9.Zdravstvena ekonomika
-
Upload
zdravstvenifakultet -
Category
Documents
-
view
953 -
download
8
Transcript of 9.Zdravstvena ekonomika
![Page 1: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/1.jpg)
Zdravstvena ekonomika
Prof.dr Boris Hrabač
![Page 2: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/2.jpg)
Pojam zdravstvene ekonomike
Zdravstvena ekonomika predstavlja oblast socijalne medicine koja se bavi modelima finansiranja zdravstvene zaštite, te uticajem tih modela na ponašanje zdravstvenih djelatnika tokom pružanja zdravstvenih usluga.
![Page 3: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/3.jpg)
Zdravstvena ekonomika kao multidisciplinarna oblast
Ekonomija Organizacija zdravstva Psihologija Menadžment Etičke vrijednosti u zdravstvenoj
zaštiti
![Page 4: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/4.jpg)
Reguliranje funkcija sistema u demokratskim društvima
Zakonodavstvo i sudstvo
Finansijske motivacije
Primjer: mehanizmi plaćanja u “ulozi vratara” u bolnici
![Page 5: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/5.jpg)
“Kontrolna dugmad” za reguliranje funkcija sistema
Finansiranje sistema
Zakonodavna regulativa
Alokacija resursa i mehanizmi plaćanja zdravstvenih usluga
Pružanje usluga Makro-organizacija Mikro-organizacija
![Page 6: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/6.jpg)
Uloga države i tržišta u zdravstvu Neoliberalizam:
“Zdravlje je roba koja se može prodavati na tržištu kao svaka druga.”
“Solidarnost bogatih i siromašnih nije pravična.”
Socijalno-odgovoran zdravstveni sistem: Uloga države u dizajnu i implementaciji
zdravstvene politike Ravnoteža uloge države i tržišta
![Page 7: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/7.jpg)
Potrošnja u zdravstvu Procentualno učešće zdravstvene
potrošnje u GDP-u ili troškovi za zdravstvenu zaštitu po stanovniku (per capita) u $.
2-3% početkom 20.stoljeća
4-5% sredinom stoljeća 10% danas (u SAD 14%)
![Page 8: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/8.jpg)
% ucešća zdravstvene potrošnje u GDP-u
JE VIŠE REZULTAT: političkih odluka sistema vrijednosti u društvu trenutnih socio-ekonomskih
mogućnosti u zemlji A MANJE JE REZULTAT:
tehničke ekspertize stručnjaka iz javnog zdravstva.
![Page 9: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/9.jpg)
Odnos zdravstvene potrošnje i zdravlja stanovništva
Porast zdravstvene potrošnje rezultira boljim zdravljem stanovništva samo do određene kritične tačke , nakon koje svako dalje ulaganje ne daje proporcionalne zdravstvene ishode.
Ta dva faktora nisu u linearnoj korelaciji.
![Page 10: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/10.jpg)
Klasifikacija zdravstvenih sistema Ekonomski kriteriji
Sistemi bogatih, siromašnih i zemalja u tranziciji Društveno-politički kriteriji
Sistemi nacionalne zdravstvene službe (Beveridge)
Sistem socijalnog osiguranja (Bizmark) Sistem privatnog osiguranja (USA, Južna
Amerika) Administrativni kriteriji
Decentralizacija
![Page 11: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/11.jpg)
Beveridge-ov model Uveden u Velikoj Britaniji 1946.godine. Danas u skandinavskim zemljama i u
južnoj Evropi. Finansiranje putem općeg oporezivanja;
kontrola vlade; državni budžet; neznatan privatni sektor; slobodan pristup za sve građane; doktori plaćeni putem plaće ili glavarine; neznatna participacija pacijenata.
![Page 12: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/12.jpg)
Bismark-ov model Uveden u Njemačkoj 1883.godine;
Francuska, Švicarska, Austrija.
Finansiranje putem obaveznih doprinosa poslodavaca ili zaposlenih; sredstva idu u nevladine fondove zdravstvenog osiguranja; fondovi ugovaraju s bolnicama i liječnicima (budžet ili isplata po usluzi).
