Agenda za seminar Mapa kao medij.pdf
Transcript of Agenda za seminar Mapa kao medij.pdf
celodnevni program
Umetnički prostor U10 (Kosovke devojke 3)
23. februar 2015.
više informacija na www.tackakomunikacije.org
Mape se kroz istoriju koriste u najrazličitije svrhe i sa raznorodnim
namenama. One su sredstvo za komunikaciju sadržaja, orijentaciju,
istovremeno i istorijski dokument ali i polje za izražavanje određene političke
ideologije. Danas, u svetu digitalnog, kako se čini, ovaj mediji pronalazi svoju
najširu primenu jer je njegovo korišćenje postalo lako dostupno, a informacije
koje pruža lako čitljive. Potrebu za mapama tako imaju svi – mediji, istraživači,
aktivisti, kreativne industrije, umetnici, istoričari, dizajneri...
Seminar „Mapa kao mediji“ ima za cilj da kroz nekoliko stručnih
predavanja, multimedijalne prezentacije, primere dobre prakse i otvorene
razgovore objasni istoriju korišćenja mapa i njihovu savremenu primenu.
Organizacija “Tačka komunikacije” će na ovaj način obeležiti tri godine
rada na projektu “Zvučna mapa Beograda” .
Mesto i vreme održavanja: 23. februar 2015. Umetnički prostor U10, Kosovke
devojke 3, Beograd
Agenda:
11:45 Registracija i uvodna reč organizatora*
12:15 Dragana Petrović, Rudarsko-geološki fakultet : Mala karta, velika istorija
13:00 Uroš Krčadinac, Fakultet organizacionih nauka, Klub putnika: Kreativna kartografija
13:45 Pauza za kafu
14:00 Isidora Nikolić, Fakultet za medije i komunikacije: Dizajn i mape
14:45 Uroš Đurić, Građevinski fakultet: Kartiranje u kriznim situacijama
15:30 Pauza za ručak
16:30 Vladimir Dulović, istoričar : Beograd na mapama
17:15 Paul Currion : Tekst i grad
18:00 Okrugli sto: Praktična primena i savremena potreba za mapama (Slobodna Evropa, Telenor, Mladi za turizam, Poplave.rs )
19:00 Koktel i promocija „Zvučna mapa Beograda 2014/15“
*Za prvi deo seminara potrebno je poslati prethodnu prijavu
Dragana Petrović: Mala karta, velika istorija
Kroz predavanje, slušaoci će se upoznati sa nastankom prvih karata i njihovom namenom. Kako je karta sastavni deo naše istorije više od 8000 godina, predavanje je koncipirano tako da kroz dugu istoriju razvoja karata, slušaoca povede na putovanje kroz vreme i prostor, a u cilju upoznavanja sa prvim kartama koje su pronađene, a koje nisu rađene na papiru, već na zidovima pećina, dalje, sa prvim kartama koje liče na današnje karte, a predstavljaju plan neolitskog naselja (Turska), pa sve do najsavremenijih karata koje se, ponovo, rade na zidovima ali ovog puta na "cloud" zidovima. Osim vrste karata i njihove namene, različite podloge su kroz istoriju koršćene za nanošenje različitih prostornih podataka.Predavanje je osmišljeno, pre svega, da učesnicima na slikovit i sažet način, ispriča priču i da se na kraju pokrene debata: Koliki su doprinos karte dale društvu? Da li se brže razvijala karta ili društvo u celini? Da li je kartografija pomoćna disciplina i koji je njen značaj?Dragana Petrović, dipl. inž. geol. - Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultetBavi se istraživanjem geotektonskih događaja primenom geofizičkih metoda. Zaposlena je na Rudarsko-geološkom fakultetu kao istraživač-saradnik, gde je i na doktorskim studijama. Od 2009. učestvuje u izvođenju nastave na nekoliko predmeta. Autor (koautor) je 15 naučnih radova i saopštenja. Do sada je učestvovala na dva domaća naučna projekta (Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja) i jednom međunarodnom naučnom projektu (NATO - Science for Peace and Security). Više puta je bila nagrađivana, a danas je stipendista organizacije SEG (Society of Exploration Geophysicists)
Uroš Krčadinac: Kreativna kartografija
Savremene vizuelizacije podataka i složene infografike koriste alate i jezike računarstva, statistike, vizuelnih komunikacija, animacije, filma, pa i književnosti. Veliki deo svoje privlačnosti one crpe iz poverenja koje moderan čovek gaji prema objektivnosti empirijskog pristupa i naučne metode.
Međutim, jesu li vizuelizacije podataka zaista toliko savremene i jesu li zbilja objektivne? Počev od sumerskih i staroegipatskih zvezdanih karti, preko Merkatorove mape sveta, sve do savremenih interaktivnih grafikona, čovek svoje mitove i vrednosti nužno ugrađuje u prikaz podataka. Nijedna mapa nije nevina. Vizuelizacije su stare koliko i jezik sam, a sve karte u izvesnoj meri lažu.
Uroš Krčadinac, istraživač i proizvođač novih medija, pričaće nam upravo o tome: o subjektivnom, izražajnom, pripovedačkom i manipulativnom aspektu kartografije i vizuelizacije podataka, od prvih jezika do interneta danas.
