I. I nakon pada bosanskog kraljevstva 1463. i zemlje Herce

gove 1483. sve do polovice prolog stoljea vodilo je plemstvo glavnu rije u ovim zemljama i po njemu i njegovim pravima i povlasticama imala je Herceg-Bosna izniman poloaj u osmanskom carstvu. Po dolasku Osmanlija prihvatilo je patarensko plemstvo i velik dio naroda dragovoljno islam, jer prisilne konverzije nije bilo. U narodnosnom pogledu nije se desila skoro nikakva promjena, pa je Bosna i za turske uprave potpuno ouvala svoj slavenski karakter. I seljak i plemi, graanin, obrtnik i trgovac govorili su istim hrvatskim jezikom i ouvali svoje obiaje.

Budnim okom pazilo je nae plemstvo na svoja prava i povlastice i u svako doba bilo spremno na oruje protiv onoga, ko bi ih pokuao okrnjiti, pa makar to bio i sam sultan. S opadanjem ugleda Porte rasla je mo plemstva, osobito od katastrofe pod Beom 1683. i slavne pobjede pod Banjom Lukom 1737., koju izvojtie Bonjaci zadobivi naroito priznanje od sultana Mah-muda I. Ovo je i dovelo, da je Bosna postala drava u dravi, a

Sarajevo kao s j e d i t e jeniara i kao najglavniji centar obrta i trgovine esnafska republika. Bosansko plemstvo nije sma-tralo svoju domovinu sastavnim dijelom osmanskog carstva, nego nekom vrsti savezne drave osmanske carevine.

Uz plemstvo po krvi nastalo je poetkom 18. stoljea novo plemstvo: vojniko-politiko. To su kapetani i ajani.

Bosanski veziri, carski namjesnici, sjedili su od 1639. do 1851. u Travniku, vezirskom gradu, a zapovjednik bosanskih jeniara u Sarajevu; tvravama su upravljali kapetani, a gradovima muselimi. Uz to su gradovi imali svoje ajane.

Kapetanska je ast bila nasljedna. Kapetani su bili apsolutni gospodari svojih kapetanija. Oni su mahom iz starih plemikih porodica, ali ima sluajeva, da se kapetanije doepao koji put i neplemi. Po Hammeru bilo je poetkom 19. stoljea 48 kapetanija u Bosni i Hercegovini. esto se puta desilo, da su poiedini kapetani izmeu se ratovali ne marei za vezira u Travniku ni sultana u Stambolu. U ovo je doba i nastala ona narodna:

4

Oj Bojiu, boji li se Boga? Boga malo, a cara nimalo, A vezira ko dorata moga.

Bjegunac iz jedne kapetanije nalazio je sigurno utoite u drugoj, kao da je prebjegao iz jedne drave u drugu. Jednodunost bi zavladala, kad bi zaprijetila pogibao izvana.

Poetkom 18. stoljea dobili su gradovi pravo od sultana, da njihovi vieniji ljudi izmeu sebe biraju po jednog predstavnika, ajana, koji e njihova prava kod dravnih organa zastupati i uvati. Ajani su birani na izvjesno vrijeme, pa i doivotno, ali mahom iz istih porodica. Tako je od toga obiaja biranja ajana iz istih porodica, postalo kao neko nasljedno pravo ajana i prelazilo je stalno od oca na sina. Ovo su pravo gradovima podijelili sultani stoga, to su poetkom 18. stoljea podanici bili ostavljeni na milost i nemilost pojedinih provincijskih starjeina, ve

zira i paa, budui je centralna vlast bila svedena do potpune svoje nemoi. I da bi se paralizirala obijest pokrajinskih starjeina, koji su se i odmetali od centralne vlasti, dato je ovo pravo gradovima. Ajani su neka vrst gradskih tribuna, kojima se Porta sluila da suzbije samovolju svojih nazovi predstavnika i organa1). Ajani su se sastajali u svim vanijim poslovima na vijee u_Travniku, kome je predsjedao bosanski vezir (medlisi ajan).

ast i vlast kapetana i ajana dokinuo je bosanski vezir Mehmed Salih paa Vedihija2). Potomci prvih zovu se Kapetanovii, a drugih Ajanovii.

Slabiji veziri bili su igraka u rukama plemstva, naroito vojnikog i politikog, dok su energiniji dolazili s njima esto u sukob. U ovakim sluajevima podijelilo bi se plemstvo u dva tabora; jedni su bili uz vezira, a drugi protiv njega. Zahvaljujui neslozi, toj priroenoj slavenskoj bolesti, i najgori vezir mogao je imati svoju stranku. Veziri su progonili, sjekli i zatvarali svoje protivnike, a to je jo alosnije, u tome bi ih pomagali njihovi privrenici. I skoro svaki put bi uspjelo opoziciji, da Carigrad makne ovakog vezira s Bosne uvaujui zasluge Bonjaka za carstvo.

Velik dio bosansko-hercegovakog plemstva ustao je prije sto godina na oruje protiv reforama sultana Mahmuda II. Mahmud II zaveo je novu vojsku ili nizam, a ukinuo jeniare koji su kroz decenije bili na putu svakom napretku drave. Konzervativnom plemstvu bili su jeniari glavni o s l o n a c u njihovom dokidanju uvidjelo je plemstvo opasnost po svoj opstanak i to je bio povod ovom pokretu.

1) Pavlovi: Pokret u Bosni i Albaniji protivu reforama Mahmuda II. Beograd 1913., str. 14 i 15.

2) Vedihija je bio na Bosni od 13. srpnja 1835. do rujna 1840.

5

II. Sa 19. svibnjem 1826. zapoinje u osmanskom carstvu novo

doba. Toga dana zavedena je u cijeloj dravi nova na europski nain ureena vojska t. zv. muallemi iskend (izvjebana ruka) ili nizam.3) Prvih dana mjeseca lipnja pobunie se jeniari i zatraie, da se ova odredba povue. Jeniari su podigli Tursku do vrhunca slave i moi, ali kad su postali nedisciplinovan elemenat, pridonijeli su mnogo naglom opadanju drave. Njihova buna u Carigradu krvavo je uguena, a 16. lipnja 1826. izaao je ferman sultana Mahmuda II. kojim se ukidaju jeniari u cijelom carstvu.

Kada se ulo u Bosni za ove krupne dogaaje i kada je ferman proitan u Travniku, pobunie se jeniari po cijeloj zemlji, osobito u Sarajevu, glavnom leglu njihovu. Uz njih pristade i najvei dio plemstva, koje je uoilo u dokidanju jeniara opasnost po svoja prava i povlastice pa ak i po samu vjeru. Na 20. srpnja proitan je isti ferman i u Sarajevu na. Musali, a jeniari se sastadoe u dvoritu Careve damije i zakljuieT da ne priznaju careva fermana ni paine bujruldije, kojom je imenovan

Batalaga zapovjednikom u Sarajevu. Tu je bio izabran za jeniarskog agu Aliaga Ruuklija, do tada zapovjednik bosanskih jeniara. Ove zakljuke javie pismeno cijeloj Bosni. Osim

Zvornika, Novog Pazara i Sjenice odobri sva zemlja ovaj korak i prikljui se Sarajlijama.

uvi u Carigradu za ovaj otpor poslae dvojicu odlinih ljudi, Arifbega i Ahmed eff. u Sarajevo, da svjetuju jeniarske prvake, da se okane otpora. Ovi doaviNovi Pazar i razabravi kakve su prilike u Sarajevu, ne smjedoe ni doi meu jeniare, no se poee odanle dopisivati s njima i Portom. Iz Carigrada poslae sada nekog Mesudagu, ali i on ne dopre dalje od Novog Pazara i napokon dobi nalog da ide u Beograd.

Radi ovih nereda svrgnut je bosanski vezir Mustafa paa Belenlija4), ast mu vezira oduzeta i odreeno mu, da se nastani u Krkklisi. Mjesto njega imenovan je 22. prosinca 1826. beo

gradski muhafiz Abdurrahim paa, ovjek vrlo lukav i odvaan. Kako je Zvornik bio protiv jeniara, nastani se novi vezir najprije u Zvorniku i sprijatelji se s kapetanom Fidahiem. Razboritiji ljudi u Sarajevu bili su takoer protiv jeniara i stupie u vezu s Abdurrahim paom. Pod vodstvom Alibega Fidahia poslao je Abdurrahim 1000 vojnika u Sarajevo, koji stigoe 17. veljae 1827. Po nalogu Abdurrahimovu, to prijevarom to silom otpremie 6. i 7. oujka jeniarske prvake u Zvornik gdje ih paa dade pogubiti (9. oujka 1827.). Ovdje je platio glavom i Aliaga Ruuklija. Ovaj je pokolj opjevan i u narodnoj pjesmi, koja je nastala neposredno iza tog dogaaja, a prvi put je tiska

3) Rosen: Geschichte der Trkei I., Leipzig 1866. str. 9. 4) Imenovan bosanskim vezirom 12. V. 1826.