![Page 13: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/13.jpg)
Etička pozadina politike u BiH Socijalni pristup vs. čisto tržišni
pristup zdravstvenoj zaštiti
Uloga države i tržišta
Objektivni utilitarizam i egalitarni liberalizam
![Page 14: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/14.jpg)
Pojam “socijalnog zdravstvenog osiguranja”
podrazumijeva neprofitni i javni sistem osiguranja koji je uspostavljen zakonom i funkcionira pod okriljem parlamenta i vlade;
ovaj sistem se ne finansira putem općeg oporezivanja, već putem doprinosa za zdravstveno osiguranje.
![Page 15: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/15.jpg)
Samoregulirajući sistem socijalnog zdravstvenog
osiguranja
Samoreguliranje znači da sistem osiguranja nije integriran u redovnu državnu birokratiju, već ima izvjestan stepen neovisnosti.
U upravnom vijeću su i predstavnici osiguranika i poslodavaca.
![Page 16: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/16.jpg)
Zakonska regulativa tržišta zdravstvenog osiguranja
Regulativa je osnovni tip intervencije kojom kreatori politike osiguravaju ispunjenje javnih ciljeva, iako su fondovi osiguranja samoregulirajući.
![Page 17: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/17.jpg)
Nekompetitivan i regionalno utemeljen sistem socijalnog
zdravstvenog osiguranja
Pod nekompetitivnim sistemom podrazumijevamo odsustvo kompeticije između različitih fondova socijalnog zdravstvenog osiguranja.
Regionalno utemeljeni znači da će postojati više fondova, tj. u svakoj regiji po jedan.
![Page 18: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/18.jpg)
Nekompetitivan regionalno utemeljen
sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja Neprofitni i javni sistem osiguranja Doprinosi za zdravstveno osiguranje Odsustvo kompeticije između fondova Regionalno utemeljeni fondovi Građani nemaju mogućnost izbora
fonda zdravstvenog osiguranja Osiguranje je obavezno Princip univerzalne pokrivenosti
zdravstvenim osiguranjem
![Page 19: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/19.jpg)
Kompetitivni profitni fondovi dobrovoljnog privatnog zdravstvenog osiguranja
Nema kompeticije s obaveznim zdravstvenim osiguranjem
Kompeticija između privatnih fondova
Dobrovoljno osiguranje
Paketi beneficija + premije prilagođene riziku
![Page 20: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/20.jpg)
Reguliranje tržišta davalaca usluga
i zdravstvenog osiguranja
MREŽA USTANOVA(regionalna)
Javno / privatno
PRIVATNI FONDOVI
OSIGURANJA
USTANOVE IZVANMREŽE
Privatno / javno
OBAVEZNO OSIGURANJE(regionalno)
Osnovni paket
Ostaleusluge
Osnovni paket+ ostale usluge
![Page 21: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/21.jpg)
Zakonska regulativa tržišta zdravstvenog osiguranja
Eksplicitno definirati postojanje dva komplementarna sistema osiguranja: Nekompetitivan regionalno utemeljen
sistem socijalnog zdravstvenog osiguranja;
Kompetitivni profitni fondovi privatnog zdravstvenog osiguranja.
![Page 22: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/22.jpg)
Alociranje resursa
Mehanizmi ugovaranja Sistem plaćanja zdravstvenih
djelatnika Mehanizmi nabavke lijekova
Principi: kontrola troškova, povećanje institucionalne efikasnosti
![Page 23: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/23.jpg)
Mehanizmi ugovaranja Ugovaranje se smatra
instrumentom za implementaciju ciljeva zdravstvene politike.
Esencijalni elemenat ugovaranja je uvođenje više tržišno orijentirane forme institucionalne alokacije sredstava, temeljene na odvajanju finansijera od davalaca usluga.
![Page 24: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/24.jpg)
Razlozi za uvođenje ugovaranja ?
