SKRAĆENI PROSPEKT

za uvrštenje u Kotaciju javnih dioničkih društava

ATLAS turistička agencija

dioničko društvo za ugostiteljstvo i turizam, sa sjedištem u Dubrovniku, Brsalje 17,

upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Dubrovniku, MBS 060000638

Dubrovnik, lipnja 2003. godine

UVODNE NAPOMENE Ovaj prospekt izrađen je za potrebe uvrštenja dionica trgovačkog društva Atlas d.d. (dalje u tekstu: Društvo) u kotaciju javnih dioničkih društava, a kao obveza javnih dioničkih društava koja proizlazi iz članka 114. stavak 3. Zakona o tržištu vrijednosnih papira (N.N. 84/02.). Prospekt se ne objavljuje kao posljedica odluke o povećanju temeljnog kapitala Društva emisijom vrijednosnih papira. Društvo prihvaća odgovornost za sadržaj ovog prospekta. Prema uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima Društvo raspolaže, podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka i financijskog položaja Društva i prava sadržanih u vrijednosnim papirima koji se uvrštavaju te ni jedna činjenica koja bi mogla utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nije izostavljena. Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira i Pravilniku o sadržaju skraćenog prospekta i o uvjetima izdavanja vrijednosnih papira privatnim izdanjem (N.N. 61/97), ovaj prospekt odobren je od strane Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Time je potvrđeno da prospekt sadrži sve podatke utvrđene zakonima i propisima Republike Hrvatske te da može biti objavljen. Ovaj prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun Društva. ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njom povezana, njenih afilacija ili predstavnika. Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju dionica po predmetnom prospektu upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja i poslovanja Društva, uključivo inherentne rizike među kojima i one opisane u poglavlju “Čimbenici rizika”. Izdavatelj Atlas turistička agencija, dioničko društvo za ugostiteljstvo i turizam, Dubrovnik, Brsalje 17, 20 000 Dubrovnik, koje zastupa gospodin Oscar Eduardo Hasbun Martinez, jedini član uprave Društva. MBS:060000638. Pri Trgovačkom sudu u Splitu Društvo je registrirano 20. srpnja 1995. godine. Djelatnost Društvo se bavi djelatnošću putničkih agencija i turoperatora – oznaka 63.30 po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te s njima srodnim i sličnim djelatnostima. Osim navedene djelatnosti, Društvo je registrirano i za slijedeće djelatnosti:

- redovni prijevoz putnika u cestovnom prometu - prijevoz putnika u gradskom i prigradskom prometu i prijevoz putnika žičarom - djelatnost ostalih agencija u prometu - prijevoz putnika morem i priobaljem - prijevoz robe (tereta) morem i priobaljem - hoteli - hoteli i moteli s restoranom - kampovi i kampirališta

- ostali smještaj za boravak turista - restorani - barovi - iznajmljivanje vlastitih nekretnina - iznajmljivanje plovila - iznajmljivanje automobila - marine - ostale sportske djelatnosti - ostale rekreacijske djelatnosti - mjenjačnice - međunarodni prometno-agencijski poslovi - uvoz-izvoz - međunarodni prijevoz putnika u cestovnom prometu - poslovi međunarodnog otpremništva

1. PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA NA KOJE SE

ODNOSI PROSPEKT Vrsta i opis karakteristika vrijednosnih papira Temeljem odluke o pretvorbi izdato je 452 217 redovnih dionica serije «A», svaka nominalne vrijednosti 100 DEM. Dana 19. prosinca 1995. godine donesena je odluka o povećanju temeljnog kapitala ulozima i to za iznos od 20.402.800,00 kuna, radi čega je izdano 204 028 redovnih dionica serije «B», svaka nominalnog iznosa od 100 kuna, a koje je sve preuzelo društvo Privredna banka Zagreb temeljem pretvaranja potraživanja u ulog. Dana 12. travnja 1996. godine izvršeno je povlačenje 452 217 redovnih dionica serije «A», svaka nominalnog iznosa 100 DEM, te je provedena zamjena s 1.705.475 redovnih dionica, svaka nominalne vrijednosti 100 kuna. Radi zakonske obveze da ukupni temeljni kapital bude zaokružen na cijeli broj, temeljni kapital je uvećan za iznos od 50.534,00 kune i to pretvorbom rezervi društva u temeljni kapital . Obzirom na navedeno današnji temeljni kapital Društva iznosi 191.000.800,00 kuna i podijeljen je na 1.705.980 redovnih dionica serije «A», svaka nominalne vrijednosti 100 kuna, te 204 028 redovnih dionica serije «B», također svaka nominalne vrijednosti 100 kuna. Vrijednosni papiri na koje se odnosi prospekt su slobodno prenosivi. Svaka dionica daje po jedan glas na skupštini dioničara, ali pošto Društvo drži u trezoru 3.717 vlastitih dionica, ukupan broj glasova na Glavnoj skupštini Društva iznosi 1.906.291. Na dan 31.12.2002.godine dionice s pravom glasa bile su u vlasništvu ukupno 936 dioničara. Upis u depozitorij Redovne dionice serije A i B upisane su i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SDA, gdje su uključene u uslugu prijeboja i namire. Dionice se vode se pod ISIN oznakom HRATLSRA0005.