6

na 1851.5) Na poziv jedne deputacije stie i Abdurrahim paa u Sarajevo 24. oujka i kroz kratko vrijeme prorijedi bosanske jeniare. I mnogi neduni ljudi platie ivotom po onoj narodnoj : Uz suha drva gore i sirova. Za nedune rtve puno je krivlji Fadil eff. erifovi nego Abdurrahim.

Slijedee godine (JQlaJ t_do rata /izmeu Turske i Rusije^ [Abdurrahim je trebao poslatPoveu vol'ku iz iJosne. i^ri/sa^ kupljanju vojske propao ie njegov krvlju,p^^ir.ffTli MfTJ t1 Kad Je naime eta iz Visokog protivrnjegove zapovijedi dola 19. lipnja 1828. u Sarajevo, plane njegovom krivnjom u gradu buna. Paa se zatvori u svoju rezidenciju, oko koje se razvi boj. Nemiri potrajae 10 dana i svrie tako, pq,?. pr> elji hun- / tovnika morao ostaviti grad i Miti " vpg^akiTrjj7rife^^ Na 29. * spomenutog mjeseca ostavio je paa Sarajevo i sa svojom svitom krenuo put Busovae, odakle je bujruldijom javio cijeloj Bosni, kako se u Sarajevu pobunilo nekoliko lola, a on da se svojevoljno uklonio iz Sarajeva. HV, ~Riiova,ft of/ia.o jp n Posavinu ^^Jmanj^Jffusein kapetana, Gradaevia u Zovik,7) a ne u Travnik, kako to navode neki historici i tu doekao ferman, kojim je opozvan s Bosne. U4colovozu ostavio je Bosnu. Earla ga ie^opozLvala 18. kolovoza j a d i sramotnog odlaska iz Sarajeva i brojnih tubi, to su stizale protiv.zujuma njegova. Od kolovoa ove pobune narodna je pjeSnaTzapamtila Hasana bajraktara Zubovia.

Mnoge pristae Abdurrahimove bijahu ^odlikovane, a meu njima LEidafefi, dobio je^aslov pas&

Novi sgzjr Ivinvah Ali Namik stie u rujnu 1828. u Travnik. Bio je to ovjek blag i nastojao je postii lijeplm^hrcinom ono, to je postigao njegov predasnik strogou. Bonjaci su ovu jjohrotu jhvatili kao slabost, Pagg je ohrabreno plem&fcva-upravo preziralo. Mrzili su ga, jer nije nosio odijelo i kauk kao stari veziri, ve sasvim drugaije i jednostavan fes, a to je vrijealo jeniarski duh Bonjaka, naroito konzervativnoga plemstva.8)

Uza sve neprilike u zemlji uspio je Namik paa otpremiti neto vojske protiv Rusa, a radi toga dobili su Bonjaci od sultana posebnu zahvalu u lipnju 1829. Na glas, da su Rusi stigli do Jedrene, opet je opremij^nfl prm^ona vojska s Namik papm \ na celii", 'Ali stie" nakon sklopijenojpmira U3~_EL_1829.). Do ftrajarl82dr-povTarte~Ke Bonjaci svojim kuama,

5) Juki: Bosanski Prijatelj II. sv.,^tr. 100102. 6) Poetak ukidanja jeniara u Bo^pi^,Kalendar Pravda za 1925 ,

str. 4958. 7) Pismo Huseina Gradaevia kn#u Metternichu od. 13. jula 1832.;

Raid bej: Istorija udnovatih dogama u Beogradu i Srbiji. Spomenik S. K. A. XXIII. str. 2S.

8) Baagi: Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine str. 138.

7

I nakon ovog rata nije jenjalo gibaiije u Bosni. Carska zahvala oj unaila je Bonjake, a Namik pain je ugled sve vie padao; on nije bio kadar skinuti ni sarajevskog muselima. I_yl&da_je u Carigradu kuala (Inirnii^nainom djelovati na otpornike pfdt^^rSfu^Trm, te pozva neke poglavice i Kapetane lia veliko vijee u Carigrad, Rome je gflfMamraro1 sami^i taa^ t)vJeTir je lijepim nainom nagovarao, da prihvate^eTorHleTali uzalud. Karakteristinu anegdotu s ovoga vijea donosi Marti u svojim Zapamenjima: U vijeu skinue svi Bonjaci alme s glave, samo to ne uinie Mustaia aga Zlatarevi iz Sarajeva i derYfintski kapetan Mahmudbeg. SuttenL'Tee4gapetanu: Zna li ti, /da bi ti mogao skinuti i glavu)! On pritisne jednom rukom "calmu na glavu, a drugom pokaena vrat i ree: uje, care, fdvakoJja^^glavom skupa moe skinutiTaii s glave ne moteTft

J ^ k o su se Bonjaci odazvali carskom pozivu i sudjelovali C^ratu^ protiv Rus|Tsipak nijesuhifeli dragovoljno pfis'Eatr'na ^tpi^n^ drei da jgfoizlaze o3TE^ggn. U reformama su vidjeli opasnost po islamsEu vi eru, alplemii jo i potpuno^unitem'e

Ssvolihprava i p^yg^tteg> Mahmuda II. zvali su gjaur-sultan. Javno mnijenje vladalo je meu prvacima i ar ijom, da e sultan hvatati po Bosni mladie ne uzimajui ni na to obzir i goniti ih na silu u nove odake, gdje e sluiti uvijek bez zamjene. Dakako to nije pyi'j>1r> pIpTn^v^j koje je smjeralo Bosnu dravom u dravi, u mni su vladali na svoju ruku Kgavali siiltaMLos>--liko vo j ske. doliko Jaijidrefliloiii ihovo jvj j eej>) Porta j e poela

' provocfiti reforme po raznim djelovima carstva, a Bonjaci su ve bili uvjereni, da e danas ili sjutra doi red i na njihovu domovinu, kako su to i neki znaci govorili. U to je prvih dana

^pftr>-|^ i;D doao u Bosnu Portin povjerenik, da pomogne Ali Nainik pasi provPKti rpfopng Kada se u Sarajevu saznalo, zato je doao povjerenik iz Carigrada, dolo je do izgreda, u kojim ie paJo@ vezirovih pristaa, aSSDih pohiee iz ffradai0>>

Herceg-Bosnom kolale su saije s pismima pojedinih prvaka i kapetana a osobito je bio iv saobraaj izmeu Sarajeva, Banja Luke, Dervente, Gradaca, Tenja i Maglaja11) i napokonTse spo-razumjese, da se sastanuji Tuzli i dogp^ore o zajednikom ot-poru^Zbor je trai'ao od iBiienia douDveliae 1831. Zaklju-ceno j jLpprij eti se svim silama zavoen i u r e forama i ustupan j u podrii^fli^ahija SrbijDi traiti nezavisnost Bosne. Za vou pokreta izabrae mladog kapetana od Gradaca Huseina.

Koliko je uesnika bilo na ovom zboru, nezna se. Isto tako nije nam poznato, zato je pao izbor na ovako mlada ovjeka i skorojevia, ako ne zato, to je Husein bio u naponu snage, van-redno bogat a i kod raje vien, jer se i o raji u ovakom momenti?

9) Baagi o. c. str. 139. iO) Isp. Pavlovi str. 11. i ! ) Posonienses ephemerides politico*statisticae, 1831., broj 8.

8

moralo voditi rauna, da se mogne uspjenije voditi borba protiv Porte i aur sultana, KES kog se bio igg i Mehmed Alija u

30

i uzimajui abdest pozlilo mu, poeo je povraati i u tome ispustio duu. Pokopan je na Ejub^. gdie mu se i sad grob vidi. Mevlud 1249. pao je n^^PT^rTOJa, 1832LM po tome Huseinova smrt pada negdje ovih dana. Misli se, da je otrovan a u ono je vrijeme harala i kolera, pa je mogue da je umro i od zaraze.

