JAVNA USTANOVA MJEOVITA SREDNJA KOLAMUSA AZIM ATI

OLOVO

DRUTVENO IZBORNO PODRUJEAFERAAGROKOMERCMaturski rad

Uenik:

Mentor:

Emin Via

Mujo Manso prof.Olovo, mart 2015IZJAVA O ISTINITOSTI I VJERODOSTOJNOSTI PODATAKA IZ

MATURSKOG RADA

Pod punom pravnom i moralnom odgovornou svojim potpisom potvrujem da su podaci kojim sam se koristio u svom maturskom radu moje djelo. Ukoliko sam se koristio tuim navodima/mislima, to sam i naveo u radu u fusnotama.

U skladu s tim izjavljujem da moj maturski rad ne sadri elemente plagijata niti je kao cjelina plagijat.

Potpis uenika Emin Via

S A D R A J1. UVOD....................................................................................................................................4.

2. CAZINSKA KRAJINA OD 1945. DO 1971.........................................................................5.

2.1. Cazinska buna.........................................................................................................5. 3. RAZVOJNI PUT AGROKOMERCA...................................................................................7.

3.1. Utjecaji na razvoj....................................................................................................9.

4. AFERA AGROKOMERC................................................................................................10.

4.1. Uloga brae Pozderac............................................................................................14.

5. ZAKLJUAK......................................................................................................................17.

6. LITERATURA.....................................................................................................................19.1.UVODSjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine, koji danas poznajemo pod imenom Bihaka krajina, je kroz povijest bilo podruje pogodno za ivot ime je, na odreeni nain, predstavljalo prostor predodreen za vrlo ive migracije. Na prostoru koji, u geografskom pogledu, od juga blago pada prema sjeveru tj. prema panonskoj niziji razvila su se naselja i gradovi Bihake krajine. U morfostrukturi ovoga podruja istiu se breuljci i niska pobra. Klima je vrlo znaajan inilac kada se govori o ivotu na odreenom podruju. Bihaku krajinu karakterie povoljna klima, sa umjerenom vlanou, umjerenom temperaturom i znatnim osunanjem. padavine su este ali kratkotrajne, a klimatski uvjeti doprinose ugodnom ivljenju. Takoer, ovakvi geo-klimatski uvjeti definirali su podruje Bihake krajine kao izrazito ratarsko-voarski kraj. Poloaj i klima ovog kraja su doprinijeli razvoju jednog od najveih privrednih giganata u SFRJ i BiH. Samostalan privredni razvoj, bez dolaska giganata iz Republike ili SFRJ, na podruju Bihake krajine deavao se u opini Velika Kladua. Kao privredni subjekt isticala se Agromerkantilija (1972. godine su promijenili ime u Agrokomerc) koja je bila spoj poljoprivrede i trgovine. Bihaka krajina je svoj, neto ubrzaniji, razvoj doivljavala zahvaljujui Agrokomerc-u, a politiki su utjecaji u ovoj tvornici bili najizraeniji i najinteresantniji. Koliko su ti utjecaji oblikovali razvojni put Agrokomerc-a govori postojanje niza razliitih teorija koje nastoje dati odgovore na pitanja u vezi velikokladukog giganta. Ovo poduzee je imalo veliki rast i svake godine je biljeilo pozitivne rezultate u poslovanju. Meutim, njegov samostalni razvoj je bio i previe samostalan tako da je esto djelovao mimo ekonomske logike. U prvom redu se to vee za odnos prema PPPK Krajini iz Bihaa i mogunostima njihove integracije to je Agrokomerc estoko odbijao. Zbog ega je to tako, vidjelo se po izbijanju afere Agrokomerc koja je unitila ovaj kombinat ali i nezavisnost bosanskohercegovake vlasti u drugoj polovini osamdesetih godina 20. Stoljea. O utjecaju politike kao i o zastraujuoj kompleksnosti toga utjecaja na drutvene procese najzornije svjedoi tvornica Agrokomerc i afera koja je izbila 1987. godine. Preko dogaanja koja su bila vezana za ovaj poljoprivredno - prehrambeni kombinat u toku 1987. godine, ali i kroz njegov razvoj od poetka sedamdesetih godina moe se pratiti sva snaga i naboj politikog utjecaja kada se radi o privrednom razvoju dijela Bihake krajine. Najveu ulogu u ovoj aferi imali su braa Hamdija i Hakija Pozderac i rukovodstvo Agrokomerca na elu sa Fikretom Abdiem.

