MARKO MATIĆ

AGRO EKONOMSKI POJMOVNIKU POSLOVNOM SVIJETU

impressum

NakladnikSVEUČILIŠTE U MOSTARU

Agronomski i Prehrambeno- tehnološki fakultet

Prof. dr. sc. MARKO MATIĆ

AGRO EKONOMSKI POJMOVNIK

U POSLOVNOM SVIJETU

MOSTAR, 2009.

Mojim roditeljima Stani i Ivanu, u znak

trajnog sjećanja i neizmjerne zahvalnosti.

5

PREDGOVOR

U uvjetima tržišnog privređivanja problematika vođenja i upravljanja poslovanjem i razvojem poduzeća postaje veoma važna zadaća, jer trži-šte kao vrlo objektivan instrumentarij ne oprašta pogreške u rukovođe-nju i upravljanju.

Svaka eventualna pogreška ima svoju „cijenu“ kuju poduzeće mora sku-po platiti.

Tržišno gospodarstvo temeljeno na pluralizmu vlasništva i poduzetniš-tvu u fokus stavlja čitav niz problema koje treba bez odlaganja temeljito i stručno riješiti. Da bi se to postiglo potrebna je kvalitetna informacijska podloga, vještina i velika količina primijenjenog ekonomskog znanja.

Suvremena poduzeća kako u oblasti privrede tako i u van privredi zahti-jevaju stalne upravljačke akcije da bi djelovale i razvijale se u složenom, često puta neizvjesnom i dinamičnom okruženju.

Menadžment ka poslovna filozofija postaje sve više dio svakodnevnog života, aktualna profesija i osnovni sadržaj mnogih obrazovnih modula i nastavnih procesa.

Razvoj pojedine struke uvjetovan je i razvojem znanosti iz njenog po-dručja što u konačnici rezultira i gospodarskim probitkom koje ta stru-ka ostvaruje.

Zbog toga sam pokušao prikupiti riječi i pojmove koji se rabe u struč-noj ekonomskoj i agroekonomskoj literaturi, dati njihovo objašnjenje, te tako popuniti prazninu koja je ujedno zapreka u praćenju i izučavanju stručne i znanstvene literature.

Sve riječi i pojmovi svrstani su abecednim redom jer mislim da je to jednostavnije i praktičnije nego ih složiti po područjima koje obrađuju.

6

Pri sastavljanju riječi i pojmova služio sam se vlastitim bilješkama, do-stupnom stručnom literaturom, poslovnim, ekonomskim i financijskim rječnicima, nizom stručnih rječnika stranih jezika, kao i nekim prijevo-dima američke stručne literature.

Ova knjiga namijenjena je prije svega studentima ekonomske i agroe-konomske znanosti, a može istovremeno poslužiti i kao literatura za sve one koji se teorijski i praktično, znatno šire i dublje profesionalno bave pitanjima i rješavanjem problema ekonomske i agroekonomske struke.

Također ova knjiga može uspješno poslužiti poduzetnicima kod poslo-vanja, vođenja i upravljanja svojim biznisom, kao i svima onima koji se ovom djelatnosti u budućnosti namjeravaju aktivno baviti.

Kvaliteti ove knjige posebno su potpomogli uvaženi recenzenti prof.dr.sc. Ante Kolega, redovni profesor Agronomskog fakulteta Sveučili-šta u Zagrebu, prof.dr.sc. Marko Ivanković izvanredni profesor Agro-nomskog i Prehrambenog-tehnološkog fakulteta u Mostaru, i prof.dr.sc. Drago Radić izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, svojim stručnim, korisnim i utemeljenim primjedbama, suge-stijama i prijedlozima, na čemu im se iskreno zahvaljujem.

Autor ovom prilikom se zahvaljuje lektoru, tehničkom osoblju, naklad-niku, kao i svim drugim koji su na bilo koji način pomogli u objavljiva-nju ove knjige.

I na kraju, želim se posebno zahvaliti pojedincima, poduzećima i insti-tucijama koji su svojim novčanim prilozima omogućili tiskanje knjige i tako mi učinili veliko zadovoljstvo da svoju ideju pretvorim u stvarnost.

Mostar, 20. veljače 2009. Autor

7

A

ADMINISTRACIJA U PODUZEĆU, reguliranje i pravilno provođe-nje postupaka kojima je određeno funkcioniranje poduzeća. Admini-stracija postoji u svim oblastima djelatnosti, a sa razvojem proizvodnje postaje opsežnija i složenija. Administracija je neminovna jer se njom osigurava zakonitost poslovanja poduzeća.

ADMINISTRACIJA, označava u poduzetništvu sve one osobe koje ne rade u funkciji proizvodnje. Rukovoditelji, direktori i menadžeri spada-ju u administraciju. Broj administracije u poduzeću obično iznosi od 6 do 15 % od ukupnog broja zaposlenih.

ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE PRIVREDOM, oblik organi-zacije društva u kome privredom upravlja državna administracija ad-ministrativnim metodama. Administrativno upravljanje se pojavljuje u svim suvremenim zemljama, ali u različitim varijantama.

ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE, rukovođenje i upravljanje u poduzećima i drugim institucijama preko državnih organa.

AGENCIJA, poduzeće, predstavništvo ili zastupništvo. Za svoj rad tr-govačke agencije od kupca naplaćuje proviziju. Turističke agencije vrše uslugu putnicima.

AGENT, posrednik, meštar bavi se raznim posredničkim poslovima.

AGRAR, poljoprivreda, poljoprivredna proizvodnja u širem smislu.

AGRARNA POLITIKA, sustav mjera (ekonomskih, pravnih, politič-kih) koje poduzimaju organi vlasti da bi uticali na poljoprivrednu pro-izvodnju.

AGRARNA PRENASELJENOST, višak aktivnog stanovništva u poljo-

8

privredi. To je u stvari onaj višak stanovništva koji bi mogao napustiti poljoprivrednu proizvodnju, a da se pri darom stupnju tehnike poljopri-vredna proizvodnja ne smanji.

AGRARNA REFORMA, mjera državne vlasti kojima se mijenjaju po-sjedovni odnosi u poljoprivredi tj. prinudno se izazivaju promjene vla-sništva nad zemljom, tako da se agrarnom reformom zapravo provodi preraspodjela zemlje i zemljišnog vlasništva.

AGREGATNA AUTONOMNA POTROŠNJA, je agregatna željena po-trošnja koja uključuje autonomnu potrošnju i autonomne investicije, koje ne ovise o razini nacionalnog dohotka.

AGROMINIMUM, ili minimum agrotehničkih mjera koje se propisuju kao obvezne za sve poljoprivredne proizvođače da bi se postigao pro-sječni prinos.

AGROMJERE, skup mjera koje se podrazumijevaju u oblasti poljopri-vredne proizvodnje radi postizanja optimalnih rezultata, u danim uvje-tima. Agromjere obuhvaćaju pored niza tehničkih i meliorativnih mjera i sve organizacijske mjere usmjerene na unaprjeđenje i povećanje poljo-privredne proizvodnje.

AGROTEHNIKA, skup svih tehničkih radova koji se izvode u poljopri-vredi radi postizanja određenih prinosa. Agrotehnika se izvodi primje-nom strojeva, odgovarajućih uređaja i tehnike.

AGROTEHNIKA OPĆENITO, vještina obrade tla. Obuhvaća sve teh-ničke radove kod obrade tla: sjetva, njega i žetva usjeva.

AKCELERATOR, koeficijent koji pokazuje omjer promjene veličine jedne ekonomske pojave izazvane promjenom neke druge. Npr, odnos između investicija i potrošnje. Povećanje potrošnje dovodi do značajnog porasta investicija.

AKCEPT, je radnja na mjenici koju je indosirala neka banka; tj. banka je dala garanciju da će platiti novčani iznos naznačen u mjenici ako kupac ne plati ili ne mogne platiti dospjelu obavezu.

9

AKONTACIJA, (predujam), djelomična isplata nedospjelih obaveza ili djelomično plaćanje neke usluge prije nego je usluga obavljena.

AKORD, način plaćanja radnika u kom poslodavac plaća radnika pre-ma jedinici ostvarene proizvodnje npr. 1 KM za jedan komad proizvoda.

AKREDITIV, nalog (ovlaštenje) koje daje komitent svojoj banci da ova isplati pod određenim uvjetima nekom trećem licu određenu sumu novca. Koristi se najčešće u međunarodnoj trgovini, jer pri plaćanju daje veliku sigurnost i kupcu i prodavaocu robe.

AKREDITIV OPĆENITO, sporazum s bankom da nalogodavcu (kli-jentu) učini novac dostupnim u inozemstvu. Klijentov račun se zadu-žuje za traženu svotu novca, a banka potom daje nalog svojoj korespon-dentnoj banci da klijentu stavi na raspolaganje novac gdje on to želi. Banka šalje korespondentnoj banci kopiju klijentova potpisa, kao osigu-ranje od mogućih prevara.

AKTIVA S PROMIJENJENOM STOPOM, je aktiva koja se može ob-noviti i time joj se može odrediti nova cijena u planskom obzoru banke.

AKTIVA, cjelokupna sredstva nekog privrednog subjekta koja upotre-bljava za obavljanje privredne djelatnosti. Aktiva je i lijeva strana bilan-ce, gdje se iskazuje stanje sredstava u poduzeću.

AKUMULACIJA KAPITALA, pretvaranje viška vrijednosti u kapital, koji je odlika kapitalizma. Kapitalista prisvaja višak vrijednosti i dio koji ne potroši za osobnu potrošnju pretvara u kapital koji ulaže u daljnju proizvodnju ili investicije.

AKUMULACIJA, sakupljanje novca ili materijalnih dobara radi troše-nja u budućnosti.

ALIMENTACIJA, zakonsko izdržavanje po osnovu srodstva, bračnog odnosa i usvajanja, a provodi se na osnovu sudskog rješenja.

ALOKACIJA, način na koji neka ekonomija razdjeljuje svoje resurse među moguće korisnike da bi se proizveo određeni skup finalnih do-bara.

10

ALOTMAN, količina dionica koja se dodjeljuje onima što su ih upisali kad je za neku emisiju vrijednosnica ostvaren prekomjeran upis.

ALTERNATIVA, izbor između dvije ili više mogućnosti kod donošenja konačne odluke.

AMANDMAN, dodatak nekom zakonu, ispravak, pismeni prijedlog, izmjena ili dopuna zakonskog prijedloga, ugovora, odluke i sličnih aka-ta.

AMBALAŽA, materijal u koji se stavlja roba da bi se zaštitila za vrijeme čuvanja, manipulacije ili transporta. To su omoti, burad, kutije, tube, cisterne i dr. Pored zadatka da čuva robu, od ambalaže se zahtijeva da robu i reklamira. Svojim izgledom ambalaža treba da privuče pozornost kupca i da mu ostane u sjećanju. Osnovna podjela ambalaže je na ne-odvojivu i odvojivu. Neodvojiva ambalaža je sastavni dio robe i bez nje se proizvod ne može prodavati, a odvojiva ambalaža se lako odvaja od robe. Neodvojiva ambalaža ulazi u prodajnu cijenu robe cijelom svojom vrijednošću, dok se vrijednost odvojene ambalaže raspoređuje na proi-zvode u nekoliko obračunskih perioda.

AMORTIZACIJA DUGA, vrši se tako da dužnik u jednakim vremen-skim razmacima (godišnje, polugodišnje, tromjesečno itd.) otplaćuje povjeriocu dospjele kamate i dio osnovnog duga. Iznos koji sadrži ka-matu i otplatu zove se anuitet (obrok). Anuitet može biti godišnji, po-lugodišnji i dr. Obično su svi anuiteti jednaki (osim posljednjeg, koji se neznatno razlikuje od ostalih zbog zaokruživanja), a kamata sadržana u njemu opada iz perioda u period dok otplata raste. Amortizacija duga se vrši prema unaprijed sastavljenom amortizacijskom planu (oplata osno-va ili otplatni plan).

AMORTIZACIJA OSNOVNIH SREDSTAVA, vrši se zbog postupnog smanjivanja njihove vrijednosti. Zato se smanjeni dio vrijednosti, odno-sno dio vrijednosti koji se prenosi na proizvod knjigovodstveno otpisu-je-amortizira i uračunava u proizvod kao dio troškova. Kako je tehnička opremljenost sada sve veća, to je amortizacija u velikom broju poduzeća sve značajniji trošak. Amortizacija osnovnih sredstava ima tri glavna za-

11

datka: 1. da izrazi tehničko i ekonomsko trošenje; 2. da ustanovi koji dio vrijednosti osnovnih sredstava prelazi na proizvode i 3. da osigura mo-gućnost obnavljanja osnovnih sredstava. Obračun amortizacije se vrši tako da se utvrdi vrijednost osnovnog sredstva i godišnja stopa amor-tizacije. Zakonom je propisana minimalna stopa amortizacije osnovnih sredstava, ali poduzeće može samo utvrditi veću stopu od propisane . Amortizacija je fiksni trošak, pa je njen utjecaj na cijenu koštanja jedi-nice proizvoda obrnut od stupnja korištenja kapaciteta. Ukalkulirana amortizacija je iznos amortizacije uračunat (ukalkuliran u cijenu košta-nja gotovih proizvoda). Utvrđivanje amortizacije na ovaj način vrši se tako da se iznos amortizacije za određeni vremenski period raspodjeli na planiranu proizvodnju u tom periodu. Funkcionalna amortizacija se utvrđuje prema proizvodnoj sposobnosti osnovnog sredstva, a ne prema vijeku trajanja. Za kamion se amortizacija izračunava (utvrđuje) prema prijeđenim kilometrima. Vremenska amortizacija se utvrđuje na osnovu vremena uporabe osnovnog sredstva (vijek trajanja). Npr., ako je vijek

trajanja 8 godina, onda je stopa amortizacije 12,5 % jer je 5,128

100= .

AMORTIZACIJA, pad vrijednosti imovine, a u računovodstvenom smislu označava procijenjeni novčani iznos potrošenog ili zastarjelog kapitala. U funkcionalnom smislu predstavlja prenošenje vrijednosti osnovnih sredstava na outputne (proizvode) koji se proizvode u proce-su proizvodnje.

AMORTIZACIJSKA KVOTA, dio amortizacije koji se obračunava i uplaćuje na vrijednost jedne stvari koja čini osnovno sredstvo, odnosno na grupu osnovnih sredstava na koju se obračunava amortizacija. Kvota amortizacije se obračunava na vrijednost osnovnih sredstava primje-nom propisane amortizacijske stope.

AMORTIZACIJSKA STOPA, instrument koji se koristi za izračunava-nje amortizacije, a predstavlja se kao postotak (procent) na vrijednost osnovnih sredstava.

AMORTIZACIJSKI FOND, račun na koji se uplaćuje novac u redov-nim intervalima kako bi se osigurala neka veća isplata koja dospijeva

12

12

u budućnosti, kao što je zamjena određene imovine ili dospijeće neke obveze (npr. obveznice).

ANALIZA BILANCE, je metoda kojom se bilanca poduzeća raščlanju-je i komparativno uspoređuje sa svojim sastavnim dijelovima.

ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI, je postupak u kojemu se uzimaju u obzir troškovi i koristi nekog projekta. Analiza se primjenjuje kod od-lučivanja o prihvatljivosti nekog projekta.

ANALIZA, istraživanje u kome se pojava rastavlja na svoje sastavne di-jelove.

ANARHIJA PROIZVODNJE, oblik društvene proizvodnje u kom se povezanost robnih proizvođača ostvaruje isključivo putem tržišta. Po-nudu i tražnju, proizvodnju i potrošnju regulira kretanje robnih cijena i stihijsko djelovanje ekonomskih zakona. Anarhija proizvodnje nemi-novno prati narušavanje privredne ravnoteže (recesija i kriza, hiperpro-dukcija) čije se ponovno uspostavljanje skupo plaća.

ANGAŽIRANI KAPITAL, kapital koji se koristi u poslovanju poduze-ća. Ne postoji jedinstveno prihvaćena definicija koja bi određivala što je sve u to uključeno, ali obično se smatra da obuhvaća neto aktivu (tj. tekuću aktivu plus fiksna sredstva minus tekuća pasiva), bankovne kre-dite i prekoračenja.

ANKETA, oblik djelomičnog statističkog promatranja. Organizirano se prikupljaju i istražuju podaci od manjeg broja jedinica, slučajni ili na-mjerno odabranih. Pored prikupljanja brojčanih podataka, anketom se utvrđuje mišljenje i raspoloženje anketiranih lica.

ANTAGONIZAM, neprijateljstvo, borba aktivno suprotstavljenih lica, grupa i ideologija.

ANUITET U BANKARSTVU, određeni novčani iznos koji se daje na ime otplate nekog zajma, u jednakim vremenskim razmacima do ko-načne otplate zajma. Anuitet ima dva dijela: a) sam anuitet obično se smatra kao iznos otplate, međutim je otplata samo jedan dio anuiteta; b) kamata na ostatak duga.

13

ANUITET, novčani iznos kojim se u određenom vremenskom razdo-blju otplaćuje zajam, a sastoji se od djela kojim se podmiruje nominalni iznos duga i dijela kojim se podmiruje kamata.

APRECIJACIJA VALUTE, situacija u kojoj jedinica domaće valute ko-šta više jedinica strane valute nego prije.

APRECIRATI, povećavati vrijednost.

APSTRAKTAN, misaono pojmovan.

ARBITRAŽA, izvansudsko rješavanje sporova među strankama preko biranih ili zakonom određenih arbitara. Stranke u sporu mogu rješenje spora povjeriti arbitražnom vijeću (sudu), koje se obično sastoji od tri člana (arbitra). Po jednog arbitra imenuje svaka stranka, a treći član je neutralno stručno lice.

ARENDA, zakup zemljišta.

ARISTOKRACIJA, uski sloj pripadnika neke klase, kaste ili staleža koji je najbogatiji i na toj osnovi uživa privilegirani položaj, ima vlast i po pravilu brani dati društveni poredak.

ARITMETIČKA PROGRESIJA, zbrojiti veličine uvijek isti broj 2+2=4+2=6+2=8.

ARONDACIJA, grupiranje, odnosno ujedinjavanje ili zaokruživanje zemljišta više odvojenih zemljišnih parcela jednog vlasnika odnosno jednog gospodarstva.

ARONDACIJA OPĆENITO, uređenje, zaokruženje jednog posjeda, tako da se više manjih spajaju u jedan veći posjed. Omogućuje ekono-mičniju obradu tla, izvođenje meliorativnih radova. To je društveno po-litička mjera i donose je državne vlasti.

ASORTIMAN, raznovrsnost dobara i usluga (prema sastavu, kvaliteti, veličini, cijeni, itd) koja se proizvode,isporučuju i prodaju na tržištu.

ASORTIMAN OPĆENITO, raznovrsnost proizvodnih dobara i usluga koje isporučuje i prodaje neka prodavaonica, poduzeće, privredna dje-latnost, ili cjelokupna nacionalna privreda.

14

AUKCIJA, kupoprodaja dobara javnim nadmetanjem kupaca.

AUTARKIJA, ekonomska politika neke zemlje kojom ona nastoji da se potpuno oslobodi uvoza inozemne robe i da sve potrebe podmiri doma-ćom proizvodnjom.

AUTOHTONO, samoniklo.

AUTOMATSKE BURZOVNE KOTACIJE, električna mreža za trgo-vanje britanskim vrijednosnicama poznata po kratici SEAQ. Ima bazu podataka koja se stalno ažurira što obuhvaća cijene i opsege transakci-ja kao i sustav koji omogućuje pretplatnicima obavljanje poslova preko ekrana.

AUTOMATSKI (ili ugrađeni) STABILIZATOR, snage u gospodarstvu koje automatski bez sudske intervencije, djeluje u smjeru stabiliziranja (ustrojstvo poreza;proporcionalno i progresivno oporezivanje, kom-penzacije za nezaposlenost itd.).

AUTONOMNA POTROŠNJA, potrošnja kućanstva koja je neovisna o razini nacionalnog dohotka.

AUTONOMNE INVESTICIJE, željena razina investicija koja je neovi-sna o razini nacionalnog dohotka.

AVAL, jamstvo na licu mjenice. Ono jamči da će aval u kojeg se ima povjerenja (kao što je banka) ispuni mjeničnu obavezu. Banka obično ispod riječi ‘’pur aval’’ (odnosno ‘’per aval’’, kao jamac) stavlja svoj naziv i potpis.

AVANS, predujam, djelomično plaćanje naručene robe ili usluge prije nego je ona isporučena.

AVISTA DEPOZIT, sredstva položena u banku po viđenju (novčana sredstva).

15

B

BANKA, institucija koja se profesionalno bavi uzimanjem i davanjem kredita.

− Banka depozitna, bavi se uglavnom prikupljanjem depozita tj. uloga na štednju, pologa na tekući račun.

− Banke emisione (notne) bave se prvenstveno izdavanjem (emisi-jom) novca.

− Banke financijske (poslovne), su čvrsto povezane s privrednim po-duzećima. Svoja sredstva osigurava iz poduzeća i vlastitog kapitala i poduzeća snabdijevaju s kapitalom.

− Banke hipotekarne, bave se davanjem dugoročnih zajmova na osno-vu zaloga nekretnina.

− Banke univerzalne (mješovite) bave se svim bankovnim poslovima. Danas je najviše takvih banaka.

BANKARSKI AKCEPT, zajam koji obično uzima poduzeće kako bi financiralo pošiljke ili skladištenje roba i koji banka, koja je odobrila zajam, može prodati drugim bankama.

BANKARSKI HOLDINZI, korporacije koje posjeduju i kontroliraju dvije ili više neovisno utemeljene banke; također se to zove bankarstvo u grupi.

BANKARSKI POSLOVI, se svrstavaju u četiri grupe: pasivne, aktiv-ne, neutralne i vlastite. U pasivne bankarske poslove ubrajaju se poslovi kada se banka pojavljuje kao dužnik (ulozi, depoziti, emisija novčanica reeskont i dr. Ovim poslovima banke prikupljaju sredstva za svoje po-slovanje. U aktivne bankovne poslove ubrajaju se poslovi gdje se banka javlja kao povjerilac tj. banke kreditiraju. Ovi poslovi su: eskont, lom-bard, kredit po tekućem računu, potrošački kredit i dr. Nesolidna kre-ditna politika banku može dovesti do nelikvidnosti. Neutralni bankovni

16

poslovi su kada banka ne istupa ni kao dužnik ni kao povjerilac, već radi kao posrednik u svoje ima i za tuđi račun. Takvi poslovi su: platni pro-met, akreditivi, poslovi sa devizama, depo poslovi i dr. Dok po pasivnim poslovima banka plaća kamatu po aktivnim poslovima banka naplaćuje kamatu, a po neutralnim poslovima banka naplaćuje proviziju i troško-ve. Vlastite poslove banka obavlja u svoje ime i za svoj račun, s ciljem stjecanja profita. To su npr. arbitražni poslovi, kupoprodaja vrijedno-snih papira i dr.

BANKARSTVO UZ DJELIMIČNE REZERVE, sustav u kojem depo-zitne institucije drže rezerve koje čine manje od 100 % ukupno primlje-nih depozita.

BANKARSTVO UZ PODRUŽNICE, sustav koji omogućava bankama da posluju na više od jedne lokacije.

BANKE-NOVČANI CENTRI, su vrlo velike banke koje se upuštaju u poslove državnog i međudržavnog davanja zajmova i depozita.

BANKNOTA, komad papira koji predstavlja obvezu banke koja ga je izdala imatelju (donositelju), a ne posebnom primatelju novca (remi-tentu).

BANKNOTA OPĆENITO, vrijednosni papir koji izdaje ovlaštena ban-ka. Glasi na donosioca i služi kao zakonsko sredstvo plaćanja.

BANKOVNA REZERVA, dio depozita koje banka odvaja u obliku go-tovine ili beskamatnih depozita kod banaka za federalne rezerve (cen-tralne banke).

BANKOVNA TRANSFERNA MJENICA, nalog kupcu ili uvozniku njegovoj banci da obavi isplatu prodavaču ili izvoznikovoj banci. Mje-nica se šalje prodavaču, koji je uručuje svojoj banci radi naplate. Proda-vačeva banka potom je šalje kupčevoj banci radi naplate potraživanja.

BANKOVNI NOVAC, novac koji tvore banke, posebno depozit po vi-đenju koje uzrokuje višestruka ekspanzija bankovnih rezervi.

17

BANKROT, potpuni financijski slom poduzeća. Bankrot nastaje kada su obveze poduzeća veće od imovine poduzeća. On je rezultat lošeg po-slovanja poduzeća.

BANKROT-STEČAJ, stanje insolventnosti, odnosno osoba koja je pre-sudom proglašena nesposobnom platiti svoje dugove. Nad takvim po-duzećima se obično otvara stečaj. Vlasništvo bankrotiranog poduzeća (osobe) prelazi u ruke stečajnog upravitelja koji je od strane nadležnog suda ovlašten da ga prodaje među vjerovnicima.

BARTER, trgovanje robe ili usluga za druga dobra ili usluge bez upo-trebe novca.

BAZA PODATAKA, predstavlja skup datoteka koje se koriste u procesu poslovanja korisnika.

BAZA ZNANJA, skup znanja i vještina o nekom području znanosti. Baze znanja sastavni su elementi ekspertnih sustava za donošenje od-luka.

BAZNA GODINA, određena godina iz nekog perioda prema kojoj se vrši usporedba razvoja neke pojave u ostalim godinama.

BENELUKS, ekonomska i privredna unija Belgije, Nizozemske i Luk-semburga.

BENEVALENTNO, dobronamjernost, dobrohotnost.

BIJANKO POTPIS, potpis na prazan (bijeli) papir.

BILANCA PLAĆANJA, sustavan prikaz svih ekonomskih transakcija između neke zemlje i ostatka svijeta tijekom godine dana.

BILANCA SLUŽBENIH PORAVNAVANJA, zbroj bilance tekućih transakcija i bilance kapitalnih transakcija uvećanim za ispravke i po-greške.

BILANCA STANJA, oblik prikazivanja sredstava i izvora sredstava po-duzeća na određeni dan.

18

BILANCA USPJEHA-RAČUN DOBITI I GUBITKA, pokazuje eko-nomski uspjeh poslovanja poduzeća u jednoj kalendarskoj godini.

BILANCA, sumaran ili zbiran pregled sredstava u poduzeću. Iskazuje se u formi dvostrukog računa. Na jednoj strani toga računa prikazana je aktiva ili imovina poduzeća, a na drugoj je prikazana pasiva-izvori sredstava poduzeća.

BILANCA-BILANS, novčano izražen odnos dviju ekonomskih veliči-na radi usporedbe, obračuna i dr. to je statička slika stanja nekog eko-nomskog subjekta.

BILATERALIZAM, sustav međudržavnih odnosa zasnovan na ugovo-rima sklopljenim između dviju zemalja.

BIMETALIZAM, monetarni sustav u kojem i srebro i zlato čine ponu-du novca neke države.

BIZNIS, posao, rad, privređivanje. Izraz se upotrebljava kao oznaka svakog djelovanja kome je cilj zarada. Biznismen je poslovni čovjek.

BJANKO (bianco), bijel, neispisan, neispisana-samo potpisana neispu-njena isprava. Upotrebljava se redovno u vezi s drugim izrazima: bjanko akcept, bjanko žiro, bjanko kredit, bjanko mjenica i dr.

BLAGAJNA, određeno mjesto u poduzeću na kome se prima i izdaje novac, vrijednosni papiri, bonovi i dr.

− Blagajnička isplatnica, dokument koji ispostavlja blagajnik prili-kom svake isplate.

− Blagajnička uplatnica, dokument koji ispostavlja blagajnik prilikom svake uplate novca u blagajnu.

− Blagajnički dnevnik, knjiga u koju blagajnik bilježi sve uplate i ispla-te u toku dana. Dnevnik se zaključuje svaki dan i saldira.

− Blagajnički maksimum najveći iznos novca kuju može imati neka blagajna za svakodnevne isplate u svakodnevnom poslovanju podu-zeća.

BLAGAJNIČKI DNEVNIK, uvezana poslovna knjiga u koju se unosi dnevni promet blagajne.

19

BLAGOSTANJE, dostignuta razina životnog standarda pojedinca ili društva u cjelini određena osobnom i zajedničkom potrošnjom.

BLOKIRANJE ŽIRO-RAČUNA poduzeća, provodi se u slučaju kada komitent banke ne raspolaže s dovoljnim uvećanim sredstvima na žiro-računu da podmiri određene dospjele obveze. Blokiranje žiro-računa može biti po odluci banke ili po odluci suda.

BOGATSTVO-BLAGOSTANJE, neto vrijednost; vrijednost aktive mi-nus vrijednost pasive(duga), obveza u danoj vremenskoj točki.

BONIFIKACIJA, naknada odšteta, najčešće u novcu za oštećenu i ispo-ručenu robu, ili za isporučenu robu lošijeg kvaliteta od naručenog.

BONITET,nutarnja vrijednost nekog predmeta. Bonitet zemljišta je na-ziv za plemenitost tla.

BROKER, posrednik, mešetar na burzi koji sklapa poslove u svoje ime i za tuđi račun.

BRUTO DOBIT, označava vrijednost prodaje umanjenu za troškove prodaje i troškove proizvodnje.

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (GDP), vrijednost po tržnim cijenama svih dobara i usluga koje služe finalnoj potrošnji, proizvedenih u godini dana unutar granica jedne zemlje bez obzira u čijem su vlasništvu čini-telji proizvodnje koji su je ostvarili.

BRUTO INVESTICIJA, ukupne investicije u društvu iz nacionalnog dohotka i amortizacije.

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD (GNP), vrijednost po tržišnim cijenama svih dobara i usluga koji služi finalnoj potrošnji, proizvede-nih u godini dana činiteljima proizvodnje u vlasništvu poduzeća jedne zemlje.

BRUTO PROIZVOD, (bruto produkt), godišnji proizvod nekog podu-zeća ili neke grane privrede. Iskazuje se kao proizvedeni i kao realizirani bruto proizvod. Može biti iskazan u materijalnom i vrijednosnom obli-ku.

20

BRUTO TEŽINA, težina robe zajedno sa ambalažom.

BRUTO, ukupno bez odbitka; ukupna težina.

BRUTO-BILANCA, mjesečni pregled bruto prometa i ostvarenih sal-da na računima poduzeća. Iz nje se mogu sagledati najosnovniji poka-zatelji poduzeća.

BUDŽET, novčani plan prihoda i rashoda države ili lokalne uprave za određeno razdoblje (obično godina dana)

− Budžetski deficit situacija kada je trošenje države veće nego prihodi države.

− Budžetski suficit, prihodi države su veći od troškova države.

BUM, nagli privredni uspon i polet privredne aktivnosti u nekoj zemlji ili djelatnosti.

BURZA-BERZA, posebna organizirana institucija u kojoj se prema određenim pravilima trguje vrijednosnim papirima, devizama, i razno-vrsnim dobrima preko ovlaštenih predstavnika bez prisustva kupca, prodavača i predmeta prodaje.

BURZANSKI (berzanski) POSLOVI, obuhvaćaju kupovinu i prodaju vrijednosnih papira i robe čiji se tečajevi utvrđuju na burzama. Dijele se na promptne i terminske poslove. Terminski se poslovi zaključuju na određeni rok. Kupac i prodavač utvrđuju količinu, cijenu i rok isporu-ke određene robe. Ostali uvjeti su uređeni pravilima i uzancama burze. Promptni poslovi se izvršavaju odmah bez odlaganja.

BURZOVNA TRGOVINA, stalno tržište za robe, posebnog oblika, gdje se odvija trgovina po propisanim pravilima u odsustvu robe, pa čak i u odsustvu kupaca i prodavača koje zastupaju burzovni agenti. Predmet trgovanja na burzi jesu: roba, novac, vrijednosni papiri i dr.

BUSINESS, pojam koji obuhvaća svaku gospodarsku aktivnost.

21

C

C.I.F., troškovi, osiguranje vozarine. Prodaja sa klauzulom ‘’cif ’’ podra-zumijeva da prodavač snosi troškove osiguranja, prijevoza, kao i druge troškove do luke u kojoj će se roba tovariti.

CAMEL, engleski akronim za pet elemenata koje bankovni supervizori pomno proučavaju kad ispituju poslovanje neke banke:

1. dostatnost kapitala, 2. kvaliteta imovine, 3. kvaliteta menadžmenta, 4. prihode, i 5. likvidnost

CARINA, porez koji se uplaćuje prilikom uvoza roba. Obično se napla-ćuje na granici, ali se carinjenje robe iz tehničkih razloga vrši u carinar-nicama.

CASH-FLOW, označava tijek gotovine u poslovanju poduzeća.

CEHOVI (esnafi), organizacija zanatlija u srednjevjekovnim gradovi-ma. U početku su imali pozitivnu ulogu u razvoju proizvodnje, ali kakao su bili organizacije zatvorenog tipa, postepeno su postali kočnice bržeg razvoja zanatstva i proizvodnih snaga uopće.

CENTAR ODGOVORNOSTI, u poduzećima označava mjesto gdje se prate svi troškovi i prihodi. Rukovoditelj tog centra snosi odgovornost za njegovo poslovanje.

CENTRALIZACIJA, pojam u organizaciji u kojem sve odluke donosi vrhovno rukovodstvo. Centralizirano upravljanje učinkovito je u malim poduzetničkim tvrtkama.

22

CENTRALNA BANKA, institucija koja se nalazi u središtu monetar-nog i fiskalnog sustava neke zemlje. Svaka razvijena zemlja ima jednu takvu uglednu instituciju. Sve centralne banke obavljaju neku kombina-ciju slijedeći pet funkcija:

1. djeluje kao državni bankar, 2. djeluje kao bankar komercijalnih banaka, 3. nadzire bankovni sustav, 4. tiskaju i emitiraju nacionalnu valutu, i 5. djeluju kao zajmodavac u krajnjoj nuždi.

CESIJA, prijenos tražbine koje čini dotadašnji vjerovnik na neko drugo lice koje postaje vjerovnik. Lice koje prenosi tražbinu naziva se cedent, a novi vjerovnik cesionar. Dužnik ne mora dati pristanak na cesiju, ali o tome mora biti obaviješten.

CETERIS PARIBUS, uz inače iste uvijete.

CIJENA KOŠTANJA, označava u poduzeću ukupne troškove za proi-zvodnju nekog proizvoda.

CIJENA VELEPRODAJNA, označava cijenu po kojoj maloprodaja ku-puje robu od veleprodaje.

CIJENA, vrijednost dobara izražena drugim dobrima, najčešće novcem.

CIJENOVNA ELASTIČNOST PONUDE, reagiranje opsega ponuđene količine nekog dobra na promjenu cijene toga dobra.

CIJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE, reagiranje opsega potra-živanje količine nekog dobra na promjenu cijene toga dobra.

CIJENOVNA INERCIJA, pojava opiranja promijeni razine cijena tije-kom vremena.

CIJENOVNI DEFLATOR DOHOTKA, mjere razine cijena dobara i usluga u odnosu na cijene iz bazne godine; po definiciji P je jednako Y/y gdje je Y tekuća proizvodnja mjerena prema tekućim cijenama, a y je realna proizvodnja.

23

CILJEVI, u poduzećima označavaju buduće stanje u koje poduzeće tre-ba doći nakon određenog vremenskog perioda.

CONSULTING (poslovni), savjetodavne usluge poduzetnicima ili po-duzećima koje pružaju stručne osobe.

24

Č

ČEK, isprava u kojoj njen izdavalac (trasant) daje nalog trasantu (najče-šće banci) da korisniku čeka (remitentu) isplati određenu sumu novca. Ček se pojavljuje u Engleskoj krajem 18 stoljeća. Upotrebljava se kao sredstvo plaćanja (bezgotovinsko).

ČEKOVNI RAČUN, je bankovni depozit koji se odmah može zamije-niti za dobra i usluge koje pojedinac (vlasnik računa) želi kupiti.

ČEK-VRSTE ČEKA, podjela čekova može biti dvojaka. Prema načinu određivanja imaoca prava razlikuju se čekovi na ime, po narudžbi, i na donosioca. Prema namjeni najznačajnije vrste čeka su: gotovinski, obra-čunski, barirani, akreditivni, certifikatni i cirkularni.

ČISTI NOVČANI TIJEK, predstavlja razliku između novčanih primi-taka i novčanih izdataka u određenom vremenskom razdoblju.

ČVRSTA VALUTA, valuta koju ljudi žele posjedovati i u kojoj rado vrše međubankovne transakcije. Čvrste su valute traženije od slabih pa im je stoga vrijednost često precijenjena u odnosu na druge valute.

25

D

DAMPING, bagatelne cijene, često ispod vrijednosti,a sve u cilju osva-janja tržišta.

DEAGRARIZACIJA, prestanak bavljenja poljoprivredom.

DEALERI (jobberi), burzovni trgovci koji sklapaju međusobno poslove na svoj račun, a u tuđe ime, ali i za svoj račun i u svoje ime.

DECENTRALIZACIJA, prenošenje vlasti, prava i poslova iz nadležno-sti centralnih organa u nadležnosti nižih organa vlasti.

DEDUKCIJA, izvođenje zaključaka od općih na pojedinačne zaključke.

DEFAKTO, zaista, stvarno.

DEFICIT BILANCE TEKUĆIH TRANSAKCIJA, je situacija u kojoj je vrijednost izvoza robe i usluga (i službenih i privatnih transfera iz ostat-ka svijeta) neke zemlje manja od vrijednosti njezina uvoza roba i usluga (i službenih i privatnih transfera u ostatak svijeta).

DEFICIT, manjak ili nedostatak nečega. Može se javljati kao deficit u blagajni, kao deficit sirovina za proizvodnju, deficit platne bilance i dr.

DEFICIT OPĆENITO, manjak, gubitak viška pasive nad aktivom. U budžetu to je višak rashoda nad prihodima, višak uvoza nad izvozom.

DEFICITNA POTROŠNJA, potrošnja financirana zaduživanjem.

DEFLACIJA, opći pad cijena koji vodi rastu kupovne snage novca, a posljedica je smanjenje agregatne potražnje, u odnosu prema jednakoj ili povećanoj ponudi a može biti i zbog pretjerane štednje.

DEJURE, pravo gledano, po pravu.

26

DELKLEDERE PROVIZIJA, naknada koju dužnik plaća jamcu koji jamči za njegov dug.

DEMOGRAFIJA, nauka o stanovništvu. Proučava zakonitosti promje-na u kretanjima stanovništva te uzroke i posljedice tih promjena.

DEMOKRACIJA, je društveni poredak u kome je na snazi vladavina naroda, utemeljena na zakonodavno, sudskoj i izvršnoj vlasti.

DENACIONALIZACIJA, vraćanje nacionaliziranih dobara od strane države ranijim vlasnicima, ili prodaja poduzeća privatnim osobama.

DEPONENT, lice koje deponira, ostavlja novce ili dragocjenosti na ču-vanje. Lice koje prima na čuvanje naziva se depozitor.

DEPOZIT- POLOG, je novac, dragocjenosti, isprave, vrijednosni papi-ri i dr, koji su dati na čuvanje. Postoji nekoliko značenja depozita:

1. Novac ostavljen kao osiguranje prije primitka neke usluge, 2. Izvori prirodnih bogatstava, i 3. Novac pohranjen na čuvanju u banci. Takvi depoziti postoje u ra-

zličitim oblicima: depoziti po viđenju, štedni depoziti i ročni ili vre-menski depoziti.

DEPOZITI, novčani ili neki drugi vrijednosni ulozi ostavljeni na raču-nima kod banke, dani na čuvanje ili deponiranje u određene svrhe i pod određenim uvjetima.

DEPOZITI PO VIĐENJU, depoziti položeni u depozitnu instituciju koji se moraju isplatiti na zahtjev (po viđenju) i mogu se prenositi če-kom.

DEPOZITI REZERVI, depoziti koje depozitne institucije drže u Susta-vu federalnih rezervi.

DEPOZITNE INSTITUCIJE, financijske institucije koje akceptiraju dužničke instrumente zvane depoziti za štediše i posuđuju te depozite uz kamatu drugima.

DEPOZITNI NOVAC (knjiženi žirirani), svako potraživanje po viđe-

27

nju koje je raspoloživo na zahtjev, a eventualno je na računu stanovniš-tva i poduzeća deponirano kod banke.

DEPRECIJACIJA VALUTE, situacija u kojoj jedinica domaće valute košta manje jedinica strane valute nego prije.

DEPRECIRATI, smanjiti (izgubiti) vrijednost.

DEPRESIJA, jedno od stanja gospodarstva, jači oblik recesije čija su obilježja visoka nezaposlenost, nizak outputne i investicije, nedovoljna potražnja, pad cijena i uopće opći i nizak stupanj privrednih aktivnosti.

DESKRIPTIVNA METODA, metoda koja opisuje pojmove, stanje, procese, događanja i pojave.

DETERMINANTA, presudan faktor koji određuje pravac i cilj aktiv-nosti.

DEVALVACIJA, iznenadan pad vrijednosti jedne valute u odnosu na druge valute. Do devalvacije dolazi kad troškovi neke zemlje rastu brže od troškova njezinih konkurenata i kad njezin izvoz više nije cjenovno konkurentan.

DEVALVACUJA OPĆENITO, zakonsko smanjenje vrijednosti nacio-nalne valute u odnosu prema zlatu i drugim valutama, suprotno reval-vaciji.

DEVIZA, novčana potraživanja prema inozemstvu bez obzira na način raspolaganja: čekovima, mjenicama, nalozima itd. Slobodne devize su sve one devize kojima se slobodno može vršiti plaćanje i naplata bez zakonskih ograničenja.

DEVIZNA KONTROLA, metode kojima vlada nastoji kontrolirati do-tok valuta u zemlju i otjecanje iz zemlje i stranih valuta i valute dotične zemlje.