Institucije preko kojih izdavatelj podmiruju financijske obveze prema vlasnicima vrijednosnih papira Do dana sastavljanja ovog prospekta Društvo nije vršilo isplate dioničarima. 2. PODACI O IZDAVATELJU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Izdavatelj Atlas dioničko društvo turistička agencija Dubrovnik, 20 000 Dubrovnik, Brsalje 17, zastupano po g. Oscaru Eduardu Hasbunu Martinezu jedinom članu Uprave MBS:060000638. Pri Trgovačkom sudu u Splitu Društvo je registrirano 20. srpnja 1995. godine. Temeljni kapital Temeljni kapital Društva iznosi 191.000.800,00 kuna. Temeljni kapital uplaćen je u cijelosti. Dionice su uvrštene u TN kotaciju Zagrebačke burze i listu ponude i potražnje Varaždinske burze. Vlasnička struktura Vlasnička struktura na dan 31.12.2002.

Vlasnik Broj dionica Udio (%)Sutivan I.A. 1.431.486 74,95Imex banka d.d. 95.554 5,00HFP 59.122 3,10Dom fond 37.658 1,97Reiffeisenbank Austria 19.500 1,02Ostali investitori (pravne i fizičke osobe 266.688 13,96UKUPNO 1.910.008 100,00

5%

3%

2% 1% 14%

75%

Sutivan I.A. Imex banka d.d.HFP Dom fondReiffeisenbank Austria Ostali investitori (pravne i fizičke osobe

Temeljem sadašnje vlasničke strukture može se istaknuti da je Društvo gotovo u cijelosti u privatnom vlasništvu, pošto društvo Sutivan Investment Anstalt iz Vaduza (Kneževina Liechtenstein), tvrtka u vlasništvu Lukšić grupe, drži gotovo 3/4 redovnih dionica. Obzirom na navedeno, može se reći da Sutivan Investment Anstalt ima prevladavajući utjecaj na upravljanje Društvom. 3. OPIS PODUZEĆA Povijesni razvoj ATLAS-a d.d. Dioničko društvo Atlas turistička agencija nastalo je 1952. godine, razdvajanjem agencije Putnik utemeljene 1923. godine sa sjedištem u Beogradu. Dana 30. listopada 1962. godine Društvo je promijenilo ime u ATLAS poduzeće za saobraćaj putnika i turista. Do pretvorbe u dioničko društvo Društvo je prolazilo kroz faze usklađivanja s pozitivnopravnim propisima (ZUR, Zakon o poduzećima), kada su organizirane brojne podružnice, budući da je djelatnost Društva vrlo raznorodna, iako je djelatnost putničkih (turističkih) agencija ono što je core business. Tako su se u to vrijeme u sastavu Društva istovremeno obavljale primjerice brodopopravljačka djelatnost, zajedno s kartičarskom (American Express) i hotelskom djelatnošću. U razdoblju 1996. – 2000. iz Društva se izdvaja više zasebnih cjelina (tada organiziranih kao podružnice), i to brodopopravljačka djelatnost, gdje radnici i management te podružnice otkupljuju opremu i nastavljaju raditi kao društvo s ograničenom odgovornošću na zemljištu i postrojenjima koje su ostala u vlasništvu Društva, a za što plaćaju najamninu, dok je tadašnjem većinskom vlasniku, društvu Privredna banka Zagreb, prodana podružnica American Express. Podružnica hotel “Odisej” na Mljetu ustrojena je kao društvo s ograničenom odgovornošću, ali je sama zgrada hotela zadržana u vlasništvu Društva, tako ja je predmetno društvo s ograničenom odgovornošću vlasniku za istu plaćalo najamninu. Tijekom 1999. godine Društvo je obustavilo rad poslovnica u Hvaru, Jelsi, Korčuli, Malinskoj, Novom Vinodolskom, Rabu, Rapcu, Supetru, Šibeniku, Trogiru, Umagu, Varaždinu i Veloj Luci, budući su nosile gubitke. S dotadašnjim voditeljima poslovnica sklopljeni su franšizni ugovori, oni su se konstituirali kao trgovačka društva ili obrti, a poslovna suradnja je uspostavljena na čistim komercijalnim osnovama. Tijekom 2003. godine Društvo je raskinulo ugovor s franšizerom u Puli i tamo ponovno otvorilo poslovnicu, budući rast turističkog prometa opravdava takav potez. 3.1.Strategija Atlasa d.d. Strategija društva je da bude “Destination management company” u turističkoj industriji. Zadaća nam je pružanje svih usluga inozemnim turoperatorima, putničkim agencijama, društvima i ustanovama svih vrsta koje dovode turiste u našu destinaciju. Potpuna usluga je naš cilj.