2. CAZINSKA KRAJINA OD 1945. DO 1971.Cazinska krajina je bila jedna od narnerazvijenijih regija u dananjoj BiH, ali i u Jugoslaviji. Razlozi takvom stanju su bili razliiti. Bosna i Hercegovina je nakon Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) bila razorena zemlja u koju nisu stigla znaajnija sredstva za obnovu. Doda li se tome i viedecenijski privredni nazadak koji je ovu zemlju doveo u poziciju siromatva i zaostalosti situacija je neto jasnija. Takoer, financijski tokovi u novoj dravi su zaobilazili Bosnu i Hercegovinu dok su ulaganja od strane te nove drave, Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije, bila gotovo bez znaaja tako da je, zapravo, privatna inicijativa nosila bosanskohercegovaku ekonomiju. Obzirom na slabost spomenutog privatnog sektora jasno je zato je Bosna i Hercegovina zaostajala u razdoblju 1918. 1941. Doda li se i teka politika situacija kojoj su najvie doprinosili nerijeeni nacionalni odnosi uslijed srpskih hegemonistikih tenji stanje i nije moglo biti bolje, naroito za Bosnu i Hercegovinu. U toku Drugog svjetskog rata podruje ove regije je bilo veoma interesantno, jer ovo podruje nikada nije bilo pod potpunom kontrolom ni jedne strane. U to vrijeme u ovoj regiji je postojala uvena vojska Huske Miljkovia, najznaajnija bonjaka milicija u Drugom svjetskom ratu. Huskina vojska je brojala oko 4000 boraca. Ustaama nije dozvoljavao pristup, jer je branio i neka srpska sela, dok se etnici, pak, nisu smjeli ni pojaviti na njegovoj teritoriji. Poto je u ratu zauzeo neutralni stav za njega su se poeli otimati sve strane.Ako bi zatraili prolaz, on bi domobranima, partizanima pa i Nijemcima to dozvoljavao uz odtetu u hrani, oruju i municiji. Njegove krajike jedinice su bile disciplinovane i veoma borbene, tako da su se svi dogovori sa njim potovali. Tek 1944. njegova vojska prelazi u partizane. Poslije rata Huska i njegova vojska su diskreditovani. Proglaen je neprijateljem naroda. Nijedna njegova zasluga nije mu priznata. Tako da je veina njegovih kadrova uestvovala u Cazinskoj buni.2.1. Cazinska bunaDo otvorene oruane seljake bune dolo je u cazinskom kraju, a bunom je istovremeno bio zahvaen i susjedni slunjski kotar na Kordunu i Hrvatskoj. Bila je to zajednika bonjako-srpska seljaka buna protiv, kako su njeni uesnici kasnije u istrazi izjavljivali, otkupa, otimaine, prisilnog rada, brutalnog ponaanja pojedinih predstavnika vlasti i drugih nepravdi protiv kojih su se borili i u vrijeme rata. Ideja o buni je vjerovatno nastala nakon 1949. godine. Situacija u to vrijeme u ovoj regiji je bila teka i gotovo neizdriva. Vjeruje se da je zaetnik ove bune bio je Mile Devrnja, srpski seljak iz sela Koranjski Lug. Drugi je Milan Boi, srpski seljak iz sela Crnaja, srez Cazin. Milan Boi je bio komandant Cazinske krajine. Njegov zamjenik je bio Ale ovi, pripadnik uvene vojske Huske Miljkovia. Buna je poela tano na urevdan, 6. maja 1950. godine. U ustanku je uestovalo oko 720 lica, od toga 15-ak pravoslavnih, a ostalo muslimana.Ustanici su napali nekoliko zemljoradnikih zadruga i razoruali nekoliko policajaca, a 6. 5. 1950. godine oruano su napali i gradove Velika Kladua i Cazin. Pobuna je od strane nadmonih snaga JNA ubrzo uguena, a narodna vlast se estoko obraunala sa ustanicima: 15-ak ustanika je osueno na smrt i strijeljano, a na desetine je osueno na kazne zatvora i drutveno korisnog rada na vremenski perod od nekoliko mjeseci pa do 20 godina. Ono to je posebno interesantno je injenica da je oko 115 porodica s oko 777 lanova osueno na kolektivnu kaznu iseljenja, to je nezapamen sluaj drugdje takve sankcije za cijeli period komunistike vladavine u cijeloj Jugoslaviji. Posljedice ove bune bile su ogromne. Kao kazna u Cazinski kraj se nije ulagalo i ostao je jedan od najnerazvijenijih sve do osnutka Agrokomerca. Takoer kao posljedica se pojavio i veliki broj gasterbajtera, ljudi koji su radili u drugim dravama kako bi opskrbili ivot svojim porodicama.