DEVIZNA OGRANIČENJA, skup mjera kojima država regulira od-vijanje platnog prometa sa inozemstvom. Ovim mjerama se regulira i proizvodnja i promet plemenitih metala (zlato, srebro, platina).

28

DEVIZNE OPCIJE, financijski ugovori koji daju imatelju prava na kupnju ili prodaju fiksne svote deviza po prethodno utvrđenom tečaju.

DEVIZNI POSLOVI, svi oni poslovi koji prouzrokuju potraživanje ili dugovanje u odnosu na inozemstvo. To su npr. kupovina i prodaja robe u inozemstvu, uzimanje zajmova izvođenje radova i dr.

DEVIZNI REŽIM, skup propisa koji reguliraju u nekoj zemlji način deviznog poslovanja. On obuhvaća razne instrumente kao npr. carine, uvozne dozvole, zabrane uvoza ili izvoza, kontingente i dr. Devizni re-žim je sredstvo državne intervencije u rješavanju ekonomskih pitanja sa inozemstvom ali i u zemlji.

DEVIZNI RIZIK, rizik s kojim se suočava pojedinac ili poduzeće drža-njem deviza ili trgovanjem devizama.

DEVIZNI TEČAJ, cijena novca strane zemlje iskazana u domaćoj va-luti.

DEVIZNI TEČAJ OPĆENITO, cijena po kojoj se valuta jedne zemlje mijenja za valute neke druge zemlje. Neka zemlja ima fiksni tečaj ako ograniči svoju valutu na dani tečaj i ako je spremna da održi taj tečaj. Za devizni tečaj koji nije fiksan kaže se da pliva.

DEVIZNO TRŽIŠTE, tržište na kome se trguje valutama različitih ze-malja i na kojem se određuje devizni tečaj, a čine ga čitava mreža banaka i drugih institucija koje trguju devizama, a koje se nalaze u različitim gradovima i u različitim zemljama.

DEZINTEGRACIJA, razdruživanje, suprotno od integracije.

DEZINVESTICIJE, proces smanjivanja ukupne mase sredstava za pro-izvodnju u nekoj proizvodnoj grani, području ili nacionalnoj privredi.

DIFERENCIRANI PROIZVOD, proizvod drukčijeg obilježja (funkci-onalnost, kvaliteta, dizajn, pakiranje) od konkurentnih proizvoda.

DIJAGRAM, grafički način prikazivanja odnosa među veličinama. Brojčane veličine se prikazuju u obliku točaka, linija pravokutnika, kva-drata, kruga itd. Sve više se koriste u ekonomskim analizama.

29

DIJAGRAM OPĆENITO, grafički prikaz odvijanja neke pojave ili kre-tanje neke veličine.

DIJALEKTIČKA LOGIKA, nauka o sveopćim zakonima razvoja pri-rode, ljudskog društva i mišljenja.

DIJALEKTIČKA METODA, metoda spoznaje koja prirodne pojave razmatra u vječnom kretanju i mijenjanju kao rezultat djelovanja su-protnih snaga u prirodi.

DIJALEKTIČKI MATERIJALIZAM, filozofija marksizma, nauka o najopćijim zakonima prirode, društva i ljudskog mišljenja.

DIJALEKTIKA, vještina iznalaženja istine, otkrivanje proturječnosti u protivnikovom sudu i pobijanje tih proturječnosti.

DIONICA, vrijednosni papir, koji predstavlja idealni dio vlasništva di-oničkog društva.

DIONIČAR, je vlasnik dionice. Osoba koja si osigurava udio u dobiti dioničkog društva, a u slučaju likvidacije, u likvidacijskoj masi društva nakon što su podmireni interesi vjerovnika.

DIONIČKA PREMIJA, iznos za koji zarada od emisije vrijednosnica premašuje nominalnu vrijednost emisije. U računima izdavatelja taj se iznos javlja kao rezerva dioničke premije.

DIONIČKI INSTRUMENTI, dionice, vlasništva, poput običnih dioni-ca u poduzeću.

DIONIČKI KAPITAL, udio vlasnika u depozitnoj instituciji ili udio vlasnika kapitala (dioničara) u ukupnom kapitalu poduzeća.

DIONIČKO DRUŠTVO (korporacija), poduzeće koje ima zakonsko pravni identitet odvojen od njegovog vlasnika (dioničko društvo).

DIREKTNA METODA OTPISA, otpisivanje (osnovnih sredstava, tražbine), tako da se knjiženjem umanji aktiva tj. smanjuje se knjigo-vodstvena vrijednost sredstava.

30

DIREKTOR, najviši rukovoditelj u poduzeću. Bira ga upravni odbor po zakonu i statutom utvrđenom postupku na određeno vrijeme (najčešće na četiri godine). Direktor je inokosni organ upravljanja čija su prava i dužnosti utvrđene statutom poduzeća.

DISKONT, odbijanje unaprijed utvrđenih kamata u nedospjelim pla-ćanjima.

DISKONTIRANA SADAŠNJA VRIJEDNOST, sadašnja vrijednost sredstava koja će se primiti u budućnosti.

DISKONTNA KAMATNA STOPA, općenito, kamatna stopa plaćena prodajom financijskog instrumenta za iznos manji od glavnice što je treba platiti po dospijeću. Konkretnije, kamatna stopa po kojoj Central-na Banka eskontira državne obveznice i druge prvorazredne dugovne instrumente komercijalnim bankama.

DISKONTNA STOPA, kamatnjak koji zaračunava centralna banka na zajmove koje daje komercijalnim bankama, ili stopa koja se upotreblja-va za izračunavanje sadašnje vrijednosti neke imovine.

DISKRECIONI RAČUN, račun što ga investitor ima kod brokera i koji brokeru daje pravo da djeluje u korist investitora bez konzultacije sa njim. To se diskreciono pravo može primjenjivati samo u okviru una-prijed dogovorenih granica.

DISKRIMINACIJA CIJENA, određivanje različitih cijena različitim kupcima koji ne odgovaraju različitim troškovima proizvodnje.

DISPERZIJA, raspršivanje, razmještanje.

DISPROPORCIJA, nesklad dviju ili više ekonomskih veličina. Npr. ne-sklad između razvijene industrije i nerazvijene poljoprivrede. Dispro-porcije usporavaju privredni razvoj, zato ju je nužno otkloniti.

DIVIDENDA, dio profita dioničkog društva koja se isplaćuje dioniča-rima ili profit koji dobiva svaka dionica.

DJELOKRUG, sveukupni raspon operacija nekog poduzeća, u smislu različitih vrsta dobara i usluga koje proizvodi.

31

DNEVNI IZVOD TEKUĆEG RAČUNA, obavještava vlasnike tekućeg računa o promjenama koje su na njemu nastale. Izvod sadrži prethod-ni saldo, sva odobrenja, odnosno zaduženja nastala u toku dana i novi saldo stanja.

DNEVNIK, u računovodstvu je poslovna knjiga koja služi za krono-lošku evidenciju poslovnih događaja i to pojedinačno i kronološki, tj. onako kako vremenski nastaju. U dnevnik se upisuje: datum, oznaka dokumenta na temelju koga se vrši knjiženje, novčani iznos te račun koji se zadužuje i račun koji se odobrava.

DNEVNO PREKORAČENJE, prekoračenje depozitnih institucija nji-hovih računa kod Sustava federalnih rezervi ili računa sustava među-bankovnog plaćanja klirinških obveza.

DOBAVLJAČ, poduzeće ili osoba koja je obvezna da na osnovu kupo-prodajnog ugovora isporuči kupcu robu.

DOBIT (dohodak), razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u promotrenom periodu poslovanja.

DOBIT OD KAPITALA, je profit od prodaje kapitalne imovine. U ve-ćini zemalja na dobitak od kapitala plaća se poseban porez. Međutim, neke zemlje tretiraju kapitalne dobitke jednako kao i ukupan prihod kad je riječ o oporezivanju.

DOBITAK OD DIONICE, mjerilo ukupnog prinosa što ga poduzeću donose njezine obične dionice; neto profit poduzeća podijeljen s bro-jem običnih dionica u emisiji. Neto profit je bruto profit (primici minus troškovi) umanjen za amortizaciju, plaćanje kamata, isplata za preferen-cijalne dionice i poreze.

DOBRO, predmet koji može da zadovolji neku potrebu čovjeka. Dobra mogu biti prirodna i ekonomska. Prirodna dobra se nalaze u prirodi, i ona imaju samo uporabnu vrijednost npr. (zrak, drvo, šuma, voda i dr.). ekonomska dobra su rezultat rada ljudi i oni su ih mijenjali i prilagođa-vali svojim potrebama.

32

DODANA VRIJEDNOST, razlika između vrijednosti proizvedenih dobara i troškova materijala i drugih sredstava upotrijebljenih u proi-zvodnji, a sastoje se od tri sastavnice: plaća, kamata i profita.

DODANA VRIJEDNOST OPĆENITO, razlika između vrijednosti proizvedenih dobara i troškova materijala i nabavki upotrijebljenih za njihovu proizvodnju.

DODATNI KAPITAL, kapital koji uključuje dio bankovnih rezervi za eventualne gubitke zajmova i subordiniranog duga; zove se još i drugo-razredni kapital.

DOHODAK PODUZEĆA, je novostvorena vrijednost koju stvori po-duzeće u toku jednog obračunskog perioda, najčešće za jednu kalendar-sku godinu.

DOHODAK, razlika između ukupnog prihoda i troškova poslovanja nastalih u poduzeću da bi se taj ukupan prihod ostvario. On u principu predstavlja novostvorenu vrijednost ostvarenu u poduzeću za određe-no vrijeme. Dijeli se na: ugovorne i zakonske obveze, osobne dohotke i fondove.

DOKUMENTARNI AKREDITIV, metoda financiranja trgovine. Ban-ke odobravaju kupcu robe kredit za plaćanje izvozniku na temelju doku-menata koji dokazuju da je kupac ovlašten preuzeti robu. To je korisno ako dokumenti stignu do kupca prije nego što stigne sama roba.

DOPRINOSI IZ DOHOTKA, vrsta doprinosa koji privredna organi-zacija izdvaja iz svog ostvarenog dohotka na temelju zakonskih propisa radi zadovoljenja općedruštvenih potreba.

DOPRINOSI, dio dohotka koji plaćaju poduzeća ili građani za podmi-renje raznih društvenih potreba.

DOSPJEĆE, isticanje ili rok istjecanja zajma, ili rok dospijeća plaćanja obveza.

DOSTAVNICA, dokument na osnovu koga kupac može kontrolirati urednost isporuke i isporučenu robu zaprimiti u skladište. Dostavnica

33

se obično koristi u onim poduzećima gdje se fakturiranje obavlja nakon izvršenja isporuke robe.

DOTACIJA, novčani iznos koji se dodjeljuje bez obveza vraćanja ne-kom poduzeću, društvenoj zajednici ili državi. Prilikom dodjele može se utvrditi i svrha u kojoj se imaju sredstva utrošiti.

DOZNAKE, su prihodi što ih strani radnici šalju iz zemlje gdje rade svojim obiteljima iz zemlje podrijetla.

DRAŽBA (licitacija), javna prodaja predmeta ili prava. Može biti pri-nudna ili dobrovoljna.

DRAŽBA OPĆENITO, javna prodaja predmeta dobara i prava. Može biti prinudna ili dobrovoljna. Poseban oblik dobrovoljne dražbe su auk-cije. Početna cijena se određuje procjenom ili je određuje sami vlasnik, a konačna se cijena dobije nadmetanjem kupaca.

DRUŠTVENA KONTROLA, sustavno praćenje i ocjenjivanje rada po-duzeća i institucija od strane stručnih lica ili institucija, zakonom pro-pisani.

DRUŠTVENA ORGANIZACIJA RADA, određen oblik povezivanja radne snage i sredstava za proizvodnju u procesu reprodukcije.

DRUŠTVENA PODJELA RADA, orijentacija proizvođača da proizve-de određene proizvode ili obavljaju određene poslove u društvu. Opća podjela rada je podjela na glavne oblasti proizvodnje: industrija, poljo-privreda i trgovina. Pojedinačna podjela rada predstavlja podjelu proi-zvodnog procesa na operacije. Podjela rada je objektivna nužnost razvi-jenog društva. Historijski promatramo, poznate su tri velike društvene podjele rada. Prva, kada se razdvojilo stočarstvo od zemljoradnje. Dru-go, kada se zanatstvo odvojilo od poljoprivrede. Treće, kada se trgovina odvojila od proizvodnje.

DRUŠTVENA ZAJEDNICA, zajednica ljudi povezanih raznovrsnim ekonomskim vezama sa određenim oblikom društvenog uređenja.

DRUŠTVENI BRUTO PROIZVOD, predstavlja sumu cijena svih pro-

34

izvoda i proizvodnih usluga koje je ostvarila neka proizvodna zajednica u toku jedne godine. Sastoji se iz prenesene vrijednosti (materijalni troš-kovi i amortizacija)i novostvorene vrijednosti (nacionalni dohodak). Od društvenog proizvoda se razlikuje za iznos materijalnih troškova koji se u društvenom bruto proizvodu obračunavaju i po nekoliko puta u raznim proizvodima.

DRUŠTVENI PROIZVOD (društveni produkt), ukupna količina pro-izvoda koju ostvari neka proizvodna zajednica, (poduzeće) za godinu dana. Sastoji se od najraznovrsnijih proizvoda, a dijele se na dvije grupe: sredstva za proizvodnju i sredstava za potrošnju. Vrijednost društvenog proizvoda vrijednosno iskazan sastoji se od amortizacije i nacionalnog dohotka ili on je suma cijena svih proizvoda i usluga umanjena za ma-terijalne troškove.

DRUŠTVENO BOGATSTVO (narodno bogatstvo), cjelokupno mate-rijalno bogatstvo kojim raspolaže neko društvo. Prema porijeklu dijeli se na prirodno i proizvedeno bogatstvo.

DRUŠTVENO POTREBNO RADNO VRIJEME, to je vrijeme koje se u datom društvu mora utrošiti da bi se proizvela potrebna dobra.

DRUŠTVENO VLASNIŠTVO (svojina), oblik vlasništva kada sredstva za proizvodnju radna i druga prirodna bogatstva pripadaju cjeloku-pnom društvu.

DRUŠTVO KAPITALA, označava oblik organizacije poduzetništva u koji njegovi članovi unose svoj kapital i snosi rizik do visine uloženog kapitala.

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge u kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Članovi društva ne odgovaraju za obveze društva.

DRUŠTVO ZA SVJETSKE FINANCIJSKE TELEKOMUNIKACIJE-SWIFT, složen komunikacijski sustav, poznat u širokoj primjeni kao

35

SWIFT, u vlasništvu banaka iz brojnih zemalja. On omogućuje banka-ma da jedna drugoj šalju zaštićene poruke s uputama o međusobnim plaćanjima. SWIFT, koji je počeo funkcionirati 1977. godine neprofitna je udruga sa sjedištem u Bruxellesu.

DRUŠTVO, organizirana zajednica ljudi koji proizvode dobra za pod-mirenje svojih potreba.

DRŽAVA, organizacija koju stvara vladajuća klasa da bi u po-kornosti držala podčinjenu klasu. Tri su osnovne funkcije svake države:unutrašnjopolitička, vanjskopolitička i ekonomska funkcija.

DRŽAVNI BUDŽET, plan državnih prihoda i rashoda u jednoj kalen-darskoj godini.

DRŽAVNI KAPITALIZAM, oblik kapitalizma čija je bitna osobina u tome što država ima veoma značajnu ekonomsku funkciju. Država je vlasnik značajnog dijela sredstava za proizvodnju, planira i sprovodi na-cionalnu privredu, regulira cijene, poreskom politikom utječe na tempo razvoja države, regulira uvoz i izvoz roba i dobara.

DRŽAVNO VLASNIŠTVO (svojina), oblik vlasništva kada se sva sred-stva za proizvodnju ili samo njihov dio nalazi u vlasništvu države.

DUBIOZE, nesigurna potraživanja u čiju naplatu poduzeće sumnja. Ta potraživanja se vode na posebnom računu i povremeno obično na kraju godine, zavisno os stupnja mogućnosti naplate otpisuje se.

DUG, obveza neke osobe, pravne ili fizičke, da nešto plati (obično no-vac) drugoj osobi.

DUG U RAČUNOVODSTVU, računovodstveni pojam koji označava povećanje aktive ili smanjenja pasive.

DUGAČKA POZICIJA, sporazum o kupnji određene količine određe-nog dobra u budućnosti po određenoj (navedenoj) cijeni.

DUGI ROK, razdoblje u kojem je moguće potpuno prilagođavanje pro-mjenama: u tom roku su svi činitelji proizvodnje varijabilni, a moguća je

36

i promjena tehnologije, te ulazak poduzeća u određene grane (u slučaju proizvodnje) i izlazak iz postojeće proizvodnje.

DUGOVI JAVNI, zajmove koje uzima država ili neka niža admini-strativno-teritorijalna zajednica (općina). Država uzima zajmove da bi podmirila neke rashode koji inače redovno ne može da podmiri. Znači, uzeti zahmovi se vode kao javni dug.

DUOPOL, tržišna struktura u kojoj postoje samo dva prodavača.

DUŽNIČKI INSTRUMENTI, neposredna dužnička obveza pojedina-ca ili poduzeća koje je izdalo instrument.

DUŽNIK, pravna i fizička osoba koja drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi , koja je u odnosu na prvu povjerilac, duguje određenu svotu novca.

DVOJNO KNJIGOVODSTVO, knjigovodstveni sistem u kome se sva-ka promjena istovremeno knjiži na dugovnoj strani jednog (ili više) računa i potražnu stranu drugog (ili više drugih) računa. Time se ne-prekidno održava bilančna ravnoteža. Pored kretanja sredstava dvojno knjigovodstvo obuhvaća i evidenciju izvora sredstava, i moguće je bez invertarisanja na osnovu knjigovodstvenih podataka dobiti potpuni pregled stanja sredstava i obveza kao i poslovnog rezultata.

37

E

EDUKACIJA, odgoj, obrazovanje.

EFEKT DOHOTKA, promjenom cijena jednog dobra mijenja se po-tražnja količine dobra jer se mijenja kupovna moć potrošača, iako je dohodak ostao isti (promjena cijene dobra utječe posredno promjenom realnog dohotka na veličinu potražnje količine odnosnog dobra).

EFEKT LIKVIDNOSTI, smanjenje nominalnog kamatnjaka koji se događa zbog povećanja nominalne novčane mase, uz nepromijenjenu razinu cijena.

EFEKT REALNOG NOVCA, povećanje nominalnog kamatnjaka zbog povećanja razine cijena dobara i usluga, uz nepromijenjenu nominalnu novčanu masu.

EFEKT SUPSTITUCIJE, promjena cijene jednog dobra utječe na ve-ličinu potraživane količine toga dobra neposredno težnjom da jeftinije dobro supstituira skupljim.

EFEKTI, lako promjenjivi i lako prenosivi papiri ili vrijednosni papiri. Emitiraju se u cilju pribavljanja dugoročnih sredstava ili plasmana slo-bodnih sredstava.

EFEKTIVNA TRAŽNJA, namjera i sposobnost kupaca da kupe odre-đenu količinu robe. To znači da efektivna tražnja ima dvije komponente: namjeru i sposobnost, koje inače ne moraju biti povezane.

EFEKTIVNOST, skupni pokazatelj djelotvornosti rada izražen u pro-duktivnosti, ekonomičnosti ili rentabilnosti.

EFIKASNOST BANKARSKOG TRŽIŠTA, stupanj do kog se postiže i alokativna i tehnička efikasnost na bankarskom tržištu.

38

EGALIZACIJSKI FOND, fond za izjednačavanje razlika u cijenama, tečajevima itd.

EKOLOGIJA, istražuje odnose organizama (ljudskih, biljnih i životinj-skih) i njihova okoliša.

EKONOMETRIJA, metoda ekonomske analize koja sjedinjuje eko-nomsku teoriju, matematiku i statistiku. Analiziraju se ekonomske po-jave i analizira se raspodjela dobitaka ili se analizira privreda u cjelini.

EKONOMIČNOST, odnos između ostvarene proizvodnje i ukupni troškova proizvodnje. Ekonomičnost je princip koji zahtjeva da se odre-đenim sredstvima ostvari što veći proizvodni učinak. Ekonomičnost se povećava tako da se smanje troškovi za proizvodnju jedinice proizvoda. Ekonomičnost se izražava koeficijentom koji predstavlja odnos vrijed-nosti proizvodnje i troškova E=P/T .

EKONOMIJA OBUHVATA, situacija u kojoj banka postiže manje troš-kove diverzificiranjem ponude svojih proizvoda i usluga.

EKONOMIJA OPSEGA, povećanje kapaciteta proizvodne jedinice do-vodi do rasta proizvodnosti, odnosno do rastućeg prinosa s obzirom na razmjer i opadanje prosječnih troškova proizvodnje.

EKONOMIJA PONUDE, označava koncepciju prema kojoj su za eko-nomski rast glavni resursi faktora ponude, rad i kapital.

EKONOMIJA RAZMJERA, je smanjenje ukupnih troškova zbog pove-ćavanja veličine (razmjera) banke.

EKONOMIKA PODUZEĆA (tvrtke), označava znanost koja proučava poslovanje poduzeća ili poduzetništva.

EKONOMIKA, je znanost proučavanja kako društvo upotrebljava sred-stva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih različitim ljudima.

EKONOMSKA BAZA, jedinstvo proizvodnih snaga i proizvodnih od-nosa u određenom društvu. Zbog razlika u ekonomskoj bazi dolazi do razlika u društvenom i ekonomskom razvoju pojedinih država, regija, poduzeća i pojedinaca.

39

EKONOMSKA BLOKADA, prekid ekonomskih odnosa jedne ili više zemalja sa određenom zemljom. Time se vrši ekonomski pritisak na tu zemlju kako bi ona prihvatila neke zahtjeve koji joj se nameću, ili odu-stala od svoje politike koju već provodi.

EKONOMSKA EFIKASNOST INVESTICIJA, utjecaj investicija na rast proizvodnje, dohotka i akumulacije: može biti posredna i nepo-sredna. Posredna je kada se zahvaljujući investicijama u poduzeću po-većava dohodak i proizvodnja u drugom poduzeću. Neposredna je kada se zahvaljujući investicijama poveća dohodak u poduzeću u kojem je investirano.

EKONOMSKA JEDINICA, zaokružena organizaciona cjelina ili dio radne organizacije (poduzeća). To može biti pogon, poljoprivredno do-bro i dr.

EKONOMSKA KRIZA HIPERPRODUKCIJE, je faza koja nastupa kao zastoj u kružnom kretanju kapitala. Ona (kriza) nastaje u neskladu da se proširi što je moguće više proizvodnja dobara, a s druge strane ograničena je kupovna moć stanovništva. Krizni ciklus obuhvaća četiri faze: kriza, depresija, oživljavanje i polet.

EKONOMSKA POLITIKA, sredstvo kojim država stvara gospodar-skim subjektima institucionalno okruženje s takvim sustavom parame-tara koji stimulira takvo ponašanje koje vodi gospodarskoj ravnoteži, odnosno općem društvenom napretku (optimum).

EKONOMSKA POLITIKA OPĆENITO, sustav mjera na osnovu kojih se određuje pravac privrednog razvitka zemlje.

EKONOMSKA POMOĆ, davanje jedne države drugoj robe i novca bez obaveze plaćanja, odnosno vraćanja. Po pravilu ekonomsku pomoć daju razvijene zemlje manje razvijenim da bi se osigurala puna zaposlenost privrednih kapaciteta i ostvarili određeni politički ciljevi.

EKONOMSKA RAVNOTEŽA, stanje u tržišnoj privredi kada se roba razmjenjuje po svojim vrijednostima ili cijenama proizvodnje. Tada proizvođači svih proizvodnih grana ostvaruju prosječan profit.

40

EKONOMSKA RAZVIJENOST, stupanj razvijenosti proizvodnih sna-ga, iskorištavanja prirodnog bogatstva i zadovoljenje društvenih po-treba. Najbolji pokazatelj ekonomske razvijenosti neke zemlje je naci-onalni dohodak po glavi stanovništva. Ukoliko je on veći i ekonomska razvijenost je veća.

EKONOMSKE CIJENE, se formiraju na tržištu pod utjecajem ponude i potražnje prema vrijednostima robe.

EKONOMSKE KATEGORIJE, teorijski pojmovi za određene društve-ne odnose proizvodnje. To su npr. profit, najamnina, kapital, roba, do-prinos i dr.Ekonomske kategorije imaju historijski karakter tj. nastaju, mijenjaju se i nestaju.

EKONOMSKI ODNOSI, odnosi koji nastaju u oblasti proizvodnje, ras-podjele, razmjene i potrošnje. Svi ekonomski odnosi se mogu svrstati u tri grupe: odnosi ljudi i prirode, odnosi među ljudima i odnosi među ekonomskim pojavama i privrednim procesima.

EKONOMSKI POKAZATELJI, podaci o ekonomskim pojavama, pro-cesima, dobrima, rezultatima rada itd. Tu spadaju podaci o poslovnom fondu, ukupnom prihodu, nacionalnom dohotku, cijenama, najamni-nama, zaposlenosti, prometu, potrošnji i dr. Ekonomski pokazatelji se iskazuju u vidu apsolutnih i relativnih brojeva.

EKONOMSKI POTENCIJAL, ukupnost prirodnog bogatstva, proi-zvodnih dobara i ekonomskih snaga kojima raspolaže neko poduzeće ili država.

EKONOMSKI PROFIT, je ukupni prihod minus ekonomski troškovi.

EKONOMSKI RAST, povećanje ukupnog outputa u određenom raz-doblju, što znači povećanje mogućnosti proizvodnje outputa kao poslje-dica povećanja raspoloživih resursa i tehnologije proizvodnje.

EKONOMSKI TROŠKOVI BANKE, zbrojeni eksplicitni troškovi, uključujući troškove kamata i eksplicitne troškove realnih resursa koje banka mora imati u svakodnevnom poslovanju i implicitni oportunitet-

41

ni troškovi koje trpi banka jer bi njezini vlasnici mogli usmjeriti proi-zvodne faktore u alternativne upotrebe.

EKONOMSKI ZAKON, društveni zakoni koji vrijede u procesu uku-pne društvene reprodukcije. Ekonomski zakoni imaju snagu proizvod-nih zakona, tj. djeluju mimo volje ljudi i protiv nje.

EKONOMSKO DOBRO, dobro koje je oskudno u odnosu na njegovu ukupnu količinu koja se želi. Stoga se ono mora racionalizirati, obično zaračunavanjem pozitivne cijene.

EKONOMSKO DOBRO OPĆENITO, svaka stvar ili usluga koja je že-ljena ili rijetka.

EKONOMSKO NAČELO, zahtjev da se sa određenim troškovima i na-porima ostvari što veći učinak.

EKSKONTNI KAMATNJAK, kamatnjak koji FED (Federalne central-ne banke) naplaćuju na svoje zajmove depozitnim institucijama.

EKSPANZIJA, širenje, rasprostiranje. U ekonomici širenje sfere utjecaja nekog ekonomskog subjekta u vremenu i prostoru.

EKSPLICITE, potpuno jasno izreći smisao (protivno je od implicite).

EKSPLICITNI TROŠAK,svi izravni novčani izdaci koji poduzeće plaća za kupnju ili najam resursa.

EKSPLOATACIJA, iskorištavanje prirodnih izvora, šume, rude, rijeka. To je proces odvajanja, mijenjanja i prilagođavanja dobra za potrebe čovjeka. Eksploatacija čovjeka po čovjeku je prisvajanje viška rada od strane vlasnika. Osnova za eksploataciju je uvijek svojina nad sredstvi-ma za proizvodnju. Ona postoji u klasnom društvima robovlasništvu, feudalizmu i kapitalizmu.

EKSPROPRIJACIJA (izvlašćivanje), oduzimanje imovinskog prava i davanje tog prava drugom subjektu (nacionalizacija, konfiskacija).

EKSPROPRIJACIJA NEKRETNINA, oduzimanje nekretnina (zemlji-šta, građevina i dr.) koje se obavljaju aktom državnih organa u općem

42

interesu, a provodi se prema zakonu o eksproprijaciji. Za eksproprijaciju imovine daje se pravična naknada oštećenim.

EKSTENZIVAN, rastegnut, velik po površini. Ekstenzivan način proi-zvodnje (obično poljoprivredne) znači proizvodnja sa malim ulaganji-ma. Rezultati takve proizvodnje su mali pa se termin upotrebljava i za proizvodnju sa niskom proizvodnosti rada.

EKSTENZIVNA POLJOPRIVREDA, odlikuje se slabom primjenom tehnike i tehnologije, dovodi do iscrpljivanja zemljišta, a posljedice ta-kvog privređivanja su mali prinosi po jedinici površine i po grlu stoke.

EKSTERNALIJE, pozitivne (koristi) ili negativne (troškovi) posljedice aktivnosti nekog subjekta za drugu aktivnost ili za druge subjekte.

EKVIVALENTAN, jednakovrijedan, iste vrijednosti ili istog značenja. U ekonomiji je to roba koja izražava vrijednosti druge robe. Novac je opći ekvivalent za sve robe.

EKVIVALENTNI BROJEVI, brojevi odnosa troškova koji se odnose na pojedine proizvode. Primjenjuju se pri izradi kalkulacija vrlo sličnih proizvoda proizvedenih na istom mjestu troškova. Na osnovu iskustva i tehničkih normi utvrdi se odnos troškova, pa se razmjerno tim brojevi-ma opterećuju pojedini proizvodi.

ELASTIČNA OBVEZNICA, obveznica koja se može povući prije roka dospijeća. Postoji određena navedena cijena (cijena proziva) po kojoj se takve obveznice mogu povući i to neizbježno obuzdava cijenu elastičnih obveznica na sekundarnom tržištu.

ELASTIČNOST, pojam koji se često upotrebljava u ekonomici za iska-zivanje reakcije jedne veličine ( varijable) na promjene druge veličine (varijable).

ELASTIČNOST OPĆENITO, sposobnost mijenjanja neke ekonomske pojave zavisno od promjene neke druge ekonomske pojave. Npr. pove-ćanje tražnje za nekom robom izaziva povećanje cijene toj robi.

ELEKTRONSKI TRANSFERI, transferi sredstava između pojedinaca

43

ili poduzeća obavljeni elektronskim prijenosima putem žice, kablovske mreže ili telefonskih linija.

EMBARGO, zabrana djelomična ili potpuna trgovanjem sa nekim ze-mljama (trgovanje robom).

EMIGRACIJA, iseljavanje stanovništva iz neke zemlje. Može biti iz po-litičkih ili ekonomskih razloga. Različita je od pojma imigracije (uselja-vanje ljudi) u neku zemlju.

EMISIJA NOVCA, izdavanje papirnog i kovanog novca. Ova se emisi-ja povjerava samo jednoj banci koju redovito kontrolira državni parla-ment. Najčešće je to Narodna banka.

EMISIJA, stavljanje u promet (prodaja) nove vrijednosnice. To se može učiniti na nekoliko načina:

1. Kroz prodajnu ponudu, kada banka kupuje vrijednosnice od podu-zeća potom ih prodaje javnosti,

2. Preko izravne prodaje koju obavlja samo poduzeće, i 3. Preko privatnog plasmana kod ograničenog broja investitora.

Emitirani dionički kapital poduzeća predstavlja nominalnu vrijednost svih emisija dionica što ih je ono realiziralo. Emitirani kapital treba ra-zlikovati od tržišne kapitalizacije što je vrijednost koju svim tim emi-tiranim dionicama daje burza (tj. cijena dionica pomnožena s brojem dionica u emisiji).

ESKONT (diskont), odbitak kamate od nedospjelih tražbina, obično mjenice. Prodavcu mjenice se isplaćuje prilikom eskontiranja (kupo-vina mjenice ili neke tražbine sa robom koja kasnije dospijeva) naslov-na vrijednost po odbitku eskonta i eventualno troškova. Banke kupuju samo sigurne mjenice koje redovito i relativno brzo dospijevaju na na-platu, a mogu ili reeskontirati, tj. prodati ih nekoj drugoj banci obično emisionoj.

ESKONTNA STOPA, označava kamatnu stopu Narodne banke na odo-brene kredite poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama.

44

ETATIZAM, teorija o potrebi veće aktivnosti države, naročito u eko-nomskim poslovima društva. To je blaži oblik državnog gospodarenja, a javlja se u svim društvenim etapama.

ETIKA, znanost o moralu (ethos=moral, običaj).

EUROČEK, sustav plaćanja koji su razvile europske banke. On omogu-ćuje putnicima širom Europe da unovče ček do određene maksimalne vrijednosti ako ga prati standardizirana euroček garantna kartica.

EVALUACIJA, određivanje vrijednosti, ocjena, procjena, ocijeniti, pro-cijeniti neku pojavu, stvar, vrijednost i dr.

EVIDENCIJA, postupak prikupljanja podataka s različitih područja društvenog života i pojava u prirodi. Pored toga, pod evidencijom se podrazumijevaju i različite kartoteke, knjige i slično koje sadrže priku-pljene podatke.

45

F

FAJOLIZAM, skup principa i metoda naučne organizacije rada po shvaćanjima Henri Fajola. Fajol je poslovanje poduzeća raščlanio na set funkcija: tehnička, komercijalna, financijska sigurnosna, računo-vodstvena i administrativno-upravna. Funkcija upravljanja je osnovna funkcija i metoda upravljanja kojoj je Fajol posvetio najviše pozornosti. Za njega je prihvatljiv jedino hijerarhijski sistem upravljanja.

FAKTORI LOKACIJE, raznovrsni uvjeti od kojih zavisi poslovanje po-duzeća. Najvažniji faktori lokacije su: izvori sirovina, energije, saobraća-ja, tržište, radna snaga i dr. Poduzeća se lociraju na onim mjestima gdje je ostvarena najbolja kombinacija navedenih faktora.

FAKTORI PROIZVODNJE, su rad, predmet rada i sredstva za rad. Bez povezivanja ova tri faktora ne može se ostvariti nikakva proizvodnja.

FAKTORING USLUGE, posao skupljanja tuđih dugova. Poduzeće pro-daje svoja potraživanja (tj. neplaćene fakture) faktoru (često podružnici banke) uz diskont. Zatim faktor počinje skupljati dospjela potraživanja. Njegov profit ostvaruje se u trenutku kad prikupi više od diskontirane cijene koju je platio za dugove. Poduzeće koje prodaje svoje dugove fak-toru poboljšava time svoj novčani tijek. Faktoring se dijeli na otvoreni i zatvoreni (tajni). Otvoreni faktoring, kad faktor daje do znanja dužnici-ma da sakuplja naplatu u korist svojih klijenata , sve je učestalija pojava. Tajni faktoring omogućava klijentu da prikrije činjenicu da je angažirao faktora u naplati svojih potraživanja.

FAKTURA (račun), pismena isprava koja se ispostavlja kupcu robe i usluga. U fakturi se naznačava količina i vrsta robe, cijene te uvjeti (uslovi) i rok plaćanja robe.

FAO, specijalizirana organizacija Ujedinjenih Naroda koja se bavi pre-hranom i poljoprivredom.

46

FARMA, veće poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj stoke, živine, ku-nića i drugih životinja. Otuda se u nekim zemljama poljoprivrednici nazivaju farmerima.

FAS, transportna klauzula, a znači uz bok broda, tj. prodavalac snosi troškove i rizik za robu dok se ona ne postavi uz bok broda.

FED, sustav federalnih rezervi; sustav centralne banke; sustav central-nih banaka; sustav federalne banke BiH.

FETIŠIZAM, pripisivanje stvarima nekih nadnaravnih osobina.

FEUD, zemlja feudalnog gospodara (grofa, bega, cara). Feud je eko-nomski zatvorena jedinica gdje se proizvodnja obavlja za feudalca. Fe-udalizam je društveno-ekonomski poredak u kome su osnovna klasa feudalci i kmetovi.

FEUDALIZAM, društveno ekonomska formacija u kojoj su osnovne klase feudalci i kmetovi. U prvoj fazi feudalizma kmet radi odvojeno, i vremenski i prostorno za sebe i za feudalca. Feudalac mu daje rentu-radnu, materijalnu ili novčanu.

FIAT NOVAC S PUNIM POKRIĆEM, novac koji kao dobro ima ne-znatnu vrijednost, ali je ‘’pokriven’’ (može se po fiksnoj nominalnoj ci-jeni zamijeniti) vrijednim dobrom, poput zlata ili srebra.

FIDUCIJALNI NOVAC, novac čija je nominalna vrijednost veća od tržišne; papirni novac koji nije pokriven ničim osim povjerenjem i nje-govim općenitim prihvaćanjem, npr. papirne novčanice i depoziti po viđenju.

FIDUCIJALNI NOVČANI STANDARD, standard u kojemu moneta nije pokrivena ničim osim povjerenja javnosti ili uvjerenja da se moneta može razmijeniti za dobra ili usluge.

FIKSIRANI NOVČANI TEČAJ, cijena domaće valute koju Narodna banka (centralna banka) veže za određenu vrijednost tijekom određe-nog vremenskog razdoblja.

47

FIKSNA KAMATA, čvrsto ugovorom utvrđena kamatna stopa.

FIKSNI ČINITELJI, činitelj proizvodnje čija se kvaliteta ne može mje-riti u kratkom roku.

FIKSNI TROŠKOVI, dio ukupnih troškova čija veličina ne ovisi od op-sega proizvodnje pa postoje u nepromijenjenoj veličini i u slučaju kad je outputne nula, ili kad poduzeće ne radi.

FINALNI PROIZVOD, ekonomska dobra koja se dalje ne mogu obra-đivati. Sa stanovišta proizvođača to je gotov proizvod na kome je zavr-šena i posljednja faza prerade u tom poduzeću. Sa stanovišta potrošača finalni je proizvod samo ono ekonomsko dobro koje je pogodno za po-trošnju. Npr. za tvornicu kože, koža je finalni proizvod, a za trgovinu cipela sirovina.

FINANCIJSKA FUNKCIJA, označava poslovnu funkciju u poduzeću koja osigurava pribavljanje i plasman financijskih sredstava.

FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA, proces prema komu financijske institucije primaju ušteđevine kućanstva i posuđuju te ušteđevine po-duzećima.

FINANCIJSKA POLITIKA, je skup mjera i propisa državnih organa koji osiguravaju pribavljanje prihoda potrebnih za podmirivanje držav-nih rashoda i usmjeravanja željenih privrednih aktivnosti. Progresivno oporezivanje poslodavaca destimulativno djeluje na one koji ostvaruju veće prihode u poslovanju.

FINANCIJSKA POLUGA, omjer dugova i vlastitog kapitala.

FINANCIJSKE INSTITUCIJE, institucije poput poslovnih banaka, štedno kreditnih udruga, osiguravajućih društva i mirovinskih fondova koje primaju sredstva od građana i posuđuju te ušteđevine poduzećima i drugim institucijama.

FINANCIJSKI BONITET, solidnost i sposobnost urednog izmirivanja financijskih obveza.

48

FINANCIJSKI INSTRUMENT, su financijska sredstva poput novca i vrijednosnica.

FINANCIJSKI KAPITAL, ujedinjen bankarski i industrijski kapital.

FINANCIJSKI PLAN, plan formiranja i raspodjele ukupnog prihoda i dohotka, odnosno plan prihoda i rashoda poduzeća za određeni radni period, (mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje).

FINANCIJSKI POSREDNIK, svaki pojedinac ili institucija koji posre-duje između štediše (tj. izvora sredstava) i uzajmljivača (tj. korisnika sredstava).

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE, označava pismenu prezentaciju o financij-skom stanju u poduzeću. Temeljna financijska izvješća su bilanca, račun dobitka i gubitka, izvještaj o zadržanom dobitku i izvještaj o promjena-ma u financijskom položaju.

FINANCIRANJE, davanje novca nekom fizičkom ili pravnom licu. Financiranje može biti uz obavezno ili neobavezno vraćanje sredstava kroz proizvode ili ulaganje u neproizvodnu djelatnost (školstvo, zdrav-stvo i dr.).

FINANCISKO POSLOVANJE, cjelokupno poslovanje poduzeća veza-no za novac. Ono obuhvaća sve vidove uplate, isplate, novčanih tokova pribavljanje novčanih sredstava, kreditiranja i dr.

FINANCIJE, čine metode i sredstva formiranja, uporabe i korištenja novčanih sredstava u procesu proizvodnje (reprodukcije).

FIRMA, ime pod kojim poduzeće posluje. Firma se određuje aktom o osnivanju i registrira se kod trgovačkog suda. Sadrži oznaku osnovne djelatnosti poduzeća, sjedište poduzeća i ime direktora poduzeća.

FISK, naziv za državnu blagajnu. Otuda se izvodi naziv kao što je fiskal-na politika, fiskalni porezi, fiskalni prihodi i dr.

FISKALNA POLITIKA, kratkoročni izraz za namjerne promjene jav-ne potrošnje i /ili neto poreza države kako bi se stabilizirao nacionalni dohodak.

49

FISKALNA POLITIKA OPĆENITO, skup mjera i propisa državnih organa koji organiziraju pribavljanje prihoda i usmjeravanje željenih privrednih aktivnosti. Npr. progresivno oporezivanje destimulativno djeluje na one koji ostvaruju visoke prihode i obrnuto.

FISKALNI PRIHOD, je prihod kojeg prikuplja država fiskalnim zako-nima da bi pokrila svoje rashode.

FISKALNI, koji se odnosi na poreski i budžetni sustav.

FIZIBILITI STUDIJA, studija za izradu i izvodljivost nekog projekta ili programa.

FLEKSIBILNOST CIJENA, ponašanje cijena na ‘’licitacijskim’’ tržišti-ma na kojima cijene neposredno reagiraju na promjene potražnje ili po-nude. Suprotnost su administrativne cijene.

