Poljoprivredno stanovnitvo jedan je od imbenika poljoprivredne proizvodnje

www.sajt.com.hr

Poljoprivredno stanovnitvo jedan je od imbenika poljoprivredne proizvodnje

Neujednaena rasporeenost u svijetu

Najrazvijenije zemlje svijeta imaju manje od 3% poljoprivrednog st.

Nerazvijene zemlje i do 80%

Zemlje s malim udjelom poljoprivrednog st. postiu visoke agrarne prinose,- razlog visoka ulaganja kapitala, industrijalizirana proizvodnja

PREHRAMBENA BILANCA odnos poljoprivrednog i ostalog stanovnitva i njihova proizvodnja

U prosjeku dnevne potrebe prehrane 2700 kcal.- raskorak : Njemaka, Australija vie od 3400, 2200 Etiopija, 1500- Banglade

Vie od 50 % st. svijeta dnevno unosi manje od 2700 kcal.- nedovoljno ishranjeno POTHRANJENO

Svaki osmi stanovnik svijeta je gladan. Svake godine umire 3,5 mil. djece od gladi

POJAS GLADI- zemlje Srednje Amerike,, sj. June Amerike, Afrika, JZ, Juna, JI, Istona Azija

U pojasu gladi prehrana je jednolina- manjak bjelanevina ivotinjskog porijekla, masti, vitamina

Loa ishrana neravnotea ugljikohidrata i proteina, manjak povra i voa, mineralnih tvari poveani mortalitet djece

Manjak proteina bolesti kvaiorkur, maramus

Manjak vitamina A sljepoa

Prehrana rastueg broja stanovnika NOSIVOST ZEMLJE

AGRARNA NOSIVOST - -broj st. koji u tom prostoru na temelju njegove agrarne proizvodnje moe ivjeti vodei brigu o u budunosti postignutom stupnju razvoja, kulture, a da se ne prirodni okoli ne devastira

Rjeenje :

Malthus (1798.g.): stanovnitvo raste geometrijskom, a proizvodnja hrane aritmetikom progresijom- ogranieno raanje, ratovi

Penck (1925.g.): bonifikacija Zemlje prema klimatskim zonama proraun o max 15, 9 mil.st

Hollstein ( 1937) proraun na temelju proizvodnje itarica u pojedinim klimatskim zonama- 13,3 milijarde st.

Baade (1960) prehrana je mogua za 38 milijarde st.

Erlich teza ope katastrofe likvidacija velikog broja ljudi glau, mjerama protiv raanja

GEOGRAFIJA GLADI uz 6 milijardi st. proizvodnja itarica mora se poveati za 100 %, a hrana ivotinjskog porijekla za 200 %.

Ne uzima se u obzir: intentitet sadanje i budue agrarne proizvodnje, razlike u stupnju razvoja pojedinih zemalja, gospodarska struktura, ulaganja u poljoprivredu

POBOLJANJE PREHRANE

Poveati proizvodnju mesa

Poveati plodnost zemlje navodnjavanje, isuivanje, prirodna gnojiva, mulj iz otpadnih voda

Upotreba novih izvora hrane riba- meso, riblje brano (proteini, vitamini), alge

U zemljama u razvoju svako 10 o dijete umre prije pete godine ivota ( u SAD je odnos 1:165)

Oko 800 mil. St. je pothranjeno ( 200 mil. djece)

Svaki dan 30.500 djece u zemljama u razvoju umre uslijed ( danas uspjeno lijeenih bolesti) infekcija respiratornih organa, malarija.

U posljednjih 50 godina 400 mil.st. umrlo je uslijed gladi i loih higijenskih uvjeta

Pothranjenost uzrokuje i intelektualni razvoj djece

32 % populacije u zemljama u razvoju ima dohodak manje od 1 dolara dnevno

ak i najsiromanija populacija treba minimalne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju

najbolji put za izlaz iz gladi je kroz obrazovanje

IMBENICI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

TRI osnovna elementa:

1.zemljite (tlo)-pogodno za poljoprivrednu proizvodnju

2.radna snaga (Rs) koju je potrebno angairati u procesu proizvodnje

3.kapital (K) materijalna dobra ili financijska sredstva

etvrti imbenik:Upravljanje (U) znanje potrebno za upravljanje proizvodnjom

Pr= f x (T + Rs + K + U )

Zemljite

Obradive povrine- 1511 mil.ha ( 11,6% kopna)

Stalni panjaci- 3304 mil.ha (25,3%)

ume 4087 mil.ha (31,2%)

Pustinje 4208 mil.ha (32,2%)

Najvei udio obradivih povrina Europa (28,6% kopna)

Azija (18,0%)

1955/57

1974/76

1989

1996

%kopna

SVIJET

1. 390000

1. 535655

1. 476709

1. 541330

11,5

Europa

152000

142138

139865

135392

28,6

Rusija

221366

232406

230630

228920

10,6

Sj.Amerika

258000

267052

237834

266557

12,5

J.Amerika

73000

122127

142134

117907

6,7

Azija

426000

451921

452634

557004

18,0

Afrika

235000

176161

186995

197972

6,7

Oceanija

25000

43850

49441

54869

6,4

Obradive povrine promjeniva kategorija

Krenje uma, melioracija, obrada panjaka nove poljoprivredne povrine

Europa od II sv.Rata smanjuje udio obradivih povrina (izgradnja gradova, ind. Zona, ceste)

Zbog vika poljoprivredne proizvodnje zemlje EU potiu naputanje obrade zemlje

Odnos poljoprivrednih povrina i ukupnog stanovnitva ovisi o povijesnim prilikama migracije, kvaliteta povrina, demografskim obiljejima drutva

Odnos poljoprivrednih povrina i stanovnitva

ObRADIVE POVRINE (HA) NA 100 ST.

OBRADIVE POVRINE (ha)NA 100 POLJOPRIVREDNIKA

SVIJET

38,7

116,1

EUROPA

26,7

697,9

RUSIJA

78,0

1231,0

SJ.AMERIKA

57,1

1281,5

J.AMERIKA

36,0

435,0

AZIJA

16,1

54,7

AFRIKA

26,1

103,9

OCEANIJA

188,5

1959,6

Radna snaga u poljoprivredi uvjetovana je opim gospodarskim razvojem-broj poljoprivrednog stanovnitva se smanjuje

4.skupine zemalja

1.Agrarno vrlo napuene zemlje-ispodprosjene obradive povrine po st. i poljoprivredniku (Daleki Istok gusto naseljene zemlje Japan, )

2.Zemlje s natprosjeno obradivim povrinama po stan. I ispodprosjeno po poljopriv. srednja Afrika, Daleki istok- visoki udio obradivih povrina i veliki udio poljop.st. najnerazvijenije zemlje

3.Zemlje s ispodprosjeno obradivim povrinama po st. i natprosjenim po poljop.- zapadnoeuropske i srednjoamerike zemlje

4.zemlje s natprosjenim obradivim povrinama i po st. i po poljop. latinoamerike i afrike zemlje, I i J. Europa,Rusija

Kapital

Radno intenzivan sustav u uvjetima velike ope i agrarne naseljenosti

Cilj je poveati oskudne poljopriv. Povrine masovni kolektivni radovi gradnja terasa, brana, sustava za navodnjavanje

Kapitalom intenzivan sustav europski model otvaranje tehnoloke revolucije u poljoprivredi

Rast imbenika proizvodnje u EU (prosjene stope rasta)

imbenici

1965-70

1970-75

1975-80

1980-85

1965-1980

Tlo

-0,4

-0,3

-0,3

-0,3

-0,3

Rad

-4,5

-3,1

-2,5

-2,8

-3,0

Kapital

4,7

3,4

2,0

2,4

3,2

Upravljanje

Skup svih znanja potrebnih za voenje suvremene poljoprivrede, i gospodarstva kao cjelovite, proizvodne, organizacijske, ekonomske jedinice-

Angairanje ljudskih i materijalnih kapaciteta koritenih u kreiranju novih znanja, obrazovanja i prijenos znanja u proizvodnju

Poljoprivreda prolazi kroz etiri tehnoloke revolucije

1.primitivna poljoprivreda koritenje kola, runih alata, pripitomljavanje ivotinja, kultiviranje biljaka

2.industrijska revolucija kr.19.st.- po.20.st.-primjena mehanikih alata

3.industrijska poljoprivreda 30-e god. 20.st benzinski motor, traktor, umjetna gnojiva, pesticidi

4,biotehnoloka revolucija,- doba informatike, genetski ininjering

znanost razvoj kroz dravne institucije, unutar sustava obrazovanja, visoka ulaganja drave u znanstvena istraivanja u poljoprivredi Sj.Amerika, Europa

Modeli poljoprivredne proizvodnje

Naini na koji se ovjek organizirao da bi proizveo poljoprivredne proizvode-ovise o prirodnim obiljejima okolia, materijalnim sredstvima koja se ulau, socijalnom okruenju

Produktivnost rada ( Pr/Rs) ovisi o povrini tla po jedinici rada (T/Rs)

I produktivnosti tla (Rs/T)

Pr/Rs=T/Rs x Pr/T

Pr= Rs x Pr/Rs = Rs x T / Rs x Pr / T

Model se proiruje s ukupnim brojem stanovnika

Pr/S = Rs/S x Pr /Rs = Rs /S x T/Rs x Pr /T

Poveana proizvodnja postie se na tri naina:

1.poveanje obradivih povrina

2.poveanje intenzivnosti proizvodnje

3.poveanje uvoza poljoprivrednih prehrambenih proizvoda

ekstenzivna proizvodnja velika povrina po povrini rada

intenzivna proizvodnja mala povrina po jedinici rada

razvoj od ekstenzivne do intenzivne kroz:

a.poveanje povrina po jedinici rada-pad aktivnog poljop.st.

b.poveanje mehanike radne snage(energije) u procesu proizvodnje

RAZVOJ POLJOPRIVREDE

izvorita neolitske poljoprivrede

BLISKI ISTOK - Sirija i Palestina 10.000- 9.000.g.pr.KSJEVERNA KINA 8.500.g.pr.K, irenje na istok i jug

8.000- 6.500-g.pr.K

3. SREDNJA AMERIKA jug Mexica 9.000- 4.000.g.pr.K

NOVA GVINEJA 10.000 g.pr.KJUNA AMERIKA Ande 6.000.g.pr.KSJEVERNA AMERIKA dolina Mississippi 4.000- 1.800.g.pr.K

1.Sjedilaki nain ivota, pojava rvnja za mljevenje, glineno posue

pojava rai, graak, lea, lan ( 9.500.g.), pas ( 16.000), koza ( 9500), svinja ( 9.200), ovca ( 9000)

porast broja stanovnika, vezanost na zemlju

nova organizacija rada podjela rada po spolu i dobi

obradiva zemlja pripada seoskoj zajednici kasnije domainstvu

nasljeivanje ide po majinoj lozi ena je zasluna za poetke poljoprivrede

ena ostaje poljoprivrednik dokle se zemlja obrauje motikom

pojava pluga poljoprivrednik postaje mukarac

2.civilizacija Yang Shao- bojano lonarstvo, prva naselja prije 8.500 g.pr.K podruje Henan izvorite kineske neolitske poljoprivrede- irenje prema Hoang Hou i Jangce soja, ria

3.jug Mexica 9.000 4.000 g.pr.K prvi uzgoj avokada, paprike- sezonska naselja, oko 7.000 g.pr.K kukuruz, bundeva

5.000 g.pr.K grah dolina Tehuacan, stoka: patke, purani

4.uzgoj taroa, svinja, prije 5.000g.pr.K irenje prema indonezijskim otocima

5.Ande 6.000 g.pr.K krumpir, grah, svinje, lame, alpake

6.izmeu Appalachia i Mississippija podruje prerija :4.000-3.000 g.pr.K bundeve, suncokret

poljoprivreda se iri seljenjem stanovnitva- nosi orue, sjeme, stoku, znanje

domestifikacija se odvija i na novoosvojenim podrujima

IRENJE AGRARNIH SUSTAVA

Mezopotamija gospodarska osnova je strogo organizirano natapanje ito, povre, datulje, groe

Zemljite je u privatnom vlasnitvu gl. Kulture jeam, penica, ra, sirak, sezam

Vinogradarstvo 4 tis. Pr.K jug Kavkaza, u 3 tis. Sumer, Egipat

Pivo 4 tis.pr.K svakodnevni obrok stanovnitva 1- 5 litara/dan

Srpovi od peene gline

Prvi K plug ( kultura Djemet Nasr)

Egipat penica, proso, lea

Penica osnovna kultura, od penice se pee kruh

Jeam- sirotinjski kruh , pivo

Pivo svakodnevna prehrana ( 3 kruha, 2 vra piva, 1 vezica luka)

Uzgoj povra, voa, ricinusa, lan

4 tis.pr.K magarac; 1.700.g.pr.K-konj ( Hiksi)

Inke agrarni sustavi natapanja kukuruz, grah, pamuk oaze uz obalu

Agrarni sustavi natapanja kukuruz, grah, ria terase

Agrarni sustav - krumpir , 3600-4200 m7nv

Agrarni sustav natapanja stoarstvo,> 4400m /nv

Agrarni sustav sjee uma manioka, kukuruz istoni obronci

Sustav oranica na ugaru razvio se od sustava krenja uma

Feniani trgovina, pomorstvo, poljoprivreda uzgoj penice

uvanje penice u bunarima i do 100 god.

Loza uzgoj puzei po tlu, kao stabljika

Masline i vinova loza glavne kulture kod idova, Kreana, Grka

Proizvodnja i izvoz vina osnovna gospodarska grana

AGRARNA REVOLUCIJA U SREDNJEM VIJEKU

Uvoenje novih orua, primjena kosidbe, uvanje sijena- razvoj intenzivnog stoarstva

Stoka se zimi dri u staji vea proizvodnja gnoja- bolja gnojidba itarica

Novi sustavi trogodinji plodored : jara + ozima itarica + ugar

Posljedice : demografska, gospodarska ekspanzija, bolja prehrana stanovnitva

Vikovi proizvodnje omoguuju razvoj obrta, trgovine

Razvoj do 13. st.

Kr. 13. st . zaostajanje rast poljoprivrede je zaustavljen

14. st zastoj prerasta u krizu poljoprivrede i gospodarstva do 16.st.

Agrarni sustav srednjeg vijeka oranica na ugaru uz primjenu tekog orua kr. 13. st maximalna ekspanzija

Demografski rast se nastavlja disproporcija poljoprivrede i demografskog rasta preoptereenost agrarnog sustava neimatina, glad, bolesti

Kr. Srednjeg vijeka Europa ima tri agrarne revolucije :neolitik- antika srednji vijek

Tri tipa poljoprivrede: 1. kulture na posjeenim umama

2.oranice na ugaru

3. oranice na ugaru i teka orua

16- 19.st- nova poljoprivredna revolucija modernog doba

ugar se zamjenjuje uzgojem krmnog bilja- intenzivno stoarstvo

krmno bilje smjenjuje se sa itaricama- vei uzgoj stoke vea proizvodnja gnoja

ukljuuju se nove kulture :repa, kupus, krumpir, kukuruz

udvostruena je proizvodnja i produktivnost rada porast stanovnitva, bolja prehrana, razvoj industrije u junoj i istonoj Europi ugar do 20.st.

razvoj industrije bazirane na poljoprivredi ovarstvo ( vuna) tekstilna ind.V B, Flandrija

proces ograivanja panjaka u VB osiguranje ispae za ovce koncentracija zemljita farme 100.000- 400.000 ha

MEHANIZACIJA POLJOPRIVREDE

I pol. 19.st. metalna industrija proizvodi nove strojeve za rad u poljoprivredi (ivotinjska vua)

Kr. 19.st- pojava parnog stroja u obradi zemlje

irenje iskustava u Ameriku, Australiju nova konkurencija izvoz penice, vune, mesa

Uvoz hrane pad cijena pad dohotka u poljoprivredi- propadanje poljoprivrednika nova agrarna kriza

Izlaz : VB razvoj industrije na niskim plaama, naputeno > 5 mil ha tla

Danska: iri umjetne panjake poveana proizvodnja krmnog bilja- mljekarski proizvodi, svinje, perad

Uvoz jeftinog ita prerada u stonu hranu

DRUGA AGRARNA REVOLUCIJA MODERNOG DOBA

motorizacija u poljoprivredikemizacija poljoprivredegenetika u poljoprivredi

specijalizirana gospodarstva poljoprivredne regije sa specifinom proizvodnjom poveana produktivnost rada

motorizacija razvoj izmeu 1918 1940. SAD, Kanada, Australija

umjetna gnojiva masovna primjena od 1945.g. ( 1900- 4 mil.t., 1950 17 mil.t., 1980.- 130 mil.t)

AGRARNA KRIZA

Pothranjenost u 80 % zemalja u razvoju

produktivistiki razvoj u razvijenim zemljama- ugroeni okoli i zdravlje ( kravlje ludilo, otpad iz klaonica)

upotreba antibiotika (98% kod odojaka, 96 % purani)

dioxini perad, uklanjanje gnoja s farmi, GMO ( Novartis, Pioneer, Du Pont)

irenje biljnih i ivotinjskih vrsta

Dananji raspored biljaka i ivotinja trenutano stanje dugogodinjeg procesa irenja

irenje je uzrokovano prilagoavanju novim klimatskim, reljefnih uvjetima okolia, i drutveno ekonomskim odnosima

Dananji raspored odraz je kretanja:

unutar zone umjerene klime Starog svijetaizmeu kontinenata Starog i Novog svijetaunutartropskog kretanja

Azija domovina penice i jema

Afrika prstasti proso, heljda

Bliski Istok lea, graak,

Od 6 gl kultura penica, jeam, proso, zob, ra, kukuruz proso je najstariji

Indija proso je osnovna hrana Dravida, Arijci jedu jeam

Egipat vii slojevi jeam

Danas proso na 50 mil.ha-Azija, Afrika

Hrvatska 4 5000 ha

Jeam potiskuje zob u staroj Grkoj, staro 6 000 godina, dar Demetre

Zrno jema najmanja mjere teine ( uteg ) i duljine

Proizvodi se na 80 mil ha, od 10 70 sjeverne irine, najvie u Rusiji ( 30 mil ha) koristi se u industriji piva, viskija, za krob, ocat, kvasac, kao kava

Zob staro 3.500god. 35 65 sj.irine; najvie kod Iraca i kota

Povrine se smanjuju 60 mil ha ( 1950.g.)- 32 mil. ha ( 1980.g.) 24 mil ha (1990.g.)

