Akcijski plan gospodarenja

smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj

u 2011. godini

Zagreb, prosinac 2010.

1

Izdavači:

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode

Autori akcijskog plana (Članovi Nacionalnog povjerenstva za izradu Plana gospodarenja

smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, abecednim redom):

Antonija Bišćan

Ivica Budor

Ivica Francetić

Alojzije Frković

Stjepan Gospočić

Marijan Grubešić

Đuro Huber

Zrinko Jakšić

Magda Sindičić

Željko Štahan

Davor Zec

2

PREDGOVOR

Potvrđivanjem Bernske konvencije 2000. godine Republika Hrvatska preuzela je obveze u pogledu gospodarenja smeđim medvjedom u skladu s odredbama Konvencije, odredbama Akcijskog plana gospodarenja smeđim medvjedom za Europu te odgovarajućim direktivama i preporukama.

Osnovni zadatak i obveza za Hrvatsku je izrada, donošenje i provođenje Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Hrvatskoj kao i Akcijskog plana gospodarenja za pojedinu godinu. Donošenje ovih dokumenata izazvalo je izmjenu i dopunu zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju ovo područje i znatno je promijenilo način gospodarenja sa smeđim medvjedom u Hrvatskoj.

Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj donesen je i primjenjuje se od 2005. godine. Tijekom 2007. i 2008. godine izvršena je revizija Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj, a revidirani Plan gospodarenja donesen je Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva od 4. veljače 2008. godine (Klasa: 323-01/08-01/60, Urbroj: 538-13-08-1) i primjenjuje se danom donošenja.

Akcijski plan gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu, donesen je u skladu s Planom gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj iz 2008. godine i Akcijskim planom zaštite smeđeg medvjeda za Europu (Swenson i sur. 2000). Akcijski plan je kraći, provedbeni dokument kojim su istaknute najznačajnije akcije u gospodarenju medvjedom u 2011. godini.

Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Hrvatskoj, Akcijski plan za tekuću godinu te pripadajući obrasci mogu se vidjeti i snimiti na web adresi Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva: HUhttp://www.mrrsvg.hr/ UH, u dijelu šumarstvo – lovstvo – Gospodarenje smeđim medvjedom ( HUhttp://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=554 UH)

3

S A D R Ž A J

PREDGOVOR …................................................................................................................................................2

1. UVOD .....................................................................................................................................4

2. OSNOVNI PODACI ...................................................................................................................5

2.1. Status i dosadašnje gospodarenje ................................................................................5

2.2. Sadašnje stanje ...............................................................................................................5 2.2.1. Rasprostranjenost i površine ..........................................................................................5 2.2.2. Kapacitet, brojnost, prirast i trend ...................................................................................5 2.2.3. Mortalitet po uzorcima i zahvati u populaciju (kvota) ......................................................6

2.3. Kriteriji za raspodjelu kvote .........................................................................................10

3. MJERE AKCIJSKOG PLANA......................................................................................................10 3B3.1. Tijela za izradu i provedbu akcijskog plana.................................................................10

4B3.2. Izlučenje medvjeda u 2011. godini.................................................................................12 20BU3.2.1. Krivolov i propisivanje zakonskih sankcijaU...............................................................14 21BU3.2.2. Interventni odstrjel U.......................................................................................................14 22BU3.2.3. Dodatni odstrjel U............................................................................................................14

23BU3.2.4. Stradavanje od prometa i drugih razlogaU...................................................................15

24B3.3. Očuvanje staništa............................................................................................................15

5B3.4. Sukob s čovjekom..........................................................................................................15

25BU3.4.1. Mjere za smanjivanje i naknadu štetaU........................................................................15

26BU3.4.2. Mjere za smanjivanje opasnosti za ljude U...................................................................16

27BU3.4.3. Sprječavanje pristupa medvjeda otpadu U...................................................................16

3.5. Problematični medvjedi ................................................................................................17

3.6. Držanje medvjeda u zatočeništvu..................................................................................17

3.7. Dobrobit od medvjeda za lokalnu zajednicu ...............................................................18

3.8. Uključivanje javnosti u donošenju plana ....................................................................18

3.9. Istraživanje i monitoring ...............................................................................................18

6B3.10. Međunarodna suradnja.................................................................................................19

3.11. Revizija plana gospodarenja........................................................................................19

3.12. Stupanje na snagu i važenje........................................................................................19

4

0B1. UVOD

Donošenje Akcijskog plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj za svaku kalendarsku godinu predviđeno je Planom gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj. U 2008. godini donesen je i objavljen revidirani Plan gospodarenja smeđim medvjedom (u daljnjem tekstu Plan gospodarenja) u Republici Hrvatskoj.

Zadatak ovog Akcijskog plana je da jasno istakne i nabroji glavne akcije (mjere) koje će se provoditi u 2011. godini , dok su sve ostale akcije detaljno opisane u samom Planu gospodarenja i one se provode trajno i bez posebnog isticanja u godišnjem Akcijskom planu.

U tom smislu ova dva dokumenta predstavljaju cjelinu, s time da je Plan gospodarenja više stručni, a Akcijski plan gospodarenja provedbeni dokument.

Pri izradi ovoga Akcijskog plana tj. pri odlučivanju članova povjerenstva, naročito u pogledu brojnosti, prirasta, zahvata u populaciji i raspodjeli kvote za 2011. godinu, korišteni su podaci iz genetičkih i telemetrijskih istraživanja, modeliranja populacije, te podaci dobiveni u periodu od 2006. do kraja 2010. godine, koji su uzeti iz propisanih obrazaca (Obrazac za odstrijeljenog medvjeda, Obrazac za mrtvog medvjeda i Obrazac za medvjeda iz interventnog odstrjela). Uz to, korišteni su i podaci iz lovnogospodarskih osnova o gospodarenju s medvjedom za 98 državnih i zajedničkih lovišta te podaci drugih pravnih osoba koje upravljaju područjima unutar prostora rasprostranjenja medvjeda u Hrvatskoj (nacionalni parkovi i dr.).

5

1B2. OSNOVNI PODACI

7B2.1. Status Od 2005. godine medvjedom se gospodari prema „Planu gospodarenja smeđim

medvjedom u Republici Hrvatskoj“ (Zagreb, veljača 2005.), a od 2008. godine po revidiranoj verziji istoga plana. U tom smislu promijenjene su i odgovarajuće odredbe u novom Zakonu o lovstvu ("Narodne novine", br. 140/05. i 75/09.). Smeđi medvjed predstavlja vrstu krupne divljači zaštićenu lovostajom, a istim se na teritoriju Republike Hrvatske gospodari u skladu s Planom gospodarenja i Akcijskim planom za pojedinu kalendarsku godinu. Odredbe Zakona o lovstvu i podzakonskih propisa, koji se donose na temelju toga zakona, usklađene su s navedenim planovima.

8B2.2. Sadašnje stanje

28BU2.2.1. Rasprostranjenost i površine Površina rasprostranjenosti medvjeda u Republici Hrvatskoj vrlo detaljno je opisana u

Planu gospodarenja i dijeli se na područje stalnog i područje povremenog obitavanja. Akcijski plan uključuje i ona lovišta koja se nalaze u području povremenog obitavanja medvjeda. Ovaj popis lovišta napravljen je prvenstveno kako bi lovoovlaštenici u područjima povremenog obitavanja medvjeda dobili informaciju o gospodarenju ovom vrstom u Republici Hrvatskoj, te radi eventualnog postupanja u slučaju pojave šteta. Pri tome se ne smije isključiti mogućnost da određena područja povremenog obitavanja mogu postati (ili su već postala) područja stalnog obitavanja medvjeda. Unutar područja povremenog obitavanja istaknuta je zona gdje medvjed nije poželjan i tamo se njime gospodari po posebnim pravilima.

Kao nastavak prošlogodišnjeg informiranja lovoovlaštenika lovišta koja se nalaze u području povremenog obitavanja medvjeda o načinu gospodarenja ovom vrstom divljači, ove godine sastavni dio Akcijskog plana čini i upitnik s ciljem dobivanja preciznijih informacija o obitavanju medvjeda na spomenutim područjima.