FLUKTUACIJA RADNIKA, proces zamjenjivanja radnika u jednom poduzeću: Uzroci fluktuacije su raznovrsni: niske zarade, loši radni uvjeti, promjena strukture proizvodnje, loši radni odnosi i dr. Velika fluktuacija radnika uvijek ima loše posljedice za proizvodnju.

FLUKTUIRAJUĆA KAMATA, promjenjiva „plivajuća“ kamata.

FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI TEČAJ, cijena valute koja se određuje silama ponude i potražnje na deviznom tržištu uz neznatno ili nikakvo uplitanje države.

FOB, trgovinska klauzula koja ima značenje „franko na palubu broda“. Prodavač robe je dužan snositi troškove i rizik dopreme robe na brod koji kupac označi i to u određeno vrijeme.

FOND OSIGURANJA BANAKA, FDIC-ov fond osiguranja depozita za poslove banke.

FOND OSIGURANJA ŠTEDNO-KREDITNIH UDRUGA, FDIC-ovi fondovi osiguranja štedno-kreditnih udruga i štedionica.

FOND, skup materijalnih dobara ili novčanih sredstava namijenjeni određenoj svrsi.

50

FOR, trgovačka klauzula koja znači da prodavač robe snosi troškove rizika za robu do sata kada je roba natovarena u vagon.

FORDIZAM, sistem načela i metode organizacije rada koju je postavio i u praksu primijenio Henry Ford (1963-1974). Fordizam se karaktezi-ra razgranatom podjelom rada te masovnom proizvodnjom. Masovnu proizvodnju omogućava standardizacija, tipizacija, mehanizacija i au-tomatizacija, uvođenje tekuće vrpce. Proizvodnja se prati prikladnim efikasnim statističkim metodama, a radnici su stimulirani plaćanjem po učinku.

FRANKO, znači da je prodavac dužan isporučiti robu na svoj trošak i rizik na određeno mjesto u dogovoreno vrijeme.

FRANŠIZING, veoma proširen poslovni odnos u kojem jedna strana daje drugoj da u svom poslovanju može koristiti ime, proizvode i usluge, i da dobiva savjete, stručnu, a ponekad i financijsku pomoć u skladu sa odredbama ugovora.

FUNKCIJA NOVCA, konkretni oblici u kojima se izražava suština nov-ca. Ima ih pet: prometno sredstvo, sredstvo za zgrtanje bogatstva, pla-težno sredstvo, svjetski novac i vrijednost novca.

FUNKCIJA POTROŠNJE, odnos između planiranje potrošnje i razine dohotka.

FUNKCIJA PROIZVODNJE, odnos između količine uporabljenih in-puta i maksimalno mogućeg outputa uz danu tehnologiju.

FUNKCIJA PROIZVODNJE OPĆENITO, odnos između mogućih količina proizvodnih faktora i količine proizvodnje dobara i usluga koje poduzeća mogu proizvesti uz postojeću tehnologiju.

FUNKCIJA ŠTEDNJE, odnos između planiranog iznosa štednje ku-ćanstva ili ukupnog društva pri različitim razinama dohotka.

FUNKCIJA, uopće djelovanje, djelatnost, rad, radnja, vršenje posla, za-datak u radnom skupu. U tom smislu se govori o funkciji proizvodnje, funkciji novca, funkcijama u poduzeću, funkciji potrošnje i dr.

51

FUZIJA PODUZEĆA, način spajanja dva ili više poduzeća. Do tada poduzeća se spajaju i prestaju samostalno da posluju, a nastavljaju po-slovati pod novom firmom. Sva poduzeća koja se fuzioniraju unose u novo poduzeće svoja sredstva, prava i obveze.

FUZIJA, stapanje, spajanje. U ekonomici poduzeća, fuzija predstavlja ekonomsko-pravni akt spajanja dvaju ili više privrednih organizacija u novu privrednu organizaciju.

52

G

GARANCIJA, pismena izjava kojom proizvodno poduzeće jamči kup-cu da je njegov proizvod određenog kvaliteta. Pritom ono preuzima na sebe obvezu da za vrijeme trajanja garancije, garantnog roka otkloni eventualne nedostatke i kvarove.

GARANCIJA-JAMSTVO, obvezu koju je preuzela treća strana da će odgovarati za obvezu ako glavni dužnik nestane ili ako nije u stanju pravodobno ispuniti obvezu. Da bi bila zakonski obvezujuća, garancija mora biti dana u pisanom obliku.

GARANTNO PISMO, isprava kojom se banka obvezuje da će platiti određenu sumu novca nekoj osobi kao lice za koje garantira ne isplati svoju obvezu. Garantno pismo se naročito mnogo koristi u međunarod-noj trgovini.

GATT (opći sporazum o carinama i trgovini), multilateralni sporazum o carinskoj i vanjskotrgovinskoj politici, a sklopljen je 1947. godine.

GENOCID, plansko i sustavno uništavanje pojedinih naroda, rasa i lju-di.

GEOMETRIJSKA PROGRESIJA, je množenje rezultata uvijek istim brojem 2x2=4x2=8x2=16 itd.

GLAVNA KNJIGA, skup knjigovodstvenih računa sistematiziranih po određenom planu. Na računima se prikazuje stanje aktive i pasive. Glav-na knjiga je bitno obilježje dvojnog knjigovodstva.

GLAVNICA, iznos zajma.

GLAVNICA NOMINALNA, nominalna vrijednost financijske imovi-ne, kao što su zajam ili obveznice i to je iznos koji se mora isplatiti po dospijeću obaveza. Glavnica se mora jasno razlikovati od kamate.

53

GOODWILL, označava nevidljivu vrijednost poduzeća koja se procje-njuje na temelju njegovog ugleda i poslovanja na tržištu.

GOSPODARSKI RAZVOJ, ekspanzija gospodarstva koju prate struk-turalne promjene u sustavu proizvodnje i promjene u kvaliteti i sastavu finalnog proizvoda.

GOSPODARSTVO, označava znanost koja se bavi proučavanjem zado-voljenja materijalnih potreba i željama ljudi.

GOTOVINA, gotov novac, u prvom redu novčanice i kovanice, a i li-kvidna sredstva koja se brzo i lako i bez gubitaka mogu pretvoriti u go-tov novac.

GRAFIČKI PRIKAZ, prikaz ekonomskih podataka pojava i procesa pomoću crteža i slika, a crtež kojim se prikazuje neki podaci ili pojmovi naziva se grafikon.

GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI, krivulja koja pokazuje maksimalno moguće kombinacije proizvodnje dobara uz punu zaposle-nost ograničenih resursa i najučinkovitiju tehnološku uporabu.

GRANIČNA EFIKASNOST INVESTICIJA, efikasnost dodatnih in-vesticija, odnosno profita od dodatka kapitala (neto investicija) koji se mjeri stopom porasta ili prinosa od investicije.

GRANIČNA STOPA SUPSTITUCIJE, stopa prema kojoj se jedno do-bro može supstituirati drugim bez promjene ukupne koristi.

GRANIČNI PRIHOD, povećanje ukupnog prihoda uzrokovano jedi-ničnim povećanjem dobara ili usluga.

GRANIČNI PRIHOD OPĆENITO, promjena ukupnog prihoda koja je nastala prodajom dodatne jedinice outputa.

GRANIČNI PROIZVOD KAPITALA, povećanje proizvodnje dobara i usluga koje će se moći koristiti i u budućnosti, a koje je omogućeno korištenjem jedinice kapitalnog dobra u sadašnjosti.

54

GRANIČNI PROIZVOD RADA, promjena ukupne proizvodnje do koje dolazi zbog jediničnog povećanja količine uposlenog rada u pro-izvodnji.

GRANIČNI PROIZVOD, prirast ukupnog outputa koji je različit i re-zultat je jediničnog povećanja jednog inputa kad su drugi inputi nepro-mijenjeni.

GRANIČNI TROŠAK, dodatni trošak potreban da se proizvede dodat-na jedinica proizvodnje.

GRANIČNI TROŠAK OPĆENITO, porast ukupnih troškova proi-zvodnje uvjetovan jediničnim povećanjem proizvodnje dobara i usluga.

GRLO PROIZVODNJE, stroj ili pogon koji ima najmanji kapacitet u odnosu na ostale dijelove radne jedinice sa kojim čini jednu cjelinu i često se naziva „usko grlo“ proizvodnje.

GROSISTIČKA TRGOVINA, trgovina na veliko.

GRUPA DESETORICE (G10), države G 7 plus Belgija, Nizozemska i Švedska.

GRUPA PETORICE (G 5), skup država: Francuska, Njemačka, Japan, Velika Britanija i USA, koje povremeno surađuju u vođenju ekonomske politike.

GRUPA SEDMORICE ( G 7), države G 5 plus Kanada i Italija.

GRUPNA NORMA, radni zadatak koji treba da izvrši grupa radnika za određeno vrijeme. Grupna norma se daje u onom slučaju kada odre-đene poslove ne može obaviti samo jedan radnik, već je racionalnije da istovremeno taj posao obavlja više radnika zajedno.

GUBITAK, negativan financijski rezultat koji se pojavljuje kada su ras-hodi veći od prihoda, a u suštini predstavlja smanjenje čiste imovine: gubitak nastaje kada se iz dohotka ne mogu podmiriti ugovorne i za-konske obveze i osobni dohoci ukalkulirani u fakturiranoj realizaciji, i redovno je posljedica lošeg poslovanja poduzeće.

55

H

HIJERARHIJA, označava princip u kojem postoji odnos nadređenosti i podređenosti rukovoditelja i izvršitelja. Hijerarhijskim sustavom zadaci se prenose na sve razine organizacije.

HIPERPRODUKCIJA, proizvodnja koja je veća od platežne sposobno-sti potražnje (potrošača).

HIPOTEKA, pravo zaloga na nekretninama osiguranja naplate nekog potraživanja. Povjerilac je tim osiguran da će u slučaju da dužnik ne plati dug, prodajom založene imovine naplatiti svoje potraživanje. Hi-poteka se zavodi u zemljišne knjige uz privolu vlasnika, a na istu nekret-ninu mogu biti stavljene više hipoteka, tada povjerilac naplaćuje svoje potraživanje onim redoslijedom kojim su hipoteke zavedene u knjige.

HIPOTEKARNE VRIJEDNOSNICE, hipoteke koje su pokrivene za-duživanjem hipoteka nad nekretninama.

HIPOTEKE S PRILAGODLJIVOM STOPOM, hipoteke koje omogu-ćavaju zajmodavcu da mijenja kamatnjak tijekom trajanja zajma.

HIPOTEZA, naučna pretpostavka, mišljenje, sud za koji se pretpostav-lja da je točan, a naučnom analizom se dokazuje točnost ili netočnost hipoteze.

HOLDING DRUŠTVO, društvo kome je cilj kupovanja većinskog pa-keta dionica nekih društava (po vodoravnoj ili okomitoj osnovi), koji im omogućava uz udio u raspodjeli dobiti, i upravljanje poslovanjem tih društava.

HOLDING PODUZEĆE, pod tim pojmom podrazumijeva se podu-zeće koje ima u potpunosti ili u većinskom vlasništvu drugo poduzeće.

56

HOLDING PODUZEĆE S JEDNOM BANKOM, organizacija podu-zeća koja posjeduje jednu banku, a bavi se i ostalim poslovnim aktiv-nostima.

HOMO EKONOMUKUS, ekonomski čovjek; privrednik koji se ruko-vodi vlastitim interesima i pristupa poslu tako da sa raspoloživim resur-sima ostvari najveće moguće koristi.

HOMOGENI PROIZVOD, proizvod istih obilježja koja se mogu me-đusobno zamjenjivati bez obzira na proizvođača.

HONORARNI RAD, privremeni rad u nekoj ustanovi ili poduzeću. Honorar je naknada za honorarni ili izvršene poslove van radnog vre-mena.

57

I

IDEJA, misao, glavna misao, proizvod ljudske mašte , zamisao, nacrt, plan nečega.

IDEJNI PROJEKT, izrađuje se na osnovu revidiranog i odobrenog in-vesticijskog programa i na osnovu podataka koje su utvrdili investitor i projektna organizacija. Idejni projekt sadrži koncepciju tehničkog rješe-nja i približnu vrijednost građevinskih radova.

IDENTITET NACIONALNOG DOHOTKA, izraz koji pokazuje da je realni nacionalni dohodak jednak realnoj potrošnji kućanstva, plus real-na štednja kućanstva, plus realni porezi, plus realni uvoz ili y=c+s+t+m.

IDENTITET NACIONALNOG PROIZVODA, jednadžba koja poka-zuje da je realni nacionalni proizvod jednak potrošnji kućanstva, plus realne realizirane investicije, plus javna potrošnja, plus realna izvozna potrošnja, ili y=c+ir+g+x.

IDEOLOGIJA, je sustav ideja, stavova i mišljenja određenih društvenih snaga, klasa i slojeva u sferi duhovne nadogradnje. Ideologija je skup vjerovanja određene društvene grupe.

IMANENTNO, bitan, sadržan u biti neke pojave.

IMOVINA - AKTIVA, je imovina poduzeća; sastoji se iz osnovnih i obrtnih sredstava, sredstava zajedničke potrošnje i dr. Ona predstavlja ustvari cjelokupnu imovinu poduzeća.

IMOVINA, skup pokretnih i nepokretnih dobara i prava kojima raspo-laže neko lice, fizičko ili pravno.

IMOVINSKO POKRIĆE, broj koji označava koliko je puta dug podu-zeća pokriven njegovom neto imovinom.

58

IMPERIJALIZAM, monopolistički stadij kapitalizma. Nastaje potkraj 19 stoljeća u razvijenim zemljama zapadne Europe i SAD-a.

IMPLICITE, po sebi razumljivo, sadržano po nečem, a nije izričito, iz-među redova.

IMPLICITNI TROŠAK, veličina prihoda koji bi se ostvario zapošlja-vanjem resursa u drugoj najboljoj mogućnosti, a odgovara veličini pro-sječnog profita.

IMPLICITNI UGOVORI, napisani ugovori između radnika i posloda-vaca o uvjetima poput plaća koji mogu, ali ne moraju zakonski obvezi-vati.

IMPUT-AUTPUT ANALIZA (međusektorska analiza), analiza među-zavisnosti raznih oblasti društvene proizvodnje. To je metoda kvalita-tivne analize koja polazi od činjenice da svaki sektor (grana, djelatnost, grupacija) prima (input) određene količine elemenata za proizvodnju i da određene količine svojih proizvoda ustupa (razmjenjuje) sa drugim sektorom (outputa). Sve ovo daje mogućnost planiranja i usklađivanja međusektorskih odnosa.

IMUNITET, posebno pravo koje posjeduju izvjesne osobe, a odnosi se na posebnu zaštitu osobe i slobode osobe. Imunitet je tekovina demo-kratskog razvitka i obuhvaća sve one osobe za koje u jednom društvu postoji uvjerenje da ih treba posebno zaštititi.

INDEKS CIJENA POTROŠAČA, indeks cijena koji mjeri trošak fiksne košare potrošačevih dobara u kojoj je ponder pripisan svakoj robi, udio izdataka potrošača u gradovima na tu robu u određenom razdoblju za koje se računa.

INDEKS CIJENA, indeksni broj koji pokazuje koliko se promijenila prosječna cijena košare dobara tijekom razdoblja.

INDEKSACIJA, prilagođavanje vrijednosti neke imovine inflaciji.

INDEKSIRANJE NADNICA, vezivanje nadnica za cijene, tako da se nadnice automatski prilagode promjenama cijena.

59

INDEKSIRANJE, ustrojstvo prema kojemu se nadnice, cijene i ugovori djelomično ili potpuno prilagođavaju promjenama opće razine cijena.

INDEKSNI BROJEVI, vrsta relativnih brojeva koji prikazuju odnos između dva stanja jedne pojave u različitim vremenskim razdobljima. Razlikuju se bazni i lančani indeksi. Bazni indeksi imaju jedan period kao bazu i stanje pojave u svih drugih perioda se uspoređuju s baznim periodom. Kod izračunavanja lančanog indeksa stanje pojave iz jednog perioda usporedi se sa stanjem pojave iz prethodnog perioda, tj. baza se neprekidno mijenja.

INDIKATOR, vanjsko obilježje neke činjenice, pojave i sl.

INDIVIDUALNO RADNO VRIJEME, radno vrijeme potrebno rad-niku da proizvede jedinicu proizvoda (robe). Različiti proizvođači pro-izvode robe u različitim uvjetima pa je njihovo individualno radno vri-jeme različito kod proizvodnje jedinice proizvoda.

INDOSANT, vlasnik vrijednosnog papira koji prenosi (indosira) taj papir na drugo lice (indosatora).

INDOSMAN, potpis na poleđini čeka (ili sličnog financijskog instru-menta) kojim se prenosi vlasništvo tog instrumenta s potpisnika na do-nositelja.

INDOSMAN OPĆENITO, prijenos vrijednosnog papira i prava koje on sadrži sa jednog lica na drugo lice koji prenosi vrijednosni papir na-zove se indosator. Indosman se vrši tako da se indosant potpiše na po-leđini mjenice.

INDUSTRALIZACIJA, proces utvrđivanja industrijskog načina proi-zvodnje u privredi neke zemlje. To je primjena strojne tehnike, uvođenje tehničke podjele rada i masovna proizvodnja, ne samo u industriji, nego i u drugim djelatnostima društva.

INDUSTRIJA, djelatnost ljudi na proizvodnji energije i preradi sirovina biljnog, životinjskog i mineralnog podrijetla. Industrija se dijeli na laku i tešku, na ekstraktivnu i prerađivačku i na industrijske grane proizvod-nje.

60

INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA, prevrat nagla promjena u proizvod-nji tehnici i tehnologiji. Prva industrijska revolucija ja započela u drugoj polovici 18 stoljeća kad je strojna proizvodnja zamijenila ručnu. Druga, industrijska revolucija je započela potkraj 19 stoljeća kada je započela široka primjena električne energije u proizvodnji. Treća industrijska re-volucija započela je krajem 20. st. uvođenjem elektronike, informatike i robotike u procese proizvodnje, dobara i usluga.

INDUSTRIJSKI KAPITAL (proizvodni kapital) oni dio kapitala koji je prenesen u oblast proizvodnje (industrija, poljoprivreda i dr.) i poprima novčani proizvodni i robni oblik. Ovaj oblik je temeljni oblik kapitala i samo on može stvoriti nove vrijednosti i višak vrijednosti. Ostali oblici (trgovački zajmovni kapital) omogućavaju preraspodjelu viška vrijed-nosti.

INFERIORNA DOBRA, dobra niže kvalitete koja nosioci niskih doho-daka kupuju jer su im superiornija dobra nedostupna, pa je dohodovne elastičnost potražnje takvih dobara negativna. Povećanje dohotka sma-njuje potražnju za inferiornim dobrima i obratno. Ili inferiorno dobro je dobro čija potrošnja opada kad dohodak potrošača raste.

INFERIORNO DOBRO, dobro čija potrošnja opada kad dohodak ra-ste.

INFLACIJA, rast opće razine cijena nekih dobara i usluga i otud pad kupovne snage novca. Inflacija postoji uvijek kada postoji jaz između manje ponude i većeg traženja (potražnje).

INKASO POSLOVI, neutralni poslovi banaka kada one vrše naplatu tuđih potraživanja za tuđi račun. Za svoje usluge banka naplaćuje pro-viziju.

INKOPATIBILNO, nespojivo, neodrživo, neprimjenljivo.

INOVACIJA, otkrivanje ili pak primjena neke nove spoznaje.

INOZEMNI KAPITAL, kapital koji pripada vlasnicima iz drugih ze-malja, ili tuđi kapital koji je uzet ili posuđen od drugih zemalja.

61

INSOLVENTNOST, nesposobnost dužnika da udovolji svojim dospje-lim platežnim obavezama. Zbog insolventnosti često puta poduzeće za-vrši u stečaju.

INTABULACIJA, upis prava zaloga na nekretnine (hipoteke). Upis se vrši u zemljišne knjige koji se vode u općinskim sudovima i nazivaju se gruntovne knjige – gruntovnica.

INTEGRACIJA, povezivanje, spajanje ujedinjavanje raznih elemenata u jednu cjelinu. Poduzeća se spajaju ili pripajaju radi ekonomičnosti i racionalnije proizvodnje, povećanja proizvodnosti i ostvarenja što ve-ćeg profita. Oblici integracije su različiti. Poduzeće se mogu spojiti, kao takva prestaju da postoje, a poslovanje nastavljaju u novom poduzeću. Poduzeća se mogu združiti, tako da sva poduzeća zadržavaju poslovnu samostalnost, ali neke poslove prenose na združeno poduzeće.

INTEGRALAN, povezan (integritet-cjelokupnost).

INTENZIVNA POLJOPRIVREDA, moderna poljoprivreda, primjena tehnike, mineralnih gnojiva, visokokvalitetnih proizvoda i visoka proi-zvodnost, smjenjivanje plodoreda i dr.

INTERAKCIJA, dvosmjerna komunikacija i ponašanje konkretnih lju-di u međusobnim odnosima.

INTERDISCIPLINARNI TIMOVI, timovi sastavljeni od specijalista različite struke i zanimanja.

INTERMEDIJERI ILI INTERMEDIJATORI, posrednici obično u fi-nancijskim poslovima.

INTERNA KONTROLA, kontrola unutar radne organizacije. Nju ostvaruju kontrolni organi ustanovljeni aktima radne organizacije. To su kontrola kvaliteta proizvoda, kontrola financijskog poslovanja i dr.

INTERPENETRACIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA, kolanje različitih vrijednosnih papira, tuzemnih i inozemstvu, u funkciji kreiranja finan-cijskog izvoza, plaćanja, zaloga ulaganja i dr.

62

INTERVENCIJA FINANCIJSKA, je djelatnost kojom država kupuje ili prodaje svoju valutu na tržištu deviza da bi utjecala na devizni tečaj svoje valute.

INTERVENCIONIZAM, oblik vanjskotrgovinske politike koji polazi od unutrašnjih razvojnih koncepcija koja nastoji uskladiti s mogućno-stima svjetskog tržišta.

INTEZIVNOST RADA, stupanj trošenja radne snage u jedinici vreme-na, znači povećanje proizvodnje u jedinici vremena zahvaljujući pove-ćanim naporima radnika i većim utroškom energije.

INVENTAR, predmeti, materijalna dobra koja posjeduju neke fizičke ili pravna lica. Može biti živi inventar (rodna stoka, stoka u toru), mrtvi in-ventar (strojevi) i sitni inventar (razni alati). Inventar je spisak sredstava u nekom poduzeću, radionici ili prostoriji.

INVENTURA (inventarisanje), popis sredstava u poduzećima, radio-nicama i slično, prodavaonicama i dr. Obavezno se provodi najmanje jednom godišnje (obično na kraju godine), a može i više puta. Redovna inventura se vrši u vrijeme kada je to normativnim aktima utvrđeno. Izvanredna inventura se provodi kada to prilike zahtijevaju npr. kad odgovorno lice vrši predaju sredstava radi kontrole, u toku pljačke, pro-vale, požara i dr.

INVEST TRUST, financijska organizacija koja prikuplja sredstva od malih štediša i ulaže ih u raznovrsne papire.

INVESTICIJE, ekonomske aktivnosti kojima se odriče od sadašnje po-trošnje radi povećanja budućeg outputa, a mogu biti materijalne, kapi-talna dobra (oprema), ili ne materijalne (odgoj, zdravstvo, istraživanja), dok u financijskom smislu podrazumijeva kupnju vrijednosnih papira (dionica).

INVESTICIJSKA BANKA, banka kojoj je glavni posao prikupljanje novca za poduzeća (ili slične organizacije), stavljanje na tržište novih javnih emisija vrijednosnica dotične organizacije, ili plasiranjem privat-nih dugovnih instrumenata kod kreditora.

63

INVESTICIJSKI ELABORAT, skup dokumenata na osnovu kojih se može vidjeti opravdanost ulaganja u investicijsku gradnju ili opravda-nost zahtjeva za investicijskim zajmom (kreditom). Sastoji se iz investi-cijskog programa, projektnog programa, idejnog projekta i specifikacija.

INVESTITOR, poduzetnik ili poduzeće koje ulaže kapital u gospodar-ske ili uslužne djelatnosti.

IPSOIURO „po samom pravu“, po logici stvari automatski.

ISPORUKA, obaveza prodavca da prema zaključenom kupoprodajnom ugovoru isporuči robu kupcu.

IZDATNICA (trebovanje), dokument na osnovu kojega skladištar izda-je iz skladišta sirovine, materijal, gotovi proizvod i druge predmete. Na temelju izdatnice knjigovodstvo provodi zaduženje skladišta i zaduženje primaoca robe.

IZLAZNA FAKTURA, račun koji poduzeće ispostavlja kupcu za pro-danu robu. To je faktura koja je vezana za prodaju i izlaz robe iz skla-dišta. Nasuprot tome, faktura za robu kupljenu od dobavljača naziva se ulaznom fakturom.

IZRAZ INFLACIJA, je stalno povećanje ponderiranog prosjeka svih cijena tijekom vremena.

IZRAZ INVESTICIJA, predstavlja povećanje količine kapitalnih doba-ra.

IZRAZ IZVOZ, predstavlja prodaja robe i usluga drugim zemljama.

IZRAZ RAZMJENE, identitet koji stavlja u jednakost nominalnu vri-jednost svih monetarnih transakcija za finalna dobra i usluge i nominal-nu vrijednost proizvodnje i kupljene robe i usluga.

IZVJEŠĆE, označava pismenu prezentaciju činjenica u svezi sa podu-zetnim aktivnostima.

IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU, pismena analiza poslovanja poduzeća. Godišnji izvještaj o poslovanju je sastavni dio završnog računa. Izvještaj

64

o poslovanju sastavljaju stručne službe i podnose ga organima upravlja-nja. Kada ga ovi usvoje izvještaj postaje dokument koji se upućuje nad-ležni državnim institucijama, zajedno sa ostalim dijelovima završnog računa.

IZVOD, predstavlja dokument (pismenu informaciju) koju banka ili zavod za platni promet dostavlja svome klijentu u kome ga izvještava o promjenama i stanju njegovog žiro računa.

IZVOZ, (eksport), u užem smislu predstavlja prodaju domaće robe ino-zemstvu.

IZVOZ KAPITALA, je plasman kapitala u inozemstvo s ciljem stjeca-nja profita. Bijeg kapitala je onda kada se prebacuje velika suma novca iz jedne u drugu zemlju radi izbjegavanja nesigurnosti (devalvacija, re-valvacija ) i tako izbjegli gubitak kapitala poduzeća.

IZVOZNA DOZVOLA, dokument koji izdaje državni organ i daje pra-vo izvozniku da izveze određenu količinu robe.

IZVOZNA PREMIJA, suma novca koja se daje izvozniku da izveze određenu količinu robe. To je zapravo stimulacija izvoznicima da po-većaju izvoz određene robe u inozemstvo. Izvozne premije se određuju postotno ili po jedinici proizvoda, a često se primjenjuju u ekonomski nerazvijenim zemljama i zemljama čiji je platni bilans deficitaran (veći uvoz od izvoza).

65

J

JAKOBINCI, članovi političkog kluba u doba Francuske revolucije na kraju 18. stoljeća.

JAMAC, lice koje se obvezuje da će povjeriocima isplatiti dug u određe-nom roku ako to ne učini dužnik. Mjenično jamstvo se naziva aval. Kad banka jamči, ona za jamstvo naplaćuje jamčevinu ili proviziju.

JAVNI DUG, dužničke obveze države, županije ili manje lokalne za-jednice (općine). Nastaju putem zajmova i na temelju ugovora ili izdati obveznica.

JAVNI KAPITAL, kapital u rukama državnih i međunarodnih financij-skih ustanova.

JAVNI RASHOD, dio fiskalne politike (politika opće potrošnje) ili budžetska politika. Ona obuhvaća javne radove u najširem smislu (objekti od zajedničkog interesa, prometnice, škole, državne rashode) koje organizira i financira država iz budžeta.

JAVNO DOBRO, resursi, sredstva i roba čije se koristi nedjeljivo šire među cjelokupnom zajednicom, bez obzira žele li ili ih ne žele određeni pojedinci trošiti ili konzumirati. Npr. javno zdravstvo, školstvo itd.

JAVNO PODUZEĆE, vrsta poduzeća koje osniva država u djelatnosti-ma koje su od općeg javnog interesa.

JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO, je trgovačko društvo u koga se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod za-jedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima neo-graničeno solidarno cijelom svojom imovinom, Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.

66

JEDINICA OBRAČUNA, mjera kojom se izražavaju cijene i vrijedno-sti; zajednički nazivnik sustava cijena i važno svojstvo novca.

JEDINICA PROIZVODA, jedinica mjere kojom se iskazuje količina neke proizvodnje, npr. kilogram, metar, komad itd.

JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO, pojednostavljeno knjigovod-stvo praćenja poslovnih promjena. Sastoji se iz niza metodoloških pore-danih bilježaka. Ono po priliku ne prati sve poslovne promjene u podu-zeću, već samo neke za koje postoji interes da se prate.

JEDNOVLASNIČKO PODUZEĆE, (inokosno) poduzeće s jednim vlasnikom koji donosi sve odluke i snosi sve odgovornosti za cjeloku-pno poslovanje poduzeće.

JOINT VENTURE ( džointvenčer), zajednički poduhvat u poslovanju, gradnji, financiranju i dr.

67

K

KALKULACIJA, obračun utvrđivanja cijene (cijene koštanja, nabave, planske, prodajne cijene) itd. Kalkulacija treba da utvrdi pojedine ele-mente cijene, te njihov odnos kod važnijih proizvoda. Uspoređivanjem planske sa stvarnom (obračunskom) cijenom mogu se konstatirati do-bre ili loše strane u poslovanju poduzeća. Principi za sastavljanje kalku-lacije: točnost dokumentacije, prilagodljivost, usporedivost i blagovre-menost.

1. Prema cijenama: nabavne, cijene koštanja i prodajne cijene. 2. Prema vremenu sastavljanja: prethodne (planske predračunske) i na-

knadne (obračunske) stvarne kalkulacije.

KALKULACIJE, računske operacije kojima se ustanovljavaju: cijena koštanja, nabavna cijena, cijena prodaje, kao i planske i obračunske ci-jene proizvoda.

KALO, (gubitak, manjak), gubitak težine robe za vrijeme čuvanja koji nastupa kao posljedica isparavanja. Obično gube težinu poljoprivredni proizvodi (pšenica, voće, meso).

KALO OPĆENITO, gubitak u težini ili smanjenje zapremine robe.

KAMASACIJA ZEMLJIŠTA, grupiranje zemljišnih parcela svih vlasni-ka jedne teritorijalne jedinice (odlukom vlasti), tako da se formira jedan zemljišni fond.

KAMATA AKTIVNA, kamata koju banka naplaćuje od svojih dužnika na pozajmljena novčana sredstva.

KAMATA PASIVNA, kamata koju banka plaća svojim povjeriocima na novac koji je od njih pozajmila.

68

KAMATA ZATEZNA, kamata koju plaća dužnik ako u roku ne izmiri svoj dug, a obračunava se od dana dospijeća obaveze do dana plaćanja duga. Ova kamata se može unaprijed dogovoriti, a može biti i propisana zakonom.

KAMATA, predstavlja cijenu za uporabu tuđih novčanih sredstava.

KAMATNA MARŽA, razlika između kamatnjaka dugoročne i kratko-ročne vrijednosnice koje se u ostalim obilježjima podudaraju.

KAMATNA STOPA, postotak od glavnice kojom se obračunava iznos kamate. Ona označava koliko se jedinica novca za svakih 100 jedinica duga plaća za vrijeme od godinu dana. Kako kamatna stopa izražava odnos duga (glavnice) i kamate, izračunava se tako da se glavnica podi-jeli iznosom kamate i pomnoži sa 100. Visina kamatne stope zavisi od ponude i traženju kredita. Ako je traženje veće od ponude i kamatna stopa rasta i obratno.

KAMATNJAK, cijena novca tijekom vremena. Razlika između kamat-ne stope koju banke plaćaju svojim deponentima i kamatne stope koju dužnici plaćaju bankama za njihove zajmove predstavlja zaradu banke. Na kamatne stope utječu tri najvažnija činitelja a to su: stopa inflacije, stopa rizika i potražnja za novcem.

KAMATNJAK OPĆENITO, postotna stopa prinosa kod odobravanja zajma ili štednje sredstava.

KAMERALISTIČKO KNJIGOVODSTVO, budžetska ili administra-tivno knjigovodstvo. Ono prati izvršenje proračunskih ( budžetskih) prihoda i rashoda i uspoređuje ih se s planiranim.

KAPACITET, u svom izvornom smislu znači obim, zapreminu. Kapa-citet je i pojam koji označava sposobnost nekog pogona, tvornice da preradi izvjesne količine proizvoda. U ovom smislu razlikuje se: idealni, ugrađeni, radni i optimalni kapacitet.

KAPARA, materijalno pojačanje ugovora. Ako se ugovor ne izvrši kri-vicom stranke koja je primila kaparu, kapara se vraća u dvostrukom iznosu. Ako je ugovor pravilno izvršen kapara se vraća ili zaračunava

69

u cijenu. Ako se ugovor ne izvrši krivicom osobe koja je dala kaparu, kapara se ne vraća.

KAPITAL DEPOZITNE INSTITUCIJE, najjednostavnije se može de-finirati kao dionički kapital banke, ali regulatori banaka to šire definira-ju kao skup svih stavki uključujući i dionički kapital, koji pomaže oču-vati osigurane depozite od gubitaka u slučaju propasti banke.

KAPITAL, jedan od tri činitelja proizvodnje (zemlja, rad i kapital), koji čine (uz novac) dobra koja se upotrebljavaju u proizvodnji drugih doba-ra (zgrade, oprema, zaliha), dok u računovodstveno-financijskom smi-slu označava ukupan iznos novca sakupljenog od dioničara.

KAPITALIZACIJA, vrijednost poduzeća zasnovanoj na cijeni njegove dionice na burzi (to jest cijeni pojedine dionice pomnoženoj s ukupnim brojem glavnih dionica). Općenito kapitalizacija je pripisivanje kapital-ne vrijednosti određenom dotoku prihoda. To je iznos koji bi trebalo sada investirati da bi se u budućnosti ostvario određeni dotok prihoda.

KAPITALIZAM, društveno ekonomsko uređenje u kome su vlasnici sredstva za proizvodnju kapitalisti, a radnici svoj rad prodaju kao robu i za svoj rad dobivaju najamninu. Višak rada koji se stvara prisvajaju kapitalisti. Robna proizvodnja je vladajući oblik proizvodnje, a proi-zvodnja robe je istovremeno i proizvodnja viška vrijednosti. Prisvajanje viška vrijednosti (profit) je osnovni motiv i pokretačka snaga kapitali-stičkog društva. Kapitalizam počinje početkom 16 vijeka sa procesom prvobitne akumulacije, pa preko perioda manufakture i liberalnog ka-pitalizma prelazi u imperijalizam.

KAPITALNI KOEFICIJENT, odnos između vrijednosti investicija i proizvodnje koja se tim investicijama ostvaruje. To je broj koji pokazuje koliko novčanih jedinica treba investirati da se dobije jedna novčana jedinica nove proizvodnje.

KAPITALNI KOEFICIJENT EKONOMSKOG RASTA, je omjer uku-pnog fonda kapitala i godišnjeg bruto društvenog proizvoda.

KAPITALNO DOBRO, dobro koje se može koristiti u sadašnjosti kako bi se proizvela druga dobra ili usluge za buduću potrošnju.

70

KARTEL, skupina poduzeća koja sporazumno određuje cijene i tržišne udjele.

KARTEL OPĆENITO, predstavlja vid kapitalističkog monopola. Dva ili više poduzeća zaključuju međusobni sporazum o podjeli tržišta, ci-jenama, o količinama proizvodnje, o uvjetima prodaje robe. Poduzeća i dalje ostaju samostalna, ali se međusobna komunikacija ostvaruje.

KATASTAR, službena evidencija o poljoprivrednom zemljištu. Na osnovu katastarskih podataka izrađuju se katastarske knjige, odnosno zemljišne knjige koje služe kao osnova za obračun poreza na prihod od zemljišta.

KATASTERSKI PRIHOD, pretpostavljeni prihod koji daje zemljište određenog boniteta. Utvrđeni katastarski prihod služi kao osnova za oporezivanje.

KAUCIJA, vrijednost koju polaže neko lice kao osiguranje da će ispu-niti svoju obvezu.

KAUZALAN, uzročan, kauzalna metoda otkrivanja uzročno-posljedič-nih veza i odnosa.

KEYNSIJANSKA TEORIJA, ekonomska teorija čiji je nastanak vezan uz J.M. Keymsa 1936, a koji polazi od toga da se za razliku od klasičnog pristupa u gospodarstvu ne postiže ravnoteže uz punu zaposlenost, već se ravnoteža može postići sjecištem agregatne ponude i agregatne potra-žnje, uz manju ili višu nezaposlenost. Prema toj teoriji fiskalnom i mo-netarnom politikom može se utjecati na rast ili pad agregatne potražnje i otud i na ravnotežu u gospodarstvu.

KLASA, velika grupa ljudi koji se razlikuju po svom mjestu u sustavu društvene proizvodnje, po svom odnosu prema sredstvima za proizvod-nju i po svojoj ulozi u društvenoj organizaciji rada. U dosadašnjim kla-snim društvima poznate su klase: feudalizam, robovlasništvo, kapitali-zam, socijalizam.

KLASIČNA EKONOMIJA, vodeća škola ekonomske misli do pojave Keynsa, utemeljio ju je A.Smith 1776 godine, a nastavili D.Ricardo, T.

71

Malthus i J.S. Mill) koji je vjerovao kako ekonomski zakoni (posebno kroz interes pojedinca i konkurencije)određuju takav sustav cijena koji osigurava najbolju alokaciju resursa i kontinuiranu i punu zaposlenost bez mnogih kriza hiperprodukcije.

KLASIČNA TEORIJA PODUZEĆA, alternativa teoriji poduzeća koja polazi od pretpostavke da poduzeće teži maksimizaciji profita.

KLIRING, prebijanje međunarodnih dugovanja i potraživanja između više partnera tako da se isplaćuje samo saldo između njih. Kliring olak-šava platni promet time što omogućava izmirivanje niza obaveza bez novčanih izdataka. Sporazum kojim se regulira plaćanje putem kliringa između zemalja zove se klirinški sporazum.

KMET, pripadnik eksploatirane klase u feudalizmu.

KNOW-HOW, iskustvo vještina. Međutim, izraz ima mnogo šire po-slovno značenje: kompletno znanje za obavljanje tehničko/tehnološki i/ili financijskih i/ili marketinških operacija.

KNJIGOVODSTVENA DOBIT, dobit poduzeća ustanovljena na osno-vu knjigovodstvenog stanja imovine. Kako stvarno stanje imovine ne mora odgovarati knjigovodstvenom , to i knjigovodstvena dobit može da se razlikuje od stvarne dobiti. To je najčešće u slučaju kada se zalihe vode po cijenama koštanja, a ne po tržišnim cijenama.

KNJIGOVODSTVENA TEMELJNICA, dokument, uredno sastavljen od nadležnih osoba potpisan na temelju koga se mogu vršiti knjigovod-stvena knjižena. Ona mora imati svojstvo pravnog dokaznog sredstva. To su npr. faktura, virmanski nalog, platna lista i dr.

KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST, vrijednost imovine poduzeća iskazana u njegovoj bilanci stanja. Ona može biti manja od tržišne vri-jednosti te imovine, jer računovodstvena konvencija može nalagati da se imovina uknjiži po nabavnoj cijeni. I inflacija može lako utjecati na to da knjigovodstvena vrijednost bude manja od tekuće tržišne vrijednosti.

KNJIGOVODSTVENI RAČUN, (konto) pregled neke pozicije ili ne-kog djela aktive odnosno pasive, rashoda i prihoda na komu se evidenti-

72

raju stanje i sve promjene te pozicije odnosno tog djela. Obrasci računa mogu biti predstavljeni u različitim oblicima: na foliji, na papiru, stepe-nasto i kombinirano.

− Aktivni računi su svi oni računi kod kojih se može pojaviti samo du-govni saldo ili mogu biti bez salda. To su računi materijalnih i nov-čanih sredstava.

− Pasivni računi su svi oni računi kod kojih ili nema salda ili je saldo pasivan. To su konta fondova i krediti.

− Aktivno-pasivni računi koji mogu imati i aktivu i pasivu. To su npr. računi kupaca i dobavljača.

− Sintetički (skupni) računi su konta za praćenje stanja i kretanja po-jedinih srodnih dijelova aktive, pasive i prihoda.

− Analitički računi služe za pojedinačne evidencije o pojedinačnim sredstvima ili izvorima sredstava.

KNJIGOVODSTVO, sistematsko i kronološko praćenje ekonomskih promjena izraženih u novcu u poduzeću.

KOEFICIJENT OBRTA, broj koji pokazuje koliko se puta sredstva ne-kog poduzeća obrnu u tijeku jedne godine. Koeficijent obrta se dobije kada se ukupna realizacija (prodaje) ostvarena u tijeku godine, stavi u odnos sa obrtnim sredstvima koja su korištenima u toku godine.

KOEFICIJENT, broj dobiven odnosom dvaju brojeva, tj. količnik dvaju brojeva. Njime se iskazuje kretanje neke veličine.

KOHERENTAN, međusobno povezan.

KOLAUDACIJA, postupak kojim se utvrđuje da li je obavljanje građe-vinarskih radova, izvršeno prema projektu, ugovoru ili tehničkim pro-pisima; njime se utvrđuje konačan iznos utrošaka tj. pravi se obračun između investitora i izvođača.

KOLEKTIVNI UGOVOR, ugovor o radu i uvjetima rada koji se zaklju-čuju između poslodavca i radnika.

KOLEKTIVNO PREGOVARANJE, proces pregovaranja između rad-nika i poslodavca. Takvo pregovaranje dovodi do sporazuma o nadnica-ma, povlasticama i uvjetima rada radnika.