Hrvatska pad od 60.000 na 30.000 ha (1970 1990.g.)

Penica preuzima primat nakon to je pronaen kruh

Od 1529.g. Juna Amerika, 1602.g. Sj. Amerika, 1812.g. Kanada

Najpovoljniji uvjeti 30 50 sj..

Najvei proizvoa Rusija ( 50 mil ha), Kina 30 mil. ha, SAD 25 mil ha

Francuska 5 mil. ha, (5.500 kg/ha), Italija ( 3 mil ha)

Najvei prihod Nizozemska ( 8.800 kg(ha)

Hrvatska 300.000 ha ( 4000 kg/ha)

Mlinarska, farmaceutska, pivarska industrija, silaa, slama, celuloza, papir, briketi

Kukuruz u Europu ga donose panjolci uzgoj za ukras, stona hrana

Preuzimaju ga Mleani Sredozemlje- Turci ( nacionalna hrana)

U 17.st hrana siromanih bolest pelagra

Uzgoj na 130 mil ha ( SAD 30 mil ha, Kina 19, Brazil- 12,5 miul. Ha, Mexico 7 mil.ha)

Uzgoj od 55 sjeverne irine do 40 june irine

Heljda Rusija, SI Azije, Mandurija

Europa u doba kriarskih ratova ( saracensko ito)

Na 1,8 mil ha Poljska, Kanada

Ra - 90% uzgoja u Europi, Rusiji

Dolazi iz Zakavkazja

Vana uloga kod siromanih slojeva

Bolest uzrokovana raovom glavnicom nametnik na klasu

Smanjenje povrina 42 mil ha ( 1950.g.) 30 mil ha ( 1970.g.) 20 mil ha (1980). 15 mil ha (1990)

U Hrvatskoj 60 ih god. 60.000ha, danas- 7.000 ha

Pletenje, papir, alkohol, pirit

Triticale ito nastalo krianjem penice i rai u hladnijoj klimi, za ishranu stoke i ljudi, pivo

Sirak iz afrike , prije 5.00 god., 0 25 sj..

50 mil ha Indija, Kina

Hrvatska 500 ha

Ria - kineski izvori 2800.g.pr.K , - irenje u Siriju, ist. Afriku

Europa od 8 st. ( Arapi)

1000 vrsta, na 145 mil ha Azija 130 mil ha, Juna Amerika 8 mil.ha

krumpir od 16.st Europa ukrasna biljka

1500 vrsta u prehrani, pivarskoj, farmaceutskoj industriji

soja - (2207.g.pr.K Kina dolina Usuri)

1741 Rusija, 1779.g. Francuska, 1790- VB

jae ukljuenje u prehranu II svj. Rat,

0,2 % povrina u Europi

SAD 1804.g. , Sjeverna, Srednja Amerika 2/3 svjetske proizvodnje soje (2/3 SAD)

Najvaniji ameriki usjev,

SAD najvei izvoznik soje ( za stonu prehranu) u Europu, Kinu, Japan

Na 50 mil ha ( umjereni sjeverni pojas) SAD, Bazil, Argentina

SAD 24 mil ha

Hrvatska od 1910.g. 18.00 ha

Ishrana, gume, vlakno, ljepilo, boje, ulje, lakovi, sapuni, eksplozivi

Ratarske kulture

itarice i zrnate biljke ( ceralije)zrnate mahunarke ( leguminoze)industrijske biljke : a. Uljarice

b. za proizvodnju vlakana

c. za proizvodnju eera, kroba, alkohola

krmiva

itarice porodica trava:prave, strne, prosolike

PRIRODNA OSNOVA ISKORITAVANJA ZEMLJITA

Reljef pogodnije nizine i doline , nagibi do 25

Porast nadmorske visine smanjeni udio poljoprivrede-

Ponjaci i ume

Klima -Pad temperature s porastom visine izraenije ljeti

Ekspozicija prisojne i osojne padine

Razliiti vegetacijski period ume 1 mjesec temp > 10 C,

Penica 4-5 mj, kakaovac temp. 25 C

Razdoblje bez mraza

Koliina padalina i raspored po mjesecima: ekstenzivno

Stoarstvo 75mm , ratarstvo >250 mm, tropske kulture-1500

Nain pojave padalina pljusak, sitna kia

Vjetrovi isuivanje tla, erozija

Prirodne nepogode tropski cikloni, potresi, poplave, grmljavinsko nevrijeme, tornado, snjene oluje, toplinski valovi, snjene lavine, klizita tla, tsunamiji

Najee : poplave 32%, tropski cikloni 30%, sue 22%

HRVATSKA povoljni padalinski uvijeti, dovoljno kie u vegetacijskom periodu

Pojava sua anticiklonalno polje

Nepogode najpogibeljnija grmljavinsko nevrijeme, pijavice, orkanski vjetrovi na moru

Prosjene tete 300 mil $

Najvee tete sua 42%, oluje i tua 16%, potresi 15%, mraz 8%

Poplave 6%, poari 6%

Sua - smanjuje prihode

Sve intenzivnija i ea 2003.g. 7 mjeseci

Kopno zimske sue, primorje ljetne

Grmljavina kopno topli dio godine

16- 39 dana, 1-2 dana tua, V-VIImj.

TLO

Rezultat meudjelovanja reljefa, podloge, klime, vegetacije i ovjeka

Utjee na poljoprivrednu proizvodnju

Nastaje procesom raspadanja stijena- utjecaj vode- topline svjetla- zraka + ivi organizmi u tlu

Raspad matinog supstrata do kamena ljunka pijeska praha gline

Stvaraju teksturu tla

Udio pojedinih estica glinovita tla > 40% glinenih estica

Ilovaa

Pjeskovita tla > 10% gline

Tlo sadri organsku tvar, zrak i vodu

2 glavna dijela tla - vrsti = organska tvar i minerali

porozni = zrak i voda

idealno tlo =organska tvar 45% + minerali 5%+ zrak 25% + voda 25%

struktura tla nain povezivanja estica tla

mrviasta

na strukturu tla utjeu- ivi organizmi korjenje biljaka, gujavice

povezivanje estica tla : privlana sila gline i ilovae na povrini Ca

ljepilo od Fe i Al hidroksida, sluzi, estera, guma, smola razgradnjom organske tvari, od micelija gljivica

dobru strukturu tla ine : humus, biljke s jakim korjenjem, Ca, toplina, prozranost, vlaga, razliite teksturne estice

loa struktura tla jaka kia, isuivanje, zbijanje, jedna teksturna estica najvaniji proizvod u tlu. GLINENO HUMUSNI KOMPLEKS

(vezivanje gline s humusom)

najvaniju ulogu imaju gujavice- izluuju kalcij i sljepljuju estice

Organska tvar organizmi u tlu i njihovi neivi ostaci:

smjesa manjih / veih ivotinja u tlu,

podzemni dijelovi ivih biljaka,

ostaci biljaka/ ivotinja u razgradnji,

ivi i uginuli mikroorganizmi

organska tvar = 85% humusa

10% podzemnih biljnih ostataka

5% ivi organizmi u tlu alge, gljivice, bakterije,

gujavice

utjee na fizikalna svojstva ( strukturu), kemijska svojstva opskrbljenost hranjivima, stvaranje organo- mineralnog kompleksa, bioloka svojstva

nastajanje humusa

humus nastaje iz teko razgradivih ugljikovih spojevaod odumrlih tijela mikroorganizama

mlada organska tvar neraspadnuti i lako prepoznatljivi dijelovi ranijih kultura

aktivni humus organska tvar na prijelazu iz mlade u staru

poetni materijal nije prepoznatljiv

trajni humus nakon razgradnje svih lako razgradljivih spojeva

razgradnja ovisi o temperaturi u tlu; najvea > 25 C; nema je < 10 C.