29BU2.2.2. Kapacitet, brojnost, trend i prirast U Planu gospodarenja (poglavlja 4.8.3. i 4.8.4.) detaljno je obrazloženo kako se došlo do procjene veličine populacije medvjeda u Hrvatskoj u rasponu od 600 do 1000 jedinki, do spoznaja o trendu (stabilan ili u porastu) te do sposobnosti nadoknađivanja gubitaka (10-15%). Prikazani mortalitet u razdoblju 2005.- 2010. godine podupire te procjene. Od 2007. godine, uz dosadašnje metode praćenja, počelo je i sustavno evidentiranje broja medvjeda opaženih na hranilištima prema priloženom obrascu. Procjenjivanje veličine populacije putem genetičkih pokazatelja dalo je prve rezultate koji pokazuju da je sada broj medvjeda oko 1000, dakle na gornjoj granici raspona navedenog u Planu i time podupire odluku o povećanju kvote za odstrjel u 2009., 2010. i 2011. godini.

U 2010. godini genetički je obrađeno dodatnih 213 uzoraka tkiva i 73 uzoraka izmeta medvjeda. Uspješnost obrade tkiva je bila 96%, a izmeta 85%. Svaki uspješno genotipizirani medvjed individualno je prepoznatljiv, te je tako iz uzoraka izmeta s Bjelolasice utvrđena 41 jedinka kao apsolutni minimalni broj medvjeda na istraživanoj plohi. Minimalna površina plohe (minimalni konveksni poligon) je 101 km2, a sa tampon zonom („baferom“) od polovine promjera prosječnog životnog prostora medvjeda ploha ima 575 km2 (Slika 1). Time je gustoća medvjeda na području Bjelolasice namanje 7,1 medvjeda/100 km2, a vjerojatno je oko 13.7 medvjeda/100 km2. Moguća brojnost na istom prostoru je 79 medvjeda, u mogućem rasponu od 62 – 104 sa 95% vjerojatnosti.

6

Slika 1. Mjesta uzoraka izmeta (N=73) na području Bjelolasice. Minimalna površina plohe

(minimalni konveksni poligon) je 101 km2, a sa tampon zonom („baferom“) od polovine promjera prosječnog životnog prostora medvjeda ploha ima 575 km2

Od 41 različitog medvjeda iz uzorka od 73 izmeta (62 genotipizirana) bilo je 26 ženki i 15

mužjaka. Time je udio mužjaka u tom segmentu populacije samo 36.6%, a ženki 63.4%. U prošlom setu uzoraka izmeta spol je uspjelo utvrditi za 67 medvjeda kojima je uzorak izmeta genetički analiziran, u čemu su 34 bile ženke, a 33 mužjaci, što je tada dalo odnos 50:50 za mužjake i ženke u populaciji. Tako velike razlike pokazuju u prvom redu da su oba uzorka premala. Zbrojeno ta dva seta uzoraka imaju 108 jedinki s 60 ženki (55.5%) i 48 (44.5%) mužjaka. Znajući da lovni mortalitet značajno prevaže prema muškim jedinkama može se očekivati manji udio mužjaka u populaciji. Zbog malog uzorka taj rezultat treba uzimati s oprezom.

Do dobivanja preciznijih podataka ovo može biti znanstvena osnova za nastavak gospodarenja medvjedom u Hrvatskoj, ali uz nastavak intenzivnog praćenja. Cilj određivanja veličine populacije je postignut u smislu potvrde da je broj od oko 1000 medvjeda u Hrvatskoj vrlo vjerojatan, te da ga lovni zahvat posljednje dvije godine nije uočljivo promijenio.

U2.2.3. Mortalitet po uzrocima i zahvatima u populaciju od 2005. do 2010. U 2005. godini temeljem Akcijskog plana kvota odstrjela je bila 80, a očekivani gubici iz

drugih razloga 20 jedinki. Poznati realizirani odstrjel (potvrđen obrascima i uzorcima) bio je 31 medvjed, vjerojatni neprijavljeni odstrjel oko 15 medvjeda, a ostali poznati gubitci 21 medvjed (uključujući 5 stradalih od vlaka i 5 od cestovnog prometa). UUkupni procijenjeni mortalitet u 2005. je bio između 52 i 67 medvjeda

U 2006. godini temeljem Akcijskog plana kvota odstrjela bila je 70, a očekivani gubici iz drugih razloga bili su 30 jedinki. Poznati realizirani odstrjel bio je 46 medvjeda plus 3 medvjeda kao dodatni odstrjel (potvrđeno obrascima i uzorcima), dakle ukupno 49 medvjeda. Vjerojatni neprijavljeni odstrjel ocjenjuje se na 3 medvjeda, te je bitno manji u odnosu na 2005. godinu u kojoj je taj odstrjel ocijenjen na oko 15 medvjeda. Ostali poznati gubici iznose 36 medvjeda (medvjedi stradali od željezničkog prometa, cestovnog prometa, iscrpljenosti, krivolova, interventnog odstrjela, slučajnog, te dva medvjeda odstrijeljena na otoku Krku). Ukupni mortalitet u 2006. godini zaključen je sa 85 medvjeda, te ako se pribroje 3 medvjeda stradala u krivolovu (podaci dobiveni iz neslužbenih izvora) onda taj broj iznosi 88 medvjeda. UUkupni procijenjeni mortalitet u 2006. je bio između 85 i 88 medvjeda.

7

U 2007. godini temeljem Akcijskog plana kvota odstrjela je i dalje bila određena sa 70 jedinki, a očekivani gubici iz drugih razloga određeni su sa 30 jedinki. Poznati realizirani odstrjel bio je 49 medvjeda plus 1 medvjed kao dodatni odstrjel (potvrđeno obrascima i uzorcima), dakle ukupno 50 medvjeda. Ostali poznati gubici iznose 8 medvjeda (medvjedi stradali od željezničkog prometa, cestovnog prometa, nepoznatog uzroka, te jedan medvjed odstrijeljen na otoku Krku). UUkupni procijenjeni mortalitet u 2007. je bio 58 medvjeda.

U 2008. godinu temeljem Akcijskog plana kvota odstrjela je i dalje bila određena sa 70 jedinki, a očekivani gubici iz drugih razloga određeni su sa 30 jedinki. Poznati realizirani odstrjel bio je 53 medvjeda plus 11 medvjeda kao dodatni odstrjel (potvrđeno obrascima i uzorcima), dakle ukupno 64 medvjeda. Ostali poznati gubici iznose 47 medvjeda (35 stradalih medvjeda), te 12 medvjeda odstrijeljenih prilikom interventnog odstrjela, u Vinodoloskoj dolini te na otoku Krku. U Ukupni procijenjeni mortalitet u 2008. je bio 111 medvjeda.

U 2009. godini kvota odstrjela je povećana na 100 grla medvjeda (odnosno 94 medvjeda), a za ostalu smrtnost je bilo previđeno do 40 medvjeda. Poznati realizirani odstrjel bio je 77 medvjeda plus 9 medvjeda kao dodatni odstrjel (potvrđeno obrascima i uzorcima), dakle ukupno 86 medvjeda. Ostali poznati gubici iznose 24 medvjeda (22 stradala medvjeda te 2 medvjeda odstrijeljena prilikom interventnog odstrjela u Vinodolskoj kotlini).U Ukupni procijenjeni mortalitet u 2009. bio je 110 medvjeda.

U 2010. godini povjerenstvo je odlučilo da se kvota ne mijenja u odnosu na 2009. godinu, dakle ukupno planirano izlučenje (odstrjel + ostala smrtnost) iznosila je i dalje 140 jedinki medvjeda. Od te kvote od 140 medvjeda realizirano je u redovnom odstrjelu 85 jedinki medvjeda, dok je ostala smrtnost iznosila 33 jedinke medvjeda (30 stradalih medvjeda i to uglavnom od prometa - 27 jedinki te 3 jedinke realizirane u interventnom odstrjelu, odnosno na otoku Krku). Ukupno izlučenje za 2010. godinu od planiranih 140 jedinki je bilo 118 jedinki smeđeg medvjeda, a ostalo je nerealizirano 22 medvjeda. UUkupni poznati mortalitet u 2010. godini bio je 119 medvjeda.