73

KOLHOZ, krupno poljoprivredno gospodarstvo u SSSR-u.

KOLONI, obrađivači zemlje vezani za zemlju robovlasnika.

KOMADNA PROIZVODNJA, tip proizvodnje kada se proizvode poje-dinačni proizvodi, različiti komadi.

KOMANDITNO DRUŠTVO, udruženje više lica radi zajedničkog vo-đenja trgovačkog poduzeća. Članovi društva se razlikuju prema stupnju svoje odgovornosti. Komplementarni (unutarnji) članovi su odgovorni za obveze društva cjelovitom svojom imovinom. Komanditori (vanjski) članovi za poduzeća odgovaraju samo svojom imovinom koju su unijeli u poduzeće.

KOMASACIJA, postupak stvaranja većih parcela od velikog broja ma-lih. Provodi se najčešće na jednoj katastarskoj općini u skladu sa odre-đenim zakonskim propisima. Postoje dva postupka komasacije: radikal-ni i umjereni.

KOMBINAT, privredna organizacija u kojoj je povezano više proizvod-nih jedinica ili poduzeća različite djelatnosti. U kombinatu se ostvaruje industrijsko povezivanje koje može biti: horizontalno, vertikalno i slo-ženo.

− Horizontalno povezivanje je povezivanje tvornica i pogona koji svoje poslovanje zasnivaju na istoj sirovini, proizvode slične proizvo-de ili proizvode dijelove za neke proizvode.

− Vertikalno povezivanje kombinata se ostvaruje povezivanjem više uzastopni faza prerade.

KOMERCIJALNO POSLOVANJE, obuhvaća poslove nabave i prodaje u poduzeću. Obično se komercijalni poslovi obavljaju u komercijalnoj službi.

KOMORA, udruženje poduzeća. Mogu se formirati na granskom ili te-ritorijalnom principu.

KOMPARATIVNA PREDNOST, zakon komparativne prednosti kaže da bi se neka zemlja trebala specijalizirati u proizvodnji i izvozu onih

74

roba koje se mogu proizvesti uz relativno niži trošak i da bi trebala uvoziti ona dobra za koja je trošak proizvođača relativno visok. Prema tome, komparativna je prednost stvarna, a ne apsolutna, koja bi trebala određivati strukturu razmjene.

KOMPARATIVNI TROŠKOVI, troškovi dva il više proizvođača koji proizvode iste robe pa im se troškovi mogu realno uspoređivati.

KOMPATIBILNE, snošljive, prihvatljive.

KOMPENZACIJA, prebijanje obveza prema nekom povjeriocu sa po-traživanjem od povjerioca. Kompenzacija se sprovodi i u međunarod-noj i unutrašnjoj razmjeni. Često se između država zaključuju kompen-zacijski poslovi koji omogućuju prodaju robe za robu.

KOMPLEMENTARAN, nadopunjujući.

KOMUNA, u osnovnom smislu znači zajednica. Ona predstavlja po-litičko- teritorijalnu zajednicu u kojoj se ostvaruju odgovarajuće eko-nomske funkcije.

KOMUNALNA DJELATNOST, dio privredne djelatnosti ljudi na za-dovoljavanju svakodnevne potrebe ljudi u urbaniziranim naseljima.

KOMUNIKACIJA, je proces kojim ljudi jedni drugima prenose infor-macije, ideje, stavove, vjerovanja i psihička stanja.

KOMUNIZAM, besklasno društveno-ekonomska formacija zasnovana na društvenom posjedovanju sredstava za proizvodnju.

KOMUTACIJA, zamjena dijela buduće imovine za gotovinu isplaćenu odmah.

KONAČNA SITUACIJA, račun (faktura) koju ispostavlja izvođač gra-đevinskih radova investitoru nakon završnih radova predviđeni ugovo-rom.

KONCERN, oblik monopola, grupa velikih kapitalističkih poduzeća, krupnih, povezani horizontalno i vertikalno. Poduzeća zadržavaju svoju formalnu samostalnost, ali koncernom upravlja jedan ili grupa kapita-lista.

75

KONCESIJA, akt kojim država na dulji rok daje pravnoj (fizičkoj) osobi ovlaštenje (dopuštenje) za izvršenje određene aktivnosti (infrastruktu-ru, objekti, eksploatacija radnog bogatstva i dr.).

KONCETRACIJA KAPITALA, proces uvećavanja individualnog i društvenog kapitala dodavanjem viška vrijednosti postojećem kapitalu.

KONCETRACIJA PROIZVODNJE, gomilanje proizvodnih kapacite-ta na jednom mjestu ili užem području. Ovo omogućava racionalnu i ekonomičnu proizvodnju, jer se znatno smanjuju transportni troškovi, ostvaruje se bolja koordinacija rada,bolja organizacija, potpunije iskori-štavanje kapaciteta i dr.

KONFISKACIJA, oduzimanje imovine od fizičkih ili pravnih lica.

KONGLOMERAT, veliko poduzeće koje proizvodi i prodaje veliki asortiman roba različitih privrednih grupa.

KONGLOMERAT OPĆENITO, vrsta poduzeća koji se sastoji od tvrtki koje obavljaju poslove različite i različite poslovne aktivnosti.

KONKURENCIJA, suparništvo, borba, takmičenje robnih proizvođača da osvoje tržište i plasiraju svoje proizvode. Slobodna konkurencija po-stoji samo ako postoje mase proizvođača i kupaca i ako nema nikakvih ograničenja ekonomskih ili administrativnih. Konkurencija djeluje u dva pravca:

− Jedan je poboljšanje kvaliteta, sniženje cijena, poboljšanje prodajnih uvjeta.

− Druga je stvaranje anarhije na tržištu i preko koncentracije i centra-lizacije nastajanje monopolske konkurencije čije su posljedice: dam-ping, bojkot, monopolske cijene, nelojalna konkurencija.

KONSIGNACIJA, posebna vrsta komisione prodaje robe. Konsignator preuzima robu u svoje skladište na smještaj i prodaju. Konsignat plaća konsignatoru proviziju.

KONSIGNACIJSKO SKLADIŠTE, skladište konsignatora u kom se smještava konsignatorova roba namijenjena prodaji.

76

KONSOLIDIRANA BILANCA, jedinstvena bilanca dva ili više pri-vrednih subjekata koji su statutarno pripojeni.

KONTIGENT, mjere države ili monopola kojim se u vanjskoj trgovini količinski ograničava uvoz ili izvoz robe.

KONTNI PLAN, sistematizirani pregled konta (računa), razvrstanih po klasama i grupama. Konta su razvrstana po dekodnom sistemu u de-set klasa, klase se dijele na grupe, a grupe na sintetičke konte. Klase su označene jednoznamenkastim brojem (0,9), grupe dvoznamenkastim brojem (npr 01,42 i dr) a sintetički kontingente troznamenkastim broje-vima (100,120, 140 itd).

KONTO, RAČUN, stanje klijentova uzajmljivanja i pozajmljivanja u banci. Taj tip računa može imati nekoliko oblika. Tekući račun, račun na temelju kojega se mogu uzimati čekovi i dogo-voriti prekoračenja. Tekući računi obično ne nose znatne iznose kamata na pozitivna salda. Troškovi (iako se najčešće ne iskazuju kao redovite stavke) vezani su uz opseg transakcije, veličinu salda na računu i tip bankovne usluge. Depozitni račun, račun sa sredstvima iz kojih banka financira svoje poslovanje i na koji se isplaćuju kamate. Štedni račun, račun sa posebnom namjenom da se pomogne klijentima akumulirati velike svote novca ulaganjem malih redovitih ušteđevina. Budžetski (proračunski) račun, je račun kojim se pomaže individu-alnim korisnicima bančinih usluga da jednostavnije plaćaju redovite izdatke kao što su račun za telefon, struju, plin i da redovite uplate na račun omogućuje njegovu vlasniku da uzimaju od banke iznos nekoliko puta veći od svake uplate. Ponekad je taj račun u plusu, a ponekad u mi-nusu. Plan je da račun ima jednak saldo na kraju godine kakav je imao na početku.

KONTRAHAŽA, ugovaranje robe ili poljoprivrednih proizvoda dok je njihova proizvodnja u toku.

KONTROLA POSLOVANJA PODUZEĆA, može biti vanjska (ekster-na) ili unutarnja (interna).

77

KONTROLA, označava sustav postavljenih standarda i ciljeva za praće-nje aktivnosti i učinaka prema postavljenim planskim zadacima i učin-cima.

KONTROLNI PAKET DIONICA, količina dionica koje njenom vla-sniku osigurava kontrolu nad poslovanjem dioničarskog poduzeća, od-nosno vođenja politike poduzeća. Teorijski kontrolni paket mora sadr-žavati 51% svih dionica. Kontrolni paket 25+1% jedan posto osigurava upravljanje poduzeća.

KONVERGENTAN, sličan, sukladan, koji se približava, suprotan od divergentan (divergentan-koji se udaljava).

KONVERTIBILNE OBVEZNICE, obveznice koje izdaje poduzeće, a koje se mogu promijeniti u dionice vlasništva po određenoj cijeni i na-kon određenog vremenskog razdoblja.

KONVERTIBILNOST, mogućnost pretvaranja jedne valute u drugu valutu ili pretvaranje jedne valute u zlato. Konvertibilnost valuta mjeri se na tržištu ponudom i potražnjom, i na taj način određuje se stvarna cijena konvertibilnih valuta.

KONVERZACIJA (promijeniti, obrnuti), postupak izmjene ugovornih uvjeta otplate dugoročnih zajmova. Mijenjaju se uglavnom kamatne stope i rok otplate, najčešće u kontu dužnika. U financijskom smislu konverzija je pretvaranje jedne valute u drugu.

KONZORCIJUM, privremeno udruživanje poduzeća ili banaka radi obavljanja nekog posla ili izvođenja neke financijske operacije.

KOOPERACIJA, zajednički rad na istom poslu.

KOPIRNO KNJIGOVODSTVO, knjigovodstvena metoda vođenja po-slovnih knjiga tako da se istovremeno kopiranjem piše u više knjiga. Može se pisati u dnevnik, a da se kopira na računima ili da se piše na račune glavne knjige, a kopira u dnevnik.

KORELACIJA, odnos i povezanost između varijabli i pojava.

78

KORELACIJA OPĆENITO, stupanj u kojemu su dvije varijable siste-matski združene jedna s drugom.

KORESPODENTNE BILANCE, bankovni depoziti u drugim banka-ma, zvani korespondenti.

KORISNOST, sposobnost nekog dobra da zadovolji ljudsku potrebu.

KORISNOST OPĆENITO, zadovoljstvo koje proizlazi iz potrošnje ne-kog dobra ili usluge.

KORPORACIJA, najvažniji oblik poduzeća s ograničenom odgovorno-šću u tržišnoj privredi.

KORPORACIJA OPĆENITO, u doslovnom smislu riječi, udruženje koje ima svojstva pravnog lica. Nekad su to dobrovoljna ili strukturna udruženja, nekad dioničarsko društvo i dr.

KORUPCIJA, podmićivanje utjecajnih ljudi iz društvene administra-cije i radnih organizacija. Cilj korupcije je ostvariti privilegije bilo da korumpirano lice nešto učini, što inače ne treba da čini, bilo da ne učini ono što mu je dužnost da čini.

KOTACIJA, dozvola da se određenom vrijednosnicom trguje na nekoj burzi, odnosno ono što poduzeće dobiva kad je uvrštena na burzu. Da bi dobilo kotaciju mora udovoljiti određenim standardima koje burza određuje. Nakon toga, morat će održavati stanovitu razinu otkrivanja i dostupnosti podataka o sebi.

KRATKA POZAJMICA, sporazum (ugovor) o isporuci određene ko-ličine nekog dobra u budućnosti po određenoj (po ugovoru navedenoj) cijeni.

KRATKI ROK, razdoblje u kome se ne mogu svi činitelji prilagoditi promjenama; u slučaju proizvodnje samo u skladu fiksnih činitelja, od-nosno raspoloživih kapaciteta i neizmijenjene tehnologije.

KREDIT, imovinsko pravni odnos u kome povjerilac ustupa dužniku novac ili robu, a dužnik se obavezuje da će poslije ugovorenog roka no-

79

vac vratiti, odnosno robu platiti. Ima više vrsta kredita, a oni su:

− Akceptni kredit, odobrava banka akceptiranjem mjenice svom ko-mitentu.

− Bankovni kredit, kredit koji banka daje obično putem tekućeg ili žiro računa bez ikakvog realnog pokrića.

− Hipotekarni kredit je dugoročni kredit gdje dužnik zalaže nekretni-nu kao osiguranje kredita.

− Investicijski kredit, je dugoročni kredit na mjenice za investicijsko ulaganje u osnovna i trajna obrtna sredstva.

− Komercijalni krediti, (trgovački) daju firme tako što prodaju robu na kredit.

− Kredit po tekućem računu, je kredit koji banka odobrava svom ko-mitentu preko tekućeg računa.

− Lombardni kredit, je kredit kome kao osiguranje vraćanja služi po-kretna imovina. Obično su to vrijednosni papiri, zlato, nakit i dr. Ovi vrijednosni papiri (skladišnice) predstavljaju robu u skladištu. Banka prihvaća kao zalog samo dokumente, a ne robu.

− Obrtni krediti, namijenjeni za ulaganje u obrtna sredstva. Po pravilu obrtni krediti su kratkoročni, a mogu biti i dugoročni.

− Potrošački krediti, se daju krajnjim potrošačima za kupovinu potro-šačke robe. Odobrava ih banka ili poduzeće.

− Dugoročni krediti, se odobravaju na duži rok vraćanja, po pravilu pet i više godina. Vraćaju se višekratnom otplatom (anuiteta), a krat-koročni krediti se vraćaju u kratkom roku najviše do godinu dana.

KREDIT, ZAJAM, isporuka dobra, usluga ili sredstava u zamjenu za obećane otplate u budućnosti.

KREDITNA KARTICA, kartice kojima se njihovim vlasnicima au-tomatski odobravaju zajmovi, što omogućuje vlasniku kartice da kupi robu ili uslugu od poduzeća bez gotovine ili čeka.

KREDITNA LINIJA, kreditni limit dogovoren između klijenata i ban-ke, iz kojega klijent može povlačiti sredstva kako su mu i kad potrebna.

KREDITNA POLITIKA, dio ekonomske politike, a predstavlja skup mjera i postupaka u oblasti kredita.

80

KREDITNA SPOSOBNOST, formalna ocjena sposobnosti vraćanja kredita zajmotražitelja, poduzeća ili čitave zemlje u skladu s uvjetima iz ugovora o kreditu u pogledu iznosa i rokova.

KREDITNA ZADRUGA, zadružna organizacija koja prvenstveno osi-gurava kredite za svoje članove. Sredstva osiguravaju štednjom ili ih po-zajmljuju od banaka.

KREDITNI MULTIPLIKATOR, broj s kojim se treba pomnožiti pro-mjena u rezervama da bi se dobio iznos konačne promjene ukupnih depozita u bankarskom sustavu.

KREDITNI PAPIRI, vrijednosni papiri koji služe kao sredstvo osigura-nja kredita. To su prvenstveno mjenice ili hipoteke.

KREDITNO PISMO, pismeno ovlaštenje izdano od banke nekom kori-sniku s kojim ovaj može kod jedne ili više banaka podići određeni iznos novca u određenom roku. Kreditno pismo koje glasi na jednu banku naziva se specijalno kreditno pismo. Njegov vlasnik može podići novac samo kod te banke. Kreditno pismo koje glasi na više banaka naziva se cirkularno kreditno pismo, a njegov vlasnik može podići novac kod više banaka.

KRIVULJA PONUDE, pokazuje različite količine dobara koji se nude pri različitim cijenama (ceteris paribus).

KRIVULJA POTRAŽNJE INVESTICIJA, pokazuje različite razine in-vesticija u odnosu na različite visine kamatne stope.

KRIVULJA POTRAŽNJE, pokazuje različite količine dobara koji će se potraživati pri različitim cijenama (ceteris paribus).

KRIVULJA PRINOSA, odnos koji postoji na određeni datum između nominalnih kamatnjaka koji se dobiju za različite obveznice sa sličnim obilježjima , ali u različitim rokovima dospijeća.

KRIZA, veliki ekonomski poremećaj u privredi jedne zemlje. Može se očitovati kao ekonomska kriza hiperprodukcija, opća kriza, novčana kriza i dr.

81

KRIZNI CIKLUS, period između dvije ekonomske krize hiperproduk-cije. Ona obuhvata četiri faze: samu krizu, depresija, oživljavanje i polet. Godine 1825 izbila je prva kriza hiperprodukcije.

KRUŽNO KRETANJE KAPITALA, kretanje kapitala kroz različite faze proizvodnje i prometa, od novčanog preko proizvodnog i robnog te po-novo do novčanog kapitala. Svrha kružnog kretanja kapitala je njegova oplodnja tj. uvećanje početnog iznosa kapitala za masu viška vrijedno-sti. Ukoliko je kružno kretanje kapitala brže utoliko je i mogućnost nje-gove oplodnje veća.

KUPAC, fizička ili pravna osoba koja na osnovu kupoprodajnog ugovo-ra ima obvezu da kupljenu robu pravovremeno preuzme od prodavca i na način određen ugovorom, kao i da za tako primljenu robu prodavcu u roku plati ugovorenu cijenu.

KUPONI, dijelovi obveznica ili akcija (dionica) koji služe za naplatu kamata odnosno dividendi.

KUPOVNA MOĆ NOVCA, mjera količine dobara i usluga koju jedini-ca novca može kupiti.

KUPOVNA SNAGA STANOVNIŠTVA, sposobnost stanovništva da kupi određenu količinu robe. Ona ovisi od količine novca koje stanov-ništvo posjeduje, od njegove cijene i od nerobnih izdataka (porezi, do-prinosi, štednja). Kupovna moć stanovništva smanjuje se rastom cijena robe. Ukoliko nivo cijena raste stanovništvo vrši pritisak da se povećaju prihodi i da se porastom količine novca kod stanovništva kompenzira porast cijena (troškove života). U poduzećima zaposlenici vrše pritisak da se plaće povećaju, kako bi se porast cijena anulirao.

KURS (tečaj), cijena po kojoj se na burzi prodaju devize, valute i vrijed-nosni papiri. Kurs deviznih valuta zavisi od pariteta. Ako neka zemlja nije u mogućnosti da drži kurs u granicama dozvoljenog pariteta (od-stupanja od pariteta) tada vrši devalvaciju ili revalvaciju tj. usklađiva-nje pariteta sa kursom. Država može prije što se prihvati devalvacija ili revalvacija dozvoliti da ne intervenira (centralna banka) na deviznom tržištu, pa dopusti da kurs domaće valute odstupa od pariteta tj. da fluk-tuira ili „pliva“ tad imamo „plivajući kurs“.

82

KVALITATIVNA METODA, bazira istraživanje na metodici i statistici.

KVANTITATIVNA METODA, bazira istraživanje na subjektivnom opisu i interpretaciji neke pojave.

KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA, u suštini tvrdi da je vrijednost novca obrnuto razmjerna njegovoj količini tj. svaka promijenjena koli-čina novca u opticaju dovodi do promijene nivoa cijena. Da bi se održa-la stalna cijena po ovoj teoriji potrebno je samo uskladiti količinu novca sa količinom robe, odnosno količina novca mora rasti u istom postotku kao i količina robe. Smatra se da je brzina opticaja novca konstantna te da je output uvijek output pune zaposlenosti, i da se cijene kreću upravo proporcionalno masi novca.

KVAZI-NOVAC, sredstva koja su vrlo likvidna, ali se ne smatraju M1 novcem, poput kratkoročnih državnih obveznica i štednih depozita u bankama i štedno-kreditnim udrugama; na kvazi-novac se dopuštaju vrlo mali kapitalni probici.

KVOTA, kvantitativno ograničenje uvozne robe.

83

L

LAFEROVA KRIVULJA, pokazuje odnos poreznih stopa i poreznih prihoda. Sa rastom porezne stope raste i porezni prihod do neke točke iza koje daljnji rast poreznih stopa vodi smanjenju poreznog prihoda zbog manjeg rada, ili smanjenog obima proizvodnje.

LANČANI SISTEM RADA, tip industrijske proizvodnje gdje se radne operacije obavljaju jedna za drugom po određenom redu, tako da pred-met rada ide od jednog do drugog radnog mjesta.

LATENTNA PRENASELJENOST, prikriveni vid viška radno sposob-nog stanovništva na određenom području.

LEASING (lizing), proizvođač daje izravno opremu u najam (uz oba-vezu konačnog otkupa). Obično se otplata rata obavlja robom, a kupac robe osigurava kredit i otplaćuje anuitet proizvođaču ili svojoj banci.

LEŽARINA, novčana naknada koju plaća vlasnik robe skladištaru ili prijevozniku za čuvanje robe od momenta kada je trebalo da preuzme robu. Ležarina je obično veća od redovne cijene uskladištenja.

LIBERALIZAM, ekonomska teorija i ekonomska politika (potkraj 18 i 19 stoljeća), koja zagovara slobodno djelovanje ekonomskih zakona u nacionalnim i međunarodnim okvirima.

LICENCA, pravo uporabe tuđeg patentnog proizvoda.

LICITACIJA, poseban oblik izbora najpovoljnijeg izvođača radova ili dobavljača. Licitacija može biti i oblik prodaje obično neke specijalne robe.

LIČNA POTROŠNJA (osobna), trošenje materijalnih dobara da bi se zadovoljile neposredne potrebe ljudi (ishrana, piće, odjeća, knjige, kul-tura i dr.).

84

LIČNA RENTA (osobna), renta koju prima neko lice i vezano je za nje-govo život, tj. isplaćuje mu se dok je živ, ali je ne može prenijeti na dru-gog.

LIČNI INTERES (osobni), nastajanje pojedinaca da ostvari svoje vla-stite osobne ciljeve.

LIČNI STANDARD (osobni), standard pojedinca obuhvaća osobnu potrošnju pojedinca, uvijete rada i slobodno vrijeme kojim pojedinac raspolaže.

LIHVARENJE, zaračunavanje kamatnjaka na posuđeni novac iznad za-konskog maksimuma.

LIKVIDACIJA PODUZEĆA, postupak koji prati prestanak rada podu-zeća, a ima cilj da se okončaju započeti poslovi, da se unovče materijalna sredstva, da se naplate potraživanja i da se izmire obaveze dobavljačima. Redovna likvidacija se sprovodi ako je poduzeću zabranjen rad ili ako više ne postoje prirodni uvjeti ili stvarne mogućnosti za rad poduzeća. Likvidacija može biti prinudna uslijed obaveza većih od potraživanja, slabe likvidnosti i dr. Nelikvidna poduzeća redovito idu u bankrot.

LIKVIDACIJA, distribucija imovine poduzeća nakon što je ono pre-stalo poslovati. To se imovina dijeli na vjerovnike poduzeća sukladno rješenju stečajnog suda i stečajnog upravitelja. Poduzeće se može likvi-dirati samo ako ne želi više raditi ili nema ekonomskog interesa. Da bi se likvidiralo na ovakav način mora izmiriti sve svoje obveze, pa tek onda od trgovačkog suda zatražiti brisanje iz evidencije.

LIKVIDATOR, lice koje obavlja postupak likvidacije poduzeća. Likvi-dator je i lice koje ispituje novčane dokumente i utvrđuje njihovu isprav-nost i točnost, lice koje plaća račune.

LIKVIDNA SREDSTVA, označavaju imovinu kojom se može slobod-no raspolagati u određenom roku.

LIKVIDNOST, sposobnost poduzeća da pravodobno podmiruje svoje dugovanja. Ili likvidnost označava odnos između raspoloživih sredstava i prispjelih obveza.

85

LIMES, granična vrijednost tj. broj kojemu se članovi nekog niza mogu po volji približiti.

LIMIT, granica, granična veličina. Ovaj termin se upotrebljava da bi se označilo ograničenje neke veličine (gornja i donja granica).

LINEARNO PROGRAMIRANJE, skup matematičkih metoda kojima se određuje ekstremna vrijednost funkcije cilja uz dana ograničenja, gdje su funkcije cilja i ograničenja linearna.

LISSEZ-FAIRE, stajalište da bi se država trebala što manje miješati (uplitati) u ekonomsku djelatnost i odluke prepustiti tržištu.

LIZING PODUZEĆE, uslužno poduzeće koje se bavi iznajmljivanjem fabričke opreme strojeva transportnih sredstava i ostale opreme podu-zećima na određeno vrijeme i omogućava im da je kupe u određenom vremenskom periodu ako to žele.

LOGIKA, nauka o principima mišljenja (logos=mišljenje, prosuđiva-nje).

LOKACIJA, smještaj poduzeća na određeno području ili mjestu. Svi faktori lokacije se teško mogu osigurati na jednom mjestu i zato se tre-ba nastojati da se osiguraju što bolji uvjeti. Razlikuje se mikro i makro lokacija.

LOKAUT, otpuštanje radnika jednog poduzeća ili mjesta (grada) koje vrši poslodavac (kapitalist) kako bi prisilili radnika da odustanu od svo-jih zahtjeva.

LOMBARDNI KREDIT, kratkoročni kredit kada se u zalog daju vrijed-nosni papiri, plemenite kovine i umjetnine.

LONDONSKA MEĐUNARODNA KAMATNA STOPA-LIBOR, ka-matna stopa koju prvorazredne banke na euro tržištu plaćaju jedna drugoj za međubankovne depozite. Libor je fluktuirajuća stopa koja se neprekidno mijenja. Veliki dio kreditiranja na europskom tržištu vezan je uz tromjesečni ili šestomjesečni libor.

86

LORENZOVA KRIVULJA, dijagram koji se upotrebljava da se prikaže veličina nejednakosti razdiobe dohotka ili bogatstva.

LTD, (limitid), znači ograničeno jamstvo. Upotrebljava se u poduzeći-ma dioničarskim da članovi ne garantiraju za obveze poduzeća cjeloku-pnom svojom imovinom.

LUKSUZ, raskoš, potrošnja koja je znatno iznad prosječne potrošnje u nekom društvu.

LUKSUZNA DOBRA, dobra s dohotkom elastičnosti većom od jedan, što znači da se s povećanjem dohotka potražnja za njima povećava više nego proporcionalno.

LUTAJUĆI (vrući) NOVAC, financijski kapital koji egzistira u novča-nom obliku i vrlo često seli iz zemlje u zemlju iz spekulativnih razloga ili iz straha od devalvacije, političkih i drugih kriza. Vlasnici vrućeg novca pretvaraju ga iz jedne valute u drugu kako bi ga sačuvali.

LJUDSKI KAPITAL, fond tehničkih znanja i umijeća utjelovljen u rad-nu snagu neke zemlje, koji proizlazi iz ulaganja u formalno obrazovanje i usavršavanje na poslu.

87

M

M1, vrijednost gotovine i netransakcijskih depozita koje posjeduje ne-bankarski sektor.

M2, M1 plus (1) štednja po viđenju i mali oročeni depoziti u svim de-pozitnim institucijama, (2) prekoračeni ugovori o otkupu i reotkupu dr-žavnih obveznica u poslovnim bankama, (3) prekoračena sredstva koja drže rezidenti, i (4) sredstva zajedničkih fondova na tržištu novca.

MAKROANALIZA, oblik ekonomske analize društvene privrede.

MAKROEKONOMIJA, ekonomska teorija koja istražuje pojave, pro-cese i probleme društvene privrede.

MAKROEKONOMSKE VARIJABLE, veličine, poput nacionalnog do-hotka ili razine cijena koje su mjere i pokazatelji stanja i kretanja u eko-nomiji na razini cijele ekonomije dotične države.

MALI POSJED, sitno seljačko gospodarstvo koje pri danoj tehničkoj obradi nije dovoljno da se svi članovi obitelji zaposle. Kako ovaj posjed ne može osigurati dohodak za članove obitelji, vlasnik malog posjeda mora tražiti dopunske poslove za sebe i članove obitelji.

MALOPRODAJA, prodaja robe u malim količinama neposredno po-trošačima, (krajnjim kupcima) u maloprodajnim objektima.

MALTUSOVA TEORIJA RASTA STANOVNIŠTVA, stanovništvo se povećava po geometrijskoj progresiji, a hrana po aritmetičkoj, pa proi-zvodnja hrane po stanovniku s vremenom opada i otud ograničava sta-novništvo u potrošnji dobara.

MANJAK, popisom utvrđene razlike između knjigovodstvenog (većeg), i stvarnog stanja sredstava. Pod manjkom se ne podrazumijeva normal-

88

ni gubitak utvrđen normativnim aktivnostima poduzeća (kalo, lom i dr.). Za manjak odgovara odgovorno lice i isto je dužno nadoknaditi manjak.

MARKETING, izraz kojim se obuhvaćaju svi oblici i mjere koje se po-duzimaju u okviru poduzeća radi najbolje prodaje robe.

MARKSIZAM, sustav socijalnih, političkih i ekonomskih teorijskih shvaćanja koje je postavio K. Marks u 19. stoljeću.

MARŽA, razlika između nabavne i prodajne cijene robe u trgovini. Slu-ži trgovini da pokrije troškove poslovanja i ostvari dobit.

MATERIJAL, označava predmete koji imaju određenu vrijednost u proizvodnji ili potrošnji

MATERIJALIZAM, fiziološko pogled na svijet prema kome je materija primarna, a svijest i mišljenje sekundarni.

MATERIJALNA PROIZVODNOST, sposobnost dodatne jedinice ne-kog činitelja proizvodnje (zemlja, rad i kapital) da uveća vrijednost uku-pnog proizvoda za određeni iznos.

MATERIJALNA PROIZVODNJA, cjelokupna djelatnost ljudi na od-vajanju, mijenjanju i prilagođavanju materije svojim potrebama.

MATERIJALNA ULAGANJA, označava ulaganja (investicije) u trajne oblike imovine.

MATERIJALNI TROŠKOVI, vrijednost utrošenih predmeta rada i usluga u proizvodnji.

MEĐUNARODNA PLAĆANJA, sve financijske transakcije među ze-mljama po bilo kom osnovu. Najveći dio ovih plaćanja se obavlja preko ovlaštenih specijaliziranih banaka.

MEĐUSEKTORSKA (input-outputne) ANALIZA, suvremena metoda prikazivanja odnosa u proizvodnji koja istražuje međuzavisnost različi-tih sektora u gospodarstvu i prikazuje ih u obliku input-output tablice.

89

MELIORACIJE, sve agrotehničke mjere koje popravljaju fizička, kemij-ska i biološka svojstva zemljišta. Imamo hidromelioraciju i agromelio-raciju.

MENEDŽER, osoba koja radi u već stvorenom poduzeću sa zadatkom da osigura uspješno poslovanje i ostvari maksimalni profit poduzeća.

MENEDŽMENT, označava proces maksimalnog iskorištavanja i upo-trebe raspoloživih resursa. Menadžment označava i poslovodstvo po-duzeća.

MERKANTILIZAM, ekonomska doktrina i ekonomska politika iz pe-rioda od 15 do 18 stoljeća. Suština merkantilističkog shvaćanja je da je bogatstvo nacije sadržano u zlatu i plemenitim metalima koji su pretvo-reni u novac da se bogatstvo države (zemlje) može povećati prvenstveno razmjenom sa inozemstvom i to suficitom koji nastaje u toj razmjeni.

MEŠETAR, BROKER, osoba ili tvrtka koja kupuje i prodaje financijske instrumente za tuđi račun. Mešetar je agent koji radi za investitore i financijske institucije. Naknadu za svoj rad dobiva u obliku provizije na temelju vrijednosti transakcija koje zaključuje.

METOD, način istraživanja koji se primjenjuje u nekoj nauci, on je sa-stavni dio istraživačke djelatnosti.

METODA, skup utvrđenih postupaka kojima se na određen unaprijed dan način postiže odgovarajući cilj u naučnom ili praktičnom radu.

MIGRACIJA, trajnija promjena mjesta boravka stanovništva. Migracije su uzrokovane demografskim, ekonomskim, političkim i geografskim činiocima, i po pravilu stanovništvo seli u predjele sa povoljnim (bo-ljim) životnim uvjetima.

MIKROEKONOMIJA, područje ekonomije u kojima se analizira po-našanje gospodarstva kao cjeline s obzirom na outputne, dohodak, razi-nu cijena i nezaposlenost.

MILITARIZAM, ideologija i praksa koja se zasniva na prevlasti voj-ničke moći i vojničkog staleža u svim vidovima društveno političkog života.

90

MINIMALNI TROŠAK, najniži ostvareni trošak po jedinici proizvoda.

MISIJA TVRTKE, označava postojanja tvrtke. Misijom se definiraju područja interesa označava poduzetnika i poslovne pothvate.

MJENICA, vrijednosni papir propisana oblika koji sadrži obvezu ispla-te određene sume novca. Mjenica može biti vlastita (solo) ili trasirana (vučena). Vlastitom mjenicom se sam izdavač (trasant) obvezuje da će isplatiti navedenu sumu novca korisniku mjenice (remitentu). Trasira-na mjenica sadrži nalog koji njen izdavač (trasant) daje drugom licu (trasantu)da bezuvjetno u vrijeme dospijeća mjenice isplati trećem licu (remitentu) određenu sumu novca. Mjenica mora sadržavati određene bitne elemente da bi se mogla smatrati mjenicom. Dospjelost mjeni-ce se određuje: po viđenju (avista) određenog dana, određeno vrijeme, po viđenju, određeno vrijeme od izdavanja i dr. Prilikom izdavanja ne moraju se popuniti svi mjenični elementi. To je bjanko mjenica. Prije-nos mjenice na drugo pravno lice vrši se indosiranjem, a lice na koje se prenosi mjenica naziva se indosator. Akceptiranje mjenice je stavljanje potpisa na mjenicu od strane trasanta, čime on preuzima obvezu da pla-ti mjenični dug i postaje glavni mjenični dužnik. Obično trasant napiše riječ „preuzimam“ i potpiše se na prednjoj strani mjenice. Lice koje je mjenicu prihvatilo i time postalo glavni mjenični dužnik, zove se ak-ceptant. Aval je specijalna vrsta jamstva kod mjenice. Avalista mjenice u tekstu izjavljuje da garantira za ispunjavanje obveze nekog mjeničnog dužnika. Podnošenje mjenice na naplatu vrši se po pravilu na dva nači-na. Na akcept ili na isplatu. Po pravilu se isplaćuje cijeli mjenični dug, ali se može isplatiti djelomično ako nema sredstava na računu. To ja naj-lošija osobina mjeničnog plaćanja. Slijedi tužba imaoca mjenice prema trasatu, nadležnom sudu.

MJENIČNO JAMSTVO, obveza potpisnika ili ovaliste na mjenici da će mjenicu platiti u roku ukoliko glavni dužnik to ne uradi. Mjenično jam-stvo karakterizira solidarnost jamca, strogost i ekspeditivnost u pogledu naplate duga.

MJESNI SAMODOPRINOS, doprinos koga uvodi Skupština općine na osnovu odluke ili izjašnjavanja birača putem referenduma za određene aktivnosti i na određeno vrijeme.

91

MJESTO NASTAJANJA TROŠKOVA, radionice, pogoni i odjeljenja tj. sva ona mjesta gdje nastaju troškovi i gdje se posebno evidentiraju. Praćenje troškova po mjestu nastajanja za poduzeće je veoma važno, jer se na taj način troškovi lociraju, pa je moguće na vrijeme intervenirati ukoliko su na pojedinim mjestima nerealno visoki troškovi, s ciljem da ih se maksimalno snizi.

MJEŠOVITO TRGOVAČKO PODUZEĆE, trgovačko poduzeće koje se bavi prometom proizvoda više grana proizvodnje. Za razliku od mje-šovitog specijalizirano trgovačko poduzeće se bavi samo trgovinom određenog proizvoda.

MMF, Međunarodni Monetarni Fond.

MOĆ, je vjerojatnost da će pojedinac ili grupa uspjeti nametnuti i pro-vesti svoju volju čak i usprkos drugih ili usprkos otpora koji im se pruža.

MODEL MAKSIMIZACIJE RASTA, Marrisova menadžerska teorija poduzeća koja polazi od pretpostavke da poduzeća nastoje maksimi-zirati ukupan prihod od prodaje, uz osiguranje određenog prijeko po-trebnog profita.

MODEL, predstavlja jednostavni prikaz određenog stvarnog sustava. U poduzetništvu se modeli koriste za poslovne planove, predviđanja, pla-niranja, izrade scenarija i strategije razvoja poduzeća.

MONETA, označava svaku novčanicu.

MONETARISTI, ekonomisti koji vjeruju da djelovanja monetarne po-litike imaju jasni utjecaj na ekonomiju, a da djelovanja fiskalne politike to nemaju.

MONETARNA POLITIKA, dio ekonomske politike, predstavlja skup mjera koje poduzima država, odnosno centralna banka na području novca. Ovom mjerom se regulira izdavanje i opticaj novca, valutni i kursni paritet itd. Monetarna politika može biti inflacijska, deflacijska i stabilizacijska. Posredstvom nje se utječe na kretanje u čitavoj privredi zemlje.

92

MONETARNA POLITIKA OPĆENITO, poimanje vlade o tome kako treba regulirati novčanu masu radi unaprjeđivanja ekonomske politike za rast, zaposlenost, inflaciju i dr.

MONETARNI SUSTAV, skup propisa, pravila i običaja koji se odnose na pitanje novca.

MONOKULTURA, specijalizacija robnog proizvođača na proizvodnju jednog proizvoda ili grupe srodnih proizvoda.

MONOPOL, tržišna struktura u kojoj jedan prodavač prodaje proizvo-de kojemu nema bliskih supstituta.

MONOPOL OPĆENITO, udruženje, sporazum ili savez krupnih kapi-talista koji raspolažu velikim ili pretežnim djelom proizvoda određene proizvodne grane. Osnovni oblici monopola su: karteli, sindikati, tru-stovi i koncerni.

MONOPSON, situacija na tržištu kada se na strani ponude pojavljuje jedan kupac.

MORATORIJ, zakonsko odgađanje plaćanja dugova i to glavnice i ka-mate. Moratorij se uvodi bez suglasnosti povjerioca, pa čak i protiv nje-gove volje.

MOTIVACIJA, označava pojam koji proizlazi iz poriva, potrebe i težnje osoba. Teorije motivacije zasnivaju se na konceptu zadovoljenja ljudskih potreba jer one utječu na veći dio ljudske aktivnosti.

MREŽA BANKOMATA, sustav plaćanja koji vlasnici depozita u banci obično koriste kako bi podigli sredstva sa svog računa.

MRTVI KAPITAL, izvoz za novčana i materijalna sredstva koja su ne-iskorištena u procesu reprodukcije. To može biti novac bez opticaja, za-lihe materijala, poluproizvodi i gotovih proizvoda.

MULTILATERIZAM, odnos više država koji se regulira sporazumom o raznim pitanjima npr. plaćanju, trgovini, carinama i dr.

93

MULTINACIONALNA (transnacionalna) KORPORACIJA, je podu-zeće koje ima proizvodna i/ili druga osnovna sredstva u barem jednoj stranoj zemlji.

MULTIPLIKATOR, koeficijent koji pokazuje odnos dvaju zavisnih ve-ličina. To je zapravo broj koji pokazuje koliko se puta poveća ili smanju-je neka ekonomska veličina ako se poveća ili smanji ekonomska veličina o kojoj ona ovisi.

MULTIPLIKATOR POREZA, broj koji pokazuje koliko se puta pove-ćava ili smanjuje nacionalni dohodak ako se za određeni iznos smanji ili poveća porez.

94

N

NACIONALIZACIJA, oduzimanje sredstava za proizvodnju od privat-nih vlasnika uz naknadu il bez naknade. Nacionalizaciju vrši država i nacionalizirana sredstva prenosi u državno vlasništvo. U kapitalizmu nacionalizaciju vrši država kako bi osigurala kontrolu nad najvažnijim privrednim granama i novčanim institucijama i bankama.

NACIONALIZACIJA PODUZEĆA, preuzimanje komercijalnih podu-zeća i upravljanje njima od strane države. Financijski sektor često ima visok stupanj nacionalizacije. U Francuskoj, Italiji, Engleskoj, primjerice najveće komercijalne banke i osiguravajuća društva kontrolira država.

NACIONALIZAM, je skup ideja i vjerovanja povezan s velikom druš-tvenom skupinom kao što je nacija. Polazište nacionalizma su nacio-nalne slobode, vrijednosti i interesi, stoga nacionalizam ima veliku moć mobilizacije ljudi što posebno dolazi do izražaja u uspostavljanju vlasti-tih država.

NACIONALNI DOHODAK (narodni dohodak), novostvorena vri-jednost u toku godine jedne društvene zajednice, neke zemlje ili uže teritorijalne zajednice. Ili drukčije kazano, nacionalni dohodak je neto nacionalni proizvod umanjen za neizravne poslovne poreze, a jednak je plaća+kamata+renta+vlasnički dobici+profit. Veličina nacionalnog dohotka se utvrđuje tako da se od društvenog bruto proizvoda oduz-me vrijednost utrošenih sredstava i drugih reprodukcijskih materijala i amortizacija. To znači da je nacionalni dohodak razlika između vrijed-nosti ukupne društvene proizvodnje i vrijednosti utrošenih sredstava za proizvodnju.

NAČIN PROIZVODNJE, jedinstvo proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa nastalih u procesu proizvodnje materijalnih dobara. Čitav hi-

95

storijski razvoj se dijeli na pet načina proizvodnje: način proizvodnje u prvobitnoj zajednici, robovlasništvo, feudalizam, socijalizam i kapitali-zam.

NAGOVARANJE, mjere monetarne politike FED-a kojim FED koristi svoju moć uvjeravanja kako bi navelo financijske institucije da se pona-šaju prema javnim interesima.