U poslu u kojem se Društvo nalazi došlo je do dramatičnih promjena u posljednjih 10 godina. Megatrendovi u ovoj industriji su povezani s tehnološkim napretkom, outsourcingom, znanjem o željama i potrebama krajnjeg korisnika, smanjivanjem profitne margine, smanjivanjem odnosno nastojanjem za izbjegavanjem posrednika te visokom profesionalnošću. Obzirom na ovakva kretanja u našoj industriji, strategija Društva biti će usko vezana uz četiri ključna elementa, i to:

A) Unaprijeđenje ljudskih resursa - uvođenje i upoznavanje s poslovanjem ljudi s vještinama u korištenju novih

tehnologija - sposobnost društva da kreira tim motiviranih i fleksibilnih ljudi sposobnih da

razumiju različite potrebe korisnika naših usluga i stalne trendove u unaprijeđenju tehnologije poslovanja, poradi čega je Društvo već započelo s programom obuke mladih visokoobrazovanih ljudi kojima je ponuđeno prvo zaposlenje u kojem (programu) će upoznati Društvo u cijelosti (sve njegove mogućnosti i različitosti), kao i različite potrebe partnera. Na kraju programa ti mladi ljudi će se pridružiti timu iskusnih profesionalaca u različitim sektorima što će donijeti sinergiju različitih točaka gledišta i različitih iskustava.

- poticanje radnika društva na veću usmjerenost ka profitabilnosti posla, za razliku od usmjerenosti isključivo na sklapanje posla. Da bi se to postiglo Društvo od ove godinje ima motivacijski program za radnike koji imaju utjecaj na ostvarivanje prihoda i troškove, a gdje će se nastojati postići jasna veza između radnikovih primanja i ušteda koje ostvaruje odnosno veće profitabilnosti posla kojeg radi.

B) Zajednička ulaganja i outsourcing

- pronalaženje partnera za upravljanje transportnim sredstvima na najprofesionalniji i učinkovitiji način, osobito s obzirom na iznimno visoka ulaganja potrebna za modernizaciju tih sredstava i povećanje kapaciteta što je nužno za ispunjavanje sve većih i različitijih potreba korisnika usluga koje Društvo pruža.

C) Dodana vrijednost

- razvoj povezanosti s partnerima, što će dovesti do veće dodane vrijednosti u našim međusobnim odnosima i ostvariti odnose fokusirane na elemente “dodane vrijednosti” više nego na cijena/troškovi orijentaciju kakva je danas

- elementi “dodane vrijednosti” su usko vezani s modernom tehnologijom, softwarom i novim uslgama koje će b iti pružane u budućnosti

D) Individualni turisti

- možda je najvažniji element u našoj budućnosti (odnosno za našu budućnost) usmjeravanje na, ne novo, ali svakako nedovoljno poznato tržište, a to su individualni turisti. Razlog za ovakvu orijentaciju nalazimo u brojkama koje kažu da više od 60% inozemnih turista u Hrvatsku dolaze u individualnom aranžmanu, a organizirani dolasci čine svega cca 35%, a ipak najveći broj društava u našoj branši, posebno sva velika, uopće nisu usmjerena na taj (daleko veći) dio tržišta.

- da bi se na ovom tržištu mogli polučiti rezultati potrebno je učiti o željama tih turista, njihovim mogućnostima (platnim) i svemu što je za njih važno kako bi društvo moglo osmisliti proizvode “skrojene po mjeri”. Tada je potrebno kreirati strategiju komunikacije s tim turistima i nasposljetku kanale distribucije proizvoda. Na ovom polju Društvo je započelo vrlo ozbiljno raditi ove godine (2003), pa kao najznačajnije pomake valja spomenuti novu web stranicu koja omogućava kupovinu bilo kojeg proizvoda Društva putem interneta, te “call” centar s besplatnim brojem istim za cijelu Hrvatsku putem kojeg je moguće kupiti sve proizvode društva. Također Društvo je započelo s razvojem i unaprijeđenjem poslovnica koje su same po sebi vrlo efikasni kanali prodaje individualnim turistima (odnosno moraju biti). Tu valja spomenuti ponovno otvaranje poslovnice u Puli. Kao podloga za ostvarenje značajnih rezultata s ovim novim sredstvima služi vrlo jaka marketinška kampanja pokrenuta početkom lipnja 2003. godine.

Po mišljenu managementa svi ovi elementi zajedno u sinergiji morali bi kreirati tržišnu prednost i omogućiti Društvu da bude tržišni lider u svojoj branši.

3.2.Organizacija Da bi Društvo moglo ostvariti ciljeve nužene ne samo za razvoj već za opstanak na tržištu koje se silno razlikuje od turističkog tržišta kakvo je bilo tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, nužno je promijenti organizacijsku strukturu. Taj proces koji je započeo početkom 2003. godine je upravo u tijeku, a biti će dovršen krajem godine. Nužnost polaganih promjena bez izrazitih i dramatičnih rezova nameće način rada ove industrije a gdje je psihološki efekt izrazito važan, možda jedan od dva najvažnija. Naime, u odnosu s partnerima (poglavito stranim) važno je načelo povjerenja i dobar glas. Nejasne i proturječne informacije o zbivanju u Društvu mogle bi navesti partnere da razmisle o drugom pružatelju usluga u Hrvatskoj, a što svakako valja izbjeći. Sukladno navedenom organizacija se mijenja polagano i usmjereno na najbolje moguće zadovoljavanje potreba partnera, uz simultano obavještavanje partnera o restrukturiranju s fokusom na prednosti koje će nova struktura pružiti upravo njima (partnerima). Osnovne smjernice organizacijske strukture su podijeljenost na komercijalu i logistiku, gdje do sada u jednom dijelu nije bilo jasne podijeljenosti. Komercijala objedinjava odjele:

- Inozemnog turizma (Incoming division), koji je podijeljen po emitivnim tržištima

- Domaćeg turizma (Outgoing division), koji sadrži dva odjela visokoselektivnih usluga (kongresni i incentive odjeli), odjel poslovnica, emitivni odjel, te upravljanje po regionalnoj strukturi s regijama Sjeverni Jadran, Srednja i Južna Dalmacija te Kontinent

Logistika objedinjava odjele:

- pomorskog transporta - cestovnog transporta - vodiče i turističke pratitelje - pomoćno osoblje

Zajedničke službe objedinjavaju:

- human resources - računovodstvo i financije - opće poslove

Posebno su izdvojene pravna služba i služba kontrole. Valja ponoviti da je trenutni ustroj ovakav kakav je prikazan, no u tijeku je postupak preustroja. 3.3.Pregled kapaciteta i turističkog prometa Slikovito rečeno, najznačajniji kapacitet Društva obzirom na njegovu osnovnu djelatnost odnosno posredovanje u pružanju i samo pružanje turističkih usluga su visokoprofesionalni i iskusni zaposlenici. Društvo svoju poslovnu funkciju ostvaruje putem kvalitetno razvijene mreže od 4 regionalna operativna centra, 10 poslovnica, 13 predstavništava i 9 pridruženih poduzeća u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Nadalje, Društvo posjeduje 1.080 sjedećih mjesta u 33 viskokokvalitetna turistička autobusa, kombi i osobna automobila te 1.405 sjedećih mjesta na ukupno 12 putničkih brodova, hidroglisera, klasičnih brodova i jahti. U nastavku se daje detaljniji prikaz materijalnih kapaciteta Društva: REGIONALNI CENTRI POSLOVNICE PREDSTAVNIŠTVA PRIDRUŽENA PODUZEĆADubrovnik Bol Hvar Atlas Ambasador - LjubljanaZagreb Cavtat Jelsa Atlas Ambasador - SarajevoSplit Dubrovnik Korčula Atlas Ambasador - MeđugorjeOpatija Makarska Malinska Atlas Ambasador - Prag

Opatija Novi Vinodolski Atlas Ambasador - New YorkPoreč Rab Atlas International tld.Pula Rabac Atlas Hotel Odisej Rovinj Supetar Astarea d.o.o.Split Šibenik Kongresni servis DubrovnikZagreb Trogir

UmagVaraždinVela Luka

VOZILA Broj KapacitetAutobus 19 929Minibus 4 81Kombi 5 45Osobni automobil 5 25Ukupno 33 1080

PLOVILA Broj KapacitetHidrogliser 4 522Klasični brod 5 529Jahta 2 24Putnički brod 1 330Ukupno 12 1405 Društvo je tijekom 2002. godine zabilježilo 146.379 putnika, što čini tržišni udio u ukupnim organiziranim dolascima stranih gostiju zabilježenima u Republici Hrvatskoj od 6 %, i ujedno tržišni udjel od 9% u organiziranim dolascime u Republiku Hrvatsku preko putničkih agencija. Više od 68% fizičkog prometa ostvarili su gosti sa tri tržišta, Njemačke, Austrije i Istočne Europe, a značajni udio otpada i na goste ostalih europskih tržišta, posebice Velike Britanije. U slijedećoj tablici je dan pregled strukture gostiju po emitivnim tržištima: TRŽIŠTE 2001 % 2002 % Ind.02/01

GERMANY 146.906 48 48.440 33 33AUSTRIA 50.964 17 29.401 20 58E.EUROPE/CROATIA/SLOV. 20.391 7 22.131 15 109G.BRITAIN 22.526 7 17.686 12 79INCENTIVE 1.219 0 3.831 3 314ISRAEL 6.421 2 4.307 3 67ITALY 10.384 3 4.154 3 40SPAIN 1.030 0 3.241 2 315SCANDINAVIA 1.256 0 2.924 2 233FRANCH 7.317 2 2.803 2 38BENELUX 4.132 1 2.512 2 61MIDDLE & FAR EAST 1.534 1 1.818 1 119PRIVATE ACC. 1.804 1 1.469 1 81USA & CANADA 1.627 1 1.219 1 75S.AMERICA 229 0 204 0 89CENTRAL EUROPE 5.878 2 120 0 2SWISS 195 0 76 0 39EUROPEAN MARKET 272 0 43 0 16CHEZK R. 18.576 6 0 0 0CONGRESSES 697 0 0 0 0TOURS 14 0 0 0 0

UKUPNO 303.372 100 146.379 100 48 Društvo je tijekom 2002. godine ostvarilo 234.007 izletnika na ukupno 64 različita izleta na Jadranskoj obali.