Slika 1. Uesnici Cazinske bune3.RAZVOJNI PUT AGROKOMERCA

Slika 2. Agrokomercov trni centar

Tvornica je nastala 1969. godine iz ope zemljoradnike zadruge, forme poljoprivrednog djelovanja koje je bilo uspostavljeno u Jugoslaviji, a gdje se pokuavalo seljake ukljuiti u proces proizvodnje i plasmana proizvoda. Ova zemljoradnika zadruga je imala sjedite u Maljevcu, susjednoj SR Hrvatskoj, blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom, koje je potom premjeteno u Veliku Kladuu. Do 1972. godine tvornica je nosila ime Agromerkantilija kada se naziv mijenja u Agrokomerc. Karakteristika razvoja ove opine jeste i to da na njeno podruje nisu doli giganti sa svojim kapacitetima, to je bila zvanina privredna politika bosanskohercegovakog politikog vrha. Relativno brzo ova je tvornica poela sa investiranjem u kapacitete u kojima bi se proizvodila hrana. itava filozofija proizvodnje je, u poetku, bila utemeljena na konzumnom jajetu, odnosno, znaaju ovoga proizvoda u prehrambenoj industriji i njegovoj ulozi kao baze za veinu proizvoda koje je tvornica imala i namjeravala imati. Prve farme koje su izgraene bile su u selima Dubaljevo, Dubrave, Peigrad, umatac. Izgraena valjaonica u Vidovskoj trebala je osigurati da itav proces proizvodnje bude zaokruen unutar Agrokomerc-a ime je tvornica osiguravala samostalnost, ali i mogunosti za napredak. Obzirom da je veina poljoprivredne proizvodnje na ovome podruju bila u individualnom sektoru velika panja se posvetila kooperaciji sa privatnim gazdinstvima. Za napredak Cazinske krajine, jednog od najzaostalijih podruja u itavoj Jugoslaviji, kooperacija je bila vaan segment. Emancipacije stanovnitva se isto tako koliko i ekonomski prosperitet odvijala ukljuivanje velikog broja krajikih porodica u drutvene tokove. Do tada, stanovnitvo zatvoreno u okvire svojih imanja i sela poelo je da djeluje na irem podruju. Upoznavali su institucionalno djelovanje, norme. Poeli su da u veem broju koluju djecu. Vanost individualnog sektora u razvoju poljoprivrede veoma je esto isticao predsjednik PO Agrokomerc-a Fikret Abdi i na tome temeljio svoje koncepcije razvoja. Takoer, ovo je bila i zvanina dravna politika tako da serecept ne moe i ne treba pripisivati kao Agrokomerc-ov niti Fikreta Abdia, to se esto ini. U periodu 1976-1978. ukupan broj investicija, izraen kroz novana sredstva, na podruju OPK Biha je bio 3, 46 miliona dinara, ili 3,4% u SR BiH, a najvie je otilo na tvornice stone hrane, hidrantnog krea i konzumnih jaja i ljekobilja. Sve ove tvornice nalazile su se u sastavu Agrokomerc-a i slue kao baza za sekundarnu i tercijarnu proizvodnju. Analiza Radne grupe Republikog Izvrnog vijea je pokazala da je od 1982. do 1986. godine prosjena godinja stopa rasta proizvodnje u Agrokomerc-u bila preko 10% dok se izvoz od 1984. godine utrostruio. To je sve govorilo da je tvornica poslovala veoma pozitivno i imala izvoznu orijentaciju. Ukupni prihodi u 1985. godini bili su 132.721 miliona dinara a 1986. godine 332.385 miliona dinara. Izvoz u 1986. godini je iznosio oko 42 miliona dolara. Savezni sekretarijat za financije je, pak, dao podatak da je u 1986. godini kombinat bio izvozno pasivan. Uvezao je 120 miliona dolara robe, a izvezao oko 70 miliona dolara preteno tue robe (eljezo, eer, kukuruz). Ovi podaci koje je dao Savezni sekretarijat za financije, posebno za 1986. godinu i II i III kvartal 1987. godine su zapravo taniji jer je Agrokomerc zaista izvozio tue proizvode, a isticao se betonski elik koji se proizvodio u eljezari Zenica i koji je izvoen preko Rijeke luke. Poslije 1984. godine Agrokomerc je veinu stvari koje je izvozio dobavljao od drugih proizvoaa. Agrokomerc je u svojoj ponudi imao preraevine od pileeg i pureeg mesa, konditorski program, demove, patete, marmelade i niz drugih proizvoda koji su se mogli plasirati ka hotelima i restoranima. Agrokomerc je imao brz i snaan razvoj koji se ponekad i inio iracionalnim, mnogi su vjerovali da na njegov razvojni put uticaj ima politiki vrh SR Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Sve to dovodi do izbijanja afere Agrokomerc3.1. Utjecaji na razvoj