Razgradnja uginulih ivotinja bogatih duikom razgradnja iznutra

Raspadanje i razgradnja bjelanevina autoliza

Organska tvar bogata ugljikohidratima lie

Raspadanje izvana- djelovanje ivotinja

Plodno tlo bogato organizmima

40% - bakterije i aktinomicete razgradnja teko razgradivih spojeva ( dlake, ekinje)

40% alge( fotosinteza), gljivice (razgradnja biljnog materijala)

12% gujavice usitnjavaju organsku materiju, izluuju Ca

3% sitne ivotinje insekti, grinje

5% -krupne ivotinje pauci, stonoge, mravi, puevi, krtice

najvanije funkcije u tlu

usitnjavanje mlade organske tvari

mineralizacija organske tvari

pretvorba organskih spojeva u humusne

mijeanje, transport i povezivanje organskog i mineralnog dijela tla

transport mikroorganizama u tlu

stvaranje pora u tlu

DEGRADACIJA I EROZIJA TLA

Uzroci

Uvoenje novih tehnologija

Uzgoj lakoprodajnih uroda za izvoz

Prekomjerna populacija

Nepravedna dostupnost prirodnih izvora

1.metode temeljene na zelenoj revoluciji intenzivna, visokomehanizirana, upotreba mineralnih gnojiva, pesticida

gubitak gornjeg sloja tla 3 15 t/ha

oneienost tala, ispiranje u podzemlje, kiselost tala, oneienost voda

2.nerazvijene zemlje politika stimuliranja kultura za izvoz i trgovinu

usmjerenost na monokulture- nestaica hrane za lokalno stanovnitvo

3.nesrazmjer u naseljenosti degradacija tala podruja guste naseljenosti

sjever- stanovnitva = svjetske poljoprivredne proizvodnje

ukupnih gubitaka tala prekomjerno iskoritavanje u nerazvijenom dijelu svijeta

godinji gubitak 16 mil. ha poljoprivrednog zemljita

HRVATSKA

Ukupno- 5.653 800 ha poljoprivrednih povrina pod erozijom 5.088650 ha (90%)

Ovisno o obiljejima i intenzitetu erozije 2 podruja:

a.mediteransko sliv Jadranskog mora

b.kontinentalno sliv Crnog mora

prema otpornosti na eroziju 5 kategorija

I pretjerana

II- jaka

III- osrednja

IV slaba

V veoma slaba

pedoekolokih zona

1.zona ernozjoma na karbonatnom lesu Vukovarska lesna terasa, iloko gorje, Baranjsko brdo

intenzivna oranina obrada, visoki prinosi

djelovanje eolske erozije i akumulacije

padaline 650 700 mm jake proljetne kie

intenzivna upotreba umjetnih gnojiva, tekih strojeva zbijanje tla

2.zona luvisola na ispranom lesu i ilovaama

sredinji i zapadni dio Slavonije- holocenske terase uz doline rijeka- pleistocene terase Bilogora srednjeslavonsko gorje

intenzivna ratarska proizvodnja istoni dio

zapad voarstvo, vinogradarstvo, stoarstvo

erozivnost pojaana za proljetnih kia

poveana erozivnost vea zastupljenost kukuruza i eerne repe

3.zona nerazvijenih tala na tercijarnim sedimentima

zapad i SZ Hrvatske

iskrena prirodna vegetacija bjelogorine ume

klimatske prilike pogoduju eroziji 900 1300 mm

4.zona pokrivenog kra

prijelaz Panonska nizina Dinaridi Lika, Banija, Kordun

zaravnjena krka ploa i vrtae

najstarije tlo crvenica lesoliki materijal smee tlo

>1300 mm padalina pogoduje eroziji

200.000 ha 4,20 m3/ha erozijskog nanosa gubitak 376 ha/g.

5.planinska zona iarija Gorski kotar Velebit Dinara

prevladava vapnenac i dolomit

ekstremna erozija-:>2000 mmm padalina, plitka tla

masa se erodira u krko podzemlje

6.flina zona Istre

sredinji dio Istre lapori i pjeenjaci- nepropusni za vodu

skloni klienju i eroziji

>1000mm padalina, nepropusnost flia, gusta mrea bujiastih tokova

4- 12 t/ha/god.

Taloenje odneenog materijala u priobalju 100-200t/ha/god.

7.zona mediteranskog kra od Istre do Boke kotorske

mezozojski vapnenci

spori nastanak tla 1 cm do 10.000 godina

glavni uzrok koritenje tla krenje uma, poari

PRIRODNI OKOLI I OBRADA ZEMLJE

Nekoliko podruja s razliitim mogunostima obrade ( izdvajanje na temelju prirodnih obiljeja)

PODRUJA KOJA SE NE MOGU OBRAIVATI panjaka podruja prema:

a. Polarnim granicama

b. prema visokim granicama

c.prema suhim granicama

ispaa se odvija u odreenim razdobljima ovisno o temperaturi i padalinama prema a. Uzgoj sobova i ovaca, prema b. Lama, jak, alpaka, koza

prema c. Deve, koze, ovce

PODRUJA MOGUE OBRADE PREMA GODINJIM DOBIMA

umjerena zona obrada je odreena temperaturnim razlikama ljeto/zima ( vegetacijski period ljeto)

suptropska zona obrada je odreena kiama u zimskoj polovici godine( ovisnost o kiama zimi)

vanjski tropi obrada je odreena zenitnim kiama ( obrada je odreena pojavom max kia)

3. PODRUJA MOGUE OBRADE CIJELE GODINE

obrada bez obzira na godinja doba, obrada u dva godinja doba( iste/ promjenjive kulture)

IMBENICI OBLIKOVANJA AGRARNOG PROSTORA

Najvaniji rad, zemljite, kapital, aktivnost/sposobnost poljoprivrednika

Intentitet agrarnog gospodarstva ovisi o R+Z +K

Intenzitet : obzirom na ulaganja- u radnu snagu, kapital

Obzirom na prinose- koliina proizvoda po jedinici povrine,

Prehrambena vrijednost po jedinici povrine

Intenzitet rada: odnos broja radnih sati/ jedinicu povrine( ha)

Rast od proizvodnje ita do vinogradarstva

Intenzitet je velik u podrujima s malim posjedima siromanim kapitalom i s mnogo jeftine radne snage

Kapital zamjenjuje radnu snagu ulaganja u strojeve

Visoki intenzitet kapitala veliki posjedi + skupa radna snaga

Vrijednost proizvoda razliitih kultura na temelju prehrambene vrijednosti / ha

1 st SAD 0,8 ha za prehranu, EU 0,4

intenzitet ulaganja i intenzitet prinosa = intenzitet gospodarstva

intenzivno gospodarstvo visoka ulaganja = visoki intenzitet prinosa i prihoda

Zakon smanjujueg rasta prinosa

Regulira odnose trokova proizvodnje i postignute vrijednosti prinosa

Prihod koji se dobije nakon odbitka trokova proizvodnje raste do odreene toke- pad

Preintenzivna upotreba gnojiva i strojeva gubitci

Gubitak se ne moe nadoknaditi naputanje ranije proizvodnje prelazak na novu proizvodnju

Zakon prinosa temelji se na odnosima trokova proizvodnje i vrijednosti dobivenog prinosa

TEORIJE LOKACIJE ( agrarnog podruja)

Cilj planskim razvojem omoguiti rentabilno gospodarstvo

Hoover to ? ( ekonomske jedinice: proizvodne, uslune, domainstva)

Gdje ? ( poloaj jedne ekonomske jedinice u odnosu na druge:

Disperzija, koncentracija, udaljenost)

Regija, metropolitensko podruje, susjedstvo

Zato ? (daje ekonomsko objanjenje)

Weber ( 1909) pretpostavke: izolirana i homogena cjelina

Prostorne razlike u rasporedu materijala:

ima ga svuda voda, pijesakponegdje rude, energija

gubitak na teini

trokovi transporta ovise o teini i udaljenosti

industrijska podruja koja prerauju poljoprivredne proizvode lokacija unutar agrarnog prostora

Losch ( 1939) prostor je homogena nizina u kojoj su kvaliteta i iznos prirodnih izvora, gustoa naseljenosti, tenje potroaa identini

Trokovi transporta i funkcija potranje razliiti su za svaki proizvod

Vea ponuda od potranje pad cijena

Poveanje cijena porast ponude smanjena potranja

Vea potranja odraz rasta stanovnitva ili standarda

Vii standard via potranja ivotinjskih proizvoda

Kada je ponuda vea od potranje prezasienost proizvodnje

Prekomjerna ponuda poljoprivrednih proizvoda moe se sprijeiti garantirane cijene, subvencije drave, smanjivanjem obradivih povrina, ekstenzivnija proizvodnja

PROBLEMI POLJOPRIVREDE EU

Raznovrsni proizvodi velika ponuda nema potranje

Zemlje EU obvezne su otkupiti osnovne poljoprivredne proizvode po zagarantiranim cijenama

Veliki izdaci, gomilanje zaliha

Prodaja na svjetskom tritu smanjivanje cijena

Drava plaa razliku cijene na domaem i stranom tritu

Rjeenja :

humanitarne poiljkeprisila na zemlje koje nastoje ui u EUkvote propisane su odreene koliine proizvoda koje svaki poljoprivrednik moe proizvesti kvote za proizvodnju do 1982.

Nakon 1982 novim proizvoaima zabrana proizvodnje tih proizvoda

Drava otkupljuje samo kvotom odreenu koliinu

propisi za uzgoj pojedinih sorti pasmina na odreenom podruju

kontrola satelitski snimci

stimulacija neproizvodnje naknada od 300- 500 EUR-a za prestanak proizvodnje na 5 godina/ ha.

Nita se ne smije proizvoditi zemlja mora biti ista

Ekoloki trokovi tete od oneienog tla, zraka, voda

Socijalni trokovi skladitenje, viak

Svake 2 minute u EU bankrotira jedan poljoprivrednik

Poljoprivredno gospodarstvo postaje isti proizvoa, gubi funkcije prerade, trgovine

Najvea dobit proizvoai pesticida, umjetnih gnojiva

Prehrambena industrija i trgovina : SAD 14% BDP (2 % poljop. St.), Nizozemska 19 % BDP ( 7% st)

Dobit za banke krediti za investicije u tehnologiju

Slabi politiki utjecaj poljoprivrednika

AGRARNE FUNKCIJE

Ciljevi proizvodnje

Samoopskrbljivaka - zatvoreni gospodarski sistem u kojem se proizvodi samo za potrebe obitelji.

Ne proizvodi se za trite radi stjecanja dobiti.