Za potrebe izvođenja izleta i ostalih programa ukupno je prevaljeno 1.414.128 kilometara i 95.034 nautičke milje. U sljedećoj tablici je dan pregled izletnika po mjesecima za 2002 i 2001 godinu.

IND.MJESEC 2001. % 2002. % 02/01

TRAVANJ 9.143 3,54 8.633 3,69 94

SVIBANJ 26.010 10,07 22.884 9,78 88

LIPANJ 37.305 14,44 31.291 13,37 84

SRPANJ 52.318 20,26 47.925 20,48 92

KOLOVOZ 56.185 21,75 52.206 22,31 93

RUJAN 51.037 19,76 44.644 19,08 87

LISTOPAD 22.440 8,69 21.437 9,16 96

STUDENI 3.598 1,39 4.798 2,05 133

PROSINAC 252 0,10 189 0,08 75

UKUPNO 258.288 100,00 234.007 100,00 91 U realizaciji svojih programa Društvo je svojim transportnim sredstvima ostvarilo prevasljenih kilometara i nautičkih milja kako je to, također po mjesecima prikazano u sljedećoj tablici

MJESEC 2001 2002 Ind.'02/01 2001 2002 Ind. '02/01

SIJEČANJ 72.497 47.094 65 658 111 17

VELJAČA 60.610 42.547 70 258 193 75

OŽUJAK 69.567 72.054 104 234 341 146

TRAVANJ 135.983 109.271 80 4.872 2.778 57

SVIBANJ 185.682 192.974 104 8.183 8.040 98

LIPANJ 169.492 176.146 104 19.020 14.785 78

SRPANJ 152.069 175.390 115 20.132 20.170 100

KOLOVOZ 185.226 184.128 99 24.796 22.726 92

RUJAN 174.451 196.429 113 19.618 18.612 95

LISTOPAD 140.208 144.368 103 5.275 7.155 136

STUDENI 47.642 45.058 95 0 123 0

PROSINAC 49.181 28.669 58 35 0 0

UKUPNO 1.442.608 1.414.128 98 103.081 95.034 92

OSTVARENI KILOMETRI OSTVARENE MILJE

3.4.Investicijska ulaganja U protekle dvije godine društvo nije imalo značajnijih investicija, osim redovitog održavanja, a što imajući u vidu flotu brodova koja zahtijeva svakogodišnji remont ipak zahtijeva znatna sredstva. 3.5.1. Investicije u 2003. godini Tijekom ove godine Društvo će investirati, a dijelom već jest, cca. 5 milijuna kuna u marketinšku kampanju i informatičku podršku. 3.5.2. Akvizicije Jedina akvizicija Društva u posljednjem razdoblju dogodila se 24. siječnja 2003. godine kada su od društva Plava Laguna preuzeti svi poslovni udjeli u društvu “Atlas hotel Odisej”, isti poslovni udjeli koji su društvu Plava Laguna preneseni 26. srpnja 2001. godine. U oba slučaja prijenos poslovnih udjela je izvršen neneplatno.

3.5.Sudski postupci i utjecaj ostalih ugovora na poslovanje Društvo nema ugovora koji mogu imati osobito bitan utjecaj na njegovo poslovanje. Od sudskih ili drugih predmeta i postupaka u tijeku niti jedan ne može bitno utjecati na financijski položaj Društva. Nije nam poznat niti jedan slučaj stvarnog ili potencijalnog kršenja zakona ili neusklađenosti sa zakonima i propisima koji su odlučujući za poslovanje društva ili takav slučaj koji bi mogao imati značajan utjecaj na poslovanje Društva. 4. ČIMBENICI RIZIKA 4.1.Rizik industrije U dosadašnjem razdoblju poslovanje Društva se baziralo na turistima koji u Hrvatsku dolaze u organizaciji stranih turoperatora kojima kao receptivna agencija služi Društvo. Ti turisti su bili tržište na koje je Društvo plasiralo svoj glavni proizvod – izlete. Svaki inozemni organizirani turist kojem je Društvo bilo receptivna agencija predstavljao je izvor tri različita prihoda, i to:

- proviziju prilikom bukiranja smještaja - naknadu za transferiranje između (uglavnom) zračne luke i smještajnog objekta - kao kupac nekog od izleta