Jedan segment je veoma bitan kada se govori o razvoju Agrokomerc-a. Ve spomenuto nepostojanje kapaciteta velikih tvornica na podruju opine Velika Kladua nadomjeteno je izgradnjom vlastitog velikog kombinata. Da bi se pak odreena opina na taj nain privredno razvijala bila je potrebna posebna podrka. Veoma rano u razvoj Agrokomerc-a uplele su se i Oruane snage SFRJ (OS), odnosno dvije komponente koje su sainjavale OS, Teritorijalna odbrana (TO) i Jugoslavenska narodna armija ( JNA). Sljedea stvar koja pokazuje koliki je bio stepen umijeanosti JNA u zbivanja u Bihakoj krajini jeste odobrenje izdano Agrokomercu da moe servisirati vojna vozila. U Velikoj Kladui nije bilo kasarni niti vojske pa je ovaj podatak pomalo udan. Uzme li se u obzir i to da se u tome servisu, kako neki tvrde, mogao sklopiti tenk, slika postaje jasnija kada se govori o potencijalu i mogunostima ovoga servisa. Agrokomerc je od poetka sedamdesetih godina imao dobru saradnju sa njemakom tvornicom Lohman. Ova tvornica, koja je, takoer, radila u peradarskoj industriji, imala je veoma dobre maine koje su u ovo vrijeme bile vrhunske za ovaj vid proizvodnje. Sve do 1979. godine suradnja Agrokomerc-a i njemakog Lohman- a bila je jaka da bi se naglo prekinula upravo te godine. Razlozi za prekid suradnje sa Lohman-om su, po rijeima Alije Aleevia, dugogodinjeg direktora Interne banke Agrokomerc-a, vezani za Agrokomerc-ovu financijsku preorijentaciju. Vojna sredstva, odnosno sredstva iz vojnih fondova, su od 1979. godine poela da pristiu u Agrokomerc u velikim iznosima. Ovi fondovi su postali dostupni zbog otvaranja transportnog servisa na podruju Velike Kladue, a ubrzo je, prema Aleeviu, Beograd (misli na vojni vrh, A.M.) zagospodario Agrokomerc-ovim financijama u potpunosti. Naloen je poetak suradnje sa ehoslovacima, firmom Motokoka, koji su ponudili veoma povoljne aranmane. ak etiri aranmana sa ehoslovacima su bila ugovorena posredstvom JNA, a svi su bili izuzetno povoljni. Maine i ostale tehnike proizvode Agrokomerc bi otplatio svojom robom,dakle proizvodima koje bi proizveo zahvaljujui mainama dobivenim od firme Motokoka, a ne novcem. Poslije Titove smrti 1980. godine dogodilo se niz potresa i stratekih promjena u Jugoslaviji. Sa pozicije Cazinske krajine znaajno je bilo to da je uslijed vidljivog ekonomskog nazadovanja itave zemlje bio izrazito vidljiv napredak Agrokomerc-a. Za ovaj kraj to je znailo koliko toliko odravanje normalnog privrednog ivota. Iako je Kraigherova komisija naloila ekstremno suavanje investicija u svim dijelovima Jugoslavije, u Velikoj Kladui se to nije provodilo. Iako je Bosna i Hercegovina prestala davati financijsku podrku Agrokomerc-u sredstva su pristizala. Znaajna linost koja je imala presudan utjecaj na dogaanja i tokove u privredi i politici Cazinske krajine, a posebno Agrokomerc-a, bio je Hakija Pozderac. Kao revolucionar iz poznate krajike partizanske porodice, ali i kao jedan od glavnih egzekutora nad pobunjenim krajikim seljacima iz 1950. godine, imao je ogromnu mo upravo na ovome podruju. Obzirom da je ve dugi niz godina bio u organima Federacije njegove veze su bile jake i pouzdane. Bez njega itav plan o Agrokomerc-u kao velikom savezniku vojske ne bi bio provediv.4. AFERA AGROKOMERCAfera Agrokomerc poinje izbijanjem poara u tvornici koji se dogodio 25. januara 1987. godine. Bilo je puno nagaanja o poaru, kruile su prie da je podmetnut ali to nikada nije dokazano. Za poar je okrivljenPoslovodni odbor tvornice jer nisu instalirali protupoarni sistem, pa su tako indirektno doprinijeli unitenju jednog od veih Agrokomerc-ovih pogona. Nakon poara Sluba dravne bezbjednosti (SDB) je ula u Agrokomerc i uspostavila kontrolu nad tvornicom. Intervenirao je prvo regionalni centar u Bihau, da bi potom Duko Zgonjanin, naelnik republikog SDB-a, osobno preuzeo sve akcije koje su se ticale Agrokomerc-a Upravo kada se desio poar, to je veoma indikativno, poela je provjera platnog prometa i posebna provjera poslovanja Agrokomerca.Isto tako, u januaru 1987. godine se dogodila emisija 5 lanih teleks - naloga (zapravo od 29. decembra 1986. do 30.januara 1987. godine) koji su pokrenuli lavinu i koji su Agrokomerc doveli u katastrofalan poloaj.Tih 5 teleks - naloga je stiglo iz Pritine, Beograda i Novog Sada u ukupnom iznosu 15 513 989 328 dinara. Puno razliitih aktivnosti u samo mjesec dana. Iako je Jugoslavija bila potpisnik konvencije i prihvatila je mjenicu kao plateno sredstvo, u SFRJ je postojala posebna mjenica. Sutina ove mjenice je bila da se s njom moglo raditi 90 dana. Dakle, novac se trebao obrnuti u tom vremenskom periodu i sve bi bilo po zakonu. Kada se ovo ima u vidu vidi se da su temelji aferi, postavljeni u januaru, osnaeni u martu 1987. godine, odnosno, istrane radnje i provjere od strane SDB-a i SDK-a su poele prije isteka devedesetodnevnog kolanja mjenica koje su ule u opticaj (29.12.1986. 