Odrao se u udaljenim i teko pristupanim podrujima ( planine, praume, pustinje) i nerazvijenim zemljama

Proizvodi se samo odreeni broj prehrambenih kultura, a ratarstvo je dijelom povezano sa stoarstvom.

Nedostatak konkurencije slaba stimulacija gospodarstva

Komercijalna gospodarstva proizvodnja za potrebe trita

Proizvodnja je regulirana odnosom ponude i potranje uzgoj kultura koje odgovaraju potrebama trita i koja osiguravaju dobit.

Poveana proizvodnja zahtijeva poveano ulaganje rada i financija.

Agrarni proizvoa dolazi u ovisnost o trgovcu i promjenama trinih cijena.

Dolazi do slabljenja socijalne strukture .

Izvozno gospodarstvo razvilo se od doba geografskih otkria.

Pretea je trgovina s Istokom, trgovina Hanze

Prekomorska trgovina razvija se od 16. st. razmjenom plantanih proizvoda.

Dravno plansko gospodarstvo vezano je uz socijalistiki

Sistem.Plan je uvjetovan ekonomskim i politikim ciljevima.Proizvodnja se obavlja na dravnim povrinama. Cijene proizvodnje i potronje odreuje drava. Proizvodnja treba podmiriti potrebe plana. Ekonomska rentabilnost podreena je politikim ciljevima.

AGRARNOSOCIJALNE FUNKCIJE

Odraz je brojnih socijalnih elemenata ( oblik vlasnitva, radni odnos, veliina posjeda)

Individualno vlasnitvo vlasnik slobodno raspolae zemljitem moe ga koristiti, dati u najam, prodati.

Nasljeivanje reguliraju obiaji nasljeivanja moe se provesti u cijelosti ili po dijelovima meu pravnim nasljednicima

Nasljednik je prvoroeno dijete ( majorat) ili zadnje ( minorat)

Cijeli posjedi nasljeuju se u sjevernoj Europi, Njemakoj, Americi, Australiji omogueno je odravanje veliine posjeda kroz generacije.

Djeca bez nasljedstva naputaju posjed / ostaju u podreenom poloaju.

Podjeljeno nasljeivanje svi nasljednici jednako

Nejednako sinovi dobivaju vie

U slavenskim i romanskim zemljama, Aziji

Posjedi se sve vie usitnjavaju izraenija je parcelacija

Parcelacijom veliina posjeda dolazi ispod egzistencijalnog minimuma

Rast socijalne nesigurnosti- nunost dodatnih izvora prihoda

Zajedniko vlasnitvo pojedinac ne moe slobodno raspolagati zemljom ima pravo koritenja dijela zemlje

Odrao se kod nomada stoara najstariji oblik zemljinog vlasnitva

Moderni oblik socijalistiki sistemi

Zemlja se obrauje u dravnim, ili zadrunim dobrima

U demokratskim zemljama je rijetkost izuzetak Izrael

Kibuci zemlja je narodno vlasnitvo ( koristi se individualno)

Moav ovdim koristi se zajedniki

Zakup oblik indirektnog gospodarenja

Moe biti nasljedni ili vremenski ogranien

U zakupu cijeli posjedi ili dijelovi

Zakupnina se plaa u novcu- radu-naturi

Zakupnik ima vlastitu stoku, slobodno gospodari zemljom,

Na vlastiti rizik i odgovornost

Poljoprivrednicima bez zemlje omoguuje socijalni uspon

Radni odnosi odreeni su ulaganjem rada i financija

Cilj postii vie prihode uz manje ulaganja

Obzirom na nain osiguranja rada obiteljska gospodarstva, kooperacije i najamni rad

Obiteljska gospodarstva sav rad u poljoprivredi osigurava obitelj vlasnika

Gospodarski i vlasniki odnosi se podudaraju

Veliina posjeda je razliita ovisno o vrsti kulture, intenzitetu i iskoritavanju plodnosti zemlje

Podjela na muke i enske poslove

Kooperativni radni odnosi suradnja ravnopravnih partnera u radu

Obuhvaa obradu zemlje, stoarstvo i prodaju proizvoda

Najamni odnosi rad se plaa novcem i u naturi

Upoljavanje strune radne snage- obavljaju sve sloenije poslove

Razvoj poljoprivrede prolazi tri faze

1.Sakupljaka ( lov, ribolov, sakupljanje, pokretno stoarenje)

ovjek se zbog iskoritavanja prirodnih resursa jae prilagoava prirodnom okoliu

Eksploatirajua prirodni okoli osvaja se motikom i prugom,

Intenzivnije se primjenjuje ugar

Kultivirajua zemlja se obnavlja primjenom pluga, umjetnim

gnojivom, zatitom bilja

Sistemi iskoritavanja zemljita

Monokultura na gospodarstvu dominira samo jedna kultura

Radna snaga se neravnomjerno koristi u vrijeme sjetve i etve

Zemljite se iscrpljuje viegodinjim uzgojem iste kulture

Polikultura poljoprivreda nije ovisna o vremenskim prilikama i tritu

Uzgoj itarica i okopavina, krmne kulture i oranice, specijalne kulture

PLODOREDI

Osnovni cilj smjene naina iskoritavanja zemljita na istoj parceli je smanjivanje iscrpljivanja tla i obnova plodnosti

Izmjena obradivog zemljita najstariji oblik koritenja zemljita

Primjena u tropima paljenje prirodne vegetacije

Uzgoj kultura za vlastite potrebe

Male parcele, obrada motikom- nakon 2-3 godine promjena obradivih povrina krenje novih parcela

Naputeni teren ponovo je pogodan za obradu nakon 20 ak godina

Kre se vee povrine pepeo za gnojidbu

Promjena zemljita uvjetuje premjetanje stanovnitva- pokretno ratarstvo

Smjena naina iskoritavanja istog zemljita karakterizira trajno koritenje dobro omeenih istih parcela

Prakticira se kombinirano koritenje oranica uma i travnjaka

Primjena kod : poljsko/umskog gospodarenja najekstenzivniji sistem nakon oranica ume

U planinskim krajevima: uzgoj zobi rai- krumpira uma ( do 60 god.)

Kod poljsko travnjakog gospodarenja izmenino se koriste iste povrine kao oranice i travnjaci odrava se plodnost tla, tedi rad i gnojivo

Kod poljskih sistema regeneracija biljaka obnavlja se primjenom ugara i plodoreda

U plodoredu se izmjenjuju biljke sa slamom liem plitkog i dubokog korjenja

Dvopoljni sistem : ozime itarice ugar

Tropoljni sistem ozime jare ugar

18.st ugar zamjenjuju krmne kulture ( djetelina)

etvropoljni sistem ( Norfolki) itarice (50%) okopavine (25%) djetelina (25%)

prednosti plodoreda: odrava se plodnost tla, reguliraju bolesti, tetnici, korov, smanjuje se gubitak hranjiva ispiranjem, spreava erozija

prikladnost kultura ovisi o vrsti tla- plodnosti kiselosti klimatskim uvjetima

klasini plodored: ozimi jeam ozima penica kukuruz ozimi jeam ozima penica kukuruz ra

ekoloki plodored : djetelina zob ozimi jeam krumpir bob ozima penica ra

Navodnjavanje

U krajevima s malom koliinom padalina (< 200 mm)

Navodnjavanje omoguuje postizanje veih prinosa, vie etvi godinje, smanjuje opasnost od erozije zemljita

Navodnjavanje trai investiranje kapitala i ulaganje mnogo rada

Poeci Sumer , Egipat

Navodnjava se vie od 210 mil. ha - najvie Kina (49 mil ha), Indija ( 39 mil ha), Rusija ( 17 mil ha), SAD ( 17 mil ha)

Voda za navodnjavanje dobiva se iz tekuica prilagoeno vodostaju rijeka

podzemnih voda,-podzemni kanali voda temeljnica prenosi se na vee udaljenosti; koliina vode je stalna, a ishlapljivanje minimalno

skupljanjem padalina u cisternama i umjetnim jezerima

prskanje pokretnim spravama voda se istovremeno navodnjava, hrani i desalinizira

otpadne vode za navodnjavanje

fekalne vode koriste se za natapanje jo od srednjeg vijeka

standardi o normativima SAD primarna i sekundarna obrada

neproiena voda tete po zdravlje: toksini i patogeni mikroorganizmi

otpadne vode koriste se u natapanju krmnog bilja: livade, panjaci, lucerna

itarice: kukuruz, penica, jeam

industrijske biljke: pamuk, duhan, eerna repa, trska

najtei problem ine teki metali kadmij, olovo, bakar, iva

fekalne vode zaraza virusi (hepatitis), bakterije ( kolera, salmonela)

zemlje u aridnim i semiaridnim krajevima koriste vodu nie kvalitete

Kuvajt - > 1500 ha povrina koje se navodnjavaju otpadnim vodama ( 100 mil m3)

UAE natapanje parkova

SAD u aridnim krajevima na JZ zemlje

Grad Fresno prerauje 150.000 m3 otpadnih voda za 1600 ha pamuk, penica, lucerna

STOARSTVO

Klasifikacija prema : vrsti stoke, ciljevima proizvodnje, nainu organizacije

Vanost stoarstva:

Hrana, vlakna, koa, medicina, snaga, izmet, kulturna i statusna funkcija, simbol statusa