Posljednjih godina sve više strani organizatori putovanja pribjegavaju neposrednom zakupu smještajnih kapaciteta, budući se i oni nalaze pod pritiskom jake konkurencije te su prisiljeni na snižavanje cijena. Istovremeno, danas je, s obzirom na razvijenu tehnologiju, jednostavno i s velike udaljenosti zakupiti željeni kapacitet, tako da logično dolazi do nastojanja za izbjegavanjem posrednika. Poradi prednjeg provizija kao izvor prihoda svake godine sve više gubi na značenju i jasno je da je samo pitanje vremena, ne dalekog, kada će to biti posve marginalan izvor prihoda. Ipak, ni u takvoj situaciji neće se u potpunosti izgubiti ta “prirodna baza” kupaca izleta, budući je prodaja izletničkog programa usko povezana s uslugom izvođenja transfera. Prošlost je također i vrijeme masovnih paket-aranžmana karakterističnih za sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća. Moderni turist traži različitost i autohtonost, traži upravo sebi prilagođen proizvod, a što čini pritisak na uvođenje stalno novih proizvoda koje će konzumirati manji broj korisnika , što sve skupa dovodi do povećanje cijene koštanja proizvoda. U odnosu na ova kretanja, negativni utjecaj kojih je prepoznat, Društvo poduzima strateške mjere usmjeravanjem na tržište individualnih korisnika te unaprijeđenjem postojećih proizvoda i uvođenjem novih. Pored ovih elemenata na koje Društvo može donekle utjecati, postoje i elementi koji su potpuno izvan mogućnosti kontrole Društva, a koji su daleko značajniji nego oni do sada spomenuti. Radi se o elementima koji su kadri u roku od samo nekoliko dana cijelu

destinaciju učiniti nepoželjnom, često bez ikakve osnove. Radi se političkim elementima kao što su rat, nemiri i općenito nestabilna situacija u destinaciji ili čak vrlo daleko od te destinacije, kao što je to u ovoj predsezoni bilo s ratom u Iraku. Slično je s zaraznim bolestima, kao što je to ove godine slučaj s SARS-om na Dalekom Istoku. Ovakvi događaji mogu imati i višegodišnji utjecaj, kao što je to bilo s Domovinskim ratom, a mjera za amortiziranje negativnih posljedica ovakvih događaja zapravo i nema – jedine bi bile ulasci u neke druge djelatnosti, a što nije poželjno upravo zbog nužnosti usmjeravanja na core business. 4.2.Rizik konkurencije Društvo je izloženo brojnoj konkurenciji koja radi opstanka vrši konstantni pritisak na cijene te na taj način iskorištava činjenicu da u Hrvatskoj još uvijek prevladavaju turisti niže kupovne moći kojima je niska cijena odlučujući element koji odnosi prevagu nad kvalitetom proizvoda. Upravo zbog navedenog Društvo vrši restrukturiranje i motivira svoje radnike da utječu na smanjivanje troškova, kako bi se mogao stvoriti prostor za pojeftinjavanje dijela proizvoda koji sada imaju objektivno rečeno visoku cijenu. Istovremeno se veliki napor se ulaže k snižavanju cijena dobavljača. Obzirom na gornje Društvo vjeruje da ima dovoljno sposobnosti i sredstava za utakmicu s konkurencijom u kojoj neće izgubiti. 4.3.Hrvatski pravni sustav U Hrvatskoj još uvijek ne postoji u cijelosti zaokružen pravni sustav koji bi, kao takva zaokružena cjelina, bio usporediv s pravnim sustavima najznačajnijih zapadnoeuropskih zemalja. Zakoni i propisi koji uređuju pitanja trgovačkih društava, ugovornih odnosa, vlasništva, tržišne utakmice, stečaja, vrijednosnih papira, poreza i drugi zakoni i propisi uglavnom su doneseni relativno nedavno ili se nalaze u postupku donošenja ili izmjena. Stoga još uvijek ne postoji u dovoljnoj mjeri stabilna, poznata i relevantna sudska i administrativna praksa, te se ne mogu u potpunosti isključiti slučajevi različite primjene i tumačenja zakona i propisa. 4.4.Tečajni rizik U odnosu na prihode ne postoji značajnija opasnost od tečajnog rizika, međutim ta opasnost postoji kod kreditnih obveza Društva koje su u zajedničkoj valuti Europske Unije. Društvo upravo intezivno radi na iznalaženju optimalne mjere osiguranja od rizika tečajnih promjena. 4.5.Rizik po kreditnim obvezama Nominalnom veličinom kao najznačajniji rizik u ovom trenutku ukazuje se kratkoročna zaduženost. Njezina veličina je takva da je Društvo, s obzirom na poslovanje, ne može servisirati. No, ovdje je važno za istaći da je ta kratkoročna zaduženost samo prema jednom kreditoru, a to su financijske institucije u vlasništvu Lukšić grupe koja je istovremeno 100 %

vlasnik holdinga koji drži većinski paket dionica Društva. Ovim kratkoročnim kreditima podmirene su dospjele obveze po ranije uzetim kreditima. Uprava Društva je zatražila od kreditora pisanu izjavu da će svi krediti po dospjeću biti prolongirani. 5. PODACI O ODGOVORNIM OSOBAMA IZDAVATELJA Organi Društva su Uprava, Nadzorni odbor i glavna skupština. Uprava se sastoji od jednog člana. Mandat Uprave je pet godina. Nadzorni odbor ima tri člana, no po pozivu za glavnu skupštinu upravo upućenom na objavljivanje, prijedlog je nadzornog odbora proširenje članstva tog tijela na pet članova. Mandat članova nadzornog odbora je četiri godine. Niti jedan dioničar nema posebna prava u smislu imenovanja članova Nadzornog odbora. Upravu Društva čini: Ime i prezime JMBG* Adresa Dužnost