Ohrabriti decentralizaciju upravljanja;
Popraviti kvalitet rada davalaca usluga;
Poboljšati planiranje razvoja zdravstvene zaštite;
Poboljšati upravljanje zaštitom.
![Page 25: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/25.jpg)
Razlozi favoriziranja “mreže zdravstvenih ustanova”
Nužnost kontrole kapitalnih resursa u zdravstvu tijekom prijelaznog perioda;
Kontrola ukupnih troškova u zdravstvu i učinkovitija alokacija oskudnih resursa;
Izbjegavanje dupliciranja zdravstvenih kapaciteta na teritoriju jednog kantona;
Osiguranje jednake dostupnosti zdravstvene zaštite u F BiH.
![Page 26: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/26.jpg)
Pojam kontrole troškova “Finansijski deficit” nije dozvoljen;
uklapanje troškova u raspoloživi novac. “Kontrola troškova predstavlja
ograničavanje zdravstvene potrošnje na prethodno definiranoj razini.”
Važno je razlikovati proces kontrole troškova u zdravstvu od različitih strategija smanjenja potrošnje u zdravstvu ili porasta efikasnosti zdravstvenih usluga.
![Page 27: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/27.jpg)
Specifičnost zdravstvenog tržišta – “3 aktera” samo u zdravstvu
DOKTOR PACIJENT
ZDRAVSTVENOOSIGURANJE
![Page 28: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/28.jpg)
Ponuda i potražnja u zdravstvu
“Supply-induced-demand” = “zahtjev induciran ponudom”
Doktor nagovara pacijenta šta mu treba
![Page 29: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/29.jpg)
Međunarodna iskustva
Postoje brojni dokazi da liječnici koriste svoju diskrecionu moć da povećaju kvantitet i promijene sadržaj usluga, sa ciljem održavanja željene razine njihovog dohotka.
![Page 30: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/30.jpg)
Glavne karakteristike pojedinih metoda plaćanja zdravstvenih
usluga
METOD PLAĆANJA
Definicija osnovice za plaćanje i tehnički zahtjevi
Isplata po usluzi
Pojedinačni postupak ili produkt; cjenovnik
Plaćanje po slučaju
Pojedinačna dijagnoza slučaja; cjenovnik
Dnevni troškovi
Bolesnički dan; proračun troškova, pregovaranje
Nagradno plaćanje
Za specifične postupke (npr. imunizacija) ili ponašanje (npr. niska stopa proskripcije); lista, proračun
![Page 31: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/31.jpg)
Glavne karakteristike pojedinih metoda plaćanja zdravstvenih
usluga
METOD PLAĆANJA
Definicija osnovice za plaćanje i tehnički zahtjevi
Ravnomjerna stopa
Za odobrene investicije; lista odobrenih stavki, proračun, pregovaranje
Kapitacija / glavarina
Sve usluge za jednu osobu u određenom periodu (1 godina); proračun, pregovaranje
Mjesečna plaća
Period rada (1 mjesec); pregovaranje
Godišnji budžet
Sve usluge za osiguranike jednog zdravstvenog fonda u određenom periodu (1 godina); proračun, pregovaranje
![Page 32: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/32.jpg)
Utjecaj metoda plaćanja zdravstvenih usluga na relevantne
varijable
SISTEM PLAĆANJA
KONTROLA TROŠKOVA
KVALITET USLUGE
ADMINIS-TRACIJA
Isplata po usluzi
vrlo siromašna
vrlo dobar vrlo teška
Mjesečna plaća
zadovoljavajuća
siromašan laka
Godišnji budžet
vrlo dobra zadovoljavajući
laka
Kapitacija vrlo dobra zadovoljavajući
vrlo laka
![Page 33: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/33.jpg)
Sistem plaćanja zdravstvenih djelatnika
“Kombinirani sistemi plaćanja sa naglašenom prospektivnom komponentom” Kapitacija, godisnji budzet, mjesecna placa,
nagradno placanje.