30.01.1987.). Time je, zapravo, omoguena zakonska osnova za procesuiranje i isticanje Agrokomerc-ove manipulacije jer se proces blokirao i sredstva su, bez obzira to nije istekao rok od 90 dana, postala upitna. Obzirom da su iznosi bili ogromni vjerojatno nije niti postojala namjera da se sredstva vrate u ovako kratkom roku. Kako bilo, ovo je bila osnova za dalje korake koje su poduzimali kreatori afere Agrokomerc jer su kontrolirali kljune dogaaje i mogli su se spram njih bolje postaviti. A da su imali namjeru pokrenuti stranu kampanju pokazali su dogaaji u narednom periodu. Formirana je i komisija SDB-a 17. marta da bi se istraile nezakonitosti unutar Agrokomerc-a. Bosanskohercegovako Predsjednitvo je prvi put raspravljalo o Agrokomerc-u 19. aprila 1987. godine i tada se dala podrka tvornici Zapravo je Predsjednitvo BiH sve do 11. augusta, kad je odrana sjednica Predsjednitva SR BiH, bilo na poziciji podravanja razvojnog programa velikokladuke tvornice. Ovo je bila druga i najznaajnija faza afere kojom je rukovodstvo Republike stavljeno na velika iskuenja. Sada je, jednostavno reeno, red poteza koje je vukao Hamdija Pozderac uvjetovao red poteza koje je vuklo srpsko rukovodstvo, u prvom redu putem Jugoslavenskog trita novca koje je vodilo pregovore s Privrednom bankom Sarajevo. Ovim je Pozderac, kao predsjednik Savezne komisije za promjenu ustava, bio ucijenjen. Ukoliko bi radio po notama Beograda Agrokomerc-ovi problemi bi bili rijeeni. Bio bi odobren odreeni kredit i problemi u poslovanju ne bi dospjeli u javnost. Ukoliko ne, odstrjel je bio spreman. Stanje u Jugoslaviji, pa samim time i Bosni i Hercegovini, pred poetak afere Agrokomerc 1987. godine je bilo veoma kaotino. Uruavanje komunizma se sve vie naziralo, a u Jugoslaviji su dominaciju preuzimali nacionalisti. Posebno je to bilo izraeno u srpskom korpusu unutar kojeg je postojao ve niz javnih radnika i znanstvenika koji su sasvim otvoreno zagovarali redefiniranje odnosa u zemlji, pa i rekompoziciju same zemlje. Izrazito znaajnu ulogu u ovoj aferi odigrao je bankarski sektor uJugoslaviji. Banke su plasirale ogromna sredstva prema Agrokomerc-u u januaru 1987. godine, a sve su se nalazile na podruju SR Srbije ( Ljubljanska banka Novi Sad, Jugobanka Beograd, Jugopetrol banka Beograd, Osnovna banka Pritina). Agrokomerc je imao dugogodinju saradnju sa preko pedeset banaka irom Jugoslavije, ali su januarske mjenice sa enormnim iznosima stigle samo iz srbijanskih banaka. Iakoje Branko Mikuli, kao predsjednik SIV-a i kao politiki predstavnik Bosne i Hercegovine, inzistirao i na odgovornosti bankarskog sektora, u vezi financijskih malverzacija Agrokomerc-a, to se nije dogodilo." Bankari su, ipak, imali veoma jakog i utjecajnog zatitnika, a to je bio Slobodan Miloevi. Njegova povezanost, kako neki tvrde, s bankarskim krugovima je doprinijela tome da ga se osobno stavi u sredite afere Agrokomerc. U Agrokomerc-u su se, kada se situacija razbuktala, ponaali vrlo udno. Fikret Abdi je inzistirao na tome da tvornica dobro posluje i da se prestane sa njenim podrivanjem. Bio je uvjeren kako e se stvari vrlo brzo rijeiti. Bio je, zapravo, previe siguran u sebe tako da mu je sve djelovalo nestvarno. Bitno je napomenuti da je delegacija Jugoslavenskog trita novca ( JTN) koja je boravila u Sarajevu 30. jula 1987 ponudila jednu vrstu kredita kako bi se Agrokomerc-ov dug pretvorio u trogodinji kredit te bi se tako rijesila ova afera. Meutim taj kredit je nudio katastrofalne uslove kamate su bile tako velike da bi se vratilo duplo vie novca od iznosa koji se smatrao glavnicom, te bi sav kredit preuzela Privredna banka Sarajevo. U Bosni i Hercegovini su, naravno, bili nezadovoljni odnosom JTN a prema problemu