Dakle od 2005. do 2007. godine ukupni mortalitet je bio manji od planiranog. U 2005. godini za 33 jedinke u 2006. za 12 jedinki a u 2007. za 42 jedinke manje od planiranog. U 2008. godini prvi put je ukupni predviđeni mortalitet premašen, i to ne u kvoti za odstrjel nego zbog ostale smrtnosti. U 2009. kvota je povećana i kao takva nije ispunjena, a i ukupni mortalitet je bio za 30 jedinki manji od planiranog (140). U 2010. godinu kvota je ostala ista kao i u 2009. godini dakle 140 jedinki ukupnog izlučenja. Ukupno izlučenje bilo je manje samo za 22 jedinke medvjeda od planiranog i to najviše zbog velikog broja stradalih medvjeda od čak 33 jedinke dok je odstrjel ostao na razini prošlogodišnjeg te iznosi 85 jedinki (86 u 2009. godini). Treba istaknuti pozitivan pomak u izvršenju odstrjela u odnosu na prethodne godine. Tome su zasigurno pridonijele Radionice s lovoovlaštenicima održane 29. rujna 2009. godine u Senju, te 30. lipnja 2010. u Nacionalnom Parku Risnjak. Tamo su Nacionalno povjerenstvo i lovoovlaštenici iznijeli svoje viđenje problema. U ovom akcijskom planu pokušalo se ugraditi što više zahtjeva lovoovlaštenika koji su prihvatljivi, kako bi kvota odstrjela u 2011. godini bila još bolje izvršena.

Priložene tablice prikazuju sve oblike smrtnosti medvjeda u 2010. godini.

8

Tablica 1. Udio lova i ostalih gubitaka u smrtnosti medvjeda u razdoblju od 2005. do 2010. godine u Hrvatskoj

Lov (N %) Ostali gubici

Plan Ostvareno Izlučenje

medvjeda Redovno

Dodatno

Redovno

Dodatno

Ukupno

ostvareno Plan Ostvareno

Ukupno ostvareno izlučenje

Godina jedinki

2005. 80 31 31 (39%) 20 21 (105%) 52 (52%)

2006. 70 49 49 (70%) 30 36 (120%) 85 (85%)

2007. 70 50 50 (71%) 30 8 (27%) 58 (58%)

2008. 70 18 53 11 64 (91%) 30 47 (156%) 111 (111%)

2009. 94 16 77 9 86 (86%) 40 24 (60%) 110 (79%)

2010.* 98 28 77 9 86 (86%) 40 33 (82%) 119 (85%)

* Svi stvarni brojevi za 2010. godinu prikazani su u Tablicama Analiza smrtnosti (za 2010. g.)

9

Analiza smrtnosti medvjeda u 2010. godini

Redovni odstrjel Dodatni odstrjel Ukupno Županija zaduženje izvršenje zaduženje izvršenje

Mužjak Ženka Nepoznat red+dod

Karlovačka 16 11 5 0 6 5 11 Primorsko-goranska 39 34 10 5 26 13 39

Ličko-senjska 37 28 11 4 26 6 31 Zadarska 6 4 1 0 4 0 4 Istarska 0 0 1 0 0 0 0 Ukupno 98 77 28 9 62 24 86

Stradali Interventni odstrjel Ostali gubici/ranjavanje

zaduženje izvršenje Mužjak Ženka Nepoznat

Željeznički promet 15 8 5 2 15 Cestovni promet 12 7 5 12

Trovanje 1 1 1 Pad sa stijene Ugrizne rane

Kuterevo 1 1 1 Nepoznati uzrok 1 1 1

Interventni odstrjel 2 1 1 1 Otok Krk 1 1 1

Vinodolska kotlina 2 1 1 1 Ranjavanje 3*

Ukupno gubici po spolu 19 12 2 Ukupno 30 3 19 12 2 33

Sveukupno redovni+dodatni+stradali+interventni 119

Ostali gubici Odstrjel Odstrjel stradali+ Po godinama (starost)

Redovni Dodatni Ukupno Interventni Vinodol/Krk Ukupno Stradali

int+Vinod

do 3 god 13 1 14 2 23 25 do 5 god 28 2 30 1 2 3 do 10 god 23 5 28 3 3

preko 10 god 9 0 9 1 1 nepoznat 4 1 5 1 1 Ukupno 77 9 86 2 1 30 33

Sveukupno odstrjel+ostali gubici (odstrjel+stradali) 119

Ostali gubici Odstrjel Odstrjel stradali+ Po masi (kg)

Redovni Dodatni Ukupno Interventni Vinodol/Krk Ukupno Stradali

int+Vinod0-50 2 0 2 1 1 14 15

50-100 15 2 17 7 7 100-150 31 3 34 1 1 4 5 150-200 11 1 12 2 2

preko 200 15 3 18 1 1 nepoznat 3 0 3 1 1 2 3 Ukupno 77 9 86 2 1 3 30 33

Sveukupno odstrjel+ostali gubici (odstrjel+stradali) 119

10

* tijekom 2010. godine prijavljena su tri ranjavanja medvjeda, te se isti navode u tablici ali se ne uračunavaju u ukupnu smrtnost.

Sva smrtnost navedena u tablicama povezana je sa djelovanjem čovjeka. Nije sigurno da je to slučaj jedino za jednog medvjeda za kojeg je uzrok smrti ostao „nepoznat“. U populaciji je uvijek prisutna i smrtnost zbog prirodnih uzroka. Ta smrtnost u najvećem dijelu prolazi nezabilježena, ali je ukalkulirana u planirani prirodni otpad koji se izražava kroz prirast, odnosno koeficijent prirasta a koji je znatno manji od stvarnog priploda.

9B2.3. Kriteriji za raspodjelu kvote Kriteriji za raspodjelu kvote detaljno su razrađeni Planom gospodarenja, te se po tim

kriterijima određuje odstrjelna kvota za svaku kalendarsku godinu posebno, a tako je određena i kvota za 2011. godinu. S obzirom na saznanja o lokalitetima u kojima je gustoća populacije medvjeda veća od prosječne, može se odstupiti od kriterija veličine lovišta kao jedne od odrednica za odobravanje kvote odstrjela.

Također prilikom određivanja odstrjelne kvote osim kriterija iz Plana gospodarenja uzeti su u obzir i izvršavanje odnosno neizvršavanje obveza lovoovlaštenika. Lovoovlaštenici koji ostvare kvotu odstrjela i izvrše ostale obveze propisane rješenjem za tekuću godinu, mogu u sljedećoj godini očekivati odobrenje kvote odstrjela jednake ili veće od one odobrene u tekućoj godini.

Opći je cilj da udio gubitaka u ukupnoj smrtnosti medvjeda bude što manji, kako bi kvota za odstrjel na razini države mogla biti što veća. Težnja je da se smanje ili uklone uzroci gubitaka zbog prometa ili interventnog odstrjela, a to se postiže mjerama poput ograđivanja i zatvaranja smetlišta i drugih pristupa medvjeda smeću i omogućavanja neometanog prijelaza preko autocesta.

2B3. MJERE AKCIJSKOG PLANA

10B3.1. Tijela za izradu i provedbu akcijskog plana Nacionalno povjerenstvo za izradu Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici

Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno povjerenstvo) izrađuje i Akcijske planove za svaku pojedinu godinu, a osnovali su ga Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo i Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode.