Gospodarstva sa stokom prednosti nad ratarskim

efikasnije koriste plodna i manje plodna zemljita

Proizvodnjom gnoja neovisna su o kupnji organomineralnih gnojiva,

Imaju efikasniju zatitu od erozije

Stoka se koristi za vuu

Uspjeh stoarenja ovisi o nainu prehrane: hranjiva organskog porijekla ( ugljikohidrati, bjelanevine, masti i vitamini) i mineralima

Hranidba usmjerena na visoku produktivnost, veu ekonominost, kvalitetniji proizvod, odravanje zdravlja, dobivanje kvalitetnijeg gnoja

Probava stoke :

preivai goveda, koze , ovce- sloeni probavni sustav,

Hrana s visokim sadrajem vlakana

Prijelaz: konji, zeevi

Nepreivai svinje, perad jednostavan probavni sustav

Koncentrirana hrana ( uljne pogae, sojini proizvodi)

47 % svjetske proizvodnje itarica za ishranu stoke

ishrana

stvaranje ravnotee izmeu energije ( ugljik) i bjelanevina ( duik)

energetski dio krmiva bogata ugljikohidratima itarice, proizvodi od itarica ( mekinje, pahuljice), melasa, sojine, kukuruzne, suncokretove pogae

krmiva bogata bjelanevinama pogae ( prerada ulja, riblje brano, samljeveno perje i kosti)

cilj stoarstva to bolja gospodarska uinkovitost

u upotrebi najrodnije pasmine nestaju mnoge manje rodne pasmine smanjen je broj genetskog materijala

stvoriti jednu pasminu s genetskom jednoobraznounajvie koristi biotehnoloka industrija patentiranje

travnjaci livade i panjaci osnovni izvor krmiva

trajni ( prirodni) manji prinosi, obiluju biljnim vrstama, ljekovitim biljem

privremeni ( kultivirani) nekoliko visokoproduktivnih vrsta

krmno bilje u svjeem stanju- zelena krma, konzervirano sijeno

stoka sve vie boravi u staji

ispaa najjednostavniji i najjeftiniji nain koritenja travnjaka

pregonsko gospodarenje

travnjak se dijeli na manje jedinice pregone ( ograuju se elektinim pastirom)

intenzivira se mjeovitom ispaom plodored razliitih ivotinja:

ivotinje iste vrste razliiti uzrast

istovremeno ivotinje iste vrste, razliiti uzrast

razliite vrste ivotinja slijed jedna za drugom

istovremeno razliiti uzrasti- razliite vrste

konzerviranje krmiva silaa bez prisutnosti zraka, visoki % vode; biljke koje nisu pogodne za sijeno kukuruz, suncokret

stvara se silani iscjedak ( 30 t silae/dan 1000 litara iscjetka)

dehidracija iz krmiva se gubi voda stona pogaa i brano ( lucerna, crvena djetelina) biljke se sue toplim zrakom brano, briketi

oblici stoarstva

pokretno

najizraenije kod nomadizmakree se sve ljudstvo naselja su privremena, a kretanja traju od nekoliko dana do godinau prirodno siromanim krajevimastoka ima ekonomsku i socijalnu vanost

transhumantno

dio stanovnitva ostaje na stalnom posjedu i bavi se ratarstvomsa stokom kree samo dio stanovnitvaprehrana stoke na udaljenim panjacimastalna naselja u nizinamanajrairenija u suptropima Sredozemljeljeti u planinama, zimi nizine

stacionarno panjako stoarstvo

nije povezano s ratarstvom proizvodi se za potrebe trita, stoka se napasa na istim panjacima ili naizmjenino na viepanjaci se smjenjuju svakodnevno ili nakon duljeg vremenaoblik : ranevi Sj. Amerika, Ju. Amerika,Australijasavansko- stepsko stoarstvo- Afrika ( socijalni status)

stoarstvo stacionarnog tipa

povezano s ratarstvom intenzivnijetrai vie ulaganja kapitala i rada vie prinosau krajevima s dovoljno padalinau ishrani stoke sijeno, krmne kultureratarstvo i stoarstvo se nadopunjuju

intenzivniji oblici stoarstva povezani s ratarstvom u sjevernoj umjerenoj zoni

panjako stoarstvo na junoj polutci

socijalno ekonomska podjela:

stoarstvo seljaka Europe manji posjedi, obrada oranica dopunjuje se koritenjem prirodnih panjaka uska specijalizacija, visoki intenzitet proizvodnje

planski usmjeravano stoarstvo socijalistikih zemalja specijalizirani dravni posjedi

stoarstvo Sjeverne Amerike veliki posjedi specijalizirane proizvodnje trite

stoarstvo zemalja u razvoju mali seljaki posjedi i slaba povezanost s ratarstvom i proizvodnjom za vlastite potrebe

stoarstvo zemalja june i JI Azije poljoprivreda je orjentirana za biljnu proizvodnju ratarskih kultura- stoarstvo ima sporedno znaenje

pokretno stoarstvo nomada u graninim krajevima ekumene proizvodnja za vlastite potrebe, zamjena stoarskih proizvoda za biljne proizvode.

OSVAJANJE NOVIH POVRINA

Nove poljoprivredne povrine krenje, paljenje prirodne umske i travne vegetacije, kultiviranje movarnih povrina, navodnjavanje suhih i odvodnja vlanih prostora, plitka mora

Paljenje vegetacije - drvo se sui skidanjem kore/ ruenjem stabla

Paljenje se provodi pred kini period dobiveni pepeo gnojivo

Indonezija ladang, Mexico milpa

Primjenjuje se pokretno ratarstvo s promjenom obradivih povrina i stacionarno ratarstvo s povremenom promjenom naina iskoritavanja istih povrina

Ogoljelo tlo izloeno ispiranju i odnoenju povrinskog rahlog sloja zemlje

Razvija se sekundarna vegetacija siromana biljnim vrstama

Kultiviranje movara nizozemsko sjevernoameriki prostor paljenje vegetacije pepeo( gnojivo)- uzgoj jarog ita 10 godina; ugar i do 50 g.

Dijelovi zemlje pokriveni su trestom

U Nizozemskoj tresetita odvodnjavanje sistemom kanala- skida se treset

Duboko oranje gnojidba plodno tlo

U sjevernoj Njemakoj poljoprivredne povrine osvajaju se na vritinama

Ispaom ovaca unitena je umska vegetacija ikara

Unitavanjem uma tlo je degradirano

Kultiviranje vritina provodi se dubokim oranjem i mijeanjem sirovog humusa s mineralnim talima u podlozi

irenje obradivih povrina u rubna plitka mora na obalama Sjevernog mora

Prostrana amfibijska podruja - dnevno izloena promjenama plime i oseke

( 2x suha i 2x pod vodom)

sastavljena su od mjeavine pijeska i mulja

osvajanje zemljita izgradnja nasipa u more- redovi stupova ( usporavanje djelovanje morskih valova jae taloenje mulja)

dobiveno je slano zemljite uzgoj biljaka koje podnose slanu vodu i uvruje zemljite

novoosvojeno zemljite srednja razina plime i oseke uzgoj biljaka koje zahtijevaju slatku vodu

novodobivena polja polderi nekoliko metara su ispod razine mora odvodnja crpkama

kada se tlo oslobodi soli iskoritavanje poldera kao obradivih povrina

ISKORITAVANJE UME I AGRAR

Obuhvaaju 3.443 mil.ha kopna

Najvei dio Latinska Amerika ( 967 mil ha), Rusija ( 755 mil. ha)- 48, odnosno 35 % povrine

Najmanja zastupljenost Europa ( 149 mil. ha), Australija ( 71 mil ha)

regija

Povrina u ha

ume

Mil ha % povrine

Europa

550

149

27

Rusija

2139

755

35

Sj.Amerika

1835

457

25

Razvijeni dio Azije i Oceanija

818

71

9

RAZVIJENI SVIJET

5342

1432

27

Afrika

2964

545

18

Azija

2613

497

19

Latinska Amerika

2016

967

48

REGIJE U RAZVOJU

7594

2010

26

SVIJET

12936

3442

27

VJERSKA OBILJEJA UMA

GERMANI - ume najstarija svetita

Litvanci tovanje hrasta ( proroanski odgovori)

Kazne za oteivanje stabala smrt

U umama borave duhovi - Dalmacija; reinkarnirani lanovi obitelji Filipini, Australija

Drvo ima blagotvorne moi Maori drvee ini ene plodnima

Stablo veza neba ( kronja) i zemlje ( korjenje ) os svijeta

Sveto drvo hrast ( Francuska), lipa ( Germani), maslina ( Arapi), breza ( Sibir)

Hrast najtovanije drvo

Grci povezuju hrast grom i kiu sa Zeusom ( prebiva u stablu)

Rim svaki hrast posveen je Jupiteru

Kelti oboavanje hrasta i imele

Germani veza hrast Donar / Thor

Slaveni bog Perun prebiva u hrastovim umama

uma hyle ( grki kaos) oznauje se kao res nullus ( ne pripada nikome) mistino mjesto

Promjena stava koritenje drva u gradnji, ogrijevu sjedilaki ivot

Unitenje uma usljed prekomjenih ispaa, skupljanje lia za stelju ( gubi se humusni sloj)

Drvo je dio graevinarstva za namjetaj, ureenje kua, prijevozna sredstva, alati, orue, izvor je energije

Bitna je kvaliteta drva, o koliini se ne brine

Potronja drva raste za potrebe manufakture

Reforestacija - od 19.st.

