od ponude konkurentskih destinacija.
digital free odmor u
ruralnom ambijentu
rekreativne i pustolovne
aktivnosti u prirodnom
okruženju
lutanje šumskim i
močvarnim
prostranstvima
gradski hotel
ruralni bed&breakfast
bike&bed apartman
uživanje u wellness
i spa tretmanima
buđenje uz cvrkut
ptica i miris
pokošene trave
predah i okrijepa u
udobnom
apartmanu
restorani autohtone kuhinje
moderni caffe barovi
prodavaonica domaćih
proizvoda
uživanje u
moslavačkim
oblizekima i vrhunskim
vinima
ispijanje kave i
opuštanje u dobrom
društvu
kupnja najsvježijih
namirnica
pitoreskna mjestašca
netaknuta priroda
zaštićena područja
118
Također, Županija je za potrebe turizma i poradi tržišne prepoznatljivosti, podijeljena
na karakteristične geografske cjeline – turističke klastere kako je prikazano sljedećim
prikazom.
Slika 9. Tržišno pozicioniranje Bjelovarsko-bilogorske županije
Izvor: Turistički master plan Bjelovarsko-bilogorske županije, II. fazno izvješće
Iako je Garešnica jedna od onih destinacija koje mogu ponuditi „za svakoga ponešto“,
jasna pozicija na turističkom tržištu može biti rezultat samo dobro osmišljenih turističkih
iskustava i doživljaja upakiranih u profesionalno oblikovane turističke proizvode.
Destinacija grad Garešnica mora diferencirati svoj turistički proizvod u odnosu na
konkurentska destinacijska područja – grad Kutinu, grad Daruvar, područje Lipik-
Pakrac, grad Viroviticu i grad Petrinju. Konkurenti destinacije su i sva destinacijska
područja na prostoru kontinentalne Hrvatske i susjednih zemalja koja joj izravno ili
neizravno konkuriraju strukturom i kvalitetom svoje turističke ponude.
Na temelju svega prethodno navedenog, nositelji razvoja turizma grada Garešnice
definirali su sljedeće razlikovne elemente:
6 snažnih prirodnih i kulturnih atributa
raznoliko pejsažno okruženje
velika koncentracija slatkovodnih površina
vrhunska lovišta
moslavački oblizeki
višestoljetna tradicija pčelarstva i medarstva
multikulturalnost
upečatljivi prirodni i kulturni simboli
Poilovlje
jezero Skresovi
„švapske kuće“
utvrda Bršljanac
BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
Mjesto prvog izbora za izlete i opuštajuće kratke
odmore u inspirativnom ruralnom okruženju
Bjelovarsko-
bilogorski klaster
Županijski centar
kulturnih događanja i
agroturizma
Daruvarsko-papučki
klaster
Oaza za posjetitelje
sklone zdravlju i
hedonizmu
Čazmansko-
moslavački klaster
Idealno mjesto za lov,
ribolov i foto-safari
119
špekmez
prvi hrvatski Hotel za pčele*****
Ivo Robić
Gariglazbijada
...
u samom srcu kontinentalne (panonske) Hrvatske
dio europske ekološke mreže NATURA 2000
„Spoj zelenila, vode i povijesne arhitekture“
„Veza slavonskih ravnica i moslavačkih brežuljaka“
„Turistički biser usred zelenog mora šuma i livada“
dobra vrijednost za novac
nadohvat ruke tijekom cijele godine
Slika 10. Tržišno pozicioniranje destinacije grad Garešnica
Izvor: izrada autora
Atributi su glavne značajke područja koje treba komunicirati prema postojećim i
potencijalnim tržišnim segmentima, a imaju uporište ponajprije u prirodnim i kulturnim
resursima i atrakcijama. Simboli su opipljivi izražaji atributa i koriste se radi stvaranja
predodžbe o destinaciji. Istaknuti su samo neki od mnogobrojnih simbola garešničkog
područja: Poilovlje – simbol biološke i krajobrazne raznolikosti; utvrda Bršljanac –
simbol prošlih vremena; „švapske kuće“ – simbol multikulturalnosti i tradicije... Poziciji
na tržištu znatno doprinosi identificiranje svih koristi koje je Garešnica u mogućnosti
ponuditi ciljnim segmentima. Pritom je moguće navesti čitav splet funkcionalnih
(mogućnost rekreacije, iscjeljujuće okruženje, opuštajući ambijent), emotivnih (snažna
povezanost s prirodom, povratak tradicionalnim vrijednostima) i samoizražavajućih
koristi (odgovornost prema vlastitom zdravlju, kontakt s različitim kulturama).