NAJAM, LIZING, unajmljenje kapitalnih dobara ili opreme. Aranžman koji sklapaju proizvodna poduzeća kako bi izbjegle jednokratne troško-ve njegove kupovine. Lizing je naročito privlačan u slijedećim slučaje-vima: kad je korisnik lizinga iskoristio svoje kapitalne povlastice, kad korisnik najma nema gotovine za izravnu kupnju, i kad korisnik najma ne želi biti opterećen obvezama vlasništva.

NAJAM, uzimanje tuđih sredstava ili objekata u privremenu upotrebu uz određenu naknadu.

NAJAMNI RADNIK, lice koje prodaje svoju radnu snagu vlasniku sredstava za proizvodnju kao robu i za svoj rad prima najamninu. Naja-mnina je cijena radne snage. Najamnina može biti: naturalna, nominal-na tj. u novcu.

NAJAMNINA, cijena radne snage. Najamni radnik prodaje svoj radnu snagu kao robu, a plaću koju dobije za svoj rad naziva se najamnina. Drugi dio vrijednosti koju stvara radnik prisvaja kapitalista u vidu pro-fita.

NAREDBODAVNA EKONOMIJA, način ekonomskog organiziranja u kojemu ključne ekonomske funkcije, što, kako i za koga, uglavnom određuje državna administracija.

NARODNA BANKA, je banka ovlaštena za emitiranje novca, da putem kredita stvara kreditni potencijal banke i da banka sredstva emitira dru-gim bankama, privrednim, financijskim i drugim institucijama.

NATURALNA PRIVREDA, oblik proizvodnje u kojoj proizvode ne-posredno troši proizvođač koji ih je i proizveo. Znači proizvodi nisu namijenjeni tržištu i razmjeni.

96

NATURALNA PRIVREDA OPĆENITO, oblik proizvodnje u kojoj proizvode neposredno troši proizvođač koji ih proizvodi. U naturalnoj proizvodnji proizvodi nisu namijenjeni tržištu i razmjeni. Tek u kapita-lizmu robna proizvodnja postaje dominantan način proizvodnje, gdje se rabe proizvodi za tržište.

NEDOVRŠENA PROIZVODNJA, predstavlja predmete rada koji se nalaze u proizvodnom procesu. Ona je rezultat činjenice da se proces rada i proces proizvodnje ne poklapa. To su u agraru: tov stoke, proi-zvodnja pšenice, i dr.

NEELASTIČNA POTRAŽNJA, situacija u kojoj je cjenovna elastičnost potražnje ispod jedan što znači da je manja postotna promjena potraži-vane količine od postotne promjene cijene proizvoda.

NEGATIVNA KAMATA, svaka kamata koja je ispod realne, tržišne ka-mate (u inflacijskom periodi i glavnica može postati negativna ako nije zaštićena ugovornim odredbama).

NEKURENTNA ROBA, roba koja zbog svoje loše kvalitete, veće po-nude od tražnje ili izmijenjenim zahtjevima potrošnje ne može da se prodaju na tržištu.

NELOJALNA KONKURENCIJA, konkurentska borba nedopuštenim sredstvima da bi omeli plasman proizvoda drugih konkurenata.

NEOBVEZUJUĆA PONUDA, informativna ponuda koju prodavač robe upućuje kupcu i u kojoj navodi da je ponuda za njega neobvezu-juća.

NEPOSREDNI POREZI (direktni), porezi nametnuti izravno na po-jedince ili poduzeća, uključujući porez na dohodak, zarade od rada i profita.

NEPOSREDNI PROIZVOĐAČ, lice koje neposredno učestvuje u ma-terijalnoj proizvodnji tj. rezultat njegova rada je materijalno dobro.

NEPOSUĐENA BAZA, monetarna baza minus posuđene rezerve.

97

NEPOSUĐENE REZERVE, ukupne rezerve minus posuđene rezerve.

NEPOTPUNA KONKURENCIJA, tržišna struktura u kojoj je najma-nje jedan prodavač dovoljno velik da utječe na tržišnu cijenu, pa je kri-vulja potražnje negativnog nagiba, što odgovara svakoj vrsti nepotpune konkurencije-monopolu, oligopolu ili ograničenoj konkurenciji.

NERAVNOTEŽA PLATNE BILANCE, situacija u kojoj država ne može na određeno vrijeme obavljati tekuće međunarodne transakcije; višak ili manjak u platnoj bilanci neke države koje se ne može nastaviti u budućnosti.

NETO AGREGATNA POTROŠNJA, potrošnja jednaka autonomnoj potrošnji umanjenoj za porezni efekt obuzdavanja potrošnje, plus želje-ne autonomne investicije i plus autonomna javna potrošnja.

NETO AUTONOMNA POTROŠNJA OPĆENITO, autonomna po-trošnja umanjena za porezni efekt obuzdavanja potrošnje.

NETO GUBICI OD ZAJMOVA, neto smanjenja dohotka depozitne in-stitucije kada zajmoprimci ne otplate svoje zajmove.

NETO INVESTICIJA, bruto investicija umanjena za amortizaciju.

NETO IZVOZ, saldo izvoza i uvoza.

NETO NACIONALNI PROIZVOD, bruto nacionalni proizvod uma-njen za amortizaciju.

NETO VRIJEDNOST, u računovodstvu, ukupna aktiva manje ukupna pasiva.

NETO, iznos koji preostaje nakon što se od bruto iznosa oduzmu svi relevantni odbici. Neto prodaja, ukupna prodaja umanjena za iznos odobrenih popusta i iznose za vraćenu robu. Neto profit, bruto prihod umanjen za sve troškove (isplata za kamate, opće izdatke i poreze). Neto vrijednost, ukupna imovina (aktiva) umanjena za ukupne obveze (pa-siva). Poduzeće s negativnom neto vrijednosti tehnički je insolventno, iako i dalje može biti u stanju nastaviti poslovanje.

98

NETTO (čisto), označava onaj dio nečega koji ostaje poslije potrebnih odbitaka. Npr. neto-težina robe je težina čiste robe po odbitku amba-laže, neto-dobit je dobit po odbitku poreza, neto-proizvod (nacionalni dohodak), je dio proizvoda po odbitku utrošenih sredstava za proizvod-nju, itd.

NEVIDLJIVA RUKA, koncept koju je u ekonomiju uveo A.Smit 1776. godine, a prema kome pojedince u ostvarivanju vlastitih pojedinačnih interesa kao da vodi nevidljiva ruka kako bi ostvarili maksimalno druš-tveno bogatstvo- blagostanje, pa je gotovo svako uplitanje države u slo-bodnu konkurenciju štetno. Pod nevidljivom rukom misli se na slobod-no tržište ponude i potražnje.

NEVIDLJIVE INVESTICIJE, ulaganja iz nacionalnog dohotka i amor-tizacije u neprivredne investicije (djelatnosti) npr. izgradnja škola, bol-nica i dr.

NEZAPOSLENOST, stanje u kome su raspoloživi činitelji proizvodnje neiskorišteni ili stanje u kojem bi radnici radili prema postojećim plaća-ma, aktivno tražili posao ali ga ne mogu naći.

NOMENKLATURA, sustav označavanja imena unutar grupe i klase. Npr. proizvodi se klasificiraju prema namjeni (sredstva za rad, predmeti rada, predmeti potrošnje), pa se onda unutar klase grupiraju (npr. zgra-de, strojevi, osnovno stado) i dr.

NOMINALNA VRIJEDNOST, ili naslovna vrijednost je iznos na koji glasi neki vrijednosni papir (mjenicu, dionicu). Nominalna vrijednost je vrijednost napisana na instrumentu plaćanja, a realna vrijednost je ona vrijednost koja se može ostvariti na tržištu. Npr. certifikat, dionica i dr.

NOMINALNI KAMATNJAK, stopa razmjene između jedne novčane jedinice danas i jedne novčane jedinice nekog budućeg datuma.

NOMINALNI PRINOS, godišnji anuitetni kamatnjak podijeljen nomi-nalnom vrijednosti obveznice.

NORMA, tip, model, standard na osnovu koga se postavlja određeni

99

zahtjev. Norma izrade je utvrđena količina proizvoda koju radnik treba da izradi za jedinicu vremena, npr. 12 komada za jedan sat i dr. Norma vremena je utvrđeno vrijeme za koje radnik treba obaviti neki posao.

NORMATIV, propisana maksimalna količina materijala i vremena koja se može utrošiti u izradi nekog proizvoda. Razlika je neto i bruto nor-mativ. Postoji još tehnički i iskustveni normativ.

NORMATIV OPĆENITO, utvrđena količina elemenata proizvodnje koje je potrebno utrošiti da bi se proizvela jedinica nekog proizvoda.

NOSIOCI TROŠKOVA, pojedinačni proizvodi ili usluge ostvareni u proizvodnji. U poduzeću ima onoliko različitih nositelja troškova koliko ima različitih proizvoda.

NOVAC, sredstvo koje je općenito prihvaćeno u ekonomiji sa strane prodavača dobara i usluga kao plaćanje za dobra i usluge i sa strane vje-rovnika kao otplata duga.

NOVAC OPĆENITO, sve što služi kao sredstvo za razmjenu, odnosno što je prihvaćeno kao sredstvo plaćanja, ili novac je mjeritelj vrijednosti.

NOVČANA MASA, količina novca u opticaju u nekoj ekonomiji. U najjednostavnijem obliku to se odnosi samo na novčanice (obično se naziva M0) da bi se dalje širilo na M1, M2 i M3 (gotovina plus svi ban-kovni depoziti). Što je veći broj u slovo M, više je i (dugoročnijih) depo-zita uključeno u veličinu.

NOVČANA MASA OPĆENITO, obuhvaća gotov novac, novac u opti-caju, obaveze banke po viđenju i štedne uloge.

NOVČANA SREDSTVA U PROCESU NAPLATE, čekovi ili dru-gi oblici novčanih obveznica (mjenica) koje su pohranjene kod banke kako bi se dobio trenutni zajam ali koje su podređene ukidanju zajma ako ih izdavalac ne plati.

NOVČANA SREDSTVA, sredstva koja služe kao sredstva razmjene.

NOVČANI KREDIT, imovinsko pravni odnos u kome neka osoba (fi-

100

zička ili pravna) nastupa kao povjerilac i daje svoja sredstva nekoj dru-goj osobi (dužniku) na određeno vrijeme i uz određene uvjete.

NOVČANI NALOZI, prava na gotovinu koja se ponekad koriste u raz-mjeni za dobra i usluge.

NOVČANI TIJEK, iznos novca koji kola kroz poduzeće (ili kroz ruke pojedine osobe) u datom razdoblju. U slučaju poduzeća, novčani tok je zbroj njegovih novih zaduživanja i novca od eventualnih emisija dionica kao i primitaka novca od naplate potraživanja od kupca i amortizacije.

NOVČANI TIJEK OPĆENITO, označava protok uplata i isplata novca u poduzeću.

NOVČANICE, su certifikati, banknote, i papirni novac.

− Certifikati su potvrde o deponiranju puno vrjednijeg novca (zlatni-ka).

− Banknote, izdaju ovlaštene banke i obvezuju se da će donosiocu ban-knote isplatiti novčani iznos.

NUŽNA DOBRA, dobra kojima se zadovoljavaju temeljne potrebe i kojima je dohodovna elastičnost potražnje veća od nule (superiorna do-bra).

101

O

OBEĆANJE ZAJMA, obećanje banke da će dati zajam, do određene maksimalne granice, u danom razdoblju po unaprijed utvrđenim ka-matnim uvjetima.

OBIČNA DIONICA, certifikat dijela vlasništva u poduzeću koji daje pravo vlasniku na određena prava glasa i prava sudjelovanja u dobiti poduzeća.

OBLICI VRIJEDNOSTI, način ispoljavanja robne vrijednosti u proce-su razmjene. Vrijednost robe se ispoljava jedino kao prometna vrijed-nost tj. kao kvantitativni odnos u kome se upotrebna vrijednost jedne robe zamjenjuje za upotrebnu vrijednost druge robe.

OBNOVLJIVI RESURSI, resursi čije se usluge redovito obnavljaju i ako se prikladno gospodari, mogu stalno davati korisne usluge (poljo-privredno zemljište i dr.)

OBRAČUNSKA KALKULACIJA, (naknadna kalkulacija po stvarnim troškovima), kalkulacija koja se pravi kad je proizvodnja završena i kada su utvrđeni svi troškovi proizvodnje.

OBRAČUNSKA SITUACIJA (konačna), situacija koju izvođač rado-va ispostavlja investitoru poslije završetka svih radova i nakon prijema objekta.

OBRAČUNSKA VALUTA, valuta u kojoj se registriraju i obračunava-ju robe i financijske transakcije između država. To obično nije valuta ugovornih zemalja, najčešće je to dolar SAD. Obračunska valuta je po-sljedica monetarne nestabilnosti i najčešće se upotrebljava u razmijeni zemalja sa nekonvertibilnim valutama.

OBROČNI KREDIT, zajam koji se otplaćuje u redovitim, jednakim

102

obrocima kroz utvrđeno razdoblje. Takvi se krediti najčešće koriste za financiranje kupnje robe široke potrošnje, ali ponekad i za financiranje trgovine.

OBRT KAPITALA, kružno kretanje kapitala kad on prolazi kroz fazu proizvodnje i fazu prometa. Ako je broj obrta u tijeku godine dva puta, a u drugom poduzeću četiri puta, pod pretpostavkom da je kamatna stopa ista (nepromijenjena) onda će se ostvariti profit dva puta veći u poduzeću gdje je obrt kapitala četiri puta u tijeku godine.

OBRT, označava pravno organizacijski oblik malog poduzetništva, gdje se proizvodnja obavlja na zanatski način, ili primjenom jednostavne tehnologije.

OBRTNA SREDSTVA, sva ona sredstva koja se u toku proizvodnog procesa u cijelosti utroše, i cjelokupnu svoju vrijednost prenose na gotov proizvod. To su sirovine, gorivo, pomoćni materijal i dr. Obrtna sredstva se javljaju prvo u vidu novca pa se kupovinom pretvore u robu. Roba se u proizvodnji prerađuje u gotove proizvode, koji se opet prodajom pretvaraju u novac.

OBRTNIK, označava osobu koja je vlasnik obrta.

OBVEZNE REZERVE, vrijednost rezervi koje depozitna institucija mora držati u obliku gotovine u trezoru ili na računu rezervi kod FED-a; obvezne rezerve predstavljaju određeni postotak ukupnih depozita.

OBVEZNICA BEZ ANUITETA, vrijednosnice kod kojih se isplaćuju kamate u obliku dogovorenog porasta cijene, umjesto uobičajenog na-čina kuponskih otplata.

OBVEZNICA, instrument koji donosi kamatu, a emitiraju ga vlade, poduzeća i neke druge organizacije te ga prodaju investitorima radi pri-kupljanja kapitala. Obveznice se mogu mnogo puta kupiti i prodati na sekundarnom tržištu prije konačnog iskupa.

OBVEZNICE OSIGURANE POREZOM, obveznice manjih jedinica uprave (grada, općine) koje su osigurane poreznom snagom jedinica uprave koje su izdale te obveznice.

103

OBVEZNICE OSIGURANE PRIHODOM, obveznice gradova (opći-na) koje su osigurane prihodima projekta koji se financira prodajom tih obveznica.

OBVEZNICE, vrste vrijednosnih papira, vjerovnički papir koji se iz-daje kao protuvrijednost za primljeni zajam. Obveznice najčešće izdaje država i banka.

ODLUČIVANJE, označava proces u kojemu se ispituju moguća rješenja i donose odluke. Kvalitetne odluke obično se donose uz pomoć infor-macijske tehnologije (računala i programi za odlučivanje).

ODRŽIVI RAZVITAK, razvitak koji zadovoljava potrebe sadašnjeg vremena bez ugrožavanja mogućnosti budućih naraštaja da zadovolje svoje vlastite potrebe. U suštini održivi razvitak je postupak promjene u kojem su iskorištavanje resursa, usmjeravanje ulaganja, orijentacija teh-nološkog razvitka i institucijske promjene harmonično usmjerene tako da sadašnji i budući potencijali ispune čovjekove potrebe i želje.

ODUMIRANJE DRŽAVE, proces prenošenja funkcija države na nad-ležnosti lokalnih društveno političkih zajednica, gospodarskih subjeka-ta ili zaposlenika.

OGRANIČENA KONKURENCIJA, tržišna struktura u kojoj veliki broj prodavača nudi diferenciran proizvod, pa mogu utjecati na cijenu proizvoda.

OGRANIČENA ODGOVORNOST, ograničenje vlasnikova gubitka u poslovanju na iznos kapitala koji je vlasnik unio u poduzeće.

OLIGARHIJA, oblik vladavine gdje mala grupa prigrabi vlast i koristi je u vlastitom interesu.

OLIGOPOL, tržišna struktura s malim brojem prodavača proizvoda koji se lako mogu međusobno supstituirati i koji imaju veliku unakrsnu elastičnost potražnje.

OLIGOPSON, tržišna situacija u kojoj nekoliko kupaca vlada tržištem određene robe. Svaki od njih na tržištu može izazvati određene poslje-dice ako sam poduzme odgovarajuće korake ili radnje.

104

OPCIJE, financijski ugovori koji imatelju garantiraju pravo na kupnju i /ili prodaju određenih vrijednosnica ili dobara u određenim količinama po određenim cijenama i u određenom vremenu.

OPĆENITO PRIHVAĆENA RAČUNOVODSTVENA NAČELA, mreža načina, načela i postupaka koje je razvila računovodstvena prak-sa za realiziranje i davanje financijskih informacija, i financijskih izvje-štaja.

OPĆI TROŠKOVI (režijski troškovi), zajednički troškovi za više pro-izvoda. Oni se ne mogu uopće podijeliti ili ih je teško rasporediti pre-ma proizvodima na koje se odnose. To su zarade poslovođa, radionice, upravno osoblje, kancelarijski materijal. Zato se svi troškovi na proizvo-de dijele prema nekom ključu, vodeći računa da se jače opterete doho-dovniji proizvodi (proizvodnje).

OPERACIJA OTVORENOG TRŽIŠTA, instrument monetarne politi-ke kojom središnja banka kupujući i prodajući vrijednosne papire, utje-če na rezerve banke, ponudu novca i kamatne stope.

OPORTUNITETNI TROŠAK, ono što investitor gubi zato što nije ulo-žio novac u imovinu s najvišim prinosom koji im je bio dostupan. Ili, to je maksimalni iznos profita koji bi se mogao ostvariti da su faktori proizvodnje iskorišteni za druge namjene.

OPORTUNITETNI TROŠAK OPĆENITO, iznos jednog dobra kojeg se treba odreći da bi se dobilo više drugog, odnosno vrijednost napušte-ne mogućnosti.

OPREMA, obuhvaća strojeve, alat, uređaje, instrumente, instalacije i namještaj u nekom poduzeću.

OPTIMALNI KAPACITET BANKE, veličina banke uz koju se postižu minimalni dugoročni prosječni troškovi banke.

OPTIMALNI KAPACITET, najbolji, najpovoljniji stupanj korištenja proizvodnih mogućnosti poduzeća. To je kapacitet koji omogućava pro-izvodnju sa najnižim troškovima. Optimalni kapacitet ne mora uvijek biti jednak najvećem stupnju korištenja proizvodnih mogućnosti, jer je

105

vrlo često dostizanje maksimalnog kapaciteta jako skupo i često puta neekonomično.

ORGANIZACIJA PODUZETNIŠTVA, označava pravni oblik poslo-vanja poduzetništva. Razlikujemo obrt, odnosno obrtničko poslovanje i trgovačka društva (poduzeća). Trgovačka društva mogu biti društva ka-pitala i društva osoba. Društva kapitala su dioničko društvo i društvo sa ograničenom odgovornosti. Društva osoba su javno trgovačko društvo i komanditno društvo.

ORGANIZACIJA, povezivanje ljudi, sredstava i metoda rada u skladnu cjelinu sa ciljem da se ostvare određeni zadaci.

ORGANIZACIJSKA KULTURA, označava sustav vrijednosti, normi i običaja koji su specifični za neku organizaciju.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, označava sustav veza i odnosa u organizaciji. Organizacijska struktura oblikuje se prema strategiji tvrtke i sustavu rukovođenja i upravljanja.

ORGANSKI SASTAV KAPITALA, odnos postojanog i promjenjivog kapitala. On je uvijek određen tehničkim sastavom kapitala. Tehnički sastav kapitala je odnos količine sredstava za proizvodnju (postojanog kapitala) i živoga rada-radne snage (promjenjivog kapitala).

OROČAVANJE SREDSTAVA, ustupanje prava korištenja sredstava bankama za određeni period (duži od tri mjeseca). Time se dugoročno jačaju bankarska sredstva i povećava mogućnost investiranja.

ORUĐA ZA RAD, predmeti kojima čovjek djeluje na predmete rada i izaziva odgovarajuće promjene. To su npr. strojevi, alati, uređaji i dr.

OSIGURANJE, pravni odnos između osiguranika i osiguratelja. Pisme-ni ugovor koji se zaključuje između njih zove se polica. Osiguravajuće kuće sklapaju međusobne ugovore, o reosiguranju kojim se obvezuju da svi učestvuju u eventualnoj naknadi štete.

OSNOVNA DJELATNOST, je djelatnost poduzeća kojom se ostvaruje u procesu proizvodnje najveći ukupan prihod poduzeća.

106

OSNOVNA ORGANIZACIJA UDRUŽENOG RADA-OOUR, dio radne organizacije koji predstavlja cjelinu, čiji se rezultati rada mogu predvidjeti kao vrijednost na tržištu ili u radnoj organizaciji i koji se tako organizira da se u njemu dohodak formira i raspodjeljuje.

OSNOVNA SREDSTVA, dio poslovnih sredstava poduzeća koja se ne utroše u jednom proizvodnom ciklusu (prenose) i imaju veliku pojedi-načnu vrijednost. Osnovna sredstva se dijele na: zemljište građevinske objekte, oruđa za rad dugogodišnji zasadi, osnovno stado patenti-licen-ce i druga prava.

OSOBNI DOHODAK, dohodak koje stvarno prima kućanstvo; nacio-nalni dohodak uvećan za transferna plaćanja, a umanjen za poreze na dohodak korporacije, neraspoređene profite i doprinose socijalnom osi-guranju.

OSOBNI DOHODAK OPĆENITO, mjera dohotka prije nego što su odbijeni porezi. Točnije on je jednak raspoloživom dohotku uvećanom za neto poreze.

OTKUP, specifični vid kupovine poljoprivrednih proizvoda. Vrše ga poljoprivredne zadruge, poduzeća za preradu poljoprivrednih proizvo-da.

OTPIS, knjigovodstveno-tehnički postupak kojim se izražava smanje-nje imovine. Otpis se vrši direktnom i indirektnom metodom. Direktna metoda je onda kada se provedenim knjiženjem smanjuje aktiva. Indi-rektna je onda kada se knjiženjem povećava pasiva, a vrijednost aktive ostaje neizmijenjena. Kod nas se najčešće primjenjuje indirektna meto-da.

OTPISIVANJE, jedna vrsta knjigovodstveno-tehničke operacije kojom se smanjuje vrijednost nekog osnovnog sredstva ili potraživanja (otpis potraživanja koje je postalo nenaplativo u cijelosti ili djelomično).

OTPLATA, iznos novca kojim se djelomično otplaćuje dug. Otplata skupa sa kamatama daje anuitet. Dug se može otplaćivati u jednakim ili nejednakim ratama (otplatama).

107

− Ako su otplate jednake onda su anuiteti nejednaki i neprekidno se smanjuju.

− Ako su anuiteti jednaki onda su otplate nejednake i neprekidno se povećavaju.

U praksi se najčešće koriste otplate duga jednakim anuitetima tj. nejed-nakim otplatama.

OTPREMNICA, nalog za otpremu robe koju izdaje prodajna služba poduzeća.Otpremnica se dostavlja skladištu i skladištar na osnovu nje otprema kupcu robu. Nakon izvršene otpreme robe skladištar vraća ot-premnicu prodajnoj službi s potvrdom o izvršenoj isporuci.

OTPREMNICA OPĆENITO, robni dokument koji prati robu pri nje-noj otpremi iz skladišta.

OŽIVLJAVANJE, faze privrednog ciklusa. Oživljavanje se javlja poslije depresije tako što raste potrošnja sirovina, opreme, radne snage i dr. Faza oživljavanja postupno ulazi u fazu poleta.

108

P

PARADOKS ŠTEDLJIVOSTI, shvaćanje kenzijanske škole da je u uvjetima nezaposlenosti štednja štetna. Povećanje štednje može voditi manjoj štednji i investicijama (veća štednja, a manja potrošnja može vo-diti manjoj agregatnoj tražnji). Ako postoji slobodni kapaciteti i neza-poslenost, onda ne treba štediti jer ta štednja smanjuje potražnju, a onda i proizvodnju koja i onako nije u punom zamahu.

PARAZITIZAM, posvajanje plodova tuđeg rada od strane pojedinca i grupa koje ne obavljaju nikakav posao.

PARITET MONETARNI (valutni novčani), utvrđen odnos između dviju valuta.

PARTICIPACIJA, učešće, udio s kojim korisnik kredita učestvuje u ukupnim investicijama. Visinu učešća određuje davalac kredita.

PARTNERSKO PODUZEĆE, poduzeće kome su vlasnici isti i koji ga vode, a mogu biti dvije ili više osoba (partnera).

PARTNERSTVO, udruženje dviju ili više osoba radi obavljanja posla koji nije korporativnog oblika i ne uživa ograničenu odgovornost.

PASIVA PODUZEĆA, obveze poduzeća. Poduzeće raspolaže s različi-tom vrstom imovine. Pasiva pokazuje iz kojih je izvora sredstava nabav-ljena imovina poduzeća. Pasiva je uvijek jednaka aktivi poduzeća.

PASIVA, skup svih dugovanja. U knjigovodstvenu pasivu predstavlja desnu stranu bilance tj. izvori sredstava. Pasivan bilančna (platni, trgo-vinski, itd.) je onda kad su dugovanja veća od potraživanja.

PASIVA-OBVEZE, koju treba otplatiti na neki datum u budućnosti.

109

PATENT, isključivo pravo korištenja nekog pronalaska. On se stiče na zakonom propisani način. Patent traje određeno vrijeme u kome kori-snik patenta može pronalazak koristiti kako sam želi ili ga ustupiti ne-kome potpuno ili djelomično.

PAUPERI, najsiromašniji sloj stanovništva.

PAUŠAL PROSJEČAN, ukupan ili globalno određen iznos koji se plaća umjesto pojedinačnog iznosa.

PENALI, vrste kazne zbog kršenja ugovora.

PERSONALNA UNIJA, osobna povezanost banaka i industrijalaca koji predstavljaju kompaktnu grupu.

PHILLIPSOVA KRIVA, pokazuje odnos između stope inflacije i stope nezaposlenosti i činjenice da se ona kreće u suprotnom pravcu.

PLAĆA, iznos novca kao naknada za određeni rad.

PLAĆANJE AKREDITIVOM, instrument plaćanja kojim se danas obavlja najveći dio plaćanja robe u vanjskoj trgovini kod izvoza i uvoza robe. Kupac robe stavlja odgovarajućoj banci na raspolaganje iznos nov-ca u protuvrijednosti kupljene robe, da bi ga ova isplatila prodavcu, uz određene uvjete predviđene u akreditivu (predočenjem potrebnih doku-menata). Akreditiv može biti nostro i loro. Kad domaća banka otvara akreditiv kod banke u inozemstvu, to je nostro akreditiv (nostro=naš), a kada ga inozemna banka otvara kod domaće banke , to je loro akreditiv (loro=njihov). U praksi se najčešće koristi dokumentarni ili robni akre-ditiv. Ovaj akreditiv štiti interese i prodavca i kupca. Interesi kupca za-štićeni su na taj način što će plaćanjem robnim akreditivom dobiti točno određenu robu, iako je prije neće vidjeti. Prodavač je pak siguran da će dobiti iznos protuvrijednosti robe jer roba neće biti predana kupcu prije već što ispuni sve formalnosti plaćanja predviđene ugovorom. Opozivi akreditiv, kupac može uvijek opozivati. Ovaj akreditiv ne pru-ža prodavcu garanciju da će naplatiti vrijednost robe kada banci preda odgovarajuće dokumente. Neopozivi akreditiv koji se najčešće primjenjuje u praksi, daje dovoljnu

110

garanciju prodavcu jer ga kupac ne može opozvati bez pristanka pro-davca robe. Potvrđeni akreditiv banka potvrđuje i preuzima garanciju za kupca. Prodavač robe ima pravo da od banke traži naplatu tj. nadoknadu štete, ako mu ona poslije ispunjenja uvjeta u akreditivu ne isplati protuvrijed-nost. Prenosivi akreditiv kada se suugovarači dogovore da se akreditiv može u cijelosti ili djelomično prenijeti na jednu ili više osoba (treće lice). Akceptirani dokumentarni akreditiv primjenjuje se najčešće kod uvo-znih poslova. Akreditiv se stvara preko banke korespondenta u proda-vateljevoj zemlji. Inozemna banka daje prodavatelju izjavu da će akcep-tirati mjenicu ukoliko se na vrijeme prezentiraju dokumenti navedeni u uvjetima akreditiva.

PLAĆANJE, izmirenje novčanih obveza. Plaćanja se obavljaju gotovin-skim i bezgotovinskim sredstvima.

PLAFONIRANA CIJENA (maksimalna cijena), najviše cijene po koji-ma prodavači smiju prodavati svoje proizvode.

PLANIRANJE, skup radnji koje se obavljaju prije nego se priđe bilo kojoj djelatnosti ili proizvodnji.

PLANIRANJE OPĆENITO, utvrđivanje ciljeva i zadataka i predviđa-nje mjera i akcija koje će omogućiti stvaranje poslovnih ciljeva.

PLANOVI DRUŠTVENI, dokumenti koji sadrže planiranje zadataka. Njih donose država, županija, općina i dr.

PLANOVI PERSPEKTIVNI, višegodišnji planovi razvoja poduzeća, privredne grane ili cjelokupne privreda. Njima se utvrđuju osnovni pravci i ciljevi razvoja u razdoblju od pet godina.

PLANOVI SAMOSTALNI, donose ih poduzeća samostalno. Najvažniji planovi u poduzeću su: financijski plan, plan investicija, plan proizvod-nje, plan radne snage i plan prodaje.

PLANSKE PROPORCIJE, planom predviđeni razmjeri nacionalne pri-vrede. Izražavaju se brojevima, postocima ili indeksima.

111

PLASMAN, znači prodaju robe ili vrijednosnih papira i ulaganja novca u neki poslovni poduhvati.

PLATNA BILANCA, zapis svih transakcija između kućanstava, podu-zeća i vlade neke države i ostatka svijeta.

PLATNI NALOG, pismena uplatnica nekoj fizičkoj ili pravnoj osobi da isplati određenu sumu novca na teret izdavatelja naloga. To može biti ček, poštanske uplatnice, virmanski nalog itd.

PLATNI PROMET, u višem smislu riječi predstavlja sva plaćanja koja se obavljaju po bilo kom osnovu. Razlikuje se unutrašnji i međunarod-ni platni promet, gotovinski i bezgotovinski i bankarski platni promet. Bankarski platni promet se obavlja podsredstvom banke bez obzira dali se obavlja gotovinskim ili bezgotovinskim plaćanjem.

PLATNI SPORAZUM, sporazum dviju (ili više) zemalja o načinu me-đusobnih plaćanja obveza.

PLIVAJUĆA STOPA, kamatna stopa koja se mijenja u skladu s troško-vima sredstava.

PLIVAJUĆI (fluktuirajući) KURS, kurs valute koji se uspostavlja na de-viznom tržištu bez intervencije monetarne vlasti. Pod djelovanjem po-nude i tražnje na deviznom tržištu kurs plivajuće valute raste ili pada. U suvremenoj monetarnoj praksi plivajući kurs se izuzetno primjenjuje po pravilu samo u monetarnoj krizi i obično predstavlja uvid u promjenu pariteta valute. Tada centralna banka prestaje da intervenira na devi-znom tržištu, sačeka se smirivanje kursa na određenom nivou i onda vlada utvrđuje novi paritet.

PLODORED, način iskorištavanja oranica, pri čemu se u nizu godina smjenjuju kulture određenim redoslijedom. Razlikujemo plodosmjenu i poljosmjenu.

PODJELA RADA, orijentacija proizvođača na proizvodnju pojedinih proizvoda ili grupa proizvoda, odnosno orijentacija pojedinaca ili gru-pa na obavljanje određenih poslova. Pojedincima određeni rad postaje

112

životno zanimanje. Opća podjela rada dijeli proizvodnju na privredne djelatnosti kao što su industrija, poljoprivreda, trgovina i dr. Posebna podjela rada je podjela u okviru privredne djelatnosti na grane. Poljo-privreda se dijeli npr. na ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo i dr.

PODUZEĆE, samostalna organizacija radnih ljudi koja se pomoću sredstava (društvenih i osobnih) za proizvodnju bave proizvodnjom i preradom roba i usluga. Osnovna obilježja poduzeća su: samostalnost u poslovima,odlučivanju i izlasku na tržište. Bave se proizvodnom dje-latnošću i ima obavezu da zadovolji određene društvene potrebe prema svojoj registriranoj djelatnosti.

PODUZETNIČKA DOBIT, dio profita koji preostaje kapitalisti (po-duzetniku) poslije izmirenja kamata za pozajmljeni kapital i troškova poslovanja sa plaćenim obavezama poreza prema državnim i drugim institucijama. Poduzetnička dobit zavisi od veličine profitne i kamatne stope za ponuđeni kapital, ili angažirani kapital u procesu proizvodnje.

PODUZETNIČKA IDEJA, označava zamisao o ponudi konkretnih materijalnih proizvoda ili usluga u skladu sa potrebama kupaca radi stvaranja dobiti.

PODUZETNIČKA ORGANIZACIJA, jest oblik poduzetništva, najče-šće trgovačko društvo koje posluje sa poduzetničkom filozofijom koju ostvaruje poduzetnik. Karakteristike poduzetničke organizacije su ino-vatorstvo, kreativnost i brzina.

PODUZETNIČKA VJEŠTINA, označava skup vještina koje su nužne za uspješno poduzetništvo.

PODUZETNIČKI MENEDŽMENT, označava menedžment koji je usmjeren na razvojne strategije i uvođenje inovacija i promjena u orga-nizaciji.

PODUZETNIČKI PLAN, predstavlja detaljnu procjenu i razradu po-duzetničkog pothvata. Poduzetnički plan sadrži proizvode i usluge koji se prodaju, potrebna financijska sredstva, marketing metode, organiza-cija rada, potrebne radnike, sustav upravljanja i rukovođenja.

113

PODUZETNIČKI TIM, označava rukovodstvo u poduzetnički vođe-noj tvrtki sa poduzetnikom.

PODUZETNIČKO DRUŠTVO, predstavlja takvo društvo koje karak-terizira veliki broj inovativnih, kreativnih i poduzetnih osoba koje žele započeti vlastito poduzetništvo.

PODUZETNIK, osoba koja odlučuje kakav će oblik dati novčanom ka-pitalu i prema tome kako će proizvoditi poduzeće u budućnosti.

PODUZETNIŠTVO, predstavlja ukupnost poduzetnikovih znanja, vje-ština i sposobnosti za uspješno vođenje poslova.

POGON, dio poduzeća koji ima određenu djelatnost, tehnički ili po-slovni poseban zadatak a koji se može potpuno izdvojeno tretirati i u kom se može samostalno izvoditi proizvodnja.

POGON OPĆENITO, dio poduzeća u kome se obavlja dio tehnološkog procesa. Često su povezani sa drugim pogonima u proizvodnu cjelinu-poduzeće.

POGONSKA REŽIJA, dio općih troškova koji se odnose na proizvod-nju više proizvoda, a nastaju u proizvodnim pogonima. To su zarade poslovođa, administracija uprave, materijali za čišćenje. Pogonska režija se naziva još općim troškovima izrade.

POJAM LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI, likvidnost poduzeća ili tržišta je stanje koje obiluje likvidnim sredstvima, to jest, sredstva što se brzo mogu pretvoriti u gotovinu. Na takvom je tržištu lako kupovati i prodavati.Solventnost je stanje poduzeća koje imovina (aktiva) vrijedi više od obveza (pasive). Solventnost nije dovoljna za osiguranje finan-cijskog zdravlja poduzeća. Jednako je važna kao i likvidnost. Omjer sol-ventnosti banke je omjer između njezinog vlastitog kapitala i depozita koji su u nju uložili klijenti.

POJAM PODUZEĆA, osnovna proizvodna jedinica u gospodarstvu koja unajmljuje rad i kupuje druge inpute radi proizvodnje i prodaje do-bara, te ostvaruje takvog prihoda kojim podmiruje troškove i ostvaruje profit.

114

POJAM POTROŠNJE, uporaba dobara radi zadovoljavanja individual-nih i zajedničkih potreba.

POJEDINAČNA PROIZVODNJA, izrade pojedinih proizvoda koji se svaki put razlikuju od ostalih.

POLET, faza u kapitalističkom privrednom ciklusu. Nastaje iz faze oživ-ljavanja, a završava krizom.

POLICA OSIGURANJA, ugovor o osiguranju koji zaključuju osigura-nik i osiguratelj.

POLITIČKA EKONOMIJA, nauka koja proučava i aktivira opće zako-nitosti i oblike njihovog ispoljavanja u određenom načinu proizvodnje. Ona izučava društveni aspekt materijalne proizvodnje i aktivira zakoni-tosti postanka, razvitka i propadanja određene društveno-ekonomske formacije.

POLITIKA DOHOTKA, politika koju provodi vlada (od sugeriranja do zakonskih kontrola) pokušavajući izravno ograničiti promjene plaća i cijena radi suzbijanja inflacije.

POLITIKA EKONOMSKOG KAMATNJAKA, uvjeti pod kojima FED odobrava zajmove depozitnim institucijama.

POLITIKA EKSPANZIJE NOVCA, politika povećanja ponude novca od strane centralne banke radi smanjenja kamatnjaka. Svrha je takve politike povećati investicije i rast bruto nacionalnog dohotka.

POLUPROIZVOD (polufabrikat), proizvod rada obrađen u više pro-izvodnih faza, ali još nije potpuno završen i mora proći kroz jednu ili više tehnoloških faza. Kod nedovršene proizvodnje proizvodni proces još traje.

POLJOPRIVREDA, djelatnost ljudi u proizvodnji sirovina biljnog i ži-votinjskog podrijetla. Ona se dijeli na više grana: ratarstvo (proizvodnja žitarica, krmnog bilja i dr.), stočarstvo (uzgoj i tov stoke, svinja, ovaca, goveda i dr.), voćarstvo (uzgoj različitih vrsta voća), vinogradarstvo i dr.

115

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI, su proizvodi bilinogojstva, stočar-stva i ribarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade.

POLJOPRIVREDNIK, je fizička osoba na poljoprivrednom gospodar-stvu koja se bavi poljoprivredom, te posjeduje znanja o poljoprivredi.

POLJOPRIVREDNO DOBRO, poduzeće ili pogon koji se bavi poljo-privrednom proizvodnjom. Poljoprivredno dobro se bavi samo poljo-privrednom proizvodnjom, žitarica, uzgojem stoke, proizvodnjom voća i dr.

POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO, jest proizvodno-gospodar-ska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko druš-tvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

PONDERISANA ARTIMETIČKA SREDINA (vagana), aritmetička sredina koja se izračunava ako pojedine vrijednosti obilježja imaju razli-čitu frekvenciju. Da bi se dao odgovarajući značaj svakoj vrijednosti po-trebno je ponderirati (vagati) svaku vrijednost odgovarajućim brojem (ponderom). Npr. dobiven je prinos od 30 mtc/ha sa površine od 250 ha, a 60 mtc/ha sa površine od 50 ha. Želimo li izračunati prosječni prinos moramo prinose od 30 mtc/ha i 60 mtc/ha pomnožiti sa odgovarajućom ponderom (250 i 50) jer oni nemaju istu vrijednost prosječan prinos.

PONUDA PROIZVOĐAČA, količina dobara koju su proizvođači volj-ni isporučiti na određenom tržištu u određenom razdoblju, pri različi-tim cijenama.

PONUDA, izjava nekog pojedinca kojom se predlaže zaključenje ne-kog ugovora (o kupoprodaji izvođenje radova). Može sadržavati sve one elemente koje mora sadržavati i ugovor koji se predlaže. Ponuda mora sadržavati i rok u kome vrijedi.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST, označava vrstu poreza koja se plaća na krajnju potrošnju proizvoda i usluga.

116

POREZ NA DOHODAK, visina poreza koju plaća poslodavac i obrtnik na ostvareni dohodak.

POREZ, prisilna davanja bez ikakve protučinidbe , dio dohotka ili imo-vine koja se daje državi za pokriće opći troškova i realizacije ciljeva eko-nomske politike.

POREZNA DOBIT, označava porez na rad pravnih osoba. Porez na do-bit nastaje kao razlika prihoda i troškova.

POSLOVNA BANKA, depozitna institucija koja je relevantno neo-graničena u mogućnosti da daje zajmove ekonomiji i kojoj je zakonski omogućeno da otvara čekovne račune.

POSLOVNA BANKA OPĆENITO, poslovna organizacija koja pruža-jući usluge ulagačima i pozajmljivačima, nastoje ostvariti profit dioniča-rima, a stvara (depozitni) novac pozajmljivanjem stanovništvu i podu-zećima višak primljenih depozita iznad propisanih rezervi.

POSLOVNA SPOSOBNOST, sposobnost ekonomskog subjekta da preuzme i izvršava određene obveze i prava.