Nacionalno povjerenstvo provodi revizije plana gospodarenja, izrađuje akcijske planove za pojedine godine te njihove izmjene i dopune, sastavlja potrebne izvještaje, a također u punom ili suženom sastavu (ekspertni tim) sudjeluje u provedbi plana s nadležnim tijelima državne uprave, lovoovlaštenicima i drugim interesnim skupinama.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo i Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode zajedno su odgovorni za provedbu ovog Plana, a za praktičnu primjenu odgovorno je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Provedba Plana uključuje i informiranje javnosti te uključivanje javnosti u donošenje odluka.

Interventni tim Nacionalno povjerenstvo je, radi lakšeg i bržeg rješavanja zadataka vezanih na provedbu ovoga plana, a naročito u slučaju potrebe rješavanja hitnih neželjenih situacija (problematični medvjedi, napadi na ljude i stoku, pojave bolesti, stradavanje u prometu i sl.), osnovalo Interventni tim - uže operativno tijelo koje surađuje s jedinicama lokalne samouprave, raznim interesnim skupinama, lovoovlaštenicima i ostalima.

Interventni tim određuje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i ono je posrednik pri dojavljivanju o potrebi djelovanja. Osobe u timu trebaju u suradnji sa lovoovlaštenicima procijeniti situaciju i donijeti prijedlog, a u hitnim slučajevima i odluku o interventnom zahvatu.

11

Važno je pokazati lokalnom stanovništvu da u neuobičajenim i posebno u opasnim situacijama oko medvjeda oni nisu prepušteni sami sebi. Interventni tim radi prema utvrđenom protokolu. Posebno nastoji sprječavati situacije u kojima nastaju problematični medvjedi i medvjeđa siročad.

Interventni tim ima 10 uvježbanih i opremljenih stručnjaka. Oni trebaju biti spremni posjetiti svako mjesto neuobičajene štete od medvjeda, neuobičajene nezgode ili smrti medvjeda izvan lova, a posebno slučajeve pojave problematičnih medvjeda i napada na ljude. Za sva pitanja postupaka oko problema u vezi medvjeda potrebno je obratiti se Interventnom timu.

U svim slučajevima gdje je medvjed u nekoj neprilici (npr. zamci lovokradice ili u prirodnoj klopki, medvjedić bez majke) ili gdje izaziva sukob sa aktivnostima ljudi, pripadnici tima trebaju se naći na licu mjesta u što kraćem vremenu.

Medvjeda koji pravi probleme pokušat će se plašenjem odviknuti od loših navika. Gdje to ne bude dovoljno pokušat će se sa hvatanjem, obilježavanjem radio-odašiljačem (radi lakšeg praćenja medvjeđih postupaka), premještanjem te u krajnjem slučaju i usmrćivanjem medvjeda (interventni odstrjel).

Kada se u nekom području ponovljeno pojavljuje medvjed koji ne pokazuje strah od ljudi, zalazi u naselja i pravi štetu, ili se čak agresivno ponaša prema ljudima, a mjere odvraćanja i uklanjanja uzroka koji privlači medvjeda nisu dale rezultata, može se pokrenuti postupak interventnog odstrjela (poglavlje 3.2.2. ovog Akcijskog plana).

Ovdje se dodatno ističe da je prije slanja zahtjeva potrebno pozvati lokalnog člana Interventnog tima koji svojom prosudbom (1) potvrđuje taj zahtjev, te se pisani Izvještaj prilaže uz zahtjev ili ga (2) ne potvrđuje te piše odvojeno mišljenje. Isto tako treba odmah po izvršenju odstrjela izvijestiti i pozvati člana Interventnog tima, ispuniti odgovarajući obrazac sa svim podacima i mjerama, te uzeti standardne uzorke i sve poslati na predviđene adrese.

Sastav interventnog tima Interventni tim za provedbu Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj

uspostavljen je Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u sastavu:

1. Davor Zec – Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva -Uprava za lovstvo, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1., 10 000 Zagreb, tel. 01/600 29 24, mobitel: 098/290 803, fax: 01/600 28 60, e-mail: HUdavor.zec@mrrsvg.hr UH;

2. Zrinko Jakšić – Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva-Uprava za lovstvo, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1., 10 000 Zagreb, tel. 01/600 29 03, mobitel: 091/60 155 12, fax: 01/600 28 60, e-mail: HUzrinko.jaksic@U Umrrsvg.hr UH;

3. Đuro Huber – Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova ul. 55., 10 000 Zagreb, tel: 01/2390 141, mobitel: 098/256 506, fax: 01/244 1390, e-mail: HUhuber@vef.hr UH;

4. Josip Kusak – Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova ul. 55., 10 000 Zagreb, tel: 01/2390 142, mobitel: 091/2212 133, fax: 01/244 1390, e-mail: HUkusak@vef.hr UH;

5. Dario Majnarić – Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Delnice, Supilova ul. 32., 51 300 Delnice, tel: 051/812 222, mobitel: 098/447 946, fax: 051/812 912, e-mail: HUdario.majnaric@hrsume.hr UH;

6. Slavko Medved – Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Delnice, Šumarija

Vrbovsko, Ul. I. G. Kovačića 19., 51 326 Vrbovsko, tel: 051/875 202, mobitel: 098/440 790, fax: 051/875 596;

12

7. Nenad Vančina – Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Delnice, Šumarija Delnice, Petra Krešimira IV 53., 51 300 Delnice, tel: 051/812 151, mobitel: 098/448 406, fax: 051/813 084; e-mail: HUnenad.vancina@hrsume.hr UH;

8. Milan Perković – Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Gospić, Budačka 23.,

53 000 Gospić, tel: 053/57 55 31, mobitel: 098/446 450, fax: 053/57 20 74; e-mail: HUmilan.perkovic@hrsume.hr UH;

9. Igor Hak – Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Gospić, Šumarija Gračac,

Ul. dr. Mile Budaka 21., tel: 023/773 071, mobitel: 098/446 665 fax: 023/773 077, e-mail: HUigor.hak@po.t-com.hr UH;

10. Josip Tomaić – Javna ustanova Park prirode Velebit, Krasno bb., 53 274 Krasno, tel: 053/851 600, mobitel: 098/907 0495, fax: 053/851 600, e-mail: HUkrasno@pp-velebit.hr UH.

11B3.2. Izlučenje medvjeda u 2011. godini • Određuje se lovna sezona:

Sezona lova na medvjede u 2011. godini provodi se sukladno odredbama važećeg Pravilnika o lovostaji, odnosno od 1. ožujka do 15. svibnja i od 16. rujna do 15. prosinca.

• Određuje se kvota za ukupno izlučenje:

Za 2011. godinu planira se ukupno izlučenje od 140 medvjeda. U tome se planira odstrjel od 100 jedinki, a za sve ostale oblike gubitaka predviđa se preostalih 40 jedinki.

• Raspodjela kvote:

Točna raspodjela kvote za odstrjel, izrađena prema gore navedenim kriterijima (poglavlje 9.1.2. Plana gospodarenja.), prikazana je u priloženim Tablicama, a lovoovlaštenici kojima je odobren odstrjel dobit će Rješenje o odstrjelu sa ostalim prilozima. Radi neizvršavanja kvote odstrjela u proteklim godinama, rješenjima o redovnom odstrjelu rasporedit će se 20% više markica nego je predviđeno kvotom za redovni odstrjel, što znači da će se rješenjima o redovnom odstrjelu rasporediti 120 markica za odstrjel medvjeda. Prvim rješenjima o redovnom odstrjelu raspodjeliti će se do 110 markica, a lovoovlaštenik po izvršenju odstrjela može zatražiti dodjelu dodatne markice, previđene u kvoti. Po izvršenju ukupne propisane kvote odstrjela od 100 grla medvjeda, obustavit će se daljnji lov medvjeda.

• Ranjavanje medvjeda:

Svako ranjavanje medvjeda prilikom lova treba biti zabilježeno i prijavljeno. Treba označiti vjerojatno mjesto pogotka ili više takovih pogodaka, opisati poduzete mjere odnosno napor traženja ranjenog medvjeda i procjenu vjerojatnosti njegova uginuća, odnosno preživljavanja.