Husein kapetan umro je u cvijetu mladosti. Bio je najznamenitija linost svoga doba u Bosni, i kako sam pie u jednom pismu, njegovoj nesretnoj sudbini vie je kriva volja naroda, starina njegove porodice, i njegovo bogatstvo nego njegova tenja za ast i vlast. On je posljednji kapetan Gradaca.

Dvojica naih knjievnika obradie ovaj pokret. Josip Eugen Tomi napisao je roman pod naslovom Zmaj od Bosne

~~u87ii., iy.j koji je prevela na njemaki jezik Olga Filipovi (Zagreb 1910.) i Krsto Pavleti drgmu Bratski Inat (1911.), oba djela izdala je Matica" Hrvatska. Interesantno je da o ovome pokretu nema ni jedne narodne pjesme.

Iza Huseina ostao je jedini gjxL M.nhamgdtg8ar. Nakon povratka iz Beograda ivio je krae vremena u Sarajevu kod Mujage Zlatarevia a onda u Gradacu, gdje je i umro 1271. (1854.55.). Pokopan 38 pod munarom oeve, damije.'T/hi-haniedbegova ki otila je s majkom u Carigrad i tamo umrla bez potomaka neto prije ISIS*- S njom su izumrli direktni potomci Huseinovi.

Brat Huseinov Osman paa umro je u Gradacu 4 ramazana 1249. (14. I. 1834.), a Hadi Beirbeg 1263. (1847.). Oba su ostavili lijep vakuf.

Ali paa Fidahi povratio se u Bosnu 1835. i do 1840. ivio je u Bijeljini. Ove godine ponovno se digao na oruje protiv pae Vedihije i bio ponovno prognan u Malu Aziju. Umro je na otoku Cipru. U Bijeljini ive njegovi potomci i zovu se Paii.

Drugi Huseinov prijesni prijatelj Mujaga Zlatarevi povrati vi se iz emigracije ivio je u Sarajevu i bavio se svojim zanatom sve do 1. oujka 1863., kada ga zatee smrt u 65. godini ivota. Pokopan je u dvoritu damije u Mjedenici.

10

Podloenu raju nije bez razloga kinjioi progonio. Ba u njegovoj kapetaniji, n Toli si T podignuta jc/J^S) prva zarada za katoliku puku kolu zauzimanjem fra fljie Starevia,13) sagraena (crkva za 1500 dui) i^prostaran@pni stan od "*sojg i tosveJpez 'CUrsko' bi'ata*14) Starevi je uivao osobite simpatije i veliko povjerenje Husein kapetana.

Husein je podigao uz gradska vrata krasnu damiju s velikim kubetom, koja spada meu najljepe i najprostranije u Herceg-Bosni i blizu nje-sahat kulu. pfemnja je sagraena 1242.j(lfBj^ i zove se po njemu Huseinija. Za nju je privezao velik vakuf. Jednu damiju iz temelja obnovio je njegov otac u Modricu.

U dananjem gpln nardakn kojih 8 km od Gradaca prema ftifivp.rn n a p r a v i o I P TTIIRPITI o tok ffiitn^ i s k o p a v i d o s t a d u b o k , koiihCToo)^ girpk i nekoliko kilometara"I3ug henaefe u koji je Jiaveo vpdu. Na ovom otoku sagradio je avor, ljepi od dnogru Gradaeu, a na jednom malom humku ardak, po kome je ovo selo dobilo ime. Ovdje je imao golem pelinjak, zvjerinjak i lovite. Tu mu bijae najmilije boravite. Od svega ovoga danas se vide tragovi hendeka i temelji dvorca, koji je-po Huseinovoj zftpovijpdi zapaljen 32), kad se ^premio na bijeg u Slavoniju. Na prostranom imanju bilo je vie dvoraca, kula i cardakaTko-jima se jo danas zna za mjesto. Uz Huseinov otok die se danas samostan Doloroza. I zaista je Husein imao pravo, kad je piui kako je postao voa i vezir na Bosni izgovarao se,da mu do tog nije bilo: Meni je dosta bilo moga Gospodstva Kapetanluka. kojim sam se bolje vlado i ivio nego i jedan od kapetana bosan-skije kao jedan vezir.

Iz jednog pisma vidi se, da je 1827. bio punih deVet mjeseci van svoje kapetanije. To je vrijeme provpo n Zvorniku i Sarajevu uz Abdurrahima nasu i p-1pdajnir to nyaj radi od njegove brace^motraa io uvidjeti, nto nn nnrnma. Bosnj i postati _odriesiti n e p r i j a t e l j . P n r t n i rnfnrnm^-.

U listopadu 1827. povratio se je u svoju kapetaniju. Na 23. istog mjeseca pozdravilo ga je pet posavskih upnika fratara, meu kojima je bio i fra Ilija Starevi. S njim je ovaj put Husein kapetan due na samu razgovarao i s njim stupio u uu vezu. Od Starevia je traio, da ga izvjeuje, ta novine piu. S njim se esto sastajao i raspravljao. Fra Hija mu je utro put i do esara u Beu, kojim se Husein nije osobito koristio.

Za ovaj potajni rad sigurno je saznao Abdurrahim paa, jer se ve 26. veljae 1828. obratio bujruldijom.ua onovremenog biskupa fra Augustina Miletia, u kojoj ga moli, da podloene upnike uputi neka se bave svojim poslom, a ne mijeaju u upravne poslove cara i vezira, to je ovaj i uinio posebnom

13) Starevi roen u Rajiu u Posavini 1794. umro u Beu 1845. 14) dr. Jeleni: Kultura i bosanski franjevci II. str. 306.

bujruldijom.ua

11

okrunicom od 29. veljae 1828. na sve gvardijane, upnike i njihove pomonike.15)

Posebnim fermanom o&5Sayka^lfezg) da ta je zvornika ka-petania Aligragl F'IdalnciDza njegove zasluge uinjene caru" i vftzini. Zvorniki kapetan Mghmud. brat Ali pain nile htio ni Strtflza ovaj ferman, jer se kapetanije nasljeuju a ne daju fermanom te je odluio braniti se orujem. Uza nj su pristali i drugi kapetani, jer su se bojali, da se i njima slino ne desi. Godinu dana trajala je borba meu braom. Ni intervencija Na-mik paina nije pomogla Ali pai. Nakon krvave borbe predao se Ali paa na milost i nemilost bratu svome, a ovaj ga kao zarobljenika otpremi u Gradaac Huseinu, koji je s njim tako postupao da su njih dvojica postali najbolji prijatelji i dijeliTi srgu i nesreu, sve dok Husem niie sklopio oi, a {Ali pasa i kasnih

(Sitade protivnik cara i reforama^ Jo da spomenemo i ovo: dr. Baagi je po vjerodostojnoj

predaji zapisao, kako je nekakav vabo preko Save umakao s aparatima za vjerno patvorenje austrijskih bankota i sklonuo se kod Husein kapetana. Patvorene banke Husein je preko svojih ljudi na veoma oprezan nain prijeko pretvarao u zlato. Kad je vidio, da mu je dosta, pogubio je vabu i tako zabaurio izvor svoga bogatstva.16) Ova je predaja svakako nastala nakon sloma Huseinova pokreta. Znaajno je, da se u onom kraju ne sjeaju toga ni stari ljudi. Prvi je u to posumnjao dr. Prelog.17) Dr. Jeleni pobijajui dra Preloga slae se miljenjem dra Ba-agia i to potkrepljuje pismom fratra Starevia caru Ferdinandu od 1840.18) U tom pismu, sedam godina iza smrti Hu-seinove, iznosj_ Starevi. da ie Tfnspinj kad jp nvn pafc&Hiq otkriveno, (pogubio i A f i s t r p ^ ^ ^ fr^gTVod kog je u kujjno-

C vac pravljei. No, ova bi tvrdnja bila vjerojatna^ kad ne bi Starcevi u istom pismu pisao, kako je ba na nj pala sumnja, da je stvar odao, i radi toga bio uhvaen, odveden u Sarajevo i zatvoren. Posredovanjem kneza Reviczkog bio je od ubij-stva poteen i za zlatan sat nakon 18 dana puten na slobodu s opomenom: Idi i vie nemoj opiti s nevjernim Austrijancima, oni bo su neprestani nevjernici i neprijatelji spasonosne Muhamedove religije.19) Starcevi je mogao biti zatvoren, zbog veza s austrijskim vlastima, a moda i zbog neeg drugog, a da se to vie dodvori esaru podmetnuo je stvar o patvorenju banknota. Kad bi u istinu postojalo patvorenje i na Starevia pala sumnja, da je to odao Austrijancima, sudio bi mu Husein u

15) Dr. Jeleni: Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca. Sarajevo 1913. str. 119.