POSLOVNE KNJIGE, dokumenti koje vode poduzeća i u kojima se knjiže poslovne promjene po sistemu dvojnog knjigovodstva. Sve pro-izvodne organizacije moraju voditi poslovne knjige i one imaju značaj javne isprave. Poslovne knjige se dijele na osnovne i pomoćne. Osnovne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga. Pomoćne poslovne knjige obuhvaćaju sve one knjige koje raščlanjuje zbirne podatke sintetičkih računa glavne knjige. Poslovne knjige mogu biti uvezane ili u karticama.

POSLOVNI FOND, obuhvaća osnovna, obrtna i sredstva amortizacije, a cilj mu je da omogući radnoj organizaciji da ispunjava svoje proizvod-ne zadatke.

POSLOVNO UDRUŽENJE, organizacija više poduzeća koja se udru-žuju radi suradnje i ostvarenja zajedničkih interesa. To je fazna integra-cija. Poslovno udruženje ima za cilj da poveže rad srodnih poduzeća, da uskladi njihov razvoj i da pomogne u rješavanju organizacijskih, tehnič-kih i drugih problema.

117

POSUĐENE REZERVE BANKE, rezerve koje depozitna institucija po-suđuje od FED-a uz eskontni kamatnjak.

POTPUNA KONKURENCIJA, tržišna struktura u kojoj veliki broj prodavača nudi homogen proizvod pa nijedan ne može utjecati na cije-nu i susreću se s vodoravnom krivuljom potražnje.

POTRAŽIVANJA DUBIOZA (sumnjiva), nesigurna potraživanja za koje je prodavalac ustanovio da nije siguran da će ih ostvariti. Sum-nja može nastati iz razloga zato što dužnik nije u mogućnosti da ispuni svoje obveze, ili što osporava tražbinu vjerovnika. U knjigovodstvu se vode na posebnim računima i kad se definitivno utvrdi da su nenaplati-vi onda se otpisuju u knjigama.

POTRAŽIVANJE (tražbina), prava povjerioca da od nekog lica zahtje-va određenu činidbu (isporuka robe, plaćanje i dr.). Tražbina za povjeri-oca je obveza za dužnika. Tražbina se zasniva na pravnom poslu, protu-pravnom postupku nekog lica i na odredbi zakona. Potraživanje se gasi isplatom, prebijanjem dugova, zastarijevanjem i dr.

POTRAŽNJA, količina dobara koja su kupci spremni nabaviti na odre-đenom tržištu u određenom razdoblju, pri različitim cijenama.

POTREBAN PROIZVOD, količina materijalnih dobara koja je potreb-na da bi se reproducirala radna snaga proizvođača. Razlika između uku-pnog proizvoda i potrebnog proizvoda je višak proizvoda.

POTREBNA, osjećaj čovjeka da mu nešto nedostaje i želi da otkloni taj nedostatak. Sve potrebe se dijele na osnovne ili materijalne i na duhovne ili kulturne (nematerijalne).

POTREBNO RADNO VRIJEME, dio ukupnog radnog vremena u kome proizvođači stvaraju potreban proizvod. Sa povećanjem proi-zvodnosti rada potrebno radno vrijeme se smanjuje i time se omogu-ćava skraćivanje ukupnog radnog vremena. U kapitalizmu i kod njego-vog načina privređivanja do tog skraćivanja ne dolazi, nego se povećaje višak radnog vremena, što kapitalisti omogućava da stvori profit, znači prisvaja višak vrijednosti.

118

POTROŠAČ, krajnji korisnik materijalnih dobara. Razlikuju se indivi-dualni potrošači koji koriste proizvode kao predmet užitka, i potrošači u proizvodnji kolji trošeći materijalna dobra stvaraju nova materijalna dobra.

POTROŠAČKA ZADRUGA, zadružna organizacija u kojoj se učlanju-ju potrošači da bi zaštitili svoje interese.

POTROŠAČKI KREDIT, bankovni krediti pojedincima dati na odre-đeni vremenski rok.

POTROŠAČKI KREDIT OPĆENITO, zajam odobren nekoj osobi kako bi joj se omogućilo da kupuje robu široke potrošnje ili trajna po-trošačka dobra poput automobila, strojeva za pranje rublja i slično.

POTROŠNJA, proces iskorištavanja materijalnih dobara i usluga u ci-lju zadovoljavanja individualnih ili kolektivnih potreba. Može biti proi-zvodna i osobna potrošnja.

POVJERENIK-STARATELJ, neko (obično banka ili odvjetnik) tko čuva investitorove vrijednosnice u korist investitora. Povjerenik se bri-ne za sve poslove u vezi s vlasništvom vrijednosnica kao što je ubiranje prihoda, glasovanje na sastancima, ostvarivanje prava i slično.

POVRATNICA, dokument pomoću kojega se sirovina, materijal, polu-proizvodi ili gotovi proizvodi vraćaju u skladište. Povratnica se ispostav-lja u tri primjerka od kojih se po jedan primjerak dostavlja pogonu koji je materijal trebovao materijalnom odnosno robnom knjigovodstvu, skladištu materijala odnosno skladištu gotovih proizvoda.

POVRATNICA OPĆENITO, robni dokument koji služi da se preko-mjerno izuzeti materijal alat, (roba vrate) vrati u skladište.

PRANJE NOVCA, proces usmjeravanja ‘’prljavog’’ novca kroz čista mjesta (poput Švicarske) kako bi ga se sakrilo od poreznika, ili prikrilo pred policijom odakle dolazi (npr. novac od droge). Pranje je često pra-ćeno uvođenjem prljavog novca u one zakonite poslove poput građevi-narstva u kojima nije uvijek moguće jasno identificirati troškove.

119

PRAVEDNA RASPODJELA, termin pod kojim se podrazumijeva za-htjev nekih socijalnih utopija, te da se radniku da čitav proizvod njego-vog rada, što je nemoguće jer pored radnika u raspodjelu se uključuje i cijeli sustav nadgledanja i država sa svojom fiskalnom politikom.

PRAVNO LICE, određeni kolektiv, fizičko lice ili ustanova sa samostal-nom imovinom kome je priznato pravo i poslovna samostalnost. Prav-no lice u poslovnim odnosima zastupaju fizička lica.

PREDMET RADA, materije koje čovjek u proizvodnom procesu mije-nja i prilagođava svojim potrebama. To mogu biti prirodna dobra, siro-vine i poluproizvodi. Način iskorištavanja predmeta rada neprekidno se mijenja i usavršava, zahvaljujući razvoju tehnike i nauke, te tako nastaju novi proizvodi.

PREDUJAM (avans), davanje novca unaprijed; obično kod većih inve-sticija, a može se upotrebljavati i u drugim slučajevima. Izvođači radova dobivaju dio ugovorenog iznosa prije početka radova.

PREFERENCIJALNE DIONICE, dionice koje imaju određena poseb-na prava. Npr. fiksnu dividendu prioritet u stečaju i otkupu novoemiti-ranih dionica. U pravilu nemaju pravo glasovanja.

PREKOVREMENI RAD, rad radnika u radnoj organizaciji preko rad-nog vremena, tj. duže od 42 sata tjedno. Uvodi se kada treba uraditi neki izvanredni posao. Radnik mora prihvatiti prekovremeni rad, a pre-kovremeni rad se plaća više od redovnog radnog vremena, sukladno pravilnicima i ugovorom o radu radnika.

PRELAZNI PERIOD, vremensko razdoblje u kome se obavlja prijelaz iz jednog u drugi društveno ekonomski sustav, ili prijelaz iz jednog u drugi period (proizvodni period).

PRELEVMAN, posebna taksa koja ima svrhu poskupljenja jeftinije uvozne robe do nivoa domaće cijene. Formiranjem zajedničkog tržišta uveden je sustav zaštite ili prelevmana kod uvoza poljoprivredne pro-izvodnje. na taj način su proizvođači poljoprivrednih proizvoda u ze-mljama zajedničkog tržišta zaštićeni od konkurencije iz ostalih zemalja iz užeg i šireg okruženja.

120

PREMIJA, doslovno znači nagrada. U ekonomiji se upotrebljava pojam premija u više značenja:

− Premija izvozna je pomoć države, koju daje izvozniku robe i potiče ga da vrši izvoz.

− Premije za proizvodnju se daju proizvođačima ili kada postižu viso-ke proizvodne rezultate. Premije proizvođačima koji postižu visoke proizvodne rezultate rekordni prinos kukuruza ili kad prodaju proi-zvode po niskim cijenama, npr. mlijeko.

− Premija osiguranja, je iznos koji osiguranik plaća osiguratelju za preuzeti rizik.

PRENOSNO KNJIGOVODSTVO, metoda knjiženja poslovnih pro-mjena prvo u dnevnik a zatim se podaci prenose u glavnu i pomoćnu knjigu.

PRERASPODJELA, ponovna raspodjela jedanput već podijeljenog na-cionalnog dohotka. Preraspodjela se vrši na dva načina: ili država u vidu poreza oduzima dio dohotka od radnika i kapitalista, pa ga u vidu plaća daju ljudima iz ovih djelatnosti, ili radnici i kapitalisti direktno kupuju usluge, npr. plaćaju školarinu, liječenje i dr. Obično se kombiniraju oba načina preraspodjele.

PREZADUŽENOST, situacija kada neki ekonomski subjekt duguje više nego što iznosi njegova ukupna imovina. Što znači, da ne bi mogli podnositi sva dugovanja ako bi svi povjerioci u isto vrijeme zatražili njihovo vraćanje.

PRIČUVA VRIJEDNOSTI, sposobnost neke stvari da zadrži vrijednost tijekom vremena; nužno svojstvo novca.

PRIGOVOR, izjava jedne ugovorne strane drugoj strani da bi sačuvala neka svoja prava. Npr. kupac izjavljuje da roba nije odgovarajućeg kva-liteta ili da nije primio ugovorenu količinu robe.

PRIHOD OD AKTIVE, omjer neto dohotka depozitne institucije i ak-tive depozitne institucije.

PRIHOD, svako primanje robe ili novca. Ostvaruje se privrednim ak-

121

tivnostima (prodaja robe) ili vršenja prava (renta, kamata, plaća) i dr. Prihodi se razvrstavaju na:

− Redovni prihodi, prihodi privredne organizacije ili privredne djelat-nosti (prodaja proizvoda i usluga).

− Izvanredni prihodi, prihodi poduzeća van osnovnih djelatnosti i re-dovnog poslovanja. To su npr. prihodi od penala, zateznih kamata, nenaplaćena otpisana potraživanja i dr.

− Ukupan prihod poduzeća predstavlja ostvarene redovne prihode uvećane za izvanredne prihode i umanjene za izvanredne rasho-de. Npr. fakturirana realizacija 200 KM, izvanredni prihod 10 KM, izvanredni prihodi 7 KM. Ukupan prihod je 203 KM. (200+10-7=203 KM). Ukupan prihod se dijeli na troškove poslovanja i dohodak.

PRIJEMNICA, dokument o prijemu naručenog materijala.

PRIMARNA PROIZVODNJA, proces odvajanja predmeta iz prirode i njegovo prilagođavanje za daljnju preradu. Npr. proizvodnja žitarica, sječa šume, vađenje rude i dr.

PRIMARNO TRŽIŠTE BANKE, tržište na kojem se trguje novoizda-nim vrijednosnim papirima.

PRIMARNO TRŽIŠTE KAPITALA, tržište na kome se ugovaraju nove emisije trajnog kapitala ili zaduženja.

PRIMARNO TRŽIŠTE, tržište na kome se prodaju financijski instru-menti odmah nakon što su emitirani; to jest, tržište na kojem zarada od prodaje vrijednosnica ide izravno izdavatelju vrijednosnica.

PRIMUS INTER PARES, prvi među jednakima.

PRINCIPAL (komitent, nalogodavac), lice koje daje nalog da u njegovo ime (principalovo) i za njegov račun obavi neki posao, kupi, zaključi ugovor i dr.

PRINCIPI POSLOVANJA, su osnovna načela poduzeća kojih se mo-raju strogo pridržavati da bi uspješno poslovala, a to su: ekonomičnost, proizvodnost (produktivnost), i rentabilnost.

122

PRINOS NA OPSEG PROIZVODNJE, konstantni rastući ili opadaju-ći, ovisno o stopi po kojoj se povećava output kad su svi inputi zajedno povećavaju (jednaka, veća ili manja od stope povećanja inputa).

PRINOS, rezultat proizvodnje koji nastaje kao produkt djelovanja rada, sredstava za rad i kapitala.

PRINUDA, prisiljavanje neposrednih proizvođača da rade za vlasnike sredstava za proizvodnju. Prinuda može biti: ekonomska i izvaneko-nomska.

PRINUDNA UPRAVA, postupak suspenzije legitimnih prava i ruko-voditelja, i menadžera u poduzeću i imenovanje prinudne uprave. Pri-nudna uprava u poduzeću traje najdulje jednu godinu dana. Prinudna uprava se upisuje u sudski registar privredne organizacije.

PRINUDNO PORAVNANJE, sporazum pismeni između poduzeća i njegovih povjerilaca čija potraživanja iznose više od polovice ukupnih potraživanja, o odgodi plaćanja ili smanjenja potraživanja. Prinuda se ogleda u tome što se sporazum odnosi na sve povjerioce, a potraživanja se mogu smanjiti za polovinu. Svakako za ovaj proces trebaju se stvoriti relevantni uvjeti, a u kapitalizmu se ovo ne primjenjuje, izuzev ako ga nadležni sud ne presudi u redovnom sudskom procesu.

PRIRODA, cjelokupni materijalni svijet koji nas okružuje. U prirodi se nalaze prirodna bogatstva. Prirodna bogatstva se sastoje od prirodni sredstava za rad (voda, tlo, vjetar i dr.), prirodnih predmeta rada ( rude, sunce i dr.) i prirodni sredstava za opstanak (divljač, plodovi, ribe i dr.).

PRIRODNA STOPA RASTA, stopa rasta radne snage uvećana za stopu rasta proizvodnosti rada.

PRIRODNI MONOPOL, monopol koji nastaje uslijed izuzetnih pri-rodnih uvjeta. Proizvođač koji ima prirodni monopol ostvaruje na trži-štu ekstraprofit.

PRISTUP DODANE VRIJEDNOSTI BANKE, pristup mjerenju poslo-vanja banke koji se smatra bankarskim proizvodima one vrste financij-skih proizvoda koji najviše pridonose vrijednosti bankarskih operacija.

123

PRISTUP LIKVIDNOSTI, pristup mjerenja novca koji naglašava ulo-gu novca kao pričuve vrijednosti.

PRIVATIZACIJA PODUZEĆA, prodaja privatnom sektoru poduzeća koje provodi država; što ih je nekada od privatnog sektora kupila ili na-cionalizirala neka prethodna vlada.

PRIVATIZACIJA, predstavlja prijenos vlasništva sa države na fizičke ili pravne osobe.

PRIVATNI KAPITAL, kapital u vlasništvu pojedinca kapitalista i nji-hovih organizacija (poduzeća) dioničko društvo, banke, monopolistička udruženja i dr.

PRIVATNO VLASNIŠTVO, oblik vlasništva u kome pojedinac ima vlast nad sredstvima za proizvodnju. Privatno vlasništvo nastaje sa ra-stom viška rada koga vlasnik zadržava za sebe.

PRIVREDNA KRETANJA, tokovi privrednog života i uopće svih eko-nomskih aktivnosti. Razlikuju se tri vrste ovih kretanja: trendovi, pri-vredni ciklusi i sezonsko kolebanje.

PRIVREDNA ORGANIZACIJA, samostalna radna organizacija koja se bavi privrednim poslovima. Privredna organizacija je širi pojam od poduzeća jer uključuje i one privredne organizacije koje nemaju karak-ter poduzeća, kao što su zadruge, banke i dr.

PRIVREDNE DJELATNOSTI, osnovne vrste privredne aktivnosti, a privredne se dijele na sljedeće djelatnosti: industrija, rudarstvo, poljo-privreda, šumarstvo, građevinarstvo, saobraćaj i veze, trgovina i ugosti-teljstvo, zanatstvo, stambeno-komunalna djelatnost, financijsko kredit-na djelatnost.

PRIVREDNI CIKLUS, specijalni vid privrednih kretanja u kapitaliz-mu. Privredni ciklus ima faze koje nastaju jedna za drugom, a to su: kriza, depresija, oživljavanje i polet.

PRIVREDNI RAČUN, zahtjev da poduzeće svoje poslovanje vodi tako da vlastitim prihodima pokrivaju sve svoje rashode.

124

PRIVREDNI SUSTAV, čine organizirani oblici i metode organiziranja društvene proizvodnje.

PRIVREMENI RAČUN, neka vrsta svaštarskog računa na koji se pri-vremeno stavljaju uplate dok su u tranzitu između dvije institucije ili kad postoji sumnja u njihovo pravo odredište.

PRIZNANICA, dokument kojim se priznaje posjedovanje nekih novča-nih ili materijalnih vrijednosti.

PRLJAVO PLIVANJE, sustav kontroliranog fluktuirajućeg tečaja u situ-aciji kad se država miješa u sustav fluktuirajućeg tečaja kako bi spriječila vlastitu valutu od aprecijacije ili deprecijacije.

PROCENAT-POSTOTAK, stoti dio neke mase. Jedan procent nekog broja računa se tako da taj broj podijelimo sa sto.

PRODAJA, predstavlja promjenu vlasništva robe između prodavača i kupaca.

PROFIT- DOBIT, za ekonomista, profit je višak koji ostane poduzeću nakon što su plaćeni svi računi i obveze. Profit je poduzetniku nagrada za rizike u koje je ušao. Za praktičnije računovođe profit je razlika izme-đu prihoda od prodaje i ukupnih troškova ostvarenja te prodaje. Neto profit prije oporezivanje je ono što je preostalo kad su svi novčani troš-kovi odbijeni od prihoda od prodaje, to jest, plaće i nadnice, najamnina, gorivo, sirovine, kamate i amortizacija. Bruto profit je neto profit prije oporezivanja i prije odbitka kamata i amortizacije.

PROFIT, pojavni oblik viška vrijednosti, tj. višak vrijednosti promatran kao rezultat cjelokupnog kapitala. Profit nastaje jedino u proizvodnji iz neplaćenog viška rada, ali se manifestira kao da je rezultat ukupnog ka-pitala i po toj osnovi ga prisvaja kapitalista. Ostvarenjem načela „za jed-nak kapital jednak profit“ u kapitalizmu se formira: industrijski profit, trgovački profit, poduzetnička dobit, kamata i dr. Profit je jedini motiv i glavni cilj kapitalističke proizvodnje. Poduzetnička dobit prisvaja kapi-talista-poduzetnik, a kamate prisvaja zajmodavac. Industrijski profit se u dioničkom društvu dijeli dioničarima u vidu dividende.

125

− Prosječni profit je profit koji bi pripao kapitalisti po prosječnoj stopi na određeni iznos kapitala. Naime kapital iz grane u kojoj se ostva-ruje niži profit od prosječnog seli se u grane gdje je on viši od pro-sječnog.

− Trgovački profit, je dio ukupnog profita koji prisvaja kapitalista-tr-govac razmjerno veličini u svoj uloženi trgovački kapital.

− Profitna stopa, je odnos profita (viška vrijednosti) prema cjeloku-pnom kapitalu izražen u %. Npr. iznos profita je 200 KM, kapital 1000 KM, a onda je profitna stopa 200x100/1000=20%

− Veličina profitne stope zavisi najviše od stope viška vrijednosti i organskog sastava kapitala. Dok viša stopa viška vrijednosti utječe na porast profitne stope, dotle viši organski sastav kapitala utječe na smanjenje profitne stope. Stalni rast organskog sastava kapitala pro-uzrokuje zakonitu tendenciju pada profitne stope.

PROHIBICIJA, (prohibirati-zabraniti), zabrana proizvodnje i prodaje alkoholnih pića.

PROIZVOD, materijalno dobro koje je rezultat ljudskog rada i može zadovoljiti neku ljudsku potrebu.

PROIZVODNA SNAGE, čine jedinstvo sredstava za rad, a ljudi koji svojim radnim sposobnostima, navikama, iskustvom pokreću ta sred-stva u materijalnoj proizvodnji. Proizvodne snage su najznačajniji ele-menti proizvodnje.

PROIZVODNE USLUGE, proizvodno djelovanje ljudi čiji rezultat nisu proizvodi, već to djelovanje omogućava proizvodnju. Npr. popravci strojeva, prijevoz radnika i dr.

PROIZVODNI ODNOSI, odnosi u koje ljudi stupaju u procesu pro-izvodnje. Osnovica proizvodnih odnosa u svakom društvu su činioci svojine nad sredstvima za proizvodnju. Između proizvodnih sredstava i proizvodnih odnosa postoji uzajamno djelovanje. Proizvodni odno-si ubrzavaju ili usporavaju razvoj proizvodnih snaga. Po pravilu razvoj proizvodnih snaga je evolucija, a zamjena proizvodnih odnosa vrši se revolucijom (silom).

126

PROIZVODNOST (produktivnost) RADA, odnos količine proizvoda i radnog vremena utrošenog u proizvodnji. Ukoliko se više proizvodi u jedinici vremena utoliko je veća proizvodnost. Proizvodnost rada ovisi od:

− stručnost i umješnost radnika − zainteresiranost radnika za uspjeh u proizvodnji − kvaliteta i obima sredstava za rad i dr.

Porast proizvodnosti rada ima ogroman značaj za pojedince i privredu jedne zemlje u cjelini, jer se samo proizvodnošću rada (većom) mogu osigurati veća materijalna dobra i povećati životni standard ljudi. Mjeri se naturalno i vrijednosno a formula je P= C/T , gdje je C količina pro-izvoda, a T vrijeme.

PROIZVODNOST KAPITALA, sa stanovišta kapitalista mogućnost prisvajanja profita. Ukoliko sa manje angažiranog kapitala prisvoji veću masu profita on je produktivniji, što će reći proizvodnost kapitala je veća.

PROIZVODNJA, proces rada u kome čovjek predmete iz prirode mije-nja i prilagođava svojim potrebama. Zato je proizvodnja vječni uvjet op-stanka društva. Pod proizvodnjom u širem smislu riječi podrazumijeva se pored proizvodnje i raspodjele, razmjena i potrošnja.

PROIZVOĐAČ, lice koje djeluje u procesu materijalne proizvodnje i stvara proizvode ili vrši usluge.

PROIZVOĐAČKE ZADRUGE, zadružne organizacije proizvođača i ima ih više vrsta.

PROKURA, ovlaštenje ili punomoć po kome opunomoćenik (proku-rist) može da sklopi poslove za druga lica ili poduzeće.

PROLETERIJAT, (radnička klasa), klasa najamnih radnika u kapitaliz-mu, lišeni vlasništva nad sredstvima za proizvodnju.

PROMET, proces pretvaranja robe u novac. To je ustvari proces raz-mjene.

127

PROMETNA VRIJEDNOST, količinski odnos u kome se jedna roba zamjenjuje za drugu. Robe se mogu zamjenjivati međusobno zato što svaka od njih ima (sadrži) izvjesnu količinu ljudskog rada koji je mjer-ljiv.

PROMJENJIVI (proporcionalni ili varijabilni) Troškovi, troškovi koji se mijenjaju (rastu ili padaju) sa promjenom opsega proizvodnje. ako se proizvodnja povećava onda se ovi troškovi razmjerno ili gotovo raz-mjerno povećavaju, ako se proizvodnja smanjuje onda se i oni smanjuju.

PROMJENJIVI (varijabilni) KAPITAL, dio predujmljenog kapitala ko-jom kapitalista kupuje radnu snagu. Varijabilni kapital čine isplaćene najamnine. Radna snaga je specifična roba koja u procesu proizvodnje stvara veću vrijednost nego što je sama ima. Prema tome, kapital uložen u radnu snagu će se promijeniti, uvećati i zato se i naziva promjenjivi kapital.

PROMOTOR, pokretač začetnik poticatelj.

PROMPTNA CIJENA, cijena navedena za transakciju koja će se obaviti odmah, to jest, cijena nečega ako se plaća u gotovini sada. Tržište na ko-jem su stvari kotirane po promptnim cijenama zove se promptno tržište.

PROMPTNI POSAO, ugovor po kome se obveze ispunjavaju odmah poslije zaključenoga ugovora.

PRONALAZAK, novo rješenje nekog tehničkog problema. To može biti novi proizvod, novi tehnološki postupak, nove radne metode. Zašti-ta pronalaska je regulirana tzv. patentnim pravom.

PROSJEČAN DOHODAK, je dohodak koji bi ostvarilo svako poduze-će na određeni iznos poslovnih sredstava.

PROSJEČAN PRIHOD, ukupan prihod po jedinici, a općenito je jed-nak cijeni.

PROSJEČNA PROFITNA STOPA, odnos ukupne mase viška vrijedno-sti i ukupnog kapitala predujmljenog u svim privrednim granama. Pro-sječna (opća) profitna stopa se po pravilu ne ostvaruje ni u jednoj grani

128

privrede, a zbog organskog sastava kapitala profitne stope su različite pa su veće ili manje od prosječne stope.

PROSJEČNI PROIZVOD, ukupni proizvod podijeljen količinom jed-nog od inputa.

PROSJEČNI TROŠKOVI, ukupni troškovi podijeljeni količinom pro-izvedenih dobara.

PROSJEK, aritmetička sredina koja se izračunava iz niza podataka. Može biti prosta i ponderirana.

PROTEKCIONIZAM, vanjsko trgovinska politika koja ima za cilj ogra-ničenje trgovine sa inozemstvom da bi se zaštitila domaća proizvodnja. Protekcionizam se sprovodi najčešće carinama, ali se primjenjuju i dru-ge mjere, zabrana uvoza, uvozne dozvole i dr.

PROVIZIJA, naknada za izvršne posredničke usluge. Plaća se u posto-cima ili promilima od vrijednosti izvršenog posla.

PRVOBITNA AKUMULACIJA KAPITALA, proces nasilnog odva-janja neposrednih proizvođača od sredstava za proizvodnju i njihovog pretvaranja u najamne radnike. Privremena akumulacija se vršila i pu-tem kolonijalnog sustava (bespoštednog otimanja bogatstva i pretvara-nje domorodaca u robove).

PRVOBITNA ZAJEDNICA, prva društveno-ekonomska formacija. Zasniva se na zajedničkoj svojini nad sredstvima za rad i zajedničkoj raspodjeli proizvoda. Prvobitna zajednica dijeli se na dva perioda: div-ljaštvo i barbarstvo.

PUNA ZAPOSLENOST, izraz pod kojim se podrazumijeva stanje pri-vrede, gdje je broj radnih mjesta približno jednak broju ukupno zapo-slenog aktivnog stanovništva.

PUNOMOĆ, zakonski obvezujući dokument koji ovlašćuje jednu oso-bu da djeluje u ime druge osobe. U punomoći može biti specificirano da vrijedi samo za određene svrhe ili za ograničeno vrijeme; ili može biti dana bezuvjetno.

129

PUNOVRIJEDNI NOVAC, novac u obliku gotovine ili bankovnih re-zervi; monetarna baza.

PUTNI TROŠKOVI, troškovi u vezi sa putovanjem radnika radi obav-ljanja poslova radnih organizacija. Sastoje se iz troškova prijevoza i osta-lih troškova. Ostali troškovi (ishrana, prenoćište i dr.) se nadoknađuju uposleniku u vidu ‘’dnevnica’’. Naknada putnih troškova se regulira nor-mativnim aktom poduzeća.

130

R

RABAĆENJE, fizičko, zastarijevanje i trošenje sredstava za rad. Ona čini osnovu amortizacije, ali se razlikuje od nje. Razlikuje se fizičko i moralno rabaćenje (ekonomsko rabaćenje).

RABAT (skonto), popust u cijeni koju odobrava prodavač robe kupcu. Izražava se u procentima od prodane cijene. Rabat se primjenjuje uglav-nom u dva slučaja.

− Prvi je kada proizvođač robe odredi maloprodajnu cijenu, pa se odo-brava rabat trgovcu za pokriće njegovih troškova.

− Drugi je slučaj kada prodavač robe želi da stimulira kupca da plati robu u što kraćem roku (kasa skonto).

RACIONALIZACIJA, usavršavanje ili poboljšavanje proizvodnog pro-cesa, tehničkih uređaja ili organizacije proizvodnje. to je mijenjanje po-stojećih sredstava, metoda rada, a ne iznalaženje novih. Racionalizacija doprinosi podizanju efikasnosti proizvodnje i smanjenju proizvodnih troškova.

RAČUN DOBIT ILI GUBITKA, prikazuje rezultate poslovanja po-duzeća. Poduzeće utvrđuje i iskazuje rezultate poslovanja za pojedina vremenska razdoblja, a obvezno za svaku poslovnu godinu. U tu svrhu poduzeće izrađuje račun dobiti i gubitka kojim utvrđuje za obračunsko razdoblje rashode, prihode i poslovni rezultat.

RAČUN KAPITALNIH TRANSAKCIJA, zapis svih transakcija sred-stava (aktive) između neke zemlje i inozemstva.

RAČUN TEKUĆIH TRANSAKCIJA, račun koji bilježi tekuću među-narodnu trgovinu i razmjenu robe i usluga; također se zove i otvorenim računom.

131

RAČUNOVODSTVENI TEČAJNI RIZIK, rizik promjene mjerene neto vrijednosti zbog razlike između devizne aktive i devizne pasive.

RAČUNOVODSTVO, organizacijski dio poduzeća u kome se vodi evi-dencija o privrednom poslovanju poduzeća, vrši analiza poslovanja i prave planovi poduzeća za buduće poslovanje.

RAD, svjesno svrsishodno djelovanje čovjeka kome je cilj odvajanje, mi-jenjanje i prilagođavanje materije potrebama ljudi. On je temeljni uvjet opstanka svakog društva jer se radom osiguravaju materijalna sredstva potrebna za život čovjeka. Rad može biti: individualni, grupni, konkret-ni, kvalificirani, ne kvalificirani, proizvodni i neproizvodni i dr.

RADNA RENTA (kuluk), oblik rente u feudalizmu. Feudalci su ubrzo vidjeli da kmet intenzivnije radi na svojoj već na feudalčevoj njivi pa su kuluk zamijenili sa materijalnom rentom.

RADNA SNAGA, sve osobe starije od 16 godina.

RADNA TEORIJA VRIJEDNOSTI, pristup prema komu vrijednost dobra određuje količina rada potrebna za njegovu proizvodnju.

RADNI DAN, period radnika u toku jednog dana tj. 8 sati dnevno, a može i kraće. Minimalnu granicu radnog dana postavlja potrebno rad-no vrijeme, a maksimalnu mogućnost i moralni obzir poslodavaca pre-ma radnicima.

RADNI KAPACITET (realni), mogućnost proizvodnje neke proizvod-ne jedinice pri normalnim svakodnevnim raznim uvjetima proizvod-nje. On je manji od idealnog (tehničkog) kapaciteta jer se uzimaju u obzir normalni predvidivi zastoji i prekidi u radu.

RADNI LJUDI, članovi radne organizacije koji obavljaju proizvodnju ili druge za društveno korisne poslove.

RADNI NOVAC, novac koji neposredno izražava radno vrijeme utro-šeno u proizvodnju.

RADNI ODNOS, sporazum između radnika i poslodavca o obavljanu određenog posla za račun poslodavca (fizičkog ili pravnog lica). Prema

132

trajanju radni odnos može biti na određeno ili neodređeno vrijeme.

RADNIČKA ARISTOKRACIJA, sloj radničke klase koji ima povlašte-ni položaj u proizvodnji.

RADNIK, pripadnik radničke klase.

RADNO MJESTO, prostor na kome jedan radnik sam ili uz pomoć drugih radnika obavlja svakodnevni posao. Ponekad se pod radnim mjestom podrazumijeva i skup poslova koje radnik treba da radi u toku rada.

RADNO VRIJEME, vrijeme u tijeku dana ili tjedna koje su uposlenici (radnici) obavezni da provedu na poslu. Kod nas je utvrđeno radno vri-jeme 42 sata tjedno, a može biti fiksno i klizno radno vrijeme.

RASHODI, svi izdaci koje čine fizička i pravna lica. Rashodi mogu biti: budžetski, robni, nerobni, redovni i neredovni.

RASHODOVANJE, stavljanje van upotrebe nekog predmeta zbog nje-gove iskorištenosti ili neupotrebljivosti. Postupak se provodi komisijski, a u knjigovodstvu se provode odgovarajuća knjiženja. Odluku rashodo-vanja donosi organ upravljanja u poduzeću.

RASPODJELA DRUŠTVENOG PROIZVODA, društveni proizvod se dijeli na dva dijela: amortizaciju i nacionalni dohodak.

RASPODJELA NACIONALNOG DOHOTKA, nacionalni dohodak se dijeli na dva osnovna dijela osobne dohotke i akumulaciju i fondove.

RASPODJELA PREMA RADU, osnovni princip raspodjele u socijaliz-mu, pri čemu je rad osnovni i jedini osnova za raspodjelu.

RASPODJELA, posebna faza procesa društvene reprodukcije u kojoj se određuje u kojoj razmjeri pojedinac ima udjele u proizvodima.

RASPOLOŽIVI DOHODAK, osobni dohodak umanjen za osobne po-reze.

RASPRODAJA, prodaja robe po nižim cijenama od normalnih. Ra-

133

sprodaja se vrši u cilju oslobađanja od zaliha, sezonske robe, nekurentne robe itd.

RAVNOTEŽA CIJENA, cijena dobara koju formiraju izjednačena po-nuda i potražnja na tržištu.

RAVNOTEŽA CIJENA OPĆENITO, situacija na tržištu kada su ponu-de i tražnja neke robe izjednačene pa formirana cijena odgovara vrijed-nosti robe.

RAVNOTEŽA KOLIČINA, ona količina dobara koju određuje jednaka ponuda i potražnja na tržištu.

RAVNOTEŽA MAKROEKONOMSKA, razina pri kojoj je agregatna potražnja jednaka agregatnoj ponudi.

RAVNOTEŽA PLATNE BILANCE, situacija u kojoj država može na-staviti obavljati svoje tekuće međunarodne transakcije neograničeno.

RAVNOTEŽA PODUZEĆA, razina outputa pri kojoj su izjednačeni granični troškovi i granični prihod, odnosno razina outputa pri kojoj poduzeće maksimizira profit.

RAVNOTEŽA POTROŠAČA, položaj u kome izborom dobara maksi-mizira korisnost u granicama raspoloživog dohotka i danih cijena.

RAVNOTEŽA POTROŠAČA OPĆENITO, položaj u kome potrošač izborom dobara maksimizira korisnost u granicama raspoloživog do-hotka i danih cijena.

RAZDIOBA, način na koji se ukupna proizvodnja i dohodak razdje-ljuju među pojedince ili faktore (npr. razdioba dohotka između rada i kapitala).

RAZMJENA, jedna od faza društvene reprodukcije u kojoj pojedin-ci i zajednice zamjenjuju svoje proizvode. Zasnovana je na društvenoj podjeli rada, a povezuje proizvodnju i potrošnju. Razmjena može biti: direktna i indirektna (uz posredstvo novca). Razmjena ekvivalentna (razmjena robe istih vrijednosti), ne ekvivalentna (razmjena robe veće vrijednosti za robu manje vrijednosti).

134

RAZUMNE REZERVE BANKE, rezerve koje depozitna institucija do-brovoljno drži iznad propisanih obveznih rezervi kao pričuvu kako bi ostala likvidna u problematičnim vremenima.

REALIZACIJA, termin koji se u ekonomici najčešće upotrebljava u značenju prodaje. Realizacija je prodaja proizvodnje i usluga na kredit ili uz naplatu gotovinom.

REALNA KAMATNA STOPA, nominalna kamatna stopa (kamatnjak) umanjena za stopu inflacije.

REALNE OSTVARENE INVESTICIJE, realna potrošnja poduzeća na tržištima proizvoda i usluga.

REALNI IZVOZ, realna vrijednost dobara i usluga proizvedenih u do-maćim poduzećima i izvezenih u druge zemlje.

REALNI KAMATNJAK, stopa supstitucije između realnih stvari (do-bara i usluga) danas i realnih stvari u budućnosti; kamatnjak prilagođen za očekivane promjene razine cijena.

REALNI NACIONALNI DOHODAK, ukupna količina plaćanja za proizvodne faktore (nadnice i plaće, kamate i dividende, rente i profiti) prilagođena razini cijena.

REALNI RASPOLOŽIVI DOHODAK, dohodak kućanstva nakon od-bijanja poreza.

REALNI UVOZ, tok potrošnje kućanstva na dobra i usluge iz drugih zemalja.

REALNI VIŠAK VRIJEDNOSTI, višak vrijednosti koji nastaje skra-ćivanjem potrebnog radnog vremena. To se postiže povećanjem proi-zvodnosti rada.

RECESIJA, izraz kojim se označava opadanje privredne aktivnosti. Ako privredna recesija vremenski duže traje, gospodarstvo može ući u ekonomsku krizu koja se u konačnici odražava u kolapsu cjelokupne privrede dotične zemlje. Ako rast BDP-a u posljednja tri obračunska

135

razdoblja (tri mjeseca) u jednoj zemlji opada u odnosu na godišnji rast BDP-a iz prethodne godine kažemo da se zemlja nalazi u recesiji.

RECESIJA OPĆENITO, blagi oblik krize ili usporavanje tj. (blagi pad) stope privrednog rasta.

RECESIJSKI JAZ, iznos za koji ravnotežni realni dohodak premašuje agregatnu potrošnju pri razini pune zaposlenosti realnog nacionalnog dohotka.

RECIDIV, ponavljanje neke pojave nakon što se pretpostavlja da je iščezla.

RECIPROCITET, uzajamno davanje povlastica u ekonomskim odno-sima zemlje. Po principu reciprocitetu, povlastice koje jedna zemlja daje drugoj i sama uživa u drugoj zemlji. Reciprocitet se ugovara međudr-žavnim sporazumima i ugovorima.

REDUKCIJA, sužavanje, smanjivanje proizvodnje i sl.

REEKSPORT, ponovni izvoz uvezene robe. Uvezena roba se ponekad dorađuje, pa se onda izvozi, ali se često izvozi i bez ikakve prerade. Ree-skontni poslovi se obavljaju iz više razloga. Nekad uvoznici ne mogu nabaviti robu izravno od izravnog izvoznika iz trgovačkih, transportnih i sličnih razloga, pa je nabavljaju od posrednika. Ali znatno češće se ree-skontni poslovi zaključuju iz špekulativnih razloga.

REESKONT, kupovina mjenice od banaka koje su te mjenice ranije ku-pili (ekskonti robe) od drugih lica. Reeskontom se bave obično central-ne i neke druge velike banke.

REESKONTIRANJE, proces eskontiranja koji provodi centralna banka privatnim bankama koje posuđuju rezerve na osnovi zaloga koji je već jednom eskontiran.

REFLACIJA, monetarna politika koja nastoji u privredu unijeti veće količine novca, pojačati tražnju i time utjecati na oživljavanje privrede. Prakticira se poslije perioda deflacije, odnosno privrednog zastoja.

REGIJA, područje koje predstavlja privrednu cjelinu.

136

REGISTAR, knjiga u koju se po nekom redoslijedu bilježe činjenice, akti, imovina, događaji i dr. Registar poduzeća vodi privredni sud, a u njega se unosi djelatnost poduzeća, sjedište i dr. Zemljišne knjige su re-gistri u koje se unose stvarna prava na nekretninu (zemljište).

REGRES, odšteta, naknada. U privredi se regres pojavljuje u nekoliko vidova. To je pomoć države proizvođačima nekih proizvoda, naknada prilikom kupnje neke robe, država daje određeni iznos proizvođačima mlijeka i dr. Regres je i pravo lica koje isplati dug drugog lica, pa traži obeštećenje ili naknadu.

REJTING, ocjena, procjena, rang, stupanj.

REKLAMA, postupak kojim se nešto hvali, ili se na nešto skreće po-zornost. U privrednom životu reklama je djelatnost na popularizaciji i promidžbi pojedinih poduzeća, proizvoda i usluga.

REKLAMACIJA, prigovor koji ističe oštećeni kupac. On reklamirajući traži zaštitu svojih prava.

REKONSTRUKCIJA, preuređenje i mijenjanje postojećih privrednih objekata.

REMITENT, vlasnik mjenice koji može zahtijevati isplatu mjenične sume od mjeničnog dužnika.

RENDITA-PRINOS, godišnji prihod od dividendi ili kamata neke vri-jednosnice izražen kao postotak tržne cijene te vrijednosnice. Tako ob-veznica nominalne vrijednosti 100 KM, s kuponom od 10 % i tržišnom cijenom 50 KM, ima renditu 20 %.

RENTA, svaki dobiveni dohodak od kapitala, imovine ili zemljišta koju dobije vlasnik (rentijer) bez poduzetničke djelatnosti. Renta je i doho-dak koga dobije proizvođač proizvodeći u znatno povoljnijim uvjetima.

− Apsolutna renta, dio viška vrijednosti koji prisvaja zemljovlasnik bez obzira na kvalitetu tla.

− Diferencijalna renta I, novčani oblik ekstraprofita koji nastaje u po-ljoprivredi kao rezultat različite prirodne plodnosti tla, i različitog

137

položaja poljoprivrednih parcela u odnosu na tržište. − Diferencijalna renta II, oblik eksploatacije u poljoprivredi kao re-

zultat različite plodnosti parcela u kojima je vršeno dopunsko ulaga-nje kapitala (odvodnjavanje, navodnjavanje, gnojidba) i dr.

− Monopolsku rentu prisvajaju vlasnici parcela naročitih osobina (po-godnih za vinograde, voće, cvijeće i dr.).

− Renta osiguranja je periodična isplata koju vrši osiguratelj osigura-niku.

− Rentijer je lice koje dobiva rentu i žive od nje. − Rentna stopa je odnos ukupnog iznosa rente i predujmljenog kapi-

tala izražen u postocima.