koji se pojavio. Nakon niza konzultacija pokazali su spremnost da prihvate uvjete i konsolidiraju stanje u privredi na ovaj nain o emu su ih obavijestili 4. augusta. Nakon ovakvog razvoja situacije, prihvaanja uvjeta kredita, iz Republikog zavoda za zakonodavstvo SR Srbije su hitno reagirali jer su neke okolnosti postale drugaije. Saopili su, nakon sastanka, da je potez JTN-a ishitren i da nije u skladu sa zakonom, odnosno, da se dug Arokomerc-a ne moe uiniti kreditom. Sve se moralo, po njima, predati sudu i na taj nain rjeavati nastalu situaciju. Razlozi zbog kojih je Srbija bila upletena su, zapravo, politiki, a mjenice koje su dole u Agrokomerc iz njihovih banaka su im posluile kao sredstvo u ostvarenju politikih ciljeva. Takoer, Izvrno vijee SR Srbije je zauzelo stav da je rukovodstvo Bosne i Hercegovine stajalo iza Agrokomerc-a i da kao takvo ne moe raistiti situaciju koja je nastala ve to moe uiniti samo Federacija. Stoga su se oni, kako su isticali, zalagali da se sluaj Agrokomerc dovede do kraja. Zapravo je bosanskohercegovako rukovodstvo bilo na optuenikoj klupi. Vidoje arkovi, crnogorski politiar, je odmah zahtijevao da se oformi dravna komisija koja bi ispitala odgovornost saveznih organa za propuste koji su uinjeni. Time je, navodno, elio da se stvari istjeraju na istac i da se utvrde krivci za malverzacije koje su jugoslavensku ekonomiju dovele u teak poloaj. Prvi korak koji je uinjen i koji je pokazivao da je sudski proces zbog nezakonitog poslovanja Agrokomerc-a izvjestan oduzimanje je poslanikog imuniteta Fikretu Abdiu od strane Mandatsko imunitetske komisije Skuptine Jugoslavije. To se dogodilo 8. septembra 1987. godine uz obrazloenje da je: Emisija mjenica bez pokria izazvala dalekosene posljedice za privredu SFRJ ugrozivi njenu ekonomsku osnovicu ime je uinjeno krivino djelo kontrarevolucionarnog ugroavanja drutvenog ureenja iz lana 114. Krivinog zakona SFRJ. Gotovo istovremeno, na sjednici Predsjednitva OK SK Biha osueno je djelovanje Fikreta Abdia ali i Hakije Pozderca ime se nagovjetavalo slino rjeenje i za potonjeg.Predsjednitvo SK BiH je na svojoj sjednici od 12. septembra1987. godine, na kojoj je Hamdija dao ostavku utvrdilo da Hakija Pozderac ima politiku odgovornost za dogaanja oko Agrokomerc-a. Optunicu je podignulo Vie javno tuilatvo u Bihau 29. februara 1988. godine. Poetkom suenja u Bihau (5. maj 1988.), koje je krenulo nekoliko mjeseci nakon pritvaranja Fikreta Abdia, Hakije Pozderca, Alije Aleevia, Ibrahima Mujia i drugih poela je i igra oko Bosne i Hercegovine. Kontrarevolucionarno djelovanje je predstavljalo osnovu optunice. Da bi se, navodno, osigurala nepristranost suda doveden je sudac iz Tuzle, Rifat Konji. Ovo suenje se odvijalo u nekoliko faza, od kojih je 3. faza suenja najbitnija i predstavlja prekretnicu u tom suenju jer se puta Hakija Pozderac te optuba odbacuje. Putanje Hakije Pozderca, odbacivanje optube po lanu 114. Krivinog zakona SFRJ i preuzimanje Abdieve odbrane od strane beogradskog advokatskog tima desilo se skoro kao na traci. Najintrigantnije je, zapravo, to je JTN zaista oprostio dug Agrokomerc-u koji je samo dvije godine prije elio prvo pretvoriti u izuzetno nepovoljan, ekstra zelenaki, kredit a potom se i od toga odustalo jer je jedini izlaz, kao to sam naveo, bio sud i provoenje postupka protiv Abdia, Hakije Pozderca i ostalih. Kako i zato je do ovoga preokreta dolo moe se tek nagaati, ali je znaajno da je ipak dolo i da je time afera Agrokomerc privedena kraju. Upravljaki vrh JNA je stajao iza pokretanja afere, a kada je konano sruen Hamdija Pozderac, iz zatvora je puten Fikret Abdi i sa njim je vrh Armije odmah uspostavio bliske kontakte. Ipak, smrt Hamdije Pozderca nije okonala aferu jer je suenje poelo mjesec dana nakon njegove smrti ali je otvorila mogunosti da se ne mora ii do kraja i tako velikosrpskom konceptu olakala dalju provedbu planiranih aktivnosti koje su imali spram Bosne i Hercegovine. Ovu ope prihvaenu ali ne tako snano dokumentima potkrijepljenu tezu o velikosrpskom konceptu i njegovom interesu u aferi Agrokomerc ponudilo je niz znaajnih autora. Nebitno da li su potencirali vrh JNA kao onoga ko je vrbovao Abdia ili pak Miloevievu politiku kliku, on je radio za iste ciljeve kao i ove naoko dvije, a zapravo jedna vojno politika grupacija.