16) (Baagi o. c. str. 143. 17) Prelog: Povijest Bosne II., str. 44. 18) Jeleni: Kultura i bosanski franjevci II., str. 133. 19) Pismo u arhivu franjevakog samostana u Kr. Sutjeci. Isporedi

dr. Jeleni o. c. str. 306. - ^ ^

12

Gradacu i ne vjerujem, da bi ga iva pustio, a kamo li i dalje drao za prijatelja i pouzdanika u najteim asovima ivota svoga. Onakom bogatau, kao to je bio Husein kapetan, nije

, bila ni potrebna onakva neasna rabota. Da je patvoren je postoci \Jalo zar bi se Husein nakon katastrofe sklonio u dravu, iji je 1 W g a c j a a t ^ ^ to hilo^poznato.

Ovo je u glavnom sve, to se za sada zna o Huseinu Gra-daeviu prije njegova izbora u Tuzli za vou pokreta.

IV.

S izborom Husein kapetana nijesu bili zadovoljni neki prvaci, naroito iz Hercegovine s Aliagom Rizvanbegoviem i Smailagom engiem na elu. Oba ostadoe zakleti protivnici Huseinovi sve do slomaovoga pokreta. Uz njih pristade sva Her-cegoyina^t)||m AhmpHhpfim SSSifelggSSt Tako je bila skoro sva^riercegovina^oti^ Gradaevia a^S^reKTOrg^ skoro cijela Bosna* uza nj i protiv"reforamta. Tu su uili u glaW16m lini razlozi po srijedi. Uz to je T ^ W i'in i&& pogotfftM ^ ^ ^ ^

13

Naskoro poslije sastanka u Tuzli ffi-ene ^useln kapflUrp. sa svojim pristaama pat vezirskog Travnika, da najprije obrauna

*f iNlfimiifTiaom^kao glavnim predstavnikom stambolskog sultana. Vezir se zatvori u travniki grad. Kapetani ^ojpuno raz-bie njegove i sultanove pristaeffirpzujka l&jlfe. Tri dana tukao je Husein Kapetan travniki graa iz topova i'^BHfcJftsi n e P r osta drugo,c^o se nredatb da tako spasi ivot. Pri predaji je iziavio da je napustio carsku ^s\r i

14

goJTnieirBonJalS\ i turske vojske, koju je predvodio velikivezir Mehmed Resta naa, zametnuo se blizu mjesta Ia-enika okoQ& srpnja 1831); turska je vojska bila poraena, Reid paa pobjegao put Skoplja ostavivi topove i drugi razni ratni pribor. Zarobljen je i ehaia solunskog muteselima Ahmed pae. Turska je vojska^rojila^LOO^momaka. U kakvoj je Cr-zini napustio bojite veliki vezir, najbolje se vidi po tom, to je ostavio svoju prtljagu i arhiv. Iz spisa, to su zapljeiijeni, saznao je Husein kapetan, da je sjjggnft almint Natflik pasa, a na njegovo mjesto po^t^vlie^ ^i^i^gin'-^giija ^ p h i m p a a . Nakon slabog otpora zauzeo je ({Sli paa Fidahi grad Peg)

Vijest o ovoj sjajnoj pobjedi stigla je u Travnik prije 12. kolovoza (3 reb. evela 1247.) od Husein kapetana tefterdaru i valijinu zamjeniku Ahmed Seidbegu Vilicu i naloeno mu, da se upute Krajinici pod kliskim muteselimom odmah putC^abelSLa Sarajlife da pou preko/Bgaesinia jga Stolafr. pa milom ili silom protjeraju iz zemlje li, Namik pas^ Spomenutoga dana izdao je^Shmed Seid kao zastupnik bosanskog vezira bujruldiju, u kojoj se ovo sve konstatira i Sarajlijama nareuje, da se odmah upute na Stolac.24) Posavljarci i Foaci krenuli su na Gacko, da se ogledaju sa Smailagom engiem.25) Ali Namik paa je prije umakao preko Dubrovnika u Tursku pomou Aliage Rizvan-begovia i tako su prve dvije vojske bile nepotrebne te se povra-tie kuama.-aCPosavliake i Foake potui Smailaga u Borakoj nahiji.

Sjajnu pobjedu na Kosovu nijesu Bonjaci umjeli iskoristiti. Postignuti uspjeh propao je odmah poslije bitke na istom mjestu, gdje je i poluen, to se ne bi dogodilo, da je Husein bio onako sposoban diplomat kao vojskovoa. On je drao, da je stvar svrena i povratio se s vojskom u Bosnu, mjesto da goni i dalje velikog vezira, ili da poe opsjednutom Skadru u pomo i oslobodi saveznika, a onda zajedno da krenu put Carigrada. Da je ovo uinjeno, sigurno bi se ovaj pokret drugaije zavrio.

Kako se razila bosanska vojska s Kosova ima vie verzija. Dr. Baagi pie, da se Husein pobjedom na Kosovu toliko uzdigao, da je znao biti nepristojan spram svojih drugova i da je njegovo ponaanje na vezirsku prekorailo svaku granicu. To povrijedi ponos kapetana i ajana i razoarani njegovim postupkom poeli su se razasipati. Husein je bio od naravi ponosit i zadrt, kae isti pisac.2) Drugi nam pisci, pie dr. Prelog, navode i druge-razloge.

15

i tako Bonjake m^vniin rairi ^RJTVT i fiSTaStiii imali su najprije sasluati elje Bonjaka. Oni u glavnom stavie gore spomenute zahtjeve pod 2, 3 i 4 i^zatraieT da se otiman lffreirtrre

ga. vezira, ffiisfiin kapetarft Na sva tri zahtjeva pristade Reid vpaa. Bonjaci se odmah povratiedrei da je ovo obeanje dovoljno.^, ne saekae carski-l'ermajk Osim toga valja uvaiti jo i to da je Reid paa potajno poruio tuzlanskom kapetanu MflhTnflflJflffifr da to nije velika stvar, to Bonjaci trae svoga vezira, samo neka se ne trai vezirstvo za tako nilada i nepraktina ovjeka, kao to je to Huseis) To bi 6oIje priliilo starijem na pr. njemu, Mahmudbegu. Huseinu je poruio, neka se samo povrati kui a on e mu kod cara isposlovati ferman. UZJJOJUU jos-javij da tuzlanski kapetan radi o prr[evayi.27)

Kada se tako Reid paa rijeio Bonjaka, navali na Skadar i prisili Mustafa pau na predaju.

i . ' " ^ m m m m '$-*.

V.

31. kolovoza 1831. zadesio je Sarajevo katastrofalan poar, u kome je stradala skoro sva arija.28) Ovo se smatralo ravim predznakom, kada se u nj povratio Husein kapetan kao pobjednik. Njega i njegovu vojsku doekae Sarajlije vrlo li-jepo.^aim^rgovaciZj neEE bogatijih ljudi syo je Sarajevo stajalo uz Huseina. Na prijedlog Mujage Zlatarevia izabrae

^pj^i 'na za bosanskog vezira s naslovom pa^oni prvaci, koji mu ostadoe vjerni i nakon pobjede nad vojskom velikog vezira.29) Izbor je obavljen u Sarajevu poetkom listopada spomenute godine. Pri povratku potroeno je u Sarajevu na razne potrebe njegove vojske 21.579 groa i 34 pare. Trokovnik o ovim izdacima zaveden je u sidilu broj 69 na 83 strani 7. de-mad-ul evela 1247. (14. listopada 1831.). Husein su tu navodi kao paa, a ne kao kapetan ili serasker bosanske vojske i prema ovome je izbor obavljen neto prije 14. listopada 183LjS5sgSfc

-Je~ostao kao vezir do 4. lipnja ^ ^ j dakle JJ^svemu osam mje-jggi. Narod ga prozva iimaj od Bosne, a on se~potpisivao Husein paa. Popovi apanin, a po njemu i drugi navode da se Husein potpisivao vitez od Bosne, ali s ovim atributom nije mi poznata niti jedna isprava.30) Dr. Mih. Gavrilovi zna da se Husein prije izbora za vezira potpisivao Bosanski vitez i predvoditelj cijele bosanske vojske. Vezirski peat dao je napraviti od zlata, kako to pie fra Anto Kneevi po prianju ne-

27) Prelog: Povijest Bosne II. str. 43. | & 28) Netoni su podaci o ovome poaru u Pavlovia, gdje se navodi,

da je izgorjelo 3000 kua, 4 damije, 7 velikih hanova (o. c. str. 26.) 29) Izbor je obavljen u kui Mujaginoj, koja je stajala u dananjoj

Aleksandrovoj ulici, ondje, gdje je danas Hipotekama banka. 30) Glasnik Srp. Uen. Drutva, knjiga IV. str. 214.