Oscar Eduardo Hasbun Martinez

Petra Krešimira IV 29 Dubrovnik

Jedini član Uprave

U nastavku se navode članovi Nadzornog odbora Društva: Ime i prezime JMBG* Adresa Dužnost

Zoran Posinovec Goljak 46, Zagreb predsjednik Patricio Tomas Balmaceda Tafra

Petra Krešimira IV 34 Dubrovnik zamjenik predsjednika

Alexandar Petar Tudor Bakulić

Gornje Prekrižje 46/F Zagreb član

* sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju, koji se primjenjuje od 01.01.2003. godine, matični broj nije javni podatak te se ne prikazuje u ovom prospektu

6. PRIKAZ REVIDIRANOG GODIŠNJEG FINANCIJSKOG IZVJEŠĆA ZA 2002.

GODINU (svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) 2002. 2001.

Prihodi od prodaje u zemlji 52.116 57.964

Prihodi od prodaje u inozemstvu 69.122 78.314 121.238 136.278 Ostali poslovni prihodi 5.585 6.773 Ukupni poslovni prihodi 126.823 143.051 Poslovni rashodi Neto dobit/(gubitak) od prodaje nekretnina, postrojenja, opreme i nematerijalne imovine

812

(39.537)

Troškovi materijala i usluga (93.090) (93.195) Plaće i ostali troškovi djelatnika (43.285) (45.811) Amortizacija (5.050) (13.065) Ostali poslovni rashodi (17.867) (11.494)

Ukupni poslovni rashodi (158.480)

(203.102) Gubitak iz poslovanja (31.657) (60.051) Ostali prihodi 10.130 16.273 Neto financijski rashodi (11.951) (7.734) Gubitak prije oporezivanja (33.478) (51.512) Porez - - Neto gubitak (33.478) (51.512)

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) 2002. 2001. IMOVINA Dugotrajna imovina Nematerijalna imovina 4.032 5.112 Nekretnine, postrojenja i oprema 58.865 58.078 Ulaganja u nekretnine 89.418 89.626 Ulaganja u podružnice i pridružena društva 45 128 Ulaganja raspoloživa za prodaju - 3.048 Dani krediti i depoziti 4.214 7.429 Predujmovi za najam broda 25.371 26.665 Ostala dugoročna potraživanja - 13.598 181.945 203.684 Kratkotrajna imovina Zalihe 2.675 2.990 Potraživanja od kupaca 25.204 34.159 Dani krediti i depoziti 5.913 6.609 Tekuće dospijeće ostalih dugoročnih potraživanja

13.598 12.768

Ulaganja raspoloživa za prodaju 171 - Ostala kratkoročna potraživanja 4.007 3.936 Novac i novčani ekvivalenti 42.833 4.706 94.401 65.168

Ukupna imovina 276.346 268.852

GLAVNICA I OBVEZE Kapital i rezerve Dionički kapital 191.001 191.001 Zakonske rezerve 1.072 1.072 Trezorske dionice (427) (372) Preneseni gubitak (84.990) (51.512) 106.656 140.189 Dugoročne obveze Dugoročni krediti 14.397 49.599 14.397 49.599 Kratkoročne obveze Tekuće dospijeće dugoročnih kredita 31.699 27.660 Kratkoročni krediti 85.958 19.531 Obveze prema dobavljačima 28.443 20.473 Obračunane i ostale obveze 6.023 6.224 Obveze za kamate 3.170 5.176 155.293 79.064 Ukupne obveze 169.690 128.663 Ukupno glavnica i obveze 276.346 268.852

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Dionički kapital Zakonske

pričuve

Trezorske dionice

Zadržana dobit / (kumulirani gubitak)

Ukupno

Za godinu završenu 31. prosinca 2001.

Stanje 1. siječnja 2001. godine

191.001 142 (372) 930 191.701

Zakonske pričuve - 930 - (930) -Neto gubitak - - - (51.512) (51.547) Stanje 31. prosinca 2001. godine

191.001 1.072 (372) (51.512) 140.154

Za godinu završenu 31. prosinca 2002.

Stanje 1. siječnja 2002. godine

191.001 1.072 (372) (51.512) 140.189

Stjecanje trezorskih dionica

- - (55) - (55)

Neto gubitak - - - (33.478) (33.478) Stanje 31. prosinca 2002. godine

191.001 1.072 (427) (84.990) 106.656

(svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) 2002. 2001. Novčani tok iz poslovnih aktivnosti Novac korišten u redovnom poslovanju (3.395) (21.438) Novčani tok od ulagačkih aktivnosti Nabava dugotrajne nematerijalne imovine (14) (324)Nabava nekretnina, postrojenja i opreme (11.783) (1.440)Primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme 1.499 17.122 Primici od prodaje ulaganja raspoloživih za prodaju 1.001 - Priljevi (odljevi) od danih kredita 1.751 (1.791)Ulaganja u podružnice (3) - Primici od kamata 725 1.074 Primljene dividende 6 53

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti (6.818) 14.694

Novčani tok iz financijskih aktivnosti Stjecanje trezorskih dionica (55) - Primici od kredita 90.852 - Otplate kredita (55.237) (25.194)Plaćene kamate (10.118) (10.228)Primici od učešća u prihodima PBZ AMEX - a 22.898 44.675

Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti 48.340 9.253

Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata 38.127 2.509

Kretanje novca i novčanih ekvivalenata Na početku godine 4.706 2.197 Na kraju godine 42.833 4.706

Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata 38.127 2.509

7. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE DRUŠTVA ZA PRVO TROMJESEČJE 2003. GODINE

1.1.-31.3.2002. 1.1.-31.3.2003.