Slika 3. Fikret Abdi4.1. Uloga brae Pozderac

Razvoj Cazinske krajine je vezan za porodicu Pozderac kao to je malo podruja u Bosni i Hercegovini vezano za neke druge linosti ili porodice. Ta se percepcija ne dobiva samo zbog medijske usredotoenosti na ovu porodicu, posebno kada je pokrenuta afera Agrokomerc. Obzirom da je kraj bio nerazvijen to ih je jo jae vezivalo i inilo njihovu ulogu u razvoju Bihake krajine snanijom i oitijom. Braa Poderac su izuzetno bitna za ovaj kraj i njegov razvoj. Zapravo su svi problemikoji su postojali, a bitni su za razvoj ovoga kraja usko povezani sa radom i djelovanjem brae Pozderac. Ni danas nije sasvim jasno kako i koliko su braa Pozderac uticala na razvoj ovog kraja, meutim , veza koju je Hakija imao sa vojnim krugovima zaduenim za privredu i veza koju je Hamdija imao sa ustavno pravnim poretkom zemlje svakako su odredile tok historije u ovoj regiji. U Hakijinom sluaju zbog njegovog direktnog uplitanja, u Hamdijinom zbog njegovog znaaja. Porodica Pozderac je jedna od mnogih muslimanskih porodica kojesu bile nastanjene na podruju Cazina u vrijeme Osmanskog carstva, a najvjerojatnije su na ovaj prostor doselili sa podruja Like u toku 17. stoljea. Politika mo i utjecaj socijalistikih Pozderaca kreirani su jo u Drugom svjetskim ratu zahvaljujui pristupanju partizanskom pokretu njihovog rodonaelnika Nurije Pozderca koji je poginuo na Sutjesci u vrijeme Pete neprijateljske ofenzive. Krenuvi stopama svoga najznaajnijeg roaka, strica Nurije, veina Pozderaca je u NOR-u pokazala veliku volju i zalaganje za pobjedu socijalistike revolucije. Tako su, kao mnogim drugim tinejderima toga doba, dogaanja u Drugom svjetskom ratu oblikovala ivot i Hamdiji Pozdercu i odredila njegov ivotni put.Od 1982. godine Hamdija Pozderac je postao ovjek broj jedan u republici jer se naao na elu CK SK Bosne i Hercegovine. Ova injenica je veoma znaajna jer se radi o prvom Muslimanu koji se naao na elu bh. partijske organizacije. Time se samo potvrivalo da se radi o jednom od vodeih politiara u Jugoslaviji i ovjeku koji e kreirati politiki ivot drave u narednom periodu. Kada se govori o privredi i Hamdijinom angamanu u toj domeni ima tek nekoliko oskudnih podataka. Pored toga to je, kako je sam znao rei: Naelno podravao svaku razvojnu koncepciju koja je doprinosila boljitku na itavom prostoru Bosne i Hercegovine, pa i Jugoslavije on nije puno ulazio u problematiku privrednih kretanja. Naravno, najveu podrku davao je Agrokomerc-u i njegovom razvoju jer je to znailo i napredak njegovog rodnog kraja. Od kada je doao na elo CK SK BiH 1982. godine Hamdija Pozderac je, po svemu sudei, bio pod prismotrom obavjetajnih slubi. Da je unitavanje Hamdije Pozderca bilo reirano i veoma dobro osmiljeno govori nekoliko podataka. Prvi od ove dvojice brae, Hakija Pozderac, smatran je jednim od glavnih odgovornih za stanje u kojem se naao Agrokomerc, a koji je po rijeima Muhameda Talakia prvog ovjeka Saniteksa bio taj koji je krojio sudbinu svih bitnijih privrednih preduzea u Krajini. Samo osam dana nakon objavljivanja prvoga lanka o mjeninoj aferi, beogradska Borba, zapoela je i udar na dvojicu brae Hakiju i Hamdiju Pozderca, koji su iznikli u najvee politiare koje je Cazinska krajina ikada imala. Meutim, ovakva izvjea ovog lista postae uobiajena tokom cijeloga sudskoga procesa, s tim da e ime Hakije Pozderca biti mnogo manje marginalizirano od njegovog brata Hamdije Pozderca. Tadanja javnost je iznosila brojne razloge zato je uope dolo do afere Agrokomerc, a nekako je u prvi plan uvijek izbijala pria oko Hamdije tada predsjednika komisije zaduene za ustavne promjene koje su trebale uslijediti. Smatra se zapravo da je glavni razlog udara na Pozderca bio taj to su budue ustavne promjene terbale ii na tetu Srbije pa da je upravo to bio razlog zato se on naao na udaru srpskih nacionalista. Udar na Hamdiju Pozderca u isto vrijeme se smatrao i udarom na Muslimane, odnosno Bonjake, koji su predstavljali veinu na prostoru Cazinske krajine i koji su mahom bili zapoljavani u postrojenja Agrokomerca. Ovakvo stanje sve vie je izazivalo revolt domaeg stanovnitva koje ni samo nije moglo procijeniti na iju stranu da stane, odnosno teko su mogli utvrditi ko je glavni odgovorni krivac za ova deavanja. Apsolutno politiko unitenje, koje je potom proizvelo i fiziko propadanje, dogodilo se na Desetoj sjednici CK SK BiH, odranoj 23. oktobra 1987. godine. Glavno pitanje koje je pretresano na toj sjednici bila je autentinost Zapisnika sa sastanka Poslovodnog odbora Agrokomerc-a od 22. januara 1984. godine kojem su prisustvovali Hamdija i Hakija Pozderac. Hamdija je optuen od strane Predsjednitva da je podravao malverzacije Agrokomerc-a, to navodno potvruje i Zapisnik, tako da je predloeno njegovo iskljuivanje iz Saveza komunista dok je Hakija preputen partijskim forumima na nivou Federacije jer mu je dokumentacija tamo. Na ovoj sjednici Hamdija je doivio najvei udarac, iskljuen je iz SK. Nakon 23. oktobra 1987. godine on je i fiziki poeo da propada. Slika 4. Hamdija Pozderac na sjednici Saveza Komunista5. ZAKLJUAKPrivredni razvoj Cazinske krajine je, u periodu uzdizanja Bosne i Hercegovine do ravnopravnog statusa unutar Federacije, iao u dva smjera. Sasvim konkretan plan razvoja koji je postojao na republikom nivou a bazirao se na ravnomjernom razvoju regija putem podizanja proizvodnih kapaciteta giganata primjenjivan je i u ovoj regiji. Nosilac takvih aktivnosti bio je zvanini politiki vrh tako da se Cazinska krajina u toj domeni nije razlikovala od ostatka Bosne i Hercegovine. Stigli su RMK Zenica, Energoinvest, ipad, Unioinvest i drugi veliki bh. privredni subjekti. No, Opina Velika Kladua je izostavljena i niti jedan gigant nije pokrenuo svoju proizvodnju u ovome malom bosanskom gradu. Bez obzira na tu injenicu tamo je nastalo poduzee, poljoprivredno prehrambeni kombinat Agrokomerc, koje je ubrzo dosegnulo razmjere velike europske firme. Njegova proizvodnja je rasla iz godine u godinu kao i broj zaposlenih. Dok je sve nazadovalo i stagniralo, posebno u prvoj polovini osamdesetih godina Agrokomerc je napredovao i biljeio velike rezultate u poslovanju. Razlozi takvog razvoja su morali biti posebni. Od proizvodnje jaja i pateta do servisiranja i remonta tenkova, Agrokomerc je sve radio. Idejni tvorac Agrokomerc-a i ovjek koji je Cazinsku krajinu gurnuo u savez sa JNA bio je Hakija Pozderac. On je u Armiji prepoznao najboljeg poslovnog partnera.