16

Peat tiusein kapetana.

kog Ambre iz Skoplja, koji je peat pravio.31) U sredini peata itamo u prijevodu ovo: Uzdam se u velikog stvoritelja, vgh mu Hi ISPITI 1347. Unaokolo u sedam polja stoji u pn-jevodu: Pomo jp nd "Ro^a. i pobjeda skora i obradn3 V 3 P V -nike, Bog nam je dosta i doista upravitelj i ba gospodar i zatitnik^Nema snage osim Boga "velikoga^, Ispod ovih sedam polja. sTT-jem sedam nzvTfa": ^Q priTateliiiTo^^lavni. o mogui, o dareljivi, o milostivi. 0 POTf"^71'^1^1 ^^f t f lP 1 ^- ~t)OT^slTr> OVO po p r i j e v d d u n S a eff. Miidpri7,nviV.fl..32)""NaTrnTi iVhrvra. n s tgn

je Gradaevi krae vremena u Sarajevu, a drnda se preseiom

(wzu^ki^JI!i22nife. Prije odlaska imenovao je Mujagu Zlatarevi-a sarajevskim mnselimom. a smatrajui se i hercegovakim vezirom postavio je JEJasaxibg& Manova nevesinjgkim a Meh-medbega /Turhanittt .gatakim muselinom.33)Turhaniiu protjera gmailaga engi iz grada zajedno s njegovom etom, a Baaga Hedepai nije mogao sprijeiti ulaz Manovu u NevesinjeTjer

je bio odsutan. Zlatarevi i Manov ostae na svojim mjestima do pada Huseinova.

S velikim slavljem otpraen je Husein paa u Travnik, gdje je uredio sjajan dvor i poeo vezirovati34) okruivi se svojim ljudima, ali to bijae za kratko. Za ceha ju imenovao je Hasan Alajbega Sijeria iz Gorada, za tefterdara Ahm.edbega Vilica iz Travnika, a za haznadara Hadi Mujagu Prijepoljca. Sve vanije poslove rjeavao je sporazumno s ajanima. U pismu, to^A ga je 13. srpnja 1832. pisao iz Osijeka knezu.I^gtternisliii, istie, da svako pismo za unutranjost paaluka ili na izvan nije moga

17

1831.) EmaiL-endiia kodralija pristaa pokreta.35) Mjesto malodobnog mutevelije Gazi Husrevbegova vakufa Mehmeda postavio je Husein paa za upravitelja ovoga vakufa svoga bajraktara Abdul Hamida, po zanatu saraa bujruldijom od poetka abana (poetkom sijenja 1832.). 36 )

Rijetki su veziri, koji bijahu u tako tekom poloaju kao Gradaevi, premda je imao vjernih pristaa meu plemstvom i premda je veliki dio naroda u nj upirao oi i oekivao, da e spasiti Bosnu od reforama aur-sultana i zato mu vjerno sluio. Ovom tekom poloaju bilo je vie razloga. Ferman na vezirstvo nije stizao i ba su ga zato ostavljali pojedini prvaci. Tako je danomice rastao broj njegovih protivnika. Mnoge njegove protivnike vodili su lini interesi, neki su mu zavidjeli na poloaju, a opravdavali su to tim, kako je Husein ohol prema njima, a neki su mu podmetali da radi o izdaji. I ako je Husein pain poloaj Tnvao~svaki dan teI7~nije" on klonuo ni u najteim asovima. Hrabrila ga je vjera u Boga i pouzdanje u se i svoje vjerne pristae.

Znamo,.kako se Namik paa ponio nakon predaje, Husein se pak pokazao kao pravi plemi po srcu i inu opremivi o svom troku preko Brkog put Vidina porodicu onog kukavnog vezira, im je zasio na vezirsku stolicu u Travniku.

Plusein je izdao vie bujruldija kao bosanski vezir, od kojih su nam se neke ouvale u 69. i 70. sidilu sarajevskog erijat-skog suda. Bujrudlijom od 23. VI. 1247. (29. X. 1831.) strogo je naloio, da se damije i mektebi poprave, a gdje u selu mek-teba nema, da se sagradi, da se slubenici plaaju u redu i da se namaz dematom klanja i da se kanjavaju oni, koji to ne vre.37) Nekoliko dana kasnije (29*. VI.) izala je druga, u kojoj se preporuuje u tri sveta mjeseca osobita pobonost.38) Premda je Gradaevi i sam bio vrlo poboan ovjek, drim ipak, da su onovremene okolnosti diktirale ove bujruldije, naroito onu drugfu.

U bujruldijama, u kojim je postavljao muselime i njihove zamjenike, strogo im je nalagao, da se dre zakona i eriata, da tite sirotinju, da se odvie klonu zuluma i da tono vre odredbe, koje se odnose na ovaj pokret, jer je pokret za spas vjere.39)

Huseiiiu nije stizao ferman o imenovanju, kako mu je obeao veliki vezir. Sam je uviao s dana u dan, da je prevaren. Uviali su to i drugi i zavidei mu na poloaju isticali su ovu okolnost i ostavljali ga, kako je prije spomenuto. C^vg^nviti z.a3ddnika^iaL^^

35) Sidil 70. 36) Original n ostavtini Muhamed ef. Kadia. 37) Sidil 69, str. 89. 3S) Ibid. l0] 39) Sidil 70, str. 32.

18

beg. Uza nj je pristao zvorniki kapetanJMahmud paa Fidahi, koji je zamrzio na Gradaevia, radi njegova osobitog prijateljstva s^Alipaoi^ Fjffaftjfom.i fo V!^]_^f^2^\ " a T C n -

. sovo poao/ liusein se posluio terorom protivovaklh ljudi. Neke je poslao-Lna- steatite kao teanjskog i gradikog kapetana, Mahmud Alajbega Filipovia, nekog Izetagu iz Travnika, Ibrahim eff. iz Jezera, travnikog kadiju i dvojicu muftija teanjskog40) i prusakog41). .Mnogi se spasi^-bijegomr^i Slavoniju i Beograd. Meu bjeguncima bio je Huseinov bpat (Psman pab, i roak Ahmedbeg (Begefendija).

Ovo je natjeralo Gradaevia, da je poeo traiti ferman za vezirstvo. Guverner Dalmacije Tomai javio je bekom

(r ministarstvu unutranjih poslova 6. studenog 1831. kako je i Husein poslao jednu deputaciju u Carigrad, koja e moliti sul-Itana, da mu dade Bosnu i Hercegovinu kao nasljednu knee-Ivinu, kao to je dao Srbiju Milou Obrenoviu.42) Za ovu deputaciju domai izvori iie znaju, ali znaju, da su se pristae Huseinove obraale pismeno u Carigrad, da ga potvrdi kao vezira.43) Juki pie, kako je Husein uvidjevi prijevaru velikog vezira poslao dva tatarina u Novi Pazar, te mu ovi donesu ferman, kog je on sam nainio, da mu je na Bosni dato vezirstvo pa razdijelivi teskere pone harae kupiti i vladati kao vezir,44) ali ovo Gradacevi nije uinio. Ovakav bi ferman bio proitan po starom obiaju i u sidil zaveden, a o tome nema nigdje spomena. Husein je napisao u ovoj stvari arzuhal na velikog vezira i poslao ga u prosincu 1831. po kapidibai Huseinbegu i enderonskom okadaru Mula Aliagi, a njegov tefterdar Vili izdao je teskeru, kojom se preporuuju ova dvojica svima vlastima na putu od Travnika do Novog Pazara.45) Mula Aliaga uruio je ovaj arzuhal velikom veziru.46)

Meutim prij^ no su ova dvojica mogli stii u Carigrad, proglaen je Husein kao buntovnik i uzurpator. 0 ovom. je donio poluzvanini komunike Moniteur Ottoman u prosincu, a potpuno ga prenese austrijski Beobachter od 6. I. 1831. Tu se

40) Tesan jski je muftija bio Hasan sin Osmana alemdara (bajra'k* tara) elebi*ulia. Pogubljen je u gradu Samoboru na Drini, gdje mu se i sad grob vidi. Njegovi su potomci Muftii u epu. Njegov praunuk ka? dija Hazim eff. Mufti pie, kako je Husein traio od ovog muftije fetvu za rat protiv sultana a ovaj se tome opro i stoga je pogubljen. Gajret;< 1927. str. 186189. Seidovi: Tuan spomen, Sarajevski List 1894., br. 68. od 13. VI.