I PODACI O PRIHODIMA I RASHODIMA

Prihodi od prodaje u zemlji 2.036.034 2.950.733Prihodi od prodaje u inozemstvu 2.789.628 1.853.717Prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda,robe i usluga za vlastite potrebe 0 0Prihodi od kompenzacija, subvencija i dotacija 79.000 0Prihodi od poslovnog najma nekretnina, postrojenja, opreme isl. 69.316 96.003Ostali prihodi 4.019.724 21.287.502UKUPNI PRIHODI 8.993.702 26.187.955

Materijalni troškovi 553.879 477.381Nabavna vrijednost prodane trgovinske robe 57 0Ostali vanjski troškovi (troškovi usluga) 5.488.665 4.734.887Troškovi za osoblje 8.415.932 7.747.157 a) nadnice I plaće (neto) 4.940.016 4.475.219 b) troškovi poreza I doprinosa iz plaća I na plaće 3.475.916 3.271.938Naknade izdataka za zaposlene i naknade za članove uprave 453.567 527.793Amortizacija 1.593.931 1.209.719Ostali troškovi (nematerijalni) 1.154.705 1.641.026Financijski, izvanredni I ostali nenavedeni rashodi 3.820.811 21.312.574UKUPNI RASHODI 21.481.547 37.650.537

Porez na dobit 0 0Ostali porezi koji nisu iskazani u prethodnimpozicijama 0 0

II. NEKI PODACI O STANJU IMOVINE I OBVEZA

Zalihe 2.674.701 2.795.467 a) sirovine I materijal 2.612.235 2.733.001 b) proizvodnja u tijeku (nedovršena proizvodnja I poluproizvodi 0 0 c) trgovinska roba 62.466 62.466 d) gotovi proizvodi 0 0

Novčana sredstva na računima I u blagajni 7.105.797 4.210.912

Potraživanja od kupaca 38.244.247 28.933.184

Obveze prema dobavljačima 26.874.606 13.799.300

19

III. DODATNI PODACI

Broj mjeseci poslovanja 3 3Oznaka veličine poduzetnika 3Oznaka vlasništva 22Prosječan broj zaposlenih na temelju stanja krajem tromjesječja (puni broj) 374 348Prosječan broj zaposlenih na temelju sati rada 376 365

Obračunani porez na dodanu vrijednost uobavljenim isporukama dobara i usluga 388.080 1.200.306

Obračunani porez u primljenim isporukamadobara I usluga 1.070.183 1.096.380

Obračunane obveze za posebne poreze (trošarine) 0 0

Potraživanja za posebne poreze (povrat trošarine) 0 0

VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJAU DUGOTRAJNU IMOVINU 37.571 264.424

a) stambene zgrade 0 0b) ostale građevine I zgrade 0 0c) domaća oprema I njezina montaža (ukupno) 33.391 105.899d) prevozna oprema I njezina montaža (ukupno) 0 0 u tome: osobni automobili 0 0e) ostala materijalna dugotrajna imovine 3.000 0f) nematerijalna dugotrajna imovina 1.180 158.525

20

8. OPĆE INFORMACIJE 8.1. Odobrenja Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine 84/02), ovaj skraćeni prospekt odobrila je Komisija za vrijednosne papire. Isto tako skraćeni prospekt odobrili su i potpisali svi članovi Nadzornog odbora i član Uprave društva ATLAS d.d. 8.2. Izjava člana Uprave i članova Nadzornog odbora Društva Potpisom ovog skraćenog prospekta član Uprave i članovi Nadzornog odbora Društva daju slijedeću izjavu: "Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojim raspolažemo, izjavljujemo da svi podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja izdavatelja, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene". 8.3. Dokumenti U sjedištu Društva u Dubrovniku, Brsalje 17, tijekom radnog vremena, bilo koji radni dan u tjednu, u razdoblju od 14. dana od datuma ovog prospekta, mogu se dobiti na uvid kopije slijedećih dokumenata: 1. Skraćeni prospekt 2. Revidirana financijska izvješća za godinu koja završava s 31. prosincem 2002. godine

21

22

9. POTPISNICI PROSPEKTA Za ATLAS turistička agencija d.d. Nadzorni odbor * ___________________________ Zoran Posinovec predsjednik Uprava ___________________________ Oscar Eduardo Hasbun Martinez predsjednik * Napomena: Zbog dislociranosti prospekt nisu potpisali ostali članovi Nadzornog odbora.