Ukoliko ranjeni medvjed nije pronađen, ne uračunava se u realiziranu kvotu lovoovlašenika niti u ukupno izlučenje.

U slučaju ranjavanja medvjeda lovoovlaštenik je dužan ispuniti obrazac „Upitnik o lovu na medvjede“, a molimo i da se ispuni za svaki odstrjel.

• Markice

Svako izlučenje medvjeda evidentira se markicom koju izdaje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Svaka markica uvedena je u Očevidnik izdanih markica. Prije početka sezone lova na medvjeda u pojedinoj kalendarskoj godini lovoovlaštenik dobiva markice za svaki odobreni odstrjel medvjeda sukladno važećem Akcijskom planu. Neiskorištene markice moraju se vratiti Ministarstvu do 31. prosinca 2011. godine. Ukoliko se Uneiskorištena U markica ne vrati, u sljedećoj godini neće mu biti odobren odstrjel.

13

U slučaju da u pojedinom lovištu dođe do smrtnosti medvjeda zbog ostalih uzroka (gubici), lovoovlaštenik će od Ministarstva zatražiti dodatnu markicu i njome označiti tijelo mrtvog medvjeda.

• Lov medvjeda

Sukladno Planu gospodarenja i Zakonu o lovstvu, medvjeda je dopušteno loviti danju i noću za mjesečine pojedinačnim načinom lova dočekom na visokoj čeki uz mamac.

• Uzorci:

Osim ispunjenog obrasca za svakog mrtvog medvjeda (u lovu, izvan lova ili iz interventnog odstrela), treba prikupiti i poslati tražene uzorke: komadić mesa (najviše 1 cm³ u epruveti sa 10 ml alkohola) i zub (prvi pretkutnjak sa korijenom). Uzorak dlake ne treba više prikupljati. U 2011. godini prikupljaju se i uzorci za analize na prisutnost metala (toksičnih i esencijalnih) i pesticida u tkivima medvjeda. Za to je potrebno od svakog mrtvog medvjeda uzeti ukupno 4 uzorka: po jedan uzorak od bubrega, jetre, bilo kojeg od mišića (ne jezik), te masnog tkiva (potkožnog ili iz trbušne šupljine) i svakim Unapuniti U po jednu od četiri priložene prazne epruvete od 50 ml (bez alkohola!). Zatvorene epruvete i druge uzorke držati na hladnom i hitno poslati na Zavod za biologiju Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb. Na svaki uzorak treba upisati broj evidencijske markice kojom se taj medvjed identificira.

Naglasili bi ovlaštenicima prava lova da posebnu pažnju obrate prikupljanju i slanju navedenih uzoraka na kojima se baziraju znanstvena istraživanja: genetička, modeliranje (dobna i spolna struktura odstrijeljenih životinja) i na osnovu kojih se donose odluke o zahvatu u populaciju u sljedećem razdoblju.

Prikupljanje i slanje uzoraka je obavezno a ispunjavanje ove obveze uzimat će se u obzir pri raspodjeli kvota u idućoj godini.

• Prihranjivanje:

Nastavlja se kontrolirano prihranjivanje, kako je definirano i ograničeno Planom gospodarenja. Prihranjivanje koje se provodi ne bi smjelo izazvati ovisnost medvjeda o čovjeku, a provodi se i zbog: smanjivanja šteta na poljoprivrednim dobrima, zadržavanja medvjeda u poželjnom dijelu staništa, odnosno smanjivanja približavanja naseljima.

Iznimno, zabranjeno je prihranjivanje mesnom hranom u lovištima u kojima nije za tekuću godinu određena odstrjelna kvota.

Rješenjem o odstrjelu određen je i najveći dopušteni broj hranilišta u nekom lovištu. Do 31. ožujka tekuće godine (2011.) treba prijaviti hranilišta na kojima se hrani medvjed, te za svako hranilište broj, položaj (zemljopisne koordinate) i naziv unutar lovišta. Moguća dodatna hranilišta (iznad dopuštenog broja) smatrat će se ilegalnim, te će biti predmet inspekcijskog postupka. Na istim se hranilištima provodi i brojanje medvjeda. Inspekcijska služba će izvršiti kontrolu broja hranilišta, te njihove udaljenosti od naselja, a koja moraju biti u skladu sa Planom gospodarenja (9.2.2.).

Iznimno od Plana gospodarenja, u lovištima u kojima je u toj kalendarskoj godini odobren odstrjel medvjeda, dopušta se prihranjivanje od 1. siječnja do 30. travnja i od 1. rujna do 15. prosinca. Nije potrebno ukloniti nepojedenu hranu krajem jesenske sezone, odnosno 15. prosinca. Dakle zabranjuje se, iznimno od Plana gospodarenja, izlaganje hrane u razdoblju ljetnog dijela lovostaje.

U područjima u kojima medvjed nije poželjan (priobalje od Bakra s cijelom Vinodolskom kotlinom do Maslenice, te otok Krk i drugi jadranski otoci) zabranjeno je prihranjivati medvjede.

14

30BU3.2.1. Krivolov i propisivanje zakonskih sankcija Za krivolov medvjeda i druge radnje nepoštivanja ovog Plana provode se sankcije temeljem

Kaznenog zakona, Zakona o prekršajima, Zakona o lovstvu i Zakona o zaštiti prirode.

Zakon o lovstvu i podzakonski propisi doneseni na temelju njega usklađeni su sa Bernskom konvencijom, CITES konvencijom i ovim Planovima.

31BU3.2.2. Interventni odstrjel

Prilikom pojave medvjeda koji izaziva probleme (ne bježi od ljudi, ponovljeno radi štete u naselju, traži hranu iz ljudskih izvora, te predstavlja i opasnost za ljude) potrebno je poduzeti mjere odvraćanja tog medvjeda od nepoželjnih oblika ponašanja (uklanjanje izvora hrane, sprječavanje pristupa i pokušaji tjeranja odnosno plašenja). Pri tome treba konzultirati lokalnog člana Interventnog tima. Ukoliko medvjed nastavi s problematičnim ponašanjem i predstavlja opasnost, može se odobriti interventni odstrjel problematične jedinke.

Zahtjev za interventni odstrjel ovlaštenik prava lova treba dostaviti Upravi za lovstvo tj. Povjerenstvu u pisanom obliku s pratećom dokumentacijom: točnim opisom mjesta i vremena pojavljivanja problematičnog medvjeda, opisom problematičnog ponašanja te poduzetih mjera za promjenu ponašanja tog medvjeda. Potrebno je priložiti i mišljenje člana Interventnog tima.

U slučaju prihvaćanja zahtjeva za interventni odstrjel, dopuštenje za njegovu provedbu ograničit će vremensko razdoblje u kojem se on može izvršiti, tko ga može izvršiti, kao i mjere koje treba poduzeti da se odstrani upravo jedinka koja izaziva probleme. U iznimnim hitnim slučajevima prethodno odobrenje može se ishoditi telefonskim putem.

Svaka tako odstrijeljena jedinka mora se obilježiti propisanom markicom koja se dobije uz rješenje o interventnom odstrjelu. Za interventni odstrjel ne koriste se markice dodijeljene za redovni odstrjel.

Interventni odstrjel mora se obaviti u dogovoru sa članom Interventnog tima.

Po izvršenom interventnom odstrjelu treba obavijestiti člana Interventnog tima, ispuniti obrazac za „medvjeda iz interventnog odstrjela“ i poslati uzorke, te opisati kako je proveden.

U slučaju neizvršenja interventnog odstrjela mora se u zadanom roku izvijestiti o okolnostima zbog čega nije izvršen, te navesti (pretpostavljenu) sudbinu medvjeda i vratiti markicu.

Interventni odstrjel u pravilu provodi lovoovlaštenik, a u iznimnim slučajevima i druga osoba.

Na području otoka Krka (područje nepoželjnog obitavanja medvjeda) odstrjel medvjeda dozvoljen je tijekom cijele godine, a po izvršenom odstrjelu obavještava se Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva - Uprava za lovstvo (uz ispunjene obrasce i uzete uzorke).