41) Pavlovi o. c. 26. i 27. 42) Ibid. 27. 43) Sidil 70, str. 14. 44) Zemljopis i povjestnica Bosne. Zagreb 1851., str. 147. 45) Sidil 69, str. 90. Teskera izdana 12. redepa 1247. (17. XII. 1831.). 46) Sidil 70. str. 14.

19

kae, da je Husein neznalica, grub ovjek, koji ima svoje privatne planove te je obmanuo svijet da se bori za neke vie ciljeve, da se oko njega iskupili nevaljalci i skitnice. Dalje stoji: On (Husein) se doskora pretvarao, da je vjeran caru i na taj nain varao svijet, ali su to sada uvidjeli i ti naivni ljudi i ve ga ostavljaju.47) Komunike je izdan za vanjski svijet. U Bosni nije valjda niko o ovom nita znao, a veliki vezir u nadi, da e ipak Gradaevi pristati na reforme odgovorio mu je na arzuhal kajimom od 7. ramazan^. 1247. (9. II. 1832.), u kojoj ga titulira vezirom od Bosne i odaje mu sve uobiajene poasti (veziri mukerem, seadetlu, rifatlu Husein paa dame igbaluhu i t. d.) Tu se na prvom mjestu istie junatvo Bonjaka, njihova vjernost i odanost prema dinastiji Aliosman, zatim prelazi na mahzare, u kojem Bonjaci izrazu ju vjernost prema dinastiji i mole za oprost i potvren je izabranog vezira. Spominje se i primitak Huseinova arzuhala. Reid paa nema nita protiv tome, da se Husein postavi za vezira, jer je ve prestao zakon i obiaj da se veziri rekrutiraju iz dvorskih kandidata. Nu poto prei Huseinovi imaju zasluga za dravu i dinastiju,nenatno je, to on trai vezirstvo, ali ovako se dostojanstvo daje samo onima, koji zadovoljavaju sultanovim

naredbama, na e se s_obziromjia njegove pree dati, i pjprrm akcMge pokori i odmah, ne obziru (u se ni na iie prig-ovr)^ po-EupTbosanske mladie, obue im nizanfgfoft odijelo i pone jh vTebati. -Propusti li ovu posljednju priliku,

20

lo 50.000 groa Huseinu na peke, da ga tako obveze i obeao mu poslati J o toliko^kad u Uup (Skoplje) aoae.^^Ve u studenom vidio je Milo, da je Gradaeviceva stvar propala, pa da mu ne propadne i gornja svota, pisao je Fidahiu u Zvor-nik, kad je ovaj zatraio danak od Jadra i Radjevine, 29. studenog (po st.), da je jo ljetos na ime toga danka poslao gornju svotu Gradaeviu kao seraskeru cijele Bosne i uputio ga, da se o tome izvijesti kod samog Gradaeevia, to ovaj i uini.

Husein je jclgovorld 16. XII. iz Travnika fethmud pai, ali je pismo bilo zapravo na adresu Miloevu, kome ga je ovaj i poslao. Husein je tvrdio, da mu je Milo zaista poslao na Kosova 5QS)00 groa, ali ne u ime poreza Jadrana i Radjevaca ve ^ ^ 3Seskg^ i sdfre&njima svo'jim jo ti vie iljat za "one moje postupke ^ Milo se vara pisao je Husein dalje, ako ^e nada

21

sablju dan meni nije nuno ni kovati je, no tebi treba traiti ju, koji je nisi od cara poluio, ve si se na cara digao, i carske zapovijesti ne prima.

Preti da e iskati raun od mene kada preko Drine pree i u upriju doe. Ja te za to ne molim da ne ini, ik i sutra odma prei! Sablja ti tvoja ne moe nita pomoi protiv same Serbije a kamo li i protiv Serbije i protiv carske vojske... Svi smo se bojali skadarskog vezira i sam sultan bojao ga se, pak eno i njega ugasi se, i eno gdi se seta po Carigradu, i car ga uhvatio za perin i vue tamo amo...

Najzad Milo zavruje da nee da ima posla s njim, za njega beratliju je nepristojno da pregovara i opi carevim buntovnikom, koji se bunom doepao bosanskog vezirstva, i koji e kao buntovnik i proi. Mahmud paa trikalski naimeno-van je za vezira u Bosni: on je vezir bosanski, Husein kapetana ^Gradaevia n^rna ^ teftem v^ra,*.

Isto tako energino pie Milo sarajevskim agama protiv Huseina

22

sein je bio potpuno uvjeren, da mu sada ne preostaje drugo no ^ffohovno prihvatiti za oruje protiv Carigractjp ali osobitom seuspjehu nije nadao i po svoj prilici bit e to razlog, da je

(Pftnovno poslao fra Iliiu tarevia u ffgt Bie da se radilo o njegovom prijelazu u esarsku zemlju, ako ga" carska vojska potue.

Kroniar fra Ma to Miki biljei kako su mnogi muslimani, znajui za ovo poslanstvo govorili: Fratar sa Husom hoe da Bosnu kaurima izda.52)

Od njegova povratka u Bosnu, njegove su ete-ratav&le-u TTprv.Aff(>viT)i protiv Alia^g Rizvanbesrovia. Smailagg engia i rfZnatniji uspjeh postigao je na krae vremena Ahmedbeg Rezulbegovi uz dalmatinsku granicu. Sve navale na Stolac ostale su bezuspjene.

Po starom obiaju jastah^ * 55 zaJdSllMg) spremati^se na_otporT ako bi zaista sultan pokuao oruanom silom navesti reforme/^) Odmah se pristupilo izvoenju ovog zakljuka. Na TSTevala (16. oujka 1832.) opremio je Husem paa ispred sa-Ciostalnog bosanskog ajalet^Cbujrutetfa po cijeloj zemlji da_se kupi vojska i to od svakolTkajcla (zapisKaTpo jedan vojnih?) Fbtgvinom travnja opremljena je i Cjrjjga bujriil(lgc, da bu3e ve_spremno krenuti na vojsku, kad stigne zapovijed. Najstro-ije elbiti kanjeni oni, koii bi povisili cijene ivotnim jnaigir-fticanBD

Husein paa opremio je u travnju i treu vojsku put Hercegovine pod zapovjednitvom Muiage Zlatarevi fa,* dok Rf> ovaj govrati postavio mu je. u Sarajevu zamjenikom Hadi Mustafu Simbelja (20. IV. 1832.)55) Htio je ovom vojskom sprijeiti Hercegovce da ne bi pritekli u pomo carskoj vojsci, koja je krenula na Bosnu. .fe

Meutim^arska se vojska pribliavala Bosnb Predvodio ju je novoimenovani^hosanski vez|r Mahi^djggmd^pa^ u narodu prozvan Kara M^hmud naa.

Vofljo je sa sobom dS^OO^ Arnauta i

23

prije Todorovia i Hadi Mu-jaga branio je hrabro upriju na Limu^al i se i on morade. predati preteni joj sili. |

Poslije predaje metnue ga na magarca lifeem u natrag i vodahu ga kroz varo kojoj je on bio zapovjednikom. Ovaj nesretnik vikao je Turcima: Zar nema ni j edno^^ , me ubije i oslobodi ove grdne sramote? Na to mu odgovorie: Ovdje nema nikakva Turina, vi Bonjaci ste samo pravi Turci.56) Ovo se sve deavalo u svibnju 1832.