HRVATSKA

Funkcija ume proizvodnja biomase, hrane, lijekova, izvor bjelanevina, utjecaj na klimu, zatita od erozije

Najugroenije vrste obina jela taloenje tetnih tvari, sua

Hrast lunjak promjena vodnih odnosa, - izgradnja HE, hidromelioracija, oneiene poplavne vode.

PODJELA UMA

Znanstvene - za istraivanja fakulteta, instituta

Vojne u sklopu vojnog kompleksa

Strogi rezervati za znanstvena istraivanja u kojima se ne mijenja

Bioraznolikost

Nacionalni park sauvani eko sustavi

Plitvika jezera 75 % uma, orkova uvala prauma

Paklenica bukva, crni bor

Risnjak jela, bukva

Mljet alepski bor, crnika- makija

Brijuni crnika

Posebni rezervat izraene 1 ili > prirodnih sastojaka

Park uma prirodna ili zasaena uma za odmor

Znaajni krajolik prirodni ili kultivirani predio vee prirodne ili kulturno povijesne vanosti

Park prirode prirodno ili kultivirano podruje s rekreacijskim sadra

KLIMATSKO VEGETACIJSKE ZONE

Prostorne cjeline odreenog tipa klime, tla, flore i faune

TROPI

uvijek vlani tropi uz ekvator, stalno visoke temperature, kie cijele godine

prevladavaju tropske kine ume krenjem nastaju krevine sekundarne ume travnati prostori

isprana i alkalna tla siromana CaCO3,

laterizacija tla obogaeno sa Fe i Al feroliti, latositi

prevladava uzgoj rie, kokosa, kauukovca, kakaovca, kave

promjenjivo vlani tropi visoke temperature, jedno kino

doba ( 6 9 mjeseci),

prirodna vegetacija vlana savana suha savana ( 4 6 mjeseci). Poljoprivreda je mogua bez navodnjavanja

sjevernije i junije trnovita savana ( < 500 mm, 2-4 kina mjeseca)

obrada zemlje uz navodnjavanje ekstenzivno stoarstvo

( koze, ovce)

prirodna vegetacija otvorena travnata stepa rijetka stabla, trnovito grmlje

proso, kukuruz, duhan, kava, pamuk

u suhoj savani jeam, pamuk, proso, araidi

trnovita savana visoki intenzitet isparavanja slano tlo

preintenzivna ispaa unitena trava- bodljikavo grmlje

dalje krenje pustinja

suha i trnovita savana proces dezertifikacije naruena

ekoloka ravnotea

dezertifikacija

opustinjavanje proces irenja pustinja usljed klimatskih promjena i rada ovjeka

uzroci: neravnotea izmeu rastueg broja stanovnika i kapaciteta zemljita

pritisak na postojee povrine u sluaju nedostatka novih

smanjuju se povrine za ispau

smanjuju se periodi pod ugarom

pogorana struktura tla

smanjenja propusnost tla

poveana erozija

glavni uzrok dezertifikacije : prekomjerna ispaa

1/3 kopna ( 45 mil.ha) izloena dezertifikaciji

Australija 75%

Afrika 34%

Azija 31%

Godinje 60.000 ha

U sunim podrujima ivi > 750 mil.st.

Najintenzivniji proces Sahel (1968-73) 3 mil.st umrlo zbog sue

( ekspanzivni rast stanovnika, - ogranieno kretanje pojaano koritenje tla )

agrarno koritenje tropa u Andama

Tierra calida 1000 m/nvTierra templada 1000-2000m/nvTierra fria 2400 3800m/nv itarice, goveda, ovceTierra helada 3800 4800 m/nv ekstenzivno stoarstvoTierra nival nema agrarnog iskoritavanja

ZONA VAN TROPA

Prema polovima vlanija podruja umjereno topli suptropi

Izrazitija kolebanja temperature i padalina

zimi vlani suptropi Sredozemlje, JZ Azija, Kalifornija, JZ Afrika, Australija

ljeta su suha, vlane zime ciklonalna strujanja

zeleni hrast, esmina, crnogorica

dugotrajno iskoritavanje tla degradirana biljna zajednica grmlje, makija

jeam, penica, kukuruz

intenzivna obrada uz navodnjavanje

mediteranske kulture agrumi, masline, vinova loza

ljeti vlani suptropi, uvijek vlani suptropi padaline od

ciklonalnih i monsunskih kia

najsui dijelovi trave, crna tla, podzoli

itarice, pamuk, duhan, aj

umjerena klima temperaturne razlike ljeto- zima su velike

listopadne ume vlaniji dijelovi

stepska podruja suhlji predjeli

najprostraniji ratarski dijelovi na Zemlji

povrinski sloj tla humus

itarice, krumpir, krmne kulture

oceanska podruja blage zime, svjea ljeta

listopadne ume bukva, grab, hrast,

crnogorica vie nv

smea tla i podzoli

zob, stoarstvo

stepska podruja hladne zime, topla ljeta, < 400 mm.

Vegetacija se mijenja umska stepa pustinjska stepa

Najsuhlja podruja: JZ Azija, srednja Azija

Tlo ernozjom glavni svjetski prostori uzgoja penice, kukuruz, uljarice

hladna borealna zona temperature: - 3 - -30 C, vegetacijsko

razdoblje < 4 mjeseca

igliasto drvee smreka, bor, jela, ari

movare i tresetite, tlo- podzol

jeam, krumpir, zob, ra

e. subpolarna klima VII mjesec: < 10 C tundra ( liajevi, mahovine)

skeletna tla, nomadsko stoarstvo

AGRARNO GEOGRAFSKE PROSTORNE CJELINE

Izdvajanje na temelju razliitih kriterija

na temelju rasprostranjenosti jednog obiljeja - ANALITIKE

na temelju vie obiljeja SINTETIKE

ANALITIKE rasprostranjenost pojedinih elemenata odreeni prostor

razlikuje od svih drugih

OTREMBA (1976):

1. prirodno predodreena podruja ( odreena klima i tlo)

2.organske prirodne cjeline ( podruje odreene flore i faune)

3. humano fizika podruja ( zona aklimatizacije)

4.humano psihika ( zona odreenog gospdarstva i ponaanja)

5.agrarno socijalna ( posjedovna struktura )

6.agrarno ekonomska

7.funkcionalna

OBST (1932): prema rasprostranjenosti korisnih biljaka dijeli zonu tropa podruja za prehranu stanovnitva i podruja monokultura

KARIEL ( 1966): dijeli Zemlju na temelju potronje prehrambenih proizvoda ( bjelanevine i ugljikohidrati)

ENGELBRECHT (1930): izdvaja zone obraivanja unutar odreenih klimatskih regija prema dominirajuoj kulturi

Ria tropi

Pamuk, kukuruz suptropi

Jeam, zob izvan tropa

TROLL (1939): od polova do ekvatora izdvaja zone:jema, zobi, rai, penice, kukuruza

SINTETIKE CJELINE

poljoprivredno gospodarstvopoljoprivredno podrujepoljoprivredna regija

poljoprivredno gospodarstvo najmanja je sintetika cjelina ine je rad , kapital, i zemljite

na funkcioniranje i prihode utjeu brojni imbenici:

ekonomski, ekoloki, socijalni (prirodni okoli, cilj proizvodnje, produktivnost, stupanj komercijalizacije, radni i posjedovni odnosi, koritenje tla)

cilj i organizacija proizvodnje odreeni su ( Andreas, 1977)

Usklaenost rada tednja radne snage, nii trokoviPodravanje plodnosti rada plodored i gnojidbaUravnoteena prehranaAutarkina proizvodnja svatarenjeRizik

Drugi imbenici gustoa naseljenosti, veliina gospodarstva, prometna udaljenost od trita, odnos cijene proizvoda i trokova proizvodnje

Pet tipova gospodarstava

gospodarstva za proizvodnju za tritegospodarstva za proizvodnju krmnih kulturagospodarstva oplemenjene proizvodnjegospodarstva za uzgoj trajnih kulturagospodarstva sloene proizvodnje

AGRARNA PODRUJA

Prijelaz gospodarstva u regiju

Razliitih su veliina, izdvajaju se na temelju razlika u nainu iskoritavanja zemljita

Primjeri tipizacije

Srednjoeuropska vinogradarska podrujaOaze i visoravni u tropimaFarmerska podruja europske prekomorske kolonizacijeIstonoazijska podruja uzgoja rieTropska podruja eerne trskePrigradski agrarni prostori