“Retrospektivni neograničeni sistemi plaćanja” Isplata po usluzi
![Page 34: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/34.jpg)
“Prospektivni način plaćanja u F BiH”
OBITELJSKA MEDICINA (mogućnost privatizacije prakse)
Osnovna plaćaKapitacijaNagradno plaćanje
BOLNICE Prospektivni godišnji globalni budžet
Specijalisti i laboratoriji u PZZ
Sistem mjesečnih plaća
![Page 35: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/35.jpg)
Mogućnost kontrole troškova kod plaćanja po usluzi
Sistem relativnih bodova u Njemačkoj;
Plafon troškova Cijena usluge opada, ako broj usluga
raste. (Cijene usluga se iskazuju u bodovima; vrijednost boda pada, ako broj usluga raste.)
![Page 36: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/36.jpg)
Nemoć nadzora iz zdravstvenog osiguranja
PACIJENT MEDICINA
PROFESIONALNA AUTONOMIJA
DRUŠTVO ZDRAVSTVENOOSIGURANJE
![Page 37: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/37.jpg)
Pojam profesionalne autonomije
Profesionalna autonomija = konspiracija protiv laika (Bernard Shaw)
Uključuje profesionalni ponos
Ne voli vanjsku kontrolu
Očekuje povjerenje društva
![Page 38: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/38.jpg)
Slom tržišta – “market failure” Nastaje zato što sistem ne uspijeva da
efikasno distribuira sredstva ili ne uspijeva da ostvari ostale ciljeve osim efikasnosti (npr. jednakost u pristupačnosti zdravstvenoj zaštiti).
Primjer: zamjena plaća sa plaćanjem po usluzi u Českoj rezultirala je bankrotstvom fondova zdravstvenog osiguranja u 1992.godini zbog kreiranja velikih unutrašnjih dugovanja. Vratili se na sistem plaća.
![Page 39: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/39.jpg)
Mehanizmi kupovine lijekova
Kontinuirani porast troškova za lijekove.
U zapadnoj Evropi troškovi za lijekove iznose 10 – 20 % od ukupnih troškova zdravstva.
![Page 40: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/40.jpg)
Strategije u propisivanju lijekova
Široki spektar mjera u cilju kontrole troškova i porasta kvaliteta propisivanja lijekova:
Strategije koje se tiču ponude; Strategije koje se tiču zahtjeva; Strategije usmjerene ka tržištu kao
cjelini.
![Page 41: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/41.jpg)
Strategije koje se tiču ponude
Fiksni budžeti za obiteljske liječnike; Pozitivna ili negativna lista lijekova; Generičko propisivanje; Vodići dobre propisivačke prakse; Nagradno plaćanje.
![Page 42: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/42.jpg)
Strategije koje se tiču zahtjeva
Podjela troškova (participacija);
Programi zdravstvene edukacije pacijenata.
![Page 43: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/43.jpg)
Strategije usmjerene ka tržištu kao cjelini
Direktna kontrola cijena i industrije; Kontrola marži veledrogerija (10%) i
apoteka (20%); Referentne cijene (reference pricing);
funkcionira putem grupiranja sličnih produkata i kreiranja cijene koju treba da pokrije osiguravatelj, a ostatak plaća pacijent.
![Page 44: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/44.jpg)
Kombinovane strategije za propisivanje lijekova
Referentne cijene; Pozitivne liste; Plafon troškova (za liječnika ili dom
zdravlja).
![Page 45: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/45.jpg)
Zaključci u vezi sa metodama plaćanja
Izbjegavati sisteme plaćanja koji kreiraju motivaciju za “zahtjeve inducirane ponudom”
Favorizirati sisteme plaćanja koji jačaju ulogu “vratara”
Respektirati profesionalnu autonomiju liječnika
Mjerenje rezultata rada; zadovoljstvo pacijenta i zdravstveni ishodi, a ne output-i zdravstvenih ustanova
![Page 46: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/46.jpg)
Konfrontacija sa oskudicom sredstava
Stalni porast troskova sistema zdravstvene zastite: Starenje populacije Kontinuirano uvodjenje novih
medicinskih tehnologija. Broj radnih mjesta raste ! Liste cekanja rastu !