Iza toga svlada Mahmud paa jo u nekoliko okraja Bonjake i poe prema Sarajevu. Na ovom putu stie Mahmud pau carska irada od konca zilkade 1247 (konac travnja 1832.), izdana na osnovu jedne fetve, da se Husein Gradaevi kao habis (nevaljalac) ima pogubiti zbog njegovih nedjela, a i svi prvaci, koji mu ostanu vjerni, dok se svima ostalim oprata.57) Iz Sjenice 11. svibnja obratio se Mahmud paa bujruldijom na bosanskog biskupa i ostalo katoliko sveenstvo, kojom javlja, kako je poao protiv Huseina da uini u Bosni red, i molio ih, da svjetliju narod da bude sultanu vjeran kao to je kroz stoljea bio.58)

Mahmud paa je znao da je Husein krenuo iz Travnika put Sarajeva. Zmajev ehaja Hasan Alajbeg Sijeri otpremio je jo 26. travnja teskeru na sve kadije i ostale slubenike od Travnika do Sjenice, da priprave vojsci konak i zahiru. Husein s vojskom kree u etvrtak (3. svibnja )a neprijatelj je ve u Novom Pazaru i sprema se da krene dalje.59)

Mujaga Zlatarevi ratovao je 42 Hercegovini. Razbio je Ba-agu Redepovia kod Nevesinja i upravo strano poharao imanje ovog starog koljenovia. Usto je prisilio Aliagu Rizvanbe-govia, da se opet morao sklonuti u tvrdi Stolac. Tvravi nije mogao n&sta uiniti. Kad mu stigoe nepovoljni glasovi od

Huseina iz Sarajeva pohita onamo. Tako je Aliagi i njegovim pristaama bio otvoren put, da pou u pomo Mahmud pai.

Husein je prvih dana svibnja stigao u Sarajevo i tu oekivao povratak svoga delegata iz Bea i radi toga zatezae polazak vojske u susret Kara Mahmudj^ Kad je ovaj stigao u neposrednu blizinu grada izgleda, da je Husein bio potpuno uvjeren-JJ^fteu^pj^h otpora i kao da je u ovoj nezgodi i zabo-ravjojjjjoaan^^ se"i)^^Mahmud pau izft-alje nekoliko pametnih ljUST iz _seJira &s da^yi,ma. T j ^ g ^ f ^snTJnTnregovaraju. Ova,? prijedlog uijgdi po^osJaosanskih pretorijanaca i golim sabljama u rukama-^d-4i^4Aaj^g1a.s grak-

56) Prelog o. c. str. 46. i 47. 57) Ovjerovljeni prepis ove irade u g. Fehim eff. Spahe 58) Jeleni: Izvori, str. 122. 59) Sidil: 70., str. 32.

24

nue: Tko n^ *ng* P r iH Mahmud pasu poslanja viejamgOEori, deraemxx-mu mater.

JSusein na ovo odmah na noge skoi pa svima ree: Kad vi meni tako slobodno odgovarate i ja vama svima velim: gEj>

ffie u ovi'cas nq bude u yojsku^slidio^ja u mu i'mater (fera&i Cmojom rukom glavu oicifr. On se je odmah bacio na konja i uputio prema Faiima60) ne obzirui se ni na koga, a za njime svi ostali kao pomamni vuci.61)

Po odlasku Huseinovu stigao je iz Bea Starevi s pismom cara Franje u kome se preporuuje da se sultanu podloi, a ritalo da PP nn (os\x F^nnj") kod snlt^na^iamlestiti.62)

{Zadnii dfn 3EnjA phtnk^n .j

m koje su se Arnauti spremali. Vei dio Sarajlija sklonio se u grad na Vratniku. Smailaga engi sreo je staricu Daltu-rovku, gdje sa neto stvari bjei u grad. Upitao ju kuda e, a ona mu odgovori: Bjeim u grad jer ide ovamo da robi neki Smajletina i paetina. Ne bjei neno, neboj se ti ni Smajle-tine ni paetine.

Slom ovoga pokreta donese Moniteur Ottoman s osobitim ushienjem i u znak osobitog veselja opaljen je u Beogradu 21 top a pounske novine64) osvrnuse se na ovaj dogaaj u vie navrata.

Ovaj je pokret bio u glavnom staleki, a islam je bio samo firma Pod kojnm JP vofrfiTL.i-da.4

26

yf Prema gore spomenutoj iradi konfisciran je imetak Hu-seinov a poto je s njim ostavio Bosnu Muui^a Zlatarevi, zaplijenjen je i njegov imetak posebnom bujriiidijom.67) Husej-nov pokretni imetak, naen u vezirgkomdvoru u - Travniku, prenesen je u Sarajevo i na Javnoj drgfei znatno ispod cijene rasprodan 15711171248. (12. III.) z a . ^ ^ o S g r o a i 27 parit. Iz zapisnika o prodaji se vidi, da se uz ostefer^tvari nalo preko 200 komada raziie odjee.68) Na isL|iain rasprodan je pokretni imetak Zlatare vica 29. lipnja z a J i l l ^ groa i 38 para. Pri obje prodaje fungirao je ispred vlasti neki Huseinaga. Dobiveni novac pntrnin jjg vprir u vojnike svrhe.

cp^ to jae ponizi Gradacevica) opremio je Kara Mahmut paa za upravitelja njegove rezider^jje i Gradaca jednog Ar-^^.utan^OJlig^io u novoj vojsci t)o asti au&

Nepokretni imetak Hiiseinov uzela je drava, koja je kasnije poela davati njegovu sinu i eni dosta neznatnu mjesenu pripomo. Mulkovne nekretnine ni jesu ni konfiscirane.

Slino se desilo s imovinom ostalih prvaka koji s Gradae-viem preoe u Slavoniju.

Od ostalih prijedloga vezirovih Porti, odmah je usvojeno, da se sagradi vezirski konak i vojarna za 1000 vojnika u Sarajevu. Vezirski konak (paa araj), sagraen je na Gorici.69) U nj se vezir uselio ve pred zimu. Tako je Sarajevo na krae vremena postalo glavni grad Bosne.70) Do ukinua jgnifot.r5i. vpsir jp Tnopao ogftflt1* " ftflrgjgim *fttj^gfl tf dsrrmt Pas ina rezidencija bila j e Simbol npvnp- fda/nja n "finsTii

*& I VII. v

^jfou 4/na 5. lipnja)ostavio je Gradaevi svoj ator na Bakljama i sa nekoliko svojih drugova

27

im se naoe na slavonskom t l u ^ s i e H s e silu austrijski^ Uza sve proteste bili su=faz&riiani i pod pratnjom opzemlifiiii preko Vinkovaca u^O^fc: . Osim Huseinove ene i sina Muhameda bilo je jo s njim 50 pratilaca, 22 ene, 26 djece i 40 sluga, 20 atova i 111 konja. U pratnji bio je i njegov terzibaa Mosti. Od vienijih Bonjaka bili su jo: Ali paa Fidahi, Mujaga Zlatarevi, Mahmudbeg Gradaevi, Mustafabeg Tuzla, Eminbeg kapetan Maglaja, derventski kapetan Mahmutbeg, dobo jski kapetan Sinanbeg, krupski Mehmedbeg, Salihaga Tufekci i drugi.

Gradaevi je ponio sa sobom 3000 zlatnih dukata, 2 vree srebrenog novca, 2 vree talira, 2 vree cvanciga, 2 handara zlatom okovana, 4 srebrene kubure, 2 sablje okiene draguljima, 2 zlatna fiekluka, 7 deferdara u zlatu, zlatni sat sa 4 poklopca, srebreni sat, 1 zlatnu duhansku kesu, 2 srebrena svijenjaka, 4 zlatom izvezena odijela, 38 pari srebrenih pitolja, 38 puaka okovanih zlatom i srebrom, 4 ureena handara, 1 dilit, 2 koplja i 2 bajraka.71)

Kud su sve ove i mnoge druge stvari dole, Bog zna. Poznato mi je samo, da je neto njegova oruja doprlo kasnije u beki Kunsthistori-sches Museum. JJzeiraga Harj dihasanovi trgovac antiknim stvarima u Sarajevu posjednik je jedne Huseinove hamajlije, koja je po sudu strunjaka remek djelo arapske kaligrafije. Sarajevski muzej ima jedan Huseinov urak.

Gradaevi je bio s ostalim prvacima u Osijeku zapravo /jfiternirai?. SjtaTryyflli S I L U jadnoj vojarni k ra j stara tvrave. Na njih se strogo pazilo premda su se mogli slobodno kretati

71) Ove su stvari navedene u iskazu, to je sastavljen 4. srpnja 1832. i posTan u Be dvorskom ratnom vijeu Tu se naziva Husein uzurpatorski ex*vezir i kapetan od Gradaca Huseinbeg.

Odlomak iz hamajlije Husein kapetana.