RENTABILONOST, odnos dobitka prema uloženom kapitalu. Pove-ćanje rentabilnosti se može postići: boljim poslovanjem ili povećanjem cijene. Ako poduzeće uspije smanjiti materijalne troškove, povećati pro-izvodnost rada, potpunije koristiti kapacitete, brže prodavati robu i dr., onda će povećati dobit razmjerno više već što će se povećati iznos utro-šenih dobara pa će rentabilnost porasti. Ako poduzeće uspije povećat svoje prodajne cijene robe bez ikakvih promjena u kvaliteti i uvjetima proizvodnje i tad će rentabilnost porasti. Ukoliko je dobit veća od ulo-ženih sredstava u proizvodnju tada se kaže da je poduzeće rentabilno, i što je ta dobit veća poduzeće rentabilnije posluje.

REORGANIZACIJA, skup mjera i postupaka kojima se provode pro-mjene u postojećoj organizaciji radi njenog usavršavanja ili prilagođa-vanja novim uvjetima i potrebama.

REOSIGURANJE, ugovor između više osiguratelja prema kome se oni obavezuju da zajednički snose rizik koji je preuzeo netko od njih.

REPARACIJA, nadoknada štete nastale u toku rata koju plaća pobijeđe-na zemalja pobjedniku (pobjedničkoj zemlji).

REPATRIJACIJA KAPITALA, povrat kapitala (financijskih sredstava) u zemlju porijekla (obično kod tkz. terminske trgovine, terminski ugo-vorenih zajednički pothvat).

138

REPRODUKCIJA, proces obnavljanja materijalne proizvodnje. Ona je uvjet društvenog opstanka jer kad bi se zaustavila proizvodnja društve-nih dobara ili sredstva za rad, morao bi se prekinuti i proces potrošnje, a to nije moguće. Postoje podjele reprodukcije na: kapitalističku i soci-jalističku, individualnu (obnavljanje reprodukcije na nivou jednog po-duzeća) i društvenu. Sa stanovišta obima reprodukcija može biti: prosta, proširena i umanjena. Umanjena reprodukcija nastaje samo u izuzet-nim situacijama (zemljotres, poplava, rat), tada se proizvodi manje nego što se proizvodilo u prethodnom periodu.

REPROGRAMIRANJE, izrada novog plana otplate duga sporazumom između kreditora i dužnika, to jest, formalno odgađanje za budućnost onoga što danas ne možete platiti.

RESKONTNA KAMATA, negativna tj. povlaštena kamata kojom drža-va u okviru selektivne kreditne politike plasira primarni novac u neke sektore (npr. poljoprivreda, izvoz).

RESTRUKTURIRANJE, reorganizacija financijske strukture kapitala poduzeća. Osnovna razlika između restrukturiranja i reprogramiranja je u tome što se prvo čini dobrovoljno na poticaj same organizacije, a drugo se poduzima mnogo manje dobrovoljno na poticaj kreditora (jednog ili više njih).

RESURSI, zalihe, izvori prihoda i prinosa.

REVALORIZACIJA, postupak ponovnog utvrđivanja vrijednosti osnovnih sredstava ili neke druge imovine.

REVALVACIJA, promjena pariteta neke valute tako da se ona poveća-va u odnosu na zlato ili neku drugu čvrstu valutu. Revalvacija se vrši u slučaju kada je platna bilanca aktivirana pa preveliki izvoz iz zemlje ugrožava stabilnost domaćeg tržišta, ili kada pretjerano veliki priliv de-viza izaziva poremećaj na valutnom tržištu. Revalvacijom se poskupljuje izvoz, a pojeftinjuje uvoz robe.

REVERS, isprava kojom se potvrđuje prijem izvjesne radnje, usluga ili stvari. Revers se uvijek daje u pisanom obliku.

139

REVITALIZACIJA, oživljavanje, jačanje privrede i sl.

REVIZIJA, pregled kontrola poslovnih knjiga i poslovanja poduzeća uopće.

REVOLUCIJA, čini sva ona zbivanja koja dovode do temeljite i korje-nite promjene određenog društva. Izmjena svijeta je jedna od osnovnih zakona razvitka ljudskog društva.

REZERVA, materijalna i novčana sredstva koja se izdvajaju da bi se upotrijebila u slučaju elementarne nepogode ili privrednih poremećaja u poslovanju poduzeća.

REZERVE BANKE, zakonski propisi rezerviranja gotovog novca u od-nosu na depozit koji poslovna banka čuva kod sebe ili kod središnje banke.

REZERVE, višak sredstava koje poduzeće pohranjuje kako bi moglo pokrivati buduće izdatke. Kapital i rezerve poduzeća su sredstva koja pripadaju njegovim dioničarima. Financijske institucije poput banaka moraju održavati svoje rezerve na razini što je odrede njihova nadzorna i regulatorna tijela.

REZERVNI FOND PODUZEĆA, čine novčana sredstva koje poduzeće izdvaja za slučaj otežanog privrednog poslovanja i kod pojave gubitka u poslovanju poduzeća.

REZISTENCIJA, odupiranje, otpor, opiranje.

REŽIJA, opći i zajednički troškovi poslovanja. Režija miže biti pogon-ska i upravno-prodajna.

RIGIDAN, krut, tvrd, ukočen.

RIJETKOST, nemogućnost zadovoljenja neograničenih ljudskih potre-ba s ograničenim resursima zbog čega se pravi izbor korištenja resursa.

RIZIK LIKVIDNOSTI, rizik koji se pojavljuje zbog nemogućnosti da se otplate, čak i ako se u potpunosti plati, ne plati na vrijeme dospjele obaveze.

140

RIZIK OTPLAĆIVANJA ZAJMA, rizik da dužnik neće u potpunosti otplatiti zajam vjerovniku.

RIZIK, je opasnost nastanka gubitka. Investitori bivaju nagrađeni za svoje rizike, općenito, što je veći rizik to je veća i nagrada. Rizik ima više oblika: devizni rizik, kamatni rizik, rizik dospijeća, politički rizik i kreditni rizik.

RIZIK OPĆENITO, opasnost gubitka imovine. Ta opasnost postoji u proizvodnji ili od elementarnih nepogoda , požara, poplava, zemljotresa i dr.

ROB, neposredni proizvođač u robovlasničkom načinu proizvodnje. Rob je u vlasništvu robovlasnika bez osobne slobode i bez ikakvih prava.

ROBA, proizvod ljudskog rada zadovoljava neke potrebe ljudi ili se raz-mjenjuje na tržištu. Osnovna obilježja robe su: da ima uporabnu vrijed-nost i da je neko traži.

ROBNA PROIZVODNJA, oblik proizvodnje u kojoj se pretežno dio proizvodnje iznosi na tržište radi razmjene. Roba se zamjenjuje za novac pa se govori o robnonovčanoj privredi.

ROBNA LISTE, spisak robe na koje se odnosi određeni sporazum o robnoj razmjeni između dvije i više država.

ROBNE ZALIHE, količine neprodane robe koja u skladištima i trgovi-nama očekuje prodaju (realizaciju).

ROBNI FOND, masa roba koja se nudi na određenom tržištu. Dva su osnovna izvora roba u robnom fondu. To su: proizvodnja namijenjena domaćem tržištu i uvozna roba. Robni fondovi treba da svojom struktu-rom i obimom odgovaraju efektnoj tražnji, kako ne bi došlo do privred-nih poremećaja, privredne nestabilnosti koji se manifestira u porastu cijena i teškoćama u realizaciji pojedinih roba.

ROBNI NOVAC, fizička dobra poput vune, kukuruza ili žive stoke koje imaju ekvivalentnu monetarnu i nemonetarnu vrijednost.

141

ROBNI NOVAC OPĆENITO, upotreba neke robe kao novca: novac koji ima uporabnu vrijednost sam po sebi gledajući materiju od koje je sačinjen ili korist koju pruža.

ROBNI PROMET, sačinjavaju svi poslovi u vezi sa kupoprodajom robe i usluga. Neposredni robni promet čini razmjenu proizvođača i potroša-ča. Posredni robni promet ili trgovina je kupovina robe od proizvođača da bi se prodala drugim licima-trgovinama.

ROBOVLASNIŠTVO, prva klasna društveno-ekonomska formacija, čine klasa robova i klasa robovlasnika.

ROTATIVNI, REVOLVING KREDIT, zajam s jednim posebnim uvje-tom: čim se jedan dio otplati, može se ponovno uzajmljivati.Rolo kredit ima gornju granicu iznosa koji se može posuđivati, ali nije ograničen broj koliko se puta ta granica smije dostići. Na tržištu kapitala revolving kreditni aranžman poznat je kao revolver.

RUKOVODITELJ, označava osobu koja obavlja rukovođenje i vođenje u poduzetništvu i poduzeću.

RUKOVOĐENJE, djelatnost određenog broja ljudi u poduzeću na stručnom pripremanju poslovne politike i provođenje te politike koju usvaja organ upravljanja poduzeća.

RURALNI PROSTOR, obuhvaća regije, krajolike, poljoprivredne po-vršine, sela, manje gradove, te industrijalizirane prostore i regionalna središta; obuhvaća različite i složene gospodarske aktivnosti, obiteljska gospodarstva, male trgovine i sitno poduzetništvo, trgovinu i usluge, malu i srednje veliku industriju.

RUTOVO KNJIGOVODSTVO, metoda kopirnog knjigovodstva u kome se piše na račun, a kopira se u dnevnik.

142

S

SAJAM, skup prodavača i kupaca robe koji se povremeno sastaju na određenim mjestima. Postoje lokalni sajmovi i međunarodni.

SALDO RAČUNA, stanje nekog računa. Saldo je razlika između strane ‘’duguje’’ i strane ‘’potražuje’’. Saldo dugovni kad je iznos na dugovnoj strani veći od iznosa na potražnoj strani. Saldo pasivni kad je iznos na potražnoj strani veći od iznosa na dugovnoj strani.

SALDO, razlika između dugovne i potražne strane računa (konta). Ako je dugovna strana veća saldo se upisuje na potražnu stranu, pa je to du-govan saldo, ako je potražna strana veća onda je to potražni saldo. Sal-dirati račun znači izravnati račun u knjigovodstvu ali i podmiriti platiti neke račune. Oznaka za saldo je S°.

SAMOUPRAVLJANJE, pravo radnih ljudi (radnika) da radeći sred-stvima reprodukcije u društvenoj svojini, odlučuju neposredno i rav-nopravno o svim poslovima društvene reprodukcije, pravo da se koriste rezultatima svoga rada i da zadovoljavaju svoje osobne i društvene po-trebe. Samoupravljanje je proizvod socijalizma.

SAMOUPRAVNI SPORAZUM, sporazum kojim poduzeće, interesne zajednice i druge organizacije reguliraju i usklađuju međusobne intere-se u društvenoj podjeli rada i u društvenoj reprodukciji.

SANACIJA PODUZEĆA, je skup mjera koje se poduzimaju da se po-duzeće izvuče iz teškoća poslovanja i osposobi za daljnje djelovanje i obavljanje svoje djelatnosti. Sredstva za sanaciju poduzeća mogu se osigurati u gotovini ili kreditu. Sanacija se može provoditi u redovnom procesu ili u tijeku prinudne likvidacije.

SANACIJA, skup mjera koji se podrazumijevaju da bi se sredile prilike

143

i uklonile financijske i tehnološke teškoće u nekom poduzeću. Sanacije mogu biti financijske, organizacijske i dr.

SANKCIJA, je kazna zbog narušavanja općih normi ili preuzetih oba-veza.

SAOBRAĆAJ, privredna djelatnost u kojoj se ljudi bave prijevozom materijalnih dobara, ljudi i prijenosnih vrijednosti.

SAOBRAĆAJNA TARIFA, spisak cijena saobraćajnih usluga. Saobra-ćajne tarife su javne, jer se javno publiciraju, a mijenjaju se po određe-nom postupku.

SEF, čelični ormarić, pretinac.

SEJEV ZAKON TRŽIŠTA, postavka francuskog ekonomiste Žan Bap-tista Seja, da svaka ponuda stvara odgovarajuću tražnju. Po Seju svi su prodavači istovremeni i kupci samo drugih roba.

SEKUNDARNO BANKOVNO TRŽIŠTE, tržište na kojme se kupuju i prodaju prethodno emitirani vrijednosni papiri.

SEKUNDARNO TRŽIŠTE KAPITALA, tržište na kojem se obavlja promet prije emitiranja vrijednosnih papira.

SELJAČKA RADNA ZADRUGA, organizacijski oblik zadrugarstva u poljoprivredi.

SELJAČKO GOSPODARSTVO, ili obiteljsko poljoprivredno gospo-darstvo, jest samostalno gospodarstvo i socijalna jedinica temeljena na vlasništvu i /ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti.

SELJAŠTVO, dio stanovništva koji se bavi poljoprivredom. Ne pripada ni jednoj društvenoj klasi nego su uvijek između vladajuće i eksploati-rane klase, a najčešće su bili eksploatirani.

SELJENJE KAPITALA, pojave u kapitalizmu koja se ogleda u tome što kapital iz jedne privredne grane u kojoj ostvaruje niži profit od pro-sječnog, se ulaže u druge grane u kojima se ostvaruje profit iznad pro-

144

sječnog. Prebacivanje kapitala iz grane u granu utječe na izjednačavanje profitne stope i doprinosi ostvarenju prosječne profitne stope.

SEOSKI PROLETERIJAT, najsiromašniji sloj seoskog stanovništva, ne posjeduje zemlju niti neka sredstva za proizvodnju. Živi od prodaje rad-ne snage, najčešće samo u sezoni poljoprivrednih radova.

SEOSKO ILI RURALNO STANOVNIŠTVO, živi u seoskim naseljima u kojima najmanje 2/3 pučanstva živi od poljoprivrede.

SERIJSKI NAČIN PROIZVODNJE, tip proizvodnje u kome se radi veliki ali unaprijed određeni broj istovrsnih proizvoda. Prednost ovog načina proizvodnje je u nižim troškovima po jedinici proizvoda.

SHARE-DIONICA, jedinica vlastitog udjela u gospodarstvu.

SIGNIFIKANTNOST, stupanj sigurnosti u statističkim operacijama.

SINDIKAT, organizacija čiji je glavni cilj poboljšanje uvjeta rada i po-većanje nadnica njihovim članovima.

SINEKURA, dobro plaćeno radno mjesto na kome se ne mora mno-go raditi, koje ne zahtjeva mnogo truda i zalaganja, zarada (plaća) bez adekvatnog rada. Takva radna mjesta dobivaju lica bez odgovarajuće stručne spreme i sposobnosti, ali su u tijesnom srodstvu (vezama) sa utjecajnim krugovima ljudi koji im to omogućavaju.

SINERGIJA, suradnja nekog organa (čimbenika) radi boljeg odvijanja nekog procesa. Ili proizvod zajedničkog djelovanja više činitelja proi-zvodnje.

SINTETIČKI INDIKATOR, pokazatelj cijena koje se sastoje iz više istih ili sličnih dijelova.

SIROVINE, predmeti rada koji su prerađeni u početnim fazama, ali još se ne mogu koristiti u potrošnji.

SITNA BURŽOAZIJA, najsiromašniji sloj kapitalističke klase. Buržoa-zija posjeduje radionice, male trgovine, ugostiteljske objekte, eksploatira tuđu radnu snagu, ali i sami rade u procesu proizvodnje.

145

SIVA EKONOMIJA, ekonomija koja se sastoji od protuzakonitih aktiv-nosti i aktivnosti koje su inače u skladu sa zakonom, ali nisu prijavljene financijskoj policiji.

SKLADIŠNA PRIMKA, robni dokument koji izdaje skladištar kada primi robu u skladište.

SKLADIŠNI LIST, (skladišnica), dokument kojim skladište potvrđuje da je primilo na čuvanje određenu vrstu robe. Skladišnica se sastoji iz dva djela: od priznanice i založnice (varanta). Priznanicom se dokazuje pravo vlasništva nad robom, a varant služi za zalaganje robe.

SKLADIŠTE, mjesto gdje se čuvaju materijalna dobra. Carinsko skla-dište je mjesto gdje se smještava neocarinjena roba. Javna skladišta su mjesto gdje se skladišti tuđa roba.

SKONTO, odbitak od cijene koji prodavač daje kupcu iz nekih poseb-nih razloga. Obično je to kase skonto, koji kupac uživa zato što plati robu odmah ili u dogovorenom roku.

SLOBODNA CARINSKA ZONA, dio luke ili grada u kome se trguje inozemnom robom bez plaćanja carine. Carina se plaća kad roba prelazi carinsku granicu i ako se stavlja u promet na ostalom području zemlje.

SLOBODNA TRGOVINA, način neograničenog kretanja robe, radne snage i kapitala u međunarodnim razmjenama.

SLOBODNE REZERVE BANKE, je višak rezervi umanjen za posuđe-ne rezerve.

SLOŽENA KAMATA, kamata izračunata na sumu svih zarađenih ka-mata u prošlosti kao i na glavnicu.

SOCIJALIZAM, socijalna teorija, politički pokret i društveno uređenje koji se zasniva na društvenom vlasništvu nad sredstvima za proizvod-nju.

SOLIDARNOST, zajednička odgovornost više lica za neku obavezu.

SOLO MJENICA, vrsta mjenice u kojoj se izdavač mjenice obvezuje da

146

će mjeničnu sumu isplatiti. U njoj je trasat i trasant isto lice pa se solo mjenica ne podnosi na akcept.

SOLVENTNOST, sposobnost nekog lica fizičkog ili pravnog da vrši isplatu, tj. sposobnost lica da na vrijeme udovoljava svojim novčanim obavezama. Solventnost je slična likvidnosti.

SPECIFIKACIJA, razvrstavanje, približno označavanje pojedinačnog. Npr. specifikacija materijala, novca i dr.

SPECIJALIZACIJA, oblik podjele roba u kome se pojedini proizvođači, radne organizacije usmjeravaju na proizvodnju neke vrste proizvodnje, nekog proizvoda ili samo nekih dijelova. Specijalizacija ljudi povlači i specijalizaciju strojeva i opreme.

SPECIJALNA PRAVA VUČENJA, rezervno sredstvo koje stvara MMF, koje zemlje mogu koristiti kako bi uravnotežile platnu bilancu.

SPEKULACIJA, neuobičajen način trgovine, odnosno nedopuštena trgovina robom sračunato na veliku zaradu. Spekulacija je poslovanje koje ima za cilj laku i brzu zaradu.

SPEKULATIVNI IDEALIZAM, filozofija zasnovana na apstraktnom mišljenju , daleko od iskustva i prakse.

SPORAZUM O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVA-NJA, u većini zemalja, jedno od temeljnih načela poreznog zakono-davstva kaže da se isti prihod ne bi trebalo dva puta oporezivati. Zato postoji čitava mreža bilateralni sporazuma među zemljama kojima se želi izbjeći oporezivanje prihoda u jednoj zemlji ako je taj prihod već oporezivan u drugoj zemlji.

SREDIŠNJA BANKA, središnja (emisiona) banka preko koje se vodi monetarno kreditna politika usklađenosti i kontrole poslovnih banaka, regulira novčane poticaje i kreditne uvijete, te izdaje gotov novac.

SREDSTVA PODUZEĆA, razna materijalna dobra novac i prava koje poduzeće koristi u svom poslovanju. Sredstvo se međusobno razlikuju po svom izgledu i namjeni trajanju i vrijednosti. Sva se sredstva poduze-

147

će mogu svrstati u tri grupe: poslovna sredstva, sredstva rezervi i sred-stva zajedničke potrošnje.

SREDSTVA POSLOVNA, obuhvaćaju sva ona sredstva koja služe ostvarenju poslovnih zadataka poduzeća. Sastoje se od osnovnih i obrt-nih sredstava.

SREDSTVA POZAJMLJENA, sredstva koja poduzeće dobije od drugog poduzeća ili banke kao kredit. To mogu biti sirovine, strojevi, a najčešće novčana sredstva. Ta sredstva nisu vlasništvo poduzeća iako ih poduze-će koristi kao vlastita sredstva. Pozajmljena novčana sredstva poduzeće će vratiti obično otplatom duga anuitetima.

SREDSTVA REZERVI, koriste se kao pomoć u slučaju da poduzeće zapadne u teškoće.

SREDSTVA VLASTITA, sredstvo poduzeća koji je poduzeće dobilo od osnivača bez obveze vraćanja ili je to akumulirani dohodak ili profit, i ova sredstva su vlasništvo poduzeća.

SREDSTVA ZA PROIZVODNJU, obuhvaćaju predmete rada i sred-stva za rad. To su materijalni činitelji proizvodnje.

SREDSTVA ZA RAD, raznovrsni predmeti pomoću kojih čovjek dje-luje na predmete rada. To mogu biti mehanička sredstva za rad (alati, strojevi) posude, objektivni uvjeti proizvodnje (putovi, zgrade) i dr. po-moću njih čovjek mijenja materiju i podčinjava prirodu.

SREDSTVA ZAJEDNIČKE POTROŠNJE, razna sredstva poduzeća koja se koriste za podizanje društvenog i osobnog standarda uposlenika.

STABILIZACIJA, uspostavljanje ravnoteže u privredi ili nekoj proi-zvodnoj oblasti. Često se govori o monetarnoj stabilizaciji, stabilizaciji cijena itd.

STAGFLACIJA, istodobno postojanje visokih stopa inflacije i nezapo-slenosti.

STAGNACIJA, zastoj u ekonomskom razvoju neke zemlje, oblasti, pri-vredne grane, poduzeća i dr.

148

STALNE CIJENE, cijene koje se za duži vremenski period utvrđene administrativnim putem.

STANDARD, nešto što je uobičajeno ili zakonom propisano i prema čemu se utvrđuju eventualna odstupanja.

STATISTIKA, naučna metoda za proučavanje i istraživanje prirodnih i društvenih masovnih pojava. Statističko istraživanje obuhvaća tri faze: promatranje i prikupljanje podataka, grupiranje i stvaranje podataka i obrada i analiza podataka.

STATUT, osnovni akt poduzeća. Njime se utvrđuje unutarnja organiza-cija i odgovornost organa rukovođenja i upravljanja, kao i odgovornosti uposlenika za rezultate poslovanja poduzeća.

STEČAJ, sudsko utvrđivanje prezaduženosti jednog subjekta uslijed čega mu se oduzimaju prava nad cijelom imovinom radi ravnomjernog namirivanja svih dužnikovih vjerovnika. Klasičan stečaj nastaje u sluča-ju kad su obveze poduzeća veće od ukupne vrijednosti imovine podu-zeća. Stečajni postupak nad poduzećem otvara trgovački sud i donosi rješenje o stečaju poduzeća.

STIHIJA, nekontrolirano spontano djelovanje prirodnih sila i društve-nih zakona praćeno poremećajima i razaranjima. U privredi je stihija posljedica odstupanja plana svjesnog usmjeravanja ekonomske aktivno-sti. Posljedica stihije na tržištu su ekonomske krize ili hiperprodukcija roba, recesija i drugi poremećaji.

STOČARSTVO, poljoprivredna grana u kojoj se ljudi bave uzgojem domaćih životinja.

STOHASTIČKA VEZA, slaba, labava veza.

STOPA AMORTIZACIJE, postotak godišnjeg otpisa osnovnih sredsta-va. Može se izračunavati vremenski , funkcionalno i kombinirano.

STOPA EKONOMSKOG RASTA, u postocima izražena godišnje pove-ćanje nacionalnog dohotka ili društvenog proizvoda.

149

STOPA OBVEZNE REZERVE, postotak ukupnih depozita koje FED zahtjeva da depozitne institucije mogu držati u odnosu prema njihovu kapitalu.

STOPA VIŠKA VRIJEDNOSTI, odnos između viška vrijednosti i vari-jabilnog kapitala izražen u postocima (procentima). Ovaj odnos se na-ziva i stopa eksploatacije.

STRANI KAPITAL, kapital plasiran u nekoj zemlji koji pripada vla-snicima iz drugih zemalja. Pojava stranog kapitala je posljedica izvoza kapitala u cilju ostvarivanja većeg profita.

STRATEGIJA PODUZEĆA, jest plan razvojnih ciljeva i načina njiho-vih ostvarenja. Strategijom se određuje dugoročni smjer kretanja podu-zeća.

STRATEGIJA, pristup koji netko zauzima kako bi postigao neki cilj, poput bržeg razvoja, ostvarene veće zarade, pobjeđivanja u igri i drugo.

STRUKTURA NEZAPOSLENOSTI, nezaposlenost koja je rezultat tehnoloških promjena i razvoja nove industrije, a osnovno joj je obi-lježje nedostatak tržišno potrebnih kvalifikacija radnika za obavljanje poslova (informatičari, programeri, tehnolozi) i dr.

STRUKTURA PODUZEĆA, je skup dijelova od kojih se poduzeće sa-stoji, i njihovi odnosi prema cjelini.

STRUKTURA, sustav jedne cjeline; odnos elemenata sastavnih dijelova koji čine jednu cjelinu.

SUBJEKTIVNA TEORIJA VRIJEDNOSTI, teorija prema kojima je vrijednost nekog dobra određena subjektivnim odnosom pojedinca prema tom dobru.

SUBVENCIJA, financijska potpora države poduzećima ili kućanstvima koja omogućava proizvodnju ili potrošnju dobara. Subvencija može biti povremena ili stalna, a može se davati u obliku novca ili materijala.

SUFICIT, višak prihoda nad rashodima. Može biti financijski, budžet-ski, platnog prometa, blagajnički dr. suficit je suprotno od deficita.

150

SUKOB INTERESA, slučaj kad su interesi neke osobe ili poduzeća u jednom pogledu, sukobljeni s interesima te osobe ili poduzeća u dru-gom pogledu. Primjerice, banka koja daje savjete nekoj kompaniji u nje-zinoj borbi protiv preuzimanja, imat će sukob interesa ako je istodobno dioničar u poduzeću koje daje ponudu za preuzimanje. Da bi se sprije-čio sukob interesa uvedeni su tzv. ‘’kineski zidovi’’, podjele između dvaju dijelova financijskih institucija.

SUPROTNOST, sukobljavanje raznih razvojnih tendencija, htjenja i in-teresa u državi ili u gospodarstvu.

SUPSTITUCIJA, nadomještaj, zamjena, supstitut-zamjenik, zastupnik.

SUROGAT, (nadomjestak) proizvod koji zamjenjuju neki drugi proi-zvod i ima samo neke osobine tog proizvoda kog zamjenjuje.

SUSTAV FIKSIRANOG DEVIZNOG TEČAJA, sustav međunarodnog plaćanja u kojemu su devizni tečajevi vezani uz neku službenu razinu, a dopuštaju se samo neznatne fluktuacije.

SUSTAV FLUKTUIRAJUĆEG DEVIZNOG TEČAJA, sustav među-narodnih plaćanja prema kojemu devizni tečajevi rastu ili padaju ovisno o uvjetima koji diktiraju ponuda i potražnja.

SUSTAV PLAĆANJA RADNIKA, princip prema kome se vrši obračun najamnina ili raspodjela osobnih dohodaka. Ime više sustava:

− Vremenski sustav ili sustav plaćanja po vremenu. − Akordni sustav ili plaćanje po jedinici proizvodnje, ovdje zarada

radnika zavisi od ostvarene količine proizvoda. − Premijski sustav plaćanja sastoji se u tome što poslodavac daje rad-

niku nagradu (premiju) ako ostvari ili premaši neki zahtjev. Npr. ako radnik smanjuje utrošak materijala ili ako poboljša kvalitetu proizvo-da, ili ako ostvaruje prebačaj norme.

SUSTAV, označava sve procedure i upute koje omogućavaju ostvarenje nekog cilja.

SVJETSKA PRIVREDA, privreda svih zemalja svijeta promatrana kao jedna cjelina.

151

Š

ŠKART, proizvod ili dio proizvoda koji svojom kvalitetom ili tehničkim svojstvima ne odgovara namjeni. Škart smanjuje ekonomičnost poslo-vanja, a utvrđuje se procentom u ukupnoj proizvodnji.

ŠKOLA RACIONALNOG OČEKIVANJA, polazi od tog da ljudi do-nose ekonomske odluke na osnovu prognoza koje se zasnivaju na infor-macijama, te da su cijene i plaće savršeno elastične pa je vladina politika predvidiva i ne može utjecati na stvarni outputne i nezaposlenost jer se cijene i plaće unaprijed prilagođavaju novim mjerama.

ŠPEKULACIJA, kupnja financijske imovine sa ciljem da se ostvari brz profit njezinom prodajom ubrzo nakon pribavljanja.

ŠTAND, prostor koji poduzeće zakupljuje (iznajmljuje) prilikom održa-vanja sajmova i izložbi, da bi izlagalo i prikazalo svoje proizvode ekspo-nate širem krugu potrošača.

ŠTEDIONICA, novčana ustanova koja kao osnovni zadatak ima pri-kupljanje novčanih sredstava putem štednje. Štedionice se pojavljuju u različitim vidovima: poštanske, gradske, komunalne itd. Ne bave se spe-kulativnim poslovima.

ŠTEDNA KNJIŽICA, isprava koja se izdaje prilikom sklapanja ugovora o prijemu uloga na štednju. Štedna knjižica može glasiti na ime, na do-nositelja i na poznavatelja šifre.

ŠTEDNJA PUTEM ŠTEDNE KNJIŽICE, štedni računi kod kojih šted-na knjižica sadrži sve zapise aktivnosti i bilance računa; ovi računi ne-maju određeni rok trajanja i štedna knjižica mora se predočiti pri podi-zanju i ulaganju novca.

152

ŠTEDNJA, suzdržavanje od tekuće potrošnje. Razlika između raspolo-ženog dohotka i potrošnje.

ŠTETA, gubitak imovine ili dohodaka uslijed djelovanja nepovoljnih okolnosti: prirodnih sila (poplava, požar, suša) ili nedopuštenih postu-paka fizičkih i pravnih osoba (krađa, loše rukovođenje, zakašnjenje u isporuci i dr.). Ako se imovina osigura, štetu nadoknađuje osiguratelj.

ŠTRAJK, obustava rada radnika sa ciljem da se poslodavac prisili da donese neku odluku. Štrajk se organizira iz ekonomskih ili političkih ra-zloga. Najčešći su zahtjevi: povećanje plaća, bolji radni uvjeti i dr. Može biti lokalni nacionalni i internacionalni.

ŠUMARSTVO, privredna djelatnost ljudi koja se odnosi na uzgoj i ek-sploataciju šuma.

153

T

TABUI, označava norme čije je kršenje apsolutno zabranjeno.

TAJNI SPORAZUM, sporazum između različitih poduzeća da surađu-ju, povećavajući cijene, dijeleći tržišta ili na drugi način koji sprječava konkurenciju.

TAKSA, naknada koju naplaćuju ograni uprave za usluge koje čine gra-đanima ili poduzećima.

TALIJANSKO KNJIGOVODSTVO, najstariji oblik dvojnog knjigo-vodstva. Razlikuje se staro i novotalijansko. U starotalijanskom se vode poslovne knjige: memorijal, dnevnik i glavna knjiga, a u novotalijan-skom: blagajnički dnevnik primanote i glavna knjiga.

TALON, dodatak nekih vrijednosnih papira npr: obveznice, dionice. Sadrže kupone koji se odsijecaju kada se naplaćuje prihod od vrijedno-snog papira npr, kamate ili dividenda.

TARA, odbitak težine ambalaže od ukupne težine neke robe da bi se dobila neto težina robe. Često se roba prodaje „bruto za neto“, pa se tara ne odbija od bruto težine robe.

TARIFA, spisak cijena razni usluga i taksi carina i način njihovog obra-čunavanja.

TEČAJ, cijena po kojoj se na burzama obavlja kupoprodaja vrijedno-snih papira, deviza i valuta.

TEHNIČKA NEEFIKASNOST, proizvodnja dobara ili usluga uz troš-kove koji su veći od minimuma dugoročnih prosječnih troškova.

TEHNIČKA POMOĆ, pomoć u materijalnim dobrima i stručnim ka-drovima koji pružaju zemljama u razvoju, siromašnim i nerazvijenim

154

zemljama, razvijene zemlje. Cilj joj je da pomogne jačanju nacionalne privrede tih zemalja.

TEHNIČKI SASTA KAPITALA, odnos mase sredstava za proizvodnju i količine živog rada.

TEHNOLOGIJA, skup znanja i vještina u fizikalnim, kemijskim i dru-gim postupcima obrade i prerade predmeta rada u procesu proizvodnje. Tehnologija znači i skup postupaka, proces mijenjanja materije, odno-sno proces neposredne proizvodnje materijalnih dobara.

TEHNOLOŠKA PROMJENA, promjena procesa proizvodnje ili uvo-đenja novih proizvoda tako da se veća ili poboljšana proizvodnja može dobiti iz iste količine utrošaka.

TEHNOLOŠKI NAPREDAK (progres), uvođenje novih metoda pro-izvodnje, poboljšanje proizvoda ili smanjenje troškova koje povećava proizvodnost upotrijebljenih resursa, odnosno pomiče prema vani kri-vulju proizvodnih mogućnosti.

TEJLORIZAM, sistem organizacije rada povezan sa načinom plaćanja radnika. Dobio je naziv po autoru Federiku Tejloru, inženjeru iz SAD-a. On je prvi počeo da izučava pokrete, položaj tijela, i uopće trošenje energije pri radu. Shvatio je potrebu ekonomiziranja energijom u pro-cesu rada i time dao ogroman doprinos razvoju proizvodnosti rada. Si-stem organizacije rada povezao je sa sistemom plaćanja radnika (akor-dni sustav), pa je time počela eksploatacija radnika.

TEKUĆE CIJENE, cijene u različitim periodima prema kojima se obra-čunavaju različiti privredni agregati. Npr. obračunava se društvenu bru-to proizvod u pet godina prema cijenama koje su bile tijekom tih pet godina. Ovakav obračun neće dati najkvalitetnije rezultate i točnosti tih rezultata. Zato se koriste stalne (bazne) cijene iz jednog perioda. Na taj se način eliminira utjecaj tekućih cijena i dobiveni rezultati su kvalitet-niji i točniji.

TEKUĆI ODNOS, odnos između tekuće pasive poduzeća i njegove te-kuće aktive. Tekuća aktiva= gotovina, bankovni depoziti i druga sred-

155

stva koja se mogu brzo pretvoriti u gotovinu. Tekuća pasiva= kratkoroč-ni krediti i trgovinski krediti. Tekuća aktiva minus tekuća pasiva=obrtni kapital poduzeća. Tekući odnos uzima se kao pokazatelj solventnosti poduzeća.

TEKUĆI PRINOS BANKE, godišnji anuitetni kamatnjak podijeljen te-kućom tržišnom cijenom obveznice.

TEKUĆI RAČUN (konto korent), vid obračuna kreditnih odnosa dva poslovna partnera. Ima više vrsta tekućih računa, a najpovezaniji je žiro račun preko kojeg se obavlja najviši broj transakcija između banaka i njihovih komitenata.

TEMELJNI KAPITAL BANKE, kapital koji se sastoji od bankovne opi-pljive imovine; naziva se još i prvorazredni kapital.

TEMELJNICA, knjigovodstveni dokument na osnovu koga se provodi knjiženje u računovodstvu poduzeća. Kao temeljnice mogu služiti origi-nalni dokumenti, računi, izvodi iz banke, priznanice i sl.

TEMELJNO BANKARSTVO, sustav osiguranja depozita koji zahtije-va od banke da drži ‘’temelj’’ vrlo sigurnih sredstava, poput gotovine, i državnih obveznica, iz koje banka može odštetiti osigurane depozitare ako propadne.

TEORIJA EFIKASNE NADNICE, pretpostavka da proizvodnost rada radnika ovisi o razini realne nadnice.

TEORIJA IGARA, matematička metoda pogodna za analizu oligopol-skih tržišta koji polaze od toga da sudionik u igri nastoje pronaći opti-malnu strategiju, imajući na umu da na ishod igre utječe njegovo pona-šanje i ponašanje drugih subjekata.

TEORIJA MODERNOG PORTFELJA, tumačenje prema kojem kom-biniranje vrijednosnih papira u portfelj vodi manjem riziku takvog por-tfelja nego linearna kombinacija rizika po vrijednosnim papirima.

TEORIJA RAZDIOBE DOHOTKA, teorija koja objašnjava način na koji se dijeli osobni dohodak i bogatstvo društva.

156

TEORIJA TROŠKOVA PROIZVODNJE, teorija po kojoj vrijednost dobara odgovara iznosu troškova proizvodnje, a sastoji se od najamnine za rad, profita na kapital i rente za zemlju.

TEORIJA VRIJEDNOSTI, teorije koje različito tumače pojam vrijed-nosti, a osnovne vrste su objektivna teorija vrijednosti i subjektivna te-orija vrijednosti.

TEREĆENJE, knjigovodstveni izraz koji označava da je određeni račun zadužen-terećen s nekim iznosom.

TERMINSKE CIJENE, cijena određena i navedena u terminskom rob-nom ugovoru.

TERMINSKE DEVIZE, devize koje su plative tek po isteku određenog vremenskog perioda, npr. mjesec dana. Kurs terminskih deviza se dobi-je tako da se devizni kurs umanjuje za određeni iznos kamate.

TERMINSKI (ročni) ZAJAM, zajam odobren na unaprijed točno odre-đeno razdoblje, najčešće između dvije i deset godina.

TEZAURISANJE, povlačenje novca sa tržišta i opticaja i njegovo pre-tvaranje u blago. U tržišnoj suvremenoj privredi tezauriranje se štetno odražava na privredu jer se dio novca povlači iz opticaja i remeti nor-malan tok novčane mase.

TISKANJE NOVCA, stvaranje papirnog novca sa strane države, odno-sno centralne banke ili poslovne banke.

TITULAR, nositelj vlasničkog prava.

T-KONTO, pojednostavljena bilanca stanja koja uključuje samo aktivu i pasivu (ili njihove promjene) u razmatranje.

TOČKA POKRIĆA, je ona razina dohotka pri kojoj se cjelokupni do-hodak troši na potrošnju (tj. točka u kojoj nema štednje), ili točka u kojoj su izjednačeni troškovi i prihodi.

TOLERANCIJA, trpljivost, podnošljivost prema tuđem mišljenju i uvjerenju, imati obzira prema nečemu i nekome.

157

TOTALITARAN, sveobuhvatni, isključiv.

TOVARNI LIST, isprava kojom prijevoznik potvrđuje prijem robe na prijevoz. Tovarni list sadrži osnovne podatke o robi, načinu transporta, adresu, primaoca i pošiljatelja robe, cijenu prijevoza i dr.

TOVARNI LIST OPĆENITO, isprava o sklopljenom ugovoru o prije-vozu robe. Postoji nekoliko vrsta tovarnog lista i to: željeznički, brodar-ski i tovarni list zračnog prometa.

TRAJNA DOBRA, oprema ili strojevi za koje se normalno očekuje da će trajati dulje od tri godine (npr. kamioni, strojevi, traktori, kombajni i dr.)

TRAJNA DOBRA OPĆENITO, dobra koja su dulje vrijeme u procesu potrošnje.

TRAJNI NALOG, nalog klijenta banci da obavlja redovita (često mje-sečna) plaćanja fiksnog iznosa navedenog kreditora. Trajni su nalozi praktični za redovita plaćanja koja se ne mijenjaju često, kao što su, re-cimo premije životnog osiguranja.

TRAMPA, oblik trgovine, zamjena dobara za dobra bez posredovanja novca.

TRANSAKCIJA, prijenos neke vrijednosti, robe, novca, vrijednosnih papira, sa jednog lica na drugo ili kazano uopće to je poslovna operacija.

TRANSFER (prijenos), svojstvo neke valute da se njome može izvršiti plaćanje u više zemalja jednostavni prijenosom sa računa na račun.

TRANSFER RESURSA, prijenos prava vlasništva nad resursima.

TRANŠA, dio zajma koji zajmodavac doznačava zajmoprimcu. Tranša se najčešće odnosi na iznose u kojima Međunarodni Monetarni Fond doznačava svoje zajmove zemljama zajmoprimcima.

TRANZICIJA, prolaz iz jednog društveno-političkog sustava u drugi ili prijelaz iz jednih u druge uvjete poslovanja poduzeća.

158

TRANZIT, prijevoz robe preko neke zemlje na njenom putu iz jedne u drugu zemlju. Tranzit robe se ne carini niti se ta roba smatra uvoznom odnosno izvoznom robom.

TREND, osnovni smjer kretanja neke pojave. On omogućava da se ot-kloni utjecaj povremenih odstupanja, i da se uoči osnovna tendencija u razvoju neke pojave.

TRENUTAČNI ROK, vrijeme realizacije već proizvedenih dobara u kojemu je ponuda ograničena zatečenim zalihama, pa je krivulja ponu-de okrenuta ili savršeno neelastična.

TREZORSKA GOTOVINA, gotovina koju drži depozitna institucija.

TRGOVAČKA MARKA, naziv pod kojim se neki proizvod iznosi na tržište i stavlja u promet. Za prepoznatljivu trgovačku marku u poslov-nom svijetu uobičajen je naziv „brend“.

TRGOVAČKI PUTNIK, lice koje posjećuje poduzeća u raznim mjesti-ma i prodaje im robu poduzeća koje zastupa, predstavlja.

TRGOVAČKO PODUZEĆE, privredna organizacija kojoj je trgovačko poslovanje osnovna djelatnost. Postoje mješovita ili opća, i specijalizira-na i trgovačka poduzeća.

TRGOVINA, privredna djelatnost za koju je karakteristično da privred-ni subjekti trgovci i poduzeća kupuju robu da je prodaju drugom. Prema obimu prodaje trgovina se dijeli na: trgovina na veliko i malo. Prema mjestu trgovine može biti: unutarnja i vanjska.

TRGOVINSKI PAPIRI, kratkoročne nepokrivene obveznice koje emi-tiraju banke, poduzeća i financijska društva.

TRGOVINSKI UGOVOR, ugovor dviju ili više zemalja u kojem se re-guliraju pitanja u vezi sa robnom razmjenom i međunarodnim plaćanji-ma između tih zemalja.