Najveća koncentracija ribnjaka u Hrvatskoj
Najkvalitetnija lovišta s bogatom i raznolikom faunom
Hedonizam za tijelo i nepce
Za sve zaljubljenike u prirodu i fotografiju
Nadohvat ruke tijekom cijele godine
SIMBOLIKORISTIATRIBUTI
POZICIONIRANJE
120
6.3. Promotivne i komunikacijske aktivnosti
Promocija je kontinuirana komunikacija s korisnicima turističkih usluga u funkciji
poticanja prodaje proizvoda i usluga. Cilj promocije je stvoriti željenu sliku o
destinaciji pa promotivne poruke trebaju ukazati turističkoj potražnji na privlačnost
destinacije oblikujući imidž koji naglašava posebnost, kvalitetu i pristupačnost iste.
Turistička zajednica Sjeverna Moslavina preuzeti će glavnu ulogu u promociji
destinacije grad Garešnica, počevši od planiranja i pripreme do realizacije i iznalaženja
izvora financiranja promotivnih aktivnosti. Potrebno je povećati vidljivost destinacijskog
proizvoda na tržištu, pružiti turistima kvalitetne i lako razumljive informacije te im
olakšati samo snalaženje u destinaciji.
Komunikacijske aktivnosti u predstojećem razdoblju temeljiti će se na korištenju
različitih promotivnih aktivnosti i materijala pri čemu će se veći naglasak staviti na
prezentiranje glavnih turističkih proizvoda – proizvoda aktivnog odmora i proizvoda
ruralnog turizma te obraćanje definiranim ciljnim segmentima – lovcima,
ribolovcima, cikloturistima, birdwatcherima i ruralnim turistima.
PROMOTIVNE
KONSTANTE
Logo
Slogan
PROMOTIVNI
MATERIJALI
Informativne brošure
Tematske brošure
Turističke karte
PROMOTIVNE
AKTIVNOSTI
Interni marketing
E-marketing
Sudjelovanje na sajmovima
Odnosi s javnošću
Uočena je potreba da se, sukladno smjernicama za turističko pozicioniranje, izradi
(redizajnira) vizualni identitet i komunikacijski simbol destinacije – logotip i slogan
garešničkog turizma. Logotip treba biti vizualno atraktivan, kreativan i živopisan kako
bi svojim spektrom boja komunicirao snažne identitetske značajke područja, a slogan
zanimljiv i zvučan tako da asocira na optimizam, autentičnost i jedinstveni doživljaj.
Postojeći logo koncipiran u obliku srca modro zelene boje asocira na prirodne resurse
znakovite za ovo područje (šume, vinograde, vodu), njegov položaj u „srcu“
kontinentalne Hrvatske, ali i na emocije koje može pobuditi kod posjetitelja. Slogan
„Moslavina u srcu!“ istovremeno je prikladan, ali i zbunjujući, jer se može primijeniti i
na ostale destinacije na području Moslavine, primjerice Kutinu i ne približava dovoljno
Garešnicu posjetiteljima. Novi bi slogan trebao prenijeti jasnu poruku „zašto doći u
Garešnicu“ i „kakva se iskustva mogu doživjeti“.
Usprkos stalnom rastu Interneta kao kanala promocije, prodaje i distribucije, tiskani
promotivni materijali još uvijek ne gube na značaju. Uz postojeće informativne
121
brošure pripremiti će se čitava paleta promotivnih materijala, objedinjena na način da
tvori „obitelj materijala“ što će se postići kroz boje, format, koncept, naslovnicu, način
slaganja teksta i drugo. Tematskim će se brošurama nastojati dočarati boravak u
Garešnici, a planiraju se izraditi za dva ključna proizvoda: aktivan odmor i ruralni
turizam. Turističke karte biti će koncipirane tako da, s jedne strane prikazuju cijelo
područje grada Garešnice te imaju jasno označene glavne atrakcije, dok s druge
strane svaku od tih atrakcija dodatno objašnjavaju.