Za područje priobalja od Bakra s cijelom Vinodolskom kotlinom do Maslenice (područje nepoželjnog obitavanja medvjeda – zajednička lovišta broj: VIII/124 - "Grobnik" , VIII/125 - "Krasica" , VIII/126 - "Hreljin" i VIII/129 - "Dubračina", te državna lovišta IX/13 – "SENJ", IX/17 – "SVETI JURAJ", VIII/9 – "KRMPOTE LEDENICE" i IX/6 – "JABLANAC" u dijelovima lovišta ispod magistrale) prema zahtjevu se izdaje dopuštenje za odstrjel medvjeda koje vrijedi za tekuću kalendarsku godinu.

U3.2.3. Dodatni odstrjel U slučaju da na polovici lovne sezone izvršenje odstrjelne kvote bude značajnije manje od

planiranog, Nacionalno povjerenstvo može odobriti dodatni odstrjel pojedinim lovoovlaštenicima. Pod točkom 3.2. opisan je postupak predviđen za 2011. godinu.

15

Dodatni odstrjel dopušta se samo iznimno i to na pismeni zahtjev lovoovlaštenika koji je ispunio svoje obveze u izvršenju kvote ili koji nije bio predviđen Akcijskim planom. Dodatnim odstrjelom ne povećava se ukupno izlučenje planirano važećim Akcijskim planom.

32BU3.2.4. Stradavanje od prometa i drugih razloga U svakom slučaju dojave ili nalaza medvjeda stradalog od prometa i iz drugih razloga potrebno je odmah obavijestiti člana Interventnog tima i Upravu za lovstvo - Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Za svakog tako stradalog medvjeda treba ispuniti Obrazac za mrtvog medvjeda (izvan lova) i poslati uzorke, te opisati kako je stradao. Svaka tako stradala jedinka mora se obilježiti propisanom markicom, koja se zatraži za stradalog medvjeda. Ako je tijelo toliko uništeno ili propalo da se (osim uzoraka koje svakako treba prikupiti) ništa ne može sačuvati za trofej, markica se ipak izdaje ali se samo njezin broj unosi u dokumentaciju. To treba biti izrijekom navedeno u izvješću.

Na trofejne ostatke tako stradalog medvjeda prvenstveno ima pravo lovoovlaštenik u tom lovištu. Stradanje medvjeda od prometa ne utječe na kvotu odstrjela u lovištu.

12B3.3. Očuvanje staništa

Mjere očuvanja staništa opisane su detaljno u Planu gospodarenja u istoimenom poglavlju br. 10.1. Od lovoovlaštenika i drugih koji upravljaju staništem medvjeda očekuje se da pomognu utvrđivanju svake promjene u staništu medvjeda, te da spriječe nepoželjne promjene ili da upozore nadležne, a posebno u pogledu izgradnje i utjecaja prometne infrastrukture, stanja šumskih ekosustava i sportsko - turističkih sadržaja.

Upozoravamo da je donesen Pravilnik o prijelazima za divlje životinje ("Narodne novine", broj: 5/07.), koji je suglasan sa člankom 69. Zakona o lovstvu i posebno je važan za medvjede, te su ga lovoovlaštenici dužni primjenjivati. Prema tom Pravilniku nisu dozvoljene nikakve ljudske aktivnosti na zelenim mostovima, a posebno ne one povezane sa lovom, uključujući i bilo kakvo prihranjivanje.

13B3.4. Sukob s čovjekom

33BU3.4.1. Mjere za smanjivanje i naknadu šteta U poglavljima 13.1.-3. Plana gospodarenja nabrojane su mjere koje trebaju poduzimati

lovoovlaštenici i druge pravne osobe koje upravljaju medvjedima:

• Naknada štete:

Postojeća zakonska regulativa (Zakon o lovstvu) odgovornosti za štetu regulira na sljedeći način:

Površine na kojima se ustanovljuju lovišta: Članak 83. stavak 1. kaže da za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran je

lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi, pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, koje je u smislu Zakona bio obvezatan poduzeti.

Stavak 2. smatra se da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta, ako

lovoovlaštenik u tom lovištu ne dokaže protivno.

16

Stavak 3. za štetu koju počini divljač koja u lovištu stalno ne živi, odgovoran je lovoovlaštenik lovišta u kojem je šteta počinjena, ali ima pravo na odstrjel te divljači. Pravo na odstrjel ostvaruje se na temelju dokaza o nadoknađenoj šteti oštećeniku i odobrenja nadležnog upravnog tijela uz suglasnost ministarstva, odnosno odobrenja ministarstva kada je šteta počinjena u državnom lovištu.

Stavak 4. odstrjel divljači iz stavka 3. ovoga članka može se odobriti do visine nadoknađene

štete, računajući vrijednost mesa i trofeja prema odštetnom cjeniku. Stavak 5. ne nadoknađuje se šteta koju medvjed počini stoci na površinama na kojima je

posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke. Članak 84. Ako je šteta koju počini divljač na istoj poljoprivrednoj kulturi ponovljena, vrijednost

pojedinačnih šteta ne može biti veća od vrijednosti očekivanog prinosa kulture. Članak 85. Za sporove glede naknade štete koju počini divljač nadležan je redovni mjesno

nadležni sud na području kojega je lovište ustanovljeno. Kada medvjed počini štetu unutar lovišta, lovoovlaštenik prilikom uviđaja na mjestu štete

ispunjava Zapisnik o šteti od divljači i procjenjuje visinu nastale štete, a vlasnik svojim potpisom na obrascu potvrđuje slaganje s iznosom nadoknade za počinjenu štetu. Iznos naknade ovisi o korištenju zaštitnih sredstava (električnih ograda, pasa čuvara) i pridržavanju ostalih mjera za sprječavanje pojavljivanja problematičnih medvjeda i mjera za sprječavanje nastanka šteta.

Lovoovlaštenik je dužan nadoknaditi štetu sukladnoj važećoj zakonskoj regulativi, a kopije Zapisnika o šteti od divljači dostaviti Upravi za lovstvo, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva najkasnije do 31.12. tekuće godine. Ako u tekućoj godini nije bilo šteta od medvjeda potrebno je poslati zapisnik sa takovom izrijekom.

Ovi podaci prikupljaju se isključivo zbog dobivanja informacije o visini šteta koje je uzrokovao medvjed u tekućoj godini.

Površine na kojima se ne ustanovljavaju lovišta:

Članak 19. Na površinama zemljišta na kojima se ne ustanovljavaju lovišta divljač je dužan zaštićivati vlasnik zemljišta, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi to zemljište.

U slučaju neuobičajene štete ili učestale pojave šteta pravna ili fizička osoba koja upravlja tim

površinama dužna je obavijestiti člana interventnog tima, koji onda vrši uviđaj na mjestu nastale štete te predlaže mjere koje je potrebno poduzeti. U slučaju da predložene mjere ne spriječe nastanak štete pravna ili fizička osoba koja upravlja tim površinama ima pravo zatražiti dozvolu za odstrjel problematičnog medvjeda (interventni odstrjel) (postupak opisan u poglavlju 11. Problematični medvjedi).

34BU3.4.2. Mjere za smanjivanje opasnosti za ljude Opasnost od napada medvjeda na čovjeka bitno se smanjuje provođenjem mjera za sprječavanje pristupa medvjeda otpadu, provođenjem redovnog odstrjela, te svim interventnim mjerama (informiranje stanovništva, sprječavanje pristupa, tjeranje, premještanje i interventni odstrjel). Potrebno je opće podučavanje lokalnog stanovništva i posjetioca o pravilima ponašanja pri kretanju u staništu medvjeda. 35BU3.4.3. Sprječavanje pristupa medvjeda otpadu

• Deponije otpada ne bi smjele biti u staništu medvjeda. Ondje gdje je to nemoguće izbjeći, deponija treba biti tako ograđena da joj medvjed ne može prići i da se ne

17

može hraniti na smeću. Najučinkovitiji način je ograđivanje deponije električnom ogradom. Ulazna vrata u prostor deponije trebaju biti zatvorena.