TROŠKOVI KAMATA, troškovi s kojima se suočava banka putem pla-ćanja kamata u zamjenu za sredstva, koja dobiva izdavanjem depozita kako bi ih mogla koristiti u svojim zajmodavnim aktivnostima.

159

TROŠKOVI ŽIVOTA, normalni rashodi koje ima jedna obitelj za svoje izdržavanje u određenom vremenu. Kretanje troškova života je važan pokazatelj kod ocjenjivanja životnog standarda stanovništva.

TROŠKOVI, novčano izraženi utrošci elemenata proizvodnje, a iskazu-ju se kao izdaci i rashodi.

− Izdaci su sva izdavanja novca bez obzira na što se odnose. − Rashodi, su širi pojam od troškova. Oni obuhvaćaju pored troškova

i ona plaćanja koja se ne odnos na proces poslovanja ili se ne mogu predvidjeti.

Prema prirodi troškovi mogu biti: materijalni troškovi amortizacije, troškovi rada (osobni dohodak) i ostali troškovi (ugovorne i zakonske obveze, kamate, porezi dr.). Prema zavisnosti od obima proizvodnje troškovi mogu biti; fiksni (stalni, nepromjenjivi) i varijabilni (promje-njivi).

TRUST, oblik monopolističkog udruženja kapitalista. Udružena podu-zeća formalno zadržavaju svoju samostalnost, a u svemu su podčinjeni jedinstvenoj upravi i zavise od neke bankarske ili druge financijske gru-pacije. Razlikuje se horizontalni i vertikalni trustovi.

− Horizontalni trust povezuje više raznovrsnih poduzeća koja imaju neku međusobnu vezu (saobraćaj, hoteli, trgovine turističke agenci-je).

− Vertikalni trustovi povezuju poduzeća različiti faza iste proizvodnje (rudnik, željezara, tvornice žice). Veoma sličan trust su Holding kompanije. To su krupna poduzeća koja putem kontrolnog paketa dionica kontroliraju poslovanje for-malno samostalnih poduzeća, obično svojih kooperanata.

TRŽIŠNA EKONOMIJA, ekonomija u kojoj se na pitanja glede alo-kacije resursa, što, kako i za koga, prvenstveno odgovara ponudom i potražnjom na tržištu, sa ciljem da se dobije što veći profit.

TRŽIŠNA VRIJEDNOST, prosječna vrijednost pojedinih roba proi-zvedenih u različitim uvjetima. Nju određuje društveno potrebno radno

160

vrijeme. Što je veća proizvodnost rada tržišna vrijednost robe se smanju-je. Novčani izraz tržišne vrijednosti je tržišna cijena, a ona se određuje pod utjecajem ponude i potražnje. U uvjetima tržišnog gospodarstva i tržišne privrede tržišna vrijednost se transferira u cijenu proizvodnje.

TRŽIŠNI RIZIK BANKE, rizik da vjerovnik neće primiti u potpunosti otplatu zajma zbog neuspjeha dužnika u osnovnoj transakciji, što za-htjeva od obje strane novi ugovor.

TRŽIŠNI VIŠAK POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA, dio poljopri-vrednih proizvoda koje poljoprivredni proizvođači iznose na tržište. Jedan dio svojih poljoprivrednih proizvoda zadržavaju za potrošnju u gospodarstvu kao hranu ili hranu stoci, pa se kaže da je poljoprivredna proizvodnja djelomično naturalnog karaktera.

TRŽIŠNO GOSPODARSTVO, gospodarstvo koje temeljna pitanja što, kako i za koga proizvoditi rješava posredništvom ponude i potražnje i na toj osnovi formiranjem cijena, u kojem tržište djeluje kao veliki auto-matski regulator cjelokupne proizvodnje.

TRŽIŠTE KAPITALA, označava sva međusobna povezana tržišta fi-nancijskog kapitala (novac i vrijednosni papiri).

TRŽIŠTE NOVCA, mjesto koje označava skup institucija koje se bave kupovinom ili prodajom kratkoročnih instrumenata kreditiranja poput blagajničkih upisa i komercijalnih papira, dr.

TRŽIŠTE NOVCA OPĆENITO, tržište na kojem banke i druge finan-cijske institucije kupuju i prodaju kratkoročne financijske instrumente poput mjenica i komercijalnih papira (tj. novac) jedna od druge.

TRŽIŠTE, mjesto gdje se suočava ponuda i potražnja ili skupina kupa-ca i prodavača čije djelovanje značajno utječe na proizvodnju, kvalitetu i cijenu određenih dobara ili usluga.

TRŽIŠTE OPĆENITO, ukupnost svih robno-novčanih veza između ekonomskih subjekata u društvu zasnovanoj na društvenoj podjeli rada. Ili tržište je mjesto sučeljavanja ponude i potražnje na određenoj terito-riji i u određeno vrijeme. Tržište se uvijek određuje teritorijem (lokalno,

161

nacionalno, internacionalno, svjetsko) i robama (tržište kave, automo-bila, cvijeća i dr).

TRŽNICA, prostor na kome se prodaju poljoprivredni proizvodi i dru-ge životne namirnice. Razlikuju se tržnice na veliko i tržnice na malo.

TUĐA SREDSTVA BANAKA, novčani depoziti poduzeća i štedni ulo-zi štediša. To su sredstva koja banka mobilizira i plasira što je i osnova funkcija banke. Za plasirana sredstva štediša, banke ima isplaćuju ka-matu ovisno o roku oročenja sredstava.

TURIZAM, privredna djelatnost koja obavlja poslove vezane za putova-nja i privremeni boravak ljudi na određenoj teritoriji (prostoru) u odre-đeno vrijeme. Turizam može biti: zdravstveni, zabavni, sportski, kul-turni, vjerski i dr. Razvoj turizma potiče jačanje cjelokupne privredne aktivnosti društva, povećava zaposlenost stanovništva i dr.

TVRTKA, ime ili naziv pod kojim poduzetništvo posluje, ime tvrtke se upisuje u nadležnom trgovačkom sudu poslije izvršene registracije.

162

U

UČINAK, predstavlja rezultat poslovanja poduzeća. Učinak može biti u obliku proizvoda i usluga, a izražava se naturalno ili vrijednosno.

UČINKOVITOST (djelotvornost, efikasnost), uporaba ekonomskih resursa koji proizvode maksimalnu razinu mogućeg izvršenja s danim inputima i tehnologijom proizvodnje.

UDRUGA, interesno udruženje. Najčešće su to udruge proizvođača (mljekara, uljara, vinara), a mogu biti i udruge prerađivača voća i povr-ća. Postoje i udruge potrošača.

UGLED TVRTKE, računovodstvena vrijednost poduzeća kao ‘’tvrtke koja djeluje’’ ili vrijednost minulog rada poduzeća.

UGOVOR O REVOLVING KREDITU, ugovor o bankovnom zajmu prema kojemu zajmoprimac može operativno uzajmljivati i/ili otplaći-vati, poput računa kreditne kartice.

UGOVOR TRGOVAČKI, općenito, zakonski obvezujući sporazum iz-među dvije strane da će jedna strana isporučiti drugoj robu ili usluge po specifičnoj cijeni.

UGOVOR, dvostrani ili višestrani posao. To je suglasnost volje suprot-nih stranaka da zasnuju, prekinu ili promijene neki pravni odnos . Ugo-vora ima više vrsta zavisno koju oblast i na kakvom nivou reguliraju. Za poduzeća je najvažniji ugovor obligacioni, tkz. obligatni ugovor.

UGOVORNE OBVEZE, obuhvaćaju izvjesne troškove poduzeća koji ne nastaju u proizvodnji, ali su vezani za proizvodnju. Ugovorne obveze su: kamate na kredit, premije osiguranja, doprinosi privrednoj komori i dr. Ugovorne obveza se plaćaju iz dohotka poduzeća.

163

UGRAĐENI (instalirani) KAPITAL, kapacitet koji bi se mogao ostva-riti prema mogućnostima strojeva i postrojenja. Ugrađeni kapacitet se praktično ne može ostvariti jer drugi činioci (radna snaga, sirovine, tr-žište i dr.) to onemogućuju.

UGRAĐENI EKONOMSKI STABILIZATORI, mjere u privrednom sustavu neke zemlje koje automatski reagiraju kada nastupaju određe-ne promijene i sprečavaju njihove negativne posljedice. Takve mjere su garantirane cijene, progresivni porezi i dr. Učinak ekonomskih stabili-zatora je ograničen i kratkotrajan.

UKUPNI KAPITAL, zbroj temeljnog i dodatnog kapitala.

UKUPNI PRIHOD, vrijednost svih prodanih i fakturiranih proizvoda i usluga uvećana ili umanjena za razliku između izvanrednih prihoda i izvanrednih rashoda. Npr. poduzeće proda i fakturira proizvode u vri-jednosti 5.000 KM. Izvanredni prihodi su iznosili 500 KM, a izvanredni rashodi 300 KM. Ukupan prihod će iznositi 5000+500-300=5200 KM. Ukupni prihod se dijeli na troškove poslovanja i dohodak, utvrđuje se za određeni period, obično za godinu dana.

ULOG, novčana ili neka druga vrijednost koja se ulože u zajedničko poslovanje ili zajednički biznis.

UNAKRSNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE, osjetljivost potraživane količine nekog dobra na promjenu cijene drugog dobra.

UNIVERZUM, ljudsko društvo, svijet, svemir.

UNUTRAŠNJA RASPODJELA, termin koji označava raspodjelu djela dobitka koji ostaje poduzeću na raspolaganje. Odlukom organa uprav-ljanja dijeli se za podmirenje osobnih dohodaka, i za proširenje materi-jalne osnove poduzeća.

UNUTRAŠNJI NOVAC, novac koji se drži u obliku bankovnih depo-zita.

UPORABNA VRIJEDNOST, sposobnost nekog materijalnog dobra da zadovolji bilo kakve potrebe ljudi.

164

UPRAVA, sastoji se od jednog ili više osoba (direktora) čiji se broj odre-đuje statutom poduzeća ili ugovorom. Ako se uprava sastoji od više oso-ba jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna: upra-va vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.

UPRAVLJAČKI INFORMACIJSKI SUSTAV, predstavlja poslovni su-stav podržan računalom za učinkovito upravljanje i rukovođenje u po-duzeću ili organizaciji.

UPRAVLJANJE, je organizacijska funkcija i proces. Proces upravljanja sastoji se od planiranja, organizacije, rukovođenja i kontrole. Funkciju upravljanja u poduzeću vrše vlasnici ili njihovi predstavnici.

UPRAVNI ODBOR, organ upravljanja u poduzeću. Prinadležnosti upravnog odbora određene su statutom poduzeća. U nekim poduzeći-ma se upravni odbor zove još poslovni ili izvršni odbor.

UPRAVNO-PRODAJNA REŽIJA, predstavlja dio općih troškova po-duzeća koji ne nastaje neposredno u proizvodnji, ali se čini radi pro-izvodnje. Ovi troškovi se odnose za poduzeće kao cjelinu i zajednički su za sve proizvode. To su npr. troškovi uzdržavanja upravne zgrade, troškovi komercijalne-prodajne službe, računovodstvo i dr.

URAVNILOVKA, sustav nagrađivanja u kome se zanemaruje mjesto, zalaganje i rezultati rada pojedinih radnika. Ovaj sistem destruktivno djeluje na zalaganje radnika da ostvare veći učinak, a posljedica takvog nagrađivanja su mala proizvodnost rada i loš kvaliteta učinka.

URAVNOTEŽENI BUDŽET, budžet u kojemu su ukupni izdaci pot-puno jednaki ukupnim primicima (isključujući bilo koji primitak od pozajmljivanja).

URAVNOTEŽENI PRORAČUN, proračun koji se dobije kad se vladi-na (javna) potrošnja dobara i usluga (g) izjednači s porezima umanje-nim za transferna plaćanja pučanstva (t) g = t

USLUGA, pojam koji označava uporabnu vrijednost rada kada se on koristi kao djelatnost. To je npr. prijevoz putnika, robe, liječenje bole-snika, obrazovanje i dr.

165

USTANOVA, radna organizacija koja obavlja određene društveno kori-sne neprivredne poslove.

UŠUR, davanje u naturi određenih poljoprivrednih proizvoda prilikom obavljanja usluga mljevenja ili vršenja žita. Ušur se daje u postotku, u naturi od mase proizvoda koji se melje ili vrše žito.

UTILITARNOST, praktična primjenjivost.

UTROŠCI, su robe ili usluge koje poduzeća upotrebljavaju u svojim procesima proizvodnje. Nazivaju se faktorima proizvodnje.

UVOZ (input), kupovina robe u inozemstvu i doprema u zemlju radi prerade i prodaje. Uvoz može biti direktan iz zemlje proizvođača, indi-rektan od neke druge zemlje u kojoj roba nije proizvedena. Kupovina transportnih, turističkih, tehničkih i drugih usluga u inozemstvu ta-kođer se naziva indirektni uvoz. Uvoz robe se dijeli prema namjeni na sredstva rada, reprodukcijski materijal i potrošačku robu. Uvoz robe u neku zemlju ne bi smio da bude veći od izvoza robe iz zemlje. Poželjno bi bilo da je izvoz uvijek veći od uvoza. Ako je uvoz veći od izvoza, tada kažemo da zemlja ima deficit platne bilance, a to je prvi znak i jedan veliki problem u ekonomskom razvoju zemlje.

UVOZ OPĆENITO, nabavljanje dobara i usluga iz drugih zemalja.

UVOZNE CARINE, carine koje donosi država uvoznicima na uvezenu robu. Razlikuju se uglavnom dvije vrste uvoznih carina: fiskalne i za-štitne. Fiskalne carine se uvode na uvoz luksuzne robe i osnovna svrha im je ubiranje prihoda državi. Zaštitne carine se uvode prvenstvena sa ciljem da zaštiti domaću proizvodnju koja nije konkurentno sposobna i ne može se kvalitetom ili cijenom suprotstaviti uvezenoj robi.

UZANSE, prikupljeni i sistematizirani poslovni običaji koji obavljaju ovlašteni organi. Uzance mogu biti opće kada se odnose na poslovanje svih privrednih grana, i posebne prometne (trgovina lučka, trgovina ži-taricama, trgovina povrćem).

UZORAK, manja količina neke robe koja ima sve kvalitete robe koja se prodaje. Isporučena roba mora odgovarati uzorku u svemu, bez ikakvih odstupanja kvalitete i količini sve prema potpisanom ugovoru.

166

V

VALORIZACIJA, utvrđivanje vrijednosti materijalnih dobara, tj vred-novanje nečega.

VALUTA, oznaka određenog novčanog sustava. Dolazi od talijanske ri-ječi valere-vrijediti. Valuta znači i dan dospijeća npr. neka novčana ob-veza dospijeva na određeni dan, pa je tog dana (iznos) treba platiti.

VANJSKOGOTOVINSKA POLITIKA, dio ekonomske politike kojom se usmjeravaju ekonomski odnosi neke zemlje s inozemstvom.

VARIJABILNA KAMATNA STOPA, kamatna stopa koja varira u skla-du s nekim mjerilom (poput libora). Varijabilna stopa je američki izraz za fluktuirajuću stopu, a suprotnost je fiksnoj stopi.

VARIJABILNI ČINITELJI, činitelji čija se količina lako mijenja shod-no odluci o promjeni opsega proizvodnje.

VARIJABILNI TROŠAK, trošak koji varira s razinom proizvodnje, kao što su troškovi sirovina, rada i goriva. Varijabilni troškovi su jednaki ukupnom trošku umanjenom za fiksni trošak.

VARIJABILNI TROŠKOVI, troškovi koji se povećavaju povećanjem razine outputa, i obrnuto.

VARIJABLA OPĆENITO, promjenjiva veličina, obilježje neke pojave.

VARIJABLA, veličina koja se može definirati i izmjeriti. Važne varijable u ekonomici uključuju cijene, količine, kamatnjake i dr.

VAUČAR, u pojmovnom smislu je jamac; vrsta čeka kojim se plaćaju neke usluge; a u ekonomskom smislu vaučer predstavlja iznos vrijed-nosti imovine koja pripada svakom građaninu prilikom razdiobe naci-

167

onalnog bogatstva; način pretvorbe poduzeća ili pretvorbe nacionalnog bogatstva dotične države.

VEBLENOV EFEKT, iznimka zakona potražnje, pojava smanjivanja potraživane količine nekog dobra kad mu cijena pada.

VENTURE KAPITAL, rizični (poduzetnički, ulagački) kapital.

VERIŽNA TRGOVINA, preprodaja robe pretjerano velikom broju po-srednika. Svaki novi posrednik u prometu usporava prodaju i povećava cijenu robi.

VIRMAN, prijenos novčanih iznosa sa jednog računa na drugi račun kod bezgotovinskog plaćanja robe i usluga. Budžetski virman je prijenos planiranih iznosa sa jedne stavke na drugu stavku.

VIŠAK PROIZVODA, ugovor kojim jedno lice (zakupodavac) daje drugom licu (zakupoprimac) neku stvar na uporabu i korištenje za određeno vrijeme uz naknadu (zakupninu). U novije vrijeme se naro-čito razvijaju dva nova vida zakupa: renta kar i lizing poslovi. Renta kar (renta a car) je posao iznajmljivanja automobila. Lizing posao je davanje u zakup proizvodne opreme.

VIŠAK VRIJEDNOSTI, u radnoj teoriji vrijednosti to je višak vrijed-nosti iznad vrijednosti elemenata utrošenih u njezinu proizvodnju; dio novostvorene vrijednosti što ga svojim viškom rada stvaraju najamni radnici, a besplatno prisvaja klasa kapaciteta ili poslodavaca.

VLASNIŠTVO (svojina), način prisvajanja materijalnih dobara. Znači da svojina nije odnos ljudi i stvari, već odnos između ljudi povodom stvari. Razlikuje se osobna, privatna, državna i društvena svojina.

VLAST, je vjerojatnost da će se neka skupina ljudi pokoriti nekoj nared-bi ili svim naredbama koje dolaze iz određenog izvora. Vlast je sila koju provodi vladajuća klasa nad sebi podčinjenom narodu. Vlast u državi se dijeli na: zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

VLASTITA SREDSTVA BANKE, dio bankarskog kapitala koji se sa-stoji od fondova banke i vrijednosnih dionica banke.

168

VOĐENJE, označava mogućnost utjecaja na druge ljude da izvršavaju zadatke vođe.

VOLUNTARIZAM, filozofija koja smatra da je volja osnova svega što postoji (suprotno od znanstvenog prikaza).

VREDNOVANJE RADA, označava postupak procjene vrijednosti po-slova na radnom mjestu. Svaka se procjena obavlja analitičkim meto-dama kojima se raščlanjuju radni zadaci na radnom mjestu. U praksi se za vrednovanje koriste metode procjene sa rangiranjem, klasifikacijom, usporedbom zahtjeva, bodovanja i dr.

VRIJEDNOSNA RASPRODAJA DRUŠTVENOG BRUTO PROI-ZVODA, raspodjela društvenog bruto proizvoda kada se on promatra kao zbir vrijednosti. Tako posmatran (promatran) društveni bruto pro-izvod se dijeli na materijalne troškove i društveni proizvod. Ako se od društvenog proizvoda odbije amortizacija, dobije se nacionalni doho-dak. Prema tome društveni bruto proizvod se dijeli na prenesenu vri-jednost (materijalni troškovi i amortizacija) i novostvorenu vrijednost (nacionalni dohodak).

VRIJEDNOSNI PAPIRI, isprave o nekom imovinskom pravu koje se može ostvariti uz posjedovanje isprava, određenim uvjetima i na pro-pisan način.

VRIJEDNOSNI PAPIRI OPĆENITO, su dokumenti koji se upotreblja-vaju za utvrđivanje vlasništva tih sredstava. Ovaj pojam se upotrebljava da se označi velika raznolikost financijskih sredstava kao što su dionice, obveznice, opcije, rate i dr.

VRIJEDNOSNI SASTAV KAPITALA, odnos vrijednosti postojanog i varijabilnog kapitala.

VRIJEDNOST NOVCA, određuje se količinom rada koju jedna novča-na jedinica predstavlja. Zlatni novac ima vrijednost jer je zlato roba, jer je zlato kao metal ima svoju vrijednost. Papirni novac ima nominalnu vrijednost tj. vrijednost koju je utvrdila monetarna vlast dotične zemlje.

VRIJEDNOST RADNE SNAGE, određuje se društveno potrebnim

169

radnim vremenom za proizvodnju one količine dobara koja je potrebna za reprodukciju radne snage. U vrijednost radne snage ulaze: sredstva za život radnika i njihovih obitelji i troškovi osposobljavanja radnika za rad (školovanje). Količine potrebnih proizvoda za reprodukciju radne snage je različita, zavisno od vremena i mjesta, ali ju je uvijek u datom društvu moguće utvrditi.

VRIJEDNOST ROBE, materijalizirani opredmećeni ljudski rad sadrža-va u sebi: veličinu vrijednosti određuje društveno potrebno radno vrije-me za proizvodnju neke robe valorizirane na tržištu.

VRIJEME OBRTA KAPITALA, vrijeme proizvodnje i vrijeme prometa uzeto zajedno. To je period vremena u kojem novčani kapital prođe kroz robni i proizvodni oblik kapitala i ponovo se pretvara u novčani. Ako je taj period kraći, za kapitalistu je povoljniji, jer svaki obrt omogućava stvaranje određene mase profita.

WBRD, (World Banka for reconstruction and development), svjetska banka za obnovu i razvoj, Washington.

170

Z

ZADRUGARSTVO, ekonomsko-politički pokret zasnovan na shvaća-nju da se radni i životni uvjeti proizvođača i potrošača mogu poboljšati putem zadruge.

ZAJAM, ekonomski odnos u kome zajmodavac daje zajmoprimcu no-vac ili dobro, a on se obavezuje da će ga u ugovorenom roku vratiti, obično s kamatom, ili platiti pozajmljenu robu po tržnoj cijeni.

ZAKLJUČNICA, dokument pomoću kojega prodavalac i kupac skla-paju ugovor o kupoprodaji robe uz obostranu suglasnost i vlastitom vo-ljom.

ZAKLJUČNO KNJIŽENJE, obavlja se pri sastavljanju završnog računa i predstavlja posljednje knjiženje u jednoj poslovnoj godini. U praksi se smatra da poduzeće vrši zaključno knjiženje kada počinje knjiženje raspodjele dohotka.

ZAKON AKUMULACIJE, nužnost da se jedan dio novostvorene vri-jednosti izdvaja za proširenu proizvodnju. Time se osigurava proširena reprodukcija neophodna za ostvarenje boljih uvjeta za život ljudi.

ZAKON OPADAJUĆEG PRINOSA, postavi je J.Turgot 1767. godine, a glasi da uz danu tehnologiju i količine drugih činitelja sukcesivno jed-nako povećanje jednog činitelja iza neke točke rezultira sve manjim po-rastom ukupnog proizvoda.

ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE, povezanost i uvjetovanost odnosa ponude, potražnje i cijena; djelovanje zakona rezultira ravnotežnom ko-ličinom i ravnotežnom cijenom.

ZAKON PROSJEČNOG PROFITA, nužnost da se u tržišnoj privredi formira, odnosno da na jednak kapital pripada jednak (prosječan) pro-

171

fit. Ovaj zakon se ostvaruje seljenjem kapitala iz jedne grane privrede u drugu. Djelovanjem zakona prosječnog profita znatno ograničavaju i narušavaju monopoli i intervencije države.

ZAKON RASTUĆIH TROŠKOVA, kreću se od lijeva udesno po kri-vulji proizvodnih mogućnosti, smanjivanje broja dodatnih dobara kao posljedica napuštanja proizvodnje drugog dobra.

ZAKON VRIJEDNOSTI, nužnost da se vrijednost robe i njihov odnos u razmjeni određuje količinom društveno potrebnog rada za njihovu proizvodnju. Vrijednost robe se povećava ako se povećava društveno potrebno radno vrijeme, i obrnuto vrijednost robe se smanjuje ako se smanjuje društveno potrebno radno vrijeme za njihovu proizvodnju. Cijena kao novčani izraz vrijednosti odgovara vrijednosti ako su ponu-de i potražnja odgovarajuće robe izjednačene. Ako se ponuda i potra-žnja razlikuje, cijena oscilira oko vrijednosti.

ZAKONITI NOVAC, novac koji se mora prihvatiti kao isplata za du-gove.

ZAKONSKA OBVEZA, obveze poduzeća koje plaćaju iz dohotka, a na-staju na osnovu zakonskih propisa ( doprinosi za zemljište, doprinosi za radnu snagu i dr.).

ZALIHE, izvjesne količine materijalnih dobara koje se nalaze u skla-dištima. Zalihe osiguravaju kontinuitet proizvodnje ili potrošnje i zato ih svako poduzeće mora imati. Kako zalihe usporavaju obrt sredstava, treba držati samo nužne (optimalne) količine robe u zalihi.

ZALOG, nešto vrijedno što dužnik daje vjerovniku kako bi podupro svoju nakanu vraćanja zajma. U slučaju hipoteke, zalog je imovina za kupnju koda se koristi hipotekarni zajam.

ZANATSTVO, privredna djelatnost na preradi sirovina i vršenja uslu-ga. Zanatstvo može biti proizvodno i uslužno (popravci strojeva, čišće-nje i dr.).

ZARADA OD KAPITALA, povećanje vrijednosti kapitala kao što su zemlja i dionice. Zarada je razlika između prodajne i kupovne cijene sredstava.

172

ZASTARA, prestanak nekog prava zbog toga što je nositelj tog prava propustio da izvjesno vrijeme koristi to pravo. Npr. zastarjelost naplate potraživanja, zakašnjelost protestiranja mjenice i dr.

ZAŠTITNA KLAUZULA, je sporazum stranaka po kome se visina nov-čane obveze mijenja u izravnoj razmjeri sa cijenom neke robe, tečaje-vi neke valute ili kretanjem određenog indeksa cijena. Najpoznatija je zlatna klauzula. Njome se obvezuje dužnik da svoju novčanu obvezu od X novčanih jedinica, podmiri onom sumom ( u zakonskim sredstvima plaćanja) kojim će se u vrijeme plaćanja moći kupiti ista količina zlata kojom se donos može kupiti X novčanih jedinica.

ZATVORENA EKONOMIJA, ekonomija koja ne uvozi niti izvozi. U ekonomskim modelima ova pretpostavka omogućuje proučavanje bit-nih obilježja ekonomija a da se ne moraju uzeti u obzir komplicirani (premda realističniji) faktori.

ZAVRŠNI RAČUN, konačni obračun na koncu godine stanja i poslova-nja organizacije ili poduzeća. U tu svrhu poduzeće izrađuje „račun do-biti ili gubitka“ koji utvrđuje za obračunsko razdoblje prihode rashode i poslovni rezultat.

ZEMLJA, opći predmet čovjekova rada i jedan je od osnovnih faktora proizvodnje ( uz kapital i rad); općenito to su svi privredni izvori koji se upotrebljavaju u proizvodnji.

ZEMLJE U RAZVOJU, grupa zemalja ekonomski nedovoljno razvijeni čiji je nacionalni dohodak po glavi stanovnika manje od svjetskog pro-sjeka.

ZEMLJIŠNE KNJIGE, predstavljaju službenu evidenciju zemljišnih nekretnina evidentiranih po površini i bonitetu, a nalaze se u sudskim gruntovnicama

ZLATNA KARTICA, svaka plastična kartica bilo kreditna ili potrošač-ka kartica, koja nudi niz usluga osim onih što ih omogućuje osnovna kartica. Zlatne su kartice namijenjene ljudima visokih novčanih prima-nja, koji ujedno i troše mnogo novca.

173

ZLATNE REZERVE, količine zlata koje pojedine zemlje u vidu mone-tarnog zlata čuva u trezorima emisionih banaka. Zlatne rezerve su se koristile samo u izuzetnim uvjetima (prilikama) za međunarodno pla-ćanje. Najveće zlatne rezerve su imale SAD, Japan, Zapadna Njemačka. Danas države nisu obvezne imati zlatnu rezervu u pričuvi jer se promi-jenio monetarni sistem plaćanja roba i usluga.

ZLATNI PADOBRANI, označavaju stavku u menedžerskim ugovori-ma koja im omogućava velike isplate ukoliko moraju prisilno prekinuti menedžerski ugovor.

ZLATNI STANDARD, sustav prema kojemu neka zemlja prijavljuje da je jedinica njezine valute ekvivalentna nekoj fiksnoj težini zlata.

ZNANOST, je poseban sustav znanja u nekom području koji se temelji na uporabi određenih metoda istraživanja, teorija mišljenja i zaključi-vanja.

ZNANJE, je suma činjenica, pojmova, pravila i teorija o objektivnoj stvarnosti.

174

Ž

ŽELJEZNI ZAKON NADNICA, u ekonomskim teorijama Malthusa i Marksa, teorija da u kapitalizmu postoji neizbježna sklonost da nadnice padnu na razinu opstanka radnika. Znači, nadnice radnika ne bi smjele padati ispod razine zarada koje bi im omogućile prosto preživljavanje.

ŽIRANT, prikriveni mjenični jamac koji stavlja svoj potpis na mjenicu i postaje solidarni mjenični dužnik, kako bi ojačao mjeničnu obvezu kod plaćanja stvorenih obveza.

ŽIRO POSLOVI, aktivni bankovni poslovi u kojima banka žirira mje-nice svojih komitenata. Mjenicu koju komitent želi da eskontira kod ne-kog trećeg lica banka potpisuje i daje joj suglasnost. Za ovaj posao banka naplaćuje proviziju.

ŽIRO RAČUN, vrsta tekućeg računa preko koga se vrši platni promet. Da bi se moglo izvršiti plaćanje na žiro-računu uvijek mora biti nov-ca. To je osnovna specifičnost žiro-računa. Svako poduzeće mora imati otvoren žiro-račun kod službe platnog prometa ili u poslovnoj banci. Preko žiro-računa plaća se bezgotovinskim sredstvima putem virmana.

ŽIRO, sustav plaćanja koji organiziraju skupine banaka ili poštanske službe. On omogućava bankama da obavljaju međusobna plaćanja bez neprekidnog premještanja gotovine. Žiro sustav transformira sredstva među računima koje banka uključuje u nj, imaju kod središnje razra-čunske ustanove zavoda za platni promet i dr.

ŽIVOTNI STANDARD, način života pojedinca, grupe i cjelokupnog stanovništva. Određuje se stupnjem zadovoljenja čovjekovim materijal-nih i nematerijalnih potreba ( hrana odjeća, obuća, zdravstveno osigura-nje i dr.). Pokazatelj životnog standarda su i radni uvjeti, radno vrijeme, sigurnost zaposlenja i dr. Životni standard zavisi prvenstveno od visine nacionalnog dohotka po glavi stanovnika i načina njegove raspodjele.

175

176

LITERATURA

Adizes, J; Kako riješiti krizu upravljanja, Globus, Zagreb,1989.

Adizes, J; Životni ciklus poduzeća, NIP politika- Beograd, 1991.

Adizes, J; Životni ciklus tvrtke, M.E.P. Consult; Zagreb, 2006.

Anderson, R, Chantal. K; Transition Banking; Financial Development of Central and Eastern Europe, Oxford: Clarendon Press, 1998.

Babić, M; Makroekonomika (deseto izdanje) MATE, Zagreb, 1998.

Babić, M; Stavrić, B; Organizacija poduzeća KIZ „Cento“,Beograd 1996.

Bajčević, B; Organizacija poljoprivrednih gazdinstava (Organizacija i ekonomike stočarske proizvodnje), Sarajevo, 1974.

Belak, V; Menadžersko računovodstvo, RriF, Zagreb,1995.

Benić, Đ; Osnove ekonomike, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Bessis, J; Risk Management in Banking Chichester, John Willey, 1998.

Bilušić, A; Čovjek, kapital i elementi suvremenog poduzetništva, Turist-komerc d.d.,Zagreb, 1994.

Bogdanović, B; Menadžment ljudskih resursa; Ekonomski fakultet Be-ograd 2003.

Buble, M; Menagment, Ekonomski fakultet Split, 2000.

Chossudovsky, M; Globalizacija bijede i novi svjetski poredak, Prome-tej, Zagreb, 2008.

Cvijetičanin, M; Burzovno trgovanje, Masmedia, Zagreb, 2004.

177

Čergić. D; Poduzeće, rast i izvoz, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.

Ćirić, M; Bankarstvo, Bridge Company, Beograd, 2001.

Dale, E; Organization, American Management Association, NewYork, 1995.

De Soto, H; Tajne kapitala (prijevod), Masmedia, Zagreb, 2004.

Dessler; Human Resurce Menagement th. Ed, Prentice Hall, 2000.

Drucker, P; Inovacije i poduzetništvo, Globus. Zagreb, 1992.

Družić,G; Ekonomska politika i poduzetništvo (drugo izdanje) MATE d.o.o. Zagreb, 2007.

Gašporević. V; Ekonomika obujma proizvodnje, Informator, Za-greb,1987.

Gorupić, D; Poduzeće – Postanak i razvoj poduzetništva i poduzeća In-formator, Zagreb, 1990.

Grahovovac. P; Ekonomika poljoprivrede, Golden marketing-tehnička knjiga, Zagreb, 2005.

Grenspen, A; Doba financijske nestabilnosti, Masmedia, Zagreb, 2008.

Greving, B. Bajramović-Bratanović, S; Analiza upravljanja bankovnim rizicima, MATE, d.o.o. Zagreb, 2006.

Grupa autora TKP, Poduzetničko računovodstvo, TEB, Zagreb, 1994.

Haimann. T. Scott. G.W, Menagement in the Modem Organization Ho-ughton Miff Co Boston, 1980.

Hanžeković, M; Vrijednosni papiri i njihovo tržište, Institut za javne fi-nancije, Zagreb,1990.

Hindle, T;(prijevod, Dunja Vražić-Stejskal) Financije, Privredni Vje-snik, Zagreb, 1996.

178

International Monatary Fond, International Capital Markets: Develo-pments, Prospects, and Key Policy Jssues, Washington DC, september, 2000.

Ivanković, M; Troškovi i izračuni u poljoprivredi, Mostar, 2007.

J. Foley. B; Tržište kapitala, MATE d.o.o. Zagreb,1998.

Jams, C. Van, H; Financijsko upravljanje i politika (financijski menad-žment) deveto izdanje, MATE, Zagreb, 1992.

Jelavić, A; Ravlić, P;Starčević, A;Šamanović;J; Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb i Split, 1995.

Jurković, P; Javne financije, Masmedia, Zagreb, 2006.

Jurković,P. Luković, F. Pribičević, Đ. Ravlić, S; Poslovni rječnik, Masme-dija Zagreb, 1992.

K.Shim.J; G.Siegel.J; Upravljanje financijama, Zgomic i partneri, Za-greb, 2008.

Karić, M. Tolušić, Z. Lacković, Z; Ekonomika voćarske i vinogradarske proizvodnje, Požega, 2002.

Kautsoyiannis, A; Moderna Mikroekonomika (drugo izdanje) MATE, Zagreb, 1979.

Kisić, S. Perović-Jovanović, M; Ekonomika poduzeća princip i primje-na, Beogradska poslovna škola , Beograd, 2004.

Kolega, A; Tržišno poljodjelstvo, Alfa, Zagreb, 1999.

Kordić, D;Menadžment organizacijskog ponašanja, Ekonomski fakultet Mostar, 2002.

Kotler, P; Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb, 1988.

Krstić, B. Lučić, Đ; Organizacija i ekonomika proizvodnje i prerade sto-čarskih proizvoda, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2000.

179

Lazibat, T. Kolaković, M; Međunarodno poslovanje u uvjetima globali-zacije, Sinergija, Zagreb, 2004.

Leko, V. i suradnici; Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998.

Leroy Miller, R.Van Hoose;D; Moderni novac i Bankarstvo (treće izda-nje) MATE d.o.o., Zagreb, 1997.

Majcon, Ž. Troškovi u teoriji i praksi, Informator, Zagreb, 1988.

Matić, M. Tomić, Ž; Revizija poslovanja poduzeća; Mostar, 2006.

Matić, M; Organizacija i upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima, Mostar, 2006.

Meigs, R.F. and W.B; Računovodstvo; Temelj poslovnog odlučivanja, MATE, Zagreb, 1999.

Milosavljević, M. Todorović, J; Planiranje i razvojna politika poduzeća, Savremena administracija, Beograd, 1990.

Milosavljević, M; Osnovi strategijskog menadžmenta, Poslovna škola, „Megatrend“, Beograd, 1997.

Mirčetić, Đ; Agrarna sociologija. Osijek, 1995.

Munćan, P. Živković, D; Menadžment rada i proizvodnje u poljoprivre-di, Beograd, 2004.

Munćan, P. Živković, D; Menadžment ratarske proizvodnje, Beograd, 2006.

Novak, M. Sikirica, P; Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1992.

Parkin, M; Macroeconomics, University of Western Ontario, Adisson Wesley, 1993.

Petz, B; Osnovne statističke metode za nematematičare, Naknada Slap, Zagreb, 1997.

Popović, Ž; Ekonomska analiza poslovanja, Informator, Zagreb, 1979.

180

Radić, J; Poslovne financije, „Ekonomika“, Beograd, 1991.

Robinson, S; Bitni elementi organizacijskog ponašanja, MATE, Zagreb, 1995.

S. Rose, P; Menadžment komercijalnih banaka, MATE d.o.o. Zagreb, 2008.

Samuelson, P.A. Nordaus, W.D; Ekonomija, MATE, Zagreb, 1992.

Samuelson, P.A; Ekonomska čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 1975.

Saunders, A. Milant-Cornett. M; Financijsko tržište i institucije (drugo izdanje) Masmedia, Zagreb, 2006.

Scorborcugl, N.M. and T. W. Zimmerer, Effektive Small Business Mena-gment, An. Enterepreneurial Approcach, Prentice-Hall, Upper Saddle River, New Jersy, 2000.

Sikirica, P. Novak, M; Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.

Sikirica, P; Modeliranje organizacijske strukture poduzeća, Informator, Zagreb, 1991.

Smit, A; Bogatstvo naroda, Masmedia, Zagreb, 2005.

Soros, G; Alkemija financija, MISL, Zagreb, 1996.

Srića, V; Princip modernog menadžmenta, Zagrebačka poslovna škola, Zagreb, 1992.

Šošić, I. Serdar, V; Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1972.

Šutalo, J; Financijski menadžment u praksi, Masmedija, Zagreb, 1993.

Tadijančević, S; Računovodstvo za menadžere, Progres, Zagreb, 1993.

Tipurić. D; Korporativno upravljanje, Sinergija, Zagreb, 2008.

Turk, J; Ekonomika poduzeća, Informator, Zagreb, 1970.

Vašček, V. Žagor, K. Žagar, L; C.D. Maray; Računovodstvo za neračuno-

181

vođe, Zagreb, 1995.

Vučičević, L; Financijski menadžment (peto izdanje) RriF, Zagreb, 2006.

Vučičević, M; Financije poduzeća, Golden marketing-tehnička knjiga, Zagreb, 1998.

Yunus. M; Bankar siromašnih, (prijevod), Masmedia, Zagreb, 2008.

Zlatanić, B; Dioničarska ekonomija, Narodne novine, Zagreb,1989.

Žagar, K. Tušek, B. Vašoček, V. Žagar. L; Osnove računovodstva, Sveuči-lišta tiskara d.o.o. Zagreb, 2007.

182

BILJEŠKA O AUTORU

Prof. dr. sc. Marko Matić rođen je u Trebižatu, općina Čapljina gdje je završio osnovnu i srednju školu.

Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu 1970. godine, a u siječnju 1971. godine zapošljava se u Kombinatu „HEPOK“ Mostar.

Brojni su poslovi koje je obavljao u svom radnom vijeku i ovom prili-kom navodimo samo neke:

1. rukovoditelj vinogradarske proizvodnje u „HEPOK“ Mostar, Vina-rija Ljubuški;

2. direktor u „Trgocoopu“ d.d. Ljubuški;3. direktor „Ferimporta“ d.d. Zagreb, za BiH; 4. direktor „Bili Comerc“ d.d. Metković;5. predsjednik uprave „Sono-Telsat, d.o.o. Zagreb, 6. Savjetnik za ekonomska pitanja i razvoj u grupaciji „Hidroelektra“

d.d. i „Union tunel“ d.o.o. Zagreb, 7. stečajni upravitelj u R.H. i Federaciji BiH; 8. ekspert EU za izradu ekonomskih razvojnih strategija;9. ekspert za pretvorbu, privatizaciju i reviziju poslovanja trgovačkih

društava.

Za svoj rad više puta je bio nagrađivan i nositelj je priznanja Zavoda za poslovna istraživanja, Zagreb, kao jednog od najuspješnijih poduzetni-ka u 1998 godini u RH.

Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je poslijedi-plomski znanstveni studij iz ekonomike poljoprivrede i na istom fakul-tetu stekao akademski stupanj magistra i doktora znanosti.

Od 1999 godine stalno je zaposlen na Agronomskom i Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Mostaru. Izabran je u zvanje redovnog profe-

183

sora na nastavnim predmetima: Organizacija i upravljanje poljopri-vrednim gospodarstvima, Organizacija i ekonomika poljoprivredne proizvodnje i Poslovanje i menadžment poljoprivrednih gospodar-stava.

Po bolonjskom nastavnom procesu predaje module iz svoje uže speci-jalnosti.

Dosad je napisao i objavio više od 57 znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima i zbornicima.

Objavio je tri knjige iz područja organizacije, ekonomike i upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i jednu knjigu iz revizije poslovanja poduzeća.

Član je društva Hrvatskih agrarnih ekonomista i društva Agrarnih eko-nomista Europe.

Od 2000. do 2004. godine obnašao je dužnost prodekana, a od 2004. do 2006. godine bio je dekan fakulteta.

Predstojnik je Zavoda za ekonomiku i menadžment Agronomskog i Prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

184