Kod eksterne javnosti cilj je stvoriti pozitivan imidž i informirati o proizvodima i
sadržajima destinacije grad Garešnica, dok se kod interne javnosti govori o
senzibiliziranju i informiranju lokalne zajednice o prilikama koje donosi turistički razvoj.
Potonje je u domeni internog marketinga koji uključuje niz promotivnih i edukativnih
aktivnosti koje se provode u svrhu osiguranja aktivne participacije lokalne zajednice u
razvoju turističkog proizvoda destinacije.
Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) mijenja način komunikacije s
tržištem i kontinuirano unosi novitete u promocijske aktivnosti. E-marketing postaje
sve važniji i nezaobilazan dio ukupnih marketinških promišljanja. Stoga se nameće
potreba redizajna službene web stranice Turističke zajednice (ali i pojedinih nositelja
turističke ponude), ne samo zbog usuglašavanja s novim vizualnim identitetom već i
poradi unaprjeđenja funkcionalnosti. Turistička zajednica Sjeverna Moslavina prisutna
je i aktivna na popularnoj društvenoj mreži – Facebook, a u planu je i promocija putem
Instagrama i Twittera.
Prilikom redizajna web stranice također je važno voditi se sljedećim smjernicama:
staviti naglasak na kvalitetu sadržaja odnosno kvalitetne informacije predočene u
obliku teksta
paziti da je tekst svake rubrike sažet i razumljiv, po mogućnosti „razbijen“ u manje
cjeline s podnaslovima i podebljanim (bold) ključnim pojmovima radi lakšeg
uočavanja i snalaženja
imati na umu da je zadaća fotografija i video klipova prvenstveno ta da upotpune
tekst i web stranici osiguraju privlačan izgled
osigurati da je web stranica jednostavna za snalaženje, a boje i font da su
usklađeni s cjelokupnim vizualnim identitetom destinacije
Nastupi na sajmovima realiziraju se samostalno ili u suradnji s Turističkom
zajednicom Bjelovarsko-bilogorske županije, pri čemu će ubuduće biti uputno staviti
naglasak na specijalizirane sajmove. S obzirom na dosadašnje aktivnosti i financijske
mogućnosti Turističke zajednice Sjeverna Moslavina, previđa se intenziviranje odnosa
s javnošću. Treba imati na umu da su odnosi s medijima najvidljiviji i najjavniji aspekt
cjelokupnih odnosa s javnošću. Stoga je važno plasirati točne i ažurne informacije o
aktualnim događanjima i novostima (manifestacije, početak ili završetak projekta) koje
mogu stvoriti publicitet.
122
7.
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Strategija razvoja turizma grada Garešnice 2018.-2023. prvi je strateško-planski
dokument izrađen za potrebe razvoja turizma na području grada Garešnice.
Destinacija grad Garešnica nalazi se u vrlo osjetljivoj fazi razvoja turizma te se ovim
dokumentom postavljaju temelji za njegov sustavan, koordiniran i planski usmjeravan
razvoj. Provedena je detaljna analiza postojećeg stanja te inventarizacija i valorizacija
turističke atrakcijske osnove koju tek treba pretvoriti u dobro osmišljene turističke
proizvode i doživljaje. Strategija nudi jasnu misiju i viziju turističkog razvoja no
odgovornost za njihovu operacionalizaciju ne mogu snositi samo Grad Garešnica i
Turistička zajednica Sjeverna Moslavina, već i poduzetnici, neprofitne organizacije,
lokalna zajednica i svi destinacijski dionici.