Isidora Nikolić: Dizajn i mape
Šta je infografika? Koje su elementarne strukture neophodne za pravljenje različitih grafikona, dijagrama, mentalnih mapa i kompleksnih setova informacija? Koji su principi po kojima nastaju čitljive vizuelne slike koje mogu da informišu i objasne svet i društvo u kome živimo? Kroz nekoliko primera iz savremene prakse biće predstavljena logika i elementi vizuelnih elaboracija koje korišćenjem različitih metodologija pronalaze inovativni način da se informacije putem dizajna učine čitljivijim, razumljivim i inspirativnijim.Isidora Nikolić predaje na Fakultetu za medije i komunikacije. Diplomirala je na Katedri grafike knjige Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu. Magistrirala na istoj katedri sa bibliofilskim izdanjem knjige Nevidljivi gradovi Itala Kalvina. U polju dizajna i vizuelnih komunikacija autor mnogih vizuelnih identiteta, oblikovanja publikacija, prostornih grafika, izložbi i grupnih radionica (Oktobarski salon, Belef, Memorijal Nadežda Petrović, OFF Guide, Grifon i drugi). U saradnji sa Dis-patch kolektivom autor projekta OFF Guide koji se bavi DIY izdavaštvom.Izlagala na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada: Grifon, Golden Bra Magdalena, Velika nagrada Majske izložbe. Jedan je od osnivača i autora Međunarodne konferencije Dizajner: Autor ili univerzalni vojnik u okviru koje se organizuju predavanja, izložbe i radionice za studente iz regiona.
Uroš Đurić : Kartiranje u kriznim situacijama
Stanovnici Srbije i Bosne i Hercegovine su tokom maja 2014-te godine bili svedoci nezapamćenih poplava koje su usmrtile preko 50 ljudi, a koje su dovele do raseljavanja čitavih gradova i razaranja infrastrukturnih objekata. Šteta se mere milijardama evra i donele su nesagledive i dalekosežne posledice na krhke ekonomije dve države. Ne mnogo ranije, svedoci smo razornog zemljotresa u okolini Kraljeva, 2010. godine. Tada je nastradalo dvoje ljudi, a povređeno je više od 180. Materijalna šteta na stambenim objektima je procenjena na 2,5 milijarde dinara. Mediji se nauke i struke sete samo tokom katastrofalnih događaja i kratko nakon toga ... Šta kaže nauka po tom pitanju? Da li je moguće predvideti katastrofalne događaje? Kako se kartiraju takvi događaji? Uroš Đurić se bavi istraživanjem geoloških hazarda i rizika, njihovim kartiranjem i naprednim softverskim analizama primenom geoinformacionih sistema. Zaposlen je kao asistent na Građevinskom fakultetu i drži vežbe iz predmeta Inženjerska geologija 1 i 2 dok je u zvanju istraživača-saradnika na Rudarsko-geološkom fakultetu gde je trenutno na doktorskim studijama. Kao autor ili koautor je objavio brojne radove na međunarodnim i domaćim skupovima i časopisima.
Vladimir Dulović: Beograd na mapama Strateški značajan brojnim vojskama koje su prolazile kroz njega, Beograd je prikazan na
mnogim starim mapama. Posebno ih je veliki broj sa kraja XVIII i iz XVIII veka kada je bilo potrebno grad naglo uključiti u evropske tokove. Sagledavanje urbanog razvoja prestonice Srbije tokom XIX stoleća nezamislivo je bez mapa. One su isprva služile uglavnom administraciji, dočim krajem veka počinju da se prave i one za potrebe Beograđana i njihovih posetilaca. Kroz pregled starih mapa Beograda upoznaćemo se ne samo sa istorijom grada već i sa izražajnim mogućnostima ovog vizuelnog medija. Razmotrićemo i kako raznolikost likovnih prikaza može biti inspirativna za današnje crtače mapa i istraživanje urbanih prostora. Vladimir Dulović je diplomirao na Odseku za istoriju Filozofskog fakulteta sa temom „Nazivi beograskih ulica i trgova kao ogledalo ideologija vladajućih sistema". U međuvremenu bio polaznik glavnog programa Beogradske otvorene škole gde je dobio nagradu za najbolji završni rad. Master studije srednjoevropske istorije završio 2010. godine na Central European University u Budimpešti. Paralelno učestovao na međunarodnom projektu o novonastalim nacionalnim identitetima jugoistočne Evrope. Pisac je i urednik više turističkih vodiča o Srbiji i regionu iz edicije In Your Hands.
Paul Currion: Tekst I grad
Ovo predavanje će se baviti alternativnim pristupima u mapiranju gradova, sa fokusom na psihogeografiju i druga polu-fikcijske strategije. Kako nam mape mogu pomoću da se krećemo kroz grad koji je sazdan od priča pre nego od zgrada?
Paul Currion je pisac i konsultant. Njegova fikcija i ne fikcija je objavljivana u časopisima Granta, The White Review, Aeon, Nature i drugim. Godine 2014. njegova priča Chiral je nominovana za The White Review Short Story nagradu, njegova umetnička instalacija Kuver je bila deo programa Soundout festivala u Berlinu a kratka drama No Place to Run No Place je izvedena u Beogradu. Učestvuje u raznim gradskim inicijativama kao što su Kritična masa i Ko gradi grad.
Okrugli sto: Praktična primena mapa u savremenim medijima i digitalnim komunikacijama
Na koji način mape funkcionišu danas, gde nalaze svoju primenu i kolika je realna potreba za njima u Srbiji. Učesnici okruglog stola, predstavnci stručne javnosti, korporativnog sektora i medija pokušaće da iz svoje vizure odgovore na ovo pitanje i predvide budućnost upotrebe digitalnih i štampanih mapa.