• Ilegalna odlagališta smeća treba očistiti. Kaznenim sankcijama treba kazniti prekršioce.

• Kontejneri za prikupljanje otpada prije odvoza na smetlište trebaju biti izvan dohvata medvjeda. Osim toga trebaju biti izrađeni od čvrstog metala i uvijek trebaju biti zatvoreni na način da ih medvjed ne može otvoriti. Treba ih redovito prazniti i nikad ne smije biti otpada oko kontejnera.

• Kante za otpatke u kućanstvima trebaju biti držane unutar objekta nepristupačnog za medvjeda. Smije ih se postaviti na otvoreno isključivo po danu i to neposredno prije odvoza.

• Košare za otpatke u staništu medvjeda trebaju biti izrađene od metala i sa preklopnim poklopcem koji onemogućava medvjedu da dohvati sadržaj. Također ih treba redovito prazniti.

• U staništu medvjeda treba zabraniti ostavljanje ostataka hrane, te provoditi edukaciju o tome.

• U okviru hrvatskog dijela projekta LIFE COEX provodila se promocija i donacija pokaznih modela kontejnera i kanti za otpatke koje medvjedi ne mogu otvoriti. Očekuje se da će primaoci donacije sve svoje kontejnere i kante urediti po tom modelu.

14B3.5. Problematični medvjedi Mjere za sprječavanje pojavljivanja problematičnih medvjeda i za postupanje s problematičnim medvjedima opisane su u poglavlju 11. Plana gospodarenja te jako je važno da se poštuju.

Izdavanje dozvola za interventni odstrjel postrožuje se prema uputama za „Interventni odstrjel“. Cilj je da predviđene mjere održe broj problematičnih medvjeda niskim, a da broj onih koji će biti odstranjeni iz populacije ne ugrozi njen opstanak, odnosno da se ne mora dodatno smanjivati kvota za redovni odstrjel.

U slučaju pojave mladunčeta bez majke lovoovlaštenik je obvezan odmah po saznanju izvijestiti lokalnog člana Interventnog tima. Do pronalaženja najpovoljnijeg rješenja za mladunče medvjeda bez majke potrebno je voditi računa da jedinka ne bude u kontaktu sa ljudima te da ju se ne hrani.

15B3.6. Držanje medvjeda u zatočeništvu Za držanje smeđih medvjeda u zatočeništvu potrebno je ispuniti uvjete propisane

pripadajućim zakonskim propisima. Pravna ili fizička osoba koja želi držati medvjede mora biti registrirana za tu djelatnost, a

prilikom nabavljanja medvjeda moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: - lovoovlaštenik od kojeg se nabavlja medvjed mora posjedovati Rješenje

Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprave za lovstvo kojim se dozvoljava hvatanje i izuzimanje smeđeg medvjeda iz prirode. Ovo Rješenje izdaje se po prethodnom pozitivnom mišljenju Nacionalnog povjerenstva za gospodarenje smeđim medvjedom. Nadalje, medvjed mora imati pripadajuću markicu za obilježavanje krupne divljači, te potvrdu o porijeklu divljači.

Svako držanje medvjeda u zatočeništvu dok nisu ispunjeni gore navedeni uvjeti zabranjeno je i protuzakonito, te će biti predmet inspekcijskih nadzora. Odredba članka 73. stavak 3. Zakona o lovstvu propisuje sljedeće:

18

"Osoba koja je uočila mrtvu, ozlijeđenu ili bolesnu divljač ili napuštenu ozlijeđenu, odnosno bolesnu mladunčad dužna je bez premještanja divljači o tome odmah obavijestiti lovoovlaštenika koji će pozvati ovlaštenog veterinara. Ovlašteni veterinar dužan je zapisnički utvrditi uzrok uginuća, odnosno zdravstveno stanje ozlijeđene ili bolesne divljači. Svako premještanje (prenošenje, prevoženje) divljači ili dijelova divljači bez zapisnika, odnosno potvrde o podrijetlu divljači smatrat će se krivolovom."

16B3.7. Dobrobit od medvjeda za lokalnu zajednicu

Medvjedi se mogu koristiti i na druge načine u unapređenju turističke ponude, a u sklopu koncepta koji se najčešće naziva "ekoturizam". Za promatranje i snimanje medvjeda mogu se koristiti i postojeća ili posebno pripremljena hranilišta.

3.8. Uključivanje javnosti kod donošenja plana

Kako bi se unaprijedila kvaliteta gospodarenja populacijom smeđeg medvjeda u Hrvatskoj i izbjegli sukobi među interesnim skupinama, a sukladno sa preporukama za Hrvatsku iz Akcijskog plana za zaštitu smeđeg medvjeda u Europi održavaju se povremene javne prezentacije Plana gospodarenja (u obliku predavanja ili dana otvorenih kuća) te radionice s lovoovlaštenicima.

17B3.9. Istraživanje i monitoring

•praćenje populacije:

- Svaki lovoovlaštenik kojemu je u tekućoj godini odobrena redovna kvota odstrjela smeđeg medvjeda dužan je, prema obrascu u prilogu, jednom u proljetnom (za prve mjesečine u travnju) i jednom u jesenskom (za prve mjesečine u listopadu) dijelu lovne sezone na medvjeda provesti brojanje opaženih medvjeda i ostalih velikih sisavaca (dakle uključujući i vrste koje nisu lovne poput vuka i risa) na hranilištima medvjeda u svom lovištu. U 2011. godini to su sljedeći datumi: - 16. travnja 2011. (subota - vikend prije punog mjeseca u proljetnom dijelu sezone) - 08. listopada 2011. godine (subota - vikend prije punog mjeseca u jesenskom dijelu sezone). Važno je da su upišu samo životinje viđene upravo na zadani dan promatranja. Dakle ne unosi se procjena broja jedinki koje inače dolaze na to hranilište, niti se ne traži dan sa najvećim brojem. Obrazac treba ispuniti i predati za svako hranilište uključujući i ona gdje toga dana nije zabilježena niti jedna životinja (upisuje se samo mjesto, dan i sat i minute promatranja) i dostaviti Ministarstvu, Upravi za lovstvo u roku od 7 dana po obavljenom osmatranju. Obrasci se, osim na službenu adresu Ministarstva mogu dostaviti i elektronskom poštom na e-mail adresu HUantonija.biscan@mrrsvg.hr UH Iz podataka o broju opaženih medvjeda neće se izvlačiti zaključci o veličini populacije medvjeda nego će poslužiti za određivanje trenda. Zbog toga će biti bitno da se svake godine brojanje obavi na istim hranilištima, tj. da se njihov broj i položaji ne mijenjaju.

•utvrđivanje brojnosti:

- Za utvrđivanje apsolutne brojnosti rabe se metode genetičke identifikacije prema uzorcima svježih izmeta. Za prikupljanje uzoraka za genetsku identifikaciju medvjeda bit će određeni pojedini lovoovlaštnenici ili ustanove zadužene za upravljanje pojedinim objektima prirode. Odluku gdje će se sakupljati uzorci za genetsku identifikaciju medvjeda donosi Ministarstvo na prijedlog Povjerenstva.

19

•utvrđivanje smrtnosti:

- Smrtnost svakog medvjeda se evidentira. Prema pripremljenim obrascima (za odstrjel i medvjede stradale van lova) uzimaju se podaci, mjere i uzorci. Podatak o smrtnosti medvjeda javlja se nadležnom Ministarstvu u roku od 24 sata. Obrasci za podatke o odstrijeljenim ili stradalim medvjedima, kao i uputa za uzimanje uzoraka za genetsku identifikaciju priloženi su ovom planu.

•druga istraživanja:

- Popis uzoraka koji se prikupljaju u 2011. dan je u poglavlju 3.2., a dodatni detalji o tehnici uzimanja prikazani su uz obrazac za mrtvog medvjeda (za sve oblike smrtnosti).