Glavni pokretač turističkog razvoja Garešnice je Grad Garešnica (Gradska
uprava) u partnerstvu s Turističkom zajednicom Sjeverna Moslavina. Većina
ostalih dionika smatra razvoj turizma važnim i sve se više uključuje u projekte no
nedostaje im političkog utjecaja, ljudskih resursa, financijskih sredstava, a nerijetko i
specifičnih znanja i vještina. Kako je riječ o nositeljima ponude iz različitih djelatnosti i
sektora, a destinacija se želi predstaviti kao jedinstven i cjelovit proizvod dolazi do
potrebe koordiniranja svih podproizvoda i kontroliranja kvalitete istih. Turistička
zajednica Sjeverna Moslavina ne posjeduje sve potrebne kompetencije (stručni kadar,
financijski resursi) da bi osigurala cjelokupnu kvalitetu, konkurentnost i održivost pa se
nužnim nameće usvojiti suvremeni upravljački pristup, takozvani DMO model. Stoga
je neophodno, sve stručnjake iz područja turizma i dionike koji izravno ili neizravno
sudjeluju u oblikovanju sadržaja i kvalitete turističkog proizvoda, integrirati u
menadžment pod vodstvom Turističke zajednice Sjeverna Moslavina koja je
dosadašnjim aktivnostima i naporima znatno doprinijela razvoju turizma destinacije.
Operativni plan s definiranim mjerama i razvojnim projektima sastavni je dio Strategije.
Ipak, učinkovita provedba razvojnih projekata predviđenih ovim dokumentom
moguća je samo uz kontinuiranu suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora. Štoviše,
uspjeh prilikom realizacije projekata i dinamika turističkog razvoja ovisiti će o
spremnosti brojnih interesnih skupina u destinaciji na suradnju, zajednički rad i
djelovanje u cilju ostvarenja željene vizije. Uspješna provedba Strategije polučiti će
višestruke koristi, kako za turistički sektor, tako i za cjelokupno gospodarstvo
grada Garešnice.
123
POPIS SLIKA
Slika 1. Teritorijalni položaj grada Garešnice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ....... 8
Slika 2. Razvrstane javne ceste u gradu Garešnici .................................................. 10
Slika 3. Natura 2000 na području grada Garešnice ................................................. 37
Slika 4. Poilovlje ....................................................................................................... 39
Slika 5. Ključne odrednice vizije turističkog razvoja ................................................. 80
Slika 6. Odabir prioritetnih razvojnih projekata ....................................................... 109
Slika 7. Portfolio destinacije grad Garešnica .......................................................... 116
Slika 8. Sustav doživljaja destinacije grad Garešnica ............................................ 117
Slika 9. Tržišno pozicioniranje Bjelovarsko-bilogorske županije ............................ 118
Slika 10. Tržišno pozicioniranje destinacije grad Garešnica .................................. 119
POPIS TABLICA
Tablica 1. Prometnice na području grada Garešnice ................................................. 9
Tablica 2. Receptivni faktori ponude destinacije grad Garešnica ............................. 17
Tablica 3. Smještajna ponuda destinacije grad Garešnica ...................................... 18
Tablica 4. Ponuda hrane i pića destinacije grad Garešnica ..................................... 25
Tablica 5. Dolasci i noćenja domaćih i inozemnih turista ostvareni u destinaciji grad
Garešnica u razdoblju od 2013. do 2017. godine ..................................................... 29
Tablica 6. Prosječna dužina boravka turista u destinaciji grad Garešnica u razdoblju
od 2013. do 2017. godine ......................................................................................... 30
Tablica 7. Struktura turističkog prometa u destinaciji grad Garešnica prema domicilu
turista (2017.) ........................................................................................................... 31
Tablica 8. Zaštićena kulturna dobra na području grada Garešnice .......................... 41
Tablica 9. Pojedinačna nepokretna kulturna dobra na području grada Garešnice ... 45
Tablica 10. Spomenička područja i cjeline na području grada Garešnice ................ 47
Tablica 11. Manifestacije u gradu Garešnici 2017. godine ...................................... 51
Tablica 12. Turistički promet grada Garešnice i destinacija u neposrednom okruženju
................................................................................................................................. 61
Tablica 13. Pregled definicija turizma prema različitim autorima ............................. 67
Tablica 14. Prihod od turizma i BDP zemalja EU za 2015. godinu .......................... 70
Tablica 15. Prikaz SWOT analize destinacije grad Garešnica ................................. 75
Tablica 16. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere razvoja turizma grada Garešnice ........ 82
Tablica 17. Baza prioritetnih projekata destinacije grad Garešnica ....................... 110
POPIS GRAFIKONA
Graf 1. Struktura prihoda poduzetnika po djelatnostima (2013. – 2016.) ................. 11
Graf 2. Ostvarena noćenja u destinaciji grad Garešnica u 2017. po mjesecima ...... 29