![Page 47: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/47.jpg)
Dvije grupe strategija za politicku intervenciju
Prva grupa; prebacivanje sredstava iz drugih oblasti javne potrosnje u zdravstveni sektor, rasta doprinosa za osiguranje, vezivanja zdravstvenih troskova za rast GDP-a;
Druga grupa; utjecaj na zahtjeve za zdravstvenom zastitom i na pruzanje zdravstvenih usluga.
![Page 48: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/48.jpg)
Utjecaj na zahtjeve za zdravstvenom zastitom
“Podjela troškova” (participacija pacijenata);
Postavljanje prioriteta (osnovni paket zdravstvenih prava); Motivacija za potrosnjom u privatnom
sektoru; Osiguranje prava na izlazak iz sistema
obaveznog osiguranja.
![Page 49: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/49.jpg)
Utjecaj na pružanje zdravstvenih usluga
Konkurencija između fondova osiguranja; Smanjenje broja liječnika i bolničkih kreveta; Kontrola plata i cijena lijekova; Odgovarajuće metode plaćanja
zdravstvenih usluga sa ciljem kontrole troškova;
Optimalno korištenje tehnologije; Efektivniji načini pružanja usluga (jačanje
uloge PZZ)
![Page 50: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/50.jpg)
“Podjela troškova” (participacija pacijenata)
“Podjela troškova” (participacija pacijenata) se odnosi na bilo kakvo direktno plaćanje korisnika zdravstvenih usluga prema davaocima.
Uticaj na neopravdane zahtjeve Prikupljanje dodatnih sredstava (osobito kod lijekova) Nepravičnosti u finansiranju i korištenju (izuzeci od
participacije i godišnji plafon troškova za participaciju)
![Page 51: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/51.jpg)
Postavljanje prioriteta u zdravstvenoj zaštiti
je proces donošenja odluka o isključenju izvjesnog broja zdravstvenih usluga iz “osnovnog paketa” finansiranog putem kolektivne solidarnosti, te njihovom prepuštanju individualnoj odgovornosti građana.
Tehnička ekspertiza, javna debata i odabrani vladini službenici.
![Page 52: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/52.jpg)
Holandski kriteriji u postavljanju prioriteta
Potrebna zaštita sa aspekta društvenog pristupa konceptu zdravlja;
Djelotvorna zaštita; Efikasna zaštita; Zaštita ne može biti prepuštena
individualnoj odgovornosti građana.
![Page 53: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/53.jpg)
Izjednačavanje rizika SOLIDARNOST je svijest o
jedinstvu i volji da se snose njene posljedice.
Grupna, dobrovoljna i prisilna solidarnost.
Prisilna solidarnost je sužena na solidarnost interesa.
Humanitarna solidarnost se zasniva na vrijednostima ljudskog života.
![Page 54: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/54.jpg)
Solidarnost u zdravstvenom osiguranju
SOLIDARNOST RIZIKA; kada zdravi plaćaju za bolesne, te kada ljudi s malim rizicima plaćaju za ljude s većim rizicima.
SOLIDARNOST DOHOTKA; kada finansijski sposobni ljudi plaćaju za manje bogate.
![Page 55: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/55.jpg)
Distribucija solidarnosti rizika i dohotka po tipu osiguranja
Sistem socijalnog zdravstvenog osiguranja; visoki stupanj solidarnosti rizika i solidarnosti dohotka.
Sistem privatnog osiguranja; ne postoji solidarnost dohotka, a solidarnost rizika je ograničena.
![Page 56: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/56.jpg)
Premije osiguranja su podešene prema tzv.
“homogenim rizičnim skupinama”, tj. ljudima koji imaju približno istu šansu manifestirati izvjesni rizik.
Što je veći očekivani zahtjev koji osiguravatelj mora platiti, premija će biti veća (“risk-adjusted premiums”).
![Page 57: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/57.jpg)
Solidarnost u kontekstu smanjenja nepravičnosti
Finansijske kontribucije nisu ovisne o zdravstvenom statusu, već o sposobnosti pojedine osobe da plati.