- I dalje se prikupljaju podaci o samom načinu odstrjela prema Upitniku o lovu na medvjede, a ove godine treba ispuniti i anketni listić o ekonomiji lova na medvjede (za projekt „Hunting for Sustainability“ – „HUNT“).

- Popis svih zadataka dan je na odvojenom listu priloženom ostalim materijalima.

18B3.10. Međunarodna suradnja

Hrvatska se obvezuje da će gospodarenje provoditi tako da populacija bude približno uravnotežena, te da se može očekivati podjednaki broj prelazaka granica u svakom smjeru. Sličan pristup u gospodarenju medvjedom Hrvatska očekuje i od susjednih zemalja.

Znanstvene spoznaje o medvjedima u Hrvatskoj bit će na raspolaganju stručnjacima iz susjednih zemalja. Ovim Planom potiče se suradnja istraživača u smislu izjednačavanja metoda istraživanja, a radi moguće usporedbe i dopunjavanja rezultata. To posebno vrijedi za metode genetičkih, radiotelemetrijskih i drugih populacijskih istraživanja. Nalazi obilježenih životinja sa druge strane državne granice bit će odmah javljeni.

Predviđaju se najmanje jednom godišnje sastanci stručnjaka koji gospodare medvjedom i istraživača radi razmjene iskustava i dogovaranja zahvata u gospodarenju za slijedeću godinu.

U gospodarenju smeđim medvjedom Republika Hrvatska slijedi odrednice Vodiča za gospodarenje velikim zvijerima na razini populacija (Guidelines for Population Level Management Plans for Large Carnivores), napisan 2007. od Large Carnivore Initiative for Europe (LCIE) prema ugovoru za Europsku komisiju.

3.11. Revizija plana gospodarenja

U 2008. godini provedena je u suradnji sa interesnim skupinama prva revizija Plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj. Akcijski planovi za daljnje godine donošeni su u skladu sa važećim planom gospodarenja.

Ovaj Akcijski plan (za 2011. godinu) donosi se također u skladu sa važećim Planom gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj.

19B3.12. Stupanje na snagu

Ovaj Akcijski plan stupa na snagu danom donošenja po ovlaštenim tijelima, a primjenjuje se od 1. ožujka 2011. godine i vrijedi do 28. veljače 2012. godine.

Redni Državna lovišta Odstrjelna

broj i zajednička lovišta kvota

u Karlovačkoj županiji za 2011.

1. IV/1 - "Babina gora" 1

2. IV/2 - "Bršljanovica" 1

3. IV/3 - "Bukovača" 1

4. IV/5 - "Klek" 1

5. IV/6 - "Krpel" 0

6. IV/7 - "Mala Kapela I" 0

7. IV/11 - "Velika Kapela" 3

8. IV/16 - "Eugen Kvaternik" 0

9. IV/17 - "Crni vrh" 3

10. IV/18 - "Debeli vrh" 3

11. IV/19 - "Mala Javornica" 0

12. IV/23 - "Krivi Javor I" 1

Ukupno 14

Državna i zajednička Odstrjelna

Redni lovišta u Primorsko- kvota

broj goranskoj županiji i rubno za 2011.

područje Istarske

županije

1. VIII/101 - "Krk"

2. VIII/110 - "Crna Gora" 3

3. VIII/111 - "Kupički vrh" 1

4. VIII/112 - "Vranjak" 1

5. VIII/113 - "Višnjevica" 1

6. VIII/114 - "Mrkopalj" 1

7. VIII/115 - "Petehovac" 1

8. VIII/116 - "Kupa" 1

9. VIII/117 - "Rudač II" 1

10. VIII/118 - "Jelenski jarak" 1

11. VIII/119 - "Lipov vrh" 1

12. VIII/123 - "Vinodol"

13. VIII/124 - "Grobnik"

14. VIII/125 - "Krasica"

15. VIII/126 - "Hreljin"

16. VIII/129 - "Dubračina"

17. VIII/2 "Bjelolasica" 9

18. VIII/3 "Cetin-Gložac" 1

19. VIII/8 - "Košutnjak" 1

20. VIII/9 - "Krmpote-Led." 0

21. VIII/10 "Kupjački vrh" 2

22. VIII/12 "Litorić" 1

23. VIII/13 "Rogozno" 1

24. VIII/15 - "Planina" 0

25. VIII/19 "Risnjak 4

26. VIII/21 "Smrekova Draga" 4

27. VIII/22 Snježnik" 2

28. VIII/26 "Završje" 1

29. VIII/28 - "Dobra" 1

30. VIII/29 - "Ričičko bilo" 3

31. XVIII/109 – "Ćićarija" 1

31. NP "Risnjak"

32. Čićarija - Učka - Priobalje

Ukupno 43

Redni Državna Odstrjelna

broj i zajednička lovišta kvota

u Ličko-senjskoj županiji za 2011.

1. IX/1 - "Antinovica" 0

2. IX/2 - "Golo trlo" 3

3. IX/3 - "Bok-Veliki vrh" 0

4. IX/4 - "Crno jezero" 1

5. IX/5 - "Godača" 1

6. IX/6 - "Jablanac" 2

7. IX/7 - "Krekovača" 1

8. IX/8 - "Krivi Javor II" 1

9. IX/9 - "Lukovo Šugarje" 1

10. IX/10 - "Ramino korito" 2

11. IX/12 - "Risovac" 1

12. IX/13 - "Senj" 2

13. IX/14 - "Sjeverni Velebit" 3

14. IX/16 - "Begovača" 2

15. IX/17 - "Sv. Juraj" 1

16. IX/18 - "Škamnica" 1

17. IX/20 - "Veliki Vujnovac" 1

18. IX/21 - "Vidovača" 1

19. IX/22 - "Visočica" 1

20. IX/23 - "Vrebac" 2

21. IX/24 - "Bitoraj" 1

22. IX/25 - "Mrsinj" 0

23. IX/26 - "Plješivica" 2

24. IX/27 - "Krivi Javor III" 1

25. IX/28 - "C.Duliba-Metla" 1

26. IX/29 - "Jadovno" 1

27. IX/30 - "Srednji Velebit" 2

28. IX/31 - "Mala Kapela II" 0

29. IX/32 - "Karlovićeva kor." 0

30. IX/33 - "Kremen" 0

31. IX/34 - "Lisina" 0

32. IX/35 - "Ljubovo" 1

33. IX/36 - "Mali Alan" 0

34. IX/37 - "Vrh Jelovi" 1

35. IX/38 - "Marković rudine" 1

36. IX/39 - "Bilo" 1

37. IX/40 - "Kamensko" 1

38. IX/41 - "Bijeli potoci" 1

39. IX/101 - "Jezerane" 0

40. IX/103 - "Brinje" 0

41. IX/106 - "Otočac" 1

42. IX/107 - "Sinac" 0

43. IX/108 - "Vrhovine" 0

44. IX/109 - "Perušić" 0

45. IX/112 - ""Smiljan"" 0

46. IX/120 - "Korenica" 1

47. IX/121 - "Udbina" 1

48. NP "Plitvička jezera"

49. NP "Sjeverni Velebit"

Ukupno 44

Državna

Redni i zajednička lovišta u Odstrjelna

broj Zadarskoj županiji i rubno područje kvota

Šibensko- kninske županije za 2011.

1. XIII/6 - "Jelovi tavani" 1

2. XIII/7 - "Južni Velebit" 1

3. XIII/9 - "Kokirna - Mila Ljut" 1

4. XIII/16 - "Maslovara" 1

5. XIII/17 - "Mazinska plan." 1

6. XIII/28 - "Starigrad-Paklenica" 0

7. XIII/29 - "Sveto Brdo" 2

8. XIII/130 - "Vrelo Zrmanje"

9. XIII/131 - "Ljubovo"

10. XIII/132 - "Veliki Urljaj"

11. XIII/133 - "Una"

12. XV/8 - " Plavno"

13. Ostalo - Jadranska magistrala

14. NP "Paklenica"

Ukupno 7