Onoliko koliko je Agrokomerc doprinio ekonomskom napretku Cazinske krajine u periodu stabilnih politikih odnosa (1971. 1987.) toliko i jo vie je odmogao lokalnom stanovnitvu u vrijeme prelaska JNA na velikosrpske pozicije (1987. 1992.) i poslije. A ti promijenjeni politiki odnosi su skoro doveli do ekonomskog unitenja Cazinske krajine i nestanka Bosne i Hercegovine. Ustavne promjene u Jugoslaviji koje je najizravnije kreirao Krajinik, Hamdija Pozderac, predstavljale su najznaajnije politiko pitanje u zemlji. Nezadovoljstvo srpske elite ustavom iz 1974. godine je bilo veoma izraeno i u ovim spomenutim promjenama koje su pripremane trailo se rjeenje i prevladavanje problema. Kamen spoticanja je bilo inzistiranje odreenih politiara, posebice Hamdije Pozderca, da autonomne pokrajine (Kosovo, Vojvodina) trebaju zadrati neki vid autonomije to nikako nije zadovoljavalo nadolazee srpsko rukovodstvo iji je voa bio Slobodan Miloevi. Dvije su stvari, sasvim vidljive i oite uradile strukture koje su krenule na ruenje Hamdije Pozderca. U jesen 1986. godine konstruirana je afere u vezi navodnog plagijata (preuzimanje teksta od Petra Mandia), a potom u aprilu 1987. godine iznijeti su dokazi o mjeninom poslovanju Agrokomerc-a. Nezakonitosti koje su prezentirane ve tada su dovedene u poziciju utjecaja brae Pozderac na takav vid poslovanja. Na proirenoj sjednici Predsjednitva SR BiH, 19. aprila 1987. Godine Hamdija je ustvrdio da se radi o napadu na njega i brata Hakiju. Ipak, i pored saznanja o tome to se dogaalo u Agrokomerc-u javnost nije obavijetena, a od Bosne i Hercegovine nije traeno da uini neke radikalne poteze. Sve ovo pokazuje kako se davalo na vremenu Hamdiji da promjeni miljenje i prepusti velikosrpskoj opciji kreiranje ustava. Ukoliko bi se to dogodilo pria o Agrokomerc-u bi se zavrila dalje od oiju javnosti, ukoliko ne druga opcija je bila spremna. Najzornije to pokazuju dogaaji u mjesecu augustu 1987. godine kada je postalo jasno da Hamdija nee popustiti. Svim sredstvima se krenulo u diskvalifikaciju njega kao politiara.

U itavoj prii Fikret Abdi je sporedna figura, marioneta. Radian i eljan napredovanja bio je odlian izbor Hakije Pozderca za direktora Agrokomerc-a. Takoer ga je njegova snalaljivost odravala na toj poziciji i vremenom mu davala sve vei znaaj. U osamdesetim su, stoga, Fikret Abdi i Hakija Pozderac izgledali kao ravnopravni politiki inioci i oni koji djele utjecaj na drutvena deavanja u Bihakoj krajini. Hamdija Pozerac im je bio paravan i osoba koja moe, s vremena na vrijeme, pomoi provedbi njihovih ideja. Nakon pokretanja afere i prelaska moi u ruke Ljubiievog i Miloevievog tabora, zarad ouvanja tvornice i svoje vlastite vizije o napretku Krajine, Abdi je odluio da mu ovaj dvojac bude novi pokrovitelj. Za provedbu te vizije bio je spreman sve uiniti, a na kraju sve je i inio.LITERATURAa) Knjige 1. Admir Mulaosmanovi, Bihaka Krajina 1971.-1991., Institut za Istoriju, Sarajevo 2010.2. Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka,BZK Preporod, Sarajevo 1997.

3. Petar Dodik, Uspon i pad Agrokomerca, Sarajevo: DES, 2003b) Internet stranice

1. http://www.krajina.ba/167163/sve-sto-niste-znali-afera-agrokomerc-i-smrt-hamdije-pozderca/2. http://bs.wikipedia.org/wiki/Agrokomerc

3. http://www.braniteljski.hr/hrvatska/736-jasna-politicka-pozadina-nalazi-se-iza-afere-agrokomerc

4. http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=48152 Mustafa Imamovi., Historija Bonjaka.,Sarajevo, 1997., 560.

Admir Mulaosmanovi., Bihaka krajina1971.-1991..,Institut za istoriju, Sarajevo.,2010., str.74.

Isto., str.75.

Isto., str. 76.

Isto., str. 83.

Isto.,str. 84,85

Isto., str.87,88

Isto., str. 97

Isto., str. 97

Isto str. 98

Isto str. 98

Isto., str. 104

Isto., str. 112

Isto.,str. 115

Isto., str.115

Isto., str. 117

Isto., str. 118

Isto., str.125

Isto., str.134

43