Usluge se ne pružaju sukladno sposobnosti plaćanja, već sukladno potrebama.
![Page 58: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/58.jpg)
Progresivan & regresivan sistem oporezivanja
PROGRESIVAN SISTEM OPOREZIVANJA: “opće oporezivanje” (“general taxation”)
REGRESIVAN SISTEM OPOREZIVANJA: stope doprinosa su isti postotak plaća ili dohotka, a često postoji maksimum na svotu koja je podložna oporezivanju; mogućnost iskakanja iz obaveznog osiguranja (opting out); “premije prilagođene riziku”.
![Page 59: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/59.jpg)
Solidarnost u Federaciji BiH Nejednakosti u zdravstvenoj potrošnji
per capita 3,5 : 1 tokom 1999.godine. Od 2002.godine svaki kanton izdvaja
8% u Federalni fond solidarnosti za slijedeći “paket prava”: TZZ (kardijalna hirurgija, neurohirurgija) SZZ (lijekovi za karcinome koji se daju u
bolnicama) VERTIKALNI PROGRAMI ZZ (hemodijaliza)
![Page 60: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/60.jpg)
Evropske vrijednosti u zdravstvu
• Obavezno osiguranje za sve građane • Osnovni paket zdravstvenih prava za sve
• Privatno dobrovoljno osiguranje
• Elitistička medicina
HORIZONTALNA LINIJA
![Page 61: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/61.jpg)
Pitanja konkurencije i solidarnosti
SLOBODAN IZBOR FONDA OSIGURANJA Bogatiji ljudi napuštaju obavezno
osiguranje; Premije osiguranja prilagođene riziku; Plaćanje po usluzi (fond – doktor); Slobodan izbor liječnika je veći za
osiguranike jačih fondova
![Page 62: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/62.jpg)
Zakonska regulativa tržišta zdravstvenog osiguranja
Selekcija “dobrih rizika” Obavezno otvoren prijem novih
osiguranika; Shema ujednačavanja rizika između svih
privatnih fondova; Propisivanje maksimalne visine premije
za minimalni standardni paket beneficija; Tendencija isključivanja skupih
intervencija iz standardnog paketa beneficija.
![Page 63: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/63.jpg)
Da li konkurencija FZO povećava efikasnost ???
STANOVNIŠTVO• Premije ili doprinosi• Paketi prava
STANOVNIŠTVO•Premije ili doprinosi
• Selekcija dobrih rizika
FZO 1 FZO 2 FZO 3
PZZ BOLNICA 1 BOLNICA 2
•kapitacija •Plaćanje po usluzi•Kontrola troškova
•Profiti FZO
•Racio-niranje
![Page 64: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/64.jpg)
Načini reguliranja tržišta davalaca usluga i tržišta zdravstvenog osiguranja;“mješavina javnog i privatnog vlasništva”
U “mrežu zdravstvenih ustanova” se može uključiti javno i privatno vlasništvo.
Javne i privatne ustanove su plaćene na isti način ako su dio “mreže”.
Pitanja reguliranja kompeticije i tržišta se moraju promatrati identično ako su ustanove dio “mreže”.
![Page 65: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/65.jpg)
Etički postulati u dizajnu sistema Socijalni pristup – pacijenti; Zakoni tržišta – privatne medicinske
prakse, ljekarne, veledrogerije, ambulante i bolnice u privatnom vlasništvu;
Principi suvremenog menadžmenta – npr. upravljanje bolnicom;
Planski pristup u ministarstvima zdravstva – mreža zdravstvenih ustanova
![Page 66: 9.Zdravstvena ekonomika](https://reader035.fdocuments.net/reader035/viewer/2022081419/5571f8d849795991698e373a/html5/thumbnails/66.jpg)
Najlošija opcija razvoja zdravstva u F BiH
- dva odvojena sistema zdravstva -
SLOBODAN IZBOR ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
= privatizacija bolnica
PRIVATNOOSIGURANJE
PRIVATNE USTANOVE
JAVNO OSIGURANJE
JAVNE USTANOVE