28

po gradu i najblioj okolici. S prijateljima u Bosni ni jesu se smjeli dopisivati. Biskup Strossmayer bio je u ovo doba gimnazijalac i priao je kako je s ostalom djecom esto iao gledati Zmaja od Bosne, kako jae sa svojom pratnjom i kako su se nadmetali u bacanju dilita.72)

Ve krajem lipnja povratie se neki emigranti u Bosnu, vjerujui u amnestiju Kara Mahmudovu, ali kad ih ovdje za-tvorie ne htjede se niko vie vraati. U to se sporazumi knez Milo s velikim vezirom, da Milo ponudi svima emigrantima amnestiju, O tome je knez pisao Avramu Petronijeviu 28. lipnja (po st.) meu inim ovo: U naoj politici stoji nam igrati ovu rolu: vaditi Turcima oproteni ja, biti Hristijani i jo naj-glavniji neprijatelji Bonjaka.73) Istoga dana uputio je Milo pismo Alibegu Karafeziu i pozvao Bonjake i Arnaute iz e-sarovine u Srbiju osim Zmaja i Fidahia. Mnogi su preli i bili pomilovani.

Gradaevi prelazei u Slavoniju, drao je, da e biti primljen kao vezir, ali se u tome ljuto prevario. Austrijske su ga vlasti uvrijedile svojim postupkom, uz to su mu i imovinu konfiscirale. Uzalud je traio Husein, da ga puste caru Franji u Be, a uzalud se i tuio knezu Metternichu. Uz to ga ni u Osijeku nijesu putale s mirom turske vlasti. Na 17. lipnja pisao je beogradski vezir Husein paa na austrijske vojne vlasti, neznajui da je Gradaevi napustio Bosnu, da mu se ne dozvoli prijei granicu, jer on nije politiki krivac ve prosti zloinac, koji je mnoge nedune ljude otpremio na drugi svijet, imetak im konfiscirao i opljakao dravnu kasu. Slino je pisao veliki vezir i Metternichu. U pismu naziva Huseina zlikovcem i trai da se izrui. Metternich odbije ovaj zahtjev. Sada se razvila prepiska izmeu Bea i Stambola, s kojom je u vezi i Huseinov popis raznih stvari i gotovine, to je iza njega ostala u vezirskom dvoru u Travniku, poslan preko Bea Porti.74) Kako se Husein uz svu strogost i panju vojnih vlasti poeo dopisivati s pristaama u Bosni, odluilo je dvorsko ratno vijee premjestiti ga u Komoran, ali ovo nije izvreno, jer je u isto vrijeme poruio Metternich Gradaeviu, da se obrati sultanu s molbom za milost i da e se esar za nj zauzeti. Metternich je to uinio, jer mu je austrijski poslanik u Carigradu javio, da je Porta pristala da Huseina pomiluje. Na ovu poruku predali su Husein i Fiali molbu za pomilovanje, U rujnu 182. stigao je ferman, kojim je Gradaeviu dozvoljeno

72) Marti: Zapamen ja str. 7., Jeleni: Kultura i bosanski fra* njevci II. str. 141.

73) Gavrilo vic o. c. str. 370. 74) Riza ef.f. Muderizovi: O blagu Jiusein kapetana Gradaevia

(Zmaja od Bosne), kojeg je ostavio u vezirskoj palai u Travniku pri bi* jegu u Srijem nakon poraza kod Sarajeva. Gl. zem: muz. 1927., str. 215*220.

29

prijei u Tursku, ali da ne ivi u Bosni, nego gdje mu Porta odredi i da najprije doe u Carigrad. Odmah je odveden u Zemun, gdje mu je general Fojt proitao carski ferman. Uz to mu je stavljeno na volju, da ostane na austrijskom tlu ili da ode u Tursku. Tek nakon dugog kolebanja i to najvie zbog toga, to mu je bilo zabranjeno ivjeti u Bosni, odlui se peti dan za prijelaz u Tursku u potpunoj rezignaciji ne pitajui, ta e biti. Na 1. listopada preao je u Beograd, a 3. se prikazao veziru. S njim preoe Fidahi, Zlatarevi i Krupa kapetan s pratnjom.

Ovom predajom potpuno je svren ovaj pokret. Neuspjeh i neizvjesnost to ga eka u Carigradu obori Hu

seina na postelju. Dva mjeseca leao je u Beogradu, a kroz to vrijeme beogradski vezir izradi svima osim Huseinu i Fida-hiu povratak u Bosnu. Miloev tjelesni lijenik dr. JJjAoLK^ niberL posjeivao je Huseina i njemu imamo zahvaliti toan opis Zmaja od Bosne.

Husein kapetan pie Kunibert imaae po gotovu 30 godina, stas mu bijae srednji, izgled interesantan, pogled blag i sumoran, osmjeh pun drai i tuge, njegove krupne oi natkri-ljivahu guste i ukrtene obrve, bjeloea njegove koe izdavae vie urijanski tip njegove majke no onaj ponosnoga, surovoga i poludivljeg Bonjaka. Jedva bi se moglo vjerovati, da se pod ovim nejakim i njenim tjelesnim sastavom mogla skrivati ovako krepka dua, vojniki darovi, velika tatina, a naroito lina hrabrost, dotjerana nekada do drskosti. Iskren i marljiv musliman, on je briljivo vrio spoljne obrede svoje vjere i propise Kurana i ni zata na svijetu ne bi on propustio onih pet molitava dnevno, ta vie, esto su ga viali kako za vrijeme razgovora okree oi k nebu i ponavlja sasvim tiho po neku molitvu ili stihove iz Kurana, i protiv opeg obiaja svojih sunarodnika uzdravae se on briljivo od raznih vinskih i alkoholnih pia zabranjenih zakonima islamizma.75)

U prosincu uputio se Husein s Ali paom Fidahiem, dvojicom sluga i jednom slukinjom u Carigrad. Sijlj^^iiiii^po-nudi da se primi velikoff ina nad nizamom. Nadao se tako, da e njegov primjer i druge potaknuti ~na pokornost. Husein vjeran svojim naelima odbije tu ponudu. Zato bude prognan s Fidahiem u Trapezund. Prije noJto je otiao umrij_iij]ari~ gradu.

30

i uzimajui abdest pozlilo mu, poeo je povraati i u tome ispustio duu. Pokopan je na Ejub^. gdie mu se i sad grob vidi. Mevlud 1249. pao je n^^PT^rTOJa, 1832LM po tome Huseinova smrt pada negdje ovih dana. Misli se, da je otrovan a u ono je vrijeme harala i kolera, pa je mogue da je umro i od zaraze.

Husein kapetan umro je u cvijetu mladosti. Bio je najznamenitija linost svoga doba u Bosni, i kako sam pie u jednom pismu, njegovoj nesretnoj sudbini vie je kriva volja naroda, starina njegove porodice, i njegovo bogatstvo nego njegova tenja za ast i vlast. On je posljednji kapetan Gradaca.

Dvojica naih knjievnika obradie ovaj pokret. Josip Eugen Tomi napisao je roman pod naslovom Zmaj od Bosne

~~u87ii., iy.j koji je prevela na njemaki jezik Olga Filipovi (Zagreb 1910.) i Krsto Pavleti drgmu Bratski Inat (1911.), oba djela izdala je Matica" Hrvatska. Interesantno je da o ovome pokretu nema ni jedne narodne pjesme.

Iza Huseina ostao je jedini gjxL M.nhamgdtg8ar. Nakon povratka iz Beograda ivio je krae vremena u Sarajevu kod Mujage Zlatarevia a onda u Gradacu, gdje je i umro 1271. (1854.55.). Pokopan 38 pod munarom oeve, damije.'T/hi-haniedbegova ki otila je s majkom u Carigrad i tamo umrla bez potomaka neto prije ISIS*- S njom su izumrli direktni potomci Huseinovi.

Brat Huseinov Osman paa umro je u Gradacu 4 ramazana 1249. (14. I. 1834.), a Hadi Beirbeg 1263. (1847.). Oba su ostavili lijep vakuf.

Ali paa Fidahi povratio se u Bosnu 1835. i do 1840. ivio je u Bijeljini. Ove godine ponovno se digao na oruje protiv pae Vedihije i bio ponovno prognan u Malu Aziju. Umro je na otoku Cipru. U Bijeljini ive njegovi potomci i zovu se Paii.

Drugi Huseinov prijesni prijatelj Mujaga Zlatarevi povrati vi se iz emigracije ivio je u Sarajevu i bavio se svojim zanatom sve do 1. oujka 1863., kada ga zatee smrt u 65. godini ivota. Pokopan je u dvoritu damije u Mjedenici.