AGRARNE REGIJE

Najvee su sintetike prostorne cjeline

regija pokretnog ratarstva i stacionarnog ratarstva s

redovitom promjenom naina iskoritavanja istih povrina

regija ratarstva na temelju navodnjavanja i uzgoja rie

regija specijaliziranog i trino orjentiranog ratarstva

regija nomadskog stoarstva

regija stacionarnog ekstenzivno panjakog

stoarstva

regija stacionarno intenzivnog stoarstva

1.Regija pokretnog ratarstva vlani tropi Srednje i June

Amerike, Afrike, JI Azije

Obradivi prostor dobiva se krenjem i paljenjem vegetacije -

Proso, ria za vlastite potrebe

Dodatno se uzgaja duhan, pamuk, kikiriki za trite

Motiarska obrada, nekontrolirani prostor izmeu prauma i vlanih savana

1.a. stacionarna tropsko- travno poljska poljoprivreda vlani tropi

1.b. sloeno gospodarstvo tropa tropske zemlje u razvoju-

upotreba pluga,

mala siromana gospodarstva,

osnova prehrane ria, proso, kikiriki, penica

izvoz kikiriki, eerna trska, kava, aj

stoarstvo za vlastite potrebe

2.Regije na temelju navodnjavanja- tropsko suptropski jug i istok

Azije uzgoj rie osnova prehrane

Oblikovani krajolik terase na padinama mrea kanala

Monokulturni uzgoj :2-3 etve godinje

3. Regija plantanog gospodarenja -

uzgoj kultura za izvoz posjeduju kapital i radnu snagu

racionalna, mehanizirana i specijalizirana proizvodnja

rizici proizvodnje cijene na tritu, iscrpljivanje zemljita,

bolesti

uz prometnice i luke

4. Regija nomadskog panjakog stoarstva

najzaokruenija agrarna regija suhi afriko- azijski prostor

( sahara JZ Azija Mongolija)

oskudnost vegetacije, < 200mm padalina

stoka se kree od panjaka do panjaka- proizvodnja za vlastite potrebe

biljna prehrana proso

5.Regija stacionarnog ekstenzivno panjakog stoarstva - Ran

tropi i umjereni predjeli Zapadne i Sjeverne Amerike, JI June Amerike

Australija, Srednja Azija veliki posjedi ( > 1000 ha), 1- 2 vrste stoke

Goveda- krajevi s > 400 mm padalina, ovce krajevi < 150 mm uzgoj za

Trite

Prehrana stoke - ispaa na prirodnim panjacima ( podijeljeni i ograeni)

Sloeno tradicionalno gospodarstvo tropa / suptropa

Obrada tla prilagoena je klimi ( vlano suno doba)Obrada se temelji na zimskim kiama, navodnjavanjuOzima penica, kukuruz, jeam, uljarice, pamuk, agrumiStoarstvo ima manje znaenje

Specijalizirano trino ratarstvo

Suptropi i umjereni predjeli farme europskih kolonista

Prerije u sj. Americi, pampe u J. Americi, JZ i JI Australiji, Ukrajina, Srednja Azija

Veleposjedi, visoka ulaganja kapitala, mehanizacije

Izvoz ita u Europu i Aziju

Obiteljsko vlasnitvo penica, kukuruz ( Sj. Dakota, Kanzas, Iowa, Indiana, Illiana), pamuk ( California, Louisiana, Mississippi, Texas), duhan ( Kentucky, Teeneessee)

Dugotrajno iskoritavanje tla erozija

Stoarstvo sporedno znaenje

6.Intenzivno zeleno gospodarenje

dijelovi SI Sj. Amerike, SZ Europe, Jug i JI Australije, Novi Zeland- kultivirani panjaci

stoka se hrani travom s livada, krmom s vlastitih oranica, kupuje se

visoka ulaganja kapitala visoki prinosi

proizvodnja za trite

ORGANSKA POLJOPRIVREDA

Koritenje pesticida

Zoocidi suzbijanje nametnika ivotinjskog porijekla

Fitocidi suzbijanje nametnika biljnog porijekla

Zoocidi insekticidi insekti

Akaricidi grinje

Limatocidi puevi

Rotendicidi glodari

Fitocidi fungicidi gljivice

Herbicidi korov

Koriste se u svim fazama zatite bilja sjemenje, sjetva, priprema tla, skladitenje proizvoda

Trovanje pesticidima akutno, kronino nakupljanje u tkivima ljudi ( masno tkivo, jetra, bubrezi)

Industrija pesticida meu najprofitabilnijima istraivanja u nerazvijenim zemljama

Velika postojanost pesticida DDT u okoliu > 20 godina

75% pesticida koji su zabranjeni u EU upotrebljavaju se u nerazvijenim zemljama

SAD proizvode 20 mil t DDT-a - za zemlje Afrike , Azije

Proizvodnja pesticida od 1945 90 poveala se 3300%, a napadi tetnika poveali su se za 20%

1945 7 poznatih tetnika, danas 504

genetskim inenjeringom nastoje se stvoriti sorte otporne na tetnike zlatni delies - jabuka otporna ali uz visoke doze pesticida

ekoloka poljoprivreda koristi raznolikost vrsta, zdruena sjetva, eko-koridori ( ljekovito i aromatino bilje)

botaniki pesticidi kopriva, luk, pelin, kamilica, buha

preslica protiv gljivica, pelin insekti, krtice bazga

repiino ulje prirodni insekticid, propolis gljivice

konvencionalna poljoprivreda odvojenost od prirodnih procesa proizvodnja u staklenicima, hidropontski uzgoj, baterijski uzgoj kokoi

oneiuje okoli unos tekih metala u tlo, ( kadmij), acidifikacija tla, ispiranje hranjiva iz mineralnih gnojiva ( nitrati) oneienje podzemnih voda

ivotinjski gnoj odlazi u rijeke, jezera

Bioloka poljoprivreda aktiviranje biolokih procesa, ouvanje ivih organizama u prirodi

Prirodna poljoprivreda suradnja s prirodom- ovjek se ne mijea u prirodne procese

Samoodriva poljoprivreda vrsta poljoprivrede koja je sposobna ekoloki i gospodarski odrati se kroz dulji vremenski period

Organska poljoprivreda 1943.g. VB organizacija The Soil Association osnova ekoloke poljoprivrede Eve Balfour

vicarska Njemaka Muller, Rush

SAD Rodal, Pffeifer

1973 IFOAM - svjetska organizacija ekoloke poljoprivrede

podrka NVO Greenpeace, vlade, Zelene banke

Temelj organske /ekoloke poljoprivrede nastaje iz bioloko dinamike poljoprivrede

Zaetak 1924 .g. Rudolf Steiner teaj poljoprivrede u 8 lekcija

Cjelovitost - inovativnost orginalnost

Antropozofija temelj za BD poljoprivredu, matematiku, fiziku, pedagogiju

Zemlja je ivo bie ima svoj puls ( godinja doba), cirkulaciju( kruenje vode), krvotok ( rijeke),

Jako kransko uporite uskrsnuem Krista Zemlja je postala pravo tijelo Kristovo

Zadatak je svakog kranina da s najveom brigom njeguje to tijelo

Rairena na svim kontinentima

Znak Demeter najstroe smjernice ekoloke poljoprivrede

Proizvodnja je vezana uz upotrebu BD preparata i rada u ritmovima ( dan- no, mjeseeve mijene)

Preparati od prirodnih materijala 9 za prskanje i kompostiranje

Kravlja balega , kvarc, preslica- prskanje

Kompostiranje stolisnik, kamilica, kopriva, hrastova kora, maslaak, odoljen

Utjecaj Mjeseca

Ispitivanja Koliskoa utjecaj Mjeseca na klijanje penice, zobi, jema

Najbri rast sjetva 2-3 dana prije punog Mjeseca

Rast biljaka podrava Sunce ( centrifugalna sila) Tovere najjaa sila 2-3 dana prije punog Mjeseca

Rad u ritmovima sjetveni kalendari obitelj Thun

Vanost prolazak Mjeseca kroz znakove zodijaka

Vatreni znakovi - ovan, lav, strijalac stimulira rast ploda

Vodeni znakovi korpion, rak, riba list

Zrani znakovi cvijet

Zemljani znakovi korijen

etiri skupine biljaka

Korjenaste rotkvice, luk, poriluk, celer, cikla, krumpir, repa

Lisnate kupusnjae, salata, pinat, blitva, perin

Cvjetne cvjetaa, brokula, prokulica, artioka

Sjemenjae itarice, grahorice, rajica, paprika, krastavac, bundeva

REGIONALIZACIJA POLJOPRIVREDE

Temelji se na istraivanju :

poljoprivredne poljoprivrede na odreenom podruju

imbenika koji su utjecali na razvoj proizvodnje

imbenici koji utjeu na prostorni razmjetaj poljoprivredne proizvodnje

prirodni klima, tlo

socio- ekonomski : opa i agrarna naseljenost

tipovi gospodarstva

struktura koritenih povrina

intenzitet proizvodnje

trite

infrastrukturna izgraenost

prirodni imbenici konstantan uinak, sporo mijenjanje

socio ekonomski: brzo se mijenjaju, imaju uinak varijable

ciljevi regionalizacije

1.prema prirodnim obiljejima stanita : geografska obiljeja ( nadmorska visina, ekspozicija, nagib)

ravniarske, breuljkaste, planinske regije

geoloko pedoloka obiljeja regija kra

klimatska obiljeja suptropska, mediteranska, umjerena regija

2.prema nainu koritenja zemljita: podjela na umske, voarske, ratarske regije, rairenost kultura: regija itarica, maslina, krumpira

3.prema proizvodnim mogunostima obzirom na potencijalne mogunosti proizvodnje

regionalizacija Hrvatske

dvije strategije:

podjela na 4 regije i 11 podregija

novija podjela ( 1995.g.) tri regije: Panonska